Vitamini

Dijetetika
Odjel za zdravstvene studije
doc. dr. sc. Marijana Matek Sari

Vitamini
Vitamini su iskre ivota!
1911.

Casmir Funk uveo naziv

izolat iz ljusaka rie (amin vitae ili vitamine)

lat. vita ivot + amin

organski spoj
najmanje jedan ili vie N atoma u
molekuli
derivat amonijaka, strukturalno slini

Vitamini
organske supstancije

male molekulske mase

raznovrsne strukture kemijskih svojstava

Uloga vitamina
esencijalni za normalno funkcioniranje ljudskog i ivotinjskog
organizma
osiguravaju pravilan rad metabolizma, rast, razvitak, reprodukciju
potrebni su za stvaranje kolagena, kostiju, koagulaciju krvi, vid,
diferencijaciju stanica i druge funkcije

sudjeluju u sintezi i razgradnji ugljikohidrata, masti, bjelanevina i

nukleinskih kiselina
nezamjenjivi bioloki katalizatori kemijskih reakcija u ivoj stanici
(koenzimi i prekursori; "pomonici" enzima)
nedostatak ili smanjena iskoristivost specifini sindrom

Uloga vitami
nemaju energetsku vrijednost za razliku od masti,
bjelanevina i ugljikohidrata
veinu vitamina vii organizam ne moe sintetizirati
u organizam se moraju unositi hranom ili pripravcima
(biolokog ili sintetskog podrijetla) ili u obliku provitamina
potrebni u malim koliinama (mg ili g/dan)
otuda i prefiks mikro za ove nutrijente

RDA -
engl. recommended daily allowance; preporuen dnevni unos

Koji se vitamini mogu sintetizirati?

vitamin D (pod utjecajem sunevih zraka)
vitamin K i vitamin H (biotin) s pomou
crijevne mikroflore

vitamin B3 (niacin) iz aminokiseline

triptofana esencijalna, mora se unijeti

hranom

Neki su samo esencijalni za sisavce:

vitamin B1 (tiamin)
vitamin C, esencijalan za ovjeka,
zamorca, majmuna i jo neke vrste...
veina biljaka i ivotinja posjeduje
sposobnost sinteze
nemogunost, posljedica evolucijske pogreke, tj. defekta
metabolizma ugljikohidrata
glc prirodni prekursor vitamina C

Glc prirodni prekursor vitamina C

Nedostatak vitamina
i
avitaminoza - nedostatak pojedinog vitamina
hipovitaminoza - djelomini nedostatak,
nedovoljan unos
u manje razvijenim zemljama dio opeg problema
gladi i pothranjenosti

Hipovitaminoza
u razvijenim zemljama posljedica:

loe apsorpcije
nasljednih poremeaja u izmjeni tvari
nepotpune parenteralne prehrane kroz
dulje vrijeme
kroninog alkoholizma

 Sedamnaest je vitamina i vitaminima slinih tvari

prijeko potrebno za zdravlje:

Topljivi u vodi vitamini B skupine (B1, B2, B3, B5, B6,

B12 te B9 ili folna kiselina), vitamin H (biotin ili B7) i C.

U skupinu B uvrtavamo i vitaminima sline tvari:

inozitol, kolin i PABA (para-amino-benzojeva kiselina).
Topljivi u ulju ili mastima vitamini A, D, E i K.

Vitamini topivi u mastima

sadre samo atome C, H i O
prisutni u namirnicama koje sadre masti

apsorbiraju se i prenose lipidima

skladite u jetri i adipoznom tkivu (vit. A i D)

mogua toksinost posebice vitamina D (najtoksiniji od svih

vitamina)
ako bilo to interferira s apsorpcijom masti, ne mogu se
apsorbirati
kliniki znakovi nedostatka razviju se nakon vie godina

Vitamini topivi u vodi

sadre atome C, H i O i N, S ili Co (vit. C iznimka)

lako se apsorbiraju
viak se ne skladiti osim vitamina B12; uklanjaju se urinom

potrebno ih je kontinuirano unositi hranom

nisu toksini, ali prekomjerno uzimanje pripravaka nekih
vitamina moe izazvati toksine uinke
glavna uloga koenzimi i prostetske skupine enzima
kliniki znakovi nedostatka pojavljuju se unutar 6 8
tjedana

Definicija

Vitamina
Provitamina
Vitamera
Antivitamina

Definicija
PROVITAMINI spojevi koji se u organizmu pregrauju u metaboliki
aktivan oblik vitamina. Prekursori, pretee VITAMINA
npr. -karoten vitamin A
VITAMERI lanovi iste skupine vitamina
npr. vitamin K

ANTIVITAMINI ili antagonisti vitamina spojevi slinog sastava, ali

suprotne bioloke aktivnosti koji mogu umanjiti ili potpuno inaktivirati
katalitiko djelovanje VITAMINA
npr. vezanje vitamina u nedjelotvoran kompleks (avidin+biotin)

RASPROSTRANJENOST VITAMINA I
NJIHOVO TRINO ZNAENJE
razliitu koliinu vitamina nalazimo u vou,

povru, mesu i dijelovima ivotinja

obogaivanje proizvoda prehrambene
industrije: margarin (A, D, E); voni sokovi
(C); cedevita; mlijeko; ulje za salatu
obogaivanje krmiva
lijekovi u farmaceutskoj industriji
neki provitamini kao karoten (E160 a) ili
vitamini kao riboflavin (E 101) bojila;

vitamin C (E 300-304) ili tokoferol

(E 306-309) antioksidansi

Dodatak vitamina namirnicama

da bi se populaciji osigurala potrebna koliina vitamina
(pojaavanje ili fortifikacija)
da se obnovi vitaminski sadraj izgubljen preradom
(revitaminiziranje)

da se povea prisutna koliina vitamina u namirnici

(obogaivanje)

da se priprave namirnice s vitaminima koji inae u njima nisu

prisutni (vitaminiziranje)
=razliiti pripravci (hrana za dojenad, tekui nutritivni dodaci
i razni vitaminski pripravci u obliku tableta i injekcija)

Gubitak vitamina
nain skladitenja (svjeina)
pripremanja hrane (t)
KONZERVIRANJE

Stabilnost vitamina topivih u

mastima
osjetljivi na oksidaciju
moraju se zatititi od topline, O2,
metalnih iona i UV-zraenja

Stabilnost vitamina topivih u

vodi
stabilni u veini uvjeta
B6 i B12 osjetljivi na svjetlo
B1 osjetljiv na bazine uvjete

POSTOTAK GUBITKA VITAMINA KOD

TERMIKE OBRADE MLIJEKA

Vitamin Vitamin Vitamin Vitamin Folna Vitamin Vitamin

B1
B2
B6
B12
kiselina C
E
Pasterizacija
Sterilizaciaja
Ultra visoke
temperature
Kuhanje
(pasteriziranog
mlijeka)

10
20
10

0
0
10

0
20
10

0
20
5

5
30
20

25
0
60
0
30-70 20

10

10

20

30

20

Gubitak kod termike obrade mesa

Vitamin B1
Vitamin B2
Vitamin B3
Vitamin B6
Vitamin B5

Prenje
peenje
20 (0-40)
20 (0-30)
20 (10-30)
20 (0-40)
20

Kuhanje*
pirjanje
60 (40-70)
30 (0-40)
50 (30-70)
40 (30-50)
30 samo
jetra i
bubrezi

Folna
kiselina
Vitamin B12 svi oblici pripreme
20(10-50)
Biotin
(vitamin H)
Vitamin C

10 (0-30)

20 (10-50)
samo jetra
Vitamin A
0
Vitamin E
20 (0-40)
*gubici se odnose samo na meso: vitamini topljivi u vodi djelomino se
gube u sokovima pa je gubitak prilikom samog kuhanja manji ako se priprema juha, umak i sl.

Gubitak* kod termike obrade

povra
Korjenasto Lisnato
Sjemenke
povre
povre
Karoten
0
0
0
Vitamin B1 25
40
30
Vitamin B2 30
40
30
Vitamin B3 40
40
30
Vitamin C 0
70
50
Vitamin E 40
0
0
Vitamin B6 50
40
40
Folna
30
20-40
50
kiselina
Vitamin B5 20
30
30
* ovise o: koliini vode u kojoj se povre kuha, trajanju
termike obrade i usitnjenosti povra.

Gubitak kod termike obrade itarica

kuhanje
peenje
Vitamin B1 40
25
Vitamin B2 40
15
Vitamin B3 40
5
Vitamin B6 40
25
Folna
50
50
kiselina
Biotin
40
0
(vitamin H)
Vitamin B5 40
25
(za ostale vitamine smatra se da je gubitak 0)

Kako sprijeiti gubitak vitamina?

troiti svjee namirnice

uvati namirnice na hladnom i suhom mjestu

sjeckanje i lomljenje svesti na minimum
kuhati u to manje vode, u zatvorenoj posudi
ne upotrebljavati bakreno posue
vodu u kojoj je kuhano povre upotrijebiti za pripremu juhe
ne podgrijavati jela
za uvanje koristiti stakleno posue

Dnevno potrebne koliine vitamina

(prema RDA)
Vitamini topljivi u vodi
Vitamin B1 (tiamin)

1,4 mg

Vitamin B2 (riboflavin)

1,7 mg

Vitamin B3 (niacin)

20 mg

Vitamin B6 (piridoksin)

2 mg

Vitamin B5 (pantotenenska kiselina)

10 mg

Biotin (vitamin H)

0,25 mg

Folna kiselina (folacin, folat)

0,4 mg

Vitamin B12 (cijanokobalamin)

1mikrogram

Vitamin C

60mg
Vitamini topljivi u ulju

Vitamin A

5000 ij

Vitamin D

400 ij

Vitamin E

15ij

Vitamin K

proizvodi cijevna flore

Poveane dnevne potrebe

rast
rekonvalescencija (oporavak)
trudnoa
laktacija
stres

Fizoloka iskoristivost vitamina

ljudski organizam ne moe u potpunosti iskoristiti sve
vitamine prisutne u hrani

odreivanje koliine vitamina u namirnicama nije dovoljno da

se razumije stvarna nutritivna vrijednost tih izvora vitamina

imbenici koji odreuju vitaminsku iskoristivost:

vanjski imbenici

hranidbeni imbenici
unutarnji imbenici

Vanjski imbenici
razliiti biopotencijali vitamera
npr. ergokalciferol (D2) je znaajno manje
aktivan od kolekalciferola (D3)
gubici tijekom skladitenja, prerade ili
kuhanja

npr. C-vitamin u krumpiru smanjuje se na 1/3

tijekom skladitenja kroz jedan mjesec

Hranidbeni imbenici
sastav obroka i prehrana mogu utjecati na
apsorpciju nekih vitamina
npr. vitamin A i provitamin A slabo se
apsorbiraju ako je hrana siromana mastima

Unutarnji inbenici
fizioloki imbenici
razlike u funkciji gastrointestinalnog trakta ovisno o dobi mogu
utjecati na apsorpciju i postapsorpcijsku iskoristivost nekih vitamina
npr. apsorpcija vitamina B12 smanjena je kod starijih osoba smanjena
aktivnost eluanih stanica
zdravstveni status

neke bolesti mogu utjecati na apsorpciju i bioiskoristivost nekih

vitamina
npr. apsorpcija folata oslabljena kod pacijenata s upalom crijeva

Vitamin C askorbinska kiselina

otkriem suzbijena stoljeima stara bolest skorbut

(Vasco da Gama izgubio pola posade, 18. st. James Cook uvidio da se bolest
sprjeava kiselim kupusom)

skorbut se smatra boleu koja je posljedica evolucijske pogreke, tj. defekta

metabolizma ugljikohidrata

glc prirodni prekursor vitamina C

krvarenje oko korijena dlake, u potkonom tkivu i u unutranjim organima;

lomljivost kostiju, otekline zglobova, cijepanje kolagenog veza, klimavost zubi

najnestabilniji (25 60%)

lagano ga razara O2,, alkalije, visoka temperatura, reagira s metalnim ionima

kisela sredina pogoduje stabilnosti

Funkcija C vitamina
odrava kapilare, desni i zube zdravima
pomae izgradnji kolagena i vezivnog tkiva
sudjeluje u oporavku tkiva, cijeljenju rana i opeklina

pomae apsorpciji eljeza

sudjeluje u izgradnji hemoglobina i stvaranju crvenih krvnih stanica u
kotanoj sri
sudjeluje u razgradnji ugljikohidrata, te sintezi masti i proteina
pomae u metabolizmu fenilalanina, tirozina i folne kiseline
potie rad titnjae i smanjuje produkciju tetnih slobodnih radikala

Izvori i potrebe C vitamina

voe (crni ribiz, ipak, jagoda, limun, narana, trenja), zeleno i drugo
povre (brokula, paprika, perin, krumpir, rajica, kupus, pinat)
resorbira se u tankom crijevu
razina u tkivu ovisi o unosu
ako se ne unosi dovoljno, simptomi deficita pojavit e se za ~3 mjeseca
maks. pojedinana doza ne bi smjela biti > 200

ako se uzimaju dodaci, preporuuje se uzimanje retard preparata, tj.

pripravaka s polaganim oslobaanjem vitamina C

Simptomi deficita

skorbut
slabost miia
nateene desni
gubitak zuba
umor
depresija
potkono krvarenje
krvarenje desni

lako nastajanje modrica

nateeni i bolni zglobovi
krvarenje iz nosa
sporo cijeljenje rana
anemija

Simptomi trovanja (intoksikacija)

glavobolja
pojaano mokrenje
grevi u donjem dijelu trbuha
proljev
povraanje
vrtoglavica
drhtavica

B1 vitamin / tiamin / aneurin

vaan je u iskoritavanju ugljikohidrata (koenzim enzima)
odrava integritet mukoznih membrana
osigurava normalnu funkciju ivanog sustava, miia i srca
antioksidans
nedostatak dovodi do bolesti beri-beri u Aziji, zbog prehrane

puanstva glaziranom riom

grenje i trnci ruku i nogu, miina slabost, smetnje u radu srca,
zadravanje vode, a katkada i poremeaj rada mozga

pivski kvasac, penine klice, cjelovita zrna itarica, riine mekinje,

mlijeko, meso (jetra, srce, bubrezi), riba, koljke, unka, orah, narana,
jaja, grah, graak

B1 vitamin / tiamin / aneurin

ublaava simptome depresije, umora, munine na putovanjima
poboljava apetit i mentalnu usporenost
povien unos pomae: alkoholiarima, starijim osobama od 55 godina,
trudnicama, dojiljama, dijabetiarima, osobama izloenim stresu, nakon
oporavka od bolest, osobama s bolesti jetre, titnjae i kod dugotrajnih
proljeva

B2 / riboflavin
vrlo sloeni pigment sa zelenom fluorescencijom, E101

djeluje kao komponenta dvaju enzima

potie oporavak tkiva i stvaranje energije iz hrane
osigurava zdravu mukoznu ovojnicu respiratornog, probavnog i
cirkulacijskog sustava (uz vitamin A)
uva integritet ivanog sustava, koe i oiju
osigurava normalan rast i razvoj
aktivira vitamin B6
nedostatak B2:

posljedica kroninih proljeva i dugotrajnog koritenja antibiotika

izvor: mlijeko, sir, meso, jaja, jetra, neoljutene itarice, riba, kvasac i
svjee zeleno povre (brokula i pinat)

B2 / riboflavin
simptomi deficita: iritacija oiju smetnje pojaane na svjetlu,
potekoe u zarastanju rana, alergijske reakcije i upalne promjene na
koi u obliku osipa i ljutenja koe, upala jezika te valavost keiloza

Povien unos koristi:

trudnicama, dojiljama, alkoholiarima,

osobama izloenim stresu, osobama

koje se oporavljaju nakon operacije,
sportaima, fizikim radnicima,

osobama koje imaju hipertireoidizam

B3 / niacin, nikotinska kiselina,

nikotin amid, antipelagra faktor
deficit uzrokuje pelagru
proljev, promjene na koi i zaboravljivost (koa puca i pigmentira se,
kasnije deskvamira i ljuti)
nedostatak opisan kod puanstva ija se prehrana zasnivala uglavnom
na kukuruzu te kod alkoholiara; crni jezik (psi)

niacin je prisutan u kukuruzu u vezanom obliku, ne moe se

osloboditi
izvor: jetra; meso puretina, govedina, svinjetina; kikiriki; mlijeko;
riba tuna, losos; kvasac; zeleno povre; mahunarke i itarice
prekursor triptofan

B3 / niacin, niotinska kiselina,

nikotin amid, antipelagra faktor
pomae procesu oslobaanja energije iz hrane te procesu

sinteze DNK
komponenta je dvaju enzima NAD i NADP

vaan za iskoritavanje masti, produkciju eera i oporavak

tkiva

smanjuje razinu kolesterola u krvi

pomae kod vrtoglavica
Povien unos koristi: trudnicama, dojiljama, alkoholiarima,
osobama s cirozom jetre te kod poremeaja rada guterae

Vitamin B5 / pantotenska kiselina

sastavni dio koenzima A
vaan za metabolizam ugljikohidrata, masti i bjelanevina Krebsov
ciklus; glc = energiju

osigurava normalan rast i razvoj

apsorbira se u tankom crijevu
termiki nije osjetljiv
usporen rast, izostanak reprodukcije, dermatitis, nestanak pigmenta
dlake, masna jetra ivotinje
meso, govei mozak, srce, bubrezi, jetra; mlijeko; riba haringa,
bakalar; mahunarke graak; cjelovite itarice

Vitamin B5 / pantotenska kiselina

poboljava apsorpciju AK
zajedno s cinkom sprjeava sjedinu vlasi takora
poveava otpornost prema stresu
lijei vrtoglavicu
ubrzava zarastanje rana

pomae u lijeenju ciroze jetre i dijabetesa

Povien unos koristi:
osobama starijim od 55 godina, trudnicama, dojiljama, alkoholiarima,
celiakiarima, osobama izloenim stresu, osobama koje se oporavljaju
nakon operacije, sportaima i fizikim radnicima

Vitamin B6 / piridoksin
aktivno sudjeluje u mnogim kemijskim reakcijama aminokiselina i proteina
djeluje kao koenzim u metabolikim reakcijama
osigurava normalnu modanu funkciju
potie stvaranje crvenih krvnih stanica

lijei odreene oblike anemije

odrava normalnu razinu homocisteina
simptomi deficita: upale ivaca i epileptikih greva, neuroza, nesanica,
gastrointestinalne smetnje (proljev, povraanje), dermatitis,
slabost, zbunjenost, anemija

Vitamin B6 / piridoksin
jetra, bubrezi, piletina, govedina, kvasac, riba losos, haringa, jaja,
mahunarke, itne klice, mlijeko, banana, ljenjaci, krumpir
Povien unos koristi:
trudnicama, dojiljama, alkoholiarima, enama koje uzimaju oralne
kontaraceptive, osobama izloenima stresu, osobama koje imaju

povienu razinu homocisteina i koje boluju od hipertireoidizma

Folna kiselina / vitamin Bc,

folacin, folat

dolazi u obliku poliglutamata

poznata jo kao vitamin M ili antianemini faktor ili Lactobacillus casei faktor

u nekih ivotinja i ljudi sintetiziraju ga bakterije, kod veine ga je potrebno

unositi hranom

sama nije djelotvorna, u organizmu se pretvara u koenzim tetrahidrofolnu

kiselinu

vana za sintezu AK, DNK i RNK, tj. purinskih (A,G) i pirimidinskih baza (C, T),

koenzim u sintezi DNK

osigurava normalan rast i razvoj, posebno ivanog i probavnog sustava

regulira razvoj ivanih stanica embrija i fetusa te sprjeava oteenje ivane

cijevi

Folna kiselina / vitamin Bc,B9,

folacin, folat

lijei anemiju uzrokovanu alkoholizmom, anemiju

trudnica i dojilja, ena koje uzimaju oralne

kontraceptive i osoba koje boluju od bolesti jetre

te hemolitiku anemiju
pomae metabolizmu aminokiselina i sintezi proteina

Folna kiselina / vitamin Bc,B9,

folacin, folat
simptomi deficita: megaloblastina anemija
(pojava velikih, nezrelih crvenih krvnih stanica u
krvotoku) koju karakterizira slabost, nedostatak
energije, gubitak apetita, osjetljivost, ranice na
jeziku, zbunjenost, zaboravljivost, proljev

Vitamin B 12 / cijanokobalamin
visokovrijedan spoj koji osigurava pravilno koritenje Fe i pravilno
sazrijevanje crvenih krvnih stanica
odrava eritropoezu i leukopoezu
nuan je za normalan rast i prehranu svih stanica
koenzim u sintezi RNK i DNK

sudjeluje u metilaciji, npr. kolina

odrava epitelne stanice i mijelinsku ovojnicu ivaca
intrinsic faktor glikoprotein ili mukopolisaharid omoguuje apsorpciju
u ileumu

Vitamin B 12 / cijanokobalamin
pohranjuje se u jetri (bubreg, plua, slezena), deficit se
odraava na sve stanice

simptomi deficita: megaloblastina anemija, pojava velikih

(nezrelih) crvenih krvnih stanica u krvotoku; promjene na
mozgu i lenoj modini te perifernom ivanom sustavu;
gastritis koji prati atrofija ili "usahnue" sluznice eluca;
upalne promjene sluznice jezika i openito neuroloke

promjene, umor, zbunjenost, depresija

Vitamin B 12 / cijanokobalamin
deficit est kod vegetarijanaca (vegana)
pivski kvasac, umance, tvrdi sirevi, vrhnje, junetina, ribe, plodovi mora
2 3 g za djecu, odnosno 3 g za odrasle
Povien unos koristi:
veganima i osobama s neadekvatnom prehranom, alkoholiarima,

oboljelima od AIDS-a, osobama izloenim stresu, osobama koje se

oporavljaju nakon operacije, kojima je uklonjen dio crijeva ili osobama
s malignim bolestima crijeva ili guterae

BIOTIN / vitamin H, koenzim R

derivat pimelinske kiseline, sadri S
moe se sintetizirati u crijevima, djelovanje bakterija

svrstan u vitamine, po naravi koenzima

ima ulogu u deaminaciji i dekarboksilaciji AK
vee amonijak s CO2 pri emu nastaje urea
iskoritava CO2 za sintezu purina (A, G) i masnih kiselina
(malonil Co-A)
biotin, pantotenska kiselina, piridoksin, tijamin imaju
zajedniko svojstvo biosa, pozitivno utjeu na rast

BIOTIN / vitamin H, koenzim R

bademi, banane, junea i svinjska jetra, meso,
mlijeko, pivski kvasac i soja
nedostatak rijedak no moe ukljuiti: depresiju,

umor, vrtoglavicu, gubitak apetita, gubitak miine

pokretljivosti, gubitak kose, anemiju, poveanu
razinu kolesterola, konjunktivitis, poveanje jetre

Vitamin A (beta-karoten, retinol)

podrazumijeva skupinu A vitamina

Retinol A1, A2, te ester oba oblika

primarni alkohol

nalazi se u ivotinjskim namirnicama u lipidima, aktivan oblik u jetri

mnogih ivotinja i riba (bakalar, losos, haringa), mlijeko i mlijeni proizvodi,
maslac, jaja

naa jetra su glavno "skladite, 90% svih priuva vitamina A u organizmu

u biljkama prisutan u obliku karotenoida ili karotenoida-pigmenata (E160a),

daju boju plodu i liu (mrkva, zeleni dijelovi maslaka, pinat, palmino ulje,
perin, bundeva, paroga, marelica) prema potrebi pretvara se u vitamin A

Funkcija vitamina A

vid, rast, reprodukcija

vaan je u formiranju i odravanju procesa vida

sudjeluje u sintezi vidnog pigmenta rodopsin

transretinoli iz krvi se oksidiraju uz NADP u retinol, koji u retini prelazi u

cis-retinol te se kombinira s opsinom u RODOPSIN

njegovim nedostatkom dolazi do pojave tzv. nonog ili kokojeg sljepila

nemogunosti prilagodbe oka u uvjetima smanjene svjetlosti

vaan za zdravlje i ljepotu koe posebno, provitamin A ( karoten =

antioksidans), titi kou od sunevih opeklina i sl.

titi od slobodnih radikala (agresivne estice koje unitavaju stanine i

izvanstanine strukture)

Funkcija vitamina A
pravilan rast svih stanica tkiva i organa, epitela sluznice i koe te rast
kostiju
normalnu reprodukciju i razvoj embrija
pravilnu funkciju testisa i jajnika
simptomi deficita: nona sljepoa, suhoa koe i promjene na sluznicama,

oteana probava masti, degeneracija ivaca, abnormalnosti kostiju, akne,

folikulitis, reproduktivni poremeaji, kongenitalne anomalije
suficit vitamna A: krvarenje desni, glavobolja, oteenje ivaca, umor,

nesanica, povraanje, vrtoglavica, uveana jetra, gubitak kose

unos mesa polarnog medvjeda, ili unos vie od 50 000 IU dnevno

Dnevne potrebe vitamina A

800 1000 g ili 5000 IU odrasli, tj. 6 puta vea doza
karotena
RE = 3,33 IU vitamina A ili 10 IU provitamina A

(karotenoida) ili 1 g svih transretinola, 6 g svih karotena

ukupna aktivnost vitamina A = retinol g + -karoten g /6; a
za mlijeko kroz 2
stabilan pri kulinarskoj obradi namirnica netopiv u vodi,
dugim kuhanjem izgubi se priblino 25%

Vitamin D ili kalciferol

kompleks vitamina 1-5, bioloki aktivni D2 i D3
termostabilan

D2 (ergokalciferol) nastaje djelovanjem UV zraka na ergosterol

D3 (kolekalciferol) nastaje djelovanjem UV zraka na 7

dehidrokolesterola
za resorpciju vitamina D nune su une soli
nedostatak je vidljiv kod loih ivotnih i nepovoljnih klimatskih uvjeta
vitamin D preventivno se daje dojenadi tijekom prve godine ivota

Funkcija vitamina D
potie i omoguuje rast kostiju, utjee na rast
kontrolira apsorpciju Ca i P iz tankog crijeva
poveava tubularnu resorpciju P
sprjeava razvoj rahitisa
poveava razinu citrata u krvi
odrava i aktivira alkalnu fosfatazu u kostima
odrava razinu Ca i P u serumu

Vitamin D ili kalciferol

simptomi deficita: deformacije kosti glave, prsnog koa
i ekstremiteta (o i X noge), rahitis, osteomalacija

(osteidno tkivo u kosti), moe biti jedan od faktora

osteoporoze
viak poveana koncentracija Ca u krvi poveano
izluivanje Ca putem mokrae
nastaje zastoj u rastu, taloenje Ca, slabost, glavobolja,
povraanje, proljev
riblje ulje, jetra, jaja, maslac, skua

Vitamin E / - tokoferol
antioksidans
isti slobodne radikale nastale u redoks reakcijama
po cijelome tijelu
meta deficita vitamina E su ivani sustav i
eritrociti
odrava integritet sredinjega ivanog i
vaskularnog sustava
titi masne kiseline od oksidacije
titi nezasiene masne kiseline i strukturu
membrane
pomae apsorpciju nezasienih masnih kiselina u
tankom crijevu

Funkcija vitamina E /
tokoferol
odrava bubrene tubule, strukturu plua i genitalnih organa,
jetru i membranu eritrocita

kofaktor brojnih enzimskih reakcija

djeluje kao antikoagulans
osigurava normalno stvaranje crvenih krvnih zrnaca
vaan za odravanje osnovnih ivotnih vrijednosti: reprodukcije
i mladosti
antisterilitetni vitamin

potencijalna zatita od raka prostate

Vitamin E- tokoferol
simptomi deficita: degeneracija
reproduktivnih tkiva, miina distrofija,
encefalomalacija i nekroza jetre
deficit tokoferola javlja se kod osoba s
oteanom apsorpcijom masti, najee zbog

nedostatka ui i kod nedonoadi

Vitamin K - antihemoragini
naftokinon
porodica nekoliko vitamina (K1,K2 K3,K4, K5, K6, K7) od kojih su
neki topivi u masti, a neki u vodi

K1 izolirani iz lucerne, filokinon; K2 iz ribljeg brana,

farnokinon; K3 metil-naftokinon
u zdravoj jetri uinkovito se "reciklira", a zdrava crijevna
bakterijska flora lako ga sintetizira, dnevna potreba hranom
mala

Vitamin K - antihemoragini
naftokinon
potreban za sintezu VII., IX. i X. te vjerojatno V. koagulacijskog
faktora
sprjeava hemoragiju novoroenadi
regulira gruanje krvi
osigurava zdravlje kostiju

deficit kod ljudi i ivotinja dovodi do krvarenja

obino kod loe resorpcije putem crijevne sluznice, kod unitenja
crijevne bakterijske flore (npr. lijekovi sulfonamidi i antibiotici), u

novoroenakoj dobi te u jetrenih bolesnika

Vitamin K - antihemoragini
naftokinon
osjetljiv na kiseline i alkalije
lijekovi protiv tromboze sprjeavaju mu djelovanje
sinergisti vitamina K vitamini C, A i E
tamnozeleno lisnato povre (kelj, kupus, blitva,
pinat), jetra, kravlje mlijeko, umanjak i itarice
dnevne potrebe 30 100 mg za djecu, 70 140
mg za odrasle

Pregled nedostataka pojedinih

vitamina (avitaminoza) u ljudi

Vitamin
Topljivi u mastima
A, retinol, akserofitol
D, kalciferol
E, tokoferol
K, antihemoragijski vitamin, naftokinon

Topljivi u vodi
B1, tijamin, aneurin
B2, riboflavin, laktoflavin
B3, nijacin, nikotinska kiselina, nikotinamid,
antipelagra faktor
B6, piridoksin, adermin
Folna kiselina
B12, cijanokobalamin
B5, pantotenska kiselina
C, askorbinska kiselina

Bolest

nono sljepilo, kseroftalmija

rahitis, osteomalacija, osteoporoza
degeneracija ivaca i miia
smanjena koagulacija krvi, krvarenje u
novoroenadi
beri-beri, polineuritis
dermatitis, neuritis, keratitis
pelagra, dermatitis
epileptiki napadi, dermatitis
megaloblastina anemija
perniciozna anemija
dermatitis, usporen rast, izostanak
reprodukcije
skorbut

Izvori vitamina i dnevne

potrebne koliine
VITAMIN
Vitamin A
i provitamin
A

Vitamin D

Vitamin E

DNEVNA DOZA NAMIRNICA

1-2 mg

2,5-10 g

12 mg

zeleno povre (pinat, kelj, perin, graak),

mrkva, rajica, mlijeko i punomasni mlijeni
proizvodi, suho i uljasto voe, citrusi, banane,
breskve, trenje, jaja, jetra, cjelovite
itarice,riblje ulje
mlijeko,maslinovo ulje, riblje ulje, sardine,
jegulje, haringe, tunjevina,
jetra, jaja, pinat, repa, kupus, mrkva, salate

penicne klice, biljna ulja, jaja, mlijeko, orasi,

bademi, ljenjaci, zeleno povre, salata
potoarka, jetra

Izvori vitamina i dnevne

potrebne koliine
Vitamin K

1,5 mg

Vitamin C

100 mg

B1,tiamin

1,0-1,5 mg

B2,
riboflavin

2 mg

Kupus, pinat, rajica, soja, cvjetaa,

mrkva, prokulica, cjelovite itarice, mlijeko,
narane, kopriva
Kupus, pinat, paprika, rajica, citrus,
ribizl, jagode, cvjetaa, ipak, kelj, hren,
koraba, luk, rotkvice, matovilac, perin,
prokulica, borovnica, artioka, kopriva
Kvasac, sjemenje itarica, orasi, ljenjaci,
grahorice, kukuruzno brano, prut, pinat,
mrkva, lie repe, grejp
Gljive, telee iznutrice, maslinovo ulje,
punomasni sir, perin, mrkva, celer, zelena
paprika, pinat, kelj

Izvori vitamina i dnevne

potrebne koliine

B3, niacin

30 mg

Vitamin B6

2 mg

Biotin, vitamin H

9-15 mg

B5, pantotenska
kiselina

8 mg

Folna kiselina

0,2-0,4 mg

B12, cijanokobalamin

3 g

Paprika, narana, heljda,

jaja, gljive, jetra, srce,
mozak, riba, morski rakovi,
meso, grahorice, cjelovite
itarice, suhe ljive
Banana, krumpir, mrkva,
mahune, suhi kvasac, pinat,
penica, kikiriki, kelj, limun,
kruka, losos, jetra,
ljenjaci, svinjsko meso
Perin, kelj, krumpir,
paroga, kvasac, jetra,
ljenjaci, perad, gljive, meso
Jagode, grejp, narana,
kupus, cvjetaa, mrkva,
penine klice, kvasac, jaja,
gljive, svinjsko meso
pinat, jetra, kvasac,
narane, perin, mrkva,
krumpir, prokulica, penica,
kikiriki, krastavci, banane,
trenje, limun
Jetra, bubrezi, miii, ribe,
mlijeko, jaje

Proizvodnja vitamina
Svi se vitamini komercijalno proizvode u istim oblicima

1) izolacijom iz prirodnih
izvora (vitamini topivi u
mastima)
vitamin A iz riblje jetre
vitamin D3 iz ribljeg ulja ili
ozraenog kvasca
vitamin E iz sojinog ili
kukuruznog ulja
vitamin K1 iz ribljeg brana

2) kemijskom sintezom
(veina vitamina)
vitamin A
vitamin D3
vitamin E
vitamin K1
vitamin B1
vitamin B2
vitamin B6
biotin

Proizvodnja vitamina
3) s pomou
mikroorganizama
vitamin B1
vitamin B2
vitamin B6
folna kiselina
vitamin B12

4) s pomou algi
karoten
5) biotransformacijom
biotin
pantotenska kiselina
vitamin C

Literatura

Katalini, V. Temeljna znanja o prehrani, Skripta Sveuilita u Zagrebu, 2007.

Kai-Rak, A. i Antoni, K. Tablice o sastavu namirnica i pia. Zavod za zatitu zdravlja
SR Hrvatske, Zagreb, 1990.
Lovri, M. Vitamini. Prirunik za svakog lijenika i svaku obitelj. Olympic
International, Zagreb, 2002.
Mandi, M. Znanost o prehrani Hrana, prehrana i uvanje zdravlja, Skripta
Sveuilita u Osijeku, 2007 (dostupno na internetu).
Matasovi, D. Hrana, prehrana i zdravlje. FOVIS, Zagreb, 1992. (odabrana poglavlja)
Verbanac, D. O prehrani to, kada i zato, kolska knjiga, Zagreb, II. izdanje, 2003.
Vranei Bender, D., Krstev, S. Makronutrijenti i mikronutrijenti u prehrani ovjeka.
Nutricionizam, Medicus 17:19-25, 2008.
Vranei, D. i Alebi I. Hrana pod povealom. Kako razumjeti i primijeniti znanost o
prehrani? Profil, Zagreb, 2006.
atali, Z. Povijest znanosti o prehrani. Medicus 17:(1) 149-156, 2008.
ivkovi R. Dijetoterapija, Naprijed, Zagreb; Medicinska biblioteka, 1994.

www.pbf.hr/hr/content/download/12048/54270/.../1/.../predavanje_6.pdf

Hvala na pozornosti!