Вы находитесь на странице: 1из 2

JOTOVANjE

Pri posmatranju osnovnog oblika pridjeva brz, brza, brzo, i njegovog komparativa bri, bra, bre,
zapaa se da je z iz osnovnog oblika zamjenjeno suglasnikom . Prvi glas je strujni i zubni, dakle
nenepani ( ne izgovara se na nepcima ), drugi glas je strujni prednjonepani suglasnik ( izgovara se
na prednjem tvrdom nepcu ).Tako je u odnosu oblika : tvrdtvri (tj. nenepano d prednjonepano
), ljutljui
(nenepano t prednjonepano ), nositinoen (s ), molitimoljen (l lj),
zatim i u promjeni imenica: gladglau (d ), mladostmladou (t ), i u tvorbi rijei itati
itan itanje (n nj), prutprue (t ). Poreenje nenepanih suglasnika u osnovnim
oblicima sa prednjonepanim koji se na njihovom mjestu javljaju u oblicima tih rijei, ili u izvedenim
rijeima od tih osnovnih, pokazuje da u naem knjievnom jeziku postoje alternacije
~nenepanih suglasnika z, s, d, t, l, n sa prednjonepanim suglasnicima , , , , lj, nj
U istim tim oblicima ili pred istim nastavcima za tvorbu rijei
~usneni nenepani suglasnici b, p, m, v alternirae sa grupama blj, plj, mlj, vlj
pa e, npr., biti : ljubitiljubljen, kupitikupljen, lomitilomljen, slavitislavljen, grubgrublji,
glupgluplji, suvsuvlji.
Takoe, u oblicima i pred nekim nastavcima za graenje rijei
~zadnjonepani suglasnici k, g, h alternirae sa prednjonepanim suglasnicima , ,
~zubni suglasnik c alternirae sa prednjonepanim suglasnikom
pa e, npr., biti : vikativiem, strugatistruem, mahatimaem; jakjai, -a, -e, dugdui, -a,
-e, tihtii, -a, -e; klicatikliem.
U srpskom knjievnom jeziku prednjonepani alternati nenepanih suglasnika javljaju se u
slijedeim sluajevima.

U oblicima :
~1) komparativa pridjeva : z - brzbri;
~2) prezenta glagola : z - vezativeem;
~3) trpnog pridjeva glagola : roditiroen;
~4) imperfekta glagola : graditigraah;
~5) instrumentala jednine imenica enskog roda na suglasnike : smrtsmru.

U tvorbi rijei
~nenepani suglasnik iz osnovne rijei pred mnogim nastavcima za tvorbu rijei zamjenjen je
prednjonepanim suglasnikom, npr., u tvorbi imenica : prutprue, korijenkorjenje,
grmgrmlje, rukaruerda, noganourda; pridjeva : govedogovee, pilepilei,
blijedblijean; glagola : izgraditiizgraivati, ishanitiishranjivati, ponizitiponiavati,
predplatitipredplaivati.

Grupa st u glagolima pustiti, krstiti, spustiti, gostiti, u onim oblicima gdje se u glagolima roditi
(roen), mlatiti (mlaen), platiti (plaen) nalaze jotovani alternati i (imperfekat, trpni pridjev,

izvedeni glagoli), alternira ili sa t, ili sa : pustitiputenputahputati, odnosno


gostitigoengoah / ugostitiugoenugoavati. U nekim sluajevima nalazi se i dvojako
(dubletno) : krstitikrten / kren(ali samo:) krahkrtavati / kravati; uvrstitiuvrten /
uvenuvrtavati / uvravati.