1.

NAVEDITE OSNOVNE IMBENIKE RAZVOJA RIJENOG TOKA I NAZNAITE

ZNAAJKE U POGLEDU REIMA TEENJA ,PRONOSA NANOSA I
MORFOLOKIH OBLIKA.
Osnovni imbenici razvoja rijenog toka:-protok vode, krupnoa materijala u
kojem se nalazi korito vodotoka, pronos nanosa, uzduni nagib vodotoka, odnos
irine i dubine poprenog presjeka korita (B/H), odnos duljine vodotoka i duljine
doline u kojoj se vodotok formira
U prirodnim vodotocima prisutne su velike varijacije protoka i pronosa nanosa. U
gornjem djelu toka uzduni nagib doline i vodotoka je posljedica geolokih
odnosa, a u donjem je pronos nanosa i nagib dna meusobno zavisan. Nagib
rijene doline je konstantan za razdoblja u kojem se planiraju inenjerske
aktivnosti na ureenje ili koritenje vodotoka. U razdoblju koritenja treba
raunati s promjenama nagiba dna (morfoloke promjene).
2.SKICIRAJTE KARAKTERISTINE OBLIKE SLIVNE MREE VODOTOKA I
OPIITE ZNAAJKE S OBZIROM NA OBLIK I MAKSIMUM HIDROGRAMA
OTJECANJA.
1.)LEPEZASTI OBLIK-ima naglu koncentraciju i velik intenzitet otjecanja kratkog
trajanja
2.)IZDUENI OBLIK-ima sporu koncentraciju manjeg intenziteta i dueg trajanja
3.)TROKUTASTI OBLIK-nagla koncentracija velikog intenziteta
4.)PRAVOKUTNI OBLIK-blagi porast koncentracije s dugotrajnim neujednaenim
otjecanjem
3.NAVEDITE I OBRAZLOITE HIDROGRAFSKU PODJELU PRIRODNIH
VODOTOKA I PRINCIP HORTON-OVE KLASIFIKACIJE
Hidrografska podjela ili podjela vodotoka (nastaju otjecanjem vode koja je
kao oborina pala na tlo ili kao izvor iz podzemlja).
Dijele se na : a)bujice-stalni ili privremeni tokovi u gornjim dijelovima sliva,
karakteriziraju ih nagle i relativno kratkotrajne poplave, velika koncentracija
vrstog materjala koji voda pronosi
b)planinske rijeke-Nagle promjene hidrolokih veliina, siloviti reim te esto
krupan rijeni nanos
c) ravniarski tokovi-prisutni su u niim dijelovima sliva, karkteriziraju ih
promjene hidrolokih veliina manjeg intenziteta i teenje je uglavnom u mirnom
hidraulikom reimu.
- brazde ,jarci , jaruge,potoii,potoci,rijeice,rijeke ,velike rijeke
Podijela vodotoka prema Hortonu-daje informacije o hijerarhijskoj strukturi
vodotoka. Najmanji potoci su 1. Reda, spajanjem dviju rijeka prvog reda dobiva se
vodotok drugog reda itd. Ukupni broj vodotoka 1. , 2. I vieg reda daje uvid u
stupanj grananja, odnosno u gustou hidrografske mree. Dunav vodotok 12 reda
,Sava vodotok 7 reda

4.TO SE PODRAZUMJEVA POD TERMINOM HIDROLOKI ILI VODNI REIM

PRIRODNIH VODOTOKA
Hidroloki ili vodni reim- predstavlja prostornu i vremensku raspodjelu vode.
Opisuje se putem vodostaja h(cm) i protoka Q(m3/s). imbenici koji utjeu na

reim vode: klimatsko meteroroloki, topografski, geoloki, pedoloki, bioloki i

dr.
5.OPIITE ZNAAJKE I IZNOSE OTJECANJA ZA POJEDINA SLIVNA
PODRUJA HRVATSKE (SLIVNO PODRUJE DUNAVA, JADRANSKI SLIVOVI).
Na prostoru Hrvatske otjecanje je razliito.Najmanje otjecanje je u panonskoj
oblasti Hrvatske-male koliine oborina a veliko isparavanje.
OTJECANJA:-sliv Orljave oko 27% , ravniarski sliv Bosuta oko 11%
Najvee otjecanje od palih oborina ima planinsko podruje kra,tu otjee preko
50% oborina, a najee izmeu 60 i 70%. Najvee specifino otjecanje ima
brdski dio sliva Jadranskog mora.
6.NAVEDITE OSNOVNE IMBENIKE RAZVOJA RIJENOG TOKA I NAZNAITE
ZNAAJKE U POGLEDU REIMA TEENJA ,PRONOSA NANOSA I
MORFOLOKIH OBLIKA.
Osnovni imbenici razvoja rijenog toka:-protok vode, krupnoa materijala u
kojem se nalazi korito vodotoka, pronos nanosa, uzduni nagib vodotoka, odnos
irine i dubine poprenog presjeka korita (B/H), odnos duljine vodotoka i duljine
doline u kojoj se vodotok formira
U prirodnim vodotocima prisutne su velike varijacije protoka i pronosa nanosa. U
gornjem djelu toka uzduni nagib doline i vodotoka je posljedica geolokih
odnosa, a u donjem je pronos nanosa i nagib dna meusobno zavisan. Nagib
rijene doline je konstantan za razdoblja u kojem se planiraju inenjerske
aktivnosti na ureenje ili koritenje vodotoka. U razdoblju koritenja treba
raunati s promjenama nagiba dna (morfoloke promjene).
10.SKICOM I OPISOM OBJASNITE PROCES MEANDRIRANJA ALUVIJALNIH
VODOTOKA.
Proces meandriranja postepeno se poveava zakrivljenost, tako da u jednom
trenutku dolazi do probijanja novog skraenog toka.To novo korito ponovno
poinje meandrirati i proces se ponavlja.
11. SKICIRAJTE U TLOCRTNOM PRIKAZU DIONICU RIJEKE U ALUVIJALNOM
MATERIJALU, KOJA SE SASTOJI OD DVIJE PROTUKRIVINE I NACRTAJ
KARAKTERISTINE POPRENE PRESJEKE KORITA (TJEME,
INFLEKSIJA).

12. NAVEDITE I OPIITE SILE KOJE DJELUJU NA TEENJE U KRIVINI,

SKICIRAJTE SMJEROVE STRUJNICA NA POVRINI I PRI DNU.
Sile koje djeluju na teenje u krivini:
-strujanja radi sile koje se javljaju u samom rijenom toku (centrifugalno
strujanje, vrtlono i povratno strujanje radi geometrije, van Baerovo strujanje i
dr.)
-strujanja radi vanjskih sila- (razliite gustoe vode, vjetar, valovi)
Centrifugalno strujanje- najznaajniji je oblik sekundarnog strujanja, javlja se u
krivinama kao posljedica neravnomjernh brzina osnovnog toka po poprenom
presjeku, ima primarnu ulogu u stvaranju meandra i njihovom kretanju nizvodno.
Lokalna vrtlona i/ili povratna strujanja izazivaju nagle promjene geometrije
toka (naglo proirenje, produbljenje, donje vode ispod brane).
Vanski poticaji sekund.strujanja odnose se na razliite gustoe vode, a
najintezivnije su prisutna u oceanima, a kod vodotoka kod veih akumulacijskih
jezera.
Smjer strujnica:-Povrinske strujnice(1) poniru du konkavn obalje, a izbijaju
na povrinu u zoni konveksne. Kretanje donjih strujnica(2) je od konkavne
prema konveksnoj obali. Takvo spiralno strujanje izaziva produbljenje korita uz
vanjsku-konkavnu obalu i formiranje obalnog spruda od iskopanog materijala du
unutranje-konveksne obale.

13. SKICIRAJ U TLOCRTNOM (SITUACIJSKOM) PRIKAZU RIJENU KRIVINU I

POPRENI PRESJEKU U
TJEMENU TE KRIVINE (POGLED NIZVODNO) TE NAZNAI NA TIM
PRIKAZIMA MJESTA GDJE SE JAVLJA EROZIJA, A GDJE NAPLAVLJIVANJE
KORITA?

14 .NAVEDITE I OPIITE OSNOVNE ZNAAJKE EKOLOKIH ZONA DU

VODOTOKA OD IZVORA DO UA.
Ekoloke zone se dijele u 3 karakteristina podruja:
a)uzvodna dionica-produktivno podruje-to je gornji dio sliva gdje se
stvaraju najvee koliine nanosa koji sadri velike koliine hranjivih
materjala,mikroorganizama koji su bitni za razvoj i odravanje biocenozena
donjem dijelu vodotoka (veliki padovi korita, nie temperature vode, vee koliine
kisika.
b) srednja dionica-podruje prijenosa- stabilnost podruja zavisi od
ravnotee donesenog i odnesenog materijala-poinje razvoj razliitih oblika
korita)
c) nizvodna dionica-podruje deponiranja nanesenog materjala,smanjen pad
korita i okolnog terena, vee dubine vode.
15. NAVEDITE SVE VIDOVE I ZNAAJKE KORITENJA RIJEKA, S PRIBLINIM
PODACIMA O RASPOLOIVIM I KOLIINAMA VODE KOJE SE KORISTE.
Voda prirodnih vodotoka se koristi za vodoopskrbu, navodnjavanje, proizvodnju
energije, plovidbu.

-ENERGETSKO KORITENJE VODOTOKA-14 hidroelektrana ine 85% ukupnog

potencijala.Prosjena godinja proizvodnja 5600 GWh, 7 privatnih malih
hidroelektrana (snage manje od 5MW),
-ZA OPSKRBU VODOM STAN. I IND.-za potrebnu javne vodoopskrbe koriste se
zahvati podzemnih voda (90%), a prostalih 10% su zahvati povrinskih voda iz
vodotoka ili akumulacijskih jezera.
-NAVODNJAVANJE IZ PRIRODNIH VODOTOKA-u Hr. Slabo razvijeno, godinje
bi trebalo nadoknadit od 20-300mm vode navodnjavanjem za pojedine
poljoprivredne kulture.
-KORITENJE PRIRODNIH VODOTOKA ZA UZGOJ RIBE-toplovodni aranski
ribnjaci-u nizinskim krajevima Hrvatske uz tokove veih rijeka
-hladnovodni pastrvski ribnjaci-u koritu blizu rijenih izvora ili u gornjim
djelovima vodotoka
Najvie ribnjaka je na podruju sliva Save- 22 toplovodna ribnjaka, 17
hladnovodna ribnjaka, ukupna godinja potronja vode za ribnjake na slivu Save
iznosi oko 217 milijuna m3
Na podruju slivova Drave i Dunava postoji 29 toplovodnih ribnjaka, ukupna
godinja potronja vode iznosi oko 91 mil. m3
-POTREBE EKOSUSTAVA ZA VODOM IZ PRIRODNIH VODOTOKA-razine
protoka:protok optimalan za okoli, min. Protok potreban za okoli, protok
potreban okoliu da preivi,protok za ispiranje.
-KORITENJE PRIRODNIH VODOTOKA ZA SPORT KUPANJE I REKREACIJU
-PRIRODNI VODOTOCI KAO PRIJEMNICI ISPUTENIH OTPADNIH VODA
-najvei termiki zagaivai na slivu rijeke Save su: TE Sisak, TE-TO Zagreb, EL-TO
Zagreb, KTE Jertovec, NE Krko.,a na Dravi je TE-TO Osijek.
16.TO PREMA ZAKONU O VODAMA , PREDSTAVLJA KORITENJE VODA I
KAKO SE REALIZIRA?
Pod koritenjem voda najee se misli na koritenje vodotoka za ljudske potrebe, ali postoje
i potrebe za vodom od strane vodnih ekosustava. Vodu iz otvorenih vodotoka ovjek najdulje
i u najveim koliinama koristi za zadovoljenje svojih potreba. Voda prirodnih vodotoka se u
najveoj mjeri koristi za vodoopskrbu, navodnjavanje, proizvodnju energije, plovidbu, za to
su na vodotocima izgraene brane, akumulacije, provedena je regulacija protoka, izgraeni
nasipi i slino.
Prema Zakonu o vodama, koritenje voda prirodnih vodotoka se smatra:
-

zahvaanje voda za potrebe opskrbe vodom za pie, sanitarne i tehnoloke potrebe,

navodnjavanje i drugo;

koritenje vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije i druge pogonske

namjene;

koritenje voda za uzgoj riba;

koritenje voda za plovidbu;

koritenje voda za port, rekreaciju, kupanje i druge sline namjene.

17. NAVEDITE OSNOVNE PODATKE OP PLOVNIM PUTOVIMA NA

PRIRODNIM VODOTOCIMA U HRVATSKOJ.

Plovni putovi na Dunavu, Dravi i Savi deklarirani su kao meunarodni plovni

putovi. Rijeka Dunav u Hrvatskoj je u svojoj cijeloj duljini od 138 km meunarodni
plovni put. Rijeka Drava je meunarodni plovni put od ua do Belia (70 rkm), a
nastavno do 198 rkm je meunarodni plovni put izmeu Maarske i Hrvatske.
Rijeka Sava ukupne duljine u Hrvatskoj 515 km plovna je od Jamene do Siska u
duljini od 376 km. Izmeu Jamene i ua Une Sava je meudravni plovni put za
Hrvatsku i BiH. Rijeka Kupa plovna je od ua u Savu do sisakog pristanita na
Kupi u duljini od 6 km. Rijeka Una je meudravni plovni put dug 15 km i koristi
se za potrebe ljunarenja. Rijeka Neretva je morski plovni put od ua u more do
luke Metkovi u duini od 23 km.
18.KOJE SU OSNOVNE ZNAAJKE ENERGETSKOG KORITENJA PRIRODNIH
VODOTOKA U HRVATSKOJ?
Ukupna instalirana snaga hidroelektrana od oko 2100 MW realizirana je u 19
postrojenja snage vee od 5 MW. Na jadranskom slivu locirano je 14
hidroelektrana koje ine oko 85% ukupnog potencijala. Prosjena godinja
proizvodnja iznosi oko 5.600 GWh. Rad pojedinih hidroelektrana u jadranskom
slivu (HE Orlovac, HE Dubrovnik) izravno je vezan za prekogranine vode koje
dotjeu iz BiH.
Za koritenje hidroenergetskog potencijala izgraeno je i 7 malih hidroelektrana
(snage manje od 5 MW) u privatnom vlasnitvu, ija je ukupna instalirana snaga
oko 25 MW.
Izgraena akumulacijska jezera imaju ukupni volumen od oko 950 milijuna m 3, od
ega je 17% na crnomorskom slivu i 83% na jadranskom slivu.
Hidroenergetski objekti i postrojenja u pravilu imaju vienamjenski karakter sa
irim drutvenim i vodnogospodarskim znaenjem (zatita od poplava, osiguranje
vode za vodoopskrbu, proizvodnja elektrine energije, osiguranje vode za
navodnjavanje, regulacija reima malih voda, sport i rekreacija i dr.).
19.KOJI SU VIDOVI I ZNAAJKE KORITENJA PRIRODNIH VODOTOKA ZA
GOSPODARSKO ZAHVAANJE VODA, A KOJE ZA OPSKRBU STANOVNITVA
VODOM IZ PRIRODNIH VODOTOKA?

20.NAVEDITE OSNOVNE ZNAAJKE I OSNOVNE PRETPOSTAVKE

KOITENJA VODOTOKA ZA UZGOJ RIBA.
U nizinskim krajevima Hrvatske uz tokove veih rijeka (za dopunu vode) locirani su tzv.
toplovodni (aranski) ribnjaci, za razliku od tzv. hladnovodnih (pastrvskih) ribnjaka koji se
smjetaju u koritu blizu rijenih izvora ili u gornjim dijelovima vodotoka. Najvie je ribnjaka na
podruju sliva Save gdje postoje 22 toplovodna ribnjaka (povrine > 5 ha), ija ukupna
povrina iznosi 9.893 ha, te 17 hladnovodnih ribnjaka. Ukupna godinja potronja vode za
ribnjake na slivu Save iznosi oko 217 milijuna m 3. Na podruju slivova Drave i Dunava postoji
29 toplovodnih ribnjaka (povrine > 5 ha), koji zauzimaju ukupnu povrinu od 3.441 ha.
Ukupna godinja potronja vode za podruje slivova Drave i Dunava iznosi oko 91 milijuna
m3. Na podruju primorsko-istarskih slivova nema toplovodnih ribnjaka, a evidentirano je 5
hladnovodnih ribnjaka. Hladnovodni ribnjaci u Gorskom kotaru nalaze se na vodotocima

visoke kakvoe vode i dijelom bujinih znaajki tako da je ponekad u sunom razdoblju teko
odravati minimalne protoke i potrebnu kakvou vode.
Na podruju dalmatinskih slivova takoer nema toplovodnih ribnjaka, a evidentirano je 5
hladnovodnih, ribnjaka.
21.KAKO SE IDENTIFICIRAJU
VODOTOKA ZA VODOM?

POTREBE

EKOSUSTAVA

PRIRODNIH

Odnosi se na promjene u ureenju i osiguranju dovoljnih koliina voda za vodene

ekosustave. U uvjetima kada nije mogue ispuniti zahtjeve svih korisnika za vodom i sauvati
njenu zadovoljavajuu kakvou, moraju se iznai naini odreivanja minimalnih koliina od
odranje stanita i vodnih ekosustava. U klasinoj inenjerskoj praksi, prema hrvatskom
zakonodavstvu to je bio tzv. bioloki minimum (minimalni dozvoljeni protok u prirodnom
vodotoku), koji je odreivan temeljem hidrolokih podloga.
Najee se minimalni protok utvruje da bude dostatan za odranje vodne flore i faune te
stanita u priobalju otvorenih vodotoka, te podri estetsku kakvou okolia, te se ee
koristi nazivi ekoloki prihvatljiv protok (EPP). Osim minimalnog protoka u prirodnim
vodotocima, preporuke katkad ukljuuju i protoke poplavnih voda, koje se izazivaju umjetnim
nainom, a imaju zadau: pokretanje istaloenog nanosa s dna korita
Prema navedenom sukladno postojeoj literaturi koja se bavi problematikom potreba okolia
za vodom mogu se definirati sljedee razine protoka:
-

Protok optimalan za okoli omoguava puni razvoj ribljih vrsta i pomae oporavku
nakon prirodnih ili antropogenih stresova (sue, pretjerani izlov, pomor i slino).

Minimalni protok potreban okoliu osigurava neznatno smanjenje broja riba u

prosjenoj hidrolokoj godini.

Protok potreban okoliu da preivi dolazi do smanjenja brojnosti riba, ali omoguava
preivljavanje ugroenih vrsta ak i u sunim godinama.

Protok za ispiranja slui za ispiranje klina slane vode na uima nastalog kod malih
voda (primjer Donje Neretve), tako da odri dionicu rijeke sa slatkom vodom.
22. NAVEDITE LOKACIJE I OSNOVNE PRETPOSTAVKE KORITENJA
PRIRODNIH VODOTOKA ZA SPORT I REKREACIJU.
To su Dobra, Mrenica, Korana, Zrmanja, Krka, Cetina te dio Kupe u gornjem toku. Na
pojedinim dijelovima tih rijeka postoje viestruke mogunosti za sportsko i rekreativno
koritenje, posebno za kajak i kanu, rafting, kanyoning, sportski ribolov, izletita uz obalu.
Velike ravniarske rijeke: Savu, Dravu, Dunav, dio Kupe i dio Une,-osnovni oblici
koritenja su veslanje, kajak i kanu na mirnim vodama i sportski ribolov, a tamo gdje je
voda I. i II. vrste slue i za kupanje.
Prirodnih jezera u Hrvatskoj ima malo i sva su na odreeni nain pod nekim reimom
zatite prirode, bilo u sastavu nacionalnih parkova Plitvika jezera i Krka ili parkova
prirode - Vransko jezero kod Biograda i Kopaki rit, ili kao zatieni krajolici, a to su
Bainska jezera kod Ploa, te Crveno i Modro jezero kod Imotskog. Vransko jezero na
otoku Cresu zatieno je kao vodocrpilite

Za rekreaciju i sport slue ponajprije akumulacijska jezera hidroelektrana, primjerice Peruko

jezero na Cetini, jezera HE akovec i HE Dubrava na Dravi, zatim jezera Sabljaci, Bajer i
Lokvarsko jezero u Gorskom kotaru. Na svim tim akumulacijskim jezerima, osim kupanja i
rekreacije, razvijen je i sportski ribolov.
Na ravniarskim krajevima uz Savu i Dravu nastala su iskopom mineralnih sirovina jezera
koja se prihranjuju podzemnom vodom od kojih su samo neka ureena kao npr: Jarun, Novo
ie, Rakitje, Zjarki i Trstenik na irem zagrebakom podruju, zatim Motinjak kod
Varadina i oderica blizu Koprivnice.
23.
NAVEDITE
PRIMJERE
MOGUNOSTI
KORITENJA
VODOTOKA KAO PRIJEMNIKA OTPADNIH VODA.

PRIRODNIH

Sve proiene i neproiene vode od stanovnitva i industrije u najveoj mjeri zavravaju u

vodotocima, odnosno priobalnom moru. U tu kategoriju se mogu ubrojiti i samo termiki
zagaene (zagrijane) u sustavima za hlaenje.
Za potrebe hlaenja postrojenja koristi se oko 205 milijuna m 3 vode (2005.) od ega se oko
10 20% vode izgubi u tehnolokom procesu, a ostala se zagrijana vraa natrag u vodotok.
Na slivu rijeke Save najvei termiki zagaivai su TE Sisak, TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb,
KTE Jertovec. Osim termoelektrana na podruju Hrvatske na termalno oneienje rijeke
Save znaajno utjee NE Krko. Na rijeci Dravi od znaajnijih termikih zagaivaa je samo
TE-TO Osijek.
Kao znaajan oneiiva prirodnih vodotoka i priobalnog mora su razna rasprena
oneienja (zatitni koridori uz vodotoke) kao to su: poljoprivreda (hranjive tvari od
gnojidbe i sredstva zatite bilja); erozija zemljita; oborinsko otjecanje s urbanih i ruralnih
podruja; prometnica; neureena odlagalita otpada i slino.
U usporedbi s visoko razvijenim europskim dravama, izvori rasprenih oneienja su bitno
manji po jedinici povrine, s obzirom na manji intenzitet tih gospodarskih djelatnosti.

24. NABROJITE SKUPINE PODATAKA I OBRAZLOITE RAZLOGE

PRIKUPLJANJA PODATAKA O PRIRODNIM VODOTOCIMA.
Prikupljanje je jedan od najznaajnijih zadataka i problema u rjenom
inenjerstvu, od kvaliteta podloga ovise i konani rezultati planiranja i prorauna.
-SKUPINE PODATAKA:a) prostorne/geodetske podloge, b)hidroloke podloge,
c)morfoloke podloge, d)podaci o nanosu, e)hidraulike podloge, f)podaci o
biolokim i ekolokim znaajkama prirodnih vodotoka
25. KOJE SU VRSTE I RAZLOZI PRIKUPLJANJA PROSTORNIH
(TOPOGRAFSKIH) PODATAKA I RIJEKAMA I ZAOBALJU?
Temeljna podloga za planiranje i projektiranje bilo kakvih aktivnosti je
raspolaganje TOPOGRAFSKIM I GEODETSKIM PODACIMA, TE PODACI O GEOMETRIJI
KORITA.
-vrste topografskih podataka: a) podaci zaobalnog podruja, b) podaci korita
u djelu rjenog toka

26. KOJI SU HIDROLOKI PODACI POTREBNI PRI PLANIRANJU

AKUMULACIJSKIH JEZERA I ZATO SE
KORISTE?
-podaci tokastih mjerenja na odreenom slivnom podruju
-obrade radi odreivanja prostornih varijacija meteorolokih i hidrolokih veliina
-tablini i grafiki prikaz rezultata obrade
Koriste se da se dobije najpovoljniji oblik za uvanje, razmjenu i publiciranje
27 .NAVEDI S KOJIM SE SVE KRIVULJAMA PRIKAZUJU (INTERPRETIRAJU)
PODACI O VODOSTAJIMA I
PROTOCIMA PRILIKOM IZRADE PLANOVA I HIDROTEHNIKIH PROJEKATA
OBJEKATA NA PRIRODNIM
VODOTOCIMA? GRAFIKI SKICIRAJ NAVEDENE KRIVULJE.
KRIVULJE: Nivogram, konsumpcijska krivulja, hidrogram,krivulja trajanja i
uestalosti, sumarna krivulja dotoka

Nivogram

Konsumpcijska krivulja

Hidrogram

Krivulja trajanja i uestalosti

Sumar na krivulja dotoka

28 .ISPII NAZIVE (NOMENKLATURU) KARAKTERISTINIH VODOSTAJA I

PROTOKA KOJI SE NAJEE
POJAVLJUJU PRI OBRADAMA HIDROLOKIH PODATAKA PRILIKOM IZRADE
PLANOVA I HIDROTEHNIKIH .
-ENV (ekstremno niski vodostaji), EMQ (Ekstremno mali protok), NMQ (najmanji
mali protok), NNV (najnii niski vodostaji), NV (niski vodostaj), MQ (mali protok),
SNV (srednji niski vodostaji), SMQ (srednji mali protok), SV ( srednji vodostaj),
SQ (SREDNJI PROTOK), SVV (srednji visoki vodostaj), SVQ (srednji visoki protok),
VV(visoki vodostaj), VQ(veliki protok)

29.KOJE VRSTE MORFOLOKIH PODATAKA SE NAJEE PRIKUPLJAJU I ZA

KOJE POTREBE?
Za provedbu morfolokih analiza temeljni podaci se dobivaju iz topografskih podloga.
Morfoloke znaajke rijenih vodotoka zavise od niza imbenika sluajnog karaktera tako da
se i morfoloki parametri mogu definirati kao sluajne veliine. Osnovne morfoloke podloge
ine popreni i uzduni profili rijenog korita. Za potrebe utvrivanja utjecajnog podruja
vodotoka obino se koriste topografske podloge razliitih mjerila. Kvaliteta morfolokih
podloga o koritu vodotoka zavisi od broja snimanja poprenih profila ili na drugi nain,
vodotoka, obavljenih pri razliitim hidroloko hidraulikim uvjetima s obzirom na stalne
promjene kojima je izloeno rijeno korito.
Temeljem snimljenih morfolokih podloga najee se provode sljedee analize: irina
vodnog lica (B), povrina poprenog presjeka (A), hidrauliki radijus (R), zakrivljenost rijene
krivine (r), duljina meandra (MX), duljina hoda meandra (MH), irina pojasa meandriranja (MB),
vrijednost centralnog kuta ().
30 .NAVEDITE I POJASNITE GRANINI KRITERIJ IZMEU POJAVE VUENOG
I SUSPENDIRANOG
(LEBDEEG) NANOSA U PRIRODNIM VODOTOCIMA.
Od ukupne koliine materjala koji nosi aluvijalni vodotok 85-95% ini suspendirani
a 5-15% vueni nanos. Vueni nanos-su ljunci i pjesci jer imaju vanu ulogu kod
pojave lokalne erpzije i hidraulike hrapavpsti korita. Suspendirani nanosnajznaajnije su praine i gline, razlikuju se po granulom. sastavu, krupnoi.

31 .DEFINIRAJTE POJMOVE: PRONOS NANOSA, GRANULOMETRIJSKI

SASTAV NANOSA, HIDRAULIKA KRUPNOA NANOSA, KONCENTRACIJA
NANOSA U RIJENOJ VODI.
Pronos nanosa-koliina nanosa koja biva pronoena kroz promatrani prejsek
vodotoka u jed.vremena
v-volumski m3/s, masa kg/s, odnosno teina (N/S)
Granulometrijski sastav-najznaajnija karakteristika ukupnog sastava rijenog
nanosa, odreuje se na temelju prosijavanja zahvaenog nanosa kroz sito.
Hidraulika krupnoa nanosa je relativno kretanje estice nanosa pod
utjecajem gravitacije u neogranienom volumenu mirne vode gustoe i
koeficijenta viskoznosti.
Koncentracija nanosa u rijenoj vodi (volumen)- koliina mase
suspendiranih estica u jedinici volumena vode c= Tn/V

32 .UKRATKO OPII POSTUPAK MJERENJA I ODREIVANJA KOLIINE

PRONOSA VUENOG NANOSA U RIJEKAMA.
Uzorci se mogu uzimati u pojedinim tokama na dnu vodotoka ili kao vueni
nanos u kretanju.
-3 METODE MJERENJA:
ZAHVAANJE UZORKA VUENOG NANOSA POMOU MEHANIKIH
HVATAA
Otvor ne prednjoj strani za ulaz nanosa.Kroz hvata voda struji usporeno i nanos
se taloi.Koliina je 40-60% stvarne koliine nanosa.
KORITENJEM RAZNIH VRSTA OBILJEIVAA ILI TRASERA-oznaavanje zrna
nanosa, zatim njihovo praenje u pririodnom toku
ANALIZA REIMA VUENOG NANOSA POMOU SPECIJALNIH METODAMogue je odrediti opseg kretanja i brzinu vuenog nanosa, istovremeno pratiti i
turbulentne znaajke toka, te prouavati mehanizam kretanja nanosa.
HVATAI- metalna sanduasta konstrukcija se sputa s plovila na dno rijeke, tako
da u njegov otvor direktno ulazi vodni tok koji vue nanose po dnu. U njemu se
zadrava nanos a voda izalzi na stranjoj ili gornjoj strani.
OBILJEIVAI-oznaavanje zrna nanosa zatim njihovo praenje u prirodnom toku.

33 .UKRATKO OPII POSTUPAK MJERENJA I ODREIVANJA KOLIINE

PRONOSA LEBDEEG NANOSA U RIJEKAMA.
-Hvatai s trenutnim zahvaanjem uzorka i hvatai s laganim punjenjem(hvatai s
bocom i vakumski hvatai)
-Uzorci vode s nanosom daje se u labaratorij gdje se ustanovljuje
koncentracijananosa u uzorcima.
Nakon toga se ustanovljuje koncentracija nanosa po vertikali, te srednja
koncentracija nanosa za svaku mjernu vertikalu(analogno odreivanje srednej
brzine)
Mnoenjem srednje brzine sa srednjom koncentracijom nanosa dobiva se
specifini pronos nanosa.

34 .TO SE PODRAZUMIJEVA POD TERMINOM FUNKCIJA PRONOSA

VUENOG NANOSA I FUNKCIJA
PRONOSA SUSPENDIRANOG NANOSA I KAKO SE ODREUJE?
SUSPENDIRANI NANOS-Na osnovu mjernih podataka o protoku vode i
istovremenih izmjernih podataka s sekundarnom pronosu suspendiranog nanosa
Gns ,mogue je konstruirati krivulju pronosa.

VUENI NANOS-na osnovu mjer. Podataka protok vode i istovremenih izmjernih

podataka protoku vode

36 .NAVEDITE TEMELJNE SASTAVNICE KOEFICIJENTA OTPORA TRENJA,

KAKO SE MOE ODREDITI ZA
POTREBE PLANIRANJA REGULACIJE VODOTOKA I PRIBLINO U KOJIM SE
GRANICAMA KREE?
Najee se koristi maningov koeficijent n proporcionalnost izmeu hidraulikih
i geometriskih znaajki toka u chezijevoj formuli

RI E

V=C*

, C= n

* R1/6 , V= n

* R2/3 *

IE

1/2

V-srednja brzina teenja

c- chezijev koeficijent
n-maningov koeficijent hrapavosti
R-hidrauliki radius,
IE-pad linije energije
Manigov koeficijent - n=(n0 + n1 + n2 + n3 + n4) * m
n0 temeljna vrijednost koeficijenta hrapavosti za pravocrtno ,prizmatino korito
u u prirodnom materjalu
ni vrijednost kojim se uveava koeficient v
m koef. Korekcije za stupanj meandriranja.
37.TO JE TO MANNINGOV KOEFICIJENT HRAPAVOSTI,KAKO SE DEFINIRA
TE KAKO SE MJENJA DU TOKA I U ZAVISNOSTI OD
PROTOKA(VODOSTAJA)?
. U naoj hidraulikoj praksi za definiranje otpora teenju najee se koristi Manningov
koeficijent n, koji u sutini predstavlja koeficijent proporcionalnosti izmeu hidraulikih i
geometrijskih znaajki toka u Chezijevoj formuli za teenje u prirodnim vodotocima:
1

v C R IE

1 6
R
n

1
v = R 3 I 2E
n

(3.5-1)
gdje su:

v srednja brzina teenja, C Chezijev koeficijent, n - Manningov koeficijent

hrapavosti; R hidrauliki radijus; IE pad linije energije.

Slika 3.5-1:

Shematski prikaz zavisnosti koeficijenta hrapavosti n od vodostaja z

Radi to tonijeg utvrivanja veliine Manningovog koeficijenata hrapavosti treba istaknuti

osnovne znaajke rijenog korita od koje imaju utjecaja na veliinu tog koeficijenta:
-

oblik i dimenzije rijenog nanosa od kojeg je formiran omoeni obod (to je sitniji
nanos to su nie vrijednosti koeficijenta n);

vegetacija (via i gua vegetacija poveava vrijednost koeficijenta n;

neprizmatinost korita koja izaziva promjenjivost protonih profila du korita;

meandriranje korita vodotoka moe dovesti do poveanja koeficijenta hrapavosti ak i

do 30%;

deformacije rijenog korita izraene kroz proces erozije i nasipanja rijenog korita;

objekti u rijenom koritu poveavaju vrijednost koeficijenta hrapavosti (regulacijske

graevine-pera, pragovi, stupovi mostova i slino);

promjene osnovnih hidrolokih parametara (vodostaj, protok) prate promjene

koeficijenta hrapavosti (kod prirodnih vodotoka poveanjem protoka uglavnom opada
vrijednost koeficijenta hrapavosti, nakon izlijevanja iz korita u inundaciju vrijednosti
koeficijenta hrapavosti poinju ponovno rasti).

40. NAVEDITE I OBJASNITE NEKE OD HIDROLOKIH KRITERIJA ZA

ODREIVANJE VELIINE EKOLOKI
PRIHVATLJIVOG PROTOKA (EPP).
EPP predstavlja protok koji osigurava ekoloku ravnoteu i uva prirodnu
stabilnost eko sustava vodotoka.
Kod odreivanja EPP-a treba analizirati sve promjene koliine i kakvoe vode.
Svako oduzimanje vode iz vodotoka treba ukljuiti istraivanje utjecaja na eko
sustav vodotoka.
Kod odreivanja EPP-a treba izraditi inventorizaciju flore i faune, metodologiju
odreivanja EPP-a treba prilagoditi hidrolokim, fizikim, dinamikim i biolokim
znaajkama vodotoka.

41.NAVEDI I POJASNI FIZIKE ZNAAJKE ZRNA NANOSA (OBLIK,

KRUPNOA, GUSTOA, HIDRAULIKA KRUPNOA).
Oblik zrna-podrazumijevaju se geometrijske znaajke bez obzira na dimenzije ili
kemijski sastav. Vaan kod analize ponaanja u hidrodinamikim uvjetima. Moe
biti kuglastog ili plosnatog oblika.
Krupnoa zrna nanosa-upisuje se karakteristinim polumjerom i brzinom
tonjenja. Krupnoa zrna se u dinamikim uvjetima mijenja u prostoru i vremenu
radi mehanikog, toplinskog, kem.ili dr.utjecaja.
Gustoa-kree se u granicama 2600 -2700 kg/m3
42. NAVEDI I OBJASNI FIZIKA SVOJSTVA SMJESE RIJENOG NANOSA I
KAKO SE PRIKAZUJU (GRANULOMETRIJA, POROZNOST, GUSTOA,
UNUTRANJE TRENJE).
Granulometrija-najznaajnija karakteristika ukupnog sastava nanosa. Odreuje
se na temelju prosijavanja zahvaenog nanosa kroz sito
Poroznost-udio pora ili upljina Vp u volumenu uzorka, utjee granulom.sastav,
oblik zrna, zbijenost
Gustoa nanosa-ljunak (1300 -2000 kg/m3), pijesak (1500 1700
kg/m3),mulj(1000 -1100 kg/m3)
Unutranje trenje- predstavlja stanje granine ravnotee materijala pri kojemu
zrna nanosa postaju nestabilna
43.KOJI SU NAJVANIJI PARAMETRI OD UTJECAJA NA MORFOLOKE
PROMJENE PRIRODNIH VODOTOKA?
Morfoloke znaajke prirodnih vodotoka zavise od niza parametara sluajnog karaktera, tako
da se i promjene mogu tretirati kao sluajne veliine. Naime kao to je ve istaknuto na
morfologiju prirodnih vodotoka utjee:
-

protok vode;

pronos nanosa;

uzduni nagib dna;

krupnoa nanosa (utjee na apsolutnu hrapavost, odnosno otpor konture);

forme nanosa (utjee na veliinu otpora oblika);

vegetacija;

ljudski faktor i drugo.

44.NAVEDITE I POJASNITE ZAKLJUKE FARGUEOVIH ISTRAIVANJA

PRIRODNIH VODOTOKA.
esto nazivani Fargueovi zakoni imaju povijesno znaenje (od 1863. godine). Ulaze u
skupinu zakonitosti kojima se povezuju tlocrtni elementi vodotoka i promjena dubina korita,
do kojih je doao prouavanjem rijeka Garone, Seine, Escaut. Na temelju promatranja
vodotoka Farque je doao do sljedeih zakljuaka formuliranih u vidu est tzv. Farqueovih
zakona:
I.
zakon odstupanja najvee dubine u vodotoku se javljaju nizvodno
od tjemena krivine, a pliaci nizvodno od toke infleksije na priblinoj
udaljenosti dvije irine korita

II. zakon najveih dubina ukoliko je vea zakrivljenost utoliko je vea

dubine u krivini
III. zakon hoda pri jednakom radijusu krivine, srednja i najvea dubine se ostvaruju kod
duljina krivine 8 10 irina korita (slika 4.6-3). Ovaj zakon je vrlo vaan kod trasiranja
vodotoka kada je vano osiguranje plovne dubine i protonost korita.
IV. zakon kuta za krivine jednake duljine, srednja dubina u krivini je vea, ako
je kut izmeu tangenti krajeva vei
V. zakon kontinuiteta uzduni pad dna korita je pravilan ukoliko su promjene
u zakrivljenosti pravilne i postupne
VI. zakon pada dna ako je zakrivljenost krivine mijenja kontinuirano, nagib
tangente odreuje nagib pada dna. Od poetka do tjemena krivine zakrivljenost
raste, u tjemenu je najvea, a nakon toga opada do nule. Kada se na konstruiranu
krivulju zakrivljenosti postavi tangenta u neku toku, moe se nai relacija
izmeu nagiba tangente i nagiba tangente dna u istoj toke krivine
45.KOJI REIMI TEENJA SE MOGU POJAVITI U PRIRODNIM VODOTOCIMA I
KAKO SE IDENTIFICIRAJU?
Teenje u prirodnim vodotocima je izrazito turbulentno, nejednoliko i uglavnom
nestacionarno to su za hidraulike proraune najsloeniji problemi. Nejednolikost
teenja se javlja kao posljedica neprizmatinosti korita du toka te utjecaja
centrifugalne sile u krivinama. Nestacionarnost teenja ima za posljedicu
promjenu svih hidraulikih i hidrolokih parametara u vremenu. Kod hidraulikih
prorauna se takvo trodimenzionalno teenje aproksimira jednodimenzionalnim ili
dvodimenzionalnim.
47.KRATKO OPIITE,UZ PRIKLADNE SKICE,POSTUPAK PRORAUNA
VODNIH LICA KOD JEDNOLIKOG STACIONARNOG TEENJA.
Jednoliko teenje pretpostavlja da nema hidraulikih promjena du toka. Nastaje u
sluajevima kada je korito dugako i prizmatino (da se ne mijenja geometrija), a uzduni
nagib dna konstantan. Iako je takvo teenje u prirodnim vodotocima vrlo rijetko, esto se radi
jednostavnijih hidraulikih prorauna (npr. pronosa nanosa) usvaja pretpostavka jednolikog
teenja.

Slika 5.2-3:

Vodna lica u zavisnosti od uzdunog nagiba dna korita

48.KRATKO OPIITE,UZ PRIKLADNE SKICE,POSTUPAK PRORAUNA

VODNIH LICA KOD NEJEDNOLIKOG STACIONARNOG TEENJA.
Nejednoliko teenje pretpostavlja promjenu hidraulikih veliina du toka. U zavisnosti od
intenziteta promjena ono moe biti naglo promjenjivo ili sporo promjenjivo. Oblik promjene
vodnih lica zavisi od uzdunog nagiba dna i od rubnih uvjeta.
Pri proraunima vodnih lica kod nejednolikog teenja treba voditi rauna o spajanju vodnih

lica i pojavi vodnog skoka. Ilustracija moguih promjena nejednolikog teenja dana je na slici
5.2-2.

Slika 5.2-2:

Primjer utjecaja ustave na reim teenja a) mirni reim teenja u koritu, b)

siloviti reim teenja u koritu

50.KOJA JE OSNOVNA RAZLIKA IZMEU RETENCIJA I AKUMULACIJA?

Akumulacijska jezera i retencije su najvanije hidrotehnike graevine za regulaciju
protoka i vodostaja u vodotocima. Za razliku od retencija, koje se koriste za ublaavanja
poplavnih valova, akumulacije slue za preraspodjelu dotoka, odnosno vrijeme zadravanja
vode je produljeno. Akumulacijska jezera ili samo akumulacije slue za osim za upravljanje
poplavnim vodama slue za obogaivanje malih voda (bioloki minimum), regulaciju voda za
plovidbu, proizvodnju elektrine energije, navodnjavanje i slino.
Na slici 7.3.1 dan je shematski prikaz uzdunog presjeka brane i akumulacijskog jezera u

vodotoku.
Za razliku od akumulacije uinak retencijskih jezera, odnosno retencije se oituje u
kratkotrajnom zadravanju vode s zadaom smanjivanja maksimalnog poplavnog vala. U
retencijskom prostoru se privremeno zadrava volumen vode, koji se naknadno isputa u
vodotok, tako da kapacitet korita ne bude premaen.
51.SKICIRAJ HIDROGRAMSKI PRIKAZ UINKA RETENCIJE NA TRANSFORMACIJU
VODNOG VALA.