I<RONOLOGIJA

SVJETSKE
POVIJESTI
PREGLED PO RAZDOBLJIMA

KRONOLOGIJA

SVJETSI<E
POVIJESTI

SADRAJ
Uvod

[oREVNI SVIJET
Prvi moderniljudi
Prvi ratari
Graditeljimegalitasasjevera
Drevni Egipat
DrevnereligijeEgiptaiSumera
Drevna Mezopotamija

DrevnaKreta
MikenaiTrojanskirat
RanaKina:dinastijeShangiQin
Arijskaindijqiutemeljenjebudhizma
Hebreji iutemeljenjejudaizma
Drevni grki gradovi-drave
Grki filozofi
Grko naslijede .
StariRim
Rimsko naslijede
I susizNazaretaiucemeljenjekr.anstva

[sREDl'UI VIJEK
Barbari i pad Rima
DrevniJapan
Polinezija
Bizan1
ProrokMuhamedimemeljenjei.slama
Anglosak.sonskakolonizacija
KarloVelikiikranskamisijau Europi
Vikinkaekspanzija
Azteciilnke
Seljaki ustanci: bune i represija
Got ika umjetnost i arhitektura
KhmerskocarstvoiAngkorVat

IPETNAESTO STOIJEE
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
36
38
40
42

46
48
50
52
54
56
58
60
62
64
66

68

Pad Carigrada
Stogodinji rat
Geografskaotkria(l):HenrikPomorac
Geografskaotkria(2):Diaz , daGama

iMageltan

Tiskarska djelatnost i knjige

Renesansa: otkrivanje antikoga znanja
Renesansa: umjetnost
Rat rua

72
74
76
78
80
82
84

86

IESNAESTO STOIJEE
OsnivanjeMogulskogacarstva
Konkvistadorii pad dvaju carstava
LeonardoiMichelangelo
Reformacija
Protureformacijaiinkvizicija
GalileoiKopernik
Shakespeareikazalite
IvanGrozniiruskaekspanzija
panjolska armada
U1emeljenjejapanskogacarstva
Ratovi, oruje i oklop

90
92
94
96
98
100
102
104
106
108
110

[sEDAMNAESTO STOIJEE
Ooseljenici i engleskekolonijeuSjevernoj
Americi
KardinalRichelieu i sjaj Francuske
Razvojprometnih i komunikacijskihsustava
Nizozemskocars1vo

114
116
118
120

122
124
126
128
130
132
13;
136

IDVADESETO STOIJEE
Utrka u naoruanju
Prvi svjetskir.n(l)
1'1Yi svjefskir.ll(2)
Ruskarenilucija
Arhi1ektur.1

194
1%
198
200
202
2()\

206

I OSAMNAESTO STOIJEE
lnduSirijska revoluci ja
Poljoprivredna revolucija
Jakobitska pobuna
um;etnost
Propastipad!llogulskog:1 ca rstva
BorbazaSjevi:rnu Ameriku
Promet: kanali. halon i.111:1kadam,keccste
ProsvjetiteljMvo
Romantizam
Putovanja kapet1n;l Cooka: Austra lija i
Tih i ocean
Ameriki rat za nezavisnost
FrancuskarevolLKija

208
140
l-t 2
144
146
148
150
152
154
156

210
212
214
216
218
220
222
224
226

158
160
162

228
230
232

234
236

I DEVETNAESTO STOIJEE
Promet: parobrodi i p;1rne lokomoti\c
t\afXlleon i napoleonski r..nmi
l zumi :elek1rin:1 stm i<tifo1 ogm fi ja

166
168
170
172
17;
176
178
180
182
184
186
188
190

238
240
242
244

I DVADESET I PRVO STOIJEE I

Scenarijsudnjegachlna
11.rujna: globalniterorizam

248
250
252
2\6

UVOD

DREVNI
SVIJET

Prvi moderni ljudi

- - - - - - -40 000. g. pr. Kr. - - - - - - ovjekolika bia postojala su ve tri milijuna godina, ali tek su se 38 000 godina
prije Krista pojavili ljudi slini nama ij i su mozgovi funkcioniral i kao i nai, znali
su stvarati umjetni k a djela, a vjerojatno su se sporazumijeva li jezicima

400. g.

KRONO LOGIJA DOGADAJ A

130000.-8000. g.pr.llr.
130000.g. pr. Kr.

60000.g.pr.Kr.

Prvi ratari
- - - - - - - - 8000. g. pr. Kr. - - - - - - - Ratarstvo se javilo na Bliskom istoku prije neto manje od l O 000 godina
Ljudi su poeli pripitoml javati bil jke i ivoti nje koje su im bile korisne. Prvi su
se put osnivala trajna naselja - prva sela to su se sastoja la od vrstih,

dobro izgradenih

kua .

KRO NOLOGIJA DOGADAJA

10000.2200.g.p<.Kr.

100009.pr.Kr.

I~

6000.g.pr.Kr.

SOOO.g.pr.Kr.

Stoko ko jajepripa da laprinc uMourhetu;

crte izgrobniceprincaMourheto u Gizeh1J

4800.g.pr. Kr.

2300.g. pr.Kr.

Graditelji megalita
sa s1evera
- - - - - - - - 5000 g. pr. Kr. - - - - - - - - Od 5000 . do 2000. g. pr. Kr. ljudi koji su ivjeli no obalama zapadne
Europe gradili su spomenike od velikog kamenja . Te ko je razumjeti
namje nu ovih kamenih blokova, krugova i grobnica, a li su on i bil i vana
mjesta tim prvim poljoprivrednim zajednicama. Imali su i vjerska z naenja
povezana sa smru, Suncem i bo icom

grobnici KL'rctdo podignuti

oko 50(X). g. pr. 1-\r.. nulo pri1l.
nl'go ~to "l.' j;t\ ilo r~11:1r-.1\ o.

\la jn.:d ik:1d:1 podignuti llll.'g:1li1 hio jL' di\ O\ ..,ki

k:1111Ln

u Brl.tanji po1.11:1t kao \diki ... 1omljl.'ni mL"nhi1

frio iL'

J 18 1011:1 i

bio iL' \bok 10 llll.'t;1r:1. Dan:i... Idi

1~11lomlicn u 11l.koliko dijdm ;1 k;m

i neki drugi

mq..::tliti. :1 ini "l.' <.l:t :-.u ih n:tmjl.rno prl'\ rnuli \l..'(.' u

JXl'lpmijl'..,no 1rijl'll1L'. Gr:1di!L'lii mcg:1li1:1 e..,10 ..,li

PcNa1IK'm ~. 111wr11 ~n1~mi ko<l . \1d1ur~1.1

mi ji..:nj:tli 1ni.~liL"nj:1 o..,, njim '>POllll.'llici111:1

Malto, Stonehenge i skrivena

,\l:tlt:i ima

1dian:-.ncn

znaenja

nit mcg:ililnih hr.1111m:1 <xi

i-.kk: . . :rnih 1 apni..:n:tkih blokm :1. I li~1m u T:trXil.'nu

i111:1 :-.loL'tll.' rc1.lx1rijc i kip holkl'. N:ijpozn:ttiji

Bri:t;m 1i 1x1,t.11lil'rll" kim..:n..: ;1ki1. ~od

C1rnaca

mcg:ditni spomenik jL Stonehengl.' nap1~n ljen od bn1L"nih blokO\ :t

..,u mor:1li dm ud.., ud:1ljcncNi <xi

kok

.~O km. Po..,\:tg:mi ... u u obliku krug:1 oko

1x:1 trilit:i oko 21(X). gcxline pr. Kr. !'!\ ;1ki je trilil mocb prt.d-;tadjao ulaz u

grobnu komoru. Grobni humak \\'e..,t Kl.nnc1 Long lbrrow kr:1j Au.:huryj:t
ima pd tako posloenih komon Cjl'lokupn:t kon:-trukcij:1 k:tmcnog:1
.-.pomenik:i. koji ukljul\tje pje.cnj:1kc iz \'Calesa. simholiLiu krunu

Lt~ts~u~;i:roj I ~~~~~~:~~~ a~;~ji~~~:~~~1us:~~;~~: ;~,I~~:~ \~j~;~~!~ r~ ;~.~~l~oliz:1111

1

1000. ~

1 200. ~

1400.

1600..

llllO..

1 1

llGO.

Drevni Egipat
- - - - - - - 3500 g. pr. Kr.
Bogata civilizacija starog Egipta temeljena na navodnjavanju trajala je od

3500. g. pr Krdo 30. g. pr Kr (Kleopotrino smrt) , o naslovila se i kasnije

Njezinim sloenim i slojevitim drutvom vladali su kraljevi (faraoni) koii su
ivjeli vrlo raskono. Pokapali su ih u velianstvenim grobnicama s obiljem
grobnih priloga koji nam mnogo govore o ivotu u starome Egiptu

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

3S00.-30.g.pr.Kr.
3500.g'._}>r.Kr.

3100.g. pr.Kr.

hib pr:l\';J pi1~1mkb s gl:nkim su~in icam:i

Faraoni

1350.g.pr.Kr.

Najpoznatiji Ybcbr je Tut:tnkh:unon jt'r

grobnica

ou , ala

od

plj:1ke S\('

njego,-:t

cio 1922. g(x_line ktd ie

01kri\ ena zajedno s njego"om ' 'elibnst\'cnom zbtnom

Drevne religije
Egipta i Sumera
3000 g. pr. Kr.
Boanstva Egipta i Sumera su medu najstarijim zabiljeenim bogovima te su
stoga od iznimnoga arheolokog i religijskog znaenja. Religija je
upravljalo svakim vidom starog egipatskog i sumerskog
ivota, o temeljila se na politeizmu - oboavanju velikog

broja bogova

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

3000. - 7100. 1-pr. ki.

3000.g.pr.Kr.

2900.g. pr.Kr.

2675.g.pr.Kr.
:-,;1gradtn;1 u:liki KLop..;m;i pir.unida u

Gizdm

2610.g.pr.Kr.
S;1gr:1dma1rdain:iimanja pir:unid:iu
Gize hu

2500.g.pr. Kr.

2100.g.pr.Kr.

S\'lJE'l

Drevna sumerska religiia

Surrn:r:tni su oho~1v:tli innono hog0\~1 i boica

Enlil. bog

v j el r ~ !

ko ji je S\'C pok rL'Llo. Enki. bog

spa.eni

~ 800. ~'--l~
__:_~L-l_400.~'"'11-l-600.~t....IL-l-IOO.~t~~--IW.~~U........

Drevna Mezopotamija
- - - - - - - - 5000 g. pr. Kr.
Dol ina izmedu Eufrata i Tigrisa (Mezopotam i ja = zem lia izmedu rijeka) bila je
kolijevka rane civil izacije. Poljopriv reda temelje na na ekstenzivnim plodnim
naplavinama, visokoorgan izira ni irigacijski sustav i trajna naselja dovela su do
nmtajanja gradova - drava kojima su vladali mo n i i ratoborni sveenici - kra ljevi

Sumerani

605 . g.p~
Na vList doL1zi h:1bi l on ~ k i kral j
l\'el)ul\;1Jnez:1rll

588. -186.g.pr.Kr.

Drevna Kreta
2500 g. pr. Kr.
Minoisko civilizacija , nastala 2500 g. pr. Kr. , bila je prva europska
civilizacija. Dugujui svoje bogatstvo pomorskoi trgovini , stvorila ie gradove
s vel ikim kraljevskim palaama i sveenicoma koje su zauzimale visok
poloai. Jedan od vjerskih obreda bio je i ples s bikovima koji je,
pretpostavlja se, kulminirao prinoeniem rtve

Gradovi i hramovi

Mikena i Trojanski rat

- - - - - - - - 1600. g. pr. Kr. - - - - - - - -

Homer je pisao oko 800. g. pr. Kr .. Imao je pristup dugoj usmenoi tradic i ji
koja ie sezala u stariju civilizaciju. Njegova se pria o mikenskom napadu
na Troju vierojatno temelji na povijesnim dogodajima. Ratoborna mikenske
civilizacija zasnivala se na trgovini i suparnitvu izmeu susjednih
gradova - drava od kojih je svaki imao svoiu tvravu. Kod je minojska
civilizacija propala, Mikenjani su preuzeli njihovu trgovinu .

Kraljevi - ratnici

Tirinl i !lliken:t.

KRONOLOGIJA DOGADA JA

Mikensko corstvo

2600.- 1190. g.pr. Kr.

2600. g. pr.Kr.
O;.n o\ anu r; 1 11 ohn 1n: m on :1 ~d j e k r:1j

1\ l ik ene

1600.g.pr.Kr.

Rana Kina: dinastije

Shang i Qin
- - - - - - - - 1500 g. pr. Kr. - - - - - - - - Velike plodne doline
bile su kolijevka nekol i~o ranih
civilizacija. Dinastija Shang
je prvo carstvo u dolini Zute rijeke i
rijeke Ya ngtze. Godine 221 pr. Kr. slavni car iz dinastije Oin, poslije
pokopan s vojskom izra denom od tera kote, stvorio je jo vee carstvo
koie je titio vel iki Ki neski zid

KRONOLOGIJA
1500. -210

DOGAAJA

. Kr.

lSOO.g.pr.Kr.

1122.g.pr.Kr.

Arijska Indija i
utemeljenje budhizma
1500 g. pr. Kr.
Dolazak Arijaca u lndiju 1500. g. pr. Kr. doveo je do sloma civilizacije
Harappo. N ovi je narod donio novi jezik, sanskrt, sustav kasta i usmenu
knjievnost koja je utemeljila hinduizam. Godine 563. pr. Kr. rodio se
indijski princ koji je postao Budha te stvorio jednu od velikih svjetskih
rel igijo

neJOn od mnogih prikazo.. B.udhe ko jeg tuju d~

Budhizam

A z1 1e

321.-184.g.pr.Kr.
Din:1,tij: 1,\l:1u1y:1 11:i{Li

-icl"L"l"T1<llll

lndijom

Hebreji i utemeljenje
judaizma
- - - - - - - 2000. g. pr. Kr.- - - - - - -

Hebreji su bil i nomadsko pleme koje se po javilo u Mezopotamiji, lutala

Sirijom , Kanaanom, Eg iptom pa se vra tilo u Ka noan gdje se napokon skrasila,
al i tek nakon razdobl ja progonstva u Bobilonu. Toj ila~i narod, koji se
najprije nazivao Hebrejima, potom Izraelcima i napokon Zidovima , utemeljio
je jedinstvenu vjeru zasnovanu na jednome Bogu i Deset zapovijedi

Podrijetlo idova
Hebn:_ji. pleme iz june J\ lezopotamije.
naselili :.u Kan:1an ( P;ile::.tinu) oko 2000. g
pr. Kr. r\jihO\'O je ime z n:t ilo narod s
druge :-.lr:tne rijeke Eufr:it. Prema Starom
z:i,jetu. prvi je Hebrcj bio Abraham
pastir koji se rodio u gr:idu - dravi Cru
i koji je puto\'ao s obi1clji u Siriju te
potom u K:m:rnn. Abrah amov unuk
Jakob imao je ckanaest sinova koji su dali
imena ch:m:1est hebrejskih plcmenJ

Gbd je Hcbn:je
rnoi;te

n a\el~

cb potrae

u f gipru. gdje su pO!>l:lli robovi

dok ih njihm rncb 1\ lojs ije nije
pono,o dmco u K:rnaan

Drevni grki gradovi - drave

500 g. pr. Kr

Gradovi - drave

477.g.pr.Kr.
Pol'takzlatnogadohauAteni

448.g.pr.Kr.
lktin i Kalikrat projt'kti raju
Parccnon

Grki

filozofi

500 g. fll Kr - - - - - - - - su argumentima

popise kral jeva, rtava
su
potpune opise svojih ivota. Prvi su
smisao ivota i prirodu svemira, to su nazivali

filozofijom

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

469. -322. g. pr. Kr.

469. g.pr. Kr.
lloden jeSokrat

428.g.pr.Kr.
Hoden jePLtton

Hodc n 1cAristotel

380.g.pr.Kr.
Platon

r i.~e

l?ep11blik11

348. g.pr.Kr.
335. g. pr. Kr.
Aristoiel osniva LiccjuAceni

322.g.pr.Kr.

Grko naslijee
500 g. pr. Kr.
Grci su prvi pisal i o povijesti i zemljopisu. Napisali su prve lragedqe i
komedije le su time utemeljili dugu knjievnu tradiciju Europe i Sjeverne
Amerike. Cijenili su natiecateljski duh, kako u portu, tako i u drami, a bili
su i medu prvima koji su slovili ljepotu ljudskoga tijela u skulpturi. Grka je
umjetnost duboko utjecala no svu buduu umjetnost

Povijest i matematika
Hcroclot je prvi pis:to o pravoj povijesti i o pravom zem ljopisu. Tukidid je prvi detaljno
opisao ral i njegcnc uzroke. Grka je cbb i prve matematiare. Euklida i Pitagoru. koji su
post:1vili mnoge dan~s \';Iee aritmeti ke i geometrijske z:1kone

Drama i igre
Grci su izuzetno cijenili dram u. i\ lnoge su \"elike drmne n:btlle u 5. sto l jeu prije Krista. Eshil
(525. - 456. g. pr. Kr.) je napisao izYanrcdne tragedije poput trilogije Orest1ja. Rodio se u
Eleuzini 525. g. pr. Kr., a urnro je 456. g. pr. Kr. Agamem11011 se smatra na j, com sa uYanom
dramom antike Grke . Sofoklo (oko

4% . - 405. g. pr. Kr.). atenski

dramatiar koji je Esh ila

-16.':I. g. pr. Kr.. napisao je 1r.1gedijc poput eklre. A11tigo11e

i Kra(ia Edlj)a. Euri picl (-180 - 406. g. pr. Kr.) je iz arhainih i zloglasni h mitova izvukao
hum:1ni~tike pon1ke lukavo
pobijedio u dramskom natjecanju

izbjega,aju i

da ga poboni

i konzen:11ivni Atenjani
progone zbog hereze
Sau vano

je osamnaest

Euripidovih drama. to je
vie nego Eshi!ov ih i
Sofoklovih zajedno. Grka
knjiemosl. poevi s

VRUEME

40 GllO. ~ pr. lr.

400.g.

KRONOLOGIJA DOGADAJA

38. -763.g.pr. kr.

525.g.pr.Kr.
Roden d1~1matia r fahil

496.g.pr.Kr.
Rcx:lcndF.1111:1ti:1rSofoklo

486. g.pr. Kr.

Rodcn

po\'jc~nit":1r

i geograf

lkrodot

438.g.pr.Kr.
lktin iKalikr.udorr..11aju

Pannon

437.g.pr.Kr.

428.g.pr.Kr.
Euripidpi~Hi/XJ/ila

422.g.pr.Kr.
Ariswfonpic Ose

265.g.pr.Kr.
Arhimed izumljuje Arhimedov vijak

OQ9

Arhitektura

800. g.

1000.g.

1 200. g.

1400.g.

1600.g.

1!00. ~

1900.

Stari Rim
500 g. pr. Kr.
Grad Rim osnovali su Etrurci te su u poetk u njime i vladali elrursk i kraljevi
Godine 5 1O. pr. Kr. Rim je poslao republi kom kojom je poetku vladao sena t,
a zatim carevi. Do l 00. g. posl. Kr. Rimsko je Carstvo pokrivalo cijelu junu
Europu i afriku obalu Sredozemnoga moro

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

753. g Kr.100. g.P"!!,lr.

7S3g. pr.Kr.
Pr'"m:1rim,\..uj!r.1diciji

m;nrna11 H11n

+1.

g. pr. Kr

Carevi

Rimsko

naslijee

200 g. pr. Kr.

Rimljani su pren ijeli i odrali grku arhitekturnu tradiciju doda j ui uporabu
betona i velik ih kupola 200. g . pr. Kr. Utemeljili su i europski sustav cesta
od ko jeg je veliki dio jo u upotrebi te visoke sta ndarde u stambenoj
arh itekturi. Uveli su centra lno grij anie i zahode s odvodnim cijevima. Idejo
profitabilnog rimskog mira ponovo je oivlj ena u 19. stol j eu kako bi se
opravda lo britansko kolonija lna carstvo

- ---Ceste
Ri mljani su sag radil i
mreu cesta preko
cijelog:1 kontinc nt:t

eljel i omogu i t i brzo

k reta nje \'O jske.
Mnoge od tih cest:l,
obna vljane i

asfaltirane zbog

4-00. g.

PodignutTitm :-l:t\"Oluk

80.g.posl.Kr.

114. g.posl.Kr.
U podignut Tr:1i:mo1

~lllp

120.g.posl.Kr.
U Britanijisagr:iden lladrij:mo1zid

312.g.posl.Kr.
:;e numma

Pax romana

CRimupodignul Konst:Jntinmsb1oluk.

Isus iz Nazareta i
utemeljenje kranstva
7 g. pr. Kr.
lsus je bio idovski uitelj i isc jelitelj iz 1. stoliea . Njegovi su sljedbenici
vjerovali da je on dugooek i voni Mesija ko ji e spasiti idovski narod od rimske
vlasti , ali je Isusa zanima lo samo spaavanje ljudskih duo pripremajui ih za
oekivani kraj svijeta. Nakon njegova pogubljenja zbog podrivanja u
Jeruzalemu, njegovi su uenici proiril i njegov nauk diljem rimskoga svqeta

Mesija
NL"koliko ~tol jet:a idO\ i ... u /hjl' li u i~6.: kh :tnju d:t l: :-.1.: poj:t\ iti Spa... itdj. 1\ ll:~ij:1 . koji<.\:
ih i1.h:t\ il i. K:1d jL' bus iz '\ :1z:1n.:t:1 odr:1.-.1:10 i prcUZL'O ulogu \ jL" r... kog:t uitdj:t. Judej:1 jt.
bil:1 pod rirn-.kom d: 1 u. H:tzu111ljin' jL' d:1:-.u nek i od njq.,:m ih .., ljLdh1:n ik:i. koji :-.tl
vj1.:ro\;di d:1 j1.: on 1\! 1.:..., ij:t ili Kri:-.t ( po111:1z:1nik). pretpo:-.t:1vi! i <.I:! c\: on pon.:...,! i pohunu

proti \' Rimljana. ali je bu.s to odbio

uiniti

lsusov ivot i smrt

Isus se ,jcroj:n'.1. o rodio u Betlehemu
oko 7. g. pr. Ki

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1. pr. Rr. 466. p;l L.

7.g.pr.Kr.
!susovonx1mie. 1ieroj:11 no u Betlehemu

4.g.pr.Kr.
Umirejudejskikrali l krcxl \'el iki

20.-25.g.posl.Kr.

25.30.g.posl.Kr.

63.g.posl.Kr.

irenje kranstva

313.g.posl.Kr.
C:.irKon., t 111ti nkg:1 1izira
kN~111lHJ

400.g.posl.Kr.

J ...

.i

SREDNJI
.

VIJEK

Barbari i
pad Rima

------=--

200. g

-------

Dugo propadanje Rimskoga Carstva zapoelo je kad su se zaredali

carevi koji su kratko vladali slabei time rimsku mo. To je narode na
rubovima carstvo ohrabrilo no napad. Odgovor cara Dioklec i jana bio je
podjela carstva na dva dijela. Time ga je samo jo vie oslabio
Naposljetku su ga unitili strani napad i Vizi gota i Vandala na sa m Rim

4 10. i 455 . god ine _ __

VRIJEME

40000..pr.Kr.

10000.

4000.g.

SOO.

~~:

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

216.-476.

305.g.
Diokll'cii:111alxlidr.tu60.g

405.g.
Zatvar:1n jc Kol\ ISl'j;i, sigur:1n ~ n :ik

z:ila\kaHim;i

410.g.

455.g.

Drevni Japan
200. g.
Japan kaa drava postaji ad 167 g . pasi. Kr. kad se ujedini la aka 30
drava pod sveenicom Himiko. Kin a, tada napredni ja civilizacija,
snano je u to vrijeme utjeca la na Japon. U sljedei m stolj ei m a
dominirao je niz m on ih obitel ji uklj uu j ui obitelji Ya mato i Fu jiwa ro .
Pri je tisu u godina u Japon u je dominiralo religij a intoi zom, in a ica
budhi zma

"

Rani Japan i razdoblje Yamato

japan je bio kontinuirano naseljen od

orprilike 30 000 g. pr. Kr. Oko 250. g. pr. Kr.

pleme Yayoi je postala najutjecajnije u
Japanu. Sluili su se broncom i eljezom 10
su vjero jatno donijel i iz Koreje. Godine 167.

ujcdinilo se oko 30 nezavisnih dravica, a

s vee nica

Himiko postila im je vlada ricom

Himiko je ocb sbb poslanike da zatra e

potporu i prij;neljstvo od Kineza. Kineski je

civilizacija bila jaka i rijekom sl j edei h

nekoliko stoljea snano je utjecala na Japan
su carevi iz plemena
Yam:110. Sljedei care\'i. sve do cb nanjcg:1. tndili su da pot jeu od ca reva obitelji Yamato koji
su pak tndili da pot jeu od boice Sunca
-~~~~=.=~-~

Od 4. stoljcc.:1 J:1panom vlada ca r. Do 646.

veim dijelom Japana vladali

KRONOlOGIJA DOGADAJA
dic1opkt i1 ohuclji Fu1i11,tr;, ud.n;ilo 1.;1c11v10.:1... j.._
po1,1oohil'.';11 p<N.11iti rq~lnt;t i7 ohilL'lii Fu1111.1r:1
ko1i ,.._. fK>.'t;to 11:1rn11n 1l.1lbr...m. dok,.._. ur
])(hl t:l'i1,10 ojc 1 rijo.:mo.: 1 it:rkim 1)(J"lci1inu. l
r:1zdohlju rujiw:tr:L koje I\.' 1)1!1f:li.do do 1 l. 1011\.'l;I,
Cl. tk u umjl:.'!111)1 i knii~o.:1m11 1)11,rf.t: u d:1111t:
pi:1lt: kn1it' ko~ ..: u Jap:mu i d:m.t it.tiu.
l'ril'-'"TOlnic1 Kyoto pr....crp10.:Lt ji. nm~..: fK'br ... 1
fK>lr.._., 1..1 koic.,.... 111;1tr:1l<l<b ih i1.;11i1:,1u(lt1ll<,1i
1uh1.:nik;1 koll' 'li pro1.10.:r:11i F111i1101rl'. K:tko h1 "-'

2211.f'!lr. ll tl..~lr.

2200.

200.g.PJ;

duhm1 primirili. izgr:Kkn;1 'li im \t:ti..;;u

intoi:z:om
\o.:(in;t ).1p;m;1c;.1 tj...dh1.niu u .;;in1oi1.m:1. rd1110.:
koju I'-' n;1no uti...-<--:10 hudhi1.;un. Ru<.lhi1i<.'ki ....._.
ohrt"<li 1111:L' n:t pro1 odinu i dmgim prilibm;1
Glim:nt: fi):(url:.' knolOCnih r:unib lul'il<c "11 1.:1
obranu hr:tmm;i i 1l'li.;;1;1 od (io.:mo1M.

n;i

\i.'<.'im d11<'~Mll_IJ11J1\J 1l,1(liju <":lrt.'\IU

pl<:m.:n.1\Jnuto

lkzolv irm 1'~'~"' od.1 Yori1omo

\hn:un~o<lonud1 ~lan \\inJmc:~o

iiiiilii~~n;,:~:,:~.~~::J;~-Z~~

e>
o

J.J<>H'lf'l1d1J.\J!ori

Polinezija
300 g.
Polineani su kolonizirali golemu regi ju koja obuhvaa otoke sredinjeg i
zapadnog di jela Tihog oceana koji prije njihova dolaska nisu bili
naselieni. Na taj su se pothvat odvai li krenuvi s Nove Gvineje 1600. g
pr. Kr., a sredinji dio Tihog oceana naselil i su do 300 . g

400.g.

Kipovi s Uskrnjih otoka

N:1 Uskr:::njim su 01oc i111:1 Pol ine:m i stvorili svoj:1
n;1 jclojmljivij:1 um j e tni k a djela: gokme k:! rn c.: nc glave
do l 2 nier:ira \'iso ke koje tee i do 50 ton:t. Stoje u
redovima bl izu ob:dc i z:1gonerno glccb ju u more

Poline:midob1.ldo l ',krnjiho1oka

500.g.
Pol ind:ini n:i~1; 1 n1u1u Tahitc

davoralfa@warezhr.org

Bizant
400. g.
Kod je u 5. sto l j eu polo Zapad no Rimsko Carstvo, tu prazninu m o i
popu nilo je I stono Rim sko Carstvo koj e je postolo poznalo pod imenom
Bizantsko Carstvo. lako je nakon 565. godine zau zimalo malo pod ru j a ,
Bizantsko se Carstvo obogati lo trgovi nom. Postolo je i aritem kulture i
znanosti te sjeditem di nam i n e krk an ske crkve, Pravoslovne
crkve
_ _ __

_J

~wog I stonog Rim,kng C1rstl':1 bio

Kon~untinopol. S:1graden je 0:1mjestu io s(arijt: gn'.h
luke liiz:mrij. K:1d jt: Zap:uJno Rim~ko C:<r~t10 propalo 4- 6. godinl'. Kon,tmtinopol je po., rao
gla1 nim ,i.:r:1dorn onog:1 ~!O <e roelo na;d1;1ti Bi7~1ntskim C1Nrnm
Pod c:1rcmju~tinijanom L (1fad:10 je 5r. - 565.) golemo ji. podruje ponoro osm1t:no
juna ~paniObb. lt:1lija te !';rcrcrn;i Afrib. Ju~tin ij:mu je ~prctno 1xm1ag:lla niq.to\:1

Gb1ni je grad

V - eaao..1r.

ioaao.t

5000.f.

41lf.

500.t

1.tposl.Kr.

Prorok Muhamed i
utemeljenje islama
570. g.
Muhamed (570. - 632.) je utemel jio novu religiju koja se dijelom zosnivo
na judeokranskom monoteizmu, a dijelom na reimu redovite molitve te
izbjegavanju zabranjene hrane i pia . Obuzet oduevljenjem prema
islamu, arapski se svi jet pretvorio u carstvo ravnopravno ostalima

Prorok Muhomed
Muhamcd se rodio u Meki 570. godine kao neak

glavara malenoga plcme113. Po10111 je r:.tdio 7_:1

bog:uu udovicu Kadiju kojom se posli je vjenao
Imali su .~csiero djece. Kad je imao 40-ak god ina.
oko 6 10. godine. ukazao mu se arkandeo Gahrijc l
koji inu je n:iredio da propov ijecLt ka ko posioji
samo jedan bog ko ji se zove A!a h te jc on poeo
propovijedati u Meki. Kad mu je ivot post io
ugroen, pobjegao je u Mcdinu. Taj se bijeg naziva

hid7.rom i

poetik

VRIJIMI

je muslinrnnskog:1 kalendara

400.9.

Anglosaksonska ko1oniz aci ja

500 g.
Germa nska su plemena prelo Sieverno more i naselila istonu Eng lesku u
5. i 6. stoljeu. Suprotstav ili su im se Briti. Dvi je su se strane organizira le
pod vrhovnim zapovied nicima . Sedam anglosaksonskih kraljevstva
vremenom je posto lo jedno - Engleska - 954. godine.

Prodor

North uinhriju

polju

Narod

ljud i pre ivjel i

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

440.954.g.
ill._g.
Rim,f.;;1 'L" 1< )1,k;1 1)1 I l,1(i iz Brit~ 1 ni 1..:
h.:1kn hi h 1~1ni b Him

ilh.g.

Uitk:ikod CunLmru:por:11:1\riupod
\ nurom

789..,g.
878.g.
t\r:1l j Alfredpohjedtqe\"ikin.t:e

Karlo Veliki i kranska

misija u Europi
771. g.
Kad je polo Zapadno Rimsko Carstvo, nastalu prazninu u
Francuskoj i Njemakoj popunili su Franc i iji je
karizmatini kranski car Karlo Vel iki izgrad io novo Sveto
Rimsko Carstvo. Tom su pothvatu znatno pridonijeli
misionari i redovnici.

Klodovig, Karlo Veliki i Fronci

Praznina koja je u Francuskoj mst:1b padom Zapadnog

Ri mskog Ca rstv:t prvi su popunili Fwnci. Merovin.ku

dinasri ju, koju je utcmdjio Klodovig (465. - 5 1I.).
zb:icio je 751. godine Pipin i\lali (oko 715. - 768.)
koji je osnovao klrolinku dimstiju. Nakon Pipinove
smni 768. godine. njegovi sinovi Ka rloman
(751. - 771.) i Karlo (747 - 81-1:.) n:islijedili su

Ka rlo Veliki, franaki kralj i s11eti rimski car

58

5000.g.4000.g.

lOO.g.l.g.posl.Kr. ~ ~

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

747. 114. g.

Winfrith i ostali misionari

768.g.
Pipin umir~: n;1.~l11.:du1u gasino\"i
Karl omaniKarlo\'l'liki

Vikinka ekspanzija
800. g.

Od 800

seliti morem iz Skandinavije u Francusku,

su samostane i gradove, ali su takoder razvili

Bri taniju

sn_anu trgovinu s Rusijom i Istokom

L __ __ _ _ _

KRONOLOGIJA
danski kr.1lj Svend Itiljobradi JXlSlao je engleskim
kraljem. Naslijedio g:1 je sin Knu1 ( 101 6. ~ 10--!:2.) te je
srao na elo golemoga \ikinkog:1 c:1rsrn koje je
obuhvaalo Dansku. \e<lsku. Norveku i lsland
Vikinzi su se .sluili Islandom k:to kanjenikom
kolonijom: onamo su slali zl oince. ;'\cki su cxl:mde
otili u kr:.nkotrajnu koloniju na Grenland. l\logue je
da su grenlandski Vikinzi potom is1r:.1ivali Sje\wnu
Ameriku. a mocbt je i naselili. iako se s::1cb snwr:i
kako je Vinbndski zemljo\'id. koji te 10 treb:.10

'

dokazati. krirnrmrina
vedski Vikinzi plmili su 11:1 istok preko Baltikog:t
mor.:1 850. godine i poeli rrgo,ati s Rusima osni,ajui
trgova k e baze u Novgoroclu i Kije\'U. Dof;li su i do
Crnoga mora te do Carigrada i I.bgdada upor.:tbom
vrstih brodica en'llastih jedarn koje Sli se zyaJe
k11mr. Uz Arape. Vikinzi Sli bili najn."<.:i trgm-ci srnjega
vremena (800. - 1100. g.)

800.g.

850.g.

862.g.

865.g.
Ru ~ki \ 'ikinzi plj~1<'kaju Carigr:td

911.g.
Fmncuskikr:iljdajt:Normand iiu
\"ikin;kommdillollonu

1013.g.
D:mski kralj S\"(' n<l postaje kraljem
Engleske

Kultura i religija
Vikinka je kultura ovisila o rom~tnli nosci pusto\mina
koje su do mau poljoprivredu nadopunja,aie
plja kom i gusarsn om u inozemsf\11. Pisali su
1~1piastim znakovima Z\anim rune. Vikinzi su
imali mnogo OOgma. U engleskom su jeziku
dani u tjednu imena dobili uprarn prema
1

njima: Tiws day

DOGAAJA

I00. -1016.

Tuesday. \X<xlens day =

Wednesday. Thors
day = Thursda)
Fri~fsday = Friday
Vjerma\isuu

ratni ki

1400.

1016.g.

Azteci i Inke
1500 g.
Dva su se domorodaka carstva uvrstila u Novome svijetu: azteko
carstvo u Srednjoj te carstvo lnka u Junoj Americi. Azteci su surovo
rtvovali tisue zatoenika u prijestolnici Tenochtitlrnu. Carstvo lnka
pamti se po njihovu zlatu te kako ga je lako pokorio vrlo malen broj

panjolskih pustolova

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1410. 1531.
1480.g.
Roden JC po~ljldnji :tLlt.'{ki car
1\JOll\C/.lll\l;i[[

1500.g.

Seljaki

ustanci:
bune i represija
1300 g.

U Europi u 14. stoljeu seljaci su bili siromani i zlostavljani. Dizali su bune

protiv zemljoposiednika no ijoj su zemlji rad ili te protiv kraljeva, ali uzalud
Bune su se veoma su rovo guile

Bune u 14.

stoljeu

Ochn:tl1 n:tkon crne smrti l.i"l-. - l.1-19. u Eu ro pi je

clo~lo

do ne,..;u ice r:1cl11e sn:ige le

1323.g.
L'

veo1rn1 krv:1vo uguik bunu ubivi 20 000 selja ka.

Fl :111drijibukn uop1Y i .~ljak i u~u n ak

1358.g.

1359.g.

1380.g.

Rochesrer. otili u Canterbury. a potom u London

gdje ih se 60 000 okupilo na mjestu zvanom
Blackheat h. Tylcra ie koci Sm ithfidda prim io
ctrna estogodi.~nji kr:1l j Hichard li. i
gradonaelnik Londona \'\lill iam
\\'.!;;1lworth. Krn lj je dao obe6nja
koja nije odrao, a pobunjenike su
uvjerili da se razidu. 13una nije
porpun o propab jer je poka z:d:t
kako rad nika kbs~1 nee zav ijek prihva;iti nepravdu
John Bali se na lazio u zatvoru t\'laidstonc kad je izbila buna te su g<1
seljaci oslobodili s n:1mjerom da ga proghse nadbiskupom od
Canterburyja . Na Blackheathu je oclrao nez:tboravnu propovijed: Kad
je Adam orao. a Eva prela. 1ko je 1ada bio gospodin? Nakon bune
objesili su ga zbog izdaje
Wata Tytera je bodeo m r~llli O W:1lwa11h k:tcl se suprotstavio kralju
Otkrivi da su Tyl er:t preveli u boln icu Sv. 13artolomej<L Wahvarth ga je
ocl:Hle cbo izvu i i od ru biti mu gla vu

Gotika

umjetnost i arhitektura
1200. g.

Gotiki je stil ( 1200. - 1500.) u arhitekturi zamijenio rimski [romaniki),

odnosno umjesto okruglih lukova i svodova uveo ie iljaste . Crkve i

katedra le postale su vie i lake. Utielovljivale su i sadrava le veinu
umjetnikih djela koje su mogli vidjeti obini ljudi

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

800. -1540.
800.1200.g.
Ueurop:.kojse;irhitekiurirazvija
rom~m i k i stil

1163.g.
Zapoinjci1.gradnjagotikekaccdr:ile

N'otn::-DarneuParizu

1200.g.

Crkvena umjetnost
U Britaniji

zapoi n je

ra ni engleski .~ti !

1225.g.
Zapoinjcizgr.1dnjabcedr.ileuRhcimsu

1258.g.
Sali~burvska

ka tedrab

1300. g.
Poja1adt:kor.icivnogastila

1370. g.
Poj:il':tokomitogasti!a

1420.g.

1540.g.
Krajokomi1ug;1stilauBritaniji

Khmersko carstvo i Angkor Vat

800. g.
Khmersko carstvo (oko 800. - 1500.) se rozvilo kod se khmerski narod ujedinio i
osvajan jima proirio svoj teri torij. Khrneri su sagradili glavni grad Angkor Tom s udesnim
hramom koji se zove Angkor Vat. Njegove se impresivne ruevine mogu vidjeti i danas

50llll.g.

~.g.

lOO.g.

~ 1. ~po>l.Kr.~

200. g.

400.g.

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

802. -1860. g.
802.g.
Kral j Ja\'J\ an11:1n I uj1xlinju1e khnK-r~k i
n:1md k:iko hi 'i\\'OfiOG!fS(\U

900.g.
lzgr:1dengr:1dAngkur Tom

1113.g.
l'o(inw ~l gradili h1~m1 Angkor \'at

llSO. g.
Dmr~ln

s Kinezima 1rgm:11i luksuznom robom 111ijcnj:tju6

z:iine

Angkor \ 'at

1181.g.
Kr:tl1J:1p1:1rm:m\ll.dol:tzina
prijl''IOl)t'

12
Kr:d1.l:1):11:mn:m\'!l_umir.;

1500.g.
Kr:1jKhmi:r,kog.1car-.t1:i

1860.g.

PETNAESTO
STOLJEE

Pad Carigrada
1453 g.
U 15 . stoljeu u istonoj Europi sukobila su se dvo carstva: kransko
Bizantsko Carstvo i muslimansko Osmanska Carstvo. Novo agresivno
Osmanska Carstvo malo-pomalo preotelo je teritorij Bizantskome

Carstvu sve dok nije ostao samo Carigrad, a on je osvojen 1453

godine.

sve vie teritorij a

1-60. godine Yei dio Grke.
Alban ije, Bosne i Bugarske potp~io je pod njihovu vbsr. Bizantsko je
Ca rstvo u medu vremenu odumiralo dok od njega nije ostao samo graci
Carigr<1 cl

VRIJEME 40000. pr.Kr.

10000

1299.g.
Tur.-.ki-.ult:1110-.111;111[0-.ni\;1
111u-.lim:m<.ko<h11un-.koC.1N10

Sofij <.: u d;uniju

1326.g.

1413.g.
\kh1m:<ll.ul\r>;(ujl..' ...nau
O-.nun-.kog~1C1r-.11;1

Stogodinji rat
1337. g.

Geografska otkria
(1): Henrik Pomorac
1400. g.
Princ Henrik Pomorac utemeljio ie pomorsku kolu u Portugalu u kojoj su se
planirala putovanja du atlantske obale Afrike. Njezino izvorna namjera bila je

doprijeti do bogatstava zapadne Afrike, a do se ne prelazi Sahara. Poslije je ci lj

bio nai morski put na istok te utemeljiti novi trgovaki put dobave zaina.

kola za pomorce
Princ I knrik Pomorac (139-L I 160.)

je bio

trei

:>in ponugalskoga kralja

han:l I.. a upradtelj Alga rn~:i po:-.tao

je l -il9. godine. Kad je imao 2 1

godinu. po,eo je ekspedicij u u

os' ajan je luke Ceu1a u sje,erno j
Africi koj:l jc t:ida bila u ruk:im:1
\ l:iur:1. Ondje je naao bog:Hstvo
dopremljena preko Sa hare iz
podruja riieke Senegal u za padnoj
Africi. S1og:1 :-.e poeo pita ti moe li
se do Senegala doi morskim pute m
lzmedu l--121. i

VRUEME

40

000.. pr. Kr.

KRONOLOGIJA DOGADA JA
1394. -1460. 9.
1394. g.
Hoi.knprinclknri!..l'omor.tc

1421.g.
Princ I knr ik

o~ ni 1a

pornorskll

~ko lu

1424.g.

1444.g.
l'ortugalcidolazedorijekeSt:nq.:al

1erav:1n
crn e i\frik:tnc1.:. na pb:11n:1 te ,.,u se prcs tra.~ili d:t i
njih t:1ko ne spri sve toplije Sunce

Petnaesw eksped icija oplovila je Rt Uojado1

Princa Henrik:i je raj uspjeh ohr:1hrio te je osnm:lo
pomorsku kolu u Sagresu n:1 portuga lskoj olxd i
gdje je ivio. Ondje je okupio n:1jbolje eu ropske
geogr:t fe i pomorce kako bi pl:tnir:tli budue
ekspedicije te koloval i bpe ttne i konn il:tre
Sagr:1den je nov tip brocl:i. k:ir:t vc b. maleno plovilo
s btin.-;kim (tro kutastim) jedrima pomou kojih je
moglo plo viti pro1ivno vje1ru

1445.g.

1453.g.

a60. 9.
Princ llenrikPomorac umirt::n1l'goli
brodovi ~liu doohall' :-.i1:rr.t Leonea

Geografska otkria (2):

Diaz, da Gama i Magellan
1488. g.

Ponovno otkrivanje antikih tekstova potaknula je geografska otkria, a

ljudi su shvatili ko liko se toga tek treba otkriti. Diaz i da Gama oplov ili
su Afriku i otvorili morski put prema istoku . Istraivai u slubi
panjolske, Kol umbo i Vespucci, plovi li su na zapad gdie su otkrili
Sjevernu i Junu Ameriku. Ekspedici jia Magellana i del Cana prvi je put
oplovila svijet.

VRIJEME

~000.g.~. Kr. [IO:~:~:::u:~:~:u:~~:::n:~.~

1.g.posl.Kj

~~

KRONOLOGIJA DOGADAJA

panjolsko-talijanska putovanja
Dok :-.u Ponug:ilci plodli na istok. panjolci su ~e

1488.-1519.g.
1488.g.

01isnuli n:t z:1p:1d. Godine 1;92. u1ujrnili su Kri.stofa

1492.g.

1497.g.

1497.g.
Gim:umi Caboto rnkri1 :1 Kt:11 foundbn<l

Tiskarska djelatnost i knjige

1440. g.
Kinezi su izumili tiskarski stroj u 9. stoljeu, a rabili su drvene ploe.
U Europi , gdje su jezici imali manje slovo, izumljen je tiskarski stroj s
pominim lijevanim slovimo. To je znatno smanjilo cqenu knj iga

200.95

1476.g.
Wi lliam Cax!Onosniv:isvoju prvu

tisbruu\\'estminstcru

l ill._g.

1490. g.
Aldus Manutiu.~ o:-nil'a tiskani Al dine u

Veneciji

1539.g.

1600.

11110.

191111.

Renesansa: otkrivanje
antikoga znanja
1450 g.
Ponovno otkrivan ie pretkranske znanosti izmedu 1450. i 1600. godine
otvorilo je nove mogunosti, alternative istini koju je propovjedala Crkva u
Europi. Rada se humanizam i ideal univerzalnoga ovjeka

Oivliavanje stare znanosti

Izum tisbrskoga stroja

brzo irili

z na io

je cb se i

: t n t iki

1ekstovi i njihova

tun wc nj a

mogu

Renesansa: umjetnost
1450. g.
Ljudi su se divili rimskoj arhi tekturi pa su firentinsku katedralu i katedralu Sv
Petra u Rimu ukrasili vel ianstvenim kupolama . U likovnim umjetnostima cilj je bio
realizam . Boga ti politiki vode nadmetali su se u naruivanju velikih umjetnikih
diela od umielnika poput leonorda, Michelangela, Rafaela i Botlicellija

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1493. 1605.g.
1493.g.

1497.g.
Dl1rnu1 A11lupur/r('/

1504.g.
,\ lich...:bngdcw/Jand
Lcon:i rdm ;1 .\fo1 1oli.1a

1547.g .
.\ lidH.:bngdo po ~Ll jL gbvni grad iiel j
b !edukSv. l't.:t r;1uHimu

1565.g.
l~ruegelon~ felm i Se/10(/m smdba

d rutvcnog:t st;n us:i

1600. g.

Rat rua
1453 g.
lzmedu 1453 . i 1485. godine medusobno su se borile dvije loze engleske
kraljevske obitel ji Plontageneta: kue York i lancaster. Lordu Protektoru,
pripadni ku kue York, ludoga kralja Henrika VI. suprotstavi li su se njegovi
savjetnici iz kue Lancaster. Cini se da je Rikord 111. iz kue York ubio
vlasti te nea ke jtakoder pripadnike kue York) kako bi se domogao

prijestolja. Kad je poraen i ubijen u Bitki kod Boswortha, pobjednik

Henry Tudor udruio je dvije kue oenivi se s keri Eduarda IV

Borba za prevlast u dinastiji Plantagenet

U Engle:,koj .ili borbe za pre\'laSI izmcdu d\iju
pobonih loz:1 dinastije Pbnt:tgenet. :t obje su

po1cklc od Edu:irda Il i.. Lraj:ik dulje od ljO goclin:i

R:ll ru:t dobio jl' ime prema grhovim:t

z:1r:11:.ni h

k u :t: crvene rue ozn :ia va l e su obi telj J.a nctster, a

York

VRUEME

40000. i>.Kr

10000. g.

lOOO.

ESNAESTO
STOLJEE

Osnivanje
Mogulskoga carstva
1526 g.
Bober [Bobur), prvi afganistanski vladar, nopoo je lndiju 1526. godine uz
pomo Osmanskoga Carstva. Porazio je Indijce te je postao prvim mogu lskim

(ili mongolskim) carem. Njegov je unuk Akbor stvorio veli ko carstvo ko je se

protezalo od Pakistana do Bangladea, a zopamen je i po vierskoj sno ljivosti.

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

l495. 160i

l-lum:1yun:1proljemjuiz l ndije

1555.g.

1562.g.

1605. g.

Konkvistadori i pad
dvaju carstava
_______..;..... 1519. g.
panjolski pustolovi iz 16. stol jea s bazom
na Karibima iznenaujue su lako pokorili
Azteke i Inke, dielomino zato to su imali
puke i konje, a djelomino jer su bili
hladnokrvni i nemilosrdni

500.g.

l.g.poo.K"

200.g.

400.g.

~tezumo, poraen i~ loncima'. kle.i pred prijestolje; j

_ _

osvo1o0Corte sa

l'iL;1rro ~ l\a rih; 1 n~ 1 p:1tb i po kor:tl': t

i'L'l'll

Pad carstva lnka

Fr:tncisco Piz:1 rro ( 1175 - 151 l.).

800.g.

1000.g.

jo~

1541.g.

jed:1n

1800.g.

1900.~

lOllO.~

Leonardo i Michelangelo
1452 g.
Renesansu obi\jeavaju svestrani ta lenti i vrhunsko umjetnika djela dvaju
suvremenika , Leonarda i Michelangela

svestran. pr:ivi
pozn;1v: 1njL' zn :in osti hilo je ispred onog:\

vremen: t. Pisao je po m ou oglt'cbb k:ik o drugi

[ teo~

KRONOLOGIJA

1452.g.

njegov otac bio gradonaelnik. Predan je na sk rb

kl esa ru kod Settignana gdje je njegov o t;!C inJJo

DOGAAJA

14S2. IS64.,

Michelangelo Buonarotti ( 1475. - 1564.)

Michelangelo je rcxlen u Capreseu u Tosk:mi gdje je

Roden l.cnnardod;i Vinci

bmenolom mramora. God ine 1488., suprotno oevu

1410.g.

savietu , i\ lichelangelo je pos1ao na un i kom u r.1dion ici

slikara Ghirlandaija koji ga je ubrzo

prepornio Lorenzu de i\lediciju

1415.g.

Kad je ' ''"' gcmme t.oren,zo

1497.g.
Leonardoslika mural Posljed11ja
l't.'cm

novoga humanizma

Slijedila je poznata sku lpturn

Davida. Godine 1503
Michelange!o je trebao
izgraditi grobnicu 7a papu
Ju lija IL ,ali jedovrio

1504.g.

samo dijelove, prim jerice

kipMojsija0513.)
Michelangelase
najvie pamti po
golemim i zornim
freska ma uSikstinskoj

1513.g,
Michel:i ngdokl<:e Mojsija

1519.g.

1564. g,
MichcbnAcloumire

1800..

1900.

IClllO..

Reformacija
1517 g.
PREGLED + PREGLED + PREG'f
Reformaciju, pokret za reformiran jem Rimok9tolike cr kve, pokr~nuo je Luther u
Njemakoj, a nastavili su je Zwingli u Svicarskoj i Knox u Skotskoj. U
Engleskoj je Henrik VIII. iskoristio vjersku reformu kao izliku da prekine veze s
Rimom. Nova vjera, protestantizam, smatrala je Bibliju, a ne sveenika,
stvarnim posrednikom izmedu vjernika i Boga

KRONOLOGIJA
p:tp:t odbio odobrili kraljevu r;1~t:t\ u br:1h::1
K:1tarinom Ar:tgon.-; h:om (1529.)

DOGAAJA

1413.1529.
1 39.
1484.g.
U rich(ili lluldn:ic hlZ\\ i n ~lirod1:.n u

\\ildhau...u

1507.g.
!.uth<.:1''-l'Laredu jl'

1513.g.

Protureformacija
i inkvizicija
--------

1530. g.

--------

Papa Pavaa Ili. je 1530-ih godina pokrenuo program

promjeno koje su trebale reformirati i ojaa t i Katoliku
crkvu - protureformaciju. Utemeljena je inkvizicija rad i
otkrivanja i kanjavanja heretika. Taj je pokret oznaio
poetak razornoga razdoblja vjerskog ekstremizma i
progona

Kapucini i isusovci
P:ipa I l:1drij:111 VI. jl.' bio prvi p: tfXl koj i je
prizn:m ( 1522. godine) k: 1ko Ri mok:no !i k u
crkvu 1rcb:1 reformirati . :tli je urnro prije nego
.to je mog:10 it:1 pod uzeti. Godine l 534
P:l\ :io Ili . post:io jt p:tpom i pokrenuo
proturefonrnciju. Potic:ao je mision:lt'sko djdov:inje
bpucin:t. 1:tlij:111skoga reda. :i potom odobrio Drubu
lsuso\u Osuso\U:~) koju je utemeljio l gn:Kije Loyob
( I 19 l. - l 556.). Loyob ~e po~w1io vjeri nakon to je bio
r:mjen u jednoi bitki. Drubu lsusovu utemeljio je s
cil jem irenja katoli ke ,jere os n ha ju i misije u Juno j
Americi. lndiji i l\: ini

KRONOLOGIJA DOGADAJA
1522.-1588.g.
1522.g.
PapaJ-ladrijanVl. priznajeda treba
reformirati

Rimoka tol iku

crkvu

Galileo i Kopernik
1473 g.
neki su ljudi poeli preispitivali sliku svemira kakvu je zastupala
crkva, ali je strah guio svaku raspravu . Mnogi, poput Kopernika,
nisu se usud ili objaviti svoje zam isli. Do 17 . se stol j ea renesansa proiri la
diliem Europe te izazvala znanstvenu revoluciju koja se na ziva dobom
razuma, no Crkva je i da lie kan javala znanstvenike poput Galilea zbog
hereze

opasnosti od
muenj8

uramn i e nja

i srn rri

VRUEME

40000.g. pr.Kr.

10 000.g.

5000.g.

1 4000.g.

~ 1 1. g.po. Kr.1 ~~

KRONOLOGIJA DOGADAJA
1473.-1642. .
1413.g.
I Torunu u Polj:-kojr()(knNikola Kopernik

Shakespeare i kazalite
1564 g.
Shakespeare je bio izvanredan renesansni dramatiar koji je napisao mnogo
kazalinih diela (od kojih su neka izgubljeno) sa irokom lepezom tema i tonova
povijesnih, kominih i traginih .

02

VRUEME

40000. pr.Kr.

10000. g.

~~

500.g.

Lg.po1l.Kr. 1 200.g.

400.~

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1564.-1616.
1564.g
L" '\trJ(f1 Jrd L1nx k n \\ 'illi;11 1l Sl u )..; c~ pea re

1582.g.

Nikard lll L11/>if11l'!l' l i:,11emiAdo 11 i.,

S h :1f..t ~p~ : 1 n: umir..: 11:1 ~1 oj

"12 . ro1.1<.: 11dan

:n .1 r:11 11p u Str:1tlord u

600.9.

800.9.

1000.9.

]cED~

191111..

2000

Ivan Grozni i
ruska ekspanzija
1533 g.
U 15. je stol je u velik i moskovsk i knez lvan Ili. usp io izboriti
neovisnost od Tatara. U 16. stoljeu njegov je naslj ednik lvan
Grozni proirio rusku vlast na istok preuzevi Sib ir od Zlatne horde

1580-ih godino
lvan Ili.
U 15. sto l jeu vei dio june Rusije nadzirali su
r:uarski mongolski \'bdari (poznati i kao Zl:Hn:l
horda ). Godine 1'162. m1 prijestolje m:tlcne
J\loskovske kne.evine doao je lv:in Il i. Uspio
se izboriti z:1 neo,isnost od vbs1i Zlatne

o t een:1

u pofa ru

VIUEMI

40000.. pr. Kr.

10000.g.

lllllO.~

KRONOLOGIJA
lvan Grozni

DOGAAJA

1462.- 1598.g.
1462.g.

1494.g.
l\an Ili. uu1.im:1 \\11;.:orod: n:11.i1:1 ~l
l"t.~likim k1w1.om ~1 ih Hux1

1505.g.

1533.g.

1547.g.
11;111 i\ '. okrunien1.Jpnog:1 rn ,kogc1r:1

1584.g.

panjolska armada
1588. g.
Borba za vlast izmedu katolike panjolske i protestan tske Engleske
djelomino j~ bi la vjerski sukob, o djelomino borba za prevlast na moru

Englezi su Spanjolsku izazvali gusarstvom, savezom s protupaniolskim

pobunjenicim~ u Nizozemskoi te pogubljenjem kotske katolike kraljice
Marije Stuart. Spanjolski kralj Filip pokrenuo je napad na Englesku 1588
godine, ali su ga Englezi porazili

l.g.pol.K.

200.g.

KRONO LOG I JA

DOGAAJA

1516. -1603. g.
1516.g.

trovanjl587.g.
D1~1kt u n i ~ t io ~ p: m jo l~ ku

Cadiz:1

srponjl588.g.

flotu kod

Utemeljenje
Japanskoga carstva
1568. g.
Stogodinji gradanski rat koji je u Japanu zapoeo 1467. godine djelomino je
okonalo vatreno oruje doneseno iz Europe. Ono je omogui l o malobrojnom
pjeatvu da pobijedi oinogo vee konjanike snage naoruane lukovima,
strijelama i maevima. Sogun Hideyoshi (vladao u razdoblju 1585. - 1598.)
pokuao je stvoriti golemo Japansko carstvo, ali nije uspio pokoriti Kinu

Graanski

rat

Hideyoshi i carski planovi

Ratovi, oruje
i oklop
--------

1500 g.

---------

Srednjovjekovni je burg, kao i opsada, postao zastarjelim zbog sve ee

uporabe baruta i topova. Borbe na otvorenom postale su uestalije. Vojnici
su ivjeli u vrlo tekim uvjetima, a ee su umirali od bolesti nego u
bitkama

KRONOLOGIJA DOGADAJA
llS0. 1518. g.
1350.g.

1460.g.
Poj:1vlju;t''il'puni11K1;1lnioklopz:1cil\-'lo1iic;lo

1540.g.
pris1,is1v1w:io IJi1k;1111:1. Poitug:ilsk i je kralj r~1ko

poginuo u bitki prot i\" 1\larok:mac:1 1578. godine.

Vatreno ie oru je u .J:qxm stiglo tek krajem 16
poput Hickyosh ijc\'a, ondje i

1518.g.
l'ortugabkikr:iljpogih;1 ubitkiproti\
1\ brok:11UGl

SEDAMNAESTO
STOLJEE

Doseljenici i engleske
kolonije u Sjevernoj
Americi
1600. g.
Prve engleke naseobine u Sjevernoj Americi naile su na potekoe
nestaicu hrane, bolesti i sukob s autohtonim stanovnitvom (Indijancima).
Sve je to odn ij ela mnoge ivote. N a ko n prve uspjene kolonije u
Jamestawnu u Virginiji (1607.), slijedile su ostale, ukljuujui Plymouth u
N avoj Engleskoj ( 1620.)

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1584.-1620. g.

p01r~1gu

1.:1

slobodni. Godinl'
pri:-.tdi uz
Cape Cod 11.: .' ili osnoYali malenu koloniju koju su
r:1 je n:1seohin:1 hib pra

Dan zahvalnosti

Kardinal Richelieu i
sjaj Francuske
_ _ _ _..;.....__;,,__ 1624. g. - - - - - - Kardinal Richelieu je bio prvi ministar Luja XIII. od 1624. do svoje smrti
1642. godine. Nastoiao je unititi sve u Francuskoj koji su mu se
suprotstavliali ukljuujui hugenote (protestante), a vodio je i energinu
agresivnu vanjsku politi ku zahvaljujui kojoj je Francuska postala velikom
silom . Ipak, Richelieua su se u Francuskoj mnogi boja li pa je bio omraen

Kardinal Richelieu

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1is.-1 64f.g.
1585.g.
Rid1l'lil'U n:xk-nb o :\rma ndJtanduPlcss i ~

16 10.g.

1622.g.
Hichelieu po~1; qek;mhn; 1 loin

1624.g.

1628.g.

1631.g.

1635.g.
Hkhelieu pok rel'e r: 11 proti\ ~pan iohk..:

1642.g.

1800.g.

191111.

*"'

Razvoj prometnih ikomunikacijskih sustava

1600. g.
tf: l"lfftU
U 17. stolieu u Europi je dolo do napretka u nainu putovanja: fijakeri su
prevozil i ljude po gradovima, konjske su koqe povezivale velike gradove, a
brodovi i tegljai su prevozili robu morem, rijekama i kanalima. Osnovane su
potanske slube, kao i prve novine

bna l i m~t

KRONOLOGIJA
Pota

DOGAAJA

1601. -1702.
1601.g.

1604. g.
l'octakr.ttl:!nak:111:1luBri :m:- koj i

po\TZUjl

rijl'~I.'

Loircu i Seineu

1605. g.

1605.g.

Novine

l'rn:no1i1w. ,\fe1111'1'J)tfi11ge11
ohj:nljt,_.lll.'u/\mwerpenu

Nizozemsko carstvo
1600. g.
Nizozemci su osnovali dvije velike trgovake kompanije. Nizozemska
i stonoindijska kompanija kontro lirala je trgovinu zainima s istoka. Nizozemska
zapadnoindijska kompanija nadzirala je trgovinu eerom, duhanom i robovima
s Karipskog otoja te osnovala Novi Amsterdam na ri jeci Hudson koji su
1664. g. preuzeli Englezi i promijenili mu ime u N ew York. Zahvaljujui
prihodima ovoga trgovakog carstva N izozemci su se veoma oboga ti li

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1600.1664.
1600.g.

::.t:tnd:1rd n:t ~' ijetu

!()O. ~

1000. ~

Engleski

graanski
1 6~ 2 . g.

Engleski gradanski rat (164 2. 1651. ) je bio veliko ideoloka

borba izmedu o nih ko ji su vjerovali u apsolutnu vla st monarhije
i onih koj i su vjeroval i u vlast parlam enta. Isprva se nije
nam ieravalo protjerati kralja ili ukinuti monarhij u, ali Korio I. ni je
htio prizna ti poraz; naposl jetku se inilo do je jed ini izlaz
pogubiti kra lja . Alternativo monarh i jskom dravnom ureden ju ni je
postojala po je Oliver Cro mwell posla o Lordom Protektorom,
svoj evrsnim ustavnim monorhom. Eksperiment (moda
preuran ien) nije dugo tro ioo te su Eng lezi uskoro pozvali
sina Karla I. do se vrati iz progonstva

l\:trl o je n:ikon tog:i bio u kw.'nom pril\ oru na nt:l\oliko

rnjL:-.tt. :tli jL i dalje odbijao priln :niri por:11... Dok je bio
z:l!oen

u dnm.:u Carishrookt'

je prL'gm:1r:1ti :-.:1 korim:1

VRUEME

~000. ~~. Kr.

n:i

otoku \\ "igln. poku:10

OliverCromwell 1599

10000.~

rat

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1625. - 1660.g.
1625.g.

je napustit i zrni lju

Protektorat i
restauraciia
PoguhljL'nic kr:i lj:i

srpanj1641.g.

Barokna arhitektura:
neustraivi duh
1600. g.
Barokni je stil od renesanse preuzeo simetriju i klasine aritektonske deta lje,
ali je dodao novu smjelost u omjerima. Arhitekti poput Berninija i Wrena
projektirali su mnoge reprezentativne javne graevine - katedrale, palae i
trgove

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1615.-1705.g.
1615. g.
Sagraden:i knj ini u llod le ian uOxfordu

1622.g.

1633.g.
Berniniprojeki ir:1obakfahin u baziliri

Sv. Pe1ra u Himu

1638. g.
mn oge druge rimske gradevi ne

Obnova Pariza i Londona

1662. g.
Poetak i zgrad n jepa laeLu jaX I V. u

\'ersa illest1

1615.g.
Chrislophcr\Vrcn z:1poi:'inje izgr:1dnju
ka tcclr.:ilcSv.l':1vbuLoncl onu

Progoni vjetica i praznovjerje

1600. g.
Mnoga su praznovjerja preivjela i u dobu razuma. U nekim su
ruralnim europskim podrujima cqela sela i dolje tovala pretkransku
vjeru svojih dalekih predaka. Kada je izbio sukob izmedu ka tolika i
protestanata u 16. i 17. stoljeu, te se navodne tovatelje vraga
progonilo, muilo i pogubljivalo

Trgovina robljem
1600. g.
Trgovina robljem u afrikim zem ljama bila je veoma iva i prqe nego to su
Europljani doli i poeli prevozi ti pune brodove afrikih robova u Novi
svijet. U 16. stoljeu Englezi su poeli trgovati robljem ; tekstil i razna roba
prevozilo se iz Engleske u Afriku , robovi na Karibe, a eer, duhan i poslqe
pamuk u Englesku. Europljani nisu loim smatrali postupati s ljudima na
ovako barbarski i okrutan nain

1502.g.

Englezi i n jihova trgovina robljem

Englezi :iu poeli trgov;Hi rohljt'm 1.a Eliz:1lx:1c I
Godine l 562 . .J uhn I l:1wkin:-. je kupio robove u
Sijer:t Lconcu. odveo ih u l li...,p;rniolu gd je ih je
zamijenio %:1 eer i i\'Olinj:-.ke kol.c kojL: je odnio
u Engk:-.ku. l ~io je to poe t ak t'nglt.-.kog
t rgovakog t roku 1:1: pu1ov: 1n jc h i poc l n,

p rimjerice . u Bris1ulu. ime hi se u z:qx 1dn u Afriku

donijdo 1cks1ilnu i drugu ruhu ; od:tndt: bi se

robovi

pn.~ \'t:t.l i

na J:inuicu ili Floridu. :1 ondje bi se

ulo\'ario et.'r. duhan i poslije pamuk za Englesku

ivo111i U\'jeti robova bil i su strani. Treina hi ih

umrla n:t putu preko Atbntskog on::m:l. Druga bi

tn..:611:1 umrb

rni.'>lili da

j1.. lo.~c

800.~

tako s njima postupat i

1000. ~

1200. .

1400

l'n i afri k i rolx>1i 01pn.:mlien1 ~u u obje

Amerikc

1562.g.

Luj XIV. i apsolutizam

1638. g.
Luj XIV. (1638. - 1715.) je bio majstor vlastite promidbe. Njegovao je kraljevski
sjaj koji nikada ni je premaen. Zbog svo je ve l ianstvene palae Versailles i
apsolutne vlasti, postao je poznat kao Le Roi So!ei!, Kralj Sunce. Njegova je
vladavina najdua u europskoj povqesti: 1643. - 1715

-~

Francuski kralj
luj XIV. u
kazalinom
kostimukaoleRoi

Solei/ - KraljSunce

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1638.1715
1638.g.
UStGermain-en-l; iycurcxlcnLuj XI V.

poslanike

1643.g.

sigu rnosnih razloga

Nakon froncle l.uj
1111e potpuno
vierovao
Parianima
da bi
IVIO U

1648.g.
l'oinjcu~tm:tk frond:t

1611.g.

1612.g.

njihovu
gradu
P a la u

1661.g.

je47
godina

gradilo

36 000

1711.g.
Umirc lu1cv najstari1i sin. pri icstolon:1sljenik

radnika. a
bila je okruena
vel i a nstve nim

parkov ima
Luj XIV. je bio
poput Su nca. cije la
se Fra ncusk a o kretala

17 11.g.

ltllO.

Autorizirana verzija
Biblije
--------

1611. g.

--------

Prevodenje Biblije na engleski jezik dugo je vremena bilo protuzakonito. Do

1604. godine pokazala se potreba za usuglaenim i pouzdanim prijevodom
Autorizi rana verz ija Biblije izdana ie 1611 . godine

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1481.1611.g.
1488.g.
Rodcn ,\ li k ~ Co n.: rdak

1494.g.
Ro<len \'?i lli:im Trn d:ile

1524.g.
\Villi:un Tym.ble z;nor~ll"a srn j prijen xl
Nrnug;1 z:11je1a

Doba razuma:
znanstvena
revolucija
1600. g.
U godinama kado su ivieli Galileo i Newton, u Eu ropi su cvjetale
znanost i filozofija. Otkria o prirod i svem ira i tehnoloki napreci
doveli su do dalekosenih promjena , uk l j uuiui i industrijsku
revoluciju.
Stoljee genija
ideje renesanse su se do 17. sto lj ea proirile cijelom Europom. Ljudi su propitivati ono
m su sada mogli proitati u Bibliji. Propitivali su i ono 10 su nali u opisima svijeta
kl as i nih filozofa. Uzeli su si pravo cl<l sa mi promilja ju o sv ijetu. Bertrand Russell je to

razdoblje

nazv~1 0 Stoljeem

geni ja.

Galileova promatranja svemira bila su dio toga pokreta. Do 1700. godine obnnici su
napravili prvi planeta rij, pokretni mocld
Sunev::1 sustava koji se pokretao navijanjem

KRONO LOGIJA
tajne kada je

se

DOGAAJA

1596. 1700.

podvrgne

lllUCnJU.

1596.g.

Potreba da se kopaju dublji

Hoden Reni' De.-;car\e~

1601.g.

1627.g.
Rodennofk'rtlloyle

1628.g.

1660.g.
ULondonujeutemeljenoKrnlienko
drutvo

1666.g.

1700.g.

111111. .

191111.

Newton: novi pogled

na svemir
1642. g.

Znanstvena otkria u 17. stoljeu omoguila su mnoge

tehnoloke izume koji su pak doveli do novih znanstvenih
otkr i a i omoguili industrijsku revoluciju. Rad lsoaca Newtona
priprem io je pu t za toj golemi skok u 18. stol j eu - te za raketnu
zna nost u 20. sto l je u

1687.g.
Ohjad jenod jdol'ri11u/1io .\k1/hemt1/irn

1689.g.
Nt.:wton r u: 1 ~kr:d w m Vilimorn Il i

1727.g.

Industrijska revolucija
1700. g.
Zbog prekomiernoga krenja uma u Britanij i je bilo potrebno na i nove
industrijske procese koji bi rabili ugljen umjesto drvenog ugl jena te izumiti
u inkovitqe crpke koje bi isuile sve dubl je rudnike ugljena. Izum pa rnoga stroja

izmijenio je mnoge procese od kune radinosti do tvornico. Rast tvornico izravno

je utjecao no rast gradova

Parna snaga
P o kre t ~i l-\ c sil e industrijske revolucijL' hilt.: su parna s1u ga i prorijedenost engleskih
u ma. Kako je bilo sve manje drva, pove{av:ila se potreb;1 za ugljenom le su se rudn ici

kopali S\'c d ublje, ispod podze mnih voda. Bil e su nu ne u inkovi t ije crpke koje bi
uklon ile \'Odu iz rud nik a. Pa rni stroj je na jprije izumio Thomas Newcomen ( 17 12.) da bi

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1712.-1135.
1712.g.

je

p ove:to

brzinu tbnj;i
1764.g.

Rast gradova
Za rad na strojevima je trebalo mn ogo ljudi, :1
b u du i <-b su mora li iv jeti bli zu lvornica. tis u e se
ljudi zbog posb preseli lo iz ~el:t
adove. iYot ni
uvjet i 11:1 :-.du bi li su n to loi. Ku6~ .su
ljud i sb ho

pb e n i. :1 mor:tl i

1769.g.
lhth:i.rdArkwrighlizumioprl'dilitlltM
HKIU

bile malene i \'b ne. izbor pos]m:i

.-;u

1773.g.
John l\;1yizu111io lun'i(unak

opasne , ali b;1rem

iste i

suhe. Rast
1775.g.
Jame~ \X'au it.umio uinkm itiji parni ~troi

1785.g.
Edmund C:inwright izumio
tbbki:-.t:m

1831.g.

600. ~

800.g.

meh:miki

Poljoprivredna revolucija
1700. g.
U nizinskim krajevima Europe zemljoposjednici su ogradili op inska otvorena
polja i poeli eksperimentira ti s rotacijom usjeva. Tako su nasta li vikovi hrane i
profita te se teilo daljn jim poboljanjima. Poljoprivredna revolucijo ima lo je i
negativnu stranu - raseljavanje siromani h ljudi i slobljenie seoskoga ivota.

Ograivanje

zemlje

Euro pske se metod e obradivanja zemlje stoljeima nisu mijenjale. Tek je u 16. sto lj eu
dolo do vanih p ro mjem bela su zem ljoposjednici poe l i tjerati si roma.5ne iz njihovi h
domova, s::i sred njovjekov nih orvo renih polja, kako b i se zemlja mogla ograditi. Sta ra
orvoren:1 polja - esto tri ili e t ir i oko sva koga scb - isprcsi jccal i su kameni zidovi,
zem lja ni nas ipi, ograde ili ivica, mijenja ju i rel jef veeg dijcb n izinske Europe
Stva ranje velikih ogradenih p olj::1 u p rivatnom vlasnit vu o m og u ilo je
po ljo privn.:dni cima da eksperime ntiraju s rolacijom usjeva (prvu su godinu sadili
peni cu, dru gu rep u, treu jeam, ~l e tvrtu djetelinu). Ta kvom se rotacijom el imin irala
neplodna godina kada je zem lj a bil<I rnl ugaru. Djetelina vra a zemlji hranjive tvari
obna v lja j u i joj plodnost. Pionir rotacije usjeva b io je po lit i:l r Ch:ul es Townshencl zvan
Re pa ( 1674. - 1738.). Srarim srednjovjekovnim Lropoljnim sus1avom proizvodilo se tek

V RUEME

ooo.

. Kr.

10 000..

5000..

4000. g.

soo..

1. po Kr.

200.g.

400.g.

Jakobitska pobuna
1715 g.
Kada je George I. postao kra ljem nedavno osnovanog Ujedi njenog Kraljevstva,
mnogi, poglavito kotski katolici, smatral i su da pravo na pr ijestolje ima

Jakava li., James Stuart Dvije jakabitske pobune izbile su 1715 . i 1745
s namjerom da se na pr ijestol je vrati kraljevsko kua Stuart. Engleska
uguila taj pokret koji m se okrutno htjela svrgnuti protestantska dinastija

Prva jakobitska pobuna 171 S . godine

Kad je l TJ4. godine k r:djica Ana umrb ne ost<1vivi n;isljedn ika. prema sporazumu iz

1701 . briunska je k run:1 treba la p ripasti protestantskim nasljecl nicima.J akova I. Anin bra r,
George od Hanovera. protesta nt i pra un uk Ja kova I. postao je kraljem . Neki su smatra li
da .J amcs Stua rt, p raunuk_ja kova I. i s in

VRUIME

40000.~ pr. Kr.

10000.g.

b u dueg

5000. ~

kralja .J akova 11 .. ima

4000. ~

vee

pravo na

prijesto lje. ko1i su ga podupirali jer nisu bili

zad ovolj ni nedav no m nasilnom un ijom s En gleskom
koja je ! 707 . godine stvo ri la Ujed injeno Kra l jevsrvo
Pristae princa jamesa Fra ncisa Stuarta (1688. - 1766.), koji je rada ivio u Francuskoj poznat pod
nad imko m Srari Pretendent. nazivali su se jakobitima
Njihova je vojska 17 15. god ine stigla u Englesku i
vodila dvije bitke protiv Engleza. Kcxl Sheriffmuira grof
od Mara predvodio je vojsku od 12 000 ljudi i izgubio
od 4 000 engleskih vojnika pod vodstvom vojvode od
Argylla. Jakobitsk:i je vo jska konano por~te n a kod
Prestona u grofovi ji L1ncashire. Sam James Stuarr s1igao
je u kotsku u prosincu 171 5. godi ne, no osjetivi kako
gubi potporu , pobjegao je natrag u Francusku

Druga jakobitska pobuna 1745. godine

Godine 1745 . ja mcsov sin Charles Edward Stuarr

2.rujna174S.g.

( 1720. - 1788.). poznat kao Lijepi Princ Charlie ili Mladi

Pretendent, poveo je jo jednu pobunu. Isprva je bio

13iik:i kod

Prestonp:m.~a:

jakobiti JX>bjeduju

uspjean i napredo vao prema London u. Kod Derbyja je

shvatio da mu se engleski katolici ne namjeravaju
pridruiti kao to se nadao. Izgubio je hra brost i
povukao se.
Poe tkom 1746. godine jakobitska je vojska poklana

u 13itki kod Cullod ena. Lijepi Pri nc Charlie pobjegao je

s bojn oga polja na 1-\ebride. Nakon nekoliko mjeseci
provedenih u skri va nju . uspio je p obj ei preruenu
sluavku Flore MacOonald (1722. - 1790.)
Odmazde su bile surove kako bi odvralite narod ex.I
novih pobuna. U kotskoj su mnogi sta rie.i ne klanova
bili pogubljeni, a klanovi nisu smjeli nos iti o ruje,
odijevati tartan ili svirati gajde. Dol o je do sustavnog
prot jerivanja kota iz brdovitoga keltskog d ijela
kotske.

PrincCharles Edw:ird bjei u Francusku

Umjetnost
1700 g
U umjetnosti je dolo do izvanrednih promjena i na Istoku i na Zapadu. U
Europi se javljaju roman i opera u pravom smislu rijei , a napisana su i prva
romantiarska pjesn ika djela subjektivnoga tona i zanimanja za prirodu. Slike
su uglavnom bile dekorativne, a glazbeni geniji procvali su kao ni u jednom
drugom stoljeu

Knjievnost
U k njievnosti je dolo do vanih promjena. P oe li su se pisati prvi romani. Napi sa ne su

ambiciozne drame poput Goetheova Fausta ( zapoet 1775.. a objavljen l808. i 1832
godine) te Schilcrovih Razboj11i/..?a (1782.). Neoklas icisriki pjesnici pisa li su i stanano m
VRUEME

40000. P'.llr

10 000..

5000.

KRO NOLOG IJA

1721.g.

romantiarski

J.S. lfach: t.>stBm11de11b11rkihko11ceraw

pjesniciSa muel
Ta ylor Coleridge i
\Villi am
Wordsworth
(1770 .. 1850.)
pisali su
prirodnim,
emotivnim stilom
koji je bio izrazito
osoba n

1725.g.
Viv:1ldi : 6tiri1;0(fiIJjadolx1

1729.g.
J.S.B;ich:M11kt1poMatej11

1756.g.
RodenMozan

1757.g.
Scarla1tiumire:mpisaojevieod600
sonata za embalo

Glazba

1773. g.

Vel iki napredak

postignut je i u
glazbi. Joh:m Sebastian 13ach 0685. - 1750.) je bio
vrhunski skladatelj prve polovine 18. stol j ea
Njegovi Brcmde11b11rki hmce1ti nastali su 1721 . a
JH11ka po Mateju 1729. godine
Osobit o se razvio umj etn i ki oblik ope re s
naglask om na radnji i razvoju likova . \Volfgang
Amadeus Moza rt (1756. - 1791.) je bio najpoznatiji i
najutjecajniji skladatelj s kra ja '18. sto lj ea. a napisa o
je opere poput Figa rova pira i arob11efr11/e.
Napisao je i izvanrednu 41 simfon iju. JV!ozart je bio
ud o od djeteta: poeo je skladati u 5. godini. a
tragino je umro ve u 36
Bachova i Mozanova vel i in a zas jenila je druge
sjajne skladatdje poput Scarlattija (1685. - 1757.),
Vivalclija ( 1678 -1741.), Rameaua (1683 - 1764.) i
Ha ydna (1732. - 1809.)

600.g.

800.g.

DOGAAJA

1721.- 1791. .

elega ncijom
Krajem st oljea

~ 1200. ~

Mozart: 23- - 29.simfonija

1775.g.

Gocthe:

fal/S/

1787.g.
Schiller: Razbojnici

1789.g.

1790.g.
!l:lydn:Sim/011ijab1: 104

1791.g.
:\ lozart : arob11nfmln

1798.g.
Colcridgc: Pjesmaodremompomorrn

1798.g.
\X'ordsworth: h11ter11sJ..ao/Xllija

1400.~

1900..

Propast Mogulskoga
carstva
1707. g.

U 17. i 18 . stoljeu Mogulsko je carstvo najprije progutalo vei dio indi jskoga
potkontin enta, a za lim se poelo raspad a ti djelomino zbog meusobn ih
borba indijskih vladara te perzijske invazije, ali uglavnom zbog britanske
odlunosti da zauzme lndiju

Propadanje carstva
Kad je Akbar. utemeljitelj
t\ logulskoga ca r:il va umro 1605.
godine. n:1slijcdio ga je sin Jahangir
koji je troio vrijeme i bogatstvo
p odiui veli:lnsrvene gr:Jdevi nc i
parkove dok je zemljom vbdal:i
njegov: t cn:i. ah .Jahan
0 592. - 1666.) naslijed io je

Jahangira 1627. godine te

pove:10

carstvo u k ljuuvi u nj i Deka n

Kada je obol io. njegovi su se sinovi
borili z:1 nasljedstvo. Jedan od njih.
Aurangzeb ( 1618 - 1707.). ubio je

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

160S. 1803.g.
1605.g.

Pad

1627.g.

Borba za Sjevernu Ameriku

1759. g.
Borba za ko!onqe u istonome dijelu Sjeverne Amerike dovela je do
otvore noga sukoba izmedu Britanije i f ra ncuske nizom malenih ratova
Toi je su kob kulminirao nizom britanskih pobjeda kojima su osvojeni
Quebec i Montreal 1759 ., odnosno 1760. godine. Sjeverna Amerika je
postolo podruje uglavnom britanskog utjecaja

John Dee i britansko carstvo

p:mjolci su bi li prvi Europljan i koji su poeli sustavno kolonizir~Hi Sjevernu Ameriku
nakon Kolumbovih putovanja. Dr. John Dee, arobnjak na dvoru Elizabete I., predloio
je da Engleska osnujc kolonije u Sjevernoj Americi. Dudui da nije katolika zemlja ,
podsje1io je kra ljicu. Engleska nije obvezna pogtivati papinu podjelu Novoga svijeta m1
panjolsku i ponuga lsku sferu . Ondje se moe stvoriti britansko carstvo. Prve su
engleske kolonije osnovane du istone obale. I Francuzi su eljeli osnovati kolonije te
su rijekama St Liwrcnce i Mississippi prodrli u unutranjost zem lje za uzevi veliko
podru je Sjeverne Amerikc zapadno od Engleza . panjolci su za uzeli Floridu

Borba za prevlast
Borba za prevlast nije se mogla i zbjei. U 17. i 18. stoljeu rustupile su borbe izmcdu
francuskih i britanskih kolonista: rat kralja Vili ma (1689. - 1697.), rat kraljice Ane
0702. - "17 13.) te rat kralja Gcorgea ( l744. - 1748.). Borbe je kmkad pota knula
nadmetanje za zem lju, a u isto se vrijeme vodila i opa borba za prevlast izmcdu
Britanije i Francuske
Hat izmedu Engleza i Francuza ponovo je izbio 1754., a
prob lema Seclmogodinjega rala koji je poeo 1756. godine
Ohio na koju su pravo polagali Brittnci. Francuzi se nisu htjeli povui pa se rat proirio
na sjever u K:rnadu. Francuzi su pobijedili koci Fort Duquesne:t ( 1755.) i Forr Oswcg::i

VRIJEME

40000.pr. Kr.

10 000.

5000..

40llll. 9.

soo.. j1..poo. K<.)

200.9.

400.g.

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1443. -1 191. g.

~zeeOu ebeca:br i to n skes n ageusp i n i u seA1irCfiOnlov i mviso j em .J

600.9.

800.g.

1000. g.

1200.g.

1400.g.

Promet: kanali, baloni,

makadamske ceste
1700. g.

Sve vei razvoj trgovine i ekspanzija industrqe zahtijevali su

revoluciju u prometu . Sagradeni su kanali za prijevoz glomaznih
si rovin a do tvornico. Poboljane su ceste kako bi se robo lake
dopremala na trita. Sustav telegrafa koristio se semaforima kako bi

se brzo slale poruke.

Rast industrije i prometa
Sve 1~1zvij<: n i ja trgovina d 1tijevala je re\'oluciju u prometu. Treb:1lo je .to jeftinije prevozit i
goleme koliine sirovin:1 poln..:bne \\Ornic:mn Goto\e je proit\ode 1reb:1lo dopremiti do tri~t:I

u novim gr:.1dovim:1i u prdomor~kim zemli:1m:1. Hilo jc i drugih r:.tdog:t 1lx:ig kojih je 1rdx1lo
polx)] j.:tti promet i :-.ustav komunikacija . .Jecbn od njih bio je i r.11

Kanali

400.9.

Prosvjetiteljstvo
1700. g.

DOGAAJA
1724. 1796.g.

KRONOLOGIJA

1724.g.

1149.g.
BenjaminFr:mk li n o.sni vaAmeri'ko

filozofokodru3t\'O

1151.g.
DenisDidcrot: 1;11ciklopedija (pniisrezak)

1759.g.

1762.g.
Roussea u: Dmtre11i11gornr i F.mife

1772.g.
Dovrena E11ciMoped1ja Denba
Diderot:iu28svez.ab

1776. g.

1786.g.

1792.g.
Visokoobrazovani ljud i susreta li su se u s;don ima

TomP:iinc : lj11dskt1pmua

1796.g.
!Oml'aine:Dobamz11111a(dmgidio)

1900.g.

2000.g.

Romantizam
1770 g
Roman tizam je bio vrlo snaan pokret u umjetnosti. Naglaavao je matu
umjetnika,
vanost heroja te doveo do buden ja
nacionalne
stvor io je sjajna umjetn i k a diela
Tu rn erove slike,
Keatsove pjesme, Melvillove romane,

Znaenje

romantizma

Dvo rac Norham na rijeci Tweed, ljetno irJfro

Tumer, 1837
-~---~, ~-~ ---~-~~-----------

VRUEME

40000..pr. Kr.

10000..

5000. g.

4000.g.

500.g.

1.g.posl.K.

200.g.

400.g.

(ta kodcr 1819. - 1891.) ro111:111ima

Putovanja kapetana Cooka:

Australija i Tihi ocean
1768. g.

Nizozemci su otkri li zapadnu obalu Australije, otoke

Tasmaniju i Novi Zeland, ali nisu pokazali interes za njihovu
kolonizaciju. Tri putovanja kapetana Cooka utvrdila su
istonu obalu Australije i prazninu Tihoga oceana

Kapetan Cook

Putovan ja kapetana ja mesa Cooka Tihim ocea nom i do Australi je

~ LI_::Ko'."ip~~;2~ns~:om~1e_;~7~:''J
k
0

( 1768. - 1779.) bila su prvo sustavno

istraiva nje

ove goleme regije. Cook

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1620. - 1719.

jame~Cook

prbtup:1 mornarici

1768.- . g.
pre..1ojuni
dio Tihog oce<imi i dokazao da ondje ne postoji veliki
kontinem te je oplovio Novi Zel:md. Potom je plovio
prema istoku, prist<io u zaljevu Uot:my na istonoj

1770.g.

obali Austmlije i u ime Britanije poloio pr:wo na

dotad neeljenu zemlju. Drugo je putovanje bilo
ambiciozno is1raivanje junog:1 dijcb Tihoga cKeana

1772.-IS.g.

u kojem zama lo da nije otkrio Antarktik. ;!li se nije

dovoljno pribliio tom golemom kontinentu da bi ga
opazio. U Ireem je puto\anju pono\'O posjetio juni
dio Tihog oceana i doplovio do Beringova prolaza na
sjeveru. Potom se vra1io zbog leda. Pristao je na
1-iavajima gdje ie ubijen u sukobu

s otoanima

Putovanja Jame.sa Cooka snano su odjek.nula

Europom gdje se otvorio ci jeli novi svijet ma.;;:te
Europljane su ocluevlj:1v:1li egzotini ob iaji 111 nogih
naroda koje su na svoj im putovanjima susreli Cook i
francuski moreplovac La Prousc.

600.g.

800.g.

1000. g.

1200.g.

1400. ~

llllO.

Ameriki

rat za
nezavisnost
1775. g.

Britansko ie vlada zahtiievola od amerikih kolonisto da plaa ju poreze

za odravanje voine obrane Ameri ke, ali nakon povlaenja Fra ncuza iz
kolonija 1763. godine, engleski su kolonisli smatrali kako nema vie
potrebe za britanskim vojnicima. Nisu eljeli plaati poreze Britaniji le su
se u kratkom i uspjenom ralu izborili za nezavisnost

lx.:z pn.;d:-.t:nni;i,:t
U pn>.-.inni 1-- .~. g(xline pro!--\jcduju6 prOli\
bril:m... kih poreza. kolonisti. p reru~eni u lndij:mce,
ukrc:tli :;u ...e na brit:m::.ke bnxlo n: u lx>..,lon..,koj

n ezavi~ n o:-. t k:icb su brita nske :;n:ige

Bostonsk oajonko,

11:11x1k

16.prosinco 1773. 0djevenikoo

lndijonci , pobunienicisupobocol i ojubostonskojluci

uznok rosv' edo rotivnerovednih
reza

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1774.1783.
20.listopadal774.g.

1775. g.
lzb i jaamc r ik i r:1tzanczavis i'tost

3.srpnjal77S.g.

15.svibnjol776.g.

4.srpnja1776.g.

19. rujnal777.g.

Francuska revolucija
1789. g.
Gospodarska kriza i izrabljivanje ljudi doveli su do Francuske revolucije u
kojoj su revolucionari , uglavnom iz srednjega stalea, zbacili monarhiju,
pogubi li kralja i kra ljicu, Lujo XVI. i Mariju Antoanetu , te utemeljili

republiku .

62

VRUEME

5000. ~

4000.g.

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1789.- 1794
14.srpnjol789.g.
4.kolovozol789.g.

IO.kolovozol792.g.
Pariani j urigajunapabuTu ilcries

DEVETNAESTO
STOLJEE

FI

Promet: parobrodi i
parne lokomotive
1800. g.
Ljud i su brzo shvati li golemi potencijal parnoga stroja u prometu
Poetkom 19. stoljea izumljene su parne lokomotive za putovanje kopnom ,

a parobrodi za plovid bu morem .

Parne lokomotive

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1801. 1857. g.
1801.g.
Porinut P'"'i rxirohrtxl Ch:1rlouc
Dunch~

1803.g.

1819.g.
1';1robrodp1ipulpl"l.:plml1ujc
\tLintik

1829.g.

1834.g.

1842.g.

1857.g.

Napoleon i
napoleonski ratovi
1799. g.
Odvaan i darovit general Nopoleon uspio se nametnuti Francuzima te je
preuzeo vlast 1799. godine. U Francuskoj ie proveo broine prosvjetiteljske
reforme, ali je njegovo agresivna vanjska politika oslabila i Francusku i njegovu
vlast. Konano je poraen u Bitki kod Waterlooa 1815. godine
Napoleon Bonapane, Korzlkarnic, bio ie izvN:m vojnik koji je u ,ojsci s1rdovi10 napredovao 112 je
u

26. godini postao generalom. Francuski dada. Direktorij. sm:llr:.tb je da je on svoj im uspjehom

u osvajanju sjeverne Italije Z3 Francusku 1- 9-. godine rost10 opa.-,no popularnim. Predlagalo se
da napadne Englesku, ali je Napolcon iznio plan za oS\ajanje Egipw kako bi cime presjekao
britanski 1rgo\'a k i put s lndijom. Taj je pbn prepao kad je Nelson uni.;rio frnncusku floru 1-9s.
gocline. Naixileon se iznenada vratio u Fr.mct1sku 1- 99. i preuzeo d:1st na ocha:m nain
Umarirao je u vbdinu zgradu s osobnim U\'arima. raspustio \"ijee pcl stotina te postavio lri

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1769. 1871. g.
1769.g.
Kapok onro<ll nn:t Kor1ici

1797.g.
1798.g.
1799.g.

je do nio mno~l'

ll O\'l'.

z:1ko nc. Agn..::-1\'11;1 \'Op1:1

1804.g.

jNopolcon Bonapor1e

L_ 1769 ..

1821.

1805.g.

rx >l itikt koju je vodio prot iv

listopad1813.g.
-.::1pokon por:1llnk(KI l.L'ipzi/.(:l

ll. trovnjal8 14.g.

'\;tpol:on :tlx lici 1~1. prowun JI..' n:1 Flhu

20. oujkol815.g.
\/apnll'(Hl ~l' na kr:ilk1\ \ ral':1 11:1 \ l . 1 ~1

18. lipnjal815.g.
lhtk:1 ko<l \\ ',!il'tl1~~L N:ipokunm ~on:1(:m por:11

22.lipnjol8 15.g.
t\:1pok-011;1lxhcir;1

15.srpnjo18 15.g.

5.svibnjol821.g.
f\ ~1 pokun umire

800.g.1000.g.

l lOO. g.

140IJ.g.

160i1.g. 1 1799. g.

llGO.

Izumi: elektrina
struja i fotografija
1831 g.
Novi izumi uklj u uju dinamo (stroj to prozivodi istosm jernu elektrinu
struju), elektrinu rasvjetu te hidroelektrane. Jeftin se elik mogao
masovno proizvoditi, to je omoguilo izgradnju uinkovitijih vrsta
brodova. Fotografijama se moglo bolje informirati, a umjetnici su se
oslobod il i rea lizma

5000.~

40llll.9.

500. g.

1.9.po1l. KrJ

200. 9. ~

KRONO LOGIJA

DOGAAJA

1831.-1888.g.
1831.g.
Englesh: i 1.m n ~ 1 1 c n i k ,\ liclud Faracl:1\
izu11 1iodi1n 1no

Kraj ropstva
1863 g.
Rousseauova ideja (1764.) da je ovjek roden slobodan, ali je posvuda u
lancima nadahnula je pokret za oslobodenje robova. Pobune robova u
francuskim kolonijama i na amerikim plantaama surovo su
William Wilberforce je uspio ishoditi zabranu trgovine robljem
britanskom koloniialnom carstvu 1807. godine. No, u Americi je ropstvo
ukinuto tek 1863. godine

Pobuna robova na Karibima

llOllOLOGIJA DOGADAJA

bit-IW:

sm:ttr:mo jedinim ekonominim nainom \Udenja

p bntaa. S roJJO,ima su ,Jasnici cs10 suroyo i

1764.g.

okrutno poslupali te su ih hiC\ " :lli :1ko nisu

dovoljno radili. \'rlo se 111;1\o Europlj:rna zauzim:1\o

n dobrobit robova
Godine 1764. Rousse:n1 je u :-.vojt.m Drut1e1w111
llP,Of/O ru z:tpisao: ovjek se r:1da slobodnim. ;:ili je
posvud:t u lancima nad:ihnuvi time francusku i
ameriku revoluciju 1e pokret za oslobacbnje
robova
Nakon pobune robrna u Virginiji 1831. godine.
junjake su drave donijele represi\'ne zakone
kako bi ih ohuzdale

1784.g.

1791.g.

1807.g.

William Wilberforce i kraj ropstva

U Brit:rniji je 1784. godine Willi:un \X' ilberforce

(1759. - 1833.)

zapoeo

1808.g.

vlastili pokre1 proti\

trgovine robljem. Uspio je ishoditi njezinu zabranu

Jc>ffersonzabr.mjujt""U\OZrobo\au
~AD

u ciielom Britanskom Carstni 1807. godine to je

bio golem korak
Kmetstvo je u Rusiji
ukinuto 1861.

1831.g.

god in e, a u SAD-u.
Zemlji slobodn ih
ropstvo je ukinuto
tek n:tkon
Amerikog:1

gradanskog rata

1863. godine

t.:

Ru~ljl

je ukinutokmltstvo

1863. g.

u .'>AD-u je l!kintllO TOJNl"O

Put suza: stradanja amerikog

domorodakog stanovnitva
1800. g.
Bujica Europljana to je stizala u Ameriku nakon nezavisnosti stvor ila
golemu potrebu za zem ljom. Domorodaki ameri k i narodi koji
na istonoi obali nasilno su protjerani na zapad u prer ije. Potom
doseljen ici poeljeli i preri je. Do kra ja 19. stoljea indijanski

ivota gotovo je za tri

5000. g.

4000.g.

soo.;- I. g. posl. Kr. ~ ---;;;

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1776.-1190.
, ,!.-, ...,.,

,li:

1'~

- -

I Veiioodo.el 1eciko o Newyociko

lcko
S1e,emc Ame cikc

19. >toljeo.o o
su no'>'udomovin u doli krozNewYork

- --

1776.g.

1790. g.

''i" I

1803.g.

1830.g.

1848. - europska
revolucionarna godina
1848. g.
Godine 1848. u mnogim je europskim zemljama izbila revolucija. ljudi
su bili nezadovoljni nainom vladavine, a pogotovo nedostatkom
demokracije . U Britaniji artisti nisu uspjeli, no zato su revolucionari u
Francuskoj uspjeli zamijeniti svojega monarha >>princom-predsjednikom,
Napoleonovim neakom . U Njemakoj i Italiji nacional izam je bio
pokreta revolucija

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1141.
2.veljoe

Ferdinandll. Napuljski proglaava

libcr:1L111 U~laV

Gore i dolje lijevo

Francus k i prikazdogodo'ouve l jo i 1848.g

24.veljae

R:izloz i za nez:1clovoljstvo v: 1rirali su ocl drave

14.oujka

17.aiujko
Ulkrlinu( Pru., bl i;:bijarcvolucija

26.oiujka

25.trovnjo
Au.':ltrijski c1rFerdin:md l. odobrav:1

7.rujno
UAustrijijeukinutokmetstvo

2.prosin<o

Knjievnost: Stendhal,
Dickens i Tolstoj
1800. g.
Velike kn jievne osobnosti 19. stoljea bile su kao i sve velike osobnosti ,
kako je to izrekao Tolstoi, proizvodi okolnosti. Stendhal i Tolstoj su se kao
mladii nali u ratnome vihoru , to je promijeni la njihov nain razmiljanja te

im pruilo sjajne teme za romone. Dickens je strastveno reagirao na velike

drutvene boljke svoiego vremena: siromatvo, oskudicu, pohlepu i

izrablpvanje ljudi

400.9.

KRONOLOGIJA DOGADAJA
1822. 1882. g.

iskus1vo oskudice i sironntva na njega gorko

djelovala te ga na,tfo na pisanje romana sa snanim

Stendhol

opisima oknitnosti i drurvene nepr:wde koje su on i

ostali mbcli ljudi morali podnositi u viktorijanskoj
Engleskoj. 13io je i glumac. a njegova javna i t::rnj:1
vlast i1ih rom:1na bila su veom;1 popul:irn:1

Lav Tolstoj
L1V Tolstoj ( 1828. - 1910.) je vodio raskalaen ivot u

1830.ln'll oicmo

18:39.

Parmski hll"t11z1jcmsldsamosta11

gradu prije nego to je pristupio jednoj 1opnikoj

Dickens

pos1rojbi na Kavkazu (ISSU. Njegova je knjievna

karijera z:tpoe la autobiografskom trilogijom . .to je
bilo prilino neobino. Kada je izbio Krirnski r::n
z:1povijedao je bitnicom u obrani Sev,1stopolja. Nakon
s1ra.ni h iskus1:1v:1 uratu,skrasioscn:1 svojem im:tnj u
na Volgi i proveo .est godina p i .ui Nat i

111ir

(1869.)

1813 .llartinChm:zl<'tl'il

1850. Dal'idCoppe1ji'cld
18)3.

l-llad11ak11a

koji mnogi smatraju najboljim ik:td napisanim

romanom. U njemu prikazuje \'elike mueve kao
proizvode okolnosti. a pobjedu u ratu kao rezull:lt
sluajnosti. Tolstoj je ivio jednostavnim seljakim

ivmom. Njegov je utjecaj golem; dopisivao se s

Gandhijem koji je prihvatio njegovu doktrinu
jeclnost:iv noga ivota i pasivnog:t otpora

1861.\'e!ikaoel...'irnnja

1865.Nazajeduttkiprijale!j

Tolsloj

Glazba: Beethoven
i Wagner
1800. g.

-------

U 19. s to ljeu jezik glazbe se razvio na neobian nain zahval j ujui nag lasku
romontiarskoga pokreta na istraivanju uma pojedinca te kultu umjetnika kao
junaka. Beethoven je, borei se sa svojom g l uhoom , bio savreni romantiarski
junak. Wagner je, svojim glazbenim genijem i beskrupuloznim posudivanjem
novca i ena, bio savren romantiarski antijunak

Ludwig van Beethoven

182ti. Mi$St1 Sofe11111is: /Je1'e/r1 sim/011ijo

davoralfa@warezhr.org

Ameriki graanski

rat

1861. g.
Junjake

drave SAD-o ovisile su o rod u robova no plantaama pamuka i

drugih kulh.Jra, o do 1860. godine Jug je ve bio u sukobi.i so Sjeverom
{gdje nije bilo robova) poglavito zbog togo to su Junjaci smatrali do se
Woshington previie upl ie u niihove poslove. Taj je sukob rijeen

pobjedom Sievera u graanskom ratu [1861. 1865.) nakon kojega su

robovi osloboeni. Gorina izmeu Sjevera i Juga osjealo se jo
desetljeima nakon rola.

Ab..-ahom Lincoln i Sjever

Sjcn:r Sjedinicnih Amcri~kih Drt..a\~L bio je \boko
indu., trii:iliLir:m i on<ljc l ' II: nijl' JXJ:>m~ilo rop:>tvo. Jug JC
p;ik hio pn:tdito pol~iprivri:dan. a n:i brojnim farma ma
radili ~u robod. Junj:iko Sl' gfr.poc:br:>110 1.:i~ni1alo n.1
pamuku. :a \'la.,nici plointafa su mi:-ili o mdu rolX>\'a
Godine 1860. pn..'ll~)l..dnikom je po:.1:10 Ahr.iharn LirlCOln.
On-;,;. proli1 io ~iri::nju rup!>lm na 1.::ip.1dro podrut'ja.
Bojei ~da

~u

t'c on ukinuti rop~1ou citdom !':>AD-u. julne

drb1c 0<k1jl'pilc od linije i formir:de

Kon flder.1ci ju. U tr:m1ju 1861. god ine ~nae

Konfe<ler-JCiic nap:ile ~u ~n:1gc l 'niic

k(Kl l'on Sum1er.i u

Junoj C:imlirn. l.inmln ji;: pozvao dohrovoljl..x: u obranu

SAD;\.

01ijc~11-.cdr1.;LH'Z:lf'"Jlilt'.

Daroviti
hprva su

juinjoki

1ufojaki

vode

!:1.e!ll"t.1li popu1 j ack:.on:1 Zl":l110J.t

pobjede. Sjc1cr jc

~~rone\\':ill (kameni z1dJ izvojc1:ili

- .

503.g.

1.g.poil.

200.g.

'.g.

800.g.

1000.~

Revolucija uprometu i komunikacijama

1885 g.
Krajem 19. stoljea dolo je do nekih vanih promjena i u razvoju prijevoznih
sredstava (bicikli, automobili,
i avioni) i u sustavu prenoenja
stroj, telefon i radio)
informacija (pota,

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1840.- 1908.

llli,_g.

1875.g.
13d l i~umio

Ale-.;~111de r G 1~1h:irn

1881.g.
l lkrlinu

izumlj~ntr:tnl\";1jna ~tmp1i

1883.g.

1884.g.
J zum ! j.:nhicik l zadame!l<.:7.preke

koj i je omoguio ljudima iz r;1zliitih radO\a <.b.

r:1zgov:1r::1ju. iako je malo ljudi posjcdmalo telefon
do 1920-ih godina. Rad io,:llme je 1888. godine
otkrio Heinrich Henz. a 1901. gocline iskoristio

Utrka za Afriku: imperijalizam

i stradanja Afrikanaca
1850 g.
M isio nari, i straivai i trgovci nenam jerno su utemelpli podruja europskog
to je imalo dalekosene posljed ice . Do kraja stoliea sedam europsk ih
natj ecalo za kon trolu nad to veim dijelom afrikoga ter itor ija i pri tom su
zemljovid s malo ili nimalo obzira prema Afri kancima kop su ond je ivjeli

Britansko Carstvo
1850. g.
Britanija je stekla golemi teritorij u nodmetaniu za kolonije s ostalim europskim
silama . Bilo je znakova da domorodaki narodi ne ele da njima vladaju Britanci,
ali na njih se nije obraalo pozornost. Britansko je Carstvo bilo divovska
trgovaka organizacija: Britanija je iz kolon ija izvla i la jeftine sirovine, a zatim se
carstvom koristila kao zatvorenim tritem za gotove proizvode

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

llS0. 1901.

1858.g.
Kra j pobune. \'Ll::.t n;1cl lnd i)Olllprd:JZiu

ruke britanske1bck

1867.g.
Kan;1dadohi1a s;unou pran1 imtajeu
Carstvu

1875.g.

Znanost i medicina
1800. g.

PRIGLID PRIG

Otkria nevidljivih mikroba i bakterija utrla su pu t postupcima pasterizacije i

imunizacije koii su spasil i nebrojene ivote. Charles Darwin, louis Agassiz i
Sigmund Freud iznijeli su nove revolucionarne modele stvarnosti kako bi objasnili
svjetove oko nos i u nama .

VRUEME

40000.~pr.Kr.

10000. g.

5000. ~

4000.g.

500. g.

l.g.pod.Kr.

200.g.

KRONOLOGIJA DOGADAJA
1833. - 1900.

Znanost

1885.g.
P ast euro tk r iv:1c jepi rnproti vhjesnoe

1888.g.
Uteme! je n l':1steu rov imti! u l

1895.g.
\Vil he lm

HOntg~n

o tkr iv:1 x-zrake

1896.g.
Ko chot kriva lijl'k p n 1l11g01'l'C1e hl>t;e

1900.g.

DVADESETO
STOLJEE

Utrka u naoruanju
1900. g.
Na prijelazu u 20. stoljee imperijalizam i natjecanje za kolonije
uzrokovali su sukob izmedu nekoliko nacija, to je prouzroilo utrku u
naoruanju. Vojske su se poveale, a flote modernizirole dok su se nacije
pripremale za sukob irokih razmjera

l\atjecmje u prikupljanju kolonijalnih posjeda irom S\'ije1:1 zaotrila je dugotrajno suparni1vo

izmeclu velik ih imperijalistikih sila. Kolonizirani s\ijet je sada obulwaao 560 milijuna ljud i. Izbili su
ogranieni sukobi: izmedu SAD-:t i panjolske ( 1898.). izmedu Britanije i Francuske 0898.), izmedu

Britanije i Bura u junoj Africi (1899. - 1902.). izmeclu l\"jemake i Francuske oko J\laroka (1911.).
Cskoro e iz.medu nekoliko zemalja izbiti rm irokih razmjera.
U Europi se rnZ\ila \elika \ojna inclustri~1 sa s\e s.wrenijim ornjem. Izumljene su no\e
automatske puke to su mogle pucati mnogo bre nego to je to prije bilo mogue. Kako se
utrka u naoruanju zahukia\a\a. a rat se inio ,jerojatnijim. nacionalne su se rnjske
pove6lvale resu izgrddcne i flote boinih brcxlo,a znnih drednot. Ovije su se strane

utrkiv:i le u proizvodnji smnonosnih onija poput Olro\'nih plino\a.

Prvi svjetski rat (1)

1914 g.
Mrea saveza je omoguila da samo jedan incident, ubo(stvo austro-ugarskoga
prijestolonasljednika, izazove rat na cijelome kontinentu ( 1914. - 1918.). Vodio se
uglavnom na kopnu i to na dvjema frontama: istonoj i zapadnoj. Vodila se samo
iedna velika pomorska bitka, kad Jyllanda. Niemaka blokada podmornicama
bila je pogreka koja je u rat uvukla i Ameriku.

od l una rurska

rnjsk:i te su .san2nici pretrpjeli goleme

i "'::','~;,.~'-"~~;:.;~'.';'::,';,:,'.::~:::;'. ':.::'~~1~1 :1 ini j

1 1

gubitke

Rat na moru

l.kolovoza1914.g.
Njemaka

obp1li11je rat Ru~ ij i

3.kolovoza1914.g.

4.kolovorn1914.g.
s.-l2.r11jnol914.g.
30.hstopodo24.st11denogal914.g.
Bitk:1kodYpr1.:.,:1

2.prosinrn1914. g.
Bitkakod l\rakrna

Prvi svjetski rat (2)

1918. g.
Povlaen j e Rusqe iz rata oslobodilo je golem broj njemaki h snaga koje
su prele na zapad nu frontu. Ond je su ih doekale tek pristigle
amer ike snage . Dvije su stra ne bile izjednaene, ali se Njemako
pritisnulo gladu mora la predati 1918. godine. Prema Versa illeskim
mirovnim ugovorima N j emako je morala platiti golem u ratnu tetu, o
oduzete su joj i sve kolon ije.

Zapadna fronta
Dolazak ameriki h snaga na zap:iclnu frontu 1917. godine omoguio je saveznicima cb
poduzmu nove napade na Nijcmce. Godine 1918. Rusija je izala iz rata pa su njemake

snage mogle s

i stone

fronte

p rijei

na zapad nu . Sada se na zapadnoj fronti nalazilo 3,5

milijuna njemakih vojnika 1e su u oujku bili spremn i za proboj p rema Parizu. U

kolovozu su britanski tenkovi (koj i su se p1v i put pojavil i kod Somme
u ruj nu 19 16.) presjekl i njemaku liniju kod Amiensa te su
se Nijemci povu kl i. Iza za pad ne fronte Nijemci su poeli
gladova ti zbog pomorske bl ok:idc te su se morali
predati

Kraj rala i njegove posljedice

Dana 11. stude noga Njemaka se predala,
njemaki je car abdicirao, a borbe su p restale. U ratu je
poginulo 10 mi lijuna vojnika, a 20 mil ijuna ih je

ra njeno, to je bib veli ka traged ija. Nakon ra ta

ene su dobile vee slobode i jed nakosti zbog

400.g.

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1917. 1920.
17. sijenjal917 . g .

oujakl917. g.
Ni1emci r rocliru prema Parizu

6. travnju1917.g.
SADob1 avlju 1 u r;i t N jcrn a koj

9.trovnja 1917. g.
Bitka kodArrasa. Kan:icbkcsnagc
zauzima1u pri1c1ojVirny

8. studenogal918.g.
Njcrna k ica r ahdicira

11.studenoga1918.g.
t\'jem a kasepred:1je _

Kraj ra ta

18.sijenja1919.g.

Ruska revolucija
1917 g.
Reforme u Rusiji krajem 19. stoljea prekasno su nastupile da bi sprijeile revoluciju
Revolucija iz 1905 . godine je uguena, a revoluci onari su napustili Rusiju i ekali svoj trenutak
u inozemstvu . Prvi svjetski rat je zaokupio rusku vladu i oslabio gospodarstvo. Februarska
revolucija 1917. godine svrgnula je monarhiju, ali je umjeren jaka vlada predsjednika
Kerenskoga zbaena u Oktobarskoj revoluciji 1917. godine kada se Lenjin vratio iz
progonstva do bi utemeljio komunistiki reim . lzmedu komunistikih Crvenih i umjerenjakih
Bijelih izbio je grodanski rat u kojem su pobjedu odnijeli Crveni 1921. godine

RUIME

40 000. pr. Kr.

10 000. g.

SOOO. g.

4000. g.

500. g.

I. g. pod. K.

200. g.

400. g.

KRONOLOGIJA DOGADAJA
1905. 1921 . g.
9.siienjo190S.g.

LT:-.;111k t P1.terhur,l: u izhij;1 re1olucija

17.listopadal905.g.
l'obun:1 11:1 ok!opnj:t<'i l'i1te111J!i11 u Odl'~i

9.prosincal905.g.
C 11:.:u ~ i rnoluriju

24.ouikol906.g.

1.rujno1911.g.
Premi11.r -.colipi n uhi)l'n u ~Hen1:11u

1S.oiujkol917.g.
C:tr:1lxlilir.1.ll'ltroradui1hipjuneredi

16.oujkol917.g.

6.studenogol917.g.

Arhitektura
1900. g.
Uporabo ormiranogo betona i elika omoguila je nove oblike. Art nouveau
je i dalje bio popularan . Nove iste linije internacionalnoga stila i kole
Bauhaus stvorile su spec ifian izgled 20. s toliea , kao i neboderi to su ih
projektirali Frank Llayd Wright i Mies van der Rohe.
-----~

Za mnoge nove zgrade rabili su se elik i armirani

bc1on koji su

oblike. Internacionalni stil koji se poj:ivio u prvoj polo,ini 20.

omoguili sas,im nove

stoljea

korisrio se velikim

stak leni m plohama to su poivale n:i elinim strukmrarna. Jednostavne linije i pravoku tnici
hili su uobiajene znaa jke . a bijela je boja naglaava la tu jednostavnos1. K las i an ran i primje1

ornga stila je projekt velikoga franc uskog arhitekta Le Corbusiera (Charles jeanneret,
1887. - 1%5.). To je Villa Sa\'oye u Poissyju u Francuskoj, zgrada na stupovima koji su gotovo
Le Corbusiero\ potpis s prozorima pos1:1djenima u dugake nizove 1e s ravnim krovom na
kojemu je \'rt. kola arhi1ekrure Bauh:ms koju je 1919. godine lllemeljio \\ 'alrer Gropius
(1883. - 1969.) bila je gr3.na internacionalnoga stila
U gradskim sredi.tima postojala je velika potranja za
pros torom ro je dovelo do izgrad nje sve viih zgrada
Jedan od \'elikih pionira novih nebodera bio je M ies van
der Rohe. Projektirao je blokove s me1a\ni m okvirima i
tankim zidrnima od stakl:i i metala. Drugi pionir
izgradnje nclxxlera bio je Frank Lloyd \~ 'right

(186-. - 1959.). O n je projektirao i neke

revolucionarne mate zgrade poput svoje k u e
Taliesin 0911.) u Wisconsinu te K ue slapova
blizu Pittsburgha
Usporedo s internac io na lnim stilom
posrojao je an nouveau. Bilo je to zapravo
pcx:lsjeanje na posljednje deset ljee

KRONOLOGIJA DOGADAJA
1900.1943. g.
1900.g.
Art dcco je bio izn imno dekorativa n sti l 1920-ih i

mu zej l-lorn im:m uLondo n u

1936.g.
l-/001erova hr:ma na rijeciColor;1do

1936.g.
josephS1r:iuss
mo~ t GoldenG:u e

u S:m Franciscu

1943.g.

Promet i veze
1900 g.
Masovna proizvodn ia automobi la uzrokovala je revol ucqu u prometu . Bogati su i
dolje putovali polaga no, luksuznim brodovima to su postaja li sve veima. Diria bl
je bio manje uspjean te je pao u nemi lost nakon nekoli ko spekta kularnih
katastrofa . Polovinom stoljea javila se ideja odmora U paket-ara nmanu s
letovima . Radio, kino, a potom i televizija donijeli su nove ob like zabave

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1900.-1955.
1900.g.
l zu1 11 ljenidiri:ihli

1919.g.

1922.g.

Jo lm Logi<.: B:11rdizrnnl 1uie td eviziiu

1930.g.
nlizu lle:tu1:i b:1 ,mio ,I..' di ri~a h l
N/ Ol:poginule:-.u110:-.ohe

1934.g.

1947.g.

19SS.g.

Uspon faizma
1920. g.
filtitlttt)
U vrijeme vel ike gospodarske krize 1930-ih godino jednostavno po l itika
rjeenja kojo je nudio faizam privukla su mnotvo u mnogim zemljama.
ltalqo i Njemako su imale najvatrenije i najistaknu ti je diktatore
Mussolini jo i Hitlera. No, i druge su zem lje imale svoje diktatore.
Iznjedrili su ih nezadovoljstvo, naciona lni ponos, militarizam, primitivne
predrasude, rasna mrnja, a obino su proga njali manjinske skupine.

VRUEMI

40000..pr.llr.

Dugi mar: ang Kai-ek

i predsjednik Mao
1925 g.
Carski je reim u Kini svrgnut 1911. godine te je utemeljena nacionalisti~a
republika kaj oj je na elu bia predsjednik Sun Jat-sen . Njegov je nasljednik Cang
Kai-ek vodio gradanski rat s kinesk im komunisti ma iji je voda bio Mao Ce-tung
(Zedang) koji je 1949. godine utemeljio Narodnu Republiku Kinu

Kineski

graanski

rat

Kineska komunbtika s1rank:1 je isptT:l pom:igab ang Kai-eku . <1li je l 927. godine izmeclu
komunista i nacionalisra izbio gr:1dan.ski rat. Do 1931. godine komu nisti su u junoj Kini
formirali suparniku vladu pod imenom Sovjet Kiangsija . ang Kai-ek je poveo nekoliko

napada protiv njih s mmjerom da ih potpuno uniti. Komunisti su odolijeval i napad ima
godinu dana priie nego to su n:tpusrili pokrajinu Kiangsi i krenuli na Dugi mar
J\ lao Ce-tung (Zcdong. 1893 -

VlllJfME

40000..pr. Kr.

19- 6.) je bio predsjednik Sovjeta Kiangsija i predvcxlio je Dugi

10000.

5000..

4000.g.

SOO.g.

[1.9.i-".Kr.1

200.g.

400.g.

KRONOLOGIJA DOGADAJA
HGS.1976. t.
1905. g.
SunJat-senosniva Kinesku
naciona l isti ku

stranku

Velika gospodarska kriza

i poetak globalizacije
1929 g.
Neumjerene pekulacije na amerikoj burzi dovele su do nagloga pada cijeno
dionica u trenutku kado su ih svi odjednom htjeli prodati . Bio je to slom burze na
Wall Streetu. Mnogi su ulaga i izgubili sve. Nije bilo novca za ulaganje, po je
veliki broj tvrtko prepao, o mnogi su ljudi ostali bez poslo. Veliko se gospodorska
krizo proirila i u Europu. Velika nezaposlenost vladala je u SADu, N iemako j i
Ujedinienom Kraljevstvu . Zbog ove negativne posljedice globalizacije mnogi su
potraili utoite u nacionalizmu, pogotovo u Njemakoj, to ie dovelo do
izbijanja Drugoga svjetskog rata .
-----~

Slom burze na Wall Streetu

1x:k~1lacije 1~:1_amcrikoj ~

N.e. sn_101r.enc..'
burzi 1920-ih god ina pov1~1le su
dionica mnogo iznad
njih ovih rea lnih vrijed nosti .
Odjed no m Sli li li:-top:id u 1929
godine !jl 1di su poeli prod:1vati
svoje dionice. Ulaga i su !ujeli biti
sigurni da fr dobiti najviu cijenu
za svoje dionice pa su sve vi.e
procb v~1\ i. :t cijene d ionica su
naglo pale. U jed nom je cb nu
procbno 13 milijun a dionic:1 na
newyorkoj burzi na Wall Slreetu .
Cijene dionica su tako naglo pale
da su mnogi izgubili sav svoj

ClJC ll C

VIWIMI

40111111.l"lr.

"..-

""""'

'

llOllOL061JA DOGAHJA
24. ~stopodo 1929. g.

Velika gospodarska kriza

llmke i tvrtke su propale jer nije bilo sredstava koja
bi se ubg:d:t u posao, :1 !jucli nisu imali novca kojim
bi kupov:ili . Nez:1poslenost je vrt og l:tvo r:isb . Do
1932. godine u SAD-u je bi lo 12 miliju11:1
nez:i poslenih. Ameri ko se gospodarstvo n:1lazilci u
ozbiljno j krizi. Situaciju je pogor:11a katastrof:1 na
Sred njem za padu. Su:1 u prerij:1m:1 prc1vorib je
zemlju u prai nu 10 ju je odnio vje1:1r
Neke su fa rme ost: tlc bez zemlje. :t

Crnic11rtak : pot:'l:1 k:-.lo m:t

hum.'n3

\'\'all .Strcctu

29.listopoda1929.g.

studeni1929. g.
l'rckidamcril'kih1..;1jmO\aEumpi

1931.g.

Kina protiv Japana

1905. g.
Nagla industrijalizacija omoguila je Japanu uspjean rat protiv
neindustrijalizirone Kine 1930-ih godina. Kinezi su 1937. godine
pokuali istjerati Japance iz Mondurije, kineske pokrajine, kojo je bila
pod japanskim utjecajem jo od 1905. godine, no to su Japanci
odgovorili napadom na Kinu i okupacijom njezina istonog dijela. Borbe

su se nastavile sve do kraja Drugoga svjetskog ralo.

V RUEME

40000.~pr.lr.

tO OOO.g.

5000.g.

4000.g.

500.g.

1.g.po. K..

200.g.

400.g

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1905. - 1945
1905.g.

1931.g.

7.srpnjal937.g .

.'-.'i:to Cc:-tu ng i njc:go\'t'

n:1clziralisu

komun i s1ike

snage
28. srpnja1937.g.

Znanost i tehnologija
1900. -1960.
1900 g.
Plastika ie omoguila da niz jehinih proizvoda, ukljuuj ui od jeu , postane
dostupan vel ikomu broj u ljudi. Razvoj u prometu obuhvaa letove na velike
udaljenosti , izum mlaznoga motora te poetke raketne znanosti. Tranzistori
postaju sve manji pa omoguuju sve snanija raunalo

KRONOLOGIJA DOGADAJA

a?;:t

1919.- 1981. g.

1937.goclinekonsrruirao
prvi motor n:t mlazn i pogon

Godine 1926. u SAD-u je

lansira na prva raketa s rek u i m gorivom, to
obiljeava poetak dugog procesa koj i je doveo do

Drugi svjetski rat ( 1):

poetak rata
-------

1939 g.

-------

Glavni uzroci Drugoga svjetskog rata bili su militaristiki faistiki reimi u

Njemakoj i Italiji te ponienje Njemake prema odredbama Versailleskoga
mirovnog sporazuma. Te su zemlje, kao i Japan, eliele poveati svoje
napadi na susjedne zemlje bili su veoma uspjeni,
teritorije. Hitlerovi
a za nekoliko
izmedu 1939. i 1940. godine veina je Europe bila
pod faistikom vladavinom

llriunij;1 i!-r..tnrn~bohja1lju1ur.1t '\1cmat'koj

Belgij:ipad:11xxln jemal-.u1lN

600. g.

800. g.

1000. g.

Drugi svjetski rat (2):

kraj rata u Europi
1945. g.
Hitlerov plan invazije na Britaniju nije dao rezultata zahvaljujui pobjed i
Britanaca u zran oj Bitki za Britan iju 1940. godine. Hitler je potom
lokomisleno otvor io i stonu fro ntu s Rusijom. Ulazak SAD-0 u rat zbog
neizazvanogo iapanskog napada no Peorl Harbour
odluio je ishod rala te su dani velikih diktatora bili
odbrojeni .
Bitki z:t Britaniju zapoel:t je !O. srpnja 19-10. odine. Brii:miji
je uvelike pomoglo ..:;10 je u \X'in..,1onu Churchillu ( 18- -1 - 1%1.) imala pot icajnog:i ratnog \CXlu. k:io i inje n ic::1
.to je rnon:i dr:t\a. 1-iitk:r nije ll'>pio i:-krc:Hi \diki
broj tenkO\ :1 u Britmiiu jer nije bilo kopncnoga pul:l
kojim bi doli. Britanske su obale bile pune
protutcnko\':-ke z:itite. \'ap:id koji je pc:ncl:t
Luhw:tffe, n jcm:1ko ra tno z1:1koplm 'll\'O. n:1iao je na
sn:1:in otpor IV\F-:1. britanskog:t z1:1koplm:-1,:1. iznad
Kcnta i Sus))exa lijekom cijeloga ljc1a. D:ma 31
listopada. nakon to je izgubio 'ie cxl 1-00 :1\iona
nad iugob1onom Engleskom. Hitler odll'llaje cxl
~''ojeg:t pl:rn:t cb osvoji Engle:-ku. Umjc-,10 toga. u
travnju 19-11. godine Njemaka je mrnjib Grku i
_J ugoslaviju kako bi pomogla T:dijanim:1
J:ip:mski n:qxtd na Pe:1 rl Harbour m I la\'ajim:1
194 1. god ine uveo je Amcri kancc u r.11. ne samo na
Ti hom oceanu . nego i u Europi. to je z:.1pe:11ilo
sudbinu diktator.I. Nakon toga I litle111 je srcl:.1

V RUEME

40llllO..ptlr.

lOllllO..

lllllO.

500.

( 1. po0. KrJ

200.g.

400.g.

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1940. 1945. g.
10. sr~njo 1940. g.
Pocukl3itkczaBrican i ju

31.listopodo1940.g.

22.lipnja1941.g.
Operacija B:irbarossa. Hitlerrupada

Ru~iju

ilakomislenoorvar;1front L1naistoku

13.rujno1942. -2.veljoie1943.g.
l3itkaz:JSt:1l1 i ngrad . Tc kinjernakigubi ci

23. listopodo-4.studenoga1942.g.
3.rujna194l.g.

6.lipnjol944. g.
DanDcpoetakiskrcffanja

L!l\orm:mdiji

28.sijenjo1945.g.
Njenuk:iproluofenziva_i\. i jernciuzmiu

30.travnja1945.g.
1-li t l erpoinios:imouhojst\'OllSVOjem

hunkeruu!l erlinu

Drugi svjetski rat (3):

rat na Tihom oceanu
1941. g.
Amerikance je u Drugi svjetski rat uveo iznenadan japanski napad na Pearl Harbour u
prosincu 1941. godine . Japon je zauzimao sve vie teritori ja u jugoistonoj Aziji i
uskoro zagospodario cijelim podrujem . Amerikanci su pobijedi li u nizu bitaka 1942 .
godine, a potom polako oslobadali teritorij to su go zauzeli Japanci. Japanci se nisu
htjeli predati po su Amerikanci bacili atomsku bombu najprije no Hiroshimu, a potom i

~----n_
a_
N_
ag_
a_
sa_
ki,_
lo ie natjeraloJopance no predaju

pret,orili u b:tze odakle su mogli pokrenuli n:qx1cl na sam.Jap~tn

VRUEME

40 000. ~ pr. lr.

7.prosinca1941.g.

8.prosincol941.g.
SAD i Lt\ohj:i l'l1u ju ratJ1panu

4.S.lipnjal942.g.

7. kolovoza1942.g.

l.studenogol942.g.
A mer ike

-.c e ~n:1e i~k rcl\ aju n:1

Solomon~keotoke

29.sijenjal944 . g.

6.kolovorn194S.g.
SAD lx1ciju prni ~Hom ~ki 1 hom hu n:1
l li ro~himu

9.kolovow1945.g.
D ru ga :tlom~ka homha baen a na

Kraj Britanskoga Carstva

1947 g.
Bri tanske su kolo nij e e ljele neovisnost. Neke su je postig le poetkom
20. sto l jea, a druge su dobile status poluzavisni h domin iona kao
polovina rjeenje. Neovisnost lndije - trauma tina epizoda iz 19 4 7
god ine - utrlo je put neovisnosti veini britanskih kolonija 1960-ih i
1970-ih godina. Mnoge su kolonije zam ijenile pol itik i kolonijaliza m
gospodarskim

KRONOLOGIJA DOGADAJA
nez:tvisnost. samoga ~bha1m u Gandhij:1. ubio je
hinduistiki ekstremist 19-iS. godine
Sljcdefr dvije kolonije koje su dobile punu
nez:tvi;-.nost bile su Cejlon (<bnas ri Lmk:t) i

1926.-1966.
1926. g.

1931.g.
l\lckn izr:1z llril:in -;ki
COllllllOn\\ C;dth nacij:i

15.kolovozol947. g.

30.sijenjo1948.g.

1959.g.
r:mg:mjib

iSic rr; 11.t:rnll'pO ~tijtt

1962. g.

1964.g.
\l:1lt:1.;\la!:t\\i iL1mhi1;1p<J:.ta1u

1965. g.
Ga mhi ja postajenez:l\ i:;nom

Hladni rat
1950. g.
Nakon kraja Drugoga svjetskog rata saveznici su postali neprijatelji u ratu bez
otvorenih borba - propagandnome ratu. Sovjetski je savez ojaao svoj utjecaj u
Istonoj Europi stvorivi komunistiko carstvo. Amerika i Sovjetski Savez
medusobno su si prijetili nagomilanim nuklearnim naoruanjem. Kriza oko Kube
1962 . godine obiljeila je trenutak kado su se dvije sile naivie pribliile
otvorenome ratu, ali je Sovjetski Savez odstupio. Hladni je ral zavrio kada je

1989. godine nakon gospodarske propasti Sovjetski Savez pristao povui svoje
nuklearne projektile. Sovjetski Savez se kao politiki entitet raspao 1991. god ine

KRONOLOGIJA DOGADAJA
predsjednik John f . Kcnn1.?dy ( 191-. - 1963.)
z:1htije\':10 cb se SO\ jerski rncb t\ikit1 l lruO\
po\'ue . to je m:1j i uinio
L'trka u morufavanju bil:t ic nlo -.kupa. ali i
op:1sn:t pa su 19(i9. gcxlinc JX>cle r.1:-.pr:1n: o
r:1zorua\anju. Godine 1989. kacb je SO\jetski
Sa\'ez bio ::'.!Uoen s gospod:ir::'.lkom propau. d\'ije

su se st r:tne clogo\orile da c:e uni .~ liti nuklearne

1946. 1991. g.
S.oiujka1946. g.

4.lravnjol949.g.
Z:lp:1dfonnirJ

~AT0s.'lnzproti\

komum,tikih:-;ib

14.svibnjal955.g.

projc:ktile srednjeg:\ dometa. Hladni je ral za\'rio

k:td:t se SO\jet:-.ki S:n ez politiki ra ... p:10
Predsjed nik Jeljcin ( 1931.) ::'.!\ rgnuo je::'.! d:1sti
Kornunisliku p:1niju u koJmoLu 1991. godine
n:ikon 7-t godine dacb\'ine

17.kolovoza1961.g.

22.-28.listopoda1962.g.
Kulxm-.k:i nuklearna

kri~,;1

1969.g.
PoinjurJ,pr.l\.:or.i.zoru:miu

10.studenagol989. g.
PoinjLrucnjclkrlimkogazida

2.prosinca1989.g.

29.kolovozal99 1. g.

li

Svemirska utrka
1957 g.
Raketna tehniko iz Drugoga svjetskog rata razvila se kako bi omoguila
putovanje u svemir, to je prqe bio samo san pisaca znanstvene
fantastike. Svemirsku utrku pothronjivao je hladni rat izmedu
Sovjetskogo Saveza i SAD-a. Isprva su Sovjeti bili uspjeniji: lansirali su
sa telite i mieseeve sonde, ali su no Mjesec ljude poslali Amerikanci .
Nedavni projekti usredotoili su se na sonde bez posade koje mogu
skupliati podatke iz cijeloga Suneva sustava i izvan njega

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1957. - 1990

pok: 1 z~1b da
Hu:-.i mogu

4.listopada19S7.g.

doi 11:1

Lm.~ir:m

Sp11t11ik I. pr.i ur111t.'tni

~;i1dit

12.trovnjol961.g.

Ncdarni su se projekti usrcdrnoili 11:1 sonde

28.sijeinjo1986.g.

19.veljae1986. g .
Lan.si 1~m~1

su1jebb

~1em ir~b po~ta j a

.\fir.

24.travnja1990.g.
Lansiran

~l'l'lllir.~ki

galaks ije neo1ncun Zemljino1n :111nosferom

800.

lllllO.g.

1200.

1~.

1600.

llOO.

tde.skop l/11blJ/e

Jugoistona

podruje

Azija:
lokalnih ratova
1950. g.

Kolon i ja lne sile u Europi oekivale su da e ponovo uvesti predratno stanje

u zemljama koje su osvojil i Japanci. Domorodake je narode promiienilo
iskustvo Drugoga svjetskog rata i oni vie nisu bili spremni prihvatiti
dominaciju drugih dravo. Borili su se za neovisnost. Borci za slobodu su se
i meusobno borili, komunisti protiv kapitalista. To ie u sukobe uvuklo velike

sile - Kinu, Sovjetski Savez, SAD - i uvelike povealo nevol je domorodakih

naroda
jugoisto na

je Azi ja 1950. godine gospocbrski teko stracl:tla zbog j:1panske invnije

Tvrt ke i poljoprivredna dobra bile su u ru ev inama. Bo rbe su se nastavile dj elo mi no
zbog toga to su domoroda ki narodi eljeli biti slobodni od s1ranih utjecaja i sta rih
kolonijalnih gospodara. Fra ncuska, Britanija i Nizozemska eljele su za drati 1:1 bogata
podruja i nacla le su se da e ponovo uves1 i slanje od prije Drugoga svjetskog rata. No.
ra1no je iskustvo pro mijenil a stavove mn ogih ljudi, i u Azij i i u Europi
Odvojeni ratovi izbili su u Indoneziji. tvblcziji. Burmi , Filip inima, Vijetnamu, Laosu
Tajlandu i Kambodi. Te su ratove za neov isnost
esto za mrsile unutranje
borbe suparn i kih

400.g.

KRONOLOGIJA DOGAAJA
i930. - 191.g.
28.lipnjal950.g.

l.srpnja1950.g.
U Kore ju

~t i LL1

pn'l' smgc UN-a

26.rujnal950.g.
Snage UN-a o~loh:1<laju Seul

27. srpnja1953.g.
Kra j

Kort i ~koga

rata

1964.g.
lzhija\lijl:lnamskira\

1965.g.

Umjetnost
1900 g.
Fotografqa je oslobodila umjetnike 20. stoljea pa su oni mogli istraivati svoje unutarnje
vizije i sluiti se bojom, kamenom i drugim materijalima da izraze sebe umjesto da
predstavljaju stvarnost. Ekspresionizam je usl ij edio nakon impresionizma, a apstraktna
umjetnost nakon kubizma. Reakci ja je bilo i na apstraktnu umjetnost; ve i na je ljudi el jelo
znali to umjetniko djelo predstavlja. Pri je svega, postojala je neopisiva raznolikost
osobnoga stila koja mnogo duguje prethodnom, romantiarskom pogledu na umjetnika .

Pablo Picasso (1881 . - 1973.) je bio jedna od klju nih

osobnosti u umjetnosti 20. stoljea . Gcx!ine 1907. uveo je
kubizam u kojemu je pre<lmet sveden na geometrijske oblike
Prva je kubiMik a slika bila je Gospodice iz !11 ig1101w. Njegova
slika Guemica iz 1937. godine prikazuje bezobzirnu sumrnst
unitavanj:1 grada

njemak i m

bornbardcrim:1 te cio danas

ostaje naj,-,nanijom antiratnom slikom

Mare Chagall (1889. - 1985.) je slik:io veoma intimna

djela koja pri kazuju razne ivotinje, prc:drnele, ljude i snove iz
Chaga!ove prolosti. H ij c nadrealist skov:ma je da se objasni
njegov1:1d

Henry Moore ( 1898. - 1986.) je bio jedan ocl najsn:1nijih i naioriginalnijih kipara S\'Ojcga
40000. . Kr.

10000.g.

lllllll..

4000.g.

500.g. 11. g. pod. K.

200. g.

400.g.

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1907. -197[
P;ihlol'icNJ: Gosptxlicl'iZ

Arip,m,110

l';1 ul f\ lee::';1mrite!f
\l:1rcCk1g;ill : Nitowf)eiz1 m1

"''t/l'lu
l\kl Cf'/-JmtmislmJ
Ch;1g~1l l,j11f)(ll'lta

idila

19:10

Chag;il:f;11/x1111iu11l11l1m11111r1

19.~(i

lk:nrv .\ loore: Om f!h!ih1

19.r
\ lou r1. ,\t1,'ilW utiw }ii.~ 11/'e

191.i

INml'nllo1.k \"/1<.'lrn

l'ollo<:k:.fe"''")in10111
Pic:i,<r,fomc
\loore:

A'mffi ~ml/iW

[),1\id lli Kknt.y: 1)1Jhoo Teo

llockn\:

G'.O~ieOorl...

llJ<'WH"OS11f>mp,01/'t'tr1

Jloi:knq:

G1111/('lli /J1~te11 jJ/11!t1

llockncy Scc110,~mjif11 za

ezdesete i drutvene promjene

1960 g.
ezdesete su bile razdoblje studentskih prosvjeda i vrijeme bojazni zbog
ubrzanoga rasta svj~tskog stanovnitva te produbljivanja jaza izmeu bogatih i
siromanih zemalja. Zensk i je pokret poveao ravnopravnost izmedu mukaraca i
ena glede plaa, zapoljavanja i napredovan ia na poslu . No, i dalje je bilo
zemalja u kojima su postojale nepravde, primjerice Junoafrika Republika sa
svojom opartheidskom doktrinom (razliitim razvojem za bijelce i crnce) .

400.g.

....,.

KRONOLOGIJA DOGADAJA
1960.g.

1964.g.

1965. g.

Knjievnost
1900 g.
U knjievnosti na poetku 20. stoljea moemo primijetiti postupan pomak
od realistinoga i konzervativnoga stila romanopisaca i dramatiara
19. stoljea prema smjelijem pristupu pisanju. James
Joyce i D. H. Lawrence u svojim su romanima promijenili
tradicionalne pretpostavke piui o osjetljivim temama
no izravan i provokativan nain. Neko nj i hova diela
bila su cenzurirana ili zabranjivana

James Jayce (1882. - 1941.)

N:1 Joyo::1 su u\elikc utjectli lbsen. s kojim se dopisi\':to. IL'
Dante i Ye:lls. UfoJo jL' ugled ,-eJikog:1 pisc:1i p riie nego to

je oh j:t\'ljen njt:.go, - k l juni roma n l'fiks( 1922.). Gradu je crpio

iz pod ru ja psihologije, :i
n:,c>l ucij u
,clikirom:m . Fi1megm1:o;
nejasnih n: fl'.renca 11:1
pO\ijcsti

Thomas Mann (1875. - 1955.)

Mann je J924. godine za svoj roman o san:11 o riju z:1
ru bcrkulozu u Oavosu. orob11i br!'jeg. dobio
Nobelovu nagradu. l\jegovo naj vee cijelo je
Doktor Fo11s/11s(l947. ) ko je se bavi tr:tginirn
ivotom izmiljenoga skladatelja i dczintegr:1cijom
Njema k e izmedu dvaju svjetskih ratova

An1onC:d1ov: l]aJ.. \(mja

>\n tond10\ : l/.:;f11Jik

l 91j

Samuel Beckett (1906. - 1989.)

unat o

depresivnom pogledu

11:1 ov jeb

Thorm1 ~i\Iann : 51111111 \i!11eqfi

D. li. L.mrence: D11ga

Beckert je jed no vrijeme bio _l oyccov ta jnik i

dijel io je njegovo zan irwmje z:t jezik
Njegovo inovator.sko djelo U oeki!YD~fll
Codota ( 1956.) bilo je izrazito popularno

Gt:orf(t: lkrn:irdSh:m

D. ll.L.mn:nn:: 7.alj11blje11e

uz: 1ludniin nadama, fil ozofi j:1m:1 i nastoj anjima

Jame:-.Joyn:: l "f/J..'S
192:$

Go..orgllkrnard.'ih:1w:Sai11/
/()(/!/

1924

Tho tn;i!'; ,\l:mn:a10/mibnjeg

Thom:1:-. 1\bnn: OokturFa11st11s

1951

1'hom:1si\l:inn: l5fXJ/'ijcsli

19i6

S:trn ucl13eckett: 1ut'eNrr111j11

Najpoznatiji je po svojim knjig:11n:1 o

ivot u

procl:tvaa

automobjb
Rabbit, R1111 ( !960.), !?abhit N er/1 1.\
(1971.), llabbil is llic/1( 1981.) i
Na bbit at Resi ( l 996.)

Samud lkckett:S/"/"etakigre
1%0

lohnU1xlike: Ha/Jbit, R1111

Johnlpdike: Rabbil o/Resl

Ekoloka svijest
1970 g.
Krajem 20. stoljea dolo je do snanoga budenia odgovornosti prema
okoliu. Ljudi su postali svjesni da poljoprivreda i industrija uzrokuju
zagadenia velikih razmjera te da se prirodni izvori iscrpljuju. Pokrenute su
velike kampanje za zatitu prauma u Brazilu te za zatitu kitova - i jednima
i drugima prijetilo je izumiranje

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1961.-1919
1961.g.
o~no1a11 \\'(Jlk/ \!'

ild!ifl' fl111d.

1971.g.
O:-nm:mG1n_1/fX'ace

1976.g.

1979.g.
Kata:-trofanuklearnel'ilk1ranena
otokuT!m".C .\hleu:-.AD-u
1985.g.

Medumrodni[lOr.l7.UIOO!!r.lni1.\'njJU[>OrJlxCFC-a

pokaz~dc su ljudima koliko nova lehn o l ogij ~t moe

hiti opasna
Otkrie rupe u Zemljinu ozonskom omo tau

upozorilo je mnoge ljude n:i injenicu d:1

industrijsko z;:1gadivanje moe imati glob:tlne
posljedice.
U mnogim se zem l jama pok:izalo kako je
recikliranje nekih materijal:t. poput srakl:t. limenka i
papira ekolo.ki korisno i e kon o min o

600.g.

800.g.

1000..

1200.

1400..

1600.

llllO.

Raspad Sovjetskoga Saveza

i kraj hladnoga rata
1991 g.
Do 1980-ih Sovjetski Savez je znatno oslabila hladnoratovska utrka u
naoruanju. Predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbaov pribliio je
svoju zemlju Zapadu i proveo program reformo, to je osnaila dugo
potiskivane zahtjeve za slobodom u nekih zemalja lanica Varavskog

pakta te dovelo do raspada Sovjetskog Saveza 1991 godine. Time je

zavren hladni rat

Eksplozija stanovnitva:
neutemeljeni strahovi?
1970 g.
Broj ljudi na Zemlji u posljednjih 200 godina
i bre raste . Ta je injenica
1960-ih godina mnoge zabrinula. Neki smatraju
e svijet uskoro postati
prenapuen te da e nastupiti glad pa e se broj stanovnika naglo smanjiti. No,
ljudi su snalaljivi te su otkrili nove sorte rie i penice, kao i nove poljoprivredne
metode kako bi se proizvodnja hrane poveala bre od rasta stanovnitva. Strah
od eksplozije stanovnitva pokazao se neutemeljenim

400.g.

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1110. 1990.
1810.g.

Svj et~ko ~tanovn itrn

dosee 2 milijarde

Svje1;,ko~tanomit\'Odosde<1mili;arde

1986.g.

Rasizam i genocid
1933 g.
Najpoznatij i sluaj genocida je ubojstvo 6 milijuna idova u nac i stikoj
Njemakoj.

Medutim, u povijesti su mnoge zemlje popustile pred rasnom

mrnjom i masovnim uboistvima ove vrste u razliitim razdobljima. Reim Crvenih

Kmera u Kambodi bio je odgovoran za 1,7 milijuna ubi jenih Kambodana
Staljinov reim pobivi
1970-ih godina . Najgori je genocid u povijesti
62 mili juna ljud i razliiti h etn ik i h i nacionalnih skupina u Sovjetskom Savezu

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1500.-1975.g.
1500.1850.g.
37mili junaAfribnacaumireurops!vu

1880.-1915.g.
rurci pobilivieodmili jun
Annenaci

1920e1950e g.

Glazba: eksperimentiranje stilovima

1900. g.
Dvadeseto je stoljee zapoelo sa smjelim eksperimentima u glazbi : skladatelji
su stvarali nove glazbene ljestvice te istraivali nove mogunosti u
harmonqama i orkestralnoj boji. Veliki dio glazbe jo se okretao nacionali zm u
19 . stol j ea crpe i nadahnue iz na rodni h pjesa ma i plesova . Novi su dometi
postignuti i u simfoniji . Zadivl ju jui je raspon nove gla zbe to su je napisali

veliki skladotelii poput Debussyio, Mohlero, Strovinskogo, Bort6ko, Puccini io,

Rahmanjinova , Brittena , Messiaena, Henzea i Tippetta .
Na poetku 20. smljea skladatelji su traili nove n:iine

izrafa,anja. Arnold Schbnhcrg ( 18- 1. - 1951.) je istraivao

neobine harmonije: ak je odlx1cio i kljue,c u koris1 monalne
glazbe koja se u st,aranju melodija sluila sa s,i h 12 tonov<1
ljestvice. Claucle Debussy (1862. - 1918.). koji je na pisao La Mer,
istraivao je mogunosti istonjake glazbe i stvorio je glazbeni
stil koj i se naziva impresionizam prema pokretu u francuskom
~~~~~~ slikarstvu kojemu je naliko,ao. Bela l3a116k (1881. - 196.) i
- 1911. I Ralph Vaughan \'Cilliams os- 2. - 1958.) nasta,ili su snanu

~----- nacionalistiku tenju 19. stoliea pa ,--.,..,....,..-~-...,

su se slui li narodnom glazbom svojih zemalja. Igor Stravinski
(1882. - 1971.) je takoder crpio iz narodne gbzix' te je njegom
Post-ee11je prolj"ea

toliko preobrazilo rusku narcxlnu melodiju

kaleidoskopskim ritmovima i zornim orkestralnim bojama da se

gotovo i nije mogla prepoznati. Edgar Varese (1885. - 1965.) vie
je istraivao mogunosti ritma nego melodijskih i harmonijskih
odnosa. Jazz je doveo crnaku tradiciju u glavne tokove; mnogi
su se kbsin i skladatelji sluili idiomima jazza
Simfonija je nekako prei,jel<t ovo eksperimenralno
rdzdoblje. iako je esto bila transformir.an:1. Gusta\ i\lah\er

VRUEME

40llllO..pr.lr.

IOllllO. .

SOOO.

~~ t.g. poM. Kr. ~

400.g.

(1869. 1911.) je pokuao

etiri 1rad icionalna stavka
pretvoriti u pet, dodajui

Ctaudc Debussy: LaMer

ne sa mo zbor zavrnomu

GustavMahler:esta sim/011ija

stavku, poput l3eethovena,

v e i voka lne soliste u
prethodnim stavcima

Sergej Rahmanjinov: Dmga

simfonija

Mnogi od najveih

.skladatelja 20. stoljea ostali su vjerni tradicionaln im

oblicima poput Giacoma Puccinija (1858. - 1924.) i
Sergeja Rahmanj inova (1873. - 1943.): obojica su bili

l gorStr:wins ki : Posvee11je
proljea

1922

Ra lphVaughanWill ia m~

ustrajni ro manti ari. Benjamin Britten (19 13. - 1976.),

Pastoral11usimfo11ij(I

Petera Grimesa, i Hans Werner Henze (1926.),

autor Die Bassariden, okrenuli su se svijetu opere 19
stoljea. Michael Tippet 0905. - 1998.) je bio

1926

Giacomo l'uccini: Tu ra11do1

1927

EdgarVarCse: Arcana

najutjecajn iji sred inom stolje6 . Moda je najvie

1932

ArnoldSchOn berg: G~tfri

autor

pridonio oslobaanju skladatelja 20. stoljec.:a od esto

steriln ih eksperimentalnih oblika s poetka stoljea
Naao je lukav novi nai n ra zvija nja melodije

orkestmfnepjesme
1933

Bl!la Ban6k:Dmgik/a11irsk1

mi jen jajui kl j ueve tako esto da je nestao smisao

jednoga glavnoga kljua u kojem je djelo skladano

Tippett je takoer naao nove naine proirivanja

1945

BenjaminBrinen: PelerGrimes

melodije tehnikom zvanom 0 aditivni ritam koja zvui

1955

MichaelTippett: l,je1110

1958

O!ivierMessi :ien :Egzofi11e

1%6

j olmTavcner:Kit

1978

j ohnAdams:Shakerloops

1982

Toru Takemitsu: Rain Co mi11g

slobodno poput improvizacije jazza. Njegovo je

ren~~; /: ~a~~~~ji~j;~~~1~1~J i~~~;:Messiaena (1908.) i

1

Torua Takemitsua

Vjt!llall)t!

plice

0930. - 1996.), nadahnjivali su se

zvukovima iz prircxle ili jednostavnijom pro l ou kada

je u srediru svi jeta bila religija popul johna Tavenern

0943.). U Americi se John Adams (1947.) vratio dobu

1992.

PhilipGlass:P11tova11je

1993

Hans Wemer Henze: Req11iem

davoralfa@warezhr.or

DVADESET I PRVO
STOLJEE

Scenarij sudnjega dana

2000. g.
Kako se pribliavalo novo tisuljee, mnoge je ljude obuzimao sve vei strah

da e doi do smoka svijeta . Omi lj eni scenariji sudniega dana bili su globalno
zatopljenje i uniten je asteroidima

VRUEME

40000.~ pr. Kr.

10000.g.

400.g.

KRONOLOGIJA

DOGAAJA

1880.2019.g.
1880-eg.

1900.g.
P rosjenasqet sk:1 t ernpt:r:11 1 1ra i znos i l 1C

30.lipnjal908.g.

) 1. rujna: globalni terorizam

2001. g.
Napad Al-Oa'ide na Washingtan i New Yark 11 . rujna 2001. gadi ne u
kojem je poginulo vie od 6 000 ljudi bio je izraz frustracije
muslimanskih ekstre mista zbog globa lizacije na Zapadu . Globalizacija
zamjenjuje stari nain ivota potroakim mentali tetom i utrkom za
bogatstvom, emu se opiru mnogi konzervativn i muslimani. Zapad el i
rijeiti taj problem ratom protiv terorizma, no u pozadini svega je su kob
civi lizac ija

KRONOLOGIJA
vojn ika. Na Ualiju 12. listopada 2002. godine
au to-bomba je usmrt ila go1ovo 200 turista, uglavnom
mladih Austral aca
Odgovor amerike vl;-1de na napade je bio obj;wa
rata terorizm u. Pokuaj da se napadom na
Afganistan Osa ma bin Laden uhva1i nije uspio.

DOGAAJA

1990.2003
2.kolovozo1990.g.
l r.ikes nagezau z im:1 j uKuvaj1

19.kolovozo1990.g.

Sukob civilizacija
Hladni rat je naslijedio opasniji sukob civil i zacija
Islam zagovara viziju drurva tcmcljcnog na religiji
Za pad je napustio svoja vjerska uvjerenja LI korist
individualnih sloboda i demokracije. <1k su 70
posto svjetsk ih izbjeglica muslimani koji bjee od
represije u muslimanskim zemljama. No, iron ija je
to mrze potroak i ment aliret za padnjakih
drutava u kojima danas ive
Mnogi muslimani smatraju kako je njihova
kultura ugroena agresivnou globaliza cije
Politik a Zapada na Bliskom istoku ve nekoliko
desetljea sve vie frustrira muslimane. Nain na koji
je medunarodna zajed nica dopustila Izaelcima da
zauzimaju pa lestinsk u zemlju bib je prava
provokacija , no palest inski voda Yasser Arafar
odbacuje tvrdnje Osame bin Ladena kako je
palestinski cilj ujedno i cil j Al-Qa'icle. Optuuje bin
Ladcna za oport unizam
Rat protiv terorizma nastavio se u ouj ku 2003.
saveznikim napadom na !rak na e l u s Amerikom i
Ujedinjenim Kraljevstvom. Dekla rirani je cilj bio nai

E!':J

100.g.

1000..

1200..

1400.

16.sijefojo1991.g.

28.vetjoi:e1991.g.

11.rujno2001.g.

12.listopodo2001.g.

12.listopodo2002.g.
Bali: auto-bo mba ubila grnorn 200 1U ri~1.'.I

2002.g.

KAZALO

<<1l'K~'i1 1 2r

N
i\~p.-;;i~ i

21'), llO, lll

oopok-on.~kl

ra1m1168. 169

y
Y:mmo!8, ~9

2idoi3 l. U.43