Вы находитесь на странице: 1из 28

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

Betonske konstrukcije II - pitanja za usmeni


1. Prednosti i nedostaci prednapetih konstrukcija.
Prednosti prednapetih konstrukcija:
savladavanje velikih raspona uz veu vitkost i manju masu,
poveana trajnost zbog izostanka pukotina,
smanjeni progibi,
velika otpornost na zamor (posljedica male promjene naprezanja u eliku
za prednapinjanje,
sposobnost zatvaranja pukotina nakon djelovanja promjenljivih i
izvanrednih djelovanja,
ubrzanje i racionalizacija montanog graenja.
Nedostaci prednapetih konstrukcija:
potrebna je struna radna snaga zbog zahtjevnijih radova,
potrebna je posebna oprema,
velika preciznost u projektiranju i izvoenju i
skuplje gradivo.
2. Podjela prednapetih konstrukcija prema nainu prednapinjanja.
Prema nainu prednapinjanja razlikujemo:
prethodno ili adhezijsko prednapinjanje ( prednapinjanje prije
stvrdnjavanja betona)
naknadno ili kablovsko prednapinjanje ( prednapinjanje nakon
stvrdnjavanja betona)

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

3. Podjela prednapetih konstrukcija prema stupnju prednapinjanja.


Prema stupnju prednapinjanja razlikujemo:
potpuno prednapeti beton k=1
armirani beton k=0
ogranieno i djelomino prednapeti beton 0<k<1
gdje je k odnos momenta dekompresije i ukupnog momenta:

Moment dekompresije je moment savijanja izazvan vanjskim optereenjem


koji je po veliini i smjeru takav da na vlanom rubu poniti naprezanja
izazvana silom prednapinjanja.
Potpuno prednapeti elementi su oni u kojima pri najnepovoljnijoj kombinaciji
djelovanja u betonu nema vlanih naprezanja. Za njih je stupanj
prednapinjanja 1.0.
2

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

U ogranieno prednapetim elementima mogu nastati vlana naprezanja, ali


manja od doputenih. Kod njih je stupanj prednapinjanja manji od 1.0.
Kod djelomino prednapetih elemenata pri odreenoj kombinaciji djelovanja
mogu se pojaviti pukotine, ali njihove karakteristine irine moraju biti manje
od propisanih. Stupanj prednapinjanja im je izmeu 0.4 i 0.7.
4. Gubici i padovi sile prednapinjanja openito.

Moment od prednapinjanja na statiki odreenom sustavu odreuje se


prema:
Gdje je:
P- sila u kabelu
e- udaljenost teita kabela od teita idealnog poprenog presjeka.
Kabel moemo promatrati kao vanjsko optereenje. On djeluje na nosa
preko skretnih sila i preko sila na sidru.

Skretna sila:

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

Sil
a prednapinjanja ostvarena istezanjem elika mijenja se u tijeku vremena i
uzdu elementa (slika
4.3), a time se mijenjaju i naprezanja u betonu i eliku.
Do gubitaka sile prednapinjanja dolazi prije i u tijeku unoenja tlanog
naprezanja u beton, a do
padova, zbog relaksacije elika i viskoznih deformacija betona, nakon
uvoenja.
5. Gubici sile prednapinjanja.

6. Padovi sile prednapinjanja.

7. Prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona.

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

8. Prednapinjanje nakon stvrdnjavanja betona.

9. Stropne konstrukcije u visokogradnji.


Stropne konstrukcije preuzimaju optereenje svih struktura i sadraja
graevine i predaju ih vertikalnoj konstrukciji.
Stropne konstrukcije s obzirom na krutost u svojoj ravnini imaju kljunu
ulogu u nosivoj konstrukciji kao horizontalne dijafragme, te omoguuju
raspodjelu horizontalnih djelovanja (vjetar, potres) na sve vertikalne
nosive
elemente (zidove, stupove).
Prema nainu izvedbe razlikujemo:
* monolitne stropne konstrukcije,
* polumontane stropne konstrukcije,
* montane stropne konstrukcije.
5

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

Prema strukturi razlikujemo:


* ploaste stropne konstrukcije,
* rebraste stropne konstrukcije,
* mjeovite stropne konstrukcije (kombinacija ploa i greda).
10. Proraun, armiranje i izvedba armiranobetonskih ploa.
PLOE NOSIVE U JEDNOM SMJERU
- Proraunavaju se za pripadajue optereenje kao tapni nosai irine
1 m. (lx krai raspon ploe; ly dui raspon ploe)
- Ploe se u smjeru raspona armiraju po proraunu, a okomito na njega
armiraju se razdjelnom armaturom (razdjelna armatura min 20%
glavne armature).
PLOE NOSIVE U DVA ORTOGONALNA SMJERA
- U noenju optereenja sudjeluju oba smjera pa se ona proraunava
kao povrinski nosa.
(lx - krai raspon ploe; ly dui raspon ploe)
- Teorija ploa zasniva se na slijedeim pretpostavkama:
* debljina ploe je mala u usporedbi s druge dvije dimenzije, to
je uvjetovano omjerom krae stranice lx prema debljini ploe: 35
> lx/h > 4;
* toke na normali srednje povrine ostaju i nakon deformacije na
pravcu okomitome na deformiranu srednju ravninu;
* progibi su ploe mali u usporedbi s debljinom ploe;
* elementi srednje povrine ostaju nedeformirani.
- Ploe se mogu proraunavati po: linearnoj teoriji, linearnoj teoriji s
ogranienom raspodjelom, teoriji plastinosti i nelinearnoj teoriji.
ARMIRANJE PLOA
Postupak pokrivanja vlanih sila i odreivanje potrebne duljine ipki
kod prorauna elemenata na isto savijanje.
- Kod ploa najmanje pola armature iz polja mora se sidriti nad leajem.
-Za armiranobetonske ploe bez poprene armature vrijedi pravilo za
pomicanje dijagrama vlanih sila Fsd za a1 = 1.0*d.
1) ARMIRANJE PLOA NOSIVIH U JEDNOM SMJERU
A) Armiranje ploa sa ipkama
Najvei razmak ipki:
- za glavnu armaturu s = 1.5*h 35 cm (h = ukupna debljina
ploe),
- za razdjelnu armaturu s = 2.5*h 40 cm,
- za mostove s = 20 cm.
Armatura ploa na osloncima:
6

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

- Kod ploa najmanje pola armature iz polja mora se sidriti preko


leajeva.
- Preko leajeva ploa s malom upetou ili bez upetosti u gornju
zonu treba provui minimalno As/4 (As-povrina vlane armature
u polju).
B) Armiranje ploa s armaturnim mreama

2) ARMIRANJE PLOA NOSIVIH U DVA SMJERA


- Armatura armiranobetonskih ploa nosivih u dva smjera rauna se iz
maksimalnih momenata savijanja (Mx i My). Pritom treba paziti da se
donji sloj armature poloi u smjeru kraeg raspona:
- Najee se armiraju samo ravnim ipkama pri emu je osobito
pogodna zavarena mreasta armatura (Q- mree).
- Povijanje armature obavlja se po istom principu po kojem se
povija armatura u
ploama nosivim u jednom smjeru.
3) ARMIRANJE KRUNIH I PRSTENASTIH PLOA
- Krune ploe koje su poduprte po cijelom obodu ili u pojedinim
tokama
proraunavaju se i armiraju po pravilima povrinskih nosaa.
- Nosiva armatura: radijalna i prstenasta.
Armiranje krune i prstenaste ploe prikazano je na slijedeem crteu:

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

- Krune ploe manjih raspona i optereenja mogu se priblino


proraunavati kao kvadratne ploe, a time se pojednostavljuje
armiranje.

4) ARMIRANJE KOSIH PLOA (ploasti mostovi)


PREMA IZVEDBI PLOE MOGU BITI: MONOLITNE, POLUMONTANE I
MONTANE.
11. Proraun, armiranje i izvedba armiranobetonskih greda.
- Grede se mogu proraunavati po: linearnoj teoriji, linearnoj teoriji s
ogranienom raspodjelom, teoriji plastinosti i nelinearnoj teoriji.
ARMIRANJE GREDA
1) KONSTRUIRANJE POPRENE ARMATURE
Glavni kosi vlani naponi preuzimaju se sponama ili kombinirano
(sponama 50% i kosom
armaturom 50%).
2) KONSTRUIRANJE UZDUNE ARMATURE
- Kod greda najmanje dvije ipke uzdune armature iz polja mora se
produiti preko leajeva.
- Duina uzdune vlane armature odreuje se prema pomaknutom
dijagramu vlanih sila Fsd, na koji se dodaje duljina sidrenja lb,net d:
Horizontalni pomak iznosi:
a1 = z (1- ctg)/2 0 ako se proraun poprene armature provodi
Normiranim postupkom (pretpostavka z=0.9*d)

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

a1 = z (ctg - ctg)/2 0 ako se proraun poprene armature


provodi prema postupku slobodnog odabira tlanih tapova
Raspored vlane armature u gornjoj zoni grede T-presjeka:

- Prema izvedbi grede mogu biti: monolitne, polumontane, montane.


12. Proraun, armiranje i izvedba armiranobetonskih
stupova.
Stupovi su elementi nosive konstrukcije za koje vrijedi h
< 4b.
Oznake:
b = irina stranice presjeka stupa
h = duljina stranice presjeka stupa
l = visina stupa
Odreivanje dimenzija stupa:
Najmanja doputena duljina stranice presjeka stupa
iznosi:
20 cm (stupovi betonirani vertikalno na mjestu)
14 cm (horizontalno betonirani predgotovljeni stupovi)
25 cm (stupovi u seizmiki aktivnim podrujima)
Najmanja plotina presjeka ukupne uzdune
armature As,min:
1) As,min = 4 12;
* za okrugli stup je 6

12

* za poligonalni stup najmanje 1 ipka u svakom kutu


* kod pravokutnih poprenih presjeka kod kojih je b
h

40 cm i

b dovoljna je po 1 ipka u svakom kutu

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

2) As,min = 0.15 * Nsd/fyd


gdje je:
- fyd = proraunska granica poputanja betonskog elika
- Nsd = proraunska uzduna sila
- Ac = ukupna plotina presjeka betona
3) As,min = 0.003 * Ac (As1,min = As2,min = 0.0015 * b * h)
Mjerodavna je najvea vrijednost!
Najvea plotina presjeka ukupne uzdune armature As,max:
As,max = 0.04 * Ac (As1,max = As2,max = 0.02 * b * h)
As,max = 0.08 * Ac (u presjeku nastavljanja armature preklopom)
Poprena armatura:
Promjer poprene armature (spone, petlje ili zavojnice)
treba biti najmanje 6 mm
ili s,max/4 (mjerodavna je vea vrijednost).
Promjer ica kod mrea koje se rabe kao spone treba biti
najmanje 5 mm.
Poprena armatura treba obuhvatiti uzdunu armaturu i
treba biti dovoljno
usidrena.
Od izvijanja se jednostrukom armaturom moe osigurati najmanje do 5 ipki
uzdune armature po jednom uglu. Ostala armatura se mora osigurati
dodatnom
poprenom armaturom koja se moe ugraditi na najvie dvostrukom razmaku
od
projektom predviene armature.
OBLICI SPONA:
Razmak (vertikalni) spona ew:
1) ew = 12 s,min ( s,min = najmanji promjer
vertikalne armature stupa
2) ew b

12 mm)

10

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

3) ew

30 cm

4) ew

10 cm; 15 cm; 20 cm (potres - za duktilnost: H; M; L).

Mjerodavna je najmanja vrijednost!


Navedeni razmaci ew moraju se umanjiti faktorom 0.6:
- u podrujima neposredno iznad i ispod greda ili ploa na visini jednakoj
veoj izmjeri presjeka stupa
Primjeri armiranja stupova razliitih poprenih presjeka:

Nastavak uzdune armature stupova ab. okvira:

11

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

13. Proraun, armiranje i izvedba armiranobetonskih zidova.


Zidovi su elementi nosive konstrukcije za koje vrijedi Lw 4*bw.
Oznake:
Lw = duljina zida
bw = debljina zida
Odreivanje dimenzija zida:
Najmanja doputena debljina zida (bw) iznosi:
- 10 cm
- 8 cm (predgotovljeni zidovi)
- 15 cm (zidovi u seizmiki aktivnim podrujima)
Vertikalna (uzduna) armatura:
Najmanja plotina presjeka vertikalne (uzdune) armature As,min:
As,min = 0.004 * Ac (Ac = Lw* bw)
As1,min = As2,min = 0.002 * Lw* bw - armatura uz svako lice zida
- Promjer vertikalne armature treba biti najmanje 8 mm (za rebrastu
armaturu) ili 5 mm (za mreastu armaturu).
- Horizontalni razmak vertikalne armature ne smije biti vei od 2 debljine zida
(2*bw) ili 30 cm (za mostove 20 cm) - mjerodavna je manja vrijednost.
Najvea plotina presjeka vertikalne (uzdune) armature As,max:
As,max = 0.04 * Ac
As1,max = As2,max = 0.02 * Lw* bw - armatura uz svako lice zida
Horizontalna armatura:
- Promjer horizontalne armature treba biti najmanje sv / 4.
- Plotina ove armature ne smije biti manja od 0.5 As,v.
- Maksimalni vertikalni razmak horizontalne armature je 30 cm (za mostove
20 cm).
Poprena armatura:
- Kad plotina presjeka glavne vertikalne armature Asv premauje 0.02 Ac
armatura se povezuje horizontalnim sponama (na 1m2 zida - 4 spone).

12

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

ARMATURA POTPORNOG
ZIDA

14. Proraun armiranje i izvedba armiranobetonskih ploa(hvala Ines


sto si to ovako saeto izvadila )
FUNKCIJA TEMELJA
- Trebaju biti projektirani tako da prenesu vertikalno i horizontalno
optereenje jednostavno i sigurno u tlo.
OBLIKOVANJE TEMELJA
- Oblik temelja zavisi o vrsti konstrukcije, veliini i prirodi optereenja
(centrini tlak, moment savijanja oko jedne osi, moment savijanja oko
dvije osi), geolokih i hidrogeolokih uvjeta gradilita (kvaliteta tla,
dubina nosivih slojeva).
- Bitno je da se projektirani temelji mogu brzo i jednostavno izvesti radi
oteanih radnih uvjeta.
TIPOVI TEMELJA:
- TEMELJI SAMCI
- TRAKASTI TEMELJI
- TEMELJNE PLOE
TEMELJI SAMCI
13

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

- Temelji samci se predviaju za temeljenje stupova.


- Oblici temelja samaca: ploasti, piramidalni, stepenasti, stepenasto
piramidalni

NEKE KARAKTERISTIKE:
- Ploasti oblik temelja najjednostavnija izvedba
- Piramidalni oblik temelja - zahtijeva manje armature, ali je sloenija izvedba
(potrebna gornja oplata).
- Stepenasti oblik temelja za temelje vee visine; broj stepenica ovisi o
ukupnoj visini temelja.
- Stepenasto-piramidalni oblik temelja najzahtjevnija izvedba, za temelje
velike visine
ODABIR OBLIKA TEMELJA S OBZIROM NA VRSTU OPTEREENJA
(centrini tlak, moment savijanja oko jedne osi, moment savijanja oko dvije
osi):
- ako je temelj centrino optereen treba (ako je mogue zbog situacije na
terenu) predvidjeti kvadratni oblik,
- za ekscentrino optereenje projektira se pravokutni oblik,
- u sluajevima izrazitog ekscentrinog optereenja rade se nesimetrini
temelji.
- Raspodjela napona na temeljnoj plohi zavisi od krutosti temelja,
karakteristika materijala temelja te od svojstava tla.
PRORAUN I ARMIRANJE TEMELJA SAMACA
- Temelji samci mogu biti: armirani i nearmirani.
14

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

- Temelje nije potrebno armirati (u praksi se svi temelji najee armiraju)


ako je temeljna stopa unutar povrine na koju se rasprostire pritisak stupa.

- Ako je irina temelja vea od irine rasprostiranja optereenja, temelje


treba armirati.

POSTUPCI DIMENZIONIRANJA TEMELJA


A) Primjer plitkog armiranobetonskog ploastog temelja:

15

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

Dio temelja u irini stupa uzima se kao sakriveni nosa, pa se moment na


temelj dobiva kao kod konzolne ploe (za reaktivno optereenje tla rauna se
moment za 1.0 m irine ili za cijelu irinu temelja ''b').
Za b1 = b2 = b jednoliko reaktivno optereenje tla izazvano optereenjem
stupa silom N prorauna se po izrazu:
a potom se rauna moment savijanja koji djeluje na lice stupa:

- Moment savijanja proraunat po ovom postupku daje neto veu vrijednost


od momenta proraunatoga po tonom postupku. Naime, optereenje na
rafiranom dijelu temelja uraunato je dva puta (za svaki smjer posebno).
- Armatura temelja priblino se proraunava prema izrazu:

gdje je:
MSd - raunski moment savijanja (u presjeku I-I / II-II)
fyd - raunska granica poputanja
- Nadalje je potrebno izvriti kontrolu proboja:
* ako je zadovoljen uvjet VSd VRd1 temelj nee trebati dodatno armirati
protiv proboja
* ako je VSd > VRd1 proraunava se i postavlja u temelj poprena armatura
za preuzimanje glavnih vlanih napona (kose ipke ili spone):

gdje je:
VSd - raunska poprena sila
VRd1 - raunska nosivost na poprene sile
B)Primjer plitkog armiranobetonskog piramidalnog temelja:

16

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

Za b1 = b2 = b jednoliko reaktivno optereenje tla izazvano optereenjem


stupa silom N prorauna se po izrazu:

a potom se rauna moment savijanja koji djeluje na lice stupa:


Ako se uvrste vrijednosti za:

dobiva se:

- Ovaj postupak prorauna u odnosu na toan postupak daje neto manji


moment savijanja.
- Armatura se proraunava prema slijedeim izrazima:

gdje je:
MSd - raunski moment savijanja (u presjeku I-I ili II-II)
fyd - raunska granica poputanja
koeficijent kraka unutarnjih sila (Koeficijent kraka unutarnjih sila moe
se nai u tablicama ili uzeti da je priblino 0.8 - 0.9).
- Proraunatu armaturu treba postaviti gue u podruju stupa na irini b/3.

17

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

ARMIRANJE TEMELJA SAMCA

- Temelji se mogu armirati s krino poloenim ipkama 10 mm, ali ga treba


nastojati armirati zavarenim mreama (ako nisu temelji dinamiki
optereenih konstrukcija).
- Veza temelja sa stupom ostvaruje se pomou armature u obliku sidara.
Profil, broj i raspored sidara odgovara armaturi stupa na spoju s temeljem.
TRAKASTI TEMELJI
- Trakasti temelji se izvode ispod niza stupova ili zidova, te kada je pritisak na
temeljno tlo ispod temelja samaca velik.
- Temeljne trake slue i kao leajevi fasadnih i pregradnih zidova te
sprjeavaju horizontalno razmicanje pojedinih temelja i ukruuju ih.

PRORAUN TRAKASTIH TEMELJA


- U uzdunom smjeru trakasti temelj nosi kao kontinuirani nosa na savijanje
pod djelovanjem koncentriranih sila od stupova i od raspodijeljenih reaktivnih
napona na temeljnoj plohi.

- Visina temelja odabire se iz uvjeta osiguranja dovoljne krutosti trakastog


temelja. Krutost protiv savijanja trakastog temelja i cijele konstrukcije nad
temeljem mora biti tolika da ne nastane koncentracija napona ispod stupova

18

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

i da nejednoliko slijeganje ne bude vee od 1/1000 dijela razmaka osi


stupova.
- Proraun se provodi na slijedei nain: pretpostavi se krutost temelja;
odrede se naponi u tlu za rezultantno vanjsko optereenje, a uz jednoliko
naprezanje temeljnog tla; za poznato vanjsko djelovanje proraunaju se
unutarnje sile (M i V) kao na tapnom sustavu; izvri se dimenzioniranje
nosaa na savijanje i poprenu silu.
- Proraun trakastih temelja esto se provodi kao proraun nosaa na
elastinoj podlozi. Temeljno tlo se zamijeni gusto rasporeenim diskretnim
oprugama (elastini leajevi) ije krutosti su ekvivalentne krutostima
zamijenjenih dionica temeljnog tla irine b i duine l, to je prikazano na
crteu:
Proraunski model

- Prednost ove metode je to se proraun moe obaviti elektronikim


raunalom sa standardnim programima za tapne i povrinske sustave.
Sustav mora biti horizontalno pridran radi stabilnosti.
- Za toniji proraun treba uzeti u obzir i dio tla ispod temelja. Numerikim
postupkom kao to je MKE, tlo se modelira kao elastini poluprostor. Dio se
tla podijeli na elemente u obliku paralelopipeda do potrebne dubine gdje se
moe smatrati da su rubni uvjeti izjednaeni. Dio tla, temelji i konstrukcija
ulaze u proraunsku analizu kao cjelina. Mogu se koristiti ravninski (2D)
modeli ili prostorni (3D) modeli.

19

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

ARMIRANJE TRAKASTIH TEMELJA


- Armiraju se po principima koji vrijede za kontinuirane nosae:
1) Armiranje trakastog temelja ispod dva stupa:

2) Armiranje trakastog temelja ispod vie stupova (srednje polje):

- Donja uzduna armatura rasporeuje se po cijeloj irini temelja, s tim to su


2/3 armature u granicama irine rebra.
TEMELJNE PLOE
- Kad se ispod cijele graevine temelji samci ili trakasti temelji nalaze blizu
jedan drugome, radi se temeljna ploa.
- Na temeljnim ploama se temelje visoki objekti te oni s velikim
optereenjem (industrijski objekti kao na pr. skladita), ili ako je tlo male
nosivosti.
- Tipovi armiranobetonskih temeljnih ploa: pune, rebraste, uplje,
sanduaste:
20

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

- Izbor tipa temeljne ploe zavisi od konstrukcijske sheme graevine koja se


temelji, veliine i rasporeda optereenja u tlocrtu i od nosivosti i
deformabilnosti tla.
- Puna temeljna ploa je s gledita izvedbe i prorauna najjednostavnija,
ali je neto vei utroak gradiva. Preporuuje se debljina ploe 1/6 razmaka
stupova.
- Rebrasta temeljna ploa je za vee razmake stupova i vee optereenje
po stupu. Debljina ploe je 1/10 - 1/8 razmaka stupova, a rebra su u osima
stupova.
- uplji sanduasti temelji imaju najveu krutost, ali oni zahtijevaju velik
utroak gradiva, a i sloeni su za izvedbu.

PRORAUN TEMELJNE PLOE


- Temeljna ploa se u proraunu tretira kao povrinski nosa (vrlo kruta u
horizontalnoj ravnini), ili se dijeljenjem u uzdune i poprene trake paralelne
s osima stupova, aproksimira tapnim sustavom.
- Prema priblinom postupku temeljno se tlo zamjenjuje gusto rasporeenim
diskretnim oprugama na razmacima l i b. Krutost vertikalnog stupia zglobno
spojenoga na svojim krajevima (elastina opruga), ekvivalentna je krutosti
pravokutne dionice temeljnog tla irine b i duine l.
- Detaljniji proraun pomou proraunskog modela temeljne ploe kao
prostornog sustava treba se koristiti elektroniko raunalo sa programima za
tapne i povrinske nosae, kao na slici:

21

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

- Jo tonije ponaanje cijele konstrukcije emo dobiti ako zajedniki


promatramo plou i temeljno tlo, kao prostorni model pomou MKE. Vrlo su
''skupi'' pa se ne rabe esto u inenjerskoj praksi (a).
- Za detaljnije analize potrebno je promatrati konstrukciju, temelj i temeljno
tlo kao jedinstveni sustav.
Mogue su linearne i nelinearne analize konstrukcije i tla, uz ukljuivanje
geometrijske nelinearnosti (b).

ARMIRANJE TEMELJNE PLOE


- Temeljne ploe se armiraju po principima armiranja ploa nosivih u dva
smjera optereenih kontinuiranim optereenjem.
22

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

- Preporuuje ih se armirati u gornjoj i donjoj zoni (prihvaaju se momenti


savijanja izazvani reaktivnim pritiskom tla, temperaturnim razlikama i
nejednolikim skupljanjem).
- Najee se armiraju sa zavarenim mreama.

16. Proraun, armiranje i izvedba armiranobetonskih visokostjenih


nosaa.
Zidni nosai su ravni nosai optereeni u svojoj ravnini.
Kod njih je visina: -h > 0.5 x l - za nosae na dva oslonca
-h > 0.4 x l - za kontinuirane nosae
gdje je:
h visina zidnog nosaa
l raspon zidnog nosaa
ln svijetli otvor

Nosivost, ponaanje i konstruiranje zidnih nosaa bili su predmetom mnogih


istraivanja (eksperimentalnih i teorijskih), na temelju kojih su dani prijedlozi
23

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

za proraun i armiranje i osnovica su propisa pojedinih zemalja.


U zidnim nosaima se pod uporabnim optereenjem vrlo brzo pojavljuju
pukotine, te viskozne deformacije od skupljanja i dugotrajnih optereenja.
Zbog toga se u proraunu ne mogu primijeniti zakoni teorije elastinosti tj. ne
vrijedi Navierova pretpostavka linearne raspodjele normalnih napona i
deformacija po visini poprenog presjeka, kao ni Bernoulijeva pretpostavka
ravnih presjeka, pa zidove treba proraunavati po teoriji povrinskih nosaa.
Prikaz raspodjele normalnih naprezanja x od savijanja (krivolinijski su
rasporeeni) te okomitih na njih y u sredini raspona (znatni su i ne mogu se
zanemariti kao kod grednih nosaa) te posminih xy u blizini leaja zidnog
nosaa optereenog na gornjem rubu:

Naponsko stanje se mijenja ovisno o nainu oslanjanja i bitno ovisi o odnosu


h/l.
- Metodom konanih elemenata ili fotoelastinom metodom moe se uz
pretpostavku homogenog, elastinog i izotropnog materijala, pronai
naponsko
stanje u zidnom nosau.
- Zakljuci dobiveni istraivanjima armiranobetonskih zidnih nosaa:
- smanjenjem odnosa l/h < 2, dijagrami normalnih napona x i deformacija
x odstupaju od pravca (ne vrijedi Navierova i Bernoullijeva hipoteza),
- normalni naponi y, okomiti na uzdunu os, bitno ovise o poloaju
optereenja i po obliku i po predznaku, te ih se ne moe zanemariti pri
odreivanju glavnih kosih napona (to se obino ini kod grednih nosaa).
- Armiranobetonski zidni nosai moraju imati minimalnu debljinu "b" radi
osiguranja bone stabilnosti (ovisi o: optereenju, odnosu l/h, o tome da li je
nosa ukruen ploama na donjem i gornjem rubu ili stupovima, ili
poprenim
zidovima u podruju leaja).
- Zidni nosai su veoma osjetljivi na slijeganje oslonaca zbog svoje velike
krutosti.
PRORAUN ZIDNIH NOSAA
24

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

- Zidni nosai se proraunavaju kao povrinski nosai napregnuti u srednjoj


ravnini.
- Ukoliko se eli toniji proraun zidnih nosaa, proraun se moe vriti sa:
a) Gotovim programima na elektronikom raunalu pomou MKE uzimajui
elastino ponaanje materijala:
Nakon prorauna napona, izrauna se vlana sila, koja se preuzima
armaturom. Armatura se vodi prema trajektorijama glavnih vlanih napona.
b) Gotovim programima pomou MKE koji uzimaju specijalni model materijala
za
beton i armaturu:
Za odabrane dimenzije betonskog elementa te koliinu i raspored
armature, za razliite intenzitete optereenja, prati se razvoj pukotina i
napon u
betonu i armaturi.
Potrebno je proraunati:
* glavnu uzdunu armaturu
- u polju - kod nosaa na dva leaja
- u polju i nad osloncem - kod kontinuiranog nosaa
* armaturu uz obje strane zida
- horizontalna
- vertikalna
* ako je teret na donjem rubu (objeeni teret) valja predvidjeti dodatnu
vertikalnu armature obliku zatvorenih spona za prijenos tereta u gornju
zonu kako bi se mogao formirati nosivi mehanizam.
Zidni nosai imaju na svakoj vanjskoj strani pravokutnu armaturnu
mreu iji postotak armiranja u svakom smjeru iznosi As 0.15 % Ac.
Promjer armature ds 10 mm i razmak
s = 200 mm.
- Momenti savijanja se razlikuju od onih za gredne nosae i razlika je vea to
se poveava odnos h/l (momenti savijanja na leaju su neto manji, a u polju
neto vei nego za gredne nosae).
- Nosivi mehanizam za prihvaanje momenata savijanja sastoji se od
betonskog tlanog luka koji se formira u zidnom nosau (optereenom na
gornjem rubu) i zatege koju ini glavna vlana armature

gdje je:
Msd - raunski moment savijanja
z = 0.2 (l+2h) - krak unutarnjih sila za zidni nosa na dva leaja
z = 0.2 (l+1.5h) - krak unutarnjih sila za kontinuirani nosa
fyd - raunska granica poputanja elika
MG i MQ- momenti savijanja za uporabno optereenje

25

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

Armiranje zidnog nosaa


Armaturu valja smjestiti u polju na visini 0.15h, odnosno 0.15l kada je h > l.
- Usidrenje glavne vlane armature mora biti osigurano kukama, vodoravno
poloenim ili sidrenim glavama. Predlae se, svu ili veinu potrebne
armature, voditi do leaja gdje se sidri. Iskoritenost je maksimalna kad je
uzduna armatura smjetena blizu vlanog ruba. U podruju sidrenja uz obje
vanjske povrine predvidjeti armaturu rasporeenu u obliku pravokutnih
armaturnih mrea
Zidni nosai naprezani koncentriranim optereenjem
Djelovanje velikih koncentriranih sila po visini zidnog nosaa (kao to je
optereenje poprenog zida), treba prihvatiti dodatnim vertikalnim sponama
koje se polau po cijeloj visini nosaa ili sponama i dodatnom kosom
armaturom u podruju djelovanja koncentriranih sila na nosa. Kosom
armaturom se moe prihvatiti najvie 60% ukupne sile.
- Objeeni koncentrirani teret valja u cijelosti vertikalnim sponama prenijeti u
gornju zonu nosaa.

Sile se rastavljaju u horizontalne i kose komponente.Armatura se

proraunava po izrazima:

18. Proraun, armiranje i izvedba kratkih elemenata.


Kratki elementi su nosivi elementi kod kojih je krak djelovanja sile manji ili
jednak visini presjeka, odnosno kojih je posmina vitkost ac/hc 1.

26

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

Ne mogu se tretirati kao gredni nego kao povrinski nosai.


- Primjeri iz prakse:
* u industrijskim objektima kao leajevi kranskih staza i krovnih vezaa,
* konzole gerberovih nosaa,
* u predgotovljenom nainu graenja mostova i u visokogradnji.
- Kod ovih elemenata se vrlo brzo, ve pri uporabnom optereenju, pojavljuje
raspucavanje te plastine i viskozne deformacije to nije mogue obuhvatiti
proraunom po teoriji elastinosti
Oblici kratkih konzola:
a) donji pojas zakoen
b) donji pojas horizontalan
(a) ovaj je oblik konzole povoljan jer je prilagoen tijeku tlanih trajektorija
koje postepeno ulaze u stup
(b) znatno nepovoljniji oblik kratke konzole jer trajektorije tlaka ulaze u
stup pod nepovoljnim kutom, pa dio konzole nije iskoriten
PRORAUN I KONSTRUIRANJE ARMATURE
- Navedena istraivanja su bila osnovica predloenog tapnog mehanizma
zamiljenog u kratkoj konzoli, koji kompleksno stanje naprezanja prevodi u
jednostavni sustav
Od vertikalnog djelovanja:
Iz odnosa:
Fs : Fv = ac : 0.8dc
Dobiva se vlana sila:
Fs = Fv ac/z ; z = 0.8dc
Potrebna armatura je:
As = Fsd/fyd
- Od horizontalnog djelovanja:
Vlana sila u gornjem pojasu iznosi:
Fs = Hc + M/z = Hc + Hch/0.8dc = Hc (1 + h/0.8dc)
Potrebna armatura je:
As = Fsd/fyd
Istodobno vertikalno i horizontalno djelovanje:
27

TVZ-Crew

Elitna visokogradnja

Moment savijanja na teite vlane armature biti e:


Ms = Fv ac + Hc h = Fc x
M Sds H scd
A
=
+
s
a potrebna glavna armatura:
zf yd f yd
gdje je:
MSds raunski moment savijanja na teite vlane armature
z 0.8d - krak unutranjih sila
c

fyd - raunska granica poputanja elika


HSdc - raunska horizontalna sila

Kontrola nosivosti tlanog tapa provodi se po izrazu:


gdje je:
Fcdc =

F sds
F cd cb
cos

FSds = MSds/z + HSdc


fcd - raunska vrstoa betona
c 0.2dc (priblina vrijednost za visinu tlanog tapa)
b - irina konzole
- kut nagiba tlanog tapa prema horizontalnoj osi
22. Inenjerske graevine openito.
Inenjerski objekti su strogo funkcionalni objekti u:
industriji,
poljoprivredi
energetici,
vodovodu i kanalizaciji
26. Tankostjene krovne konstrukcije openito.

28