You are on page 1of 37

SKRIPTA

-KRIVINO PROCESNO PRAVO IUNIVERZITET U TRAVNIKU


PRAVNI FAKULTET
PRAVO
Krivino pravo u irem smislu rijei podrazumjeva povezanost materijalnog,
procesnog i izvrnog kriinog prava.
U okviru obaveza drave prema uinjenom krivinom djelu i uiniocu
uoavaju se tri zaokruene, samostalne i meusobno povezane grane prava.
Krivino pravo (materijalno krivino pravo ili krivino pravo u uem smislu
rijei),
Krivino procesno pravo (procesno ili formalno krivino pravo i
Pravo izvrenja krivinih sankcija (izvrno krivino pravo)
Krivino pravo, krivino procesno pravo i pravo izvrenja krivinih sankcija
dijelovi su krivinog prava u irem smislu rijei, kojim drava radi na
preventivnom i represivnom suzbijanju kriminaliteta.
Svrha krivinih sankcija :
-Preventini uticaj na druge, da ne ine krivina djela,
-Spreavanje izvrenja krivinih djela i suzbijanje protivpravnih djelatnosti i
-Spreavanje izvrenja krivinih djela i suzbijanje protivpravnih djelatnosti
kojima se ugroavaju ili povrijeuju vrijednosti.
Materijalno krivino pravo ili krivino pravo u uem smislu rijei
Radi se o posebnoj grani prava ija se sadrina ogleda u pravno ureenoj i
ogranienoj prinudi.
Materijalno krivino pravne odredbe odreuju koja su ovjekova djelovanja i
ponaanja kanjiva.
Drutvene funkcije krivinog prava:
-Zatita posebnih vrijednosti
-zatita vrijednosti koje su opteljudske
-garantovanje prava i sloboda ivjeka, kao i pravne sigurnosti.
Prve dvije funkcije su u ulozi zatite a trea kao garant funkcija krivinog
prava.
ta ureuje krivinoprocesno pravo
Krivino procesno pravo ureuje tok krivinog postupka, prava i dunosti
dravnih organa i drugih krivinoprocesnih subjekata koji uestvuju u
krivinom postupku kao i njihove meusobne odnose.

Izvrno krivino pravo


Postupak izvrenja krivinopravnih sankcija ureen je posebnom granom
prava koja se naziva pravo izvrenja krivinopravnih sankcija.
Pojam krivinog postupka i krivinoprocesnog prava
Skup krivinoprocesnih radnji koje preduzimaju krivinoprocesni subjekti u
sluaju postojanja sumnje da je izvreno krivino i krivinoprocesni odnosi,
predstavlja krivini postupak.
Krivini postupak je ureen posebnim pravnim propisima.
Drutveno prihvatljiv cilj krivinog postupka se ogleda u traenju
odgovora na pitanja:
-Da li je izvreno krivino djelo,
-Da li je odreena osoba izvrila krivino djelo
-Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret i
-Da li se u smislu materijalnog krivinog prava mogu primjeniti
krivinopravne sankcije.
Navedeno nalae drutvenu prihvatljivost cilja postupka i da niko nevin ne
bude osuen a da se izvriocu krivinog djela izrekne krivinopravna
sankcija.
Odnos krivinog postupka i krivinog procsnog prava
KPP i krivini postupak su sistemski povezani i odnose se na aktivnosti
drave u sluaju sumnje da je izreno krivino djelo.
U okviru krivinog postupka se govori o krivinoprocesnim subjektima,
ranjama i odnosima, a u okviru krivinog procesnog prava o pravnim
normama kojima se obuhvataju krivino procesni instituti.
Nauka krivinog procesnog prava
Nauka krivinog procesnog prava ima za predmet prouavanja krivino
procesno pravo kao pravnu granu.
Ova nauna diciplina nije ograniena samo iskljuivo na prouavanje prava
kao granu de lege lata, ve i na sagledavanje krivinoprocesnih instituta i
pojmova u historijskom kompleksu, de lege ferenda.
Krivini postupak i drugi kazneni postupci
Obzirom da se kanjiva djela djele na krivina djela, privredne prestupe,
prekraje i disciplinske krivice, usvojena je podjela i kaznenih postupaka na:
krivini postupak, postupak za privredne prestupe, prekrajni
postupak i disciplinski postupak.
Provoenjem nekog od kaznenih postupaka donosi se odgovarajua sudska,
disciplinska i dr. odluka.
Materijalnopravna pitanja kojima se propisuju druga kanjiva djela (koja
nisu krivina djela) i odgovarajue kazne ili mjere ureena su posebnim

propisima (npr. Zakon o privrednim prestupima, Zakon o prekrajima, propisi


o disciplinskoj odgovornosti.
Odnos izmeu krivinog postupka i drugih kaznenih postupaka
imaju odreene slinosti i razlike u pogledu:
-Procesnih naela
-Radnji dokazivanja
-Izricanju kazne i uslova za njihovu primjenu.
to se tie razlika one su u nadlenim organima i tijelima pred kojima se vodi
odgoarajui kazneni postupak.
Meunarodno pravo o pravima ovjeka i krivino procesno pravo
Opti prikaz obima zatite prava i sloboda ojeka u krivinopravnom sistemu
BiH, naglaava:
Ustavom BiH, FBiH,SR i BD. prihvaeni su odreeni meunarodni dokumenti
UN, VE. Ti meunarodni dokumentiimajupravnu snagu ustavnih
odredbi i prioritet su nad svim ostalim domaim zakonima.
Univerzalnost prava zadovoljava standarde da se gubi razlika izmeu
domaeg i meunarodnog prava, gdje meunarodno pravo dominira.
U smislu odredaba EKLJP i sudske prakse, sve drave lanice VE moraju se
uklopiti u standarde za zatitu ljudskih prav i osnovnih sloboda.
Meunarodne deklaracije i konvencije nalau odreene norme koje
se izmeu ostalog odnose i na:
-Pravo na tjelesni integritet i ljudsko dostojanstvo,
-Zabranu svakog oblika diskriminacije i muenja,
-Uslove za liavanje slobode osoba/lica
-Pravo svakog ovjeka na pravino suenje
-Pretpostavku nevinosti
-Pravo na potivanje privatnog ivota i zatitu stana i prepiske
-Pravo na koritenje pravnog sredstva protiv odluke dravnog tijela
-Zabranu ponovnog suenja
-Prava osuenih osoba i tretman osoba prema kojima se izvravaju
krivinoprocesne sankcije
-Pravo na rehabilitaciju i naknadu tete osobama koje su neosnovano
osuene i nezakonito liene slobode ili
-Nezavisnost i samostalnost sudske funkcije.
Izvori krivinog/kaznenog procesnog prava BiH i FbiH
Izori se mogu posmatrati:
-Izvori u materijalnom smislu;
-Izvori u formalnom smislu.
Materijalni izvori krivinog/kaznenog procesnog prava

-Izvori krivinog/kaznenog procesnog prava u materijalnom smislu su


drutveni
odnosi
u
jednoj
dravi
koji
uslovljavaju
nastajanje
krivinog/kaznenog procesnog prava.
Formalni izvori krivinog/kaznenog procesnog prava
-Unutranje i
-Meunarodne.
Unutranji izvori su zakonski propisi koji e dijele na osnovne i dopunske.
Od unutranjih formalnih izvora kpp kao osnovni izvori izdvajaju se propisi
zakona o krivinom postupku u BiH ZKPBIH, ZKPFBiH; ZKPRS, ZKP BD.
U dopunske formalne izvore ulaze brojni drugi propisi kojima se uz glavni
predmet rjeavaju i neka pitanja iz oblasti krivinog postupka (Uredbe, zakoni
i sl.
Vaenje krivinog procesnog prava
Prostorno vaenje krivinog procesnog prava vee se sa teritorijalnim
principom (lat. Locus regit actum).
U odnosu na vremensko vaenje krivinog prava primjenjuje se princip
prema propisima koji su se primjenjivali u vrijeme njihovog preduzimanja (lat.
tempus regis actum).
Krivini postupak se vodi prema zakonskim odredbama koje su na snazi u
vrijeme preduzimanja krivinoprocesnih radnji.
Nove krivinoprocesne norme primjenjuju se od stupanja na snagu na sve
budue krivine postupke, bez obzira to je krivino djelo izvreno prije
stupanja na snagu konkretnog procesnog zakona.
Akuzatorski ili optuni model krivinog postupka
Porijeklom ovaj model postupka potie iz orijentalnog prava te biva oblikovan
u staroj Grkoj i Rimu.
U Rimu se odrava do treeg (III) stoljea kada isezava da bi ponovno
postao vladajuom procesnom formom u VI i VII stoljeu u dravama
stvorenim na ruevinama Rima zadravajui se sve do XIII stoljea, kada
ustupa mjesto inkvizitorskom postupku,
osim u Engleskoj gdje se ouvao
trajno da bi krajem XVIII stoljea preao u kontinentalnu Evropu.
Osnovne vanosti akuzatorskog postupka su:
- ima karakter spora izmeu dvije ravnopravne stranke pred sudom, ...
- spor pred sudom pokree tuilc (lat. accusator). nemo iudex sine acctore ili
(nema postupka bez tuioca), ...
- teret dokazivanja (lat. onus probandi) lei na tuiocu, ...
- tri krivinoprocesne funkcije : funkcija gonjenja, funkcija odbrane, funkcija
presuenja.
Ukoliko tuilac ne dokae svoje tvrdnje, sud je optuenog oslobodio od
optube.
Inkvizitorski ili istrani model krivinog postupka

Inkvizitorski postupak kao suprotnost akuzatorskom krivinom postupku


dobiva svoj konani izgled tokom XIII stoljea uz napomenu kako je dugo
vremena postojao uporedo sa akuzatorskim postupkom.
Do XV stoljea ovaj krivini postupak postaje vodei model krivinog
postupka u tadanjoj Evropi osim u Engleskoj.
Osnovne vanosti ovog modela krivinog postupka su:
- pokretanje postupka je u rukama subjekta koji istovremeno obavlja i
funkciju presuenja,...
- dva dijela postupka: istraga (lat. Inquisitio) i suenje, ...
Zapisnici o poduzetim procesnim radnjama i odlukama inili su spis
predmeta, ...
- sud u svojim rukama pored presuenja dri i funkciju optube, kao i funkciju
odbrane,...
-za vrijeme istrage osumnjieni je mogo iznijeti svoju odbranu koju je
meutim morao dokazati,...
-priznanje osumnjienog smatralo se kraljicom dokaza (lat. Regina
probationum).
- suenje je u pravilu bilo tajno pismeno i nekontradiktorno a optueni istom
nije mogao niti prisustvovati, dok su odluke donoene uz posredno izvoenje
dokaza,...
Mjeoviti ili akuzatorskoinkvizitorski model krivinog postupka
Drutvena, politika, ekonomska i filozofska klima nakon Francuske revolucije
(1789.), otvara prostor treem tipu postupka koji nije bio samostalni procesni
oblik ve mjeavina akuzatorskih i inkvizitorskih elemenata.
Prototip gotovo svih savremenih mjeovitih krivinih postupaka odreen je u
nekadanjem francuskom Zakonu o krivinoj istrazi iz 1808.
Osnovne vanosti ovog modela krivinog postupka su:
1.Odvojene funkcije krivinog gonjenja, odbrane i presuenja,...
2.Primjena osnovnih krivinoprocesnih naela na glavnom pretresu,
(kontradiktornost, javnost, usmenost, neposrednost),
3.Na glavnom pretresu pored suda uestvuju i stranke,
4.Sud donosi presudu na temelju dokaza koji su izneseni na glavnoj raspravi,
5.Pravo stranaka da ispituju svjedoke i vjetake na glavnom pretresu,
6.Podjela postupka na pripremni stadij, odnosno istragu, stadij optuivanja i
stadij glavnog pretresa s donoenjem presude,...
7.Primjena naela oficijelnosti krivinog gonjenja.
8.Pripremni postupak je tajan jer mu ne mogu prisustvovati ne samo graani
veu u mnogim dravama sa ovim oblikom postupka ne susreu se ni sami
uesnici u krivinom postupku,
9.Pravo suda da na glavnoj raspravi ispituje svjedoke ili vjetake ... itd.
Pregled razvoja krivinog procesnog prava u Bosni i Hergovini
Prva etapa nasljeivanje pravnih propisa bive Jugoslavije donoenjem
Uredbi sa zakonskom snagom ...

Druga etapa donoenje novog kriinog zakonodavstva u FBIH (Krivino


zakon FBiH, Zakon o krivinom postupku FBiH i Zakon o izvrenju krivinh
sankcija u FBiH) 1998. god.
U RS-oj ova etapa poinje ogranienim izmjenama i dopunama kriinog
zakonodavstva ex Jugoslavije tokom 1997. godine,
Brko Distrikt donosi Krivini zakon i Zakon o krivinom postuoku tokom
2000. godine.
Trea etapa zapoinje donoenjem Zakona o Sudu BiH 2000. godine, da bi
potom 2002. dolo i do osnivanja Tuilatva BiH.
Konno kao posljedica iroke reforme sistema krivinog pravosua u
BiH usljedilo je 2003.
Pregled osnovnih specifinosti zakona o krivinom postupku u BiH i
njihove strukture
Znaajno je napomenuti da je dolo do temeljnih promjena u sistemu
krivinog pravosua i krivinom zakonodavstvu
Cilj promjena se moe predstaviti kao:
-efikasnija borba protiv rastueg kriminaliteta,
-ugraivanje novih metoda
-ubrzanje krivinog postupka
-pojednostaljivanje krivinog postupka
-zatita prava i sloboda ovjeka i
-harmonizacija krivinopravnih propisa u BiH.
S tim u vezi, zakoni o krivinom postupku BiH:
A) naputaju koncept istranog sudije i voenje istrage povjeravaju tuiocu
koji svoje aktivnosti mora preduzimati u skladu sa ZKP.
B)Predviaju funkciju sudije za prethodni postupak, koji u stadiju istrage
odluuje o primjeni mjera procesne prirode.
C)propisuju posebne istrane radnje, koje poznaju mnogi savremeni
krivinoprocesni sistemi:
-nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija
-pregled kompjuterskih baza
-nadzor i tehniko snimanje prostora
-Praenje
Osnovna naela krivinog procesnog prava
Subjekti krivinog postupka
Glavni ili Osnovni krivinoprocesni subjekti:
-Sud;
-Tuilac;
-Osumnjieni, odnosno optueni;
Ovi subjekti moraju postojati u svakom krivinom postupku
Sporedni krivinoprocesni subjekti:
1.Zastupnici krivinoprocesnih subjekata;

2.Pomonici krivinoprocesnih subjekata;


3.Osobe koje u krivinom postupku uestvuju u tzv. adhezionom
(pridrunom) postupku i
4.Osobe koje su u krivinom postupku subjekti odreenih prava i dunosti.
Stranke u krivinom postupku
Prema krivinom procesnom pravu u BiH stranke su:tuilac i osumnjieni,
odnosno optueni.
Stranaka sposobnost:
Sposobnost osobe da bude strankom u krivinom postupku.
Procesna sposobnost:
Sposobnost stranke za poduzimanje krivinoprocesnih radnji.
Organizacija sudskog sistema u Bosni i Hercegovini
Sudska se funkcija ogleda u primjeni odreenog sistema pravnih propisa na
konkretne drutvene odnose.
Primjenjujui odreeni sistem pravnih propisa na konkretne drutvene
odnose, sud raspravlja protivrjenosti u drutvu i rjeava sukob interesa kroz
prizmu sudskih sporova.
Sudsku funkciju u krivinom postupku na nivou BiH obavlja Sud BiH.
Sudsku funkciju u krivinom postupku u FBiH obavljaju sudovi ope
(ili redovne) nadlenosti i to:
-Opinski sudovi;
-Kantonalni sudovi i
-Vrhovni sud FBiH.
Naela u obavljanju sudske funkcije
1.Naelo sudske nezavisnosti i nepristranosti;
2.Naelo zakonitosti;
3.Naelo izbornosti i razrjeivosti sudija;
4.Naelo zbornosti i
5.Naelo viestepenosti.
Vrste sudova
1.Redovni sudovi (sudovi ope nadlenosti i specijalni sudovi) i vanredni
sudovi (stalni ili povremeni);
2. Pozivni, mjeoviti i porotni;
3.Sudovi vieg i nieg ranga;
4.Istrani i presudni, itd.
Pojam i vrste sudske nadlenosti
Nadlenost je zakonom propisano pravo i dunost odreenog suda da
postupa u odreenom krivinom predmetu.
Sudska se nadlenost u krivinim predmetima utvruje unaprijed zakonom
(npr. zakonima o sudovima, ili zakonima o krivinom postupku).

Stvarna nadlenost (ratione materie)


Osnov za odreivanje stvarne nadlenosti je priroda ili teina krivinog djela,
odnosno propisana kazna.
Mjesna nadlenost (ratione loci)
Mjesna nadlenost se odreuje na temelju veze koja postoji izmeu krivinog
djela i njegovog izvrioca i odreenog mjesta.
Redovne mjesne nadlenosti:
1.Prema mjestu izvrenja krivinog djela (forum delicti comissi);
2-Prema mjestu prebivalita, odnosno boravita osumnjienog odnosno
optuenog (forum domicile);
3.Prema mjestu hvatanja, ili mjestu samoprijavljivanja poinitelja/izvrioca
(forum deprehensionis).
Vanredne mjesne nadlenosti:
-Nadlenost po odluci suda (forum ordinatum);
-Delegirana nadlenost (forum delegatum); i
-Nadlenost po koneksitetu (forum connexitatis).
Funkcionalna nadlenost
Za odreivanje ove nadlenosti je znaajna podjela krivinog postupka na
stadije ili funkcije koje sudija ima u toku krivinog postupka.
Lina nadlenost (ratione personale)
O linoj nadlenosti se govori onda kada svojstvo osumnjienog, odnosno
optuenog, ima utjecaja na odreivanje nadlenosti.
Sukob nadlenosti
1. Pozitivan sukob nadlenosti i
2. Negativan sukob nadlenosti.
Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava neposredno vii sud.
Izuzee sudija
Izuzee sudije predstavlja njegovo izuzimanje od suenja ili vrenja drugih
procesnih radnji u odreenom krivinom predmetu zbog postojanja razloga
koji dovode u sumnju njegovu nepristranost i objektivnost.
Razlozi zbog kojih je mogue izuzeti od suenja u konkretnom krivinom
postupku apstraktno sposobnog i zakonitog sudiju navedeni su po dva
kriterija:
1.Tzv. relativna nesposobnost sudije za suenje (iudex inhabilis) i
2.Sudija ne moe vriti sudijsku dunost ako postoje okolnosti koje izazivaju
razumnu sumnju u njegovu nepristranost (iudex suspectus).
Organizacija tuilatva u BIH
-Tuilatvo BiH;
-Tuilatvo RS i okruna tuilatva;

-Federalno tuilatvo i kantonalna tuilatva;


-Javno tuilatvo BD BiH.
Naela u radu tuilatva
-Naelo jedinstva;
-Naelo ustavnosti i zakonitosti;
-Naelo monokratskog ureenja;
-Naelo hijerarhijskog ureenja;
-Naelo devolucije;
-Naelo supstitucije.
Naelo jedinstva tuilatva
-Ovaj princip principijelno nije zastupljenna nivou BiH, jer u BiH tuilatvo nije
jedinstvena organizacija u kojoj bi sva tuilatva bila po vertikalnoj liniji
povezana, kada bi tuilatva bila poredana od najvieg do najnieg
O jedinstvu po vertikalnoj liniji moe se govoriti u Federaciji BiH., Ferderalno
tuilatvo, zatim kantonalna tuilatva.
BiH tuilatvo nije nadreeno tuilatvima u BiH, ve za ostvarivanje svojih
prava i dunosti radi na konkretnim predmetima koji su u nadlenosti suda
BiH, po potrebi moe davati uputstva tuilatvima FBiH, RS, BD.
Drugaiji je odnos izmeu tuilatava u entitetima, tj. kantonalna i okruna
su podreena Federalnom tuilatvu, odnosno okruna tuilatvu RS. Tako da
se moe govoriti i o nejedinstva i principu jedinstva.
Naelo ustavnosti i zakonitosti
Bez obzira na princip nejedinstva-jedinstva svako tuilatvo vri svoju
funkciju prema ustavnim normama i odgovarajuim zakonskim propisima.
Kada su zakonski uslovu ispunjeni, tuilatvo mora da preduzme, tj. kada
postoje dokazi da je izvreno krivino djelo (naelo legaliteta kriinog
gonjenja).
Naelo monokratskog ureenja
Ovo naelo odnosi se na tuioca koji se nalazi na elu odreene tuilake
organizacije.
Npr. Glavni kantonalni tuilac moe funkciju krivinog gonjenja vriti
neposredno sam ili te aktivnosti povjeriti svojim zamjenicima, odnosno
tuiocima. Pored uputa koje tuilac daje zamjenicima, tuioci funkciju
gonjenja vre sami i odgovorni su za zakonito poduzimanje tih poslova i
zadataka.
Naelo hijerarhijskog ureenja
Naelo hijerarhijskog urenja proizilazi iz naela jedinstva i nedjeljivosti, te
naela monokratskog ureenja.
Ovo naelo znai podreenost niih tuilatava viem tuilatvu. Npr.
Kantonalna tuilatva su podreena federalnom.

Imajui u vidu to u vrenju nadzora Vii tuilac moe ukazati na odreene


nedostatke u radu nieg tuioca, a moe davati i obavezna uputstva za
pravilno ostvarianje funkcije krivinog gonjenja.
Isto stanje se moe dogaati i u okviru jednog tuilatva.
Dakle, tuilac koji se nalazi na elu odreenog tuilatva, rukovodi radom
tuilatva, vri raspodjelu poslova unutar tuilatva, moe preduzeti vrenje
odreenih poslova tako da ih sam obavi ili da te poslove povjeri drugom
tuiocu u tom tuilatvu.
Naelo devolucije
Odnosi se na vieg tuioca da preuzima i neposredno vri poslove iz
nadlenosti nieg tuioca.
Npr. glavni federalni tuilac moe preuzeti funkciju krivinog gonjenja od
kantonalnog tuioca i sam je vriti u konkretnom krivinom postupku
Naelo supstitucije
To je pravo vieg tuioca da postupanje u odreenom predmetu ili
preduzimanje odreenih procesnih radnji izuzme od nadlenog nieg tuioca i
povjeri ih drugom niem tuiocu.
Prava i dunosti tuioca u krivinom postupku
Tuilac ima specifian pravni poloaj u krivinom postupku, tj. da je s jedne
stran stranka u krivinom postupku, a s druge strane dravni organ kao
subjekt postupka.
Tuilac je jedan od tri osnovna subjekta u kriinom postupku koji vri funkciju
krivinog gonjenja.
Osnovno pravo i osnovna dunost tuioca je otkrivanje i gonjenje uinilaca
krivinih djela.
Tuilac sam preduzima procesne istrane radnje i sam dokazuje injenice u
korist optube.
Tuilac kao dravni organ-zahtjeva pomo od drugih dravnih organa u toku
istrage (stranka u postupku) prednjai u odnosu na osumnjienog-optuenog.
Tuilac je duan da prikuplja i ispituje injenice s jednakom panjom, kako
one koje terete osumnjienog tako i one koje mu idu u ptilog.
ira uloga tuioca/tuitelja
-Provede istragu u skladu sa zakonom
-Daje imunitet u skladu sa zakonom
-Zahtjeva dostavljanje informacija od dravnih organa, preduzea, pravnih i
fizikih osoba/lica
-Izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu sa
zakonom
-Naredi ovlatenoj osobi da izvri naredbu izdatu od suda u skladu sa
zakonom
-Predlae izdavanje kaznenog naloga
-Podie i zastupa optunicu pred sudom

-Podnosi pravne lijekove


-Obavlja i druge poslove odreene zakonom.
OSNOVNA NAELA KRIVINOG PROCESNOG PRAVA
Mogunost tuioca da raspolae krivinopravnim zahtjevom i tako promjeni
svoj stav naziva se naelo mutabiliteta.
Suprotno ovom naelu, naelo imutabiliteta, tuilac ne moe odustati
od krivinog gonjenja.
Naelo oficijelnosti i naelo dispozicije krivinog gonjenja
naelo oficijelnosti - funkciju krivinog gonjenja ostvaruje nadleni organ
po slubenoj dunosti (lat. ex officio) u javnom interesu nezavisno od volje
osobe koja je oteena krivinim djelom ili neke druge osobe koja bi imala
interes da se u odreenom predmetu (ne)ostvari funkcija krivinog gonjenja.
naelo dispozicije - preputa pravo krivinog gonjenja volji oteene
osobe, koja to gonjenje ostvaruje kroz privatnu tubu.
Naelo legaliteta i naelo oportuniteta krivinog gonjenja
naelo legaliteta krivinog gonjenja - tuilac duan preduzeti krivino
gonjenje ako su ispunjeni zakonski uslovi, bez obzira na njegov stav o tome
da li je ili nije potrebno krivino gonjenje (tuilac koji je nosilac prava na
pokretanje krivinog postupka po slubenoj dunosti, duan je po zakonu (lat.
ex lege) preduzeti krivino gonjenje uvijek kad su za to ispunjeni propisani
uslovi).
pravo tuioca da po naelu oportuniteta (ili cjelishodnosti) krivinog
gonjenja ne preduzima krivino gonjenje, bez obzira to su u konkretnom
sluaju ispunjeni zakonski uslovi za to, ako to nije u javnom interesu.
Kao prednosti naela legaliteta istiu se: jednakost graana pred zakonom,
nepristrasnost u ostvarivanju funkcije krivinog gonjenja, nezavisnost i
objektivnost krivinog pravosua i generalno preventivni efekti, dok se o
pozitivnim stranama naela oportuniteta govori u smislu izbjegavanja
krivinog postupka za laka krivina djela ili za specifine izvrioce krivinih
djela, procesna ekonomija, te rastereenje krivinog pravosua.
Naelo akuzatornosti
Naelo akuzatornosti ili optuno naelo (lat. accusare optuiti) krivini
postupak se pokree i vodi samo po zahtjevu tuioca.
(Bez tuioca nema postupka, ne samo prilikom pokretanja, ve i za sve
vrijeme njegovog trajanja. Tuilac moe odustati od svog krivinopravnog
zahtjeva i u tom sluaju krivini postupak se obustavlja.
Prihvatanje ovog naela omoguava razdvajanje osnovnih krivinoprocesnih
funkcija i njihovo povjeravanje razliitim subjektima. U tom smislu, odvojena
je funkcija krivinog gonjenja ili optuenja i povjerena tuiocu).
Druga osnovna krivinoprocesna funkcija jeste funkcija presuenja, koja
je povjerena sudu. Sud nema inicijativu za pokretanje krivinog postupka,

niti za njegovo odranje u toku. Funkcija suda ogleda se u presuenju


konkretne krivine stvari.
Razdvajanjem funkcija krivinog gonjenja i presuenja izdvaja se i trea
funkcija - funkcija odbrane, koju vri osumnjieni, odnosno optueni uz
pomo branioca.
Naelo kontradiktornosti
naelo kontradiktornosti omoguava strankama (tuiocu i osumnjienom,
odnosno optuenom) da pred sudom iznose svoje navode i argumente za
njih, kao i da se izjasne o navodima suprotne stranke, a prije nego to sud
donese odluku povodom onog to je predmet raspravljanja u postupku.
Tuilac i optueni pred sudom iznose dvije suprotne teze: tezu optube i
tezu odbrane, a sud je duan da ih saslua prije donoenja odluke o
konkretnom krivinopravnom zahtjevu.
Naelo utvrivanja materijalne istine
Materijalna istina (kao suprotnost formalnoj istini ili takvom utvrivanju
injenica koje je zasnovano na zakonskim propisima o snazi pojedinih
dokaza) oznaava utvrivanje injenica do kojeg sudija dolazi slobodno,
nesputan dokaznim pravilima.
Procesni instituti koji doprinose da sudska odluka bude zasnovana na
potpuno i istinito utvrenom injeninom stanju:
1. opta je obaveza suda, tuioca i drugih dravnih organa koji uestvuju u
krivinom postupku da istinito i potpuno utvrde injenice koje su od vanosti
za donoenje zakonite odluke i da paljivo i predano ispituju i utvruju kako
injenice koje terete osumnjienog, odnosno optuenog, tako i one koje mu
idu u korist;
Naelo slobodne ocjene dokaza
Naelo slobodne ocjene dokaza je u neposrednoj vezi sa naelom utvrivanja
materijalne istine u krivinom postupku.
Ovo naelo znai da sud ocjenjuje izvedene dokaze u skladu sa svojom
logikom i psiholokom analizom, na osnovu zakonitosti ljudskog miljenja i
iskustva.
Izuzetno, pozitivno procesno pravo poznaje odstupanja od naela slobodne
ocjene dokaza (kod obaveznih vrsta vjetaenja).
Naelo neposrednosti u provoenju i ocjeni dokaza
izlaganja stranaka, izvoenje dokaza i sve druge radnje potrebne za
formiranje odluke moraju biti izvedene pred sudom koji e donijeti odluku,
tako da sud prima, bez posredovanja drugih organa, ulne utiske o
cjelokupnom procesnom materijalu na kome e se zasnivati njegova odluka
Npr., sud, koji treba zasnovati presudu na iskazu svjedoka kojeg je sam
sasluao, u boljoj je situaciji od suda koji presudu treba za zasnuje na
zapisniku o iskazu svjedoka iz istrage, a u boljoj su poziciji i stranke koje taj
iskaz trebaju podvrgnuti svom kritikom ocjenjivanju.

Naelo javnosti u krivinom postupku


prije svega, odnosi se na graansku javnost ili pravo drugih osoba koje u
konkretnom krivinom postupku nisu procesni subjekti da prisustvuju
sudskim raspravama (opa javnost).
Pored ope javnosti, u krivinom postupku postoji i stranaka javnost ili pravo
stranaka da prisustvuju radnjama u krivinom postupku.
Kada se govori o naelu javnosti, onda se misli na opu javnost na glavnom
pretresu. U prethodnom postupku ili istrazi implementirana je samo
stranaka javnost.
Naelo pravinosti u krivinom postupku
Odredbom lana 6. EKLJP zagarantovano je pravo na pravian postupak u
krivinim predmetima, kao jedno od osnovnih prava i sloboda ovjeka.
Pravo na pravian postupak treba osigurati da niko nevin ne bude osuen, a
da izvriocu krivinog djela nadleni sud i u zakonito pokrenutom i
provedenom postupku izrekne krivinopravnu sankciju pod uvjetima koje
predvia materijalno krivino pravo.
Sporedni krivinoprocesni subjekti
(bez njih se moe pokrenuti, voditi i okonati krivini postupak):
1.Sporedni krivinoprocesni subjekti (npr.oteeni na strani nadlenog
tuioca, pravna ili fizika osoba od koje se uzimaimovinska korist pribavljena
KD, organ socijalnog staranja u postupku prema maloljetnicima na strani
suda)
2.Zastupnici
krivinoprocesnih
subjekata
(npr.punomonik,
zakonski
zastupnik);
3.Pomonici krivinoprocesnih subjekata (npr.branilac osumnjienog,
ovlatene slubene osobe jer pruaju pomo tuiocu);
4.Osobe koje u krivinom postupku uestvuju u tzv. adhezionom
(pridrunom) postupku (osobe koje su ovlatene da postave imovinskopravni
zahtjev);
5.Osobe koje su u krivinom postupku subjekti odreenih prava i dunosti
(npr.svjedoci, vjetaci).
Organizacija sudova
Sudi vijee krivinog odjeljenja sastavljeno od trojice poizvnih sudija
Sudija pojedinac - za KD propisane kazne zatvora do 10 god.ili novana
kazna kao glavna kazna
Dvostepenost kao pravilo u BiH
Uloga suda na glavnom pretresu: aktivna ili pasivna
Sudovi: redovni (ope nadlenosti za sva KD i za sve izvrioce KD;
specijalni sudovi za odreena KD i izvrioce), vanredni: (stalni i privremeni);
pozivni (bez uea graana), mjeoviti (graani sa pozivnim sudijama
ravnopravno uestvuju), porotni sudovi (graani odluuju o injeninim
pitanjima, pozivne sudije o pravnim)

sudovi nieg i vieg ranga, nie i vie instance, istrani i presudni


Vrste sudske nadlenosti
Sudska nadlenost utvruje se unaprijed zakonom.Kriteriji:
-priroda ili teina KDa (ratione materiae), propisana kazna omoguava
odreivanje stvarne nadlenosti
(Sud BiH, sudovi u FBiH, RS, BD; odstupanje od pravila stvarne nadlenosti)
-mjesna nadlenost (ratione loci) osnov za odreivanje ove sudske
nadlenosti je mjesto za koje su KD ili izvrilac vezani (redovne mjesne
nadlenosti.:forum delicti comissi, forum domicile, forum deprehensionis; i
vanredne mjesne nadlenosti: forum ordinatum, forum delegationis i forum
connexitatis)
-funkcionalna nadlenost - znaajna je podjela krivinog postupka na
stadije ili funkcije sudije u toku postupka (neki su nadleni za suenje u
prvom neki u drugostepenom postupku, sudija za prethodni postupak u
istrazi, itd.)
-lina nadlenost (ratione personae) - uticanje svojsta osumnjienog na
odreivanje nadlenosti (npr.sudija za maloljetnike)
Sukob nadlenosti
Spor 2 ili vie sudova o stvarnoj i/ili mjesnoj nadlenosti
Pozitivan i negativan
Negativan-kada se odbija nadlenost u konkretnom krivinom predmetu
Pozitivan-kada 2 ili vie sudova prisvajaju nadlenost za preduzimsnje
krivinoprocesnih radnji i presuenje krivine stvari
Postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti pokree sud po slubenoj
dunosti
Rjeava zajedniki neposredno vii sud
Sudija apstraktna sposobnost da nepristrasno, pravino i bez vanjskih
uticaja vri funkciju presuenja
Izuzee sudije (odluuje opta sjedinica, odnosno kolegij sudija) dva
kriterija: 1.sudija oteen KD ili se nalazi u odreenin i vrlo bliskim vezama i
odnosima sa dr. uesnicima u postupku relativna nesposobnost (iudex
inhabilis)-apsolutni prekid rada; 2.postojanje okolnosti koje izazivaju razumnu
sumnju u njegovu nepristrasnost (iudex suspectus) nije duan da prekine
svaki rad
Osumnjieni, odnosno optueni i pravo na odbranu
Osumnjieni je osoba koja se na osnovu odreenih dokaza povezuje sa
izvrenim krivinim djelom.
Osumnjieni je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je poinila krivino
djelo.
Optueni je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena.
Zakon je pojmovno odredio i ko je to osuene osoba, naime zakon govori da
se radi o osuenoj osobi za koju je pravosnanom odlukom utvreno da je
krivino odgovorna za odreeno krivino djelo.

Krivini postupak se ne moe voditi protiv osobe koja uiva


krivinomaterijalni imunitet, ili krivinoprocesni, kao ni osobe koja u vrijeme
izvrenja krivinog djela nije imala 14 godina ivota (djete).
Krivini postupak se ne moe voditi protiv osobe koja je u vrijeme krivinog
djela bila neuraunljiva.
Nakon utvrivanja neuraunljivosti (tempora kriminis) takva osoba se
upuuje organima socijalnog staranja, to neznai da u daljem postupku ne
moe biti osumnjiena odnosno optuena.
Krivini postupak se moe voditi protiv fizike i pravne osobe
Jedna od tri osnovne krivinoprocesne finkcije osumnjienog/ optuenog koja
se manifestuje je funkcija odbrane.
Ovo pravo, zbog svog znaaja, je predvieno meunarodnim dokumentima
kojima se prua zatita osnovnih ljudskih prava, (npr. l. 6. EKLJP).Veina se
tih prava moe koristiti u toku cijelog kriv.post
Neka od prava osumnjienog, odnosno optuenog:
-Pravo da bude obavjeten o rezlozima zbog kojih je dobila svojstvo
osunjienog odnosno optuenog,
-Pravo da bude ispitan, kako u prethodnom postupku, tako i na glavnom
pretresu,
-Pravo na utnju, u smislu da nije duan iznijeti svoju odbranu, niti odgovarati
na pitanja,
-Pravo uvida u dokumentaciju o istrazi i kopiranju dokaznog gradiva,
-Pravo na branioca prema vlastitom izboru,
-Pravo na besplatnu pomoc branioca
Dunosti osumnjienog
-dunost odazivanja na poziv organa krivinog postupka.
-poloaj osumnjienog/optuenog u krivinom postupku treba da garantuje
procesni subjektivitet, koji se manifestuje kroz zakonom odreena prava i
dunost.
-Pravo na slobodnu usmenu komunikaciju sa braniocem ako se nalazi u
pritoru,
-Pravo na slobodno dopisivanje i telefonske razgovore sa branioce,
-Pravo da bude prisutan suenju.
Kao osumnjieni, odnosno optueni u postupku mogu se pojaviti:
fizika ili pravna osoba/lice, koja ima stranaku sposobnost i protiv koje
postoji odreena vrsta sumnje (osnovi sumnje, odnosno osnovana sumnja) o
izvrenju krivinog djela.
Specifinost procesnog poloaja osumnjienog, odnosno optuenog, ogledaju
se u pravnom poloaju koje te osobe imaju u krivinom postupku.
Osumnjieni, odnosno, optueni je jedan od tri osnovna subjekta i krivinom
postupku (tuilac, sud i osumnji/optueni.
Osumnjieni, pored toga to je stranka u postupku, on je procesni subjekat
koji raspolae pravima na odbranu, a moe biti i pasivno dokazno sredstvo.

Procesni poloaj osumnjienog, odnosno optuenog kao subjekta i stranke u


krivinom postupku, ogleda se u veem broju prava.
Prava i dunosti branioca u krivinom postupku
Prava i dunosti branioca u krivinom postupku su ista bez obzira da li je u
krivini postupak ukljuen na temelju punomoi ili rjeenja suda.
Prava branioca
Prije donoenja naredbe o provoenju istrage branilac moe prikupljati
podatke o dokazima koji su u korist lica/osobe protiv koje se oekuje
pokretanje krivinog postupka, kako bi u eventualnom krivinom postupku
mogao raspolagati dokazima koji su in favorem osumnjienog.
U toku provoenja istrage branilac ima pravo prisustvovati ispitivanju
osumnjienog.
U postupku optuivanja branilac ima pravo da prisustvuje izjanjenju o
krivnji, da izvri uvid u sve spise i dokaze, predloi sudsko osiguranje dokaza
i podnese prigovor(e) na optunicu.
Na glavnom pretresu prisustvo branioca je obavezno, kako kad se radi o
postavljenom braniocu, tako i onda kada brailac nastupa na osnovu
punomoi.
Branilac ima pravo poduzimati sve radnje koje su u korist optuenog
ili slue zatiti njegovih prava:
1.Direktno, unakrsno ili dodatno ispitivanje svjedoka ili vjetaka;
2.Po zavretku dokaznog postupka branilac ima pravo, kao i tuilac, oteeni
i optueni, na davanje zavrne rijei.
3.Nakon zavretka prvostepenog postupka branilac ima pravo da ulae redov
prav.lije
4. (alba na presudu(prvostepenu/drugostepenu,
5.alba na rjeenje) i podnese zahtjev za ponavljanje krivinog postupka kao
vanredni pravni lijek.
Dunosti branioca
Branilac ima ne samo pravo nego i dunost da preuti injenice koje idu na
tetu lica/osobe koju brani.
Istovremeno branilac ne smije sprijeavati sud, tuioca i druge organe u
postupku da utvruju takve injenice.
Branilac je duan da prihvati odbranu i prui pravnu pomo osumnjienom,
odnosno optuenom bez obzira da li je rije o fakultativnoj, obligatornoj ili
odbani osoba slabog imovnog stanja.
Branilac je duan da postupa savjesno u zatiti interesa osumnjienog,
odnosno optuenog i da uva kao tajnu sve to je saznao od osumnjienog,
odnosno optuenog, tj. to mu je povjereno kao braniocu.
Pojam sudske odluke

Sudska odluka je vrsta procesne radnje s izjavom volje procesnog tijela da se


pravna pravila sadrana u apstraktnim normama, primijene na konkretno
injenino stanje, te da se tako na autoritativan nain stvore odreeni pravni
uinci.
Vrste sudskih odluka
Prema kriteriju oblika, odluke se u krivinom postupku dijele na:
-Presude,
-Rjeenja i
-Naloge.
Prema kriteriju sadraja dijele se na:
-Meritorne (sutinske) i
-Formalne (procesne).
Prema kriteriju funkcije dijele se na:
-Zakljune (odluke kojima se zavrava postupak u pojedinom stadiju ili u
cjelini) i
-Interimne (odluke kojima se rjeava o pitanjima od prethodne vanosti za
donoenje zakljune odluke).
Pravomonost i izvrnost sudskih odluka u krivinom postupku
Pravomonost znai da odluka u postupku u kojem je donesena postaje
neopozivom i neizmjenjivom, te ujedno sadri zapovijed da se mora izvriti.
Vrste pravomonosti
-Formalna pravomonost; i
-Materijalna pravomonost.
U pravnoj su teoriji poznate jo i tzv. apsolutna i relativna, te potpuna i
djelomina pravomonost.
Izvrnost
Tri uvjeta:
-Pravomonost;
-Dostavljanje; i
-Nepostojanje zakonskih smetnji za izvrenje.
injenice i injenino stanje u krivinom postupku
U krivinom postupku, kao i u svakom drugom sudskom postupku nastoje se
utvrditi stanovite injenice.
Prema krivinoprocesnoj teoriji za ovaj postupak specifine injenice
koje se moraju utvrditi su one koje e nam dati odgovore na
slijedea pitanja:
1. Da li je u konkretnom sluaju izvreno krivino djelo?
2. Da li je osoba prema kojoj je upravljen krivinopravni zahtjev izvrila
krivino djelo?
3. Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret?
4. Da li se u smislu materijalnog krivinog prava mogu primijeniti
krivinopravne sankcije

Treba imati u vidu da se u krivinom postupku istinito i potpuno moraju


utvrivati (i utvrditi) samo odlune, vane i bitne injenice koje su od znaaja
za sudsku odluku.
Tako se u smislu krivinog procesnog prava i krivinog postupka, injenica
odreuje kao pojava u stvarnosti, u kojoj se sastoje uvjeti primjene krivinog
materijalnog prava za primjenu krivine sankcije u konkretnom sluaju i
uvjeti procesnog prava za voenje krivinog postupka i vrenje procesnih
radnji.
Samo injenino stanje se razumijeva kao kompleks, ili skup
odreenih injenica koje se moraju utvrditi u krivinom postupku, a
za donoenje pravilne odluke, odnosno kao skup injenica na kojima se
neposredno temelji primjena materijalnog ili formalnog krivinog zakona u
odreenom krivinom predmetu.
Koje se to injenice utvruju u krivinom postupku
Nije sporno kako u krivinom postupku nema potrebe za spoznavanjem
injenica koje nemaju nikakva doticaja s poiniteljem, oteenim ili uope s
okolnostima krivinog dogaaja.
U tom smislu, dakle utvruju se samo one injenice koje su od
znaenja za konkretni postupak i utvrivanje istine odreenog
kvaliteta (da li materijalne, apsolutne, stvarne, objektivne ili kakve
druge, o tome emo imati prilike raspravljati kasnije).
Drugim rijeima utvruju se samo one injenice koje su za taj
postupak relevantne sa spoznajnog stajalita.
Vrste injenica koje se utvruju u krivinom postupku
Materijalnopravno relevantne injenice (injenice na koje materijalno
krivino pravo nadovezuje odreenu pravnu posljedicu;
Procesnopravno relevantne injenice (to su sve injenice na koje se
neposredno nadovezuje primjena kakve norme krivinog procesnog prava )
Indicije
-rije je o injenicama koje su utvrene sa sigurnou ili/i okolnostima koje
neizravno ukazuju na postojanje odreenog krivinog djela i bliu ili dalju
vezu izmeu tog djela i neke osobe kao poinitelja, odnosno sauesnike,
rtvu i sl.
Pomone injenice
-u injenice koje se u krivinom postupku utvruju radi provjeravanja
vjerodostojnosti izvora saznanja o pravno relevatnim injenicama ili
indicijima.
injenice koje se ne utvruju u krivinom postupku
1.injenice koje ne treba utvrivati i krivinom postupku (oite ili oigledne
injenice, notorne ili opepoznate injenice i presumpcije);

2.injenice koje sud ne smije utvrivati u krivinom postupku (npr.


injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedilo naelo zabrane,
reformatio in peius, injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedile odredbe, o
iskljuivanju od dunosti svjedoenja i sl.)
Vrste utvrivanja injenica:
-vlastitim opaanjem,
-tako da neko ko zna neto o injenicama iz vlastitog opaanja to svoje
znanje saopi tijelu krivinog postupka (to moe biti npr. osumnjieni,
odnosno optueni),
-itanjem pismenih saopenja odnosno pismenih biljeki o injenicama (ta
pismena saopenja i biljeke nose naziv isprave) to ih je uinio neko drugi
ko o tim injenicama neto zna iz vlastitog opaanja, bez obzira na to u koju
je svrhu takav zapis uinjen,
-gledanjem ili sluanjem snimki uinjenih tehnikom registracijom injenica
(fotografija, filmova, magnetofonskih ili magnetoskopskih snimki itd.)
Navedena etiri naina utvrivanja injenica kako se naglaava[1]
mogu biti svedena na dva glavna i to:
1.vlastitim opaanjem tijela (subjekata) krivinog postupka; i
2. dokazivanjem, posredno.
Utvrivanje injenica vlastitim opaanjem u najopenitijem smislu
predstavlja zakljuivanje o postojanju ili nepostojanju kakve injenice ili o
njenom sadraju (kvalitetu ili kvantitetu tog sadraja) na temelju vlastitih
osjetila subjekta ili tijela koje ih utvruje.
Do utvrivanja injenica vlastitim opaanjem u krivinom postupku moe
doi na vie naina npr. putem dokazne radnje uviaja, takoer
rekonstrukcije dogaaja, i sl.*
Za razliku od vlastitog (linog) opaanja injenica, prilikom njihova
utvrivanja posrednim putem, odnosno dokazivanjem, tijela pozvana i
ovlatena na njihovo utvrivanje susreu se sa tzv. posrednicima u njihovu
utvrivanju, od ije vjerodostojnosti e ovisiti i vjerodostojnost zakljuka o
postojanju ili nepostojanju odreene injenice.
Dokazi
Pojam dokaza podrazumijeva svaki osnov koji govori u prilog istinitosti neke
vane injenice u postupku.
To je krivinopravno relevantna informacija sadrana u osobama i stvarima,
koja je dobivena na procesno propisan nain i upotrebom procesno
predvienih sredstava.
To je izvor saznanja o vanoj injenici koja se u krivinom postupku ne moe
utvrditi vlastitim opaanjem, pa procesno tijelo (subjekat) misaono uporite
za njezino utvrenje izvodi iz sadraja iskaza osobe, isprave ili tehnike
snimke zakljuivanjem o postojanju ili nepostojanju te injenice.
Predmet dokaza, dokazni osnov ili razlog i dokazno sredstvo

Predmet dokaza (lat. thema probandi) predmet dokaza je injenica koju


treba dokazati;
Dokazni osnov (lat. argumentum probatio) dokazni osnov je injenica koja
je ve dokazana i iz koje se izvodi zakljuak o postojanju ili nepostojanju
injenice koja se dokazuje;
Dokazno sredstvo (lat. media probandi) je izvor iz kojega se dobiva
injenica koja je dokazni osnov.
Klasifikacije dokaza
Neposredni i posredni dokazi.
-Podjela dokaza na neposredne i posredne temelji se na nainu na koji tijelo
krivinog postupka utvruje odreenu pravno relevantnu injenicu ili
injenice u postupku.
-Pa ako se to utvrivanje vri izravno, odnosno neposredno onda govorimo o
neposrednim dokazima, a ako se vri putem injenica indicija onda govorimo
o posrednim dokazima. Ovi posljednji su u literaturi poznati i kao indicijalni
dokazi.

Prvobitni i izvedeni dokazi


Ova se podjela temelji na tome da li se radi o utvrivanju injenica na
temelju dokaza iz prve ruke ili na temelju dokaza iz druge ruke.
Tako bi se prvobitnim dokazom imalo smatrati npr. izvornu ispravu ili iskaz
svjedoka oevica, a izvedenim dokazom prijepis isprave ili iskaz svjedoka po
uvenju
Osobni/lini i stvarni dokazi
Ova podjela polazi od izvora dokaza.
-U tom smislu ako je izvor dokaza osoba/lice, govorimo o osobnim ili
personalnim dokazima, a
-ako je izvor dokaza predmet, odnosno stvar onda govorimo o stvarnim ili
materijalnim dokazima.
Dokazi optube i dokazi odbrane
Dokazi se dijele na optuujue i opravdavajue,
-obzirom na to da li potvruju postojanje injenica koje ukazuju na
povezanost osumnjienog odnosno optuenog sa djelom koje mu se stavlja
na teret (u smislu da se radi o krivinom djelu, da je osumnjieni, odnosno
optueni poinitelj, te da je kriv za djelo koje mu se stavlja na teret) ili
-potvruju nepostojanje injenica koje ukazuju na prethodno pomenute
vidove povezanosti osumnjienog, odnosno optuenog sa krivinim djelom
koje mu se stavlja na teret.
Dokazi u savremenom krivinom postupku
1.iskaz osumnjienog, odnosno optuenog,

2.iskaz svjedoka,
3.iskaz vjetaka,
4.isprave, spisi i sl.
5.snimke dobivene tehnikom registracijom injenica.
Nezakoniti dokazi
Pravna teorija razlikuje vie vidova nezakonitih dokaza i to:
-dokazi koji su pribavljeni na zakonom zabranjen nain, (npr.
iznuivanje priznanja ili kakve druge izjave od osumnjienog, odnosno
optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku);
-dokazi koji su pribavljeni povredama temeljnih ljudskih prava i
sloboda, kao i bitnim povredama odredaba procesnog zakona, (npr.
dokazi dobiveni povredom prava na odbranu, kao i dokazi dobiveni
pretresom stana, prostorija i osoba koji je izvren bez sudske naredbe ili bez
prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne pretresu); i
-dokazi proizali iz nezakonitih dokaza, (tzv. plodovi otrovne voke),
koji takoer predstavljaju nezakonite dokaze. Radi se o dokazima koji su
pribavljeni na zakonit nain ali se za njih saznalo iz dokaza koji su
prvobitno pribavljeni na nezakonit nain, (npr. u okviru provoenja
pretresa stana, prostorija ili osoba bez sudske naredbe, osim u sluajevima
kada to zakon dozvoljava, izvreno je privremeno oduzimanje predmeta koji
su posluili za izvrenje krivinog djela na nain kako to predvia procesni
zakon.
U navedenom sluaju bez obzira to su predmeti koji su posluili za
izvrenje krivinog djela privremeno oduzeti u skladu sa odredbama
procesnog zakona pa su prema tome i zakoniti oni se nee moi
koristiti u postupku, niti e se na njima moi temeljiti presuda
obzirom da je njihovom zakonitom oduzimanju prethodio nezakonito izvren
pretres).
Pretres stana prostorija i osoba
Pretresanje je materijalno istraivanje nad stanom, prostorima, osobama i
stvarima, koje se poduzima s ciljem pronalaenja tragova krivinog djela ili
predmeta vanih za krivini postupak ili s ciljem hvatanja izvrioca krivinog
djela.
Vrste pretresa
Vrste pretresanja se veu uz objekt pretresanja, te pravila postupanja u toku
pretresanja.
S obzirom na objekat pretresanja razlikujemo:
1.Pretresanje nepokretnih i pokretnih stvari; i
2.Pretresanje osoba.
Pretresanje nepokretnih i pokretnih stvari
Pretresanje se moe odnositi na stan, druge prostorije ili pokretne stvari
osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba.

Pretresanje se moe poduzeti ne samo kod osobe za koju se sumnja da je


izvrila krivino djelo, ve i kod osobe za koju ta sumnja ne postoji, pa i kod
osobe koja je zbog srodstva ili drugih bliskih odnosa sa osumnjienim,
odnosno optuenim, osloboena dunosti svjedoenja.
Pretresanje osoba
Pretresanje osoba se odnosi kako na osumnjienog, tako i na svaku drugu
osobu koja nije izvrilac krivinog djela, ako je vjerojatno da se kod te osobe
nalaze predmeti ili tragovi vani za krivini postupak.
S obzirom na pravila koja se primjenjuju u toku pretresanja
razlikujemo:
-Redovno pretresanje ili pretresanje s prethodnom predajom naredbe za
pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje;
-Pretresanje kod kojeg se osoba ne obavjetava o razlozima pretresanja, te
se pretresanje obavlja bez prethodne najave;
-Pretresanje sa sudskom naredbom i
-Pretresanje bez sudske naredbe.
Pretresanje stana prostorija i osoba se u pravilu poduzima kao radnja
dokazivanja u istrazi, ali se moe poduzeti i u kasnijim stadijima krivinog
postupka uz napomenu kako su zakonski uvjeti za pretresanje uvijek isti bez
obzira u kojem stadiju postupka se pretres provodi.
Odredbe ZKP BiH o pretresanju stana, prostorija i osoba
Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjienog, odnosno optuenog i
drugih osoba, kao i njihovih pokretnih stvari izvan stana moe se poduzeti
samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze
uinitelj, sauesnik, tragovi krivinog djela ili predmeti vani za postupak.
Pretres stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari
Pretresanje pokretnih stvari, obuhvata i pretresanje kompjuterskih sistema,
ureaja za pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka, kao i
mobilnih telefonskih aparata.
Lica koja se koriste ovim ureajima duna su omoguiti pristup, predati medij
na kojem su pohranjeni podaci, te pruiti potrebna obavjetenja za upotrebu
tih ureaja.
Pretresanje osoba
Pretresanje osobe moe se poduzeti kad je vjerovatno da je ta osoba poinila
krivino djelo ili da e se pretresanjem pronai predmeti ili tragovi vani za
krivini postupak.
Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola.
Naredba za pretresanje
Naredbu za pretresanje izdaje Sud
zakonom.

pod uvjetima/uslovima propisanim

Naredbu za pretresanje Sud moe izdati na zahtjev Tuitelja/tuioca ili na


zahtjev ovlatenih slubenih osoba koje su dobile odobrenje od Tuitelja.
Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u pismenoj ili
usmenoj formi.
Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se
podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja.
Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, Sud e
daljnji tok razgovora zabiljeiti.
U sluaju kada se koristi zvuni ili stenografski zapisnik, zapisnik se u roku od
24 sata mora dati na prijepis ija e se istovjetnost ovjeriti i uvati s
originalnim zapisnikom.
Vrijeme izvrenja naredbe za pretresanje
Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od
izdavanja naredbe, nakon ega se, bez odlaganja, mora vratiti Sudu.
Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo kojeg dana u sedmici.
Naredba se moe izvriti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata,
osim ako u naredbi nije izriito dato ovlatenje da se moe izvriti u bilo koje
doba dana ili noi.
Postupak izvrenja naredbe za pretresanje
Prije poetka pretresanja ovlatena slubena osoba mora dati obavjetenje o
svojoj funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod
koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje.
Ako je nakon toga ovlatenoj slubenoj osobi pristup uskraen, moe
upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.
Prilikom izvravanja naredbe za pretresanje kojom se odreuje pretresanje
stana i drugih prostorija, ovlatena slubena osoba nije duna obavijestiti bilo
koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u stan ili
druge prostorije ako su prazni ili ako ovlatena slubena osoba opravdano
smatra da su prazni ili ako je ovlatena slubena osoba naredbom izriito
ovlatena da ue bez prethodne najave.
Korisnik stana i drugih prostorija pozvat e se da bude prisutan
pretresanju, a ako je on odsutan - pozvat e se njegov zastupnik ili
neko od odraslih lanova domainstva ili susjeda.
Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvriti nije prisutna, naredba se
ostavlja u prostoriji gdje se vri pretresanje, a pretresanje se izvrava i bez
njene prisutnosti.
Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva
punoljetna graanina kao svjedoci.
Pretresanju osobe prisustvuju svjedoci istog spola.
Svjedoci e se prije poetka pretresanja upozoriti da paze kako se
pretresanje vri, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o
pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadraj zapisnika nije
taan.

Prilikom vrenja pretresanja slubenih prostorija pozvat e se njihov


starjeina ili rukovoditelj da bude prisutan pretresanju.
Ako se pretresanje mora poduzeti u vojnom objektu, pismena naredba o
pretresanju dostavlja se vojnim vlastima, koje e odrediti najmanje jednu
vojnu osobu da bude prisutna pretresanju.
Zapisnik o pretresanju
O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit e se
zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vri
pretresanje i osobe ija je prisutnost obavezna.
Prilikom vrenja pretresanja oduzet e se privremeno samo oni predmeti i
isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja.
U zapisnik e se unijeti i tano opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a
to e se naznaiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja e se odmah
uruiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.
Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nau
predmeti koji nemaju veze s krivinim djelom zbog kojeg je izdata
naredba za pretresanje, ali upuuju na drugo krivino djelo, oni e
se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju e se
odmah izdati potvrda.
O tome e se obavijestiti tuitelj/tuilac.
Ti e se predmeti odmah vratiti ako Tuitelj ustanovi da nema osnova za
pokretanje krivinog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po
kojem bi se ti predmeti imali oduzeti.
Predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i slinih ureaja za
automatsku obradu podataka vratit e se nakon pretresanja njihovim
korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje voenje krivinog postupka.
Osobni podaci pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhe
krivinog postupka i izbrisat e se, bez odlaganja, kad ta svrha prestane.
Oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje
Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za
pretresanje, ovlatena slubena osoba e napisati i potpisati
potvrdu u kojoj e navesti oduzete predmete i naziv Suda koji je
izdao naredbu.
Ako je predmet privremeno oduzet od odreene osobe, potvrda o
privremenom oduzimanju predmeta mora se uruiti toj osobi.
Ako je predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije, takva potvrda mora
se uruiti vlasniku, stanaru ili korisniku.
Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje,
ovlatena slubena osoba mora, bez odlaganja, vratiti Sudu naredbu
i predati predmete i spisak oduzetih predmeta.
Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, Sud e
zadrati predmete pod nadzorom Suda do daljnje odluke ili odrediti da
predmeti ostanu pod nadzorom podnositelja zahtjeva za izdavanje naredbe ili
pod nadzorom ovlatenog izvritelja naredbe.

Pretresanje bez naredbe i svjedoka


Ovlatena slubena osoba moe ui u stan i druge prostorije bez naredbe i
bez svjedoka i, po potrebi, izvriti pretresanje:
1.ako stanar tog stana to eli,
2.ako neko zove u pomo,
3.ako je potrebno uhvatiti uinitelja krivinog djela koji je zateen na djelu ili
radi sigurnosti ljudi i imovine,
4.ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi Suda ima
pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.
Ovlatena slubena osoba moe pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i
bez prisutnosti svjedoka:
1. pri izvrenju naredbe o dovoenju,
2. prilikom lienja slobode,
3. ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oruje,
4. ako postoji sumnja da e sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji se
trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku.
Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bez
prisustva svjedoka, ovlatena slubena osoba mora odmah podnijeti
izvjetaj Tuitelju, koji e o tome obavijestiti sudiju za prethodni
postupak.
Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja bez naredbe i svjedoka.
Privremeno oduzimanje predmeta
Privremeno oduzimanje predmeta i imovine se oznaava kao mjera procesne
prinude sa viestruko razliitom prirodom.
Ovom radnjom dokazivanja se:
1.Pribavljaju dokazi vani za voenje krivinog postupka i donoenje sudske
odluke;
2.Osigurava sigurnost ljudi i imovine sprijeavanjem vrenja krivinih djela;
3.Omoguava efikasno odvijanje krivinog postupka, s obzirom da
privremeno oduzimanje predmeta, a naroito imovine, doprinosi efikasnijem
odvijanju krivinog postupka i uspjenijem suzbijanju kriminaliteta.
Privremeno oduzimanje predmeta ima slijedee pojavne oblike:
1.Privremeno oduzimanje predmeta koji se po KZ BiH imaju oduzeti;
2.Privremeno oduzimanje predmeta koji mogu posluiti kao dokaz u
krivinom postupku;
3.Prikupljanje podataka pohranjenih u kompjuteru ili slinim ureajima za
automatsku obradu podataka;
4.Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki;
5.Privremeno oduzimanje dokumentacije;
6. Dostavljanje podataka o bankovnim depozitima i drugim financijskim
transakcijama i poslovima odreene osobe;
7. Privremeno obustavljanje izvrenja odreene financijske transakcije;

8. Privremeno oduzimanje imovine radi obezbjeenja;


9. Dostavljanje podataka o koritenju telekomunikacijskih usluga odreene
osobe.
Odredbe ZKP BiH o privremenom oduzimanju predmeta
Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u
krivinom postupku privremeno e se oduzeti i na osnovu sudske odluke e
se obezbijediti njihovo uvanje.
Naredba za oduzimanje predmeta
Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje Sud, na prijedlog Tuitelja ili na
prijedlog ovlatene slubene osobe koja je dobila odobrenje od Tuitelja.
Oduzimanje predmeta vri ovlatena slubena osoba na osnovu izdate
naredbe.
Ko dri takve predmete, duan ih je predati po naredbi Suda.
Osoba koja ih odbije predati, moe se kazniti do 50.000 KM, a u sluaju
daljnjeg odbijanja - moe se zatvoriti.
Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavretka krivinog postupka, a
najdue 90 dana.
Na isti nain postupit e se prema slubenoj ili odgovornoj osobi u dravnom
organu ili pravnoj osobi.
Pomenuto vrijedi i u pogledu podataka pohranjenih u kompjuteru ili slinim
ureajima za automatsku obradu podataka.
Meutim, navedene mjere ne mogu se primijeniti prema osumnjienom,
odnosno optuenom niti osobama koje su osloboene dunosti svjedoenja.
Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe
Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u
krivinom postupku mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe Suda ukoliko
postoji opasnost od odlaganja.
Ukoliko se osoba koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta,
Tuitelj e u roku od 72 sata od izvrenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji
za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta.
Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev Tuitelja, oduzeti
predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku.
Privremeno oduzeti predmeti e se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti.
Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki
Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge poiljke upuene
osumnjienom, odnosnom optuenom ili one koje on odailje, a koje se
nalaze kod preduzea i osoba koje vre poslove pote i telekomunikacija.
Pomenute poiljke mogu se privremeno oduzeti ako postoje okolnosti zbog
kojih se s osnovom moe oekivati da e ove poiljke posluiti kao dokaz u
postupku.
Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki izdaje Sud, na prijedlog Tuitelja.

Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki moe izdati i Tuitelj, ako postoji


opasnost od odlaganja, s tim da o njenom potvrivanju odluuje sudija za
prethodni postupak u roku od 72 sata od privremenog oduzimanja poiljki.
Ukoliko naredba ne bude potvrena te poiljke se ne mogu koristiti kao dokaz
u krivinom postupku.
Mjere privremenog oduzimanja ne mogu se primjenjivati na pisma,
telegrame i druge poiljke razmijenjene izmeu osumnjienog, odnosno
optuenog i njegovog branitelja.
Ukoliko to interesi postupka doputaju, o poduzetim mjerama privremenog
oduzimanja obavijestit e se osumnjieni, odnosno optueni protiv koga su
primijenjene te mjere.
Izdate poiljke otvara Tuitelj u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju e se
paziti da se ne povrijedi peat, a omoti i adresa e se sauvati.
O otvaranju e se sastaviti zapisnik.
Popis privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije
Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku e se
popisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija, i o tome izdati
potvrda.
Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu, predmeti i dokumentacija
e se staviti u omot i zapeatiti.
Predmet koji je oduzet od fizike, odnosno pravne osobe ne moe se prodati,
pokloniti ili na drugi nain njim raspolagati.
Pravo albe
Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo
albe.
Meutim, alba ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.
Protiv odluke Suda kojom se vraaju oduzeti predmeti ili dokumentacija,
Tuitelj ima pravo podnijeti albu.
Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije
Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri
Tuitelj.
O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Tuitelj je duan
obavijestiti osobu ili preduzee od koje su predmeti oduzeti, sudiju za
prethodni postupak i branitelja.
Pri otvaranju i pregledu oduzetih predmeta i dokumentacije mora se voditi
rauna da njihov sadraj ne saznaju neovlatene osobe.
ISKAZ OSUMNJIENOG ODNOSNO OPTUENOG
Specifinost poloaja optuenog/okrivljenog u krivinom postupku ogleda se
u tome to mu istovremeno pripadaju dvije uloge, s jedne strane, on je
subjekt krivinog postupka koji ima sve pravne i faktine mogunosti da u
postupka sam zastupa svoje interese, dok s druge strane, on biva i osoba iji
iskaz slui kao dokaz u krivinom postupku[stranka u postupku).

Iskaz osumnjienog, odnosno optuenog, kao dokazno sredstvo predstavlja


izvor saznanja o injenicama koje su predmet utvrivanja u postupku, a
njegov iskaz jedan od najvanijih dokaza u krivinom postupku.
Sadraj tog iskaza moe biti priznanje (izjava kojom u cjelini ili djelomino
iznosi injenice koje predstavljaju zakonska obiljeja krivinog djela),
poricanje onog to mu se optubom stavlja na teret ili neka druga izjava
kojom pristaje na tvrdnje optube o postojanju injenica na njegovu tetu.
Historijski razvoj ovog instituta poznaje kako se navodi etiri osnovna nazora
o tome kako rijeiti pitanje pod kojim uvjetima osoba osumnjienog, odnosno
optuenog moe biti izvorom saznanja o injenicama koje se utvruju u
krivinom postupku. To su:
U akuzatorkom krivinom postupku,Pravo moe staviti na raspolaganje
tijelima krivinog postupka samo iskaz, osumnjienog, odnosno optuenog
to ga je on na vlastitu inicijativu dao u krivinom postupku.
Ta prava zabranjuju ispitivanje osumnjienog, odnosno optuenog u
krivinom postupku da bi se dobio njegov iskaz.
Optueni nije duan da da o navodnom krivinom djelu. U istom
akuzatorskom postupku ni tuilac a ni sud nisu ovlateni optuenom
postavljati bilo kakva druga pitanja osim pitanja da li smatra tubu
osnovanom ili ne.
Tijela krivinog postupka imaju pravo temeljito osumnjienog, odnosno
optuenog podvrgnuti muenju (torturi) da bi se ispitivanjem na mukama
utvrdilo je li kriv ili nevin.
U inkvizitorskom postupku, za vrijeme istrage osumnjieni je mogao
iznijeti svoju odbranu, koju je imao i dokazivati.
On je bio duan da govori istinu i na to se mogao prisiliti primjenom torture i
drugih nehumanih postupaka.
Pravo moe tijelima krivinog postupka staviti na raspolaganje samo iskaz
osumnjienog, odnosno optuenog dobiven obinim ispitivanjem (bez
muenja), ali je osumnjieni, odnosno optueni duan u krivinom postupku
istinito odgovarati na pitanja koja mu se postave.
U vrijeme prelaska sa inkvizitorskog
na mjeoviti krivini postupak
osumnjieni, odnosno optueni nije duan da da iskaz, ali mu se pitanja
mogu postavljati i on moe na njih odgovarati pri emu nije duan govoriti
istinu.
Pravo moe tijelima krivinog postupka staviti na raspolaganje samo iskaz
okrivljenika dobiven obinim ispitivanjem (bez muenja), pri emu
osumnjieni, odnosno optueni nije uope duan odgovarati na pitanja, a ako
iskazuje, nije pravno duan govoriti istinu.
Odredbe ZKP BiH o ispitivanju osumnjienog

Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri Tuitelj ili ovlateno slubeno lice.


U naem krivinom procesnom pravu osumnjienom, se mora omoguiti da
se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve
injenice i dokaze koji mu idu i korist, s tim da osumnjieni , odnosno
optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena
pitanja.
Ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog.
Prilikom ispitivanja osumnjienog ne smije se upotrijebiti sila, prijetnja,
prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu utjecati na slobodu
odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja.
Ako je postupljeno suprotno, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati
sudska odluka.
Pouka osumnjienom o njegovim pravima
Na poetku ispitivanja osumnjienom e se saopiti za koje krivino
djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a pouit e se i o
sljedeim pravima:
1.da nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja,
2.da moe uzeti branitelja po svom izboru koji moe biti prisutan njegovom
ispitivanju, kao i da ima pravo na branitelja bez naknade u sluajevima
predvienim ovim zakonom,
3. da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve
injenice i dokaze koji mu idu u korist i ako to uini u prisustvu branioca da je
takav njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez njegove
saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnom pretresu,
4. da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene
predmete koji mu idu u korist, osim ako je rije o spisima i predmetima ije bi
otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage,
5. da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako ne razumije ili ne
govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja.
Osumnjieni se moe dobrovoljno odrei navedenih prava, ali njegovo
ispitivanje ne moe zapoeti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne
zabiljei pismeno i dok ne bude potpisana od strane osumnjienog.
Osumnjieni se ni pod kojim okolnostima ne moe odrei prava na prisustvo
branitelja ako je njegova odbrana obavezna u skladu s ovim zakonom.
Ako se osumnjieni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na
postavljena pitanja, mora mu se i u tom sluaju omoguiti da se izjasni o
svim injenicama i dokazima koji mu idu u korist.
Ako je postupljeno protivno navedenim odredbama, na iskazu osumnjienog
ne moe se zasnivati sudska odluka.
Nain ispitivanja osumnjienog
O svakom ispitivanju osumnjienog sainjava se zapisnik.
Bitni dijelovi iskaza unijet e se doslovno u zapisnik.

Nakon to je zapisnik sainjen, osumnjienom e se proitati zapisnik i


predati kopija zapisnika.
Procesna pravila za ispitivanje osumnjienog odnose se na garancije koje se
moraju potivati prilikom ispitivanja osumnjienog, subjekte koji mogu
ispitivati osumnjienog, te tok ispitivanja.
Polazei od procesnih garancija, ispitivanje treba vriti tako da se u punoj
mjeri potuje linost osumnjienog.
Ispitivanje osumnjienog u pravilu se snima na audio ili video traku,
pod slijedeim uvjetima: 1.da je osumnjieni obavijeten na jeziku koji
govori i razumije da se ispitivanje snima na audio ili video traku,
2. u sluaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida e se naznaiti u
snimku, kao i vrijeme nastavljanja i zakljuenja ispitivanja,
3. na kraju ispitivanja osumnjieni e dobiti mogunost da pojasni sve to je
rekao i da doda sve to eli,
4. zapis s trake e se prepisati nakon zavretka ispitivanja, a kopija prijepisa
uruit e se osumnjienom zajedno s kopijom snimljene trake ili ako je
koritena aparatura za istovremeno pravljenje veeg broja snimaka, uruit e
mu se jedna od originalno snimljenih traka,
5. poto se napravi kopija originalne trake u svrhu prijepisa, originalno
snimljena traka ili jedna od originalno snimljenih traka e se zapeatiti u
prisustvu osumnjienog, s ovjerom potpisa organa krivinog postupka i
osumnjienog.
Dokazna vrijednost iskaza osumnjienog, odnosno optuenog
Pod ocjenom vrijednosti iskaza osumnjienog, odnosno optuenog kao
dokaza u konkretnom sluaju razumijemo ocjenu to dokazuje iskaz
osumnjienog, odnosno optuenog u konkretnom sluaju, uzevi u obzir sve
ostale raspoloive dokaze sluaja, kao i injenice to ih je organ krivinog
postupka utvrdio vlastitim opaanjem.
Sama dokazna vrijednost iskaza osumnjienog, odnosno optuenog kao
dokaza sagledava se u okviru naela slobodne ocjene dokaza pri emu se
bez obzira na sadraj iskaza osumnjienog, odnosno optuenog, taj iskaz
ocjenjuje kao i svaki drugi dokaz u krivinom postupku.
Posebne istrane radnje
Posebne istrane radnje (specijalne istrane tehnike, prikrivene istrane
mjere), predstavljaju istranu djelatnost do koje dolazi (ultima ratio)
u sluaju istraivanja tekih krivinih djela kada na drugi nain ili
nije mogue pribaviti dokaze ili bi to predstavljalo nesrazmjernu tekou.
U pogledu poduzimanja, provoenja i koritenja rezultata prikrivenog
istraivanja zahtjeva se potivanje slijedeih naela:
-Neophodnost;
-Odluka suda;
-Postojanje odreene vjerojatnosti u vezi sa krivinim djelom;
-Zakonski katalog radnji;

-Zakonski katalog krivinih djela;


-Odreenost osobe i vrste mjere i
-Vremenska ogranienost.
Posebne istrane radnje prema ZKP BiH
1.Nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija;
2.Nadzor i tehniko snimanje prostorija;
3.Pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka;
4.Tajno praenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i
predmeta koji stoje u vezi s njima;
5.Koritenje prikrivenih istraitelja i koritenje informatora;
S6.imulirani i kontrolirani otkup i simulirano davanje potkupnine i
7.Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela.
Prikrivene istrane radnje se:
Moraju uvijek propisati zakonom
Primjenjuju samo onda ako se na drugi nain ne mogu prikupiti dokazi
Primjenjuju samo uz postojanje odreenog stepena sumnje da je osoba
izvrika krivino djelo propisane teine, odnosno da je zajedno sa drugom
osobom ili (osobama/licima) uestvovala u izvrenju takvog krivinog djela,
Primjenjuju samo uz prethodnu saglasnost suda i obavljaju pod njegovom
nadzorom
Zakonski uvjeti za odreivanje posebnih istranih radnji
Postojanje osnova sumnje u pogledu odreeneog lica/osobe da je sama ili
zajedno s drugim osobama uestvovala ili uestvuje u izvrenju odreenog
zakonski katalogiziranog krivinog djela, a na drugi nain se ne mogu
pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim
tekoama.
Moraju vremenski ograniiti i
Moraju opteretiti procesnom sankcijom o neupotrebljivosti dokaznog
materijala koji nije prikupljen pod zakonskim uslovima.
Krivina djela za koje se mogu odrediti posebne istrane radnje
prema ZKP BiH su:
1.Protiv integriteta BiH;
2.Protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom;
3.Terorizma i
4.Sva druga krivina djela za koja se prema zakonu moe izrei kazna
zatvora od 3 godine ili tea kazna.
Prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da poiniocu, odnosno od
poinioca prenosi informacije u vezi sa krivinim djelom, odnosno da
poinilac koristi njeno sredstvo telekomunikacije moe se poduzeti posebna
istrana radnja nadzora i tehnikog snimanja telekomunikacija.
Nadlenost za odreivanje posebnih istranih radnji

Nadlean za odreivanje posebnih istranih radnji je sud, odnosno sudija za


prethodni postupak.
Odreivanje posebnih istranih radnji vri se na temelju naredbe uz
obrazloni prijedlog tuitelja.
Provoenje posebnih istranih radnji vri se iskljuivo na temelju
pismene naredbe, izuzetno meutim ako se pismena naredba ne moe
dobiti na vrijeme, a postoji opasnost od odlaganja, onda se moe zapoeti i
sa izvravanjem radnje i na temelju usmene naredbe sudije za
prethodni postupak.
U tom sluaju pismena naredba mora biti pribavljena u roku od 24
sata od izdavanja usmene naredbe.
Trajanje, produenje i obustava, odnosno prestanak prikrivene
istrage
Posebne istrane radnje nadzora i tehnikog snimanja telekomunikacija,
pristupa kompjuterskim sistemima i kompjuterskog sravnjenja podataka,
nadzora i tehnikog snimanja prostorija, tajnog praenja i tehnikog snimanja
osoba i predmeta, te nadziranog prijevoza i isporuke predmeta krivinog
djela mogu trajati najdue mjesec dana.
Na obrazloeni prijedlog tuitelja iz posebno vanih razloga mogu se
pomenute radnje produiti za jo mjesec dana pri emu tri
prvonavedene mogu trajati ukupno najdue 6 mjeseci, dok je za tajno
praenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i predmeta koji su
u vezi s njima, te nadzirani prijevoz i isporuku predmeta krivinog djela
predvieno ukupno najdue trajanje od 3 mjeseca.
U odnosu na radnju simuliranog i kontroliranog otkupa predmeta i
simuliranog davanja potkupnine usvojeno je rjeenje o vremenskom
neograniavanju ove radnje to je u skladu sa njezinim specifinim
sadrajem.
Koritenje prikrivenog istraitelja i informatora kao posebne istrane radnje
nisu vremenski ogranieni.
Obaveza je suda da pismenom naredbom bez odlaganja obustavi
izvrenje poduzetih radnji ako su prestali razlozi zbog kojih su bile
odreene.
Postupanje s materijalom pribavljenim posebnim istranim radnjama
Nakon prestanka primjene bilo koje od posebnih istranih radnji obaveza je
organa unutarnjih poslova da sve informacije, podatke i predmete dobivene
njihovom primjenom, kao i izvjetaj dostave tuitelju.
Tuitelj je duan sudiji za prethodni postupak dostaviti pismeni izvjetaj o
poduzetim radnjama na temelju kojeg e on provjeriti da li je postupljeno po
njegovoj naredbi.
U sluaju da tuitelj odustane od krivinog gonjenja, odnosno ako se
ispostavi da podaci i obavijesti prikupljeni primjenom nareenih radnji nisu
potrebni za krivini postupak, unititi e se pod nadzorom sudije za prethodni
postupak, o emu e se sastaviti poseban zapisnik.

O poduzimanju radnji, razlozima za njihovo poduzimanje, informaciji da


dobiveni materijal nije bio osnov za krivino gonjenje i da je uniten, pismeno
se obavjetava osoba protiv koje je primjenjena bilo koja od posebnih
istranih radnji.
Obaveza je suda da bez odlaganja, a nakon poduzimanja pomenutih radnji
obavijesti osobu protiv koje je radnja bila poduzeta, a osoba protiv koje je
radnja bila poduzeta moe od suda zatraiti ispitivanje zakonitosti naredbe i
naina na koji je provedena.
Granice djelovanja i zabrana ulaska u kanjivu zonu
Prema izriitoj odredbi ZKP-a prilikom angairanja prikrivenog istraitelja, te
provoenja radnje simuliranog otkupa i simuliranog davanja potkupnine
organi unutarnjih poslova ili druge osobe ne smiju poduzimati aktivnosti koje
predstavjaju poticanje na izvrenje krivinog djela.
Zatita odnosa osumnjieni branitelj
Na razgovor osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili zajedno s
drugim osoba uestvovala ili uestvuje u izvrenju krivinog djela za koje se
mogu odrediti posebne istrane radnje i njenog branitelja imaju se na
odgovarajui nain primijeniti odredbe o komunikaciji osumnjienog i
branitelja to e rei da takva komunikacija ne moe biti objektom prikrivene
istrage.
Uviaj
Uviaj je istrana (dokazna) radnja putem i u procesnom okviru koje organi
krivinog postupka na osnovu/temelju svog vlastitog opaanja ispituju
prikupljene dokaze i utvruju, te razjanjavaju za krivini postupak vane
injenice.
Uviaj prije svega slui otkrivanju i prikupljanju dokaza o postojanju krivinog
djela i dokaza vanih za otkrivanje njegovog izvrioca, ali je, takoer, bitan i
za provjeravanje i ocjenu drugih prikupljenih dokaza, kao i za prikupljanje
podataka koji su od znaaja za utvrivanje imovinskopravnog zahtjeva[1].
U praksi uviaj se poduzima u vezi s onim krivinim djelima uslijed ijeg su
izvrenja nastupile promjene ili su ostavljeni tragovi u vanjskom svijetu.
U toku krivinog postupka uviaj se moe izvriti u istrazi i tada ga poduzima
tuilac ili ovlatena slubena osoba/lice.
Ovlatena slubena osoba/lice duna je obavijestiti tuioca o poduzimanju
uviaja duna je izvriti uviaj odrediti potrebna vjetaenja osim obdukcije i
ekshumacije lea.
Uviaj se takoer moe poduzeti prije donoenja naredbe o provoenju
istrage u tzv. predistranom postupku.
Na glavnoj raspravi/pretresu uviaj vri raspravno vijee, odnosno sudija, a
van glavnog pretresa sudija ili predsjednik vijea, odnosno lan vijea.
Uviaj se moe obaviti i na pretresu pred vijeem apelacionog odjeljenja ili
odrediti da se izvri izvan pretresa.

MJESTO I OBJEKTI UVIAJA


Uviaj se vri na otvornom ili u zatvorenom prostoru gdje je izvreno krivino
djelo, odnosno nad mjestom radnje izvrenja i mjestom gdje je posljedica
nastupila.
Uviaj se moe vriti i na predmetima koji su posluili za pripremanje ili
izvrenje krivinog djela, predmetima sa/na kojima je krivino djelo izvreno
ili predmetima koji su nastali izvrenjem krivinog djela.
Uviaj se moe poduzeti i nad osobama i to se oznaava kao tjelesni pregled
osumnjienog ili drugih osoba.
Ovaj tjelesni pregled osumnjienog i drugih osoba moe se oznaiti kao
uviaj samo onda ako ga poduzima organ krivinog postupka, a ne vjetak.
PRISUSTVO PROCESNIH SUBJEKATA UVIAJU
U ovisnosti od stadija u kojem se poduzima uviaj, osim organa koji vri
uviaj, uviaju mogu prisustvovati odreeni krivinoprocesni subjekti.
Tako u istrazi/uviaju mogu prisustvovati osumnjieni i njegov branilac.
Uviaju moe prisustvovati i oteen krivinim djelom.
U ostalim stadijima kada se kao organ uviaja pojavljuje sud obavezno je da
se o poduzimanju uviaja obavijeste optueni ili njegov branilac, te tuitelj.
ZAPISNIK O UVIAJU
Bez obzira kada se poduzima, o uviaju se mora sastaviti zapisnik.
Zapisnik o uviaju pored opeg sadraja (propisanog odredbama ZKP-a)
mora obuhvatiti i podatke koji su u vezi sa prirodom ove procesne radnje.
U zapisnik o uviaju unose se i podaci koji su vani s obziromna prirodu ove
procesne radnje ili koji su vani za utvrivanje istovjetnosti pojedinih
predmeta (opis, mjere, veliine i sl.), a ako su napravljene skice, fotografije i
sl. to e se navesti u zapsniku i prikljuiti istom.
Zapisnik o uviaju sainjava se odmah tj. u toku vrenja uviaja ili
neposredno nakon njega.
Zapisnik o uviaju potpisuje organ koji vri uviaj i zapisniar.
POZIVANJE VJETAKA ILI STRUNE OSOBE KRIMINALISTIKOTEHNIKE ILI DRUGE STRUKE
Prilikom obavljanja uviaja moe se pozvati vjetak ukoliko bi njegova
prisutnost bila od koristi za davanje nalaza i miljenja.
Takoer, uviaj se moe vriti i uz pomo strune osobe kriminalistikotehnike ili druge struke koja e pomoi u pronalaenju, osiguranju ili
opisivanju tragova, izvriti potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti druge podatke.
Rekonstrukcija dogaaja (sudski eksperiment)
Za razliku od uviaja rekonstrukcija dogaaja je istrana radnja kojom se u
supstancijalnom smislu stvara stanje slino onom kakvo je bilo u toku uviaja
ili neke druge radnje, u njenim se okvirima zapravo vjetaki ponavljaju neke
injenice i okolnosti krivinog dogaaja u vjetaki postavljenim uvjetima.

Rekonstrukcija dogaaja se poduzima radi provjeravanja izvedenih dokaza ili


utvrivanja injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari.
Sama rekonstrukcija se vri tako to se ponavljaju radnje ili situacije u
uvjetima
pod
kojima
se
prema
izvedenim
dokazima
dogaaj
odigrao/dogaao.
Rekonstrukciji dogaaja moe se pristupiti u toku cijelog krivinog postupka
uz napomenu da je u istrazi vri tuilac, a u daljem toku krivinog postupka
sud.
Zakonske odredbe izriito zabranjuju odreene naine vrenja rekonstrukcije
dogaaja.
U tom smislu rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni
red i moral ili se dovodi u opasnost ivot i zdravlje ljudi.
Pojam vjetaka i vjetaenja
Krivini postupak zahtjeva da se neke injenice rasprave kako bi se donjela
pravilna sudska odluka.
esto se raspraljaju neka pitanja na koja tuilac i sud nemogu dati odgovore,
pa ni pripadnici organa unutranjih poslova nemaju za to odgovarajuu
spremu ni znanje kako bi dali odg
(npr. da li je osumnjieni, optueni duevno bolestan ili poremeen, odnosno
optueni uraunljiv i krivino odgovoran).
Na takva pitanja se mora dobiti odgovor jer od njih zavisi pravilno i zakonito
rjeavanje krivine stvari.
Za rjeavanje takvih pitanja u postupku se pozivaju struna lica da daju
odgovore.
Ta lica/osobe se nazivaju vjetaci/eksperti (artis periti).
Vjetak je, dakle, nezainteresovana osoba koja koja raspolae posebnim
strunim znanjem i koju je tuilac, odnosno sud, pozvao da mu pomogne
prilikom utvrivanja vanih injenica u krivinom postupku.
U krivinom postupku vjetak pomae u utvrivanju injenica, a nikada
prilikom odluivanja u primjeni pravne norme.
Vjetaci na osnovu svoje strune spreme, strunog znanja opaaju injenice i
o uinjenom opaanju daju daju struno miljenje. To je nain na koji vjetaci
preduzimaju procesnu radnju vjetaenja u krivinom postupku.
Vjetaenje je procesna radnja u okviru koje vjetak, kao osoba koja
raspolae posebnim naunim ili strunim znanjem i umijeem, primjenjuje
nauna i struna znanja, vjetine i metode na injenice koje predstavljaju
predmet vjetaenja.
Vjetaenje se sastoji iz dva dijela:
A) nalaz i
B) miljenja.
Nalaz (visum repertum) je neposredno ulno opaanje ili posmatranje
predmeta vjetaenja.

Miljenje (avis parere) je izvoenje zakljuaka prema pravilima struke ili


nauke iz utvrenih injenica.
Vjetaenjem se opisno pribavlja iskaz vjetaka kao izvor saznanja o vanim
injenicama, koje su predmet utvrivanja u krivinom postupku.
Vjetaenje se odreuje kada za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice
treba pribaviti nalaz i miljene osobe/lica koja zaspolae potrebnim strunim
znanjem, moto je procesnih zakona.
Vjetaenje se preduzima:
1.U predistranom postupku,
2.U istrazi,
3.U okviru sudskog obezbjeenja dokaza u toku istrage i postupka
optuivanja, te na glavnom pretresu.
Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti sasluana kao
svjedok ili osoba koja je osloboena dunosti svjedoenja, kao ni osoba
prema kojoj je krivino djelo izvreno.
Ukoliko je takva osoba odreena za vjetaka na nenom nalazu i miljenju
ne moe se zasnivati sudska odluka.
Vjetak nemoe biti ni osoba za koju postoje razlozi za izuzee, ili
osimnjiena, optuena ili na neki drugi nain povezana osoba sa krivinim
djelom.
Osoba/lice koje je sasluano kao svjedok se ne moe uzeti za vjetaka.
Odreivanje vjetaenja i postupak vjetaenja
Vjetaenje se nareuje kada je za utvrianje ili ocjenu vanih injenica
potrebno pribaviti nalaz i miljenje vjetaka.
Sloenija vjetaenja se povjeravaju strunoj ustanovi ili dravnom organuinstitutu koji su specijaliuovani za odre vj.
Vjetaenja se povjeravaju i individualno odreenim vjetaku.
Postupak vjetaenja prolazi kroz tri faze:
Uvodna faza ...
Operativna faza ... I
Zakljuna faza ....
Dunosti i prava vjetaka
-Dunost odazvati se pozivu, u suprotnom slijede odreene mjere/sankcije
-Tuilac/sud kada odrede lice/osobu za vjetaka, duan je dostaviti svoj
izvjetaj.
-Vjetak detaljno obrazloi kako je doao do odreenog miljenja.
-Vjetak je duan da da istinit nalaz i miljenje, jer je lano vjetaenje
krivino djelo.
-Vjetak je duan da na glavnom pretresu, prije svjedoenja, poloiti zakletdati izjavu
Sporedne dunosti vjetaka:
-uvanje tajne

-Potivanje suda, te reda i discipline na glavnom pretresu.


Prava vjetaka:
-Sloboda iskaza na uoene injenice
-Pravo na upotrebu svog jezika
-Pravo da se upozna sa predmetom vjetaenja i podacima
-Pravo na nagradu i nadoknadu trokova.
Obavezne vrste vjetaenja
-Sumnje da je smrt prouzrokovana krivinim djelom, sunja na trovanje,
tjelesnih povreda i sumnja da je uraunljivoat osumnjienog ili optuenog
potpuno iskljuena ili smanjena.
-Sudskomedicinska vjetaenja,
-Toksikoloko vjetaenje,
-Vjetaenje tjelesnih povreda
-Tjelesni pregled osumnjienog odnosno optuenog,
-Tjelesni pregled drugih osoba
-Psihijatrijsko vjetaenje
-Vjetaenje poslovnih knjiga
-Analiza DNK moe se vriti ukolika je to neophodno potrebno za odreianje
identiteta i injenice da li otkriveni tragovi materije potiu od osumnjienog,
odnosno optuenog ili oteenog.
Dokazna vrijednost iskaza vjetaka
Iskaz vjetaka se cijeni kao i svako drugo dokazno sredstvo po naelu
slobodne ocjene dokaza.
Na glavnom pretresu sud slobodno ocjenjuje sve dokaze, pa tako i nalaz i
miljenje vjetaka.
Sud ne mora prihvatitti nalaz i miljenje vjetaka i ttada uijek moe traiti
novo vjetaenje.
Sud moe donijeti odluku na osnovu drugih dokaza sa kojima raspolae,
odnosno ako drugih dokaza nema uzima se da je injenica koju je sud trebao
da utvrdi vjetaenjem-ostala nedokazana
Sud mora obratiti panju na slijedee:
-da li je vjetak ostao u okviru povjerenog mu vjetaenja-u granicama
struke/vjetin
-da li je objektivno nastupio
-da li je raspolagao sa dovoljno materijala za vjetaenje i da li su koritene
metode za vjetaenje optepriznate i prihvaene.