Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
16
L JU B A V N E
KONSTELACIJE
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
LJUBAVNE KONSTELACIJE
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
Io je bila Herina lina svetenica, koja je bila Zevsovo prvo neverstvo. Hera je
uhodila njihov odnos i Zevs je brzo pretvorio Io u kravu kako bi je zatitio. Hera
je, meutim, postavila udovite Argus ije oi kojih je na stotine, vide sve.
Kako ne bi bio ometan, Zevs je poslao Hermesa da ubije Argusa i konano
mogao da sa Io uiva koliko je god hteo.
Zavoenje, otimanje, tajne veze i jake ljubavi, koje mogu biti i sa osobom koja
je bliska partneru. Mogua su i vanbrana deca koja e postii uspeh u ivotu
sve su to sekvence mita koje e nai svoju bitnu podlogu u praktinom
astrolokom radu.
Druga verzija mita je malefinija, pa e primarno biti ispoljena u teim
planetarnim kombinacijama sa zvezdama Taurusa. Tu su ukljuene ee
ljubomore i patnje obe ene i legalne i ljubavnice. Stalna podbadanja i
nepravda okruuju osobu koja je u ljubavnom aru. S druge strane, ljubav je
velika prema tajnoj ljubavi, koja je osuena na dugu patnju svojim statusom, pri
emu jo moe i roditi vanbrano dete koje opet, kada odraste postaje
mono i uticajno, to naglaava plodni znak Bika, jer iz Bika ono to nastane
ima tendenciju da bude sreno.
3
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
udaje pod prisiliom ili u braku doivljava prisilu i neprijatnosti, zbog ega ulazi
u tajne veze. Dispozitor e rei kako e sve na kraju proi, odnosno koliko se
pria iz dispozicije uklapa u mitoloku pozadinu u kojoj su Afrodita i Eros
iveli sreno do kraja ivota...
Delphinus Delfin
Granice sazvea: 08 50 27 50
U sazveu Delphinus (Delfin) nalaze se 2 znaajne zvezda, meu kojima nema
ni jedne zvezde prve veliine. Najvea zvezda u ovom sazveu sa magnitudom
3.7 je Rotanev ( Delphinus) koja se nalazi na 16 20'.
Longituda
Ime zvezde
za 2000.g.
Deklinacij Deo
a za 2000.g konstelacije
16 20' ROTANEV
14 N 35
Leva
(zapadna)
strana tela
Delfina
17 23' SUALOCIN
15 N 54
Glava
Delfina
Kataloki
naziv
Veli
ina
Delphinus
3.7
Delphinus
3.9
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
Mitoloka osnova
Za ovu malu konstelaciju vezane su mnoge prie. Najpoznatija pria o Delfinu
je ona o Posejdonovom delfinu. Naime, Posejdon, kralj mora, zaljubio se u
Amfitritu i pokuao je da je pridobije za enu, ali se ona zbog svoje stidljivosti
sakrila kod Atlanta. Posejdon je poslao glasnike da je pronau, a meu njima i
jednog delfina. Posle dugog traenja delfinu je uspelo da pronae Amfitritu u
okeanskim dubinama izvan Herkulovih stubova (lociranih na Gibraltaru), nakon
ega je Amfitrita pristala da postane Posejdonova ena, te je tako postala i
Kraljica mora.
Sam Delfin je vodio ceremoniju venanja, a Posejdon je nagradio delfina tako
to ga je preneo na nebo. Kao to je rekao je Manilius, bio je "uzdignut iz mora"
kako bi postao "Sjaj zvezda".
Astroloki upliv
Ovo je pria o potrazi za romantinom ljubavlju koja se ovde moe dostii.
Prava ljubav je za ovu osobu skrivena iza Herkulovih stubova esto daleko
na Zapadu, pa se mora otii to dalje na Zapad, kako bi se Amfitrita pronala.
Kako je Delfin bio posrednik izmeu Amfitrite i Posejdona, ovde postoji i
tendencija da neka trea osoba odigra vanu ulogu u spajanju para. Ovde postoji
i spaavanje iz svake nevolje i to pre svega kroz finou i ljubaznu prirodu (ove
osobe imaju i potrebu da druge spaavaju iz nevolje).
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
Ovo je diurnalni horoskop za dan solarne eklipse koja se desila neposredno pre
nego je natus upoznala svog budueg drugog mua: solarna eklipsa pada u
diurnalnu 7. kuu (natalnu 1) upravo na srednje rastojanje njenog Saturna i
Meseca i upravo na Delfinu.
Asc pada u njenu natalnu 7, a u prvoj kui je Severni vor koji obeava, to
potvruje i egzaktan sekstil Jupitera i egzaltiranog Saturna vladara 7 diurnala ka
voru. I Mars u diurnalu za eklipsu se naao na natalnom Severnom voru koji
je na krajnjoj granici Delfina, ukazujui da je upravo vreme kada ona pronalazi
tu svoju ljubav: na moru, na zapadu.
Od tada natus ivi vrlo srenu ivotnu priu, to je u prirodi Delfina. Oba njena
partnera su se upravo nakon ulaska u brak sa njom ostvarila na polju karijere i
finansija, to se opet uklapa u priu o Delfinu jer Amfitrita se ipak udaje za
Kralja mora!
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
08 57'
DIADEM
Deklinacij Deo
a za 2000.g konstelacije
17 N 32'
Venac
dragulja u
Berenikinoj
kosi
Kataloki
naziv
Veli
ina
Coma
Berenices
4.3
Mitoloka osnova
Ovo sazvee predstavlja prekrasnu kosu Berenike, kraljice Egipta. Ona je
ponudila boginji Afroditi svoju kosu, na koju je bila jako ponosna, da bi se njen
mu Ptolomej III bezbedno vratio iz ratova. Kada se on vratio iz rata, ona je
odrala obeanje, odsekla je svoju divnu dugu kosu i ostavila je u hramu
boginje Afrodite.
Astroloki upliv
Ova konstelacija naglaava lepotu i predivnu kosu ene. esto opisuje znaajne
ene i jo znaajnije i uticajnije mueve, koje one vole, naglaava i priu o
vernosti, spremnosti na rtvu, koja e biti nagraena. Ovo je srena ljubavna
pria pria sa srenim krajem (za razliku od sazvea Device Vindemiatriks
je u bliskoj konjunkciji sa Diademom koje primarno simbolie tragediju,
razvod i slino, pa u zavisnosti od planete i dispozitora, kao i celog horoskopa
procenjujemo koji je upliv u pitanju).
Lekcija br.16
Longituda
Ime zvezde
za 2000.g.
09 07' NUSAKAN
12 18' ALFEKA
Ljubavne konstelacije
Deklinacij Deo
a za 2000.g konstelacije
Kataloki
naziv
Veli
ina
29 N 06'
U levom delu
Severne
Krune
Corona
Borealis
3.7
26 N 43'
U prednjem,
centralnom
delu Severne
Krune
Corona
Borealis
2.3
Mitoloka osnova
Ovo sazvee se vezuje za mit o Arijadni erki Minosa (kralja Krita), koji je
unajmio Dedala, vetog arhitektu, da izgradi Lavirint sa ogromnim brojem soba
i hodnika, tako da samo arhitekta Lavirinta moe da nae izlaz iz njega. Minos
je ovde stavio Minotaura (udovite sa oveijim telom i glavom bika) i svake
devete godine ga hranio sa sedam mladia i sedam devojaka izAtine, koji su bili
davani Minosu kao danak za kaznu to mu je Egej atinski kralj tokom
atinskih igara ubio sina Androgeja (iz zavisti i elje za osvetom to je pobedio
domae takmiare).
Kada je ovo rtvovanje trei put dolo na red, Tezej se ponudio da poe sa ovim
mladiima i devojkama kao jedan od onih koji treba da budu rtvovani
udovitu na Kritu. Ipak, on je ovde imao pomo boginje Afrodite pa im je
prispeo na Krit, kraljeva ki Arijadna se zaljubila u njega i pomogla mu da
prodre u lavirint i ubije udovite.
Tezej je iz Lavirinta izaao uz pomo klupka kojeg mu je dala Arijadna po
Dedalovom savetu i pouila ga da jedan kraj privee na ulazu u Lavirint, a
klupe da odmotava dok ne stigne do Minotaura. I danas je poznata Arijadnina
nit koja omoguava snalaenje u zamrenim situacijama i njihovo reenje.
Arijadna ga je opremila i arobnim maem kojim je ubio Minotaura.
Arijadna, koja se zaljubila u Tezeja, mu je pomo uslovila enidbom sa njom i
zajednikim odlaskom sa ostrva. Tezej se sloio i odrao ovo obeanje. Nakon
to je ubio Minotaura pobegao je sa ostrva Krit, povevi sa sobom Arijadnu i
spasene mladie i devojke.
10
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
11
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
na mogue prevare, tajne, alkohol koji moe uzrokovati problem, a priroda ove
konstelacije je u simbolici - po tradiciji, uz primesu .
Primer 2 / Princess of Monaco, 12.11.1929., 05:31, Philadelphia, PA
12
Asc Grejs je vrlo blizu samog vrha konstelacije Corona Borealis, Merkur, koji
je vladar 8. kue kao odgovarajue kue izlazeem znaku (ona sama) se nalazi
na Alfeki, a Merkur je i u konjunkciji sa Suncem koje je esencijalni signifikator
za mua, a Mars, vladar Asc, je vrlo blizu kraja konstelacije, a sam Asc na
Alfeki je i u konjunkciji sa ekvidistancom pomenutog Merkura i Venere
signifikatora braka i vladara 7, u ovom sluaju, pa je izvesno da bi dobar deo
mita mogao da se ispolji u ovom horoskopu.
U poetku braka sa Princem od Monaka sve je bilo veoma lepo, ali kasnije je
poprimilo drugu prirodu: afere, tajne veze su naruile njihov brak, ona nije bila
vie srena, oseala se sputanom, zarobljenom jer nije mogla da glumi i da radi
ono to je elela kao da je zatvorena u jednom lavirintu, kuli jednog kralja na
ostrvu (poput Arijadne) i konano su se i razdvojili iako nisu bili oficijelno
Institut za Astroloka Istraivanja i Edukaciju Johannes Kepler
www.keplerunited.org
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
Cygnus Labud
Granice sazvea: 28 08 7 53
U sazveu Cygnus (Labud) nalaze se 5 znaajnih zvezda, meu kojima je
jedna zvezda prve veliine. Najvea zvezda u ovom sazveu sa magnitudom
1.2 je Deneb Adige ( Cygnus) koja se nalazi na 05 20'.
Longituda
Ime zvezde
za 2000.g.
Deklinacij Deo
a za 2000.g konstelacije
01 15' ALBIREO
27 N 58
U glavi
Labuda
24 50' SADOR
40 N 15
2.3
27 45' GIENAH
33 N 58
Levo krilo
Labuda
Cygnus
2.6
45 N 16
Rep Labuda
Cygnus
1.2
Levo,
raireno krilo Cygnus
Labuda
4.8
05 20'
28 17'
DENEB
ADIGE
AZELFAFAGE 51 N 11
Kataloki
naziv
Veli
ina
Cygnus
3.2
Mitoloka osnova
Pria o Labudu vezana je za Zevsa i Ledu. Leda je bila ena spartanskog kralja
Tindareja u koju se lzbog njene lepote zaljubio sam vrhovni bog Zevs. Zevs
nikada nije mogao da je osvoji te je uzeo oblik prekrasnog belog labuda da bi
zadobio njenu ljubav. Leda je, nita ne slutei, zagrlila prijateljsko bie. Iz ove
unije rodili su se Blizanac Poluks i devojica Helena. Iste noi Leda je provela
no i sa svojim suprutgom, Tindarejem, sa kojim je dobila erku Klitemnestru i
Kastora smrtnog Blizanca, budui da mu je otac bio smrtnik, za razliku od
Poluksovog oca Zevsa. Zevs je uzeo oblik labuda da bi zaveo Ledu, te labud
nosi u sebi erotsku asocijaciju, a i sama Afrodita na svom amblemu ima
Labuda, pa i njene koije vuku labudovi.
13
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
Astroloki upliv
Ovo je sazvee velikih ljubavi, zavodnika i uspenog zavoenja. Lepota i
erotinost su bitne karakteristike konstelacije Labud. Opisuje brak i decu koja
nastaju kao plod ljubavi. Ipak prilino velika je mogunost da ovde nastanu i
prevare, pa i vanbrana deca, kao i deca koja nisu od istog oca, odnosno da
osoba ostane u drugom stanju sa ljubavnikom, a ne suprunikom. esta potreba
za paralelnim vezama.
01 15' ALBIREO
(Dekl: 27 N 58, Magnituda: 3.2; Priroda: -)
Sazvee: Signus (Cygnus) (Labud). Zvezda u glavi Labuda.
Opti uticaj zvezde: Donosi prijatan izgled, ljubaznost i udvaranje. Kako je u
pitanju glava oekujemo osobu koja je glavni zavodnik.
Primer 3 / Aristotle Onassis, 20.01.1906., 12:00, Smyrna, Turkey
14
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
Aristotel Onazis nije bio posebno privlaan, ali je imao bitnu priu o ljubavi, o
zavodnitvu. U njegovom sluaju Albireo se nalazio vrlo blizu njegovog Sunca
a Sunce je vladar 5. kue ukazujui na odreene ljubavi i zavoenja. I sam
Zevs je uao u vezu sa kraljevom enom, a on je uao u vezu sa Deki Kenedi,
enom pokojnog Kenedija, to je doprinelo njegovom statusu (Sunce je na MCu). Vrh njegove 10 se poklapa sa poetkom konstelacije Labud pa do ulaska u
brak sa Deki on nije imao status u visokom drutvu, nakon ega to dobija, ali
ujedno ostaje i u vezi sa Marijom Kalas to je takoe tipino za Labuda
paralelne veze. I sama Venera kao signifikator odnosa, ali i vladar Asc se nalazi
u konjunkciji sa Suncem na Albireu, to dodatno naglaava priu o zavoenju
priu oveka koji je vezan za ljubavne afere. Konjunkcija Venere i Sunca u 10.
u Jarcu svakako simbolie Mariju Kalas operska diva.
Primer 4 / Elvis Presley, 08.01.1935., 04:35, Tupelo, Mississippi
15
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
sretna: on je bio ostavljen od strane svoje ene koja je imala paralelnu vezu sa
uiteljem joge, a uitelj joge je u ovom sluaju takoe predstavljen tom
Venerom kao vladarem 5 od 7, a sam Elvis i jeste Kralj, pa je uitelj joge sa
kraljevom enom.
Longituda
Ime zvezde
za 2000.g.
Deklinacij
Deo
a za
konstelacije
2000.g
11 55'
06 N 57'
Leva ruka
Oriona
0.12
TABIT
Kataloki
naziv
Veli
ina
Orion
3.3
16 50'
RIGEL
08 S 12'
Levo
(zapadno)
Orion
stopalo Oriona
20 57'
BELATRIKS
06 N 21'
Levo rame
Oriona
Orion
1.7
Orion
2.5
22 24'
MINTAKA
00 N 21'
Zapadni
deo pojasa
Oriona
22 59'
ENSIS
05 S 23'
Korice maa
Oriona
M42 Orion
4.0
23 00'
HATSJA
05 S 04'
Vrh maa
Oriona
Orion
2.9
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
23 28'
ALNILAM
01 S 12'
Sredinji deo
pojasa Oriona
Orion
1.8
23 42'
MEISA
Orion
3.7
24 41'
ALNITAK
01 S 56'
Istoni deo
pojasa Oriona
Orion
2.1
26 24'
SAIF
09 S 40'
Drka maa
Oriona
Orion
2.2
28 45'
BETELGEZ
07 N 24'
Desno rame
Oriona
Orion
0.5
Sazvee Orion nije primarno ljubavne prirode, ali je zanimljivo i iz tog ugla,
jer je sam Orion bio veliki zavodnik i veoma zaljubljive prirode, o emu je bilo
rei u lekciji Zvezde prve magnitude.
Osim svojom veliinom, Orion se isticao i svojom lepotom, lovakim umeem i
nezgodama sa enama, koje su bile uzrok njegovih najveih ivotnih nedaa.
Pored smrtnih ena zbog njegove neustraivosti i vanredne lepote volele su
ga i mnoge boginje.
Orion je izgubio prvu enu Sidu koja je bila sujetna i hvalila se da je lepa i od
Here, zbog ega ju je Hera kaznila poslavi je u Had. Nakon toga se Orion
zaljubio u erku kralja ostrva Hiosa (Enopion) pod imenom Merope, koja ga
je optuila za silovanje, a sam otac nije eleo da uda erku za Oriona, pa ga je,
elevi da ga se otarasi, oslepeo i tako slepog ostavio na obali mora.
Nakon Merope, zaljubio se u Eos boginju Zore, koja mu je ljubav uzvratila i
danonono bdila nad njim dok nije ponovo povratio vid. Sa njom je proveo
divne trenutke.
Nakon Eos, zaljubio se u Artemidu boginju Meseca i divljih ivotinja (boginja
lova), koja je bila sjajan lovac kao i Orion, i beskrajno zaljubljena u njega. Na
kraju, Orion strada upravo od strane voljene ene Artemida ga, na nagovor
brata Apolona (koji je bio ljubomoran), a ne znajui da je Orion u pitanju,
pogaa svojom strelom u glavu, ubivi ga na mestu, nakon ega je bila duboko
oaloena.
Generalno, za Oriona je tipina fizika privlanost, pa i lepota ukoliko je
povezana sa zvezdama ovog sazvea. Ipak, stabilnost sa jednom enom je ovde
Institut za Astroloka Istraivanja i Edukaciju Johannes Kepler
www.keplerunited.org
17
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
18
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
19
Ovo je horoskop supruge pokojnog sina Dona Kenedija John F. Kennedy Jr.
- koji je zajedno sa njom zavrio ivot u avionskoj nesrei nad Atlantikom.
Ona ima Jupitera u 5. kui na Cingula Orionis (ak 5 zvezda je u blizini 23)
bila je poznata po paralelnim vezama, kao i po tome to je teila vezama sa
osobama na visokom poloaju. Jupiter je i vladar 10 to potvruje priu o
statusu koji je vaan u odnosu. Dispozitor Jupitera, koji je ujedno i vladar 5, je
na samom kraju znaka Strelca, ali i u konjunkciji sa maglinom iz korpiona
Akumen (aoka korpiona), to ukazuje na potencijalnu opasnost za osobe koje
su simbolizovane Jupiterom, to Kenedi junior jeste bio. Uran i Pluton dodatno
oteuju Jupitera to ukazuje na mundanu nesreu u kojoj strada i ona, jer je
Uran predstavnik nje, a dispozitor je isti Merkur na Akumenu.
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
20
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
Lyra Lira
Granice sazvea: 06 11 07 53
U sazveu Lira (Lyra) nalaze se 3 znaajne zvezda, meu kojima je jedna
zvezde prve veliine. Najvea zvezda u ovom sazveu sa magnitudom 0.03 je
Vega ( Lyra) koja se nalazi na 15 19'.
Longituda
Ime zvezde
za 2000.g.
Deklinacij Deo
a za 2000.g konstelacije
Kataloki
naziv
Veli
ina
15 19'
VEGA
38 N 47
U koljci
Harfe
Lyra
0.03
18 53'
ELIAK
33 N 21
U preazi
Harfe
Lyra
3.5
21 55'
SULAFAT
32 N 41
U strunama
Harfe
Lyra
3.3
Mitoloka osnova
Lira je instrument muziara Orfeja. On je poznat i po svojoj ljubavi prema
svojoj eni Euridici, koja je mlada umrla od ujeda zmije. Orfej je svojom
muzikom uspeo da nagovori Had da je pusti, ali nije izdrao i okrenuo se pre
izlaska iz donjeg sveta i tada je izgubio. Nakon ponovnog gubika svoje voljene
ene Orfej se povukao i izbegavao drutvo ena. Nita ga nije moglo uteiti,
stalno je tugovao za svojom prerano izgubljenom enom. Orfej se sreo sa
svojom voljenom Euridikom tek nakon etiri godine kada je ubijen od strane
traanskih ena, koje su se razbesnele, jer je odbio njihovo drutvo i time
uvredio njihovu sujetu.
Zvezde ove konstelacije mogu nositi neudobnu sudbinu partneru, vernost, ali i
opasnost od sujete i ljubomore drugih, kao i svih ena koje su odbijene.
21
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
22
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
23
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
Granice sazvea: 01 38 24 02
Sazvee Argo je jedne od najveih konstealcija na junoj hemisferi naeg
neba. Ona je toliko velika da je u prethodna dva veka bila podeljena na tri dela
radi olakice astronomima: Vela Jedro, Puppis Krma ili Kormilo, Pyxis
Kompas i Carina Trup broda.
U sazveu Argo Navis nalazi se 9 znaajnih zvezda, meu kojima je jedna
zvezda prve veliine. Najvea zvezda u ovom sazveu sa magnitudom -0.72 je
Kanopus ( Argo Navis) koja se nalazi na 14 58'.
Longituda
Ime zvezde
za 2000.g.
Deklinaci
Deo
ja za
konstelacije
2000.g
14 58' KANOPUS
52 S 42'
06 02'
ASDMIDISKE
18 33'
Kataloki
naziv
Veli
ina
Argo Navis
0.72
Argo Navis
3.5
NAOS
Argo Navis
2.3
11 11'
ALSUHAIL
U jedrima
43 S 26'
Broda
23 08'
AVIOR
59 S 31'
28 54'
MARKEB
05 20'
TUREIS
59 S 15'
22 09'
FORAMEN
U veslima
Broda
U donjoj
kobilici Broda
U kobilici
Broda
24
Argo Navis
2.2
Argo Navis
1.7
Argo Navis
2.6
Argo Navis
2.2
1.8
Mitoloka osnova
Argo je uvena laa sa pedeset vesala na kojoj su Argonauti grki junaci sa
Jasonom na elu plovili u Kolhidu po zlatno runo. Bila je tako laka da su je
mogli i na ramenima nositi. Graena je u Argu ili podnoju Peliona. Sama
inspriracija za gradnju broda je potekla od Atine (boginje znanja i vetine), koja
je u prednji deo umetnula dasku od dodonskog hrasta, te je laa mogla govoriti i
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
proricati. Brod je dobio ime Argo zbog svoje brzine (Argo brzi) ili pak po
Argosu sinu Friksa, njegovom graditelju.
Povod za ovaj pohod je dao Jolski kralj Pelij, nezakoniti sin osnivaa Jolka,
Kreteja, koji je nakon smrti svoga oca svrgao s prestola zakonitog naslednika
Esona. Jason sin Esona po roenju je predat najmudrijem kentauru Hironu u
umu na vaspitanje, jer je postojala opasnost da e ga Pelij brat njegovog oca
koji je preoteo presto ubiti. Tako je Jason rastao i do svoje 20. godine iveo u
peini u umi i bio uen svemu to je potrebno za mladog junaka, da bi postao
okretan, vian oruju, hrabar, mudar i estit. Po povratku u rodni Jolk, suoava
se sa svojim stricem Pelijem od kojeg trai da njemu i njegovom ocu vrati vlast
nad Jolkom.
Pelej je zbog Jasonove snage i brojnih saveznika naizgled pristao, ali je mu je
postavio uslov da dokae velikim junakim delom svoju sposobnost da vlada.
Jason je pristao i Pelij mu je naredio da donese iz Kolhide zlatno runo koje
pripada monom kralju Ejetu. To runo je poticalo od zlatnog ovna koga je u
Kolhidu odneo Kretejev sinovac Friks. Kralj Ejet je obesio ovo runo u svetom
hramu boga Aresa gde ga je uvao dinovski zmaj koji nikad nije spavao.
Dokopati se zlatnog runa, bilo je prema optem uverenju gotovo nemogua
stvar. Ve sam put do tamo je bio skopan s toliko opasnosti da je bilo malo
verovatno da bi ga neko mogao poduzeti i stii tamo, a ukoliko bi ak i uspeo
doi do tamo, ekala da je snana Ejetova vojska, pa ak i kad bi sve to
savladao ekao ga je strani zmaj koji nikad ne spava i ne odmara se. Stoga se
Pelij nadao da e Jason odustati od takovog zadatka, a ako ne odustane sigurno
e poginuti.
Jason je ipak pristao na to, ali je shvatio da ne moe to sam da izvede, te je
poslao glasnike na sve strane da potrai pomo od junaka u tom opasnom i
smelom poduhvatu. Javilo se pedeset junaka, a meu njima i jedna junakinja
Atlanta. Ovo je bila posebna druina, skupljena od najveih junaka, izmeu
ostalih sa njima je iao i Herkul, najsnaniji ovek svih vremena, braa
Dioskuri, ponos Atine Tezej i mnogi drugi slavni junaci pa i Orfej, najbolji
muziar svih vremena.
Jason predvodi Argonaute u potrazi za Zlatnim runom, tj. preotimanju runa od
kralja Ejeta u Kolhidi na Crnom moru. Junaci su na svome pohodu proli kroz
mnoge opasnosti i savladali mnoge tekoe. Kraljeva ki, Medeja, koja se
25
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
26
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
nikako ne plitak, nezahvalan ili sebian posebno prema osobi koja je uz njega i
koja je sutina njegovog uspeha. Ovo je i pria o ljubavi koja se sree na putu, a
esto u inostranstvu ili u nekoj opasnoj situaciji. Tada se pojavljuje osoba koja
pomae natusu na razliite naine pre svega zato to je zaljubljena u njega. U
zavisnosti od konkretne pozicije biemo u stanju da vidimo i opiemo koja je
to situacija kada se na putovanju ljubav dogaa, a preko dispozitora i
aplikacionih aspekata emo zakljuiti dokle e se ovaj mit razvijati. Ukoliko
postoje teki aspekti prema dispozitoru, naroito od onda e to voditi od
ljubavi do mrnje usled neverstva koje e se vremenom pojaviti, kao i do
mogueg rasturanja porodice i totalne samoe. Bilo kako bilo, u ovoj svakako
ima i dosta avanturizma, pa i ljubavnih trouglova, a samo perfektna pozicija i
dispozicija mogu napraviti ovu ljubav idilinom i bez ljubomore to je ovde
ipak krajnje retko.
Primer 10 / RW, 09.09.1930., 07:10, Ann Arbor, Michigan
27
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
***
Lekcija br.16
Ljubavne konstelacije
29