Koprivnica, svibanj 2014.

issn: 13312286

broj 177

Ritam rasta
i razvoja

Do 2017., unato trendovima

skromnog rasta, analitiari
predviaju da e zemlje CIS
(Rusija, Ukrajina, Kazakhstan)
te regija Balkana osiguravati
snaniji rast nego trita zapadnih
zemalja.
Prilika je to za Belupo, prilika
je to za snaniju sinergiju s
divizijom Hrane i ulazak u
segment enteralne prehrane,
kazao je predsjednik Uprave
Grupe Podravka, Zvonimir Mri
n

sjeaj da si doista negdje doma,

ono je to svi trebamo u brzom ritmu i svakodnevnoj utrci s rokovima i konkurencijom. Zato je osjeaj kao da si doma toliko cijenjen.
Upravo tako, kao da smo doma, bilo je
u Sarajevu sredinom svibnja, netom
prije nabujalih rijeka i poplava dobrote
prema onima koji su u trenu ostali bez
iega. Bilo nam je tako u tri sarajevska
dana, na 4. Konferenciji meunarodnih trita, u ijem su radu sudjelovali
i predsjednik Uprave Grupe Podravka,
Zvonimir Mri, predsjednik Uprave
Belupa, Hrvoje Kolari, lan Uprave Po-

4. Konferencija meunarodnih trita

Novi sarajev
n

Generiki lijekovi danas ine gotovo 70% obujma prodaje, no erozija

vski R & R ritam

njihovih cijena umnogome utjee na rezultate poslovanja, ali i odrivost zdravstvenih sustava zemalja

dravke, Miroslav Klepa, lan Uprave

Belupa Stanislav Biondi te gosti predavai Vedran Poljak, Jasmina Ranilo-

vi, Lenkica Penava, Senad Zaimovi...

Ako postoji vrijeme u kojem morate
posjetiti Bosnu i Hercegovinu i njeno
srce sarajevsku Baariju, to je svakako tada - svibanj. Prelom prevrtljivog
i hirovitog proljea i pravog, istodobno vjetrovitog, vlanog i toplog ljeta,
tamo je sve ono to ste itali u opisu
bilo koje bajke mirisi, okusi, otvorenost, humor, prisnost, oputenost... I
to je jo jako skromno reeno. Razvijen osjeaj za stvarno i ljudsko, duboko
ukorijenjeno u vjeru i povjerenje, zaista
ne moe nikoga ostaviti ravnodunim.
Zbog naih domaina: tefice, Maje,
Amne, Alme, Hakije, Denisa, Dine,
Kame, Vedrana, Benjamina, ali i onoga

tko cijelom timu, kako u BiH, tako i na

svim ostalim tritima JIE-a daje prepoznatljiv i upeatljiv peat dr. Ivana
Kragia.
Jer, ovo nije jo jedan tekst o kulturi
ne-sluanja, koja je za razliku od svih
ostalih izmiljotina, gotovo neunitiva. Preesto ne sluamo dovoljno ili to

Olga Grobova, direktorica trita zemalja CIS-a i Belupova Predstavnitva u Moskvi

Farmaceutska trita CIS-a

Prema podacima analitikih agencija za 2014. farmaceutsko trite Rusije bit e na 8. mjestu po
ukupnom volumenu u svijetu i na 3. mjestu po brzini razvoja
n

Farmaceutska trita zemalja CIS-a

pripadaju u skupinu najdinaminijeg
razvoja u svijetu. U skupini zemalja
CIS-a udio farmaceutskog trita Rusije iznosi 70% od prometa svih zemalja
CIS-a (18,4 milijardi eura u cijenama
proizvoaa). Prema podacima analitikih agencija za 2014. farmaceut-

sko trite Rusije bit e na 8. mjestu

po ukupnom volumenu u svijetu i 3.
mjesto po brzini razvoja. Rusko trite
ima sljedee odlike: nema naknade za
lijekove (bolesnik sam plaa lijekove) te
nema registracije najveih doputenih
cijena. Zbog toga golemi broj proizvoaa eli imati svoj biznis u Rusiji (u

Rusiji je registrirano 700 proizvoaa

lijekova). Tu je i najvii stupanj konkurencije meu proizvoaima generikih lijekova. Belupo je jedan od drivera
trita, s obzirom na to da brzina rasta
prodaje nae tvrtke (+8% za 1.-4. mj.
2014.) nadmauju brzinu rasta cijelog
trita (+6%). Trenutano se dinamika razvoja trita malo smanjila zbog
promjene naina distribucije lijekova u
Rusiji. Predstavnitvo ini sve potrebne korake kako bi iskoristilo svoj ugled
kljunog partnera ruskih distributera i
minimiziralo posljedice izmjena. Ekipa Belupa planira izai na maksimalne mogue i planske pokazatelje 2014.
godine. Budunost se osigurava na
raun poveanja broja lijekova u portfelju tvrtke, 6 od njih e se pojaviti
ve ove godine. U planu je za drugu
polovicu 2014. godine uspostavljanje
partnerskih odnosa i priprema za razvoj poslovnih programa u Republici
Bjelorusiji i Azerbajdanu.

inimo toliko rijetko da dobre sluae

moemo nabrojati na prste jedne ruke.
A povremeno bi bilo dobro posluati
pogotovo kada ste okrueni belupovcima i farmavitaima, iji svaki ponovni susret poinje i zavrava osmjehom
i nerijetkim zagrljajem. Biti, sluati i
uti ono je to krasi ove divne ljude i
profesionalce.
Pridodamo li ovoj ljudskosti i ostvarene rezultate poslovanja svih Belupovih
trita u prvom kvartalu, unato broj-

nim tekoama koje nam poslovno, ali

politiko okruenje namee, moramo
istinski vjerovati u bolje sutra, kontrolirati trokove, ponaati se i poslovati
mudro i racionalno. Jer, kako je uvodno
naglasio predsjednik Belupove Uprave,
otvarajui Konferenciju, ako budemo
pazili da se ne razbolimo, tada neemo
morati ni poduzimati mjere za ozdravljenje. I upravo stoga, kod svih nas
valja mijenjati percepciju stvaranja rezultata. Jer, ako namjerava sagraditi
brod, nemoj odmah sakupiti ljude, kako
bi ih poslao pribaviti drvo i pripraviti
alat, nemoj im odmah dijeliti zadatke i
rasporeivati posao. Ne, nego kao prvo,
probudi u njima enju za dalekim i beskrajnim morem!, kazao je u Malom
princu Antoine de Saint- Excupery, a iz
dana u danu na svim tritima potvruju vrijedni belupovci.
to trebamo initi i uiniti da bismo,
odista, kako kae direktor sektora Meunarodnih trita, Davorin Gjurin, ivjeli u R & R ritmu, Rasta i Razvoja,
ritmu Rock and Rolla,- trebaju li nam

nove pozornice, novi rockeri, ali i

nove stvari....?
Trebaju nam proizvodi i nova trita!

PEST i SWOT analiza, GE matrica

Sve to nam treba, treba nam relativno

brzo, pokazale su PEST i SWOT analiza i GE matrica koje su, na stratekim
radionicama, proveli Lidija Turkalj i
Vedran Bai. Rije je o metodama kojima se analiziraju politiko-pravni, ekonomski, socijalno-kulturni i tehnoloki
parametri koji utjeu na poslovanje.
Ovi su faktori, kao to je rekla Lidija

Turkalj, izvan kontrole kompanije, ali

umnogome utjeu na strategijsko voenje i industriju. Kada je rije o GE matrici ona je pokazala da je rusko trite
i dalje trite s visokom konkurentskom
snagom, dok je Makedonija najneprivlanije trite sa srednje konkurentskom snagom. Poljska je, pak, trite
s najmanjom konkurentskom snagom
i srednjom privlanou industrije. Od
trita je najspecifinija eka, koja je
napravila znaajan pomak od 2012. da
bi danas zauzela poziciju meu najjae
ocijenjenim tritima po konkurentskoj
snazi. SWOT analiza pokazala je ipak
vie identificiranih snaga u odnosu na
slabosti, prilike i prijetnje. Dobro je da
smo ih svjesni.

Denisa Bambir, dr.vet.med.

Nova trita

Postoje svakodnevne sitnice koje zbrojene zajedno mogu nae raspoloenje

u trenu pretvoriti u dobroga u loe i
obratno. Jedna od njih je svakako i-

Strategija rasta

Hrane i ulazak u segment enteralne

prehrane.
U prezentacijama, po tritima kolege
su se osvrnule na rezultate poslovanja
u prvom kvartalu, iskazali projekciju
poslovanja do kraja poslovne godine te
planirane poslovne rezultate do 2017.
Tatjana Kaloera je predstavila Belupov OTC portfelj po tritima s nagla-

njenica da generiki lijekovi danas ine

gotovo 70% obujma prodaje, no erozija njihovih cijena umnogome utjee na rezultate poslovanja, ali i odrivost zdravstvenih sustava zemalja.
Do 2017., unato trendovima skromnog rasta, analitiari predviaju da
e zemlje CIS-a (Rusija, Ukrajina, Kazakhstan) te regija Balkana osiguravati snaniji rast nego trita zapadnih
zemalja. Prilika je to za Belupo, prilika
je to za snaniju sinergiju s divizijom

skom na trendove rasta po pojedinim

zemljama, a idemo li dovoljno brzo
ususret digitalnim medijima i digitalnom dobu, ili smo jo uvijek fokusirani
na one tradicionalne s, jo uvijek, najveim dosegom, izvijestile su nas Ivana
Radi-avlina i Lidija Turkalj.
Bila su to, u konanici, vrlo intenzivna tri sarajevska dana, koja su, jo jednom, pokazala da zajednitvo nema alternativu i da je ravnotea iskustva i
mladosti najbolje jamstvo uspjeha!

Dermatoloka paleta
prezentirana topikim
kortikosteroidima kljuna je
za irenje u Francusku, jer na
tom tritu vie od 85% imaju
inovativne kompanije i generika
je iznimno malo zastupljena
n

Tijekom dvodnevne Konferencije Meunarodnih trita dominirala je nova

i vrlo interesantna tema, a koja bila je
vezana uz enteralnu prehranu. Zahvaljujui dobrim kolegijalnim odnosnima, dobivene su potrebne informacije
o tritu i ciljanoj skupini potroaa.
Ujedno je prezentirana veliina trita enteralne prehrane, zatim kljune
igrae i trend na tom tritu. Drugi dio
prezentacije bio je posveen potpuno
novim tritima Francuske i Maroka, gdje postoji potencijal za irenje
naih proizvoda. Dermatoloka paleta
prezentirana topikim kortikosteroidima, kljuna je za irenje u Francusku,
jer na tom tritu prema segmentiranim IMS podacima, vie od 85% imaju inovativne kompanije i generika
je iznimno malo zastupljena. Drugog
dana Konferencije prezentirane su novosti na Novim tritima te prikazana
oekivanja i dileme do kraja poslovne
godine.
Interesantno je navesti novo iskustvo s paralelnom trgovinom na poljskom tritu, gdje je uoeno kako postajemo dio europskog trita i kljune
premise slobodne trgovine u EU-u.

Ivan Kragi, dr.med.

Trite jugoistone
Europe
Unato krizi u regiji na tritima
JIE-a, za isto razdoblje u odnosu na
prolu godinu biljeimo rast prodaje
OTC-a za skoro 18%, a OTC, u
prva 4 mjeseca o. g., ini etvrtinu
ukupne prodaje na jugoistoku

Trita JIE-a su za 4 mjeseca o.g. ostvarila za 19 % bolji rezultat u odnosu na

isto razdoblje prole godine. Motor
jugoistoka i ove godine je trite Srbije
koje je raslo za 34 %. Zbog permanentnog pritiska na cijene i kontinuiranog
pada cijena lijekova na tritima JIE-a
(kojima je, mahom, Hrvatska referentna zemlja pa svaki pad cijena u Hr-

Zdravko Vui, dipl.oecc.

Meunarodna trita srednja Europa

Najvei udio u prodaji na ovim tritima imaju dermatici i to 57%
ukupne prodaje
n

Prodaju na tritima srednje Europe

u posljednjim godinama karakterizira
vei naturalni rast prodaje od financijskog. Razlog tome je stalno regulatorovo sniavanje cijena, a na financijski rast je ogranien na vrlo niske
postotke.
to se tie ove godine, oekujemo
da e se planirane veliine realizirati, bez obzira na odreene potekoe
subjektivne i objektivne prirode koje

smo imali poetkom godine. Inae najvei udio u prodaji na ovim tritima
imaju dermatici i to oko 57% ukupne
prodaje.
Naalost dermatoloki portfelj se posljednjih godina presporo irio (samo
jedna nova molekula), pa smo, da osiguramo bilo kakav rast pokuali to nadomjestiti OTC proizvodima za koje
oekujemo da e ove godine imati udio
u ukupnoj prodaji vei od 6%.

vatskoj dovodi do jo veeg postotnog

pada u zemljama regije), pokuavamo
(i za sada uspijevamo) politikom volumena odrati pozicije i isporuiti planski dogovorene koliine. Druga strateka odrednica je fokusiranje na OTC, koji
je manje podloan promjenama cijena,
ali korespondira s ekonomskom krizom
u regiji. Unato tome, na tritima JIEa za isto razdoblje u odnosu na prolu
godinu biljeimo rast prodaje OTC-a za
skoro 18 %, a OTC, u prva 4 mjeseca o. g., ini etvrtinu ukupne prodaje na jugoistoku. Raste i udio prodaje
OTC-a u ukupnoj prodaji na pojedinom
tritu, tako da OTC u BiH ini 39 %
ukupne prodaje, u Makedoniji 23 %, a
Srbiji 18%. Unato svim nepovoljnim
eksternim imbenicima, trita JIE-a
i ove godine trebala bi ostvariti zadane ciljeve, a trendovi s poetka godine
upuuju na to.
9

dojmovi sudionika
Ivan Kragi i Hakija idi, dipl. ing. iz Farmavite

Mogunosti digitalne evaluacije dogaaja i njene

implementacije u farmaceutskom marketingu
Prezentirane su mogunosti digitalne
evaluacije dogaaja i njene implementacije u farmaceutskom marketingu uz
koritenje RF tehnologije, kao novog
alata iji je spektar za primjenu u marketingu jako irok, a prvenstveno ovisi
o tome to elimo evaluirati:
- promociju novog proizvoda;
- razna predavanja uz jasne poruke koje
bi eljeli da klijenti (lijenici) upamte,
uz mogunost da na kraju predavanja

provjerimo poruke na interaktivan

nain sa svim sudionicima;
- interaktivno sudjelovanje u debati ili
okruglom stolu, u realnom vremenu,
kreiranjem pitanja na samoj prezentaciji ili predavanju;
- edukacija suradnika u marketingu uz
brzo uenje i korekciju steenih znanja;
- interakcija s publikom, ocjena predavaa i sl.

Sarajevo juer i danas oima Elme Nenadi

Uoi zavretka strunog dijela Konferencije, kolegica Elma Nenadi iz Farmavite, prezentirala je svoji dvadesetominutni videouradak u kojem je na
spontan i suptilan nain sudionicima
Belupove Konferencije ispriala ljudsku
stranu prie o Sarajevu. Grad je utemeljen 1461. godine u sklopu tadanjeg
Osmanskog imperija, a koji je stoljeima samostalno gradio svoju kulturu,
identitet i ivot. Kroz povijesno-kulturoloki okvir, sudionici Konferencije

mogli su upoznati Sarajevo, grad koji

je u svjetskim okvirima prepoznatljiv i
po ispaljenim mecima koji su doveli do
strahota Prvog svjetskog rata (1914. -

10

1918.), a koji je imao i reperkusije u

vidu kasnijih dogaanja. U svom tom
razdoblju Sarajevo je ivjelo ivot otvorenog i kozmopolitskog grada u kojemu se isprepliu razne nacije, vjere i
identiteti. XIV. Zimske olimpijske igre
koje su odrane 1984. godine u Sarajevu dale su novi peat gradu i njegovim sadrajima. S druge, strane ratna
zbivanja koja su uslijedila nakon dezintegracije bive Jugoslavije, upozorila
su na svu ludost rata koju su Sarajlije
morale trpjeti od travanja 1992. godine
kada je ratni vihor zahvatio i Bosnu i
Hercegovinu. Uz prepoznatljivu glazbenu podlogu, kolegica Nenadi dala je
osebujan i na trenutke emotivan peat
svom Sarajevskom uratku, koji nikoga
od nazonih nije ostavio ravnodunim.

Olga Grobova
Istinska panja, prava briga, razumna
obazrivost, vrhunski profesionalizam!
Konferencija mi se jako svidjela zbog
nekoliko razloga. Prvo, organizacija.
Sve je pripremljeno na visokoj razini
koja bi se mogla okarakterizirati rijeima istinska panja, prava briga,
razumna obazrivost, vrhunski profesionalizam. Puno
hvala domainima!
Drugo, jedinstveni
jezik Konferencije. Nismo se samo
razumjeli, ve smo dobili i mogunost
profesionalnog razvoja. Za moje kolege, Dmitrija Jurjeva, Vitalija ihnenka
i Altinaj Dairbekove, koji su prvi put
prezentirali na engleskom jeziku, to je
bio pravi izazov! Kolege su dostojno odgovorili na izazov te dobili novi poticaj.
Tree, bilo je vie marketinga. Bile su
zastupljene prezentacije koje prikazuju najsuvremenije naine marketinkog unapreenja informacije o lijekovima na internetu. Veselim se to su
hrvatske kolege ve puno uinile. I zavidim njihovim mogunostima i profesionalizmu. Pojam sinergija postao je
slogan jednog dijela Konferencije, posveenog analizi trita ljekovitih prehrambenih proizvoda.

etvrto, mogunost razvijanja ekipe.

Na Konferenciji nisu sudjelovali samo
direktori Predstavnitava to je omoguilo komunikaciju kolega koji su zadueni za razvoj proizvodnog portfelja,
komercijalnog i marketinkog unapreenja. To je vrlo bitno za formiranje
ekipe u irem pogledu, za motivaciju
ljudi i razvoj biznisa.
Peto, ocjena rukovoditelja. Vano je bilo
generalno izvjee lidera Sektora, direktora Davorina Gjurina. etiri godine
nakon prve Konferencije jo jednom je
postalo jasno da je njegova smjernica na
R & R s dermatolokim i OTC lijekovima
omoguila razvoj prodaje na svim tritima. Zato nam je bila ast sluati zavrni govor predsjednika Uprave Hrvoja
Kolaria, koji je obiljeio visoko znaenje
izvoznih trita za razvoj cijelog Belupa.
Dakako, mogua je bila razmjena iskustava tijekom slobodnog vremena. Svi
su htjeli predoiti, procijeniti i usporediti izazove vremena i raspraviti o tehnologijama rjeavanja komercijalnih i
marketinkih zadataka.
U tom pogledu svima je malo falilo vremena. Prijedlog: treba predvidjeti jo
vremena za raspravu o case study koji
nudi rjeenja za razliite ivotne situacije, interesantne za sve i bitne za razvoj poslovanja. Predmet bi se mogao
usuglasiti unaprijed.

tefica Akrapovi
Iz godine u godinu vidi se da je sektor
MT-a sve kompaktniji i zreliji
Drago mi je da je Bosna i Hercegovina
dobila priliku biti domainom 4. Konferencije Meunarodnih trita. Iz perspektive domaice teko mi je govoriti
kakva je organizacija bila, ostavljam
kolegama da daju svoj osvrt.
Veseli nas da nam
se i ove godine pridruio dio Uprave
Podravke na elu
s predsjednikom
Uprave Zvonimirom Mriem. To
je nama na inozemnim tritima poruka da smo vani i da se jako dri do
onoga to radimo i kako radimo.
Ono to je moj dojam je da svakoga
dana u svakom pogledu sve vie napredujemo (citat glavnog junaka iz Sjea li se Dolly Bell uvenog bosanskohercegovakog filma nagraenog
Zlatnim lavom na festivalu u Veneciji,
koji je sniman, izmeu ostalih lokacija i
u hotelu Europe, gdje smo odsjeli), tj.

iz godine u godinu se vidi da je sektor

MT-a sve kompaktniji i zreliji.
Jedino to je nedostajalo i to uvijek
nedostaje malo vie vremena za razmjenu iskustava, druenja...

Sonja Planinc
Nove ideje i informacije za jo bolje
poslovne rezultate
Konferencija MT-a
bila je korisna i dobrodola za sve nas
koji radimo na Belupovim meunarodnim tritima.
Ponovno nam je
bila pruena prilika da upoznamo
interne i eksterne faktore koji utjeu na
poslovni rezultat svakog pojedinanog
trita. Dobili smo i bolji uvid u uspjehe
pa i probleme kolege iz drugih Belupovih trita.
Vjerujem, da e nam informacije i nove
ideje, koje smo dobili na Konferenciji
biti korisne i za na budui rad, kako
bi ostvarili jo bolje poslovne rezultate.
Jo jednom hvala i svima kolegama Belupa i Farmavite na iznimnom trudu,
uinkovitosti i gostoljubivosti koju su
nam pruili.

nata. Posebnu pozornost privukla nam

je tema Digitalni marketing - izazov novog vremena, percipiran kao suvremeni alat komunikacije, podjednako vaan
za interakciju s naim suradnicima i s
pacijentima. Koritenje tog alata omoguilo bi nam da postanemo razliiti
od drugih konkurenata. Ovo je bio moj
drugi posjet Sarajevu, nakon 28 godina,
i mogu primijetiti da prepoznatljiv duh
grada jo uvijek struji, uzimajui u obzir
njegovu burnu povijest. Na kraju bih jo
jednom elio zahvaliti organizatorima
na gostoprimstvu i odlinoj organizaciji.

Adonis Sylka
Upoznao sam divne ljude velike
Belupove obitelji
Za mene je ovo bila
prva godina sudjelovanja na Konferenciji i kao novi
direktor predstavnitva Belupa na
Kosovu mogu jednostavno pohvaliti
odlinu organizaciju Konferencije.
Ono to treba naglasiti je da sam upoznao divne ljude ove velike obitelji Belupa koji su mi dali podrku za suradnju
i motivirali za rad koja nas oekuje.

Vanja ulevski

Hrvoje Perkovi

Razmjena lokalnih iskustava za

Najvea vrijednost takvih druenja je

poboljanje poslovanja nae tvrtke

razmjena informacija i iskustava

Konferencije Meunarodnih trita

uvijek vidim kao priliku da u jednom
posebnom okruenju moemo razmijeniti svoja lokalna
iskustva i iskoristiti ih za poboljanje poslovanje
nae tvrtke. I ova,
IV. Konferencija u
Sarajevu opravdala je tematska oekivanja. Enteralnu
prehranu, kao niu s potencijalom na
ovim prostorima, vidimo kao mogunost kombinacije food and pharma segmenta, u smislu da pravilna prehrana
ima veliko znaenje u tretmanu pacije-

Kao i uvijek, topla i

prijateljska atmosfera zahvaljujem
na vrlo ugodnom
prijamu i efikasnoj
organizaciji kolegicama i kolegama iz
Sarajeva. Najveu
vrijednost takvih
druenja vidim u mogunosti razmjene
informacija i iskustava po modelu faceto-face s kolegicama i kolegama s drugih trita. Mala sugestija za iduu konferenciju: predlaem uvoenje institucije simultanog prevoenja, to e olakati
praenje kolegicama i kolegama koji ne
govore hrvatski jezik (a kojih je sve vie).
11

kronika

Skuptina Belupa odluila

Belupo dokapitaliziran s 86 milijuna

Ova odluka e najveoj hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji, uz rast prodaje, stvoriti i dodatne uvjete za ulazak u
gradnju dviju novih tvornica polukrutih i tekuih te krutih oblika lijekova koje e zapoljavati nekoliko stotina ra
n

Odlukom Uprave Podravke, koja ujedno predstavlja i Skuptinu Belupa, 24.

travnja na sjednici u Koprivnici, odlueno je da e Belupo s reinvestiranjem86
milijuna kuna prologodinje dobiti biti
dokapitaliziran, tako da e temeljni kapital biti gotovo dvostruko uvean u
odnosu na 2011. godinu. Tada je, naime, temeljni kapital kompanije iznosio
154 milijuna kuna da bi 2012. bio uvean za dobit od 50 milijuna kuna dok
se za 2013. temeljni kapital poveava
za dodatnih 86 milijuna kuna i ukupno
iznosi 290 milijuna kuna.
Znaajnim poveanjem temeljnog kapitala farmaceutske kompanije Belupo
naglaavamo vanost ovog dijela nae

Grupe. Reinvestiranjem dobiti, kao i

planiranim investicijskim ciklusom,
stvaramo pretpostavke za daljnji rast
Grupe Podravka, osobito na inozemnim
tritima. istaknuo je Zvonimir Mri, predsjednik Uprave Podravke nakon usvojene odluke o novoj dokapitalizaciji Belupa.
Ova odluka e najveoj hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji, uz rast prodaje, stvoriti i dodatne uvjete za ulazak u
najavljeni investicijski ciklus gradnju
dviju novih tvornica polukrutih i tekuih te krutih oblika lijekova koje e
zapoljavati nekoliko stotina radnika.
Podsjetimo, Nadzorni odbor Podravke,
odobrio je na svojoj posljednjoj pro-

logodinjoj sjednici ovu vrijednu investiciju od 390 milijuna kuna u idue tri
godine, koja e se financirati vlastitim
sredstvima te kreditom poslovnih banaka.
Poslovi oko izgradnje ovih dviju tvor-

Rezultati Grupe Podravka u prvom

tromjeseju u skladu s oekivanima
Rezultati poslovanja Grupe Podravka u
prvom tromjeseju ove godine u skladu su s planiranima, osnovno je obiljeje rezultata poslovanja kompanije
u prvom kvaratalu 2014. koje je prihvatio Nadzorni odbor.
Ukupna je prodaja iznosila 748,7 milijuna kuna, od ega prodaja prehrambenih proizvoda i pia u vrijednosti
570,8 milijuna kuna, a farmaceutskih
proizvoda 170,7 milijuna kuna. Usporeujui postignute ovogodinje rezultate s istim razdobljem lanjske godine,
oni su za 7 posto manji, to je rezultat
izlaska iz poslovnih programa koji su
godinama negativnim rezultatom optereivali poslovanje kompanije, oekivanog velikog smanjenja kupovne
moi, prije svega na domaem tritu
te sve otrija konkurencija na inozemnom. Uz to, izostao je u ovom razdoblju i utjecaj tradicionalno bogatijeg prometa za uskrnje blagdane. Na
smanjenje prometa u farmaceutskom
programu velikog utjecaja imala je devalvacija ruske rublje te smanjenje cijena lijekova na domaem tritu.
Na trokovnoj strani, to je imalo znaajnog utjecaja na rezultat, u prvom
12

tromjeseju biljei se i 47,7 milijuna

kuna isplaenih otpremnina za 345 zaposlenika koji su napustili kompaniju, od
ega se samo ove godine oekuje ukupna uteda u iznosu 34 milijuna kuna.
Uz to, intenzivnija su i ulaganja u marketinke aktivnosti kompanije kako bi
se, u sve otrijoj trinoj utakmici, kako
na domaem tako i inozemnom tritu,
poboljala pozicija i poveala prodaja.
Sve to imalo je utjecaja da je iskazana
dobit prije poreza i amortizacije (EBITDA) ovogodinjeg razdoblja 10,9 milijuna kuna, a ostvareni neto gubitak
36,2 milijuna kuna.
Unato svim tekoama poslovanja,
kako na domaem tako i sve konkurentnijem inozemnom tritu, a istodobno
stalnim ulaganjima u unapreenje organizacije kompanije i poveanje efikasnosti poslovanja, zadovoljni smo
postignutim rezultatima u prvoj etvrtini poslovne godine. Svjesni smo
da bez novih ulaganja u trite nema
rezultata, da se svakodnevno moramo
estoko boriti i s konkurencijom i sve
slabijom kupovnom moi graana ne
samo hrvatskog, ve i nama vanih trita u okruenju. Zato visoko cijenim

sve napore koje ulae svaki zaposlenik Podravke da ostvarujemo rezultate koje smo stavili u nae poslovne planove, naglasio je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mri.
Za oekivati je da e na rezultate poslovanja u drugom tromjeseju pozitivne utjecaje imati poveana prodaja
na domaem tritu za uskrnje blagdane u travnju, kao i sklopljeni ugovori
o prijenosu igova, receptura i opreme
te preuzimanju poslovanja, proizvodnje i prodaje konzerviranih mesnih
pateta i konzerviranih proizvoda od
mesa izmeu Podravke i PIK-a Vrbovec. Tim ugovorima, potpisanima 7.
travnja, Podravka je znaajno poveala
trini udio te je postala drugi najvei dobavlja mesnih pateta na domaem, s dobrom pozicijom za ekspanziju
i na regionalnim tritima.
Uz to, nastavljaju se aktivnosti na restrukturiranju i poveanju uinkovitosti poslovanja. Matinoj kompaniji
pripojena su ranija samostalna drutva Poni d.o.o., Podravka Inenjering
d.o.o. i KOTI Nekretnine d.o.o, a to slijedi uskoro i drutvima Ital Ice d.o.o.
i Lero d.o.o.

Europska banka za obnovu i razvoj

a kuna dobiti

u najavljeni investicijski ciklus

adnika
nica odvijaju se u skladu s terminskim
planom koji je i sastavni dio projekta.
Fiziki radovi na izgradnji tvornica zapoet e u prvom kvartalu 2015. godine, a kompanija je trenutno u fazi ugovaranja glavnog i izvedbenih projekata.
Poznato je da e, prema izraunima i
projekcijama buduih prodaja, kapaciteti proizvodnje biti gotovo dvostruko
vei.
Grupa Podravka i ovim primjerom pokazuje da nee zaboraviti zajednicu u
kojoj posluje i iz koje je izrasla, ulaui
svaku kunu koju zaradi u otvaranje
novih radnih mjesta doprinosei gospodarskom rastu, ali i rastu bruto domaeg proizvoda.

Belupo dobitnik visoke

ocjene za zatitu na radu
Europska banka za obnovu i razvoj
ocijenila je na sastanku odranom 30.
svibnja da Belupo d.d. zasluuje visoku ocjenu za ureenost i funkcioniranje
zatite na radu.
Ujedno je naglaena vanost kontinuiranog praenja trendova s polja politike zatite na radu, procedure i prakse
vezan uz zatite na radu, kontrole sigurnosti opreme, provoene razliitih
treninga, plana evakuacije, inspekcije,
kao i provoenje statistike ozljeda na
radu.
Belupov tim predstavljali su direktorice
Anica Job, Sanja Ivani-Turk te Vesna
ureta, voditeljica Zatite na radu. U
ime Europske banke za obnovu i razvoj
bili su prisutni Mick Hall te dr. Milena
Peri. Jednoglasno su pohvaljeni napori
kojima Belupo nastoji unaprijediti koncept sigurnosti, kao i zatite na radu
unutar korporativne politike.

Poelo ureenje sredita

grada Koprivnice
Napokon je zapoelo ureenje sredita
Koprivnice tonije dijela pjeake staze, zelene povrine, podzemne komunalne infrastrukture, javne rasvjete i
parkiralita na Florijanskom trgu ispred
pote i Erste banke. Uz to, na javnom
zelenilu ispred banke bit e postavljena
esma za javnu upotrebu. Do kraja lipnja
pjeaka staza e biti proirena s dva na
tri metra, parkiralite e biti pomaknuto
prema prometnici, a izmeu e biti ze-

leni pojas s novozasaenim drveem i

ukrasnim biljkama. Vrijednost radova je
250 tisua kuna plus PDV, izvoa je Koming, a investitor grad Koprivnica. Proelnica Upravnog odjela za komunalno
gospodarstvo, prostorno ureenje i zatitu okolia Maja Itvan Krapinec napomenula je da su sadanji radovi prva faza
ureenja sredita grada te da slijedi ureenje parkiralita preko puta Svilarske
ulice do poslovnog centra Martinovka.

Izdava:

d.d.

Lijekovi i kozmetika
Ulica Danica 5
48000 Koprivnica
www.belupo.hr
www.zdravobudi.hr
www.belupo.com
E-mail: public.relations@belupo.hr
Glavna i odgovorna urednica:
Snjeana Foschio-Bartol
Urednik: dr. Ivo Belan
Lektura: Sanja Sabljar
Grafika priprema i dizajn:
Nenad Migi,

94 d.o.o.

Tisak: Printera grupa, Sveta Nedelja

Redakcija:
I Savica 36, 10000 Zagreb

U Belupu se bonovi za prehranu koriste kao i dosad

Telefon: 01 2481 201;

Odluka, objavljena u Podravkinu biltenu da se, zbog promjene naina koritenja

prava na prehranu u restoranima Podravke d.d. (zamjena papirnih blokova ID
karticama) blokovi za prehranu mogu iskoristiti u restoranima Podravke do 1.
Srpnja, odnosi se samo na radnike Podravke d.d. Belupovci svoje bonove za prehranu nastavljaju koristiti kao i dosad.

Naklada 1500 primjeraka

Fax: 01 2371 411

13

kronika

Veleposlanik Kazakhstana u Podravki, Belupu i Koprivniko-krievakoj upaniji

Snaan obostrani interes za

proirenje suradnje

Njegova ekselencija Aslan Mussin sa

suradnicima poasnim konzulom ivanom Levajem i prvi tajnikom Veleposlanstva Yertayem Kadyrom posjetili
su 29. svibnja Podravku i Belupo te Koprivniko- krievaku upaniju.
O mogunostima proirenja poslovne
suradnje razgovaralo se tijekom sastanka u Podravci, ali i prilikom obi-

laska Belupove tvornice krutih oblika

lijekova, kroz koju su visoku delegaciju
proveli Hrvoje Kolari, predsjednik Belupove Uprave, Davorin Gjurin, direktor Meunarodnih trita, Anica Job,
direktorica Proizvodnje te Sanja TurkIvani, direktorica proizvodnje u tvornici krutih oblika lijekova.
Na brojna pitanja veleposlanika o naj-

suvremenijim proizvodnim kapacitetima, tehnologiji, portfelju, ulaganju obrazovanje strunih kadrova, ali i investicijskoj klimi, odgovarali su domaini.
Visoko je izaslanstvo obilo i Tvornicu juha i Vegete kako bi na licu mjesta
upoznali proces proizvodnje i uvjerili se
u visoku kvalitetu proizvoda uz pridravanje svih zadanih proizvodnih normi.

Koprivnica meu kandidatima za Europsku

prijestolnicu kulture 2020. godine
Predstavnici Varadina i Koprivnice dogovorili su zajedniki izlazak na javni
natjeaj za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, ime se Koprivnica
pridruila gradovima akovcu, Prelogu, Varadinskim Toplicama, Ludbregu, Krapini i Novom Marofu koji su se
ve ukljuili u taj projekt.
Varadinski dogradonaelnik Vjeran
Radeli i ef Koncertnog ureda Varadin Raymond Rojnik napomenuli su da
i sama kandidatura moe donijeti znaajnu korist svakom gradu, a iskustvo
Liverpoola koji je tu titulu dobio 2008.
godine pokazuje da bi za svaku uloenu
kunu mogli dobiti nazad devet puta vie.
- Ulaganja su izmeu 20 i 180 milijuna
eura, to nije malo, no korist je viestruko vea. Godinu i pol pripremamo
projekte za natjeaj koji e EU vrlo brzo
14

raspisati i koji e trajati devet mjeseci,

prihvatili smo regionalni koncept izlaska na natjeaj i ako e biti dovoljno
kvalitetni imamo anse pored odredita na moru, jer nas osim povijesti i
zemljopisa vee i zajedniki interesi
naglasio je Rojnik.
U borbu za titulu Europskog grada kul-

ture 2020. godine idu i gradovi Osijek,

Pula, Split i Dubrovnik, EU struka e
odrediti i jedan irski grad koji e ponijeti tu titulu, a najbolji e imati godinu dana da pokau svoju kulturnu i
povijesnu batinu te biti sredite mnogobrojnih i najrazliitijih kulturnih dogaanja.

struna dogaanja

I. Makedonski i IV. Jadranski kongres farmakoekonomike i ishoda lijeenja

Farmakoekonomika - uteda novca

uz najkvalitetniju zdravstvenu skrb
Praenje farmakoekonomskih principa i ishoda lijeenja svima je od koristi onaj tko proizvodi lijek
eli da ga dobije pravi pacijent, onaj koji lijek plaa eli da je njegov novac potroen na adekvatan nain
i, na kraju, pacijent koji je u sreditu svega ima mogunost dobiti novi lijek i bolju kvalitetu ivota
n

misao farmakoekonomike nije samo

u utedi novca nego je smisao da se
taj novac utroi na najracionalniji
nain to znai da e pacijent dobiti najkvalitetniju moguu zdravstvenu
skrb koja je usklaena s naim financijskim mogunostima, kae prof. dr. Dinko Vitezi, predsjednik I. Makedonskog
i IV. Jadranskog kongresa farmakoekonomike i ishoda lijeenja koji se krajem
travnja odrao na Ohridu. Na taj nain
omoguava se i odabir onih terapijskih
smjernica i principa lijeenja koji, osim
financijskih, podrava i etiki princip
lijeenja bolesnika to znai da e sve
bolesti odnosno svi bolesnici biti gledani na jednak nain. Prof. Vitezi dodaje
kako se za odluke koje se danas donose
na podruju lijekova jo uvijek ne koriste
sve mogunosti koje nam stoje na raspolaganju, a povezane su s najnovijim
stavovima u farmakoekonomici i ishodima lijeenja jer nas na kraju ipak najvie zanima kakav je uspjeh lijeenja bolesnika. Prof. Vitezi smatra da u ovom
sluaju treba vie mobilizirati dravni
dio uprave koji je dobro povezan i ima
veliku bazu podataka, ali ih ne koristi
na ispravan nain ili u dovoljnoj mjeri.
Pa iako postoji napredak, farmakoekonomiku u Hrvatskoj ne koristimo na nain na koji bi ju mogli koristiti, a to znai
da za nove lijekove ipak krenemo korak
dalje i radimo kvalitetnije farmakoekonomske analize. Naime, u ovom trenutku jo uvijek radimo samo najjednostavnije analize kao to je utjecaj nekog
novog lijeka na proraun, objanjava
prof. Vitezi. Dodaje da se zapravo eka
da Odjel za procjenu zdravstvenih tehnologija (Health Tehnology Assesment)
pri Agenciji za kvalitetu i akreditaciju
u zdravstvu postavi zakonske okvire za
primjenu farmakoekonomike i farmakoekonomskih principa na osnovi kojih
administracija moe donositi odluke na
informirani nain. Drugim rijeima, ti
bi prinicpi trebali biti iznimno vani za
donoenje odluka o svakom pojedinom
novom lijeku, a istovremeno se koristiti
i za dugorono planiranje.
Jednostavnije reeno, uinke odluka
na zdravstveni sustav koje danas done-

koncu pacijent koji je u sreditu svega

ima mogunost dobiti novi lijek i bolju
kvalitetu ivota te mogunost poboljati
svoje zdravlje uporabom onih tehnologija pa i lijekova koje mu stoje na raspolaganju, objanjava prof. Vitezi. Na
kongresu je odrana i radionica za sve
one koji se ele baviti farmakoekonomikom kako bi savladali osnovne principe.

Nepoznanice biosimilara

Toni Buble, dr. med., i prof. dr. Igor Franceti

Jedna od vanih tema o kojoj se raspravljalo bila su biosimiliari uz koje se

jo uvijek veu brojne nepoznanice, od
regulatornog aspekta (iako je EU postavio odreene principe) do njihovog utje-

Zoltan Kalo, profesor zdravstvene ekonomike na Etvs Lornd University i predsjednik

Uprave Syreon Research Institute u Budimpeti i predsjednici kongresa prof. Ljubica
Suturkova i prof. dr. Dinko Vitezi

semo vidjet emo za etiri ili pet godina, pojanjava prof. Vitezi. Govorei
o zemlji domainu, prof. Vitezi kae da
mu je posebno drago da je na Kongresu prvi put odran i sastanak predstavnika makedonske agencije za lijekove,
nacionalnog zdravstvenog osiguranja,
pacijenata i farmaceutske industrije,
a zakljueno je da je farmakoekonomska analiza jedna od okosnica oko koje
mogu zajedniki raditi.
Praenje farmakoekonomskih principa i
kasnije ishoda lijeenja je svima od koristi onaj tko proizvodi lijek eli da ga dobije pravi pacijent i da bude idealno lijeen, onaj koji lijek plaa eli da je njegov
novac potroen na adekvatan nain, i na

caja i djelovanja, ali i financijskog aspekta, tj. hoe li njihov uinak biti jednak kao i primjena generikih lijekova u
smislu pomoi zdravstvenim sustavima
da mogu financirati skupe terapije.
Imamo slinu priu kao i kod pojave generikih lijekova pa iako biosimilari nisu
kao klasini kemijski generici, zapravo
su isti jer je smisao da se dobije lijek
koji e odgovarati izvornom biolokom
lijeku, ali s niom cijenom. Tako da e
s ekonomskog aspekta biosimilari imati
istu funkciju kao i generici. No potrebno
je razviti i odgovarajue principe njihovog odobravanja. Vidjet emo kako e se
razvijati kompetitivnost cijene jer jo nemamo dovoljno iskustva s tim, ne samo
15

mi nego i cijeli svijet. Jasno, s klinikog

aspekta raunamo da su biosimilari apsolutno zadovoljavajui i odgovarajui
za primjenu kao i originalni lijekovi,
kae prof. Vitezi. Smatra kako e biosimilari zasigurno utjecati na smanjenje
cijena, ali tek e se kroz nekoliko godina
vidjeti u kojem obujmu te kako e to vjerojatno biti jedna od interesanih tema na
iduem kongresu o farmakoekonomici.
Toni Buble, dr. med., savjetnik za port
felj u Belupu, kae kako su ovakvi kongresi dobra prilika da se Hrvatska usporedi sa zemljama u regiji, a posebice
kada je u pitanju politika lijekova vezana
uz odreivanje cijena, stavljanje lijeka na
listu, pozicioniranje na tritu generikih
lijekova, a u novije vrijeme i biosimilara.
Ima puno lutanja u provoenju nekih
mjera, i to ne samo kod nas ve i u drugim dravama, a to je najoitije u mijenjanju pravila sustava, a da se nije u
potpunosti sagledalo i pozitivne i negativne strane prijanjeg sustava, kae
dr. Buble. Dodao je kako je dobar primjer makedonski sustav koji je unazad
nekoliko godina zadrao kontinuitet i
pokazuje dobre rezultate. Drugi pozitivan primjer, dodaje, jest Slovenija koja
sustav nadograuje korak po korak.
Kontinuitet je izuzetno bitan jer se mali
broj ljudi bavi sustavom lijekova odnosno u svakoj zemlji postoji uski krug ljudi koji su duboko uli u problem i stekli
odreena iskustva koja mogu nadograivati. Meutim, kad doe do promjena
bilo u ministarstvima bilo zdravstvenim
fondovima uvijek se kree ispoetka i s
mjerama koje su davno evaliurane, pa
ak i s onima za koje se vidjelo da nisu
dobre, ali ih se opet vraa na scenu i
naravno da se poremeti cijeli sustav,
objanjava dr. Buble dodajui kako je
to problem koji je vidljiv u Hrvatskoj u
posljednjih nekoliko godina.
No u Hrvatskoj se racionalno propisivanje lijekova moe vrlo lako rijeiti na
nain da se primjeni sustav koji je postojao u periodu od 2006. do 2010. godine
kada je postavljen pravni okvir za dva
najvea podruja potronje lijekova lijekovi na recept i skupi bolniki lijekovi.
U tom je periodu za receptne lijekove
bio uveden sustav referentnih cijena u
referentnim (terapijskim) skupinama
koji se sada poeo primjenjivati u Sloveniji nakon puno godina pokuaja, i koji u
Makedoniji dobro funkcionira ve etvrtu godinu. Hrvatska ima dobre pravilnike samo bi ih se trebalo poeti pravilno
primjenjivati. Analize potronje lijekova
u periodu od 2006. do 2010. pokazale
su kako je to omoguilo da sustav bude
medicinski i financijski racionalan, ali
je i omoguio dolazak novih lijekova i
vea prava za bolesnike. A to se tie
bolnikih lijekova, najvei problem je
to ne postoji evaluacija lijeenja, nai16

me izgubila se struno-medicinska podloga sustava propisana smjernicama i

evaluacijom tih smjernica, odnosno autorizacijom skupe terapije od strane osiguranja, kae dr. Buble. Dodaje kako se
sustav naruio do te mjere da se danas
puno bre i jednostavnije moe propisati skupi lijek druge, tree ili terminalne
linije, a da se nije dovoljno iskoristila
mogunost prve linije lijeenja.
Sustav temeljen na potivanju medicinskog dijela odluivanja, koristi za pacijenta, a u konanici i koristi za zdravstveni sustav, a to predstavlja smisao
farmakoekonomike, u ovom je trenutku
poremeen. I u ovom je dijelu puno primjera koji pokazuju da se izvorni smisao posebnog fonda za skupe lijekove
u Hrvatskoj, a to je dostupnost skupe
terapije bolesnicima kojima je uistinu
potrebna, sve vie gubi, kae dr. Buble.

Seminar za
pedijatre Novosti
u pedijatriji 2014
Pie: Martin Gigovski, dipl. pharm., product
manager
Tradicionalni godinji seminar za pedijatre u Makedoniji, u organizaciju Pedijatriske udruge Makedonije, ove se godine odrao u Skoplju od 9. do 10. svibnja, a prisustvovalo je oko 200 pedijatra iz svih krajeva Makedonije. Struni
dio seminara bio je posveen autizmu,

Vanost poznavanja farmakoekonomike

Budui da su zdravstveni budeti diljem svijeta ogranieni, cijena lijekova i

njihovo uvrtavanje na liste sve su vie
predmet razliitih analiza u sve vie zemalja to dovodi do sve vee potrebe koritenja farmakoekonomike to dovodi i
do mijenjanja algoritama pri donoenju
odluka, rekao je Zoltan Kalo, profesor
zdravstvene ekonomike s Etvs Lornd
Universityja u Budimpeti i predsjednik
Uprave Syreon Research Institute u Budimpeti. Dodao je da tim vie zdravstveni profesionalci i zdravstvena administracija moraju biti upoznati s principima farmakoekonomike, ukljuujui
prednosti i ogranienja razliitih pristupa kako bi se predvidjela zdravstvena
dobrobit, trokovna uinkovitost i utjecaj na zdravstveni proraun primjene
razliitih lijekova.
U zemljama s niim BDP-om glavno
usko grlo u primjeni zdravstvene politike zasnovane na dokazima je nedostatak educiranih zdravstvenih ekonomista, ali i nedostatak lokalnih podataka
za primjenu meunarodnih ekonomskih
modela. Zbog nedostatka zdravstvenih
resursa, donositelji odluka vrlo esto
oekuju da e im primjena novih tehnologija i inovativnih lijekova donijeti
utede ili dobitak produktivnosti. S druge strane, proizvoai nastoje zadovoljiti ta oekivanja objanjavajui dobrobiti
koje proizlaze iz inovativnih tehnologija u vidu odreene sume novaca potkrepljujui ih podacima iz znanstvene
literature. Naalost, trenutno dostupni
dokazi ogranieno su relevantni i primjenjivi na zemlje centralne i istone
Europe, kae prof. Kalo. No, dodaje,
ako se politiari u tim zemljama mogu
osloniti na vjerodostojne argumente
koji su bazirani na lokalnim dokazima,
mogu dugorono poboljati strategiju i
donoenje politikih odluka vezanih uz
zdravstvene inovacije.

kao aktualnom drutvenom izazovu,

ali i cijepljenju i lijeenju bakterijskih
infekcija i bolesti koe. Za realizaciju
strunog dijela bili su zadueni profesori s Klinike za pedijatriju, profesori
s Medicinskog fakulteta u Skopju, kako
i pedijatri iz primarnih i sekundarnih
zdravstvenih ustanova u Makedoniji.
Seminar je bio izuzetna prilika za na
pedijatriski portfelj, obogaen s najnovijim proizvodima posebno primjenjivim i preporuenim za najmlau populaciju. Osim poznate palete dermatolokih preparata, pedijatrima smo jos
jednom podsjetili na Portalak, njima
ve dobro poznat preparat za upotrebe kod djece, Flocetu, te korist njene
primjene u pedijatriji. Posebnu pozornost na seminaru posvetili smo Neofenima, sirupu i epiima od 125 mg, kao
najnovijim proizvodima iz tog brenda i
novi oblik ibuprofena na naem tritu,
na to smo sa strane pedijatara dobili
pozitivne kritike o mogunostima koritenja epia kod male djece.

Regionalni Skup
specijalista interne
medicine iz Tetova
i Gostivara
Pie: Martin Gigovski, dipl. pharm., product
manager
U cilju naih promotivnih aktivnosti za
proizvode iz kardio skupine, 21. svibnja
2014 organizirali smo regionalni skup
za lijenike specijaliste interne medicine iz zapadne regije Makedonije. Lijepo i sunano vrijeme, nakon svibanjskih kia, iskoristili smo za realizaciju
strunog dogaaja u dvorani H. Skaradus na poznatom planinskom odmaralitu Popova apka, u blizini Tetova.
Na nae veliko zadovoljstvo, poziv za
prisustvo prihvatili je oko 25 lijenika
specijalista, veina lijenika u javnim
Klinikama i privatnim ordinacija.
Pozdravni govor odrao je direktor
predstavnitva Vanja ulevski, koji
je istaknuo vanost promicanja partnerstva u internistikoj praksi. Tema
predavanja ,,Belupo u internistikoj
praksi,, odrana je s ciljem evaluacije
dosadanje prakse s Belupovim prepa-

8. Simpozij iz bioloke psihijatrije/psihofarmakologije

Farmavita predstavila novi

antipsihotik Ariprizol
Aktualnosti u psihofarmakologiji naziv je 8. Simpozija iz bioloke psihijatrije/psihofarmakologije odran 25. i 26.
travnja u Sarajevu na kojem se okupio
velik broj psihijatara iz Bosne i Hercegovine, ali i susjednih zemalja.
U sklopu Simpozija odran je Farmavitin okrugli stol pod nazivom: Ariprizol
suvremeni pristup u lijeenju psihotinih poremeaja koji su vodili uvaeni regionalni strunjaci iz podruja psihofarmakologije: prof. dr. Miroslava Jaovi-Gai, prof. dr. Miro Jakovljevi i
prof. dr. Abdulah Kuukali. Ariprizol
(aripiprazol) je potentni antipsihotik
nove generacije, specifinog mehaniz-

ma djelovanja, drugaijeg od ostalih

atipinih antipsihotika. Kao parcijalni
agonist D2 dopaminskih receptora ima
povoljan uinak na pozitivne i negativne simptome shizofrenije, a takoer,
ovisno o dozi, pokazuje antimanini i
antidepresivnni uinak. Pri tome, suprotno od ostalih antipsihotika, nema
poveanja tjelesne teine, metabolikog sindroma, ekstrapiramidalnih nuspojava i hiperprolaktinemije. Ariprizol
(aripiprazol) otvara novu stranicu farmakologije antipsihotika i u budunosti e sigurno dati vrijedan terapijski
doprinos klinikoj psihijatrijskoj praksi.

Farmavita - najpoeljniji poslodavac

u farmaceutici u BiH
Portal Posao.ba osmu godinu zaredom
ponudila je priliku graanima Bosne
i Hercegovine da odaberu ponajbolje
poslodavce, odnosno one tvrtke u kojima bi voljeli raditi.
U segmentu farmaceutike, najpoeljniji poslodavac je sarajevska Farmavita
d.o.o. Zanimljivost predstavlja injenica kako je prijanje godine Farmvita ula u ui izbor top 5 najpoeljnijih

poslodavaca. Od ostalih kompanija na

prostoru susjedne Bosne i Hercegovine, a koje su visoko ocijenjene valja
spomenuti; Al Jazeera Balkans, Raiffeisen Bank, Coca-Cola HBC B-H, Microsoft BiH, Violeta, Authority Partners,
UniCredit Bank, ASA Group i Konzum.
Ovime ujedno estitamo kolegama iz
Farmavite na predanom i ustrajnom
radu.

Farmavita

Predavanje Suvremena terapija hipertenzije

ratima, a ujedno i podsjetnik na nau

paletu preparata za tretman internistikog oboljenja. Predavanje se odnosilo na Irumed, Bisobel, Klopideks, s
posebnim naglaskom na Iruzid i njegov
znaaj u praksi lijenika i terapiju pacijenata. U tom smislu, bile su navedene
vaee preporuke o benefitu primjene
kombiniranih preparata, u ovom sluaju Iruzidota, ija provjerena i dokazana
kvaliteta, te prihvatljiva cijena jest izbor lijeenja za veinu bolesnika.

Povodom implementacije nove Pozitivne liste lijekova u Hercegbosanskoj upaniji/kantonu, predstavnici Farmavite
su u suradnji s Lijenikom/Ljekarskom
i Farmaceutskom komorom ove upanije/kantona odrali 13. svibnja u Livnu
predavanje Suvremena terapija hipertenzije.
Predava je bila doc. dr. sc. Monika Tomi, naelnica Internog odjela Klinike

bolnice Mostar. Prisutne je upoznala s

novim smjernicama u lijeenju hipertenzije, naglasivi kako je hipertenzija i u svijetu i u nas sve uestaliji javnozdravstveni problem. Nakon predavanja product manageri za lijekove s
uinkom na kardiovaskularni sustav i
sredinji ivani sustav predstavili su
iroku paletu Farmavitinih lijekova iz
te dvije skupine.

17

struna dogaanja

Pie: Jasenka Pencinger, mag. pharm.

organizaciji Udruenja farmaceuta
Slavonije i Baranje Hrvatskog farmaceutskog drutva i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja
Republike Hrvatske odrano je u Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru od 15. do
17. svibnja 2014. tradicionalno XVII.
Savjetovanje farmaceuta. Na ovogodinjem najveem i najcjelovitijem farmaceutskom strunom skupu u Hrvatskoj
sudjelovalo je iz cijele zemlje vie od
400 farmaceuta i drugih zdravstvenih
strunjaka.
Glavna tema skupa bila je ljekarnika
skrb o pacijentima starije ivotne dobi.
Na skupu se raspravljalo o osobitostima
primjene lijekova u pacijenata starije
dobi, problemima pri primjeni lijekova

XVII. Savjetovanje farmaceuta Slavonije i Baranje

Ljekarnika skrb o pa
Na ovogodinjem najveem i najcjelovitijem farmaceutskom
strunom skupu u Hrvatskoj sudjelovalo je iz cijele zemlje vie od
400 farmaceuta i drugih zdravstvenih strunjaka
n

kod te iznimno osjetljive skupine pacijenata te o nunosti poveanja sigurnosti

farmakoterapije takvih pacijenata. Osobito je istaknuta vana uloga ljekarnika
u osiguravanju dostupnosti potrebnih
lijekova, izradi prikladnih formulacija,
provjeri propisane medikacije kao i sagledavanju ukupne medikacije, savjetovanju o ispravnoj primjeni lijekova
te nadziranju eventualnih nuspojava
i interakcija. Ljekarnika skrb o pacijentima starije dobi, posebice onih koji
boluju od vie kroninih bolesti, znatno
pridonosi sigurnijoj farmakoterapiji.
Novi model ljekarnike djelatnosti
Tijekom aktualnog sata Hrvatske ljekarnike komore Mate Portolan, mag.
pham., predsjednik HLJK-a, govorio je
o novim modelima ugovaranja s HZZO-om i drugim aktualnostima u hrvatskom ljekarnitvu. Novi model ugovaranja zdravstvene zatite za 2013.18

2015. strateki je projekt HZZO-a pokrenut s ciljem efikasnijeg usmjeravanja sredstava zdravstvene zatite te
podizanja kvalitete i uinkovitosti pruanja usluga. On ukljuuje i novi model
za ljekarniku djelatnost, kojim treba
smanjiti financijsku ovisnost poslovanja ljekarni o veleprodajnim rabatima,
dobavljakim i proizvoakim bonifikacijama te promjenama cijena lijekova.
Novi model temelji se na Zakonu o zdravstvenoj zatiti, Zakonu o ljekarnitvu,
Nacionalnoj strategiji zdravstva 2012.-

2020., Strategiji Europskog javnog ljekarnitva za optimizaciju zdravstvenih

ishoda pacijenata i poveanja vrijednosti zdravstvenih sustava diljem Europe,
nacionalnim programima, protokolima,
planovima i mjerama. Ljekarnitvo se
u posljednjih nekoliko godina susree
s nizom potekoa u svom poslovanju.
Stalna snienja cijena lijekova, ograniavanja veleprodajnih mari, novana
dugovanja te nemogunost naplate potraivanja, ali i pad kupovne moi stanovnitva, uzrokuje brojne financijske

Nikada kao danas nije bilo vanije sauvati

hrvatsko ljekarnitvo, sauvati ljekarnu i farmaciju
Sudionike skupa je pozdravio i Hrvoje Kolari, mag. pharm., MBA, predsjednik Uprave Belupa, predsjednik
Udruge proizvoaa lijekova pri HUPu: ini mi se da, nikada kao danas,
nije bilo vanije sauvati hrvatsko ljekarnitvo, sauvati ljekarnu, sauvati
farmaciju. Nikada, kao danas, nismo u
toj mjeri bili u sreditu zdravstvenih
politika i nikada kao danas nismo imali
toliko izazova, ali i prilika.
Poznajui vas, siguran sam, da emo

uiniti sve da ljekarne doista postaju

punktovi zdravlja, a ljekarnici zdravstveni bobiji u svojim velikim i malim
sredinama. Sredinama u kojima ponajvie zdravstvene skrbi trebaju upravo nai
stariji sugraani, nai pacijenti o kojima
ovih dana na Kongresu govorimo.
Vjerujem da nam, upravo zbog njih,
rezultat najavljenih promjena propisa i
zakonskih regulativa treba biti itekako
vaan. Upravo zbog naih pacijenata,
ovaj nam zadatak ne moe biti teak.

acijentima starije ivotne dobi

Na skupu se raspravljalo o osobitostima primjene lijekova u pacijenata starije dobi, problemima
pri primjeni lijekova kod te iznimno osjetljive skupine pacijenata te o nunosti poveanja sigurnosti
farmakoterapije takvih pacijenata
n

probleme u poslovanju ljekarni.

Problemi u poslovanju s kojima se danas
susree velik broj ljekarni mogli bi, u
konanici, dovesti do zatvaranja manjih
ljekarni i ljekarni u ruralnim podrujima, koji glavninu prihoda ostvaruju poslovanjem s HZZO-om odnosno izdavanjem lijekova na recept. Time bi pacijentima bila smanjena dostupnost ljekarni.
Hrvatska ljekarnika komora je krajem
2013. u dogovoru s HZZO-om, kroz rad
povjerenstava i radnih grupa, intenzivirala aktivnosti pronalaenja novog

modela obrauna ljekarnike usluge.

Zakljuak je da je potrebno izmijeniti
sadanji model u Popisu dijagnostikih
i terapijskih postupaka (DTP) Ljekarniki postupci, koji se odnosi na
novane iznose vrijednosti ljekarnikih usluga. Cilj je izrade novog modela
ostvariti da ljekarne budu plaene posao koji imaju ugovoren s HZZO-om.
U okviru minisimpozija govorilo se o
suradnji lijenika, ljekarnika i pacijenta po uzoru na globalne europske trendove. Dr. sc. Arijana Metrovi nagla-

sila je da su otvorena komunikacija,

interpersonalna edukacija, potovanje
strune uzajamnosti i komplementarna znanja temelj te suradnje. Vano je
poznavati doputene intervencije, modele komunikacije i suradnje izmeu lijenika i ljekarnika te osigurati uvjete
da ovaj pristup postane standardnim u
ljekarnikoj i u lijenikoj praksi.
S. Falami i LJ. B. Marui govorili
su o sudjelovanju ljekarnika, koji kao
najdostupniji zdravstveni djelatnici,
predstavljaju zadnji struni nadzor pri
prepoznavanju i sprjeavanju potencijalnih interakcija lijekova. Sprjeavanje
interakcija lijekova donosi neupitnu
kliniku i farmakoekonomsku dobrobit
te se u svijetlu novih uloga farmaceuta
i razvoju klinike farmacije u Hrvatskoj
istie kao jedan od prioriteta.
Zapaeno izlaganje imala je mlada kolegica Darija Kuruc, mag. pharm. iz
Ope bolnice Dr Tomislav Bardek iz
Koprivnice o medikacijskim pogrekama u starijoj dobi u bolnikom okruenju. I na kraju tu je i palijativna
skrb koja predstavlja cjelovitu (fiziku,
psihiku, socijalnu i duhovnu) skrb o
teko bolesnim i umiruim osobama i
lanovima njihovih obitelji. Holistiki
pristup bolesniku temeljni je princip i
19

struna dogaanja
palijativne skrbi, za to je potreban tim
strunjaka, meu kojima je i ljekarnik,
koji meusobno surauju prema modelu transdisciplinarnog tima kao najvieg stupnja suradnje.
Odrana su i promotivna predavanja o
rinosinuitisu, infekcijama gornjih dinih puteva, onihomikozama te hemeroidima i opstipaciji.
U predavanju o promjenama na naem tritu bezreceptnih lijekova i
proizvoda nakon ulaska Hrvatske u EU
izneseni su podaci da potronja bezreceptnih proizvoda po glavi stanovnika
u zemljama zapadne Europe dosee 69
eura godinje, a u zemljama sredinje
i istone Europe 44 eura. Hrvatska je
na dnu europske ljestvice s prosjenom

potronjom od samo 20 eura godinje

po glavi stanovnika.
CASI hrvatska udruga proizvoaa
bezreceptnih proizvoda pokrenula je
kampanju Zdravije je pitati s ciljem
osvjetavanja vanosti brige za vlastito
zdravlje i uz jasnu poruku da je pouzdane savjete o blaim zdravstvenim tegobama potrebno potraiti u ljekarni. U
sklopu Forum o problemima ljekarnitva
u pograninim podrujima reeno je da
nastaju zbog znatno niih cijena lijekova
u susjednim zemljama i nekontroliranog
izdavanja receptnih lijekova bez recepta.
Nakon donoenja zakljuka skupa, slijedio je izlet u Vukovar, a uz struni
dio (predavanja, postere, rasprave) u
okviru Savjetovanja odrana je i farmaceutska izloba 50-ak izlagaa.

Osobitosti primjene lijekova

u osoba starije ivotne dobi
Dr. sc. Viktorija Erdelji Turk, dr. med.
spec. klin. farmakologije, iz KBC-a
Zagreb naglasila je sljedee najee
pogreke u farmakoterapiji starijih
bolesnika: propisivanje neadekvatnog
lijeka za stariju populaciju bolesnika,
neodgovarajua doza lijeka, neodgovarajue trajanje lijeenja te propisivanje
nepotrebnog lijeka. U starijih bolesnika
treba uvijek razmotriti je li lijek potreban, ne uriti s uvoenjem novih lijekova ili ih uvoditi postupno te izabrati lijekove koji su neophodni. Nadalje

treba bolesnika informirati o moguim

rizicima uzimanja lijeka za koje nije potreban recept. Sve to treba biti praeno
redovitim nadgledanjem opeg stanja
bolesnika, njegovih ivotnih navika te
suradljivosti. Samo razumnom primjenom lijekova moe se povoljno utjecati
na kvalitetu ivota starijih bolesnika.
20

Poveanje broja starijih osoba, kao i

znaajna uestalost psihikih poremeaja meu njima, razlog su poveanog
zanimanja psihijatrije za tu dobnu skupinu. Starije osobe zbog tjelesnih bolesti dobivaju razliite lijekove. Pitanje je
kakav e biti uinak tih lijekova na starou i boleu izmijenjen organizam.
Psihopatologija se u starijih osoba pri
istom psihikom poremeaju ponekad
i znaajno razlikuje od one u mlaih
osoba. Istodobna prisutnost vie tjelesnih poremeaja moe predstavljati
tekou u diferencijalnoj dijagnostici.
Stoga je psihofarmakoterapija osoba
starije dobi kliniki problem koji zahtijeva poznavanje farmakodinamike,
farmakokinetike, nuspojava i interakcija psihofarmaka, ali i drugih lijekova.
Od velike je koristi suradnja s kliniarima drugih specijalnosti npr. internistima, klinikim farmakolozima, klinikim farmaceutima naglasio
je prim. dr. sc. Miroslav Herceg, dr.
med. spec .psihijatar, iz Klinike za psihijatriju Vrape. U nastavku se govorilo o demencijama za koje se unato
rastuem broju spoznaja jo ne zna
uzrok te nije mogua adekvatna prevencija, a dostupnim terapijskim mogunostima samo usporavamo simptome bolesti.
Ines Buha, mag. pharm. govorila je o
samolijeenju u treoj dobi i savjetovanju s ljekarnikom koji moe sagledati
stanje organizma i uzeti u obzir lijekove
koje pacijent uzima, kako bi se izbjegle medikacijske pogreke, te sprijeile
kontraindikacije i mogue interakcije.

HUOM, Split

Zdravlje m

Naglaena je vanost uloge lijenika o

da su zdravstveni problemi povezani uz

Pie: Ivana Bara, dr. med. dent.

Zdravlje mukarca i palijativna skrb
bila je tema ovogodinjeg kongresa
HUOM-a u Splitu u prekrasnom ambijentu hotela Le Mridien lav, na kojemu je sudjelovao neto manji broj
lijenika nego dosad (350 - 400 lijenika obiteljske medicine). Belupo je
sudjelovao na istoimenom dogaanju
s izlobenim prostorom i grupom od
35 lijenika obiteljske medicine iz cijele Hrvatske.
Predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa dr. Dragomir Petric na
otvorenju je naglasio vanost takvih
skupova rijeima: Kao to orkestar
treba dirigenta tako i obiteljski lijenik usklauje zdravstvenu skrb osoba
koje su mu se povjerile ne samo tijekom bolesti ve i na neizbjenom kraju
ivota kada je dostojanstvo bolesnika
na najvioj kunji.

Kako unaprijediti zatitu zdravlja

mukaraca

to se tie muke populacije, zakljuak

je da se veina mukaraca manje brine
o svom zdravlju od ena. Razmjerno
vie pue i piju, skloniji su po zdravlje opasnom rizinom ponaanju, a ee zapostavljaju zdravstvenu zatitu i
kontrolne preglede. Postoji osim toga
niz zdravstvenih problema koji pogaaju samo mukarce, kao to su recesivne spolno nasljedne bolesti (npr.
hemofilija) ili rak prostate. injenica
je da je ivotni vijek mukaraca krai;
izmeu 15 vodeih uzroka smrti mukarci prednjae u svima osim u Alzheimerovoj bolesti, jer mnogi od njih ne
ive toliko dugo da bi se stanje razvilo.
Takoer vie obolijevaju i umiru od infarkta miokarda i raka plua.
Tradicionalno je uvrijeeno miljenje
da su oni glave obitelji, da vie od ena
privreuju i materijalno pridonose u
kuni proraun. Socijalni razlozi navode mukarce na ispunjenje drutveno
namijenjene i oekivane uloge, ime
se namee spoznaja da ne smiju i ne
mogu biti bolesni ni bespomoni. To
je vjerojatno jedan od razloga da rjee
trae lijeniku pomo.
Ovaj je uvod bio neophodan da bi se

mukarca i palijativna skrb

obiteljske medicine u zatiti zdravlja mukarca pri emu je istaknuto

z muki spol u progresivnom porastu tijekom zadnjih 18 godina

godina. Ciljevi razmjene iskustava su

bili kako unaprijediti zatitu zdravlja
mukaraca.
Osim mukog zdravlja, bilo je niz zanimljivih tema iz svakodnevne prakse
LOM-a, vanost dojenja bilo je jedna od zanimljivijih predavanja, dok
su vjene teme hipertenzije i diabetesa tip 2 bile nezaobilazne na ovom
dogaanju. Bilo je rijei i o promjeni
preskripcije hipolipemika, antihipertenziva i hipoglikemika u pacijenata
sa eernom boleu tip 2 otkrivenih
oportunistikim skriningom. Najpropisivaniji hipoglikemik u novootkrivenih
dijabetiara je i dalje metformin.

Palijativna skrb i lijenici ope medicine

Zadaa lijenika obiteljske medicine je da kao dio palijativne skrbi

svojim znanjem, timskim radom, suradnjom s drugim medicinskim
strukama, poznavanjem pacijenta i njegovih blinjih to humanije i
kvalitetnije skrbi za povjerenog mu ovjeka na kraju ivotnog puta
n

svratila pozornost lijenika obiteljske

medicine na neobian i specifian psiholoki profil i odnos prema bolesti kad
se radi o pacijentu mukog spola, to
je dobrim dijelom uvjetovano spolnim
i drutvenim razlikama te rizinijem
nainu ponaanja. Bolesti koje su po
morbiditetu i mortalitetu znatno ee kod mukaraca su: srano-ilne
bolesti, maligne bolesti (rak plua, rak
prostate), plune bolesti (kopb), ozljede, ovisnosti, spolno prenosive bolesti,

seksualne disfunkcije (smetnje libida,

erekcije, ejakulacije, posljedice sloenih neuropsihosomatskih poremeaja),
psihiki poremeaji (ei suicidi zbog
prikrivanja depresije, PTSP i psihosocijalni poremeaji linosti). Naglaena je
vanost uloge LOM-a u zatiti zdravlja
mukarca, prezentirani su zanimljivi
statistiki podaci vezani za Hrvatsku,
gdje imamo podatak da su zdravstveni
problemi povezani uz muki spol u progresivnom porastu tijekom zadnjih 18

to se tie palijativne skrbi, ona je

dio rada LOM-a jer je i dio ovjekova ivota, nema lijenika koji se s vie
emocija unosi u pomo pacijentu od
LOM-a. U palijativnoj medicini ne bi
smjelo biti rijei nita se ne moe
uiniti ve se moramo pitati to se
jo moe uiniti za bolesnika i za njegovu obitelj. Zadaa LOM-a je da kao
dio palijativne skrbi svojim znanjem,
timskim radom, suradnjom s drugim
medicinskim strukama, poznavanjem
pacijenta i njegovih blinjih to humanije i kvalitetnije skrbi za povjerenog
mu ovjeka na kraju ivotnog puta. Potreba u Hrvatskoj za palijativnom skrbi i za hospicijima raste s obzirom na
to da smo u europskom vrhu po broju
stanovnika starijih od 65 godina te naalost i po broju bolesnika s kroninim
nezaraznim bolestima i karcinomima.
Jedno od definitivno najzanimljivijih
predavanja je bilo prof. Mladenke Vrci Keglevi o pojavi overdiagnosis i
overtreatment u dananjoj medicini.
Zakljuak predavanja je termin too
much medicine, pojava rairena u cijelom svijetu pa tako i kod nas. Cilj je
bio potaknuti lijenike na promiljanje o moebitnom suvinom koritenju
medicine u svakodnevnoj praksi.
Belupo je definitivno imao najzapaeniji nastup sa svojim zanimljivim vizualnim identitetom izlobenog prostora i, naravno, paletom koja je za
ovu temu imala i posebno prilagoen
materijal s urolokom paletom (antiseptici, antibiotici, lijekovi za lijeenje
benigne hiperplazije, karcinoma prostate i erektilne disfunkcije).
21

struna dogaanja

5. Kongres hrvatskih dermatovenerologa

Pie: Tamara Prebeg, dr. vet. med.
Peti kongres hrvatskih dermatovenerologa s meunarodnim sudjelovanjem,
pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva zdravlja RH te gradonaelnika grada Zagreba
odran je 8. - 11. svibnja u Zagrebu. U
samom sreditu grada, u prekrasnom
ambijentu hotela Dubrovnik tijekom
etiri dana Kongresa moglo se napredovati kroz strune teme, druenja i
sinergiju predavaa i sudionika. Na
Kongresu je sudjelovalo 280 lijenika,
veinom specijalista dermatologa iz
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i drugih zemalja regije.
Eminentni strani i hrvatski predavai
dali su svoj doprinos kroz prizmu glavnih tema kongresa, a to su: Kronine
rane, Dermatoze uzrokovane zvanjem
i okoliem, Venerologija, Korektivna
dermatologija i Slobodne teme. Takoer su unutar Kongresa odrani satelitski simpoziji: Drugi regionalni simpozij
o nasljednim buloznim epidermolizama
te Teaj dermatoskopije.
Predsjednica Hrvatskog dermatovenerolokog drutva prof. dr. sc. Mirna itum organizatorica Kongresa, uz
svesrdnu pomo prof. dr. sc. Mihaela
Skerleva, predsjednicu znanstvenog
odbora prof. dr. sc. Branku Marinovi
i uz pomo eminentnih imena iz podruja dermatologije u organizacijskom
i znanstvenom odboru, predstavila je

22

iznimno kvalitetan znanstveni program

i dokazala da je dermatovenerologija
dama koja svakodnevno prati napredak medicinske znanosti i tehnologije
te u konanici pacijentima prua najbolju moguu njegu i skrb.
Belupo je na Kongresu dobio ast da
bude glavni sponzor, pri emu smo
uspjeli istaknuti irinu palete Belupovih preparata zastupljenih u dermatologiji na vrlo pristupaan nain. Vratili
smo lijenike u djetinjstvo i animirali
ih da zajedno s nama, svaki ponaosob,
odigraju Memory igricu koja je sadravala imena svih nama vanih preparata

poput Afloderma, Beloderma, Belosalica, Belogenta, Mirobacta, Itraca, Sone,

Terbinaxa. Takoer smo reprezentativnim nastupom opravdali potrebu i
svakodnevno koritenje naih zlatnih
brendova u radu naih lijenika. Imali smo priliku s lijenicima iz susjednih regija izmijeniti iskustva vezana za
neke od naih dermatolokih lijekova
te uti da su oni vrlo koriteni i u radu
dermatologa iz susjednih nam zemalja
(Bosna i Hercegovina ).
Doprinos Belupa hrvatskoj dermatologiji pohvalila je i sama organizatorica
kongresa prof. dr. sc. Mirna itum zahvalivi na podrci predsjedniku Uprave Belupa, Hrvoju Kolariu te istaknula
Belupo kao jedinu hrvatsku farmaceutsku kuu sa irokom dermatolokom
paletom i na taj nain istaknula koliko
znai pouzdan, siguran partner s dugom poslovnom tradicijom.
Osim Belupa, kongres su podrale i
druge farmaceutske kue, njih 38, od
ega su 33 sudjelovale s izlobenim
prostorom.
Jo jednom se potvrdilo da je znanje
dermatologa cijenjeno, da je dermatologija grana medicine koja se strelovito razvija i napreduje te da dobar partnerski odnos farmaceutske industrije
i dermatologa, to ga u konanici Belupo ima sa svojim lijenicima, postaje nuan i jedino opravdan u dananje
vrijeme.

Djelatnici Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik su 24. svibnja u sklopu posjeta Koprivnici posjetili industrijsko-farmaceutski kompleks
Belupo d.d. na Danici. U ime Uprave Belupa, zdravstvene djelatnike pozdravila
je mr. sc. Lidija Turkalj. Nakon okrijepe
i uvodnog druenja uslijedila je prezentacija Belupova korporativnog filma kojim je gostima prezentiran cjelokupan
portfelj, kao i kljuna meunarodna trita na kojima grupa Belupo djeluje.
U izlaganju Sinergijom do odrivosti
zdravstvenog sustava mr. sc. Lidija
Turkalj naglasila je da se domaa farmaceutska industrija nalazi u nezavidnoj situaciji, to dugorono nije poeljan trend. Belupo u prodaji komadno
raste, meutim vrijednosno padamo
ili latentno stagniramo. Kumulativno
smo kroz godine izgubili mnogo zbog
snienja cijena, a to smo kompenzirali
novim proizvodima, novim terapijskim
skupinama te izlaskom na nova trita.
Pitanje je da li je to dovoljno za dugoronu odrivost cjelokupnog sustava?,
naglasila je mr. sc. Lidija Turkalj.
Gosti iz Lipika imali su prilike kuati
Podravkine specijalitete i proizvode.
Prije povratka gostiju u Lipik i okolicu, snimljena je i grupna fotografija,
trajna uspomena na posjet Koprivnici
i Belupu.
A evo i dojmova naih gostiju o posjetu!

Ravnatelj SB Lipik
Darko Kelemen, dipl. iur.
Izlet u Koprivnicu te posjet Belupu
svakako je bio pun pogodak. Izvanredan doek i gostoljubivost ge Lidije
Turkalj, dopunjeni su zanimljivom i
strunom prezentacijom o poslovanju

Zdravstveni djelatnici iz
Lipika u posjetu Belupu
Strunost i ljubaznost uzreice su koje esto koristimo kada elimo
opisati sebe. Sada smo to vidjeli na djelu u Belupu
n

ove nae prestine

farmaceutske kue.
Strunost i ljubaznost uzreice su
koje esto koristimo kad elimo opisati sebe. Sad smo
to vidjeli na djelu
u Belupu. Shvatio
sam koliko smo zapravo povezani u
ovoj djelatnosti koja se zove zdravstvo,
kako nas mue isti problemi. Rekao bih
da je i Belupu i Bolnici Lipik svojstven
optimizam, vjera u sebe i stalna tenja
k izvrsnosti. Bilo je korisno, ugodno i lijepo. Zahvaljujem. Ravnatelj SB Lipik
Darko Kelemen, dipl. iur.

Med. sr. Mirjana Cahun

elim zahvaliti gi
Lidiji Turkalj na srdanom gostoprimstvu i vremenu koje
nam je posvetila
kako bi nas to vie
upoznala s radom
farmaceutske tvrtke Belupo. Predavanje je bilo pouno, lijepo i zanimljivo.
Uz jedno veliko hvala, srdaan pozdrav
svima koji ste bili s nama.

Djelatnica praonice Marica urkalovi

Krenula sam na
put unato tekom
stradanju moga
domainstva u poplavi. Nije mi ao
jer sam kod vas doivjela prekrasno
druenje i upoznavanje s Belupom i
nakratko zaboravila sve to me u prolom tjednu zadesilo.

Dr. Oto Kraml

Posjet tvornici Belupo za nau grupu

djelatnika Bolnice
Lipik bio je, zahvaljujui domainima
na elu s gospoom
mr. sc. Lidijom Turkalj, koristan i pouan. Prezentacija o
povijesnom razvoju i uspjesima Belupa,
o vanosti stalne i uinkovite komunikacije i suradnje medicinskih struka
te prikazana Belupova paleta lijekova
dala je struni peat naem studijskom
putovanju u Koprivnicu i Podravku. Za
boravak u taglju imamo samo izraze
velikog zadovoljstva i pohvale!

23

Razgovor s mr. Klaudijom ebeti, dr. med., specijalistom dermatologo

B Premda je do ljetne sezone jo dosta,
sunanih dana e biti i prije te sezone.
Sunce i koa esta su tema naih razgovora. Kaite nam o uincima sunevih
zraka na kou, a i o pozitivnim, ako ih
ima.
Suneve zrake imaju mnogobrojne pozitivne, ali i negativne uinke na ljudski organizam. Njihove pozitivne strane dobro su nam svima poznate, jer
lijep i sunan dan podie raspoloenje
i djeluje antidepresivno, potie da se
osjeamo sretno i zadovoljno. Sunevo svjetlo djeluje tako da ulazi u oko i
stimulira u mozgu epifizu, koja djeluje
na cijeli organizam i proizvodi snane
hormone serotonin i melatonin. Svjetlo potie sintezu serotonina tijekom
dana, odravajui nas budnim i punim
energije, a mrak tijekom noi podie
razinu melatonina, pomaui nam da
spavamo. Svima je poznato da je sunevo svjetlo vano i za sintezu vitamina D u tijelu. Sva pozitivna djelovanja
na kou primjenjujemo u nainu lijeenja koje se naziva fototerapija gdje se
obasjavanje UV zrakama primjenjuje u
lijeenju bolesnika s psorijazom, vitiligom, atopijskim dermatitisom i dr. Ultraljubiasto zraenje pozitivno utjee
na zdravlje, ali izlaganje mora biti postupno i u razumnom intenzitetu, bez
konih oteenja i opeklina. No sunevo svjetlo moe djelovati i negativno

sti i istoi zraka. UVB zrake ine 5 %

sunevog zraenja, a uzrokuju crvenilo, opekline, oteenja u koi i nastanak tumora koe. UVA zrake ine 95
% sunevog zraenja, prodiru u kou i
uzrokuju oteenja, alergijske reakcije,
pigmentacije i prijevremeno starenje. I
UVA i UVB zrake mogu na kou djelovati trenutno i kumulativno.
B Moe li se ovjek na neki nain pripremiti za sezonu sunanja?
U pripremi za sunanje znatno nam
pomae sama priroda pa su proljee i
ljeto bogati povrem i voem koji sadre biljne pigmente koji se nazivaju
karotenoidi, a njihovim konzumiranjem
koa se na prirodan nain priprema za
ljeto pa se preporuuje jesti to vie
zelenog povra i voa u to arenijim
bojama. Karotenoidi su skupina biljnih pigmenata kojih ima vie od 600,
a najistraivaniji su beta-karoten, likopen, lutein i zeaksantin. Beta-karoten
je najpoznatiji karotenoid provitamin
koji se u organizmu pretvara u vitamin
A. Osim hranom, karotenoidi se mogu
dodatno unijeti u organizam tabletama
ili kapsulama pa se preporuuje uzimati ih barem mjesec dana prije odlaska
na ljetovanje kako bi se koa pripremila iznutra te nastaviti tijekom ljeta
kako bi koa prirodno dobila boju i ljepe izgledala.
B Uestalost najzloudnijeg tumora

crne puti, odreuje se i zatitni faktor u

proizvodima koji je od 10 (niska zatita)
pa do 50 (vrlo visoka zatita). Kako bi
smo se odluili za zatitni faktor, vano je kolika e biti izloenost sunanju
(ekstremna izloenost, intenzivna ili
umjerena izloenost ), koji imamo fototip koe (od 1 do 6) te da li imamo koji
dermatoloki problem, tj. konu bolest
kojoj se mora preparat prilagoditi.
Da bi se zatitili i izbjegli oteenja u
koi koristimo kreme koje imaju u sebi
zatitne faktore od sunca i koje tite od
tetnog djelovanja UV zraka. SPF faktor predstavlja stupanj zatite koe od
opeklina. Primjerice, zatitni faktor 15
oznaava da se suncu moemo izlagati 15 puta dulje nego to bismo mogli
bez zatite. Kako bismo zatitili kou
od sunca, vrlo esto tijekom ljeta poseemo za kremama koje sadre zatitne
faktore od sunca. Vrlo je vano znati
odabrati sredstvo koje e nam odgovarati i pruiti zadovoljavajuu zatitu.
Zatitna sredstva se razlikuju prema
zatitnom faktoru, vodootpornosti i fotostabilnosti.
Preparati sa sun block zatitom maksimalno sprjeavaju prodor sunevih
zraka do koe. Oni sadravaju tvari kao
titan-dioksid i cink oksid, ije estice
poput zrcala odbijaju zrake sunca. Danas razlikujemo fizikalne i kemijske filtre u preparatima koji nas tite od sun-

Najbolja je fotozatita bo
i izbjegavanje sunca od
Najvanije je sprijeiti nastajanje opeklina kupanjem i sunanjem rano ujutro i kasnije poslijepodne, uz
nanoenje krema s visokim zatitnim faktorom i noenjem kape, eira, majica i naoala s UV zatitom
n

to je izraeno kod nastajanja ozonskih

rupa, na veim nadmorskim visinama,
u podrujima jake insolacije i odbljesku
od povrina (more, plae). Negativno
djelovanje moe biti naglo i akutno i
uzrokovati nastajanje opeklina od sunca. Dugotrajno, tj. kumulativno izlaganje vodi u oteenja koe, prijevremeno
starenje, nastajanje hiperpigmentacija
i malignih tumora koe. Intenzitet ultraljubiastog zraenja ovisi o godinjem dobu, dijelu dana, geografskoj
irini, nadmorskoj visini, o oblano24

koe, malignog melanoma, raste velikom brzinom. Danas, vie nego ikad
prije, dermatolozi preporuuju zatitu od sunca. to se moe oekivati od
sredstava za zatitu od sunca? Koje od
tih sredstava preporuujete i kako se
oni propisno primjenjuju?
Ovisno o tipu koe i vrsti izlaganja suncu odreuje se i proizvod za zatitu od
sunca kao i zatitni faktor. Ovisno da li
je osoba vrlo svijetle puti i odmah pocrveni im se izloi suncu, pa sve do osoba koje su otporne na suneve zrake i

ca. Fizikalni filtri su anorganske tvari

(mineralni pigmenti, npr. titanoksid)
koje odbijaju UV zrake od koe. Kemijski filtri su organske tvari koje upijaju
UV zrake i neutraliziraju ih u koi. Radi
toga se kemijski zatitni faktori moraju
nanijeti pola sata do sat prije sunanja kako bi se aktivirali i upili u kou, a
mineralni se mogu nanijeti neposredno
prije sunanja. Kemijski zatitni faktori
se ne preporuuju djeci, trudnicama,
osobama inae alerginim na kozmetiku. Kozmetike preparate sa zatitnim

interview
om, ravnateljicom Poliklinike ebeti, Zagreb

oravak u hladovini
10 do 17 sati
Treba izbjegavati podnevno sunanje i kupanje, a djecu od malena valja
uvati sunca i uiti ih kako se ponaati pravilno na suncu i uvati se
n

25

interview
Moja su iskustva u primjeni Belupovih lokalnih pripravaka za lijeenje konih bolesti vrlo dobra, jer ih
kao lijenik spec. dermatovenerolog primjenjujem godinama za lijeenje mnogobrojnih konih bolesti
n

faktorom treba izabrati u skladu s tipom koe, odnosno s njenim osobinama i nainom na koji ona reagira na
sunce. U tu svrhu postoje kozmetika
sredstva s niskim (SPF 6 i 10), srednjim
(SPF 15, 20 i 25), visokim (SPF 30 i 50)
i vrlo visokim (SPF 50+) zatitnim faktorom, koja naoj koi ovisno o njenom
tipu omoguuju i adekvatnu, nisku,
srednju, visoku ili vrlo visoku zatitu.
Sredstva za zatitu od sunca morala bi
biti i vodootporna i fotostabilna, tj. da
se ne mijenjaju pod utjecajem sunca i
topline. Proizvodi za zatitu od sunca
mogu biti u obliku razliitih krema za
lice, losiona, mlijeka za tijelo, stika za
usne, proizvoda za kosu u obliku spreja
i dr. Posebno su prilagoeni djeci, alerginim osobama, atopiarima, osobama s rozaceom i aknama pa svi mogu
nai odgovarajui preparat za zatitu
od sunca.
B Osim komercijalnih zatitnih sredstava, koje jo mjere savjetujete u zatiti od sunca?
Potrebno je nositi sunane naoale koje
imaju UV zatitu kako bi se oi zatitile
od tetnog djelovanja UV zraka. Vlasite, lice i ui potrebno je zatititi odgovarajuim kapama ili eirima. Odjea
koja je tamnija i gua bolje titi nego
svijetla ili prozirna, kao i suhi odjevni
predmeti od mokrih. Postoji i odjea koja
u sebi ima utkanu UV zatitu to se preporuuje u osoba s velikim brojem madea na tijelu ili u onih koji su ve imali
neki od oblika malignih tumora koe. No
najbolja je fotozatita boravak u hladovini i izbjegavanje sunca od 10 do 17 sati.
B esta je pojava naglo i dugotrajno izlaganje suncu im se doepamo
mora. Razumljivo, posljedice su suneve opekotine. Kako postupiti s takvim
opekotinama?
Ako se opekline od sunca dobiju svake
godine ili svake godine u vie navrata nastaju oteenja u koi to dovodi do preranog starenja koe, nastaju
keratoze, mijenjaju se madei, nastaju
mnogobrojni novi madei i moe doi
do nastanka melanoma i drugih malignih tumora koe.
Vrlo esto osobe koje su imale melanom navode da su dobivale opekline
od sunca tijekom ivota. Kod nas je jo
uvijek, na alost, uvrijeeno pogreno
miljenje, da koa mora pocrveniti kako
bi nakon toga pravilno potamnila. To je
krivi stav jer takav nain sunanja vodi
u oteenje koe i nastajanje malignih
tumora koe.
26

Najvanije je sprijeiti nastajanje opeklina kupanjem i sunanjem rano ujutro i kasnije poslijepodne, uz nanoenje
krema s visokim zatitnim faktorom i
noenjem kape, eira, majica i naoala
s UV zatitom. Potrebno je izbjegavati
podnevno sunanje i kupanje, a djecu
je od malena potrebno uvati sunca i
uiti kako se ponaati pravilno na suncu i uvati se.
Ako nastane opeklina mora se prestati
sa sunanjem dok se upala ne smiri. Na
opeenu kou mogu se staviti hladni
oblozi od vode zatim kreme koje sadre

Zatita u skladu s
fototipom koe
Prema reakciji koe na djelovanje sunca imamo est fototipova koe. Fototip
1izrazito svijetla put, plava ili crvena
kosa, plave ili zelene oi, na nezatienoj koi izloenoj jakom suncu, opekline se pojavljuju nakon 5 do 10 minuta;
koa ne tamni, ve pocrveni. Potrebno
je izbjegavati sunce i koristiti sredstva
za sunanje s vrlo visokim zatitnim
faktorom (SPF 50+). Fototip 2 svijetla put, plava ili svijetlosmea kosa,
plave ili zelene oi. Koa vrlo teko i
slabo tamni. Potrebno je koristiti sredstva za sunanje s visokim zatitnim
faktorom (SPF 50). Fototip 3 tamnija
put, tamnija kosa, sive ili smee oi.
Koa uvijek dobro tamni, ali moe pocrveniti. Potrebno je koristiti sredstva
s visokim zatitnim faktorom (SPF 30),
a zatim s preparatima sa srednjim zatitnim faktorom (SPF 15). Fototip 4
tamna put, tamna kosa, tamnosmee
ili crne oi, koa brzo i jako tamni i
nikad ne pocrveni. Potrebno je koristiti sredstva sa srednjim zatitnim faktorom (SPF 20), a kasnije nii zatitni
faktor (najmanje SPF 10). Fototip 5 i 6
su koe crne rase.

kortikosteroide tijekom nekoliko dana

ili se koa moe mazati s neutralnim
kremama takoer kroz nekoliko dana
dok crvenilo ne proe.
B Nije mali broj ljudi koji odlaze u solarije, na umjetno sunanje, tako zvano
kvarcanje. Poznato je da takva sunanja mogu biti i opasna. Kakvi su mogui
rizici?
Zna se da sunanje u solariju poveava
rizik za razvoj malignih tumora koe,
jer je takovo sunanje jae i prodornije
za kou i nekoliko puta od podnevnog
sunanja, pa su pojedine zemlje zakonom zabranile sunanje u solariju osobama mlaim od 18 godina. Ponavljano
sunanje u solariju uzrokuje i prerano
starenje koe pa koa moe djelovati
suho, naborano s izraenim hiperpigmentacijama. Osim toga takvo umjetno sunanje moe razviti i ovisnost o
solariju to se naziva tanoreksija kada
se osobe ponavljano i uporno sunaju
tijekom cijele godine bez obzira na sva
upozorenja.
B Belupo je vodei proizvoa lijekova
za primjenu na koi u Hrvatskoj. Kakva
su Vaa iskustva s djelotvornou tih
proizvoda?
Moja su iskustva u primjeni Belupovih
lokalnih pripravaka za lijeenje konih
bolesti vrlo dobra, jer ih kao lijenik
spec. dermatovenerolog primjenjujem
godinama za lijeenje mnogobrojnih
konih bolesti.
Belupo nudi razliitu paletu izvrsnih
lokalnih kortikosteroida koje vrlo esto propisujem za mnogobrojne kone
bolesti. Racionalna primjena lokalnih
kortikosteroida pod vodstvom lijenika
djelotvorna je kod mnogobrojnih dermatoza, a takoer je dobra primjena i
kombinacije kortikosteroida i lokalnog
antibiotika. U lijeenju ljuskavih dermatoza dugogodinji lijek koji primjenjujemo je Belosalic mast ili losion koji
izvrsno pomae. Zatim moram izdvojiti
izvrsnu Sonu u kremi i gelu koju primjenjujemo u lijeenju akni, a koju su
mladi pacijenti dobro prihvatili i rado
koriste. Dermatomikoze su vrlo este
u naem podneblju u svim dobnim
skupinama pa se za tu indikaciju vrlo
dobar pokazao lokalni antimikotik Rojazol. Sada u sezoni alergija antihistaminik Belodin u tabletama od velike je
pomoi za ublaavanja svih simptoma
alergija.
Djelotvornost svih ovih lijekova potvruje se svakodnevno u velikom broju
pacijenata.

belupo zdravlje

Pie: Mirjana agar-Petrovi, dr. med.

ojava svraba u jednoj od zagrebakih bolnica potaknula nas je da se
ponovno osvrnemo na svrab, zaraznu konu bolest za koji mnogi
vjeruju da je iskorijenjena i nemogua
u 21. stoljeu. Iako su epidemije svraba ee u uvjetima niskog higijenskog
standarda, gustog smjetaja i ratova u
pravilu dugotrajnih, vrlo je vjerojatno
cikliko pojavljivanje svraba u intervalima od 15 godina. S velikom vjerojatnou novonastalu epidemiju svraba u
Hrvatskoj i okolnim dravama moemo
pripisati looj socioekonomskoj situaciji
kada sapun i voda za osiromaene graane postaju luksuz.
Svrab ili uga je obiteljska bolest, odakle se dalje prenosi meu djecom vrtike i kolske dobi te u drugim kolektivima gdje postoji mogunost duljeg
bliskog kontakta.
Svrab (lat. scabies) je zarazna, parazitarna kona bolest koju uzrokuje parazit Sarcoptes scabiei var. hominis.
Rezervoar je ovjek iako postoje i animalni oblici na domaim ivotinjama
koji katkada mogu prijei na ovjeka.
Sam naziv bolesti dolazi od latinske rijei scabere to znai svrbjeti, to je i
dominantni simptom ove bolesti.

Prenoenje bolesti

Bolest se prenosi s ovjeka na ovjeka u

dugotrajnom direktnom dodiru koe na
kou, spolnim odnosom i spavanjem u
istom krevetu. Mogue je prenoenje i
preko rublja, odjee, posteljine ili runika koje je koristila infestirana osoba,
ali je rizik od obolijevanja nii. injenica jest da je uestalost bolesti vea u
prenapuenim sredinama- u gradovima, u kolama, vrtiima, starakim domovima i drugim kolektivima gdje je
uestaliji bliski kontakt izmeu osoba i
spavanje u istom krevetu. Izvor zaraze je bolesnikova koa. Parazit u
povrinskom dijelu koe oboljele osobe kopa kanalie i u
njima odlae jajaca. Najvaniji izvor zaraze su infestirane osobe koje jo
nemaju izraene znakove bolesti, poglavito u kasnijem stadiju inkubacije. Bolesnik je zarazan
cijelo vrijeme
bolesti. U

Svrab (lat. scabies) je zarazna, parazitarna kona bolest

koju uzrokuje parazit Sarcoptes scabiei var. hominis

Epidemija svraba
trebamo li se bojati?
S velikom vjerojatnou novonastalu epidemiju svraba u Hrvatskoj i
okolnim dravama moemo pripisati looj socioekonomskoj situaciji
kada sapun i voda za osiromaene graane postaju luksuz
n

poetku bolesti u njegovoj koi nalazi

se mali broj parazita, kako bolest napreduje broj parazita se poveava. Osobito
su za irenje bolesti opasni zaputeni,
sreom rijetki sluajevi bolesti.

Simptomi i znakovi svraba

Primarni simptomi i znakovi svraba

jesu:
l nesnosan svrab koji se pojaava nou
i na toplom, a danju se smanjuje
l pojava crvenog osipa po koi i
l lokalizacija promjena na koi.
Najpouzdaniji znak svraba je
kanali - vidljiv na koi u
obliku crvenih, vijugavih i blago ljuskavih
linija veliine do
jedan centimetar. Na jed-

Bolest se prenosi s ovjeka

na ovjeka u dugotrajnom
direktnom dodiru koe na
kou, spolnim odnosom
i spavanjem u istom
krevetu
n

27

Svrbe se moe lijeiti kortikosteroidnim kremama i/ili

antihistaminicima u tabletama. Sekundarne bakterijske infekcije
potrebno je lijeiti antibiotskim mastima i/ili antibioticima
n

nom od krajeva kanalia nalazi se malena, crna tokica to je u biti sam parazit.
Uz veinu kanalia nastaju ekskorijacije
- manja oteenja koe uslijed eanja,
krvave kraste i crvenkasti vorii veliine
glavice pribadae. eanje uz nedovoljnu
higijenu pogoduje razvoju sekundarnih
bakterijskih infekcija. Koa postaje crvena, topla i upaljena s gnojnim voriima
(pustule). Kod klasinog oblika promjene
na koi izraenije su na akama, izmeu prstiju, na podlakticama, u pazunim
jamama, oko pupka, u donjem dijelu trbuha, unutranjim stranama bedara, kod
ena na dojci, a kod mukaraca na penisu. Na glavi, vratu i leima nema promjena. Parazit se naseljava na mjestima
gdje nema mnogo lojnih lijezda jer njihova sekrecija stvara nepovoljne uvjete
za ivot i razmnoavanje parazita.
Osobito teak oblik svraba je tzv. Norveki ili krustozni svrab koji je sreom
rijedak, a susree se kod oboljelih s
oslabljenim imunolokim sustavom,
poput oboljelih od AIDS-a ili bolesnika
na imunosupresivnoj terapiji.

Dijagnoza svraba

Za postavljenje dijagnoze potrebno je

zadovoljiti sljedee kriterije:
l prisutnost promjena na koi
l laboratorijski nalaz uzronika
l prisutnost svraba koji se pojaava
nou
l pozitivna epidemioloka anamneza oboljelo vie lanova obitelji ili kolektiva i
l nestanak klinikih tegoba nakon specifine terapije.
Kod tipinih sluajeva i grupiranja oboljelih unutar zajednice - obitelji, kole,
domova, dijagnoza je dovoljna ve na temelju klinikog pregleda. Ponekad je potrebno sastrugati komadi oboljele koe
i utvrditi postojanje parazita, njegovih
jajaaca ili stolice pod mikroskopom.

Lijeenje

Za uspjeh lijeenja vana je dosljednost

i pravilna primjena lijeka. Za lijeenje se
koriste kreme i losioni tzv. antiskabijesna
sredstva. Najee se za lijeenje svraba
koriste 20-30% emulzija benzil- benzoata u vodi, 10% krotamion i krema koja
sadri 5% permetrina. Nije toliko vana vrsta losiona koliko njegova pravilna
primjena, gotovo svi neuspjesi lijeenja
rezultat su njihove nepravilne primjene.
Svrbe se moe lijeiti kortikosteroidnim
kremama i/ili antihistaminicima u tabletama. Sekundarne bakterijske infekcije
28

potrebno je lijeiti antibiotskim mastima i/ili antibioticima. Oprez i obvezna

konzultacija s lijenikom potreban kod
primjene krema i losiona u dojenadi,
male djece do dvije godine starosti,
trudnica i dojilja. Krotamion treba izbjegavati u lijeenju dojenadi, dok je 5%
permetrin siguran za primjenu i u lijeenju dojenadi starije od dva mjeseca.

Tretman oboljelih i svih bliskih

kontakata

Prije primjene lijeka potrebno se okupati u toploj vodi, namazati kremom ili
losionom cijelo tijelo osim glave i lica,
odjenuti isto rublje i odjeu i promijeniti posteljinu. Vano je istaknuti da se
istovremeno moraju lijeiti bolesni i svi
bliski kontakti oboljelih bez obzira imaju li simptome ili ne. Tretman oboljelih
i kontakata treba se provoditi istovremeno unutra 24 sata. Postupak je potrebno ponoviti svaka 24 sata kroz 3-5
uzastopnih dana. Kod oboljelih osoba
antiskabijesno sredstvo primjenjuje se
dva puta u razmaku od 7 dana, dok se
kod asimptomatskih kontakata preporuuje jednokratna primjena. Za vrijeme lijeenja mala i kolska djeca ne
smiju pohaati vrti odnosno kolu, odnosno bolesnici bolnicu ako nije nuno.

Mjere prevencije

Koritenu odjeu, posteljinu i runike

oboljele osobe potrebno je oprati na
temperaturi iznad 60C i ispeglati i s
unutranje strane ili kemijski oistiti.
Kao i nanoenje losiona ili kreme pranje, peglanje i iskuhavanje treba ponoviti svaka 24 sata tijekom 3-5 uzastopnih dana. Madrace, prekrivae i druge
stvari koje se ne mogu oprati niti kemijski oistiti potrebno je drati 7 dana u
zatvorenoj plastinoj vrei. Namjetaj i
tepihe potrebno je usisati, ostali namjetaj rutinski oistiti, dok se dezinsekcija prostorija ne preporuuje. Svrab nije
opasna bolest, ali je vrlo zarazna u bliskom kontaktu. Stoga se i kod najmanje
sumnje na pojavu svraba potrebno odmah javiti lijeniku kako bi se pravovremenim lijeenjem sprijeilo dalje irenje bolesti. Svrab je zarazna bolest koja
podlijee obveznom prijavljivanju nadlenoj epidemiolokoj slubi. Zakljuno,
ne sramite se ako ste oboljelih, javite se
lijeniku, poduzmite sve mjere lijeenja
i prevencije te budite uporni. Slian i
vjeito prisutan problem je i uljivost. U
lijeenju i iskorjenjivanju svraba i uljivosti zdravstveni radnici nisu kljuni,
nego uporan i dosljedan pacijent.

PRESS

PRESS

PRESS

Odrani 18.
Dani travnjaka
Uvodnu radionicu Mjere
ruralnog razvoja s primjerom
dobre prakse pratilo je vie od
70 osoba, a izlagalo je ukupno
119 izlagaa
n

Koprivnica je 18. put bila domain poljoprivrednom sajmu Dani travnjaka

koji je organizirala Koprivniko-krievaka upanija. Unato loem vremenu, odaziv poljoprivrednika, obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava i posjetitelja bio je odlian, pa je samo uvodnu radionicu Mjere ruralnog razvoja s
primjerom dobre prakse pratilo vie
od 70 osoba, a izlagalo je ukupno 119
izlagaa.
Veliko je zanimanje izazvalo i natjecanje u runom koenju trave, prikaz
tradicionalnog spremanja sijena, dvodnevni konjiki turnir na kojem su nastupili jahai svih uzrasta iz cijele Hrvatske te Bambino kup natjecanje
u voenju teladi u kojem su umijee
odmjerila 32 maliana. upanijski proelnik za gospodarstvo Marijan timac
rekao je da je zadovoljan odazivom sudionika i gostiju no da e na Danima
travnjaka 2015. godine biti novih sadraja, ponajprije vie predstavljanja
programa ruralnog razvoja i vei broj
obrazovnih predavanja.
Dani travnjaka zavrili su podjelom
uvjerenja o osposobljenosti polaznika
etvrte generacije pelarica i pelara.

MI GOVORIMO JASNO -

Ustavni sud RH: Pravo djece na zdravlje vanije je od prava roditelja na pogrean izbor

Obvezno cijepljenje nije

ograniavanje slobode

Za Belupo pie:
Diana Glavina,
Ministarstvo zdravlja

piti svoju djecu u 2012. godini bilo je

29, a u 2013. zaprimljeno je 205 prijava lijenika o neprovoenju cijepljenja djece zbog odbijanja roditelja. Iako
ove brojke nisu dovoljne da pokrenu
izbijanje epidemija kakve su zabiljeene u SAD-u, Velikoj Britaniji i drugim
zemljama u svijetu, jasno je da se u
Hrvatskoj iri otpor prema nacionalnoj
politici cijepljenja koja donedavno nije
bila upitna. Neki smatraju da je razlog
tome upravo u iskorijenjenim zaraznim
bolestima od kojih ljudi vie ne strahuju pa su ponekad pretjerano osjetljivi
na mogue nuspojave cijepljenja.
U sklopu rasprave u kojoj se u javno-

Svjetska zdravstvena
organizacija upozorila je na
porast oboljelih od djeje
paralize. U svibnju prole godine
zabiljeena su 24 sluaja djeje
paralize u svijetu, ove je godine
taj broj porastao na 64. ak devet
sluajeva pojavilo se u zemljama
u kojima u 2013. godini nije bilo
oboljelih
n

Nedavna odluka hrvatskog Ustavnog

suda o obaveznom cijepljenju s obrazloenjem da je pravo djece na zdravlje
vanije od prava roditelja na pogrean
izbor, koji moe biti utemeljen na nestrunim i krivim informacijama, naila je na veliku pozornost i odobravanje
svjetskih medija i znanstvenih internetskih stranica. Brojni ugledni mediji
poput New York Timesa naglaavali su
da Hrvatska ovim potezom postavlja
globalni primjer inteligentno voenog
zdravstvenog sustava utemeljenog
na dokazima te da su znanstveni podaci koji jasno i neosporno pokazuju
da cjepiva spaavaju ivote dostupni
i drugim zemljama. Istiu takoer je
odluka hrvatskog Ustavnog suda etika i zdrava te da obvezno cijepljenje
ne znai ograniavanje slobode. Napokon, Hrvatska je uspjeno iskorijenila
ili potisnula sve bolesti protiv kojih je
uvedeno obavezno cijepljenje. Difterija, hripavac, ospice, rubeola, poliomijelitis i zaunjaci u Hrvatskoj su potpuno nestali, tuberkuloza je smanjena
za 93 posto, tetanus za 97, a hepatitis
B za 65 posto.
S druge strane, strunjake iz podruja
javnoga zdravstva zabrinjava trend da
sve vie roditelja ne ele cijepiti svoju
djecu. Ministarstvo zdravlja zaprimilo
je u 2011. godini etiri prijave lijenika o neprovoenju cijepljenja djece
prema kalendaru cijepljenja. Pisanih
prijava kojima roditelji odbijaju cije-

sti sve vie uju zahtjevi da odluku o

cijepljenju treba ostaviti roditeljima,
pravobraniteljica za djecu Ivana Milas
Klari zauzela se za obvezno cijepljenje, u skladu sa zakonskim propisima
u Hrvatskoj i UN-ovom Konvencijom o
djejim pravima. Smatra da djeca imaju pravo na najveu moguu razinu
zdravlja, a brojna istraivanja i podaci
Svjetske zdravstvene organizacije govore u prilog cijepljenju. Tono je da
veina europskih zemalja nema obvezno cijepljenje, no u mnogima od njih
procijepljenost djece je izuzetno visoka, gotovo 95 posto, to se postie kampanjama i edukaciji o dobrobiti cijepljenja. Tono je i to da postoje rizici od
nuspojava, ali nuspojave moe izazvati
bilo koji medicinski preparat, pa se kad
je rije o cijepljenju treba se prikloniti
medicinskoj struci i njezinim preporu-

kama, smatra pravobraniteljica za djecu. A medicinska struka smatra da je

cijepljenje najuinkovitija preventivna
mjera. Prema Zakonu o zatiti puanstva od zaraznih bolesti cijepljenje je
obvezno protiv deset bolesti.
to znai ne cijepiti djecu, to nam donosi lobi protiv cijepljenja vidjeli smo
nedavno u susjednoj nam BiH gdje je u
tri mjeseca registrirano 549 oboljelih
od ospica ili malih boginja, zbog ega
je proglaena epidemija, a zahvaena
je populacija koja nije cijepljena protiv rubeole, malih boginja i zaunjaka.
Posljednjih godina javljaju se epidemije ospica i u europskim zemljama koje
imaju niske cjepne obuhvate. Uzrok
epidemija je smanjenje cjepnih obuhvata koja ne odravaju visoku razinu
kolektivnog imuniteta da bi se sprijeila cirkulaciju virusa u stanovnitvu,
tvrde epidemiolozi. U nekim je zemljama odbijanje cijepljenja uzelo maha u
toj mjeri da je dobrim dijelom zasluno
za pad kolektivnog imuniteta i nastanke epidemija. Je li i Hrvatska na tom
putu? Epidemija ospica, rubeole, zaunjaka ili hripavca i ranijih je godina
bilo u susjednim zemljama, ali nisu se
irile na Hrvatsku unato vrlo intenzivnim putovanjima, upravo zahvaljujui visokim cjepnim obuhvatima u
Hrvatskoj.
Nakon 25 godina provoenja kampanje cijepljenja protiv djeje paralize u
svijetu, ova je bolest prije samo nekoliko godina bila gotovo iskorijenjena.
Meutim, zbog bojkota cijepljenja koji
se dogodio u nekim zemljama, dugogodinji napori u postizanju konanog
cilja mogli bi biti uzaludni. Svjetska
zdravstvena organizacija reagirala je
slanjem upozorenja nacionalnim vlastima zbog porasta sluajeva oboljelih
od djeje paralize, bolesti koja napada
nervni sustav, moe uzrokovati paralizu, a iri se kontaminiranom vodom.
Naime, prema podacima znanstvenog asopisu New Scientist, u svibnju
prole godine zabiljeena su 24 sluaja
djeje paralize u svijetu, dok je ove godine taj broj porastao na 64. ak devet
sluajeva pojavilo se u zemljama u kojima u 2013. godini nije bilo oboljelih.
29

 Dr. Ivo Belan

Lijeniki kutak

Puno vozaa pomijea jedan ili vie lijekova s aicom alkohola

pa nikad ne stigne do svog cilja
n

Mislio sam da mogu stii do kue

vake godine tisue ljudi pogine

ili bude ozlijeeno u automobilskim nesreama, u kojima su prisutni lijekovi, sami ili u kombinaciji s
alkoholom. Postoje lijekovi koji ve
s malim koliinama alkohola ine u
krvi opasnu mjeavinu. Poznajem
vozaa koji je doivio, na sreu ne
smrtonosnu, prometnu nezgodu sa
svojim automobilom, ali zato s dosta ozljeda i poveom materijalnom
tetom. Toga vozaa njegov lijenik
nije nikad upozorio da jedan tableta jednog anksiolitika (sredstva za
ublaavanje straha i tjeskobe), koju
je on uzeo prije odlaska na proslavu,
i aica-dvije estokog pia, mogu
ozbiljno otetiti njegovu sposobnost
za vonju.
noga sredstva za smirenje, preparati protiv prehlade, protiv depresije, protiv munina od putovanja,
mogu vas uiniti pospanim i nepaljivim, poremetiti sposobnost prosuivanja i usporiti vrijeme reakcije. Neki
lijekovi protiv bolova mogu uiniti da
se osjeate euforino, to moe dovesti do lakoumnog ponaanja, kao to
je neobaziranje na ogranienja brzine,
pretjecanje itd. Isto tako, neki lijekovi
protiv visokog tlaka i greva u miiima mogu izazvati vrtoglavicu.
tovie, nemogue je predvidjeti koliko e ti lijekovi ostati u organizmu. U
nekim sluajevima trebaju sati ili ak

30

dani da bi se eliminirala jedna jedina

doza.
Iznenaujue malo istraivanja je izvreno o vonji pod utjecajem lijekova,
zato jer policija i sudstvo mjere samo
konzumiranje alkohola. Da stvar bude
jo gora, lijenici i farmaceuti esto zanemare upozoriti pacijente na potencijalne hazarde.
ko ve jedan lijek moe predstavljati problem, mijeanje dva ili vie
lijekova moe biti kobno. Pa ipak kombiniranje vie lijekova je zabrinjavajue
esto, posebno meu starijim bolesnicima. Ispitivanja pokazuju da prosjena
osoba, starija od 65 godina, uzima tri
ili vie propisanih lijekova, u isto vrijeme. A onda, jo iznad toga mnogi od tih
ljudi uzimaju jo neke preparate koji se
dobiju u ljekarni bez recepta.
esto upotrebljavani lijekovi, kao to
su trankvilizanti (sredstva za smirenje), antidepresivi, tablete za spavanje
i antihistaminici (sredstva protiv alergije, kalja, prehlade itd.) svi koji usporavaju nervni sustav mogu imati i
zbrajajui uinak. Prema tome, ovjek koji je uzeo, recimo dva takva lijeka, a moda jo i tabletu protiv zubobolje, on moe biti isto tako opasna osoba,
kao i netko tko pije cijeli dan u kafiu.
ak jo ee i potencijalno smrtonosno je mijeanje lijekova i alkohola. Jedna aa vina ili piva moe

izazvati isti uinak kao dva ili tri dupla viskija, ako se popije u kombinaciji
bilo s propisanim lijekovima ili s onim
preparatima koji se dobiju u ljekarni
bez recepta.
bog svega toga, uputno je da pacijent zapita svog lijenika o eventualnim, moguim nuspojavama lijeka
koji mu je odreen. Potrebno je kazati
doktoru koje lijekove ve troite, moda propisane od nekog drugog lijenika. Danas nije nita neobino da nekog
pacijenta istovremeno lijee tri ili etiri lijenika. Cilj je toga izbjei dobro
poznate interakcije meu lijekovima.
Odmah obavijestite svog doktora o
eventualnoj pojavi neke neobjanjive
reakcije na lijek.
emojte uzimati nijedan lijek s alkoholom, osim ako je lijenik ili
farmaceut to odobrio. I, razumije se,
bez obzira na lijekove, nemojte piti i
voziti. Ako ipak morate voziti dok uzimate lijekove, zatraite od lijenika da
vam preporui neke od novijih lijekova koji manje djeluju na vozaevu sposobnost za vonju (npr. koji uzrokuju
manju pospanost itd.).
Upamtite, meutim, da su kemijski
tjelesni procesi kod svakog ovjeka
drukiji i da se neke nuspojave ne
mogu sprijeiti.
Meutim, vonja pod utjecajem alkohola ili lijekova m o e.

RAZGOVOR S POVODOM
Mirela Grgi, mag. pharm. Ljekarna Doma zdravlja upanja

Cijela se Hrvatska ukljuila

u obranu od poplava i to
je sretna okolnost u ovoj
nesretnoj prii
Drava je takoer izila ususret oslobodivi pacijente plaanja
participacije i budui da veina nije imala potrebne isprave trudili
smo se preko naih podataka iz baze pronalazili pacijente kako bi oni
ostvarili svoja prava
n

B Kako se ljekarna, u kojoj radite, organizirala da pomogne potrebnima?

Imamo etiri ljekarne, od kojih je jedna u Gunji, druga u Drenovcima, trea
u Graditu te ona centralna u upanji.
Gunja je zatvorena, Drenovci trenutano rade, dok smo smjenu u Graditu
i upanji pojaali osobljem. S obzirom
na situaciju, ljudi su bili primorani napustiti svoje kue i sela gotovo bez
iega. To se posebno odnosi na zdrav-

31

RAZGOVOR S POVODOM
Svi su se odazvali naem apelu za pomo. Od prehrambene pa sve do farmaceutske industrije svi nam
nesebino alju pomo u hrani, lijekovima, nunim potreptinama i sl.
n

stvene iskaznice i lijekove. Dom zdravlja se vrlo dobro organizirao, jer smo
uspjeli sakupiti lijenike s poplavljenih
podruja te otvoriti dodatni prihvatni
centar za zbrinjavanje ljudi s poplavama pogoenim podrujem. Drava je
takoer izila u susret te je pacijente
oslobodila plaanja participacije. S obzirom na to da veina nije imala potrebne isprave, trudili smo se svima izai
ususret te smo preko naih podataka iz
baze pronalazili pacijente, a sve kako
bi ostvarili svoja prava. Jedino naalost lijekovi s B liste, nisu osloboeni
od plaanja.
B to ljudima najvie treba?
Vrlo jednostavno. S obzirom na situaciju, vlada velika navala na veinu lijekova i preparata. Posebno su traene razne higijenske potreptine. Crveni kri
se posebno angairao, tako da je pomo
dostavljena uglavnom svima potrebitima. Pristie i strana pomo, tako da
je svima kojima je potrebno dodijeljena odjea i hrana. Dosta ljudi je inae
smjeteno po obiteljima, dok se manji
dio nalazi u prihvatnim centrima. Najvei problem nam predstavljaju ljudi iz
susjedne Bosne i Hercegovine, za koje
ne moemo mnogo uiniti, jer nisu nai
osiguranici te njihov status nije definiran. Ovdje su nai ljudi u velikoj prednosti, i u tome se vidi kontrast cjelokupne situacije. elimo pomoi svima, a
naalost to ne moemo i to je ovoj situacije dodatan teret, jer mi smo ovdje
za ljude i zbog ljudi.
B Prijete li epidemije te kako se zatititi?
Za sada se o tome moe govoriti samo
u okvirima teorije. Vrlo je izgledno da
se svata moe oekivati, upravo zbog

Donacija lijekova
iteljima poplavama
pogoenih podruja

Belupo je stanovnicima najugroenijih podruja zahvaenih nezapamenim poplavama, putem hrvatskog Crvenog kria, uputio pomo u prijeko
potrebnim lijekovima, a to je odluila
Uprava kompanije, dodavi da je pomo onima kojima je najpotrebnije, a
to su djeca, stariji, nemoni i bolesni,
dunost je i odgovornost svakog od
nas. Rije je ponajvie o analgeticima,
antibioticima, anihipertenzivima, odnosno lijekovima za lijeenje kardiovaskularnih bolesti.
32

Prikupljanje novanih sredstava za rtve

poplava u Slavoniji putem obustava na plai
Velika katastrofa koja je zadesila istonu Hrvatsku ujedinila je nau zemlju u
lanac humanosti koji ne priznaje granice. Meu prvima, u pomo stradalom stanovnitvu krenula je Podravka
kroz donacije hrane, odjee, obue i
ostalih potreptina, potom su brojni
belupovci i podravkai krenuli pomoi
na poplavljena podruja. Humanitarne
akcije u naoj tvrtki se nastavljaju te
kao nastavak na brojne akcije pomaganja stanovnicima podruja pogoenih
poplavama u Slavoniji, radnicima Podravka Grupe omoguen je jo jedan
oblik humanitarnog djelovanja kroz
koji mogu nastaviti dijeliti svoje veliko srce.
Radnicima je omoguena donacija
novanih sredstava putem obustava
na plai. Ukoliko elite na spomenuti

nain dati svoj doprinos potpiite se

na spisak za donaciju kod osoba zaduenih za voenje evidencije radnog
vremena. Uz svoj potpis, upiite iznos
koji elite donirati, razdoblje i broj
mjeseci za koji elite donirati sredstva
iz svoje plae. Iznos i trajanje obustave na plai svatko moe odabrati prema vlastitim eljama i mogunostima.
Ako elite donirati novana sredstva
iz svoje neto plae na isplati plae
13.06.2014., javite se osobama zaduenim za voenje evidencije radnog
vremena najkasnije do 30.05.2014.
Sva novana sredstva biti e uplaena na iro raun Hrvatskog Crvenog
kria (Privredna banka Zagreb, IBAN
6923400091511555516) za pomo
stanovnicima na podrujima pogoenim poplavama u Republici Hrvatskoj

mnogo uginulih ivotinja. Budui da je

ovaj dio Hrvatske preteito poljoprivredno orijentiran, gotovo svaka kua
ima po nekoliko ivotinja. Upravo e
stoga ekipe epidemiologa im se voda
povue, krenuti u temeljitu provjeru
stanja te emo onda, vjerujem, znati
mnogo vie. to se tie zaraza, zasad
sreom nismo imali nikakvih naznaka.
Potrebno je pridravati se uputa, poput uestalog pranja ruku, konzumiranje flairane vode, jer voda iz vodovoda
nije ispravna. Ljudi koji su smjeteni po
prihvatnim centrima posebno su izloeni moguoj zarazi, jer su uestalo u
fizikom kontaktu s drugima. Dakle,
vano je da se ruke peru redovito te da
se vodi rauna o osobnoj higijeni. Za
sada nemamo nekih informacija koje bi
upozoravale na suprotno.
B Pomo stie sa svih strana, je li ona
dostatna?

Pomo nam pristie u velikim koliinama, i to sa svih strana. Vrlo je teko

tako neto doivjeti. Ljudi su organizirani, barem ovdje kod nas na lokalnoj razini, a to se posebno odnosi na
izgradnju i odravanje nasipa. Nai
mjetani i sugraani ulau nadljudske
napore kako bi zadrali vodeni val. Svi
su se odazvali naem apelu za pomo.
Od prehrambene pa sve do farmaceutske industrije, svi nam nesebino alju pomo u hrani, lijekovima, nunim
potreptinama i sl. Cijela se Hrvatska
ukljuila u obranu od poplava i to je
veoma sretna okolnost u ovoj nesretnoj prii.
B Graani su se, vidimo iskazali, na
potezu je sustav, ima li dovoljno ljudi
na terenu?
Vojska, policija, volonteri i ostale srodne slube, svi rade na utvrivanju nasipa. Teko je to predoiti rijeima, ali
takvu razinu zajednitva nisam vidjela od Domovinskog rata, kada smo bili
u stalnom stanju straha od granata, a
sada od mogueg pucanja nasipa. Ne
bih smo smjeli smetnu s uma kako su
poplave razmjestile minska polja te e
biti potrebno mnogo vremena i financijskih sredstava da se to sanira. Ljudi su tuni i oajni, ali moram priznati
kako se pomalo osjeti kako je popustila
ta psihoza. ekamo svi zajedno da vidimo to e se u konanici dogoditi, ali
se bojim da nam najgore tek predstoji...

meunarodna trita

Olga Grobova, direktorica trita zemalja CIS-a i Belupova Predstavnitva u Moskvi

Belupova ekipa ostaje driver

ruskog farmaceutskog trita
Driver rasta farmaceutskoga biznisa Rusije i njegov
najvei dio (64% u novcu) je maloprodajnokomercijalni segment. Volumen i
brzina rasta tog segmenta direktno
ovise o elji i mogunosti pacijenta
da kupi neki lijek za vlastiti novac
n

lga Grobova, direktorica trita

zemalja CIS i Belupova Predstavnitva u Moskvi
Osnovno obrazovanje lijenik.
Struka opa praksa. Znanstvena titula kandidat medicine po struci pulmologija i patomorfologija. U farmaceutskom biznisu od 1996. godine. Zaposlena u Predstavnitvu Belupo lijekovi i
kozmetika d.d. u Moskvi od 12. sijenja
2003. godine.
Po miljenju uglednih eksperta IMS Health (Institut informacije u oblasti zdravstva), farmaceutska trita zemalja kao to su Kina,
Brazil, Rusija i Indija
nude toliko mogunosti i toliki potencijal rasta to
niti jedna tvrtka
to ne bi mogla
zanemariti.

Po ukupnom volumenu farmaceutskog

trita Rusija pripada listi najveih u
svijetu, i nadmauje, na primjer, zemlje
kao to su Italija, Velika Britanija, panjolska. Strunjaci smatraju da e Rusija prema rezultatima 2014.
godine zauzeti 8. mjesto
na svjetskoj rang-listi.
Prema dinamici razvoja trita irom svijeta,
ima malo zemalja koje
bi se mogle usporediti
po brzini rasta trita
s naom zemljom. Godinja dinamika rasta
trita iznosi vie od
10% financijski, to
znaajno nadmauje
brzinu rasta trita
u razvijenim dravama, gdje se smatra
visok pokazatelj prirasta 2 3%.

Mogunosti rasta
ruskog sustava
zdravstva

Mogunosti su
direktno povezane s odli-

33

u
m

meunarodna trita
Upravo razvoj razliitih farmaceutskih oblika i jaina
omoguio je aktivan razvoj Belupova poslovanja
na visokokonkurentnom tritu Rusije, to
stimulira pojavu novih oblika
lijekova na svim izvoznim tritima
n

kama razvoja sustava zdravstva Rusije, koje treba uzimati u obzir prilikom
planiranja poslovanja u Rusiji. Te bi se
odlike posljednjih godina mogle karakterizirati na sljedei nain:
1. Farmaceutsko trite Rusije razlikuje se od drugih (meu ostalim i od hrvatskoga) trita niskom razinom prosjene potronje po glavi stanovnika i
visokim udjelom jeftinijih lijekova. Iduih pet godina oekuje se rast kakvoe
zdravstvene skrbi, uvoenje standarda
terapije bolesti, razvoja zdravstvenog
osiguranja i rasta blagostanja stanovnitva. Svi ti pozitivni trendovi stimulirat e promjenu strukture potronje
lijekova, uzrokovati dalji financijski
rast trita i jaanje konkurencije meu
proizvoaima generikih lijekova.
2. U Rusiji, kao i u drugim zemljama
biveg Sovjetskog Saveza, nema sustava novane nadoknade za kupljene lijekove. Drava troi proraunska sredstva
samo na dva naina: 1. za nabavu lijekova za bolniki sektor i 2. za opskrbu
lijekovima pacijenata koji boluju od tuberkuloze, eerne bolesti, onkolokih i
rijetkih bolesti. S tim to drava aktivno
podrava lokalnog proizvoaa. Upravo
zato apsolutna veina velikih inozemnih
tvrtki ili ve ima gotove vlastite proizvodne kapacitete u Rusiji (Stada, Polfa, Teva, Gedeon-Richter, Krka, Servier,
Sanofi i dr.), ili ih ima u razliitim fazama izgradnje (Novartis, Nycomed/Take-

34

da, Berlin-Chemie, Astra-Zeneka itd.).

3. Driver rasta farmaceutskog biznisa
Rusije i njegov najvei dio (cca 64% u
novcu) je maloprodajno-komercijalni
segment. Volumen i brzina rasta tog
segmenta direktno ovise o elji i mogunosti pacijenata da kupi neki lijek za
vlastiti novac. Po rezultatima 2013. godine taj segment iznosi vie od 13 mlrd.
eura. Posljednje tri godine brzina rasta segmenta u novcu iznosila je: 18%
- 2011., 16,4% - 2012. i 17% - 2013.
Vrlo je bitno zabiljeiti da se rast segmenta u financijskom izraunu ne
poklapa s rastom segmenta u pakiranjima. Pacijenti kupuju isti broj pakiranja lijekova, meutim prosjena cijena
pakiranja se poveava. To ne znai da
samo cijene rastu (zbog inflacije ili rasta teaja valuta u odnosu na rusku rublju). Eksperti trita biljee bitan trend
promjene kakvoe potronje. Pacijenti
sve vie kupuju suvremenije, odnosno
skuplje lijekove.
4. Rusija i susjedne
zemlje imaju jedinstvenu carinsku trgovinsku zonu. Danas
tu pripadaju tri zemlje CIS (Rusija, Bjelorusija i Kazahstan).
Trenutano se aktivno odvija izjednaavanje zakonodavne
baze tri drave-lanice, to e doprinijeti
slobodnom kretanju
lijekova koji se proizvode u Rusiji, Bjelorusiji i Kazahstanu.
To e svakako uzrokovati smanjenje cijena
za lijekove u Rusiji,
pojaavanje i onako

visoke konkurencije izmeu generikih

lijekova, voditi daljem jaanju pozicija tvrtki, koje su locirale proizvodnju
u Rusiji. Zanimljiva je i injenica da su
svoj temeljni interes prema projektu
jedinstvene carinske zone izrazile Turska i Indija.
5. Godine 2013. Rusija se pridruila
WTO-u. Promjene u ruskoj privredi i
sustavu reguliranja trita zapoele su
puno prije same injenice pridruivanja
WTO-u. Posljednjih 12 godina radilo se
na usaglaavanju ruskog zakona sa zahtjevima WTO-a. U skladu sa zahtjevima, Rusija e smanjiti visinu carinskih
poreza za lijekove. Trenutano za veinu lijekova visina carinske tarife iznosi 10%, mada se za pojedine lijekove
moe razlikovati od 0 (npr. inzulin) do
15% (pojedine vrste antibiotika, vitamin i dr.). U okviru WTO-a carinski porez iznosi 5 do 6,5%. Moglo bi se raunati na malo smanjenje cijene uvoznih
lijekova. Meutim, prema zahtjevima
smanjenje se nee dogoditi odjedanput
te e najvjerojatnije ostati neprimjeeno zbog rasta iznosa prijevoznih trokova i drugih postupaka koji su potrebni
za uvoz lijekova na rusko trite.
6. Do ozbiljnih promjena dolo je u postupku registracije lijekova. Proizvoaima generikih lijekova zabranjeno je
referiranje na podatke klinikih ispitivanja originalnog proizvoda tijekom
6 godina nakon njegove registracije u
Rusiji. Ta norma omoguuje proizvoaima originalnih lijekova da produljuju
pojedine aspekte patentne zatite na
svoje proizvode, to znaajno poveava
termine i cijenu registracije i limitira
pojavu u Rusiji suvremenih generikih
lijekova.
7. Godine 2011. pokrenuta je aktivna faza ostvarivanja strategije razvoja lokalne farmaceutske industrije za
razdoblje do 2020. godine. Na kraju je
sklopljeno vie od 140 ugovora, meu

ostalim, o razradi tehnologija proizvodnje najbitnijih lijekova, predaji stranih

razrada inovacijskih lijekova, pretklinikim i klinikim ispitivanjima lijekova. Tijekom iduih godina planira se
rast dravnih trokova za zdravstvo, do
2020. godine trebali bi dostii vrijednosti od 5,5% GDP-a.
Bilo inozemne, bilo ruske tvrtke jednako pozitivno procjenjuju perspektive
trita. Bez obzira na sve komplikacije,
najvaniji pravac razvoja poslovanja
proizvoai smatraju putanje na trite novih lijekova i mogunost ugovorne proizvodnje u pogonima ruskih proizvoaa. Prema procjenama nezavisnih
eksperta, upravo konkurencija portfelja
lijekova odreivat e uspjehe tvrtki u
Rusiji iduih godina. Ruski proizvoai planiraju izlazak na trita u drugim
zemljama. Eventualno e pridruivanje
Rusije WTO-u pridonijeti irenju ruskih
lijekova u inozemstvo. Ograniavajui razvoj lokalnih proizvoaa slabit e
razvoj kemijske industrije Rusije, odnosno ovisnost o stranim dobavljaima
aktivnih supstancija.

Aktivan razvoj Belupova trita

Predstavnitvo Belupo lijekovi i kozmetika d.d. posluje u Rusiji od 1999. godine.

Trenutano se u Rusiji prodaje 20 Belupovih brandova, koji omoguavaju razvoj poslovanja imamo po 6 dermatolokih i kardiolokih lijekova, i po 4 lijeka
u skupinama za terapiju bolesti sredinjeg ivanog sustava i OTC-a. Ponosno
moemo zakljuiti da je aktivni zajedniki rad Marketinga Predstavnitva na
elu s Dmitrijem Jurjevim i Razvoj poslovanja, Proizvodnje i Razvoj ambalae
sjedita rezultirao porastom ukupnog
broja farmaceutskih oblika i jaina naih lijekova u Rusiji sa 67 razliitih vrsta.
Upravo razvoj razliitih farmaceutskih
oblika i jaina omoguio je aktivni razvoj Belupova poslovanja na visokokonkurentnom ruskom tritu, to stimulira pojavu novih oblika lijekova na
svim izvoznim tritima.
Svi su lijekovi, koje imamo za razvoj poslovanja tvrtke u Rusiji, dobro poznati na tritu generikih lijekova. Svaki
na lijek ima 4 do 40 konkurenata sa
slinom kemijskom strukturom. Visoka kakvoa lijekova i podrka koju nam
pruaju sve Belupove slube, omoguuju nam postizanje veoma dobrih rezultata u uvjetima visokokonkurentnog
komercijalnog trita. Tako 13 od 20
Belupovih brandova u Rusiji zauzimaju 1., 2. ili 3. mjesto meu lijekovima
s istovjetnom kemijskom strukturom.
Lijekovi Belosalic i Iruzid ve su dugi
niz godina lideri u svojim klasterima,
nadmaujui rezultate prodaje lijekova

od originalne tvrtke, kao i spreavajui aktivni dolazak generikih lijekova,

meu ostalim i lokalnih proizvoaa s
aktivnom podrkom drave. Dugi niz
godina meu ruskim lijenicima aktualan je slogan Samo Belosalic, ostalo je
kompromis! Razlozi za takvu uspjenost su visoka i garantirana kakvoa,
besprijekorni servis i lojalnost Belupove ekipe u Rusiji.
Kao to je ve reeno, uvoenje nadoknade za nabavu lijekova u Rusiji tek
se planira u budunosti. To znai da lijenik moe napisati pacijentu recept,
ali odluku o nabavi lijeka donosi sam
kupac. Slina praksa proiruje se na
64% lijekova neovisno o njihovom statusu (RX ili OTC). 13 od 20 Belupovih
brandova sudjeluje na komercijalnom
tritu i rezultati njihove prodaje ovise o uspjenoj konkurentnoj borbi na
svakom mjestu unapreenja i prodaje.
Sedam naih brandova je na listi ivotno potrebnih i najvanijih lijekova. Drava ne nadoknauje pacijentu nabavu
tih lijekova. Meutim drava inzistira
na registraciji CIP cijene za te lijekove
na dan njihove prve registracije na ruskom tritu i u budunosti ne doputa
poveanje te cijene. Promjena internih
trokova ili rast teaja valute nije dovoljna osnova.
Prilikom registracije tih lijekova u Rusiji je obavezan postupak registracije
CIP cijene. CIP cijena u Rusiji ne smije
biti vea od CIP cijene za taj lijek u Hrvatskoj i drugim zemljama poslovanja
Belupa. Pozitivni faktor je injenica da
kad je cijena ve registrirana, kasnije
se ne smije mijenjati. Zato za lijekove
koji su ve odavno registrirani, imamo
relativno visoke optimalne CIP cijene,
koje omoguavaju, na neki nain, nadoknaditi gubitke od teajnih razlika rublja euro kuna. Trenutano se cijene
na hrvatskom tritu i drugim tritima Belupova poslovanja smanjuju. To
ograniava mogunosti registracije prihvatljive za Rusiju skupljih cijena. Taj
trend postavlja za Predstavnitvo ozbiljan zadatak paljivog biranja lijekova za registraciju, kao i izjednaavanja
broja lijekova, koji se mogu prodavati
u Rusiji sa i bez registracije CIP cijena.
Drugi vaan zadatak je ispravna raspodjela vremena i uinkovitog rada
Belupovih suradnika u Rusiji. Trenutno 135 Belupovih suradnika rade u
52 grada irom Rusije. Svaki suradnik
radi na velikom teritoriju od 1,5 milijuna stanovnika. Na osnovni pravac je
dermatologija. Tijekom dugih godina
Belupova poslovanja rijeeni su zadaci
uspjenog djelovanja s naim partnerima distributerima, kao i lijenicima

dermatolozima. Trenutano suradnici

Predstavnitva sudjeluju i surauju s
80% svih distributerskih kua i lijenika dermatologa Rusije. Meutim,
nai indikatori customer coverage (%
eventualnog redovnog sudjelovanja)
s ljekarnama, neurolozima, lijenicima ope prakse i pedijatrima dosta su
ogranieni. Razlog tome je veliki broj
ljekarni i strunjaka te nedovoljan broj
Belupovih suradnika u Rusiji. Dovoljno
je rei da na jednog Belupova suradnika u Rusiji otpada 5 suradnika iz jednog
ruskog drutva koje proizvodi analog
naeg lijeka Generolon (minoxidil), a to
je samo jedan primjer.
S obzirom na to da Belupova ekipa broji
relativno mali broj suradnika za rad u
4 razliita sektora visokokonkurentnog
komercijalnog trita Rusije, najbitniji
element za razvoj prodaje je investiranje u razvoj vjetina komercijalnog
rada usmjerenog na klijenta. Svaki
uspjean Belupov zaposlenik u Rusiji
trebao bi uinkovito primjenjivati vjetine rada menadera za kljune klijente. Valja istaknuti da su na tritima
uinkoviti Belupovi suradnici veoma
poeljni kandidati za velike farmaceutske tvrtke. esto puta smo prinueni u
regijama poinjati iz poetka.
Bez obzira na sve komplikacije i izazove trita, Belupova ekipa ostaje driver
farmaceutskog trita Rusije. Brzina
rasta nae prodaje znaajno nadmauje brzinu rasta trita.

Uspjeh donose ljudi

Umnogome je uspjeh ruske ekipe vezan uz injenicu da u Predstavnitvu

vie od 10 godina rade ljudi kojima je
Belupo kao tvrtka omoguio prepoznati svoje liderske osobine. Za mene liderstvo je mogunost uinkovitog sudjelovanja s okruenjem. Vidjeti to je
potrebno promijeniti i imati hrabrost
ostvariti promjene. Poznata je izreka
razlika je izmeu lidera i menadera u tome to menaderi rade stvari
ispravno, a lideri rade ispravne stvari.
Menadment Belupa svojim je primjerom, podrkom i povjerenjem omoguio mnogim suradnicima Predstavnitva u Rusiji postati odgovoran lideri u
svom poslu.
ast mi je predstaviti dva suradnika
koji vie od desetljea rade u Predstavnitvu direktora za Marketing
i prodaju u Rusiji Dmitrija Jurjeva i
menadera Komercijalnog odjela Igora Vukovia. To nisu samo ljudi visoke
lojalnosti prema tvrtki. To su suradnici
za koje je Belupov uspjeh postao posao
cijelog ivota.
Svoj osobni uspjeh oni povezuju s
uspjehom Belupa.
35

meunarodna trita

Dmitrij Jurjev, menader za marketing i prodaju

Suradnici Predstavnitva rade sve to treba kako bi rezultati
prodaje u tritu bili vrijedni predivnog Belupa. Tijekom prva
4 mjeseca ove godine prodaja Belupovih lijekova porasla je
za 8% i komadno i financijski u odnosu na prolu godinu
n

Postizanje planiranog rezultat

Zavrio sam Farmaceutski fakultet Moskovske medicinske Akademije (MMA)
Seenov 1999. godine, diplomiravi
farmaceutsku kemiju i farmakognoziju.
Dobio sam titulu kandidata farmaceutike na kraju poslijediplomskih studija
na katedri Farmaceutske kemije MMA
na elu s akademiarom A. Arzamascevim. Rezultat znanstvenog rada je
postao razrada novih postupaka HPLC
odreivanja indikatornih spojeva u biljnim lijekovima. Godine 1999. zaposlio
sam se kao jedan od etiri struna su-

Igor Vukovi, menader Komercijalnog odjela

Cilj mi je ostati ovdje te pridonositi

Ponosan sam na injenicu da radim u

Belupu od prvih dana formiranja Predstavnitva punih 14 godina. Za to vrijeme Belupo je napravio golem korak
na tritu Rusije izvoz se poveao od
1 mil. eura na skoro 26 mil. eura 2013.
godine. To su bile godine napornog
rada, donijevi mi veliko i nezamjenjivi iskustvo to mi omoguuje razvijati
profesionalnu karijeru.
36

U Belupu sam poeo od funkcije referenta isporuka, a 2010. postao sam

rukovoditelj komercijalnog odjela, gdje
trenutno rade jo 2 suradnika Darja
Veselinovi i Dmitrij Ovinin, kojima bih
htio zahvaliti na profesionalizmu u rjeavanju zadataka i predanou uspjehu.
Na cilj je ispunjavanje godinjeg plana isporuka. Osnova uspjenog postizanja tog cilja je svakodnevan rad s ruskim veledrogerijama, kao i raznorazna
usklaivanja sa slubama Proizvodnje i
Izvoza u Koprivnici.
U Odjelu je formiran sustav mjesene,
kvartalne i godinje kontrole na osnovi
najbitnijih kriterija poslovanja planiranje i ostvarivanje proizvodnje, zalihe
robe, prodaja na tritu, planovi isporuka po lijekovima i pridravanje termina naplate od distributerskih kua.
Uspostavljeni poslovni odnosi s carinskim tijelima omoguavaju brzo putanje robe u prodaju, kao i kontrolu ravnomjerne podjele po regijama.
Stalno procjenjujemo uvjete na tritu
te formiramo takve poslovne uvjete za
partnere (izvozne cijene, politiku rabata) koji bi omoguili dobit za Belupo, ali
i razvoj biznisa za partnere.
Proli smo kroz uvoenje PDV-a za lije-

kove 2002. godine, uvoenje obvezne

certifikacije prilikom uvoza 2003. godine, pojavu esencijalne liste lijekova
2005. godine, obaveznu registraciju CIP
cijena za te lijekove 2009. godine. Krajem 2010. poetkom 2011. zahtjevi
regulatora trita i nestabilni teaj rublje daju jedini mogui izlaz izvoziti u
domaoj valuti. Prijelaz u rublje omoguio je poveanje prodaje te sprijeio
gubitke od nadoknade teajnih razlika.
Stabilizirane su zalihe na tritu, poboljan je pokazatelj cash-flow. Poveana
je prodaja Belupovih lijekova u suradnji
s aktivnim i istovremeno financijski stabilnim distributerskim kuama.

Novi izazovi ruskog trita

Novi izazovi 2013. godine postali su propisi za uvoznu pediciju koji ograniavaju mogunosti otpreme robe partnerima, ako koriste usluge razliitih carina u
Rusiji. Razraen je i uveden novi pristup
planiranju narudbi i termina otprema.
Zadnji izazov ove godine bit e eventualno ukidanje TIR-a od srpnja 2014.
Prijevoznici e morati promijeniti sustav financijskih garancija ili se koristiti
uslugama akreditiranih ruskih peditera.
Mnoge konkretne uvjete jo uvijek nije
precizirao regulator. Dok je za nas sa-

radnika u tvrtki za unaprjeenje Belupovih lijekova. Mogu rei da sam bio

jedan od prvih koji su se zaposlili u
Belupovu Predstavnitvu u Rusiji. Belupo je bio moja druga obitelj, i tome
je pridonijela atmosfera koja je vladala u naem kolektivu. Radio sam kao
regionalni menader za Centralnu Rusiju, a od 2004. godine kao menader
za skupinu dermatolokih lijekova. To

stvaranje lojalnosti prema naim brandovima, osigurali svake godine rast

prodaje i poveanje udjela na tritu.
Do 2005. godine ekipa Belupa se proirila. S obzirom na moje iskustvo regionalnog menadera, predloeno mi
je pojaati rad regionalnih timova u
funkciji field force managera, odnosno
kombinirati administrativni rad u rukovodstvu regionalnim menaderima i

ujediniti iskustvo rada u marketingu,

komercijalne i administrativne vjetine. Cilj je optimizacija poslovnih procesa, priprema baze i lansiranje novih
proizvoda na trite, njihova optimalna distribucija, uinkovito marketinko
i komercijalno unaprjeenje, stvaranje
lojalnosti prema brendu svih sudionika
trita od menadera distributerske
kue sve do lijenika i kupca u ljekarni.

je bio poetak, strategiju unaprjeenja

proizvoda trebalo je stvarati od nule,
formirati program edukacije strunih
suradnika, iji se broj u Predstavnitvu znaajno poveavao svake godine.
To je bio snaan izazov, s obzirom na
to da je s jedne strane trite dermatologije bilo osnovno u Rusiji, dok je
s druge strane naa ekipa bila mala u
usporedbi s jakim konkurentima, koji
su godinama prije nas ve zauzeli na
tritu vrste pozicije. Pronalazili smo
neoigledne pristupe za unaprjeenje i

strunim suradnicima s komercijalnim

aktivnostima na razvoju sekundarne
prodaje u Rusiji. Timska sam osoba,
stoga sam shvatio takav zaokret u karijeri kao mogunost podizanja razvoja
prodaje na novu razinu.

Tijekom godina ostvareno je puno projekata koji su se rezultirali ili razvojem

segmenata naeg biznisa ili postali inovacijski za Predstavnitvo u Rusiji. Jedan od najvanijih projekata za Belupovo Predstavnitvo u Rusiji, sada i u
budunosti, razvoj je linije proizvoda,
napravljen na osnovi ideja nastalih u
Rusiji.
Tako Belosalic sprej, na know-how
(ustvari obina izmjena pakiranja), pri-

ta jedino je mjerilo uspjeha

Projekt i za budunost razvoj linije
proizvoda

Od 2008. godine radim u svojstvu menadera za marketing i prodaju. Zahvalan sam g. Hrvoju Kolariu koji je podrao prijedlog moje rukovoditeljice ge
Olge Grobove. U toj se funkciji trudim

(Nastavak na narednoj stranici)

i razvoju tvrtke na ruskome tritu

elim omoguiti Belupu potpuno novu razinu otvorenjem skladita u Rusiji kojim bi jo bre ispunjavali
narudbe distributera, pogotovo kada se radi o hitnim bolnikim nabavama prema javnim natjeajima

svim jasno da emo i za taj izazov morati

nai vrijedan odgovor. Aktivni razvoj ruskog farmaceutskog trita rezultira time
to sami partneri veledrogerije unose
promjene u svoje strateke planove rada
i razvoja. Mnoge velike distributerske
kue, koje su zauzimale visoke pozicije
na domaoj rejting-listi TOP 5, povukle
su se s trita. Tvrtke Protek i Rosta su
stabilne ve mnogo godina. Dok je tvrtka
SIA International, koja je bila lider trita 2010. i 2011. godine, u potpunosti
promijenila svoju strategiju te trenutano zauzima 4. mjesto na rejting-listi TOP
5. Biznis veledrogerija Oriola i AllianceHealthcare pojaan je s investicijama od
inozemnih osnivaa te pokazuje stabilni
rast u Rusiji. Pojavili su se i novi domai
igrai (Farmkomplekt, Baltimor).
Do 2012. godine sve su veledrogerije
aktivno razvijale programe za investiranje maloprodajnog trita, bile aktivni
sudionici u prodaji. Visoke stope carinskih poreza, obveza plaanja PDV-a na
dan stizanja robe na skladite u sklopu
s limitiranjem norme za visinu margine
lijekova, uzrokovali su smanjenje po-

kazatelja rentabilnosti distributerskog

poslovanja u Rusiji. Distributeri su odluili smanjiti operativne trokove na
raun smanjenja zaliha robe.
Meutim, za optimalno poslovanje na
ruskom tritu proizvoau su potrebne dvomjesene do tromjesene zalihe
robe. Proizvoae koji imaju u Rusiji
vlastite skladine kapacitete ta odluka
ne limitira, dok Predstavnitvo Belupa,
koje isporuuje s hrvatskog skladita,
ta odluka ugroava smanjenjem prometa na tritu i zamjenom konkurentnim
lijekovima. Zato odravanje zaliha koje
su nam potrebne za aktivni rad i ispunjavanje plana (umjesto onih na kojima inzistira distributer), uz zadravanje povrata novca u ugovorenom roku
glavni su izazov za 2014. godinu.
est vodeih distributera konsolidiraju
vie od 80% prodaje farmaceutskog trita. Svi su oni Belupovi partneri. Svi
oni poznaju i cijene kakvou Belupovih
lijekova, profesionalizam i usmjerenost
na cilj suradnika svih Belupovih odjela.
Kakvoa naplate, infrastruktura i obuhvat regija to su kljuni imbenici pri-

likom izbora novog partnera.

Ispunjavanje godinjeg plana u Rusiji,
kao zadatak, ponavlja se iz godine u godinu. Meutim, svaki put se taj zadatak
pretvara u novi izazov, jer se situacija
na tritu mijenja, novi lijekovi, novi
distributeri, brojke rastu, tako da i svaka naa pobjeda postaje sve znaajnija.
Belupo mi je prvo mjesto zaposlenja.
Moj cilj je ostati ovdje te pridonositi
daljem razvoju tvrtke na ruskom tritu. Doprinijeti poveanju prometa
koji bi omoguio da Belupo doe na
potpuno novu razinu otvoriti skladite u Rusiji, koje bi jo bre ispunjavalo
narudbe distributera, pogotovo ako se
radi o hitnim bolnikim nabavama prema javnim natjeajima.
Htio bih zahvaliti svim kolegama, svojim istomiljenicima, u elji za uspjenim odgovorima na sve izazove trita
i struke. Posebnu zahvalnost izraavam svojim rukovoditeljima gospodinu Davoru Gjurinu i gospoi Olgi Grobovoj za podrku, mogunost razvoja i
uinkovitog rada u slavnoj Belupovoj
ekipi izvoznih trita.
37

predstavljamo
donio je razvoju brenda, jaanju njegove liderske pozicije. Jo je jedan takav primjer Belobaza. Isti proizvod
koji je izaao na rusko trite u obliku
dva proizvoda za razliite ciljne skupine: u obliku kreme Belobaza u tubama
i kreme AfloKrem u inovacijskom pakiranju airless pump. Siguran sam da
e ti proizvodi donositi dobit Belupu
dugi niz godina. Trenutno zavravamo
registraciju lijekova sprej Beloderm,
kao i OTC proizvoda Floceta Baby gel
i Efilipt Baby Bro krema, koji e zauzeti bitno mjesto u naem portfelju te
e omoguiti pojaanje naih pozicija u
dermatologiji i OTC programu. Postoji
jo nekoliko ideja za razvoj portfelja u
segmentima trita, gdje nas poznaju
i lojalni su prema tvrtki. Mi, kao jedna
ekipa, imamo potencijal za dalji razvoj
i poveanje udjela.
Razvoj proizvoda povezan je sa zadatkom razvoja i segmentiranja unapreenja. U raznim godinama podijelili
smo strune suradnike na dva biznis
- unita (receptni i bezreceptni), napravili strukturu regionalnih menadera
za kljune klijente za rad s bolnikim
segmentom. Trenutano stvaramo sustav menadera za rad s ljekarnikim
lancima.
Poslovanje u uvjetima visokokonkurentnog trita Rusije zahtjeva stalni
razvoj. Rad na disertaciji navikao me
analizirati, izdvajati bitne stvari, generalizirati. Sva profesionalna znanja i
vjetine rada prikupio sam radom u Belupu. Moj prvi savjetodavac u tvrtki je
bio Sergej Krivozercev. Dok je osnovni
uitelj u biznisu postala Olga Grobova,
koja mi je otvorila put u naem biznisu,
postala moj voditelj u puno projekata.
Nakon dugih godina zajednikog rada
ne prestajem se uditi njezinoj snazi
za posao i sposobnosti da brzo predloi
rjeenje u kompliciranim situacijama,
kao i samokontroli i izdrljivosti.
Budui da radim s velikim brojem ljudi, shvatio sam koliko je bitno da suradnici budu partneri u marketinkom
unaprjeenju te koliko je bitno imati
istomiljenike u obavljanju poslova.
Prilikom edukacije kolega uvijek se trudim objasniti osnovne ciljeve i zadatke
projekata. Veoma je bitno prvo nauiti
suradnika, prenijeti mu svoje iskustvo
i znanja, predloiti varijante rjeenja i
tek onda traiti od njih rezultat. Sljedea faza razvoja odnosa u kolektivu je
samostalno donoenje odluka, kada
suradnik predlae gotovo rjeenje kao
odgovor na postavljeni zadatak, koje je
u stanju sam ostvariti.
Cijenim kada ljudi pokau kreativnost,
ukljuenost i veliku elju za osobnim
38

Mlade Belupove snage Ines

Belupo vidim
kompaniju, a
razvojem. Sa svoje strane, uvijek sam
otvoren za prijenos svih steenih znanja i prikupljenog iskustva.
S obzirom na volumen trita Rusije,
jo uvijek ostajemo jedna mala tvrtka,
koja ima ogranieni utjecaj na trite.
Istovremeno smo aktivni sudionici trita, formiramo ga, aktivno utjeemo na njegove pojedine klastere. Bez
obzira na nedovoljni broj suradnika,
Predstavnitvo Belupa je driver u segmentu dermatologije. Biti uinkoviti
za nas znai postii planirani financijski promet, poveati broj prodanih pakiranja u ljekarnama, uvrstiti znanja
o proizvodu ciljnom auditoriju lijenika
ili postii lojalnost prema naem proizvodu. Zadaci su razliiti i kriteriji za
njihovu procjenu isto, ali postizanje
planiranog rezultata jedino je mjerilo uspjeha.
Za svakog profesionalca bitna je ocjena rezultata njegovih aktivnosti, koju
je dobio od direktnog rukovoditelja. Za
suradnike, koji su uinili vie i bolje od
ostalih, uloili puno snage i vremena
radi postizanja postavljenih ciljeva,
vano je dobiti javno priznanje u kolektivu. To stimulira svakoga da ostvari
puno vie. Naini nagraivanja mogu
biti razliiti. Belupovi suradnici u Rusiji se ponose da se priznanje najboljih rezultata odvija na svakogodinjoj
sveanoj ceremoniji Oskar Belupo.
Svakako, za ljude je bitno da uspjeni suradnici mogu raunati na poveanje osobnog dohotka i prelaska u novu
funkciju u kompaniji.
Suradnici Predstavnitva rade sve to
treba kako bi rezultati prodaje u tritu
bili vrijedni predivnog Belupa. Tijekom
prva 4 mjeseca ove godine prodaja Belupovih lijekova je porasla za 8% kako
komadno, tako i financijski usporeujui s prethodnom godinom. Usporavanje
privrede i fluktuacije teaja valute poetkom godine malo su izmijenili brzinu naeg razvoja. Meutim, siguran
sam da e pojava novih proizvoda i na
trud omoguiti ostvarenje planiranih
rezultata.

ovomjesenom broju Glasila

predstavljamo mlau generaciju Belupove obitelji - Ines Job,
mag. pharm., koja trenutano
obnaa funkciju strunog suradnika za
razvoj poslovanja unutar sektora Razvoja poslovanja i registracije, Odjela licenciranja. Kolegica Job roena
je 1987. godine u Koprivnici gdje je
stekla svoje osnovno i gimnazijsko
obrazovanje. Farmaceutsko-biokemijski fakultet upisuje 2005. godine, koji
zavrava 2011. s temom diplomskog
rada Sinteza i karakterizacija semikarbazidnih derivata fenoprofena na
Zavodu za farmaceutsku kemiju pod
mentorstvom doc. dr. sc. Zrinke Raji.
Od 2011. godine zaposlena je u Belupu
kao pripravnica u Proizvodnji polukrutih i tekuih lijekova.
B Kaite nam neto vie o svojim poecima rada u Belupu.
Po zavretku Farmaceutskobiokemijskog fakulteta Belupo je bio kompanija
u kojoj sam eljela raditi. Dakle, moj
prvi izbor. Inicijalno sam se zaposlila
kao pripravnica 2011. godine u Proizvodnji polukrutih i tekuih lijekova.
Oduvijek me privlaila farmaceutska
tehnologija, stoga sam bila zadovoljna
to sam kao pripravnik bila upuena u
tu slubu. Nakon odraenog pripravnikog staa, nastavila sam raditi u
Proizvodnji polukrutih i tekuih lijekova kao tehnolog, a kasnije i kao rukovoditeljica proizvodnog dijela. Tijekom
toga razdoblja uvidjela sam mo kolektiva i timskog rada te se uvjerila da je
takav pristup klju uspjeha kompanije.
B Koja su Vaa pripravnika iskustva
unutar Grupe Belupo?
Tijekom pripravnikog staa obila
sam gotovo sve postojee sektore, a
to mi je omoguilo da brzo shvatim
koliko je farmaceutska industrija dinamino podruje, prepuno izazova
u kojem je kljuno dobro povezivanje
svih cjelina kako bi se postigao konani
cilj. Imala sam prilike upoznati divne
i strune ljude, koji su svoje znanje i
iskustvo nesebino podijelili sa mnom

Job, mag. pharm.

m kao snanu i vodeu farmaceutsku

a sebe kao ponosnog lana Belupa
Vjerujem da svako teko razdoblje raa nove genijalnosti, nove
ideje i samim time novu snagu, stoga se veselim pozitivnom
ishodu koji je pred nama u vidu daljnjih projekata od kojih je jedan i
izgradnja novih proizvodnih kapaciteta Belupa
n

i ubrzo me uveli u sutinu posla. Kao

pripravnica dobila sam potrebnu irinu i razumijevanje opsega poslova koje
pojedina sluba obavlja to mi je uvelike pomoglo u daljnjem radu.
B Pojasnite nam svoju emocionalnu
povezanost s Belupom.
Roena sam u Koprivnici, a Belupo je
naa domaa kompanija koja je uvijek
osiguravala sigurnost i stabilnost svojim zaposlenicima. Samim time eljela sam sudjelovati u njegovu daljnjem
razvoju, uei od ljudi koji su dugogodinjim predanim radom doprinijeli da
Belupo postane vodea domaa hrvatska farmaceutska kompanija. Vjerujem
da e naa generacija dodatno ojaati Belupovu poziciju i u Hrvatskoj i na
stranim tritima.
B Kako gledate na trenutnu situaciju
na podruju farmaceutike u kontekstu
globalne krize?

Tehnoloke mogunosti
napreduju te je njihovo razvijanje
i uvoenje vrlo vano jer Belupo
ima znanje, vrijedne ljude, a
samim time i mogunost da i
dalje dominantno konkurira na
tritu
n

S obzirom na trenutanu situaciju na

podruju farmaceutike, mogu kazati
kako vjerujem da svako teko razdoblje
raa nove genijalnosti, nove ideje i samim time novu snagu, stoga se veselim
pozitivnom ishodu koji je pred nama u
vidu daljnjih projekata od kojih je jedan
i izgradnja novih proizvodnih kapaciteta Belupa. U tom kontekstu otvaraju
se vrata brojnim novim mogunostima
poput out-licensinga, odnosno pro-

daje Belupovih registracijskih dosjea

partnerima, ime popunjavamo nae
proizvodne kapacitete, plasiramo nae
proizvode na tritima diljem svijeta te
doprinosimo, meu ostalim, i financijskoj stabilnosti kompanije.
B S obzirom na to da ste radili u proizvodnji, koja su Vaa razmiljanja vezano uz implementaciju novih tehnologija i trendova unutar farmaceutskog
segmenta?
Belupove tvornice su u pogonu ve vie
od deset godina i iznenauje koliko su
dobro ouvane, stoga se nove tehnologije mogu relativno lako implementirati i u postojee pogone, ako se za to
ukae potreba. Tehnoloke mogunosti napreduju te je njihovo razvijanje
i uvoenje vrlo vano jer Belupo ima
znanje, vrijedne ljude, a samim time i
mogunost da i dalje dominantno konkurira na tritu pokraj brojnih farmaceutskih kompanija s proizvodima koji
su ne samo djelotvorni i sigurni nego
takoer i formulacijski atraktivni.
B Kaite nam vie o djelokrugu svojih
trenutnih zaduenja.
Poetkom 2014. godine poela sam raditi u sektoru Razvoj poslovanja i registracije, Odjel licenciranja, na radnom
mjestu strunog suradnika za razvoj
poslovanja. Odjel licenciranja obuhvaa licenciranje te pregled registracijske dokumentacije. Moja trenutna zaduenja su u okviru poslova licenciranja koji obuhvaaju pronalaenje novih
poslovnih partnera i proizvoda za Belupov portfelj, aktivnih sirovina za razvoj
novih proizvoda, transfere tehnologija
i prodaju Belupovih registracijskih dosjea, ukljuujui kontinuiranu suradnju
s kolegama iz drugih sektora.
B Koliko je vaan timski rad u kontekstu Vaeg sadanjeg posla?

Za uspjeno ispunjavanje poslovnih

planova Belupa iznimno je bitna povezanost i timski rad s drugim sektorima
i slubama stoga je povezivanje s regulatornim poslovima, proizvodnjom,
razvojem, upravljanjem kvalitetom,
kontrolom kvalitete, logistikom, nabavom i marketingom vrlo vano kako bi
se dolo do najboljeg rjeenja svakog
poslovnog izazova.
B Gdje vidite sebe, a gdje Belupo za
desetak godina?
Belupo vidim kao snanu, stabilnu i
vodeu farmaceutsku kompaniju na
podruju srednje i jugoistone Europe, pa i ire, a sebe kao ponosnog lana
Belupova tima.
39

predstavljamo

Mirna Poli, dr. med., struna suradnica

Biti uspjean suradnik

velik je izazov
U ovom poslu treba biti veseo i vedar, ali i dovoljno ozbiljan i
struan, nenametljiv i odmjeren, a opet upeatljiv i uvjerljiv. Sva ta
umijea izgraujem s iskustvom
n

Radim u Belupu kao struna suradnica skoro devet godina, a po zanimanju

sam doktor medicine te sam deset godina provela radei u struci, kao lijenik u mnogim terenskim ambulantama
irom Zadarske upanije. To razdoblje
ivota nosilo je velika uzbuenja i izazove, ali i stres i odricanja od obiteljskog ivota, tako da mi ovaj posao prua izazove i dinamiku, ali uz mnogo
manje stresa.
Naime, biti lijenik npr. na otoku, znai biti na raspolaganju pacijentima 24
h dnevno 365 dana u godini, a to ne
ostavlja prostor za obiteljski ivot, tako
da bez velike podrke moga supruga i
mojih roditelja ne bih uspjela istovremeno podizati svog sina Filipa. Prva
struna suradnica koja mi je dola u
ambulantu, dok sam kao poetnica radila po zamjenama bila je suradnica
iz Belupa, koja mi je prezentirala Irumed, u ije djelovanje i sigurnost sam
se nebrojeno puta uvjerila propisujui
ga svojim pacijentima. Ve tada sam
pomislila kako bi divno bilo raditi takav
posao, ali tad jo nisam ni slutila da e
me ivot doista i odvesti u tom pravcu.
Nakon dugog razdoblja rada u pripravnosti i deurstvima, poeljela sam raditi ovaj posao i poela se javljati na
natjeaje. Sudbina je htjela da se vrlo
brzo naem na razgovorima za posao u
Belupu, a mojoj srei, kad su mi javili
da sam primljena, nije bilo kraja.

Od tog dana pa sve do danas, ovaj me

posao veseli i raduje. Volim komunikaciju s ljudima, volim putovanja i dinamiku. Biti uspjean suradnik veliki je
izazov. U ovom poslu treba biti veseo i
vedar, ali i dovoljno ozbiljan i struan,
nenametljiv i odmjeren, a opet upeatljiv i uvjerljiv. Sva ta umijea izgraujem s iskustvom. Naravno, u svemu
imam veliku podrku kolega, kako kroz
edukacije i vjebe kroz koje kontinuirano prolazimo, tako i kroz svakodnevnu
komunikaciju kojom rjeavamo tekue
probleme.
Moj dnevni zadatak je obilazak lijenika u ordinacijama obiteljske medicine,
kao i posjete magistrama u ljekarnama.
Prva prepreka na tom putu su ekaonice pune pacijenata koje nije uvijek lako
proi. esto se naete u situacijama kad
morate objanjavati da ste slubena
osoba koja obavlja vaan posao, mada
mnogi to doivljavaju kao smetnju na
raun pacijenata, ne shvaajui da su
tih petnaestak minuta razgovora s lijenikom zapravo za njihovu dobrobit.
Naime, lijenici mnoge vane informacije o novostima na tritu lijekova saznaju upravo od nas. Druga prepreka
do vrata lijenike ordinacije su medicinske sestre, koje prve daju dozvolu
da se ue kod lijenika, zbog ega je
bitan dobar i korektan odnos i s njima,
a kad konano doete kod lijenika, u
kratkom ga vremenu morate informi-

rati biranim informacijama, ali tako da

ne budete ni dosadni, ni zamorni, nego
zanimljivi, zabavni i zapameni. Za to
morate biti dobar psiholog, morate prepoznati raspoloenje sugovornika, pridobiti njegovu panju, utjecati na njegovo raspoloenje, prepoznati njegove
potrebe i pokuati ih zadovoljiti. A sve
to se usavrava s vremenom i upornim
radom, a kao nagrada dolaze brojke vaih propisanih lijekova.
Sudjelovanje na brojnim kongresima omoguilo mi je da pratim struku,
stjeem nova znanja, ali i poznanstva,
kao to i obnavljam stara poznanstva,
budui da su to prigode gdje se sreu
kolege iz svih krajeva nae drave, a ta
druenja, zabave i putovanja su dodatne ljepote ovog dinaminog posla.
Poruila bih svim mladim lijenicima,
stomatolozima, veterinarima, farmaceutima, kojima moda ba i ne lei
boravak u etiri zida cijelo radno vrijeme, a koji su komunikativni, vedri, veseli i otvoreni, vole vonju i putovanja
da se oprobaju u ovakvom poslu jer im
on moe pruiti istovremeno i zabavu i
struku, a ostaviti im dovoljno vremena
za sebe i obitelj.

Za bolju funkciju jetre

Znate li da jetra isti tetne tvari iz naeg organizma?
Nezdrava hrana, alkohol, neki lijekovi i virusi ostavljaju trag na naoj jetri.
Kod oslabljene funkcije jetre uzmite Silymarin.
Silymarin Belupo je biljni lijek kliniki dokazano djelotvoran koji titi i obnavlja stanice jetre.
www.belupo.hr * www.zdravobudi.hr

Prije upotrebe paljivo proitati uputu o lijeku.

Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijenika ili ljekarnika.

40

vogodinja tribina Karijera nakon farmaceutsko-biokemijskog

fakulteta odrana je 10. svibnja
u organizaciji eSTUDENTA, udruge koje promie izvrsnost i kompetitivnost unutar studentske populacije. Na
predstavljanju mogunosti za zasnivanje radnog odnosa, sudjelovale se mnoge domae i strane farmaceutske kue
kojima je cilj privui ponajbolje kandidate, studente zavrnih godina fakulteta. Uz predstavljanje, odrana je i serija
predavanja kojima su poslodavci eljeli

Karijera nakon Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta

Belupo na Danu karijera FBF-a

upoznati potencijalne kandidate s mogunostima koje nude. U ime Belupa
izlaganje je odrala direktorica za Odnose s javnou Snjeana Foschio Bartol,
prof., koja je studentima i profesorima
naglasila da je Belupo danas najvei i
najsnaniji predstavnik domae farmaceutske industrije koja je partner hrvatskom zdravstvu vie od 42 godine.
Trenutano samo drugi po veliini pro-

izvoa lijekova u Republici Hrvatskoj

koji ima vie od 1200 zaposlenika, od
ega 900 u Hrvatskoj i 300 zaposlenika
na 16 inozemnih trita na kojima Belupo djeluje, naglasila je Foschio Bartol.
Na Belupovu tandu na pitanja mnogih studenata spremno su odgovarali: Barbara Pejnovi, mr. pharm, Ante
Potenjak, mr. pharm. te mr. sc. Lidija
Turkalj. Studenti su pokazali velik in-

teres za karijeru u Belupu. Meu najuestalijim pitanjima koja su zanimala

studente valja izdvojit ona o lokacijama
na kojima Belupo ima svoje prostore,
trenutanim potrebama, odnosno otvorenim natjeajima i mogunostima koje
Belupo nudi novozaposlenima. Studenti su posebno bili zainteresirani za Belupov investicijski ciklus uz koji je najavljen novi ciklus zapoljavanja.

skog segmenta te bih iskreno voljela raditi tamo. Upravo zato sam se detaljno
informirala o svim relevantnim informacijama na Belupovu tandu.

je. Prijanjih godina nisam marila za

predstavljanje potencijalnih poslodavaca, ali uzevi u obzir globalnu krizu,
kao i brigu za svoju budunost, promijenila sam razmiljanje i aktivno poela pratiti tu problematiku. Belupovo
predstavljane posebno me se dojmilo
ne samo na vizualno ve i sadrajno,
jer je bilo nadahnuto i nadasve prodorno.

Dojmovi studenata o Belupu

Carmen Pacadi, mr. pharm.

Iskreno se nadam da e i moja molba

biti ozbiljno razmotrena
Diplomirala se prije nekoliko dana, tako
da sam uvelike zainteresirana za rad u
Belupu. Posebno me interesirala mogunost rada u Zagrebu, premda ne bih
ni rad u Koprivnici iskljuila, zbog relativne blizine Zagrebu. Nekoliko mojih
starijih kolega s Fakulteta koji su svoje
radno iskustvo zapoeli u Belupu, preporuili su mi da posebno obratim panju na Belupovo predstavljanje, jer se
radi o jednoj od ponajboljih hrvatskih
kompanija. Iskreno se nadam da e i
moja molba biti ozbiljno razmotrena.
Andrea Antoli, mr. pharm.

Belupo je jedan od najprepoznatljivijih brendova Hrvatske

U potrebi sam za poslom, tako da sam
danas navratila da vidim sve mogunosti koje se nama, mladim diplomantima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta nude. Kao to je poznato, situacija u Hrvatskoj nije najbolja u zapoljavanja mladih, tako da sam pomalo
skeptina prema svemu. Sreom, naa
profesija nas na neki latentan nain izvlai iz prosjeka, tako da se ipak nadam
da u relativno skoro pronai posao.
Belupo je jedan od najprepoznatljivijih
brendova Hrvatske unutar farmaceut-

Marina Sua, 5. godina Farmaceutskobiokemijskog fakulteta

Velika elja mi je zaposliti se u domaoj farmaceutskoj kui

Za svega nekoliko mjeseci zavravam
Fakultet te se nadam brzom pronalasku
posla u struci. Prethodnih sam godina
takoer sudjelovala u Danima karijera
na ovom Fakultetu. Velika elja mi je
zaposliti se u nekoj od domaih farmaceutskih kua, jer smatram da imamo
znanja i sposobnost biti u samom svjetskom vrhu kada je rije o farmaceutici. Ujedno sam i iskoristila priliku te se
upoznala s mogunostima koje Belupo
nudi mladim ljudima. Zadovoljna sam
odgovorima, kao i razumijevanjem farmaceuta koji su ovom prigodom predstavljali Belupo, jer u njima vidim spremnost da prate nove trendove i zahtjeve farmaceutske industrije.
Tessa Radovanovi, 3. godina
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta

Belupovo predstavljanje bilo je nadahnuto i nadasve prodorno

Iako sam tek trea godina, pozorno motrim i oslukujem trendove zapoljavanja unutar farmaceutske industri-

Ivona Herceg, 5. godina

Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta

Iskoristila sam ujedno priliku te aplicirala za posao u Belupu

Danas je vrlo nepovoljna situacija za
mlade ljude koji trae svoje prvo zaposlenje. Globalna kriza unitila je veinu radnih mjesta u ovoj dravi, ali
je farmaceutski sektor ostao relativno
neokrznut. Zato mi je drago to u mojoj, nadam se buduoj profesiji, to ne
osjeti. Drago mi je to poslodavci pristupaju studentima zavrnih godina
na ovakav nain, da izravno upoznaju
zainteresirane mlade ljude s mogunostima koje nude. Belupova prezentacija
je prema mojem skromnom miljenju
uvelike odudarala od ostalih, zbog drugaijeg pristupa i kreativnosti. Iskoristila sam ujedno priliku te sam aplicirala za mogui posao u Belupu, jer
nikada se na zna gdje emo zavriti...
41

u fokusu

Farmaceutska industrija i medicina

Samolijeenje postaje sve vanije u

Procjene govore da e zdravstvena i druga potronja povezana sa starenjem populacije u Europskoj
uniji porasti od 2010. do 2060. za 29 posto
n

Pie: dr. Ivo Belan

minentni strunjaci smatraju da
samolijeenje moe pruiti i da
e svakako i u budunosti pruati znaajan doprinos sveukupnom
cilju odrive zdravstvene zatite u Europskoj uniji. Kau da OTC preparati
daju jednostavan, promiljen i pogodan odgovor potrebama individualnog
pacijenta.
Vizija univerzalnog pristupa visokokvalitetnoj skrbi za svakog bolesnika
u Europskoj uniji i koji e si on moi
priutiti, suoava se s brojnim vanim
izazovima, ukljuujui financijska i demografska pitanja, tehnoloki progres,
javna miljenja i oekivanja. Najoitije
potekoe za provedbu promjena proizlaze iz ogranienih financijskih mogunosti.
Trokovi za zdravstvo ve desetljeima
nastavljaju apsorbirati sve vei dio bru-

to nacionalnog dohotka u gotovo svim

europskim ekonomijama. Kombinirana
javna i privatna potronja iznosi 8 9
posto, s tendencijom rasta. Smatra se
da je potrebno unaprijediti efikasnost
kako bi se poboljala odrivost zdravstvenog sustava. Kad se govori o efikasnosti misli se kako racionalnije troiti
i kako razumnije investirati.
Uspjesi zdravstvenih politika tijekom
zadnjih desetljea doveli su do izrazitog produavanja oekivane ivotne
dobi, praktiki u itavoj Uniji. Razumljivo, to je promijenilo demografsku
sliku prema sve veem broju starije
populacije.
Procjene analitiara govore da e
zdravstvena i druga potronja, koja je
u vezi sa starenjem populacije u Europskoj uniji, porasti za oko 29 posto
od 2010. godine do 2060. godine. Kao
rezultata toga, do 2060. godine vlade

bi potroile na zdravstvenu skrb jednu

treinu vie nego to je to danas.
Dodatno optereenje dolazi zbog tehnolokih napredaka. Tehnologija moe
spaavati ivote pa ak i poboljati skrb
graana i dugorono poboljati odnos
troka i efikasnosti. Meutim, razumljivo, za napredak tehnologije potrebne
su investicije. Valja istaknuti i promjene koje su nastupile u odnosima izmeu graana i medicinskih autoriteta i
lijenika ope medicine. Prije 50 godina
pacijenti su bili uglavnom na kraju lanca zdravstvene skrbi. Danas su se njihove potrebe i aspiracije promijenile.
Nedavno istraivanje agencije Eurobarometer o ukljuivanju, angamanu
bolesnika, pokazuje da se pacijenti progresivno sve vie ukljuuju u upravljanje svojom zdravstvenom skrbi i smatra
se da e se taj trend nastaviti i u budunosti. Jo vanije, nove tehnologije ko-

Mjesto osobnog kontak

posljednjih par godina, u svijetu

raste broj farmaceutskih kompanija koje, u svrhu promocije
svojih brendova i pruanja lijenicima raznih strunih informacija,
sve vie koriste elektronike kanale,
drutvene mree. Jedna od posljedica
te vidljive promjene modela farmaceutskog poslovanja je smanjenje broja
strunih suradnika. Meutim, jesu li te
drutvene mree najefikasnije primijenjene i jesu li ih lijenici odmah, na
prvu, objeruke prihvatili? Smatra se
da ta dramatina promjena od gotovo
100-postotnog osobnog promoviranja
lijekova, koja sada prelazi na digitalnu metodu, nee biti uspjena ako se
ne bude provodila na potpuno ispravan nain. Inovativne digitalne meto42

de moraju biti istinske fokusirane na

lijenike, a istovremeno moraju, maksimalno mogue, imati osobni pogled
i osjeaj, koje lijenici preferiraju.
Cilj jedne nedavne studije, koju su obavile dvije renomirane amerike agencije, bio je razumijeti kako farmaceutski
marketinki strunjaci mogu uspjeti u
takvom novom okruenju.
Studija je obuhvatila 1756 lijenika
(mjeavina specijalista i ope prakse),
sa eljom da se istrai njihova angairanost, preferencije razliitih kanala
prodaje i marketinga u primanju informacija od kompanija.

Ipak, osobni se kontakti penju na vrh

top-liste

U znaajnom omjeru, prva tri kanala

putem kojih lijenici danas preferiraju
primati informacije o lijekovima su: neovisne medicinske web-stranice; medicinska/klinika udruenja; struni suradnici farmaceutskih kompanija.
Lijenici se oslanjaju na neovisne webstranice traei u njima uravnoteenu,

nepristranu informaciju, bez obzira je

li to neto reproducirano iz strunog
medicinskog asopisa, izjava nekog
eksperta ili savjet kolege. 61 posto lijenika je reklo da su im neovisne webstranice na prvom ili drugom mjestu
kanala koje najvie preferiraju. to se
tie informacija koje dolaze direktno od
farmaceutske industrije, oni su znatno skloniji osobnom pristupu putem
strunih suradnika kompanija i putem
lijenikih/klinikih udruga, nego nekim drugim taktikama pritiskanja
kompanija.
Kompanijske web-stranice, e-pota i
telepromoviranje za veinu doktora
nisu se pokazali kao prvi izbor za primanje informacija. Drutvene mree,
kao to su Facebook i Twiter bili su najmanje prihvaeni kanali.
Zanimljivo, paralelno s reduciranjem
svojih ekipa strunih suradnika, farmaceutske kompanije poele su puno
vie ulagati u web-stranice, portale,
e-promoviranje i tele-promoviranje.

u zdravstvenoj zatiti graana EU-a

munikacije omoguuju da se radikalno
promjene naini pruanja zdravstvene
skrbi. Na primjer, eHealth programi
omoguuju prebaaj od dugotrajnog
boravka u bolnicama (kad je to mogue
izbjei) prema veoj samoodgovornosti
i lijeenju i oporavku kod kue.
Sve je oitije da je u cilju zadovoljavanja potreba graana Unije, u pitanju zdravlja i skrbi, potrebno hitno restrukturiranje zdravstvenog sustava.
U sklopu toga potrebno je kreirati jake
poticaje i ohrabrivati pruanje pomoi
koja ima povoljan omjer troka i efikasnosti. Kreatori zdravstvene politike
smatraju da je potrebno fokusirati se
na prevenciju bolesti i tjelesne nesposobnosti, opskrbiti graane s informacijama, organizirati pruanje skrbi to
blie domu pacijenta i poboljati efikasnost te skrbi.
Samolijeenje moe i pridonijet e u takvoj situaciji, posebno kako se znanje
bolesnika iri. Samolijeenje obeava
vaan doprinos prema ukupnom cilju,
a to je to odrivija zdravstvena skrb.

kta u digitalnoj promociji

Farmaceutska industrija treba pronai nain da povea, ali i integrira svoje digitalne kanale sa svojim
najveim promotivnim bogatstvom, a to su njezini struni suradnici
n

Analitiari se pitaju jesu li ta podruja

najbolja za investiranje? I rezultati studija, anketa i drugih ispitivanja ukazuju
da kompanije putem takvih kanala uspijevaju angairati vrlo malo lijenika.
Spomenuta studija pokazala je koliko je
lijenika ocijenilo vrijednost pojedinog
izvora informacija:
Neovisne medicinske web-stranice
Medicinska/ klinika udruenja
Struni suradnici
Kompanijske web-stranice
e-pota
telepromoviranje
drutveni mediji

%
61
42
40
12
10
3
3

Ti rezultati pokazuju iz kojih izvora

lijenici najradije primaju informacije
o proizvodu.

Vjeruje se da je takva niska angairanost doktora (kad se govori o elektronikim kanalima) uzrokovana nepogodnou (tj., nepraktinosti za lijenika
otvarati brojne stranice), zamor e-poruka, nenaviknutost i neupuenost.
Faktor pogodnosti ne treba biti podcijenjen lijenici su prenatrpani brojem
poruka, koje se meusobno natjeu privui panju doktora.

Vanost osobne interakcije

Interesantan je podatak da ak 62 posto doktora ne bi mijenjalo razinu interakcije sa strunim suradnicima. 21

posto bi voljelo da ih susree rjee, a,
iznenaujue, gotovo isti postotak (17
posto) volio bi vidjeti ih ee. Osim
toga, u isto vrijeme, dok se ukljuuju
u digitalne medije, 55 posto lijenika
bi nastavilo primati strune suradnike,
ak i kad bi sve informacije i izvori bili
na raspolaganju online. Veina tih dok-

tora istiu vanost odravanja odreene razine osobne interakcije, koju digitalni mediji nee nikada moi u potpunosti zamijeniti. Primjeri izjava nekih
lijenika bili su: Volim ljudsku interakciju, Nita ne moe zamijeniti osobni
kontakt, U digitalnim informacijama
nailazim na mnoga pitanja koja ostaju
neodgovorena. Dobar struni suradnik osigurat e mi odgovore.
Ne iznenauje da postoje lijenici koji
zadravaju osobne kontakte, dok istovremeno prihvaaju digitalne kanale.
Oni, slino kao i farmaceutska industrija, prolaze kroz veliku promjenu, koja
ih prisiljava na novi pristup u prikupljanju informacija. Prakticiranje medicine je priroeno ljudsko nastojanje i
doktori osjeaju veliko zadovoljstvo pomagati pacijentima i uiti od svojih kolega. Kao takvi, lijenici e traiti i teiti prema digitalnim kanalima koji im
43

psihologija poslovanja
Prva tri kanala putem kojih
lijenici danas preferiraju
primati informacije o lijekovima
su: neovisne medicinske webstranice, medicinska/klinika
udruenja, struni suradnici
farmaceutskih kompanija
n

pomau, olakavaju odravati znaajne

klinike i druge profesionalne kontakte.
Marketinki strunjaci smatraju da
farmaceutske kompanije trebaju biti
svjesne da se njihovi glavni odnosi s
kupcima odravaju na razini strunog
suradnika, a ne na korporacijskoj razini.
Farmaceutska industrija treba pronai
naina da povea, ali i da integrira svoje digitalne kanale sa svojim najveim
promotivnim bogatstvom, a to su njezini struni suradnici.
Voditelji studije kau da su rezultati optimistini za farmaceutski marketing.
Usprkos tekom okruenju za veinu
lijekova, mnogi doktori ostaju i nadalje
voljni primati informacije. Osim toga,
velik broj doktora i nadalje cijeni odnose sa strunim suradnicima, premda
ekonomska stvarnost diktira nastavak
prebacivanja na rentabilnije alternativne kanale. Dok ni jedan digitalni
medij ne moe u potpunosti zamijeniti
osobne susrete, ipak se vjeruje da se
kvalitetno angairanje lijenika moe
ostvariti i putem takvih medija. Meutim, s kanalima kojima se danas najvie
koristi industrija nije sigurno da e se
osigurati dugoroan uspjeh, s obzirom
na nisku angairanost lijenika u njima.
Razvijajui se, farmaceutska industrija
moe postati efikasnija unapreujui
digitalnu strategiju, ali koja e maksimalno mogue ispunjavati lijenike
potrebe. Kljuni faktor za uspjeh bit
e osigurati da ta nova rjeenja imaju
osobni dodir, da prue ve naviknuto zadovoljstvo, ali i da to ponueno
bude po lijenikovim mjerilima i eljama, putem preferiranih komunikacijskih kanala i da to ponueno bude
nadograeno na temeljima kvalitetnih
strunih suradnika.
Sve to zahtijeva fundamentalnu promjenu naina na koji industrija realizira svoj marketinki miks. Analitiari
tvrde da e marketinki strunjaci sutranjice morati biti potpuno upueni
u digitalne mree i kanale, uz dobro
poznavanje tradicionalnih lijenikih
interakcija. Ali, oni moraju i stalno
procjenjivati koliko je efikasan i njihov
osobni i digitalni miks u pristupu, informiranju i motiviranju doktora.
44

Pripremio: dr. Ivo Belan

ovom treem i zadnjem nastavku naeg serijala Kako postati
uspjean i cijenjen ef, donosimo zanimljiva razmiljanja generalnog menadera jedne amerike,
srednje velike farmaceutske kompanije. Uspostavom zdravog sustava vrijednosti, njegova je kompanija postigla izvanredan poslovni uspjeh.
Premda nam je itav niz usputnih faktora olakao put prema odlinom rezultatu,
ipak i zaposlenici i Uprava, dijele isto miljenje da je na sustav vrijednosti temelj
naih uspjeha. Na je biznis principijelno
voen, a poinje s jasnim osjeajem svrhe, istaknute u naoj misiji i podravan
nizom beskompromisnih vrijednosti

nih odluka je briljivo razumijevanje

injenica. Postoji fundamentalna razlika izmeu prirodnih zakona (realnost),
koji su nepromjenljivi i onih koje donosi
ovjek. Zakon gravitacije je zakon gravitacije. Postojanje tog zakona ne znai
da netko ne moe stvoriti avion. Meutim, avion mora biti stvoren unutar
konteksta gravitacijskog zakona. U naoj kompaniji vjerujemo da smo utemeljeni na realnosti.

Razum (objektivnost)

Osobe imaju specifina sredstva za

preivljavanje, i to je njihova sposobnost razmiljanja, to jest njihova sposobnost loginog rezoniranja na osnovi
realnih injenica, predstavljenim s njihovih pet osjetila. Lav ima pande za

Kako postati usp

Premda strategije, taktike, poslovne okolnosti i procesi, trita itd. utjeu n

prave vrijednosti predstavlja najvaniji temelj za poslovni uspjeh i osobnu s
n

Na je cilj pruiti kupcima kvalitetan

i pouzdan proizvod i odlinu uslugu.
Razlog je jednostavan, nai su nam
kupci izvor naeg dohotka. U cilju tih
odlinih odnosa s kupcima, moramo
imati iznimne zaposlenike, moramo ih
financijski nagraditi i stvoriti okoli u
kojem mogu uiti i rasti. Odline usluge kupcima bit e mogue jedino ako
su zaposlenici motivirani i ako rade
kao integrirani tim.
Veliki grki filozofi smatrali su da vrijednosti vode prema izvrsnosti u miljenju i akciji. Po takvom modelu, i
mi u svojoj kompaniji nastojimo postii standardne vrijednosti. Vrijednosti
su praktina ponaanja koja nas, kao
individue, osposobljuju da ivimo, da
budemo uspjeni i postignemo sreu.
Nae nam vrijednosti omoguuju da
ostvarimo svoju misiju i cilj korporacije.
U naoj kompaniji imamo 10 primarnih vrijednosti. Te su vrijednosti konzistentne i integrirane. Sve se vie fokusiramo na vrijednosti, jer vjerujemo
da su ideje vane i da je karakter svakog pojedinog djelatnika od kritine
vanosti.

Realnost (temeljena na injenicama)

U poslu osobe esto prave ozbiljne pogreke donosei odluke temeljene na

onome to bi one eljele da je tako
ili temeljene na teorijama koje nemaju veze s realnou. Temelj kvalitet-

lov. Jelen ima brzinu da izbjegne mesodera. Ljudska bia imaju sposobnost
razmiljanja. Jedino istinsko prirodno
utoite je racionalan um.
Ne moemo svi biti geniji, ali svatko od
nas moe razviti mentalne navike koje
osiguravaju da, kad donosimo odluke,
briljivo ispitamo injenice i logino
razmislimo, bez kontradikcija u donoenju odluka. Moramo nauiti misliti u
relacijama to je osnovno, to jest to
je vano. Na je cilj donijeti objektivno
najbolju odluku, kako bi postigli svoju
svrhu. U naoj kompaniji stalno traimo
ljude koji su odluni stalno poboljavati svoju sposobnost zdravog, loginog
rezoniranja.

Neovisno miljenje

Svi zaposlenici imaju pred sobom izazov iskoristiti svoje individualne umove
do njihovog optimuma, kako bi donijeli racionalne odluke. U tom kontekstu,
svatko od nas je odgovoran za ono to
ini i za ono to je. Osim toga, kreativnost je jako poticana i jedino je mogua
uz neovisno razmiljanje.
Sav ljudski progres je temeljen na kreativnosti, jer kreativnost je izvor pozitivne promjene. Kreativnost je mogua
jedino kod neovisnog mislitelja. Kreativnost nije samo initi neto drukije,
nego initi neto bolje. Da bude bolje,
neka nova metoda/proces mora biti
procijenjena na osnovi njezina utjecaja
na itavu organizaciju i da li pridono-

si izvrenju nae misije. Za svakog od

nas, postoje neograniene mogunosti
da, bez obzira to inimo, inimo bolje.
Znaajan aspekt samoispunjenja koje
posao moe pruiti, dolazi od kreativnog miljenja i akcije.

Produktivnost

Opredijeljeni smo da budemo proizvoa bogatstva i blagostanja, poduzimajui sve akcije koje su potrebne da bi
se ispunila naa misija. Opipljiv dokaz
nae produktivnosti je da smo kapital
racionalno raspodijelili na brendiranja
proizvoda, investicijske procese i da
smo naim kupcima pruili potrebne
usluge na efikasan nain. Sve je to rezultiralo u superiornoj profitabilnosti.
Dioniari su na koristi, radna mjesta

ouvana i nova otvorena, a kupci i bolesnici dobiju to trebaju.

Potenje

Biti poten jednostavno znai biti u

skladu sa stvarnou. Biti nepoten je
biti u konfliktu s realnou, stoga je samoporaavajue. Primarno razlog zato
neke osobe ne uspiju je taj to se one
iskopaju iz stvarnosti, promatrajui injenice drukije nego to su stvarno.
Biti poten ne zahtijeva da znamo sve.
Znanje je uvijek kontekstualno i ovjek
nije sveznajui. Meutim, moramo misliti ono to kaemo i znati to mislimo.
Temeljni izraz potenja je drati se dogovora.

Integritet

Budui da smo nae principe postavili

logino, temeljene na realnosti, uvijek

emo djelovati konzistentno, u skladu
s naim principima. Principi pruaju
briljivo promiljene koncepte, koji e
dovesti do dugoronog uspjeha i sree.
Krenje principa uvijek dovodi do neuspjeha. Naa je kompanija organizacija
od najvieg integriteta. Ve godinama
konzistentno prekidamo radni odnos sa
zaposlenicima s kojima su se pojavili
etiki sporovi, makar se radilo i o onim
visokoproduktivnim ljudima. Na primjer, dali smo otkaz jednom od najboljih strunih suradnika kad je prekrio
jedan od etikih principa.

Pravednost

Pojedine osobe trebaju biti evaluirane

i nagraene objektivno, temeljeno na

pjean i cijenjen ef?

(3. dio)

na rezultate kompanije, nakon mnogo godina u biznisu, apsolutno sam siguran da stavljati u funkciju
sreu
osnovi njihovog doprinosa ispunjenju
misije i pridravanju vrijednostima
nae organizacije. Oni koji pridonose
najvie, trebaju primiti najvie. Pojedinano najvaniji nain na koji zaposlenici ocjenjuju svoje menadere je, u kolikoj je mjeri menader pravedan. Zaposlenici postaju krajnje nezadovoljni i
nesretni (i s punim pravom), kada vide
da je osoba koja ne pridonosi, prekomjerno nagraivana ili pak da je osoba
koja je veliki produktivni radnik neposredno podcijenjena.
Ako ne nagradimo one koji najvie doprinose, napustit e nas i onda emo
biti manje uspjeni. I to je jo vanije,
ako nema nagrade za odline rezultate,
prosjena osoba nee biti motivirana
poveavati produktivnost. Procjenjujui druge ljude, kritino je da prosuujemo na temelju onog osnovnog, a to je
sposobnost, rezultat i karakter. Mi svjesno odbijamo jednakost i kolektivizam.
Pojedinci trebaju biti prosuivani pojedinano, na osnovi njihovih osobnih zasluga, ne na osnovi njihovog lanstva,
pripadnosti bilo kojoj grupi.

Ponos

Ponos je psiholoka nagrada koju dobijemo ivei po svojim vrijednostima,

to jest biti pravedan, poten, imati svoj
integritet, imati svoje, neovisno miljenje, biti produktivan i racionalan. Aristotel je smatrao da zasluen ponos
(ne mudrost) najvea svojstvo, vrlina
45

struni prilog
jer ona pretpostavlja i sve druge. Svatko od nas mora obavljati svoj posao na
takav nain da moe biti opravdano
ponosan na ono to obavi. Kompanija
mora biti takva vrst organizacije u kojoj svaki zaposlenik (i kupac) moe biti
ponosan to joj pripada.

Samopouzdanost (samomotivacija)

Mi oekujemo od naih zaposlenika da

steknu zasluenu samopouzdanost radei svoj posao dobro i poteno. Oekujemo i elimo da nai zaposlenici
djeluju racionalno, u svom vlastitom
dugoronom interesu. elimo zaposlenike koji imaju vrste osobne ciljeve i
koji oekuju da e biti sposobni ostvariti te ciljeve unutar konteksta misije i
vrijednosti zacrtanih u naoj kompaniji.
Potreban atribut za samopouzdanost je
samomotivacija. Mi imamo vrstu radnu etiku. Vjerujemo da na zaposlenik
prima od svog rada razmjerno onome
to pridonosi. Ako ne eli marljivo raditi, neka potrai posao negdje drugdje.

Timski rad/ uzajamna podrka

Premda su neovisno miljenje i vrsti

osobni ciljevi od kritine vanosti, na
se rad obavlja unutar timova. Svatko
od nas mora postii dogovorene ciljeve
tima, podravajui jedan drugoga. Istina je da traimo samomotivirane pojedince, koji neovisno misle, ali ti pojedinci moraju postati svjesni da gotovo
nita u naoj kompaniji ne moe biti
obavljeno bez pomoi i suradnje lanova njihovog tima. Jedna od odgovornosti rukovodstva u organizaciji je osigurati da je svaki pojedinac nagraen i na
osnovi njegovog doprinosa uspjehu itavog tima. Mi trebamo izvanredne pojedince koji znaju raditi zajedno, kako
bi stvorili izvanredan tim.

Uloga emocija

Ljudi esto smatraju da ne smijemo

biti emotivni kod donoenja loginih,
vanih odluka i da zbog toga emocije
nisu vane. Meutim, stvarno pitanje
je koliko su nae emocije racionalne?
Emocije su uzrokovane automatskim,
podsvjesnim idejama, koje mogu, ali
i ne moraju biti neosporne. Emocije
sudjeluju kod naih automatskih odgovora ljudima i kod raznih dogaaja.
Ti nai odgovori mogu biti vrlo korisni,
ali i destruktivni. Emocije, kao takve,
nisu sredstvo odluke ili znanja. Pitanje
je na kojim se podsvjesnim idejama temelje nae emocije. Jesu li one prave ili
pogrene? Jedino razum moe o tome
odluiti.
Mi smatramo da se konkurentska prednost naih zaposlenika nalazi u njihovom umu. Naa je organizacija postavljena na premisi da je znanje (razumi46

jevanje), kad je ispravno primijenjeno,

izvor izvrsno obavljenog posla. Mi vjerujemo u sustavno uenje, osnovano
na Aristotelovom konceptu da je izvrsnost umijee koje se stie treningom,
a nakon toga ulaskom u naviku. Cilj je
da svaki zaposlenik postane majstor
u svojoj ulozi, bio on struni suradnik, tehniar u proizvodnji, menader,
skladini radnik, analitiar u laboratoriju ili na bilo kojem drugom odgovornom poslu.
Na proces donoenja odluke je discipliniran. Mi donosimo odluke koristei razum, temeljen na injenicama.
Stoga, uope nije vano imate li dobre
veze s nekim vanim osobama u tvrtki, jesu li vam neki direktori prijatelji
itd. Ono to je vano i to odluuje je
moete li ponuditi najbolje objektivno
rjeenje za ostvarenje cilja ili rjeenje
neposrednog problema koji je iznesen
na stol.
U skladu s naim vrijednostima,
uspjeni pojedinci u naoj kompaniji imaju osjeaj svrhe svog ivota. To
jest, oni vjeruju da su njihovi ivoti
vani i da oni mogu obaviti neto znaajno kroz svoj posao. Mi nastojim nai
ljude koji su racionalni i imaju visoku
razinu osobnog samopouzdanja. Osobe s jakim samopouzdanjem imaju dobre odnose s drugima u svojoj okolini,
zato jer su u miru sami sa sobom.
Premda je razvijanje prave strategije,
upoljavanje i treniranje najboljih ljudi
i primjenjivanje brojnih drugih aspekata rukovoenja, osnovno za postizanje uspjeha, ipak imati ispravne principe, to jest korektne vrijednosti, toliko
je vano da ja vidim komuniciranje i
osiguravanje pridravanja naim vrijednostima, kao moju daleko najvaniju odgovornost kao direktora.
Uspjean biznis se temelji na trgovanju: vrijednost za vrijednost, to jest
zajedno idemo prema boljem. Mi smo
odluni i spremni stvoriti takve odnose
u kojima obje strane pobjeuju. Mi ne
iskoritavamo svoje kupce na bilo koji
nain, jer to bi unitilo povjerenje i na
kraju, otetilo nae poslovanje.
Jedna od mantri koje stalno govorim
svojim zaposlenicima jest da doslovce
nikad ne uine neto to e biti loe za
nae kupce, ak i ako bi to donijelo i
profit na kratku stazu, zato jer e se to
uvijek obiti o glavu dugorono.
Premda strategije, taktike, poslovne
okolnosti i procesi, trita itd. utjeu
na rezultate kompanije, nakon mnogo
godina u biznisu, apsolutno sam siguran da stavljati u funkciju prave vrijednosti predstavlja najvaniji temelj za
poslovni uspjeh i osobnu sreu.

Prirodne organske polimerne m

upotrebljavao od poetaka svoj

Polimeri i
polimern

Rije polimer potjee iz grkoga jezika

koja se sastoji od velikog broja strukturn
n

Pie: Filip Jambrek,

mr.ing. strojarstva

Polimerni materijali jedni su od prvih

materijala koji su ovjeku bili poznati i
koje je upotrebljavao ve od samih poetaka svoje povijesti. Naravno, radilo
se o prirodnim organskim polimernim
materijalima kao to su drvo, koa i
ostala vlakna biljnog i ivotinjskog
porijekla. Kroz povijest relativni udio
u primjeni polimera u odnosu na keramiku, staklo, kompozite i metale se
mijenjao i u dananje vrijeme zahvaljujui povoljnim svojstvima polimera
relativni udio im se svakodnevno poveava.
Polimeri su prirodne i sintetike, organske i anorganske tvari i materijali
kojih su osnovni sastojak makromolekule pa se stoga nazivaju i makromolekulni spojevi. Rije polimer potjee iz grkoga jezika od rijei poly
(mnotvo, puno) i meros (dio) i obiljeava makromolekulu koja se sastoji
od velikog broja strukturnih jedinica,
tzv. mera koji se u makromolekuli ponavljaju. Visokomolekulni spojevi, polimeri, nastaju tijekom kemijske reakcije polimerizacije od malih molekula
(monomera). Ti se spojevi sastoje od
linearnih granatih ili umreenih makromolekula u kojima su meusobno
povezane strukturne jedinice.
Polimeri se dijele prema njihovu ponaanju pri povienim temperaturama.
Razlikuju se: plastomeri, duromeri i
elastomeri. Posebnu podskupinu elastomera ine elastoplastomeri koji pri

materijale poput drva, koe i ostalih vlakana biljnog i ivotinjskog porijekla ovjek je
je povijesti

i tehnologije proizvodnje
nih tvorevina

a od rijei poly (mnotvo, puno) i meros (dio) i obiljeava makromolekulu

nih jedinica, tzv. mera koji se u makromolekuli ponavljaju
sobnoj temperaturi posjeduju itav niz
svojstava tipinih za skupinu elastomera, a prerauju se postupcima tipinim
za skupinu plastomera.
Pored tih osnovnih kriterija, podjela polimera djelomino se zasniva i na ureenosti molekulne strukture budui da
glavna svojstva proizlaze iz nje. Strukturna ureenost na nadmolekulnoj razini odnosi se na raspored i meusobnu
povezanost polimernih molekula. One

u prostoru mogu biti djelomino pravilno rasporeene i tada se radi o plastomerima s kristalastom strukturom,
ili bez pravilnog rasporeda kada se
radi o amorfnoj strukturi plastomera.
Polimerni lanci mogu biti i prostorno
umreeni, to je sluaj kod duromera
i elastomera.

Plastomeri

Plastomeri su danas najzastupljenija

skupina polimera s udjelom od oko 90%

Tablica 1. Pregled najzastupljenijih plastomera i njihova primjena

Naziv

Kratica

Polietilen niske gustoe

PE-LD

Polietilen visoke gustoe

PE-HD

Polipropilen

PP

Poli(vinil-klorid)

PVC

Polistiren
Poli(etilen-teraftalat)
Stiren/akrilonitril
Poliamid
Poli(oksi-metilen)
Poli(butilen-teraftalat)
Poli(terafluoretilen)
Poli(metil-metakrilat)
Polikarbonat

PS
PET
SAN
PA
POM
PBT
PTFE
PMMA
PC

Akrilonitrl/butadien/ stiren

ABS

Karakteristine primjene
Razna pakiranja, vreice, spremnici u prehrambenoj
industriji, igrake, kune potreptine
Pakiranja za hranu, spremnici za kemikalije i vodu
Razni spremnici, cijevi, vreice, dijelovi kuanskih
aparata
Cijevi za vodu, prozorski okviri, elektroizolacija,
blisteri
Spremnici, rezervoari, cijevi, kuita
Ambalae za razliita pia
Pribor za jelo, posue, dijelovi hladnjaka
Strojni dijelovi, dijelovi kuita aparata
Zupanici, strojni dijelovi, dijelovi leaja
Razni strojni dijelovi
Oprema za procesnu industriju, leajevi, brtve
Prozirni konstrukcijski elementi i dijelovi
Zamjena za staklo, medicsinska oprema
Kuita aparata i strojeva, igrake, dijelovi strojeva,
oklopi motocikala

Tablica 2. Pregled najzastupljenijih duromera i njihova primjena

Naziv
Fenol-formaldehidna smola
Melamin-formaldehidna smola
Nezasiena poliesterna smola
Vinil-esterna smola
Epoksidna smola
Poliuretan

Kratica
PF
MF
UP
VE
EP
PUR

Karakteristine primjene
Tamno obojena kuita, elektroizolacijski elementi
Kuita svijetle boje, dijelovi elektroinstalacija
Konstrukcijski elementi, korita amaca
Cijevi, prototipovi proizvoda
Izolacijski elementi

u ukupnoj proizvodnji. Za materijale iz

skupine plastomera tipino je da prilikom zagrijavanja dolazi do njihovog
omekanja. Daljnjim zagrijavanjem,
plastomeri se tale i u tom su stanju pogodni za praoblikovanje. Prilikom hlaenja plastomeri se ponovo skruuju
stvarajui, ovisno o vrsti, amorfnu ili
kristalastu strukturu, te zadravajui svojstva koja su imali i prije zagrijavanja. Taj se proces moe ponavljati
i vie puta to pojednostavljuje rad i
proizvodnju. Pritom je vano zadravanje konane temperature zagrijavanja
ispod kritine vrijednosti za pojedini
materijal kako ne bi dolo do njegove
toplinske razgradnje. U tablici 1. nabrojani su najzastupljeniji plastomeri s
tipinim podrujima njihove primjene.

Duromeri

Polimerni materijali s gusto prostorno

umreenom strukturom nazivaju se
duromerima. Temeljna je razlika izmeu duromera i plastomera njihovo ponaanje pri povienim temperaturama.
Duromeri prilikom procesa nastajanja
odnosno polimerizacije stvaraju veliku,
vrlo umreenu prostornu molekulu. U
sluaju pregrijavanja dolazi do njihove
degradacije, razaranja postojee strukture i gubitka poetnih svojstava. Po
ohlaivanju, za razliku od plastomera,
oni se ne vraaju u stanje vrlo slino
prvobitnom, ve novonastala struktura ima bitno drugaija svojstva od
onih koja su postojala prije zagrijavanja. Takvo ponaanje duromera uvelike
odreuje postupke proizvodnje, obrade
te mogunosti i podruje njihove primjene. Duromeri ne postoje u svojem
konanom stanju prije polimerizacije,
stoga je nuno objediniti proces njihova umreivanja s proizvodnim postupku kojim se daje oblik poluproizvodu
ili krajnjem proizvodu. Proces polimerizacije osnovnog duromernog materijala moe biti iniciran mijeanjem s
aktivirajuim sastojkom, zagrijavanjem
na povienu temperaturu pri kojoj poinje spomenuta reakcija ili izlaganjem
47

struni prilog
Polimeri su prirodne i sintetike, organske i anorganske tvari i materijali kojih su osnovni sastojak
makromolekule pa se stoga nazivaju i makromolekulni spojevi
n

osnovne mase ili smjese djelovanju ultraljubiastog zraenja. U tablici 2. nabrojani su najzastupljeniji duromeri s
tipinim podrujima njihove primjene.

Elastomeri

Elastomeri su materijali koje najveim

dijelom karakterizira njihova vrlo mala
tvrdoa i velika elastinost. Djelovanje
vanjskih sila ve i malog intenziteta
kod njih uzrokuje nastanak velikih, ali
do odreene granice uglavnom elastinih deformacija. Ta svojstva podatljivosti i sposobnost vraanja u prvotni
oblik po prestanku djelovanja optereenja izraena su i pri niskim temperaturama iako u neto manjoj mjeri.
Prilikom deformiranja dolazi do unutarnjeg trenja u strukturi elastomera
ime se jedan dio izvana dovedenog
rada pretvara u toplinu. Tako se koritenjem konstrukcijskih elemenata
zasnovanih na elastomerima efikasno
moe priguiti djelovanje raznih vibracija i buke. S obzirom na umreenost
njihove strukture, elastomeri se dijele
u dvije velike skupine. Kod prve skupine umreenost je posljedica kemijskih
reakcija s drugim tvarima. Za tu skupinu se esto koristi naziv guma. Takvi se elastomeri dobivaju mijeanjem
kauuka s umreivalom i naknadnim
zagrijavanjem ime se postie stvaranje kemijskih veza izmeu spomenutih

tvari. Kod druge skupine postoji fizikalna umreenost. U strukturi se nalaze

tvrdi segmenti s visokom temperaturom staklastog prijelaza meu kojima
djeluju meumolekularne vezne sile te
meki segmenti s niskom temperaturom
staklastog prijelaza koji su podatljivi.
Ti materijali mogu se obraivati kao
plastomeri pa se nazivaju elastoplastomerima. U tablici 3. I 4. nabrojani
su najzastupljeniji elastomeri s kemijski i fizikalno umreenom strukturom s
tipinim podrujima njihove primjene.

Dodaci polimerima

Svrha dodavanja pojedinih tvari polimera najee je poboljanje svojstva

polimerizata. U najvanije dodatke
ubrajaju se punila, ojaala raznih vrsta,
tvari koje djeluju kao stabilizatori, npr.
za poveanje postojanosti na utjecaj ultraljubiastih zraenja, razni pigmenti
za postizanje eljene obojenosti i sl.

Punila

Punila su tvari anorganske i organske

prirode u raznim oblicima koje se dodaju polimerizatu s kojim se vrlo dobro
mijeaju i meusobno povezuju. Tipini
primjeri punila su fina drvena piljevina
i kaolin koje se dodaju radi poveanja
vrstoe, kvarcni praak kojim se poboljavaju dielektrina svojstva, metalni prah u svrhu poveanja elektrine i
toplinske provodnosti te vrstoe i grafit

Tablica 3. Pregled najzastupljenijih elastomera s fizikalno umreenom strukturom s tipinim

podrujima njihove primjene
Naziv
Olefinski elastoplastomeri
Stirenski elastoplastomeri
Elastoplastomerni poliuretan
Eter/esterni elastoplastomeri

Kratica
TPE-O
TPE-S
TPU
TPAE

Karakteristine primjene
Automobilski dijelovi
Industrija obue
Elementi za priguivanje vibracija
U hidraulici i pneumatici

Tablica 4. Pregled najzastupljenijih elastomera s kemijski i fizikalno umreenom strukturom s

tipinim podrujima njihove primjene
Naziv
Prirodni kauuk
Stiren-butadienski kauuk

Kratica Karakteristine primjene

NR
Elementi u proizvodnji raznih aparata
SBR
Gume za vozila, razni tehniki proizvodi
Gume za vozila, potplati za cipele, tehniki
Butadienski kauuk
BR
proizvodi
Poliizoprenski kauuk
IR
Pneumatici za vozila, razni tanki gumeni proizvodi
Polikloroprenski kauuk
CR
Razni tehniki gumeni elementi
Najprimjenjivaniji kauuk za tehnike namjene,
Akrilonitril/butadienski kauuk NBR
prstenaste i druge brtve, razne manete
Vanjski dijelovi vozila za apsorbiranje energije,
Etilen/propilen/dienski kauuk EPDM
kabelska izolacija, brtve
Butilni kauuk
IIR
Vanjski sloj na pneumaticima, brtve
Silikonski kauuk
Q
Brtve i brtvene mase dobre toplinske postojanosti
Fluorni kauuk
FKM
Brtve dobre toplinske i kemijske postojanosti

48

u prahu ijim se dodavanjem poboljavaju klizna svojstva osnovnog polimerizata. Pored toga, ukljuivanjem nekih
dodataka dobiva se polimer nie cijene,
a koji i dalje udovoljava postavljenim
zahtjevima. Udio punila najee je oko
20...60% u ukupnoj masi polimera.

Ojaala

O ojaalima umjesto punila govori se

u sluaju kad su vrijednosti mehanike
vrstoe, modula elastinosti i modula
smicanja koje ima smjesa polimerizata
i dodataka vee od onih koje ima sam
polimerizat. Razina utjecaja na promjenu svojstava ovisi u prvom redu o
materijalu ojaala te o njihovu koliinskom udjelu u polimeru. Nadalje, vano
je radi li se o kratkim ili o dugim vlaknima te je li raspored vlakana sluajan ili
su ona orijentirana, to ojaani polimer
ini anizotropnim materijalom. Materijal ima du vlakna 2 do 3 puta veu
vrstou, nego to je ima u smjeru poprenom na smjer vlakana. Kao vlakna
za ojaavanje mogu se koristiti staklena vlakna, ugljina i armidna vlakna i
ostala ojaala.

Postupci proizvodnje polimernih

proizvoda

Zajedno s razvojem novih vrsta i tipova

polimernih materijala, vremenom su se
razvijali novi i prilagoavali postojei
proizvodni postupci i procesi kojima se
polimerni materijali oblikuju u konani proizvod. Za uspjeno konstruiranje
proizvoda kao i za njihovo funkcioniranje u skladu s zahtjevima, nuno je
dobro poznavanje svojstava i znaajki
preradbenih postupaka. Osnovna je razlika izmeu pravljenja dijelova od metala i polimernih materijala u tome da
se metali oblikuju najee u nizu sukcesivnih operacija dok se ne dostigne
krajnji oblik i stanje proizvoda, dok se
kod polimernih materijala najee radi
o samo jednoj operaciji za proizvodnju
gotovog proizvoda.
Pri proizvodnji polimernih proizvoda
nuno je imati na umu sljedee:
a) Polimerizat treba ovisno o sluaju
oplemeniti s mjeavinama dodataka,
tako da se tijekom postupka postigne
ujednaena viskoznost taljevine.
b) Praoblikovanje polimera vri se
razliitim postupcima prerade, a
razlikuju se dvije velike skupine:
l Kontinuirani
postupci
(npr.
proizvodnja cijevi, ipki, folija itd.) i
l Ciklini postupci
c) Konani se oblik i stabilnost
dimenzije polimernog proizvoda

dovoenje taljevine u kalup i/ili njeno

rasporeivanje po njemu primjenjuje
se pritisak, zbog ega se i cijela skupina postupaka naziva preanjem.
Postupci koji su zasnovani na preanju su: injekcijsko preanje, reakcijsko
injekcijsko preanje, izravno preanje i
posredno preanje.

Lijevanje

Polimeri se dijele prema ponaanju pri povienim temperaturama

pa se razlikuju: plastomeri, duromeri i elastomeri. Posebnu
podskupinu elastomera ine elastoplastomeri
n

pri preradi plastoomera postiu

hlaenjem, a pri preradi duromera i
elastomera njihovim umreivanjem.

Postupak ekstrudiranja

Postupkom ekstrudiranja mogu se kontinuirano praoblikovati ekstrudati koji

mogu imati i vrlo komplicirane, pune
ili uplje poprene presjeke. Uz to je
mogue vrlo tono odravati odreenu
debljinu stijenki. To su najee ipke
raznovrsnih profila, cijevi, crijeva, izolacija na elektrinim vodiima, ploe,
folije raznih debljina i slino. Polimerni materijali koji se mogu praoblikovati
tim postupcima pripadaju skupini plastomera ili elastomera.
Trokovi potrebne opreme i strojeva svrstavaju eskudiranje u srednji
cjenovni razred, ako ga se usporedi s
ostalim postupcima prerade polimernih materijala. Ekstrudira se pomou
punog vijka a alati za oblikovanje proizvoda relativno su jeftini budui da se
radi o matricama s otvorima razliitih
poprenih presjeka. Proizvodnost postupka eskudiranja je visoka i on je kao
takav pogodan za izradu velikih koliina proizvoda.

Kalandriranje

Kalandriranje se takoer smatra kontinuiranim postupkom praoblikovanja, a

zasnovano je na proputanju prethodno dovoljno zagrijavanog i izmijeanog
visokoviskoznog polimera izmeu meusobno suprotno rotirajuih elinih
valjaka.
Taljevina se uslijed rotacije i prianjanja za jedan od valjaka prenosi do sljedeeg para koji su meusobno manje

razmaknuti, sve do zavrnog para koji

oblikuje kalandrirani trak i daje mu konane izmjere. Zahvaljujui tom postepenom smanjivanju presjeka, mogue
je njegovu konanu debljinu odravati u vrlo uskom tolerancijama. Na taj
nain se proizvode polimerni filmovi,
folije i ploe npr. ekokoa.
Uz to, mogue je izraivanje i jednoslojne polimerne folije ojaane raznim
vlaknima, kao i vieslojne, od nekoliko
vrsta polimera koje se zatim mogu dodatno oblikovati nekim drugim postupcima obrade. Povrina spomenutih proizvoda moe biti glatka ili s utisnutim
uzorkom, to se regulira posljednjim
parom valjaka.

Postupci preanja

Preanjem se u najveem broju sluajeva izrauju pojedinani proizvodi

(otpresci), osim u sluajevima kada njihove male izmjene doputaju da se u
kalup smjesti vie njih i da se odjednom
proizvodi vie proizvoda. Proizvodni
ciklus se ponavlja ovisno o potrebama
odnosno koliinama proizvoda koje se
ele proizvesti. Openito se kod postupaka preanja u pravilu radi o veim
koliinama proizvoda jer su strojevi i
kalupi, pogotovo za zahtjevnije konfiguracije i vee izmjere proizvoda, prilino skupi. Postupci preanja u osnovi
se zasnivaju na dovoenju polimerne
taljevine u kalup u kojem se ona rasporedi dok poprimi oblik kalupne upljine.
Polimerna taljevina ostaje u kalupu dok
ne skruti u dovoljnoj mjeri da nakon izbacivanja iz kalupa sigurno zadri oblik
i izmjere dane kalupnom upljinom. Za

Postupak lijevanja polimera u mnogim

je detaljima vrlo slian postupku lijevanja metala. Materijali koji se lijevaju pripadaju skupini plastomera i duromera,
a sam postupak slui za izradu uglavnom veih proizvoda. Mogua je izrada
i kompliciranih oblika s vrlo preciznim
debljinama stijenki. Proizvodnost postupka lijevanja je niska, tako da realizacija veih serija nije isplativa. Iako se
uglavnom radi o koliinama koje ne prelaze nekoliko stotina proizvoda, isplativost postupka ipak je osigurana budui
da su cijene kalupa i opreme niske.

Rotacijsko kalupljenje

Kod ovog se postupka za rasporeivanje polimerne taljevine po kalupnoj upljini koristi djelovanje centrifugalnih
sila uslijed istovremene rotacije kalupa
oko dviju osi. Kao sirovine koriste se
materijali iz skupine plastomera i duromera od kojih se na taj nain izrauju
razni otvoreni i zatvoreni uplji dijelovi
kojima dimenzije mogu biti i prilino
velike. Uglavnom su to spremnici, tankovi za industrijsku primjenu, razliita
kuita i korita amaca. Debljine stijenki nemogue je precizno kontrolirati na
svim mjestima, a toan oblik i izmjene
proizvoda i u ovom je sluaju mogue
ostvariti samo na vanjskim povrinama
koje su u izravnom dodiru sa stjenkama
kalupa. Postupak se moe primjenjivati
ve i za izradu nekoliko stotina do nekoliko tisua komada proizvoda budui
da su potrebne oprema, alati i kalupi
relativno jeftini.

Ekstruzijsko i injekcijsko puhanje

Puhanje je postupak preoblikovanja pripremka u razne uplje polimerne proizvode osnosimetrinog, ali i nepravilnog oblika. Pritom je mogue proizvesti uplja tijela i vrlo velikog obujma.
Preoblikovanje puhanjem kombinira se
s postupkom ekstrudiranja ili injekcijskog preanja. Kod ekstruzijskog puhanja se ekstrudirana gipka cijev debelih
stijenki okruuje kalupom. Nakon zatvaranja kalupa, kroz puhalo se upuhuje zrak pod pritiskom to za posljedicu ima irenje cijevi i njezino potiskivanje do stijenki kalupa. Hlaenje na
taj nain dobivenog proizvoda vri se
samo prijelazom topline na kalup. Stoga se kalup u pravilu hladi strujanjem
vode kroz za to predviene kanale. Kod
49

struni prilog
injekcijskog puhanja kao pripremak
koristi se injekcijski preana epruveta
koja se postavlja u kalup neposredno
prije puhanja. Osnovni je nedostatak
kod izrade postupkom puhanja nejednolik raspored materijala po stijenkama kalupa. Debljina stijenki proizvoda
vea je na ravnim povrinama, a manja
u kutovima, pa se stoga kod konstruiranja mora osigurati dovoljna debljina stijenke na tim kritinim mjestima.
Postupkom puhanja proizvode se razni
spremnici, bave i boce.

Toplo oblikovanje polimera

Toplo oblikovanje je postupak u kojem

se ploa, folija ili film grije i deformira
u eljeni oblik. Oblikovati se moe pomou podtlaka, pretlaka ili mehanikim
oblikovanjem. Materijali koji se oblikuju toplim preoblikovanjem iskljuivo su
plastomeri, i to uglavnom oni kod kojih
prevladava amorfna struktura. Najee se preoblikuju ABS, PE, PP, PS, PVC
te akrilni materijali. U postupku se za
preoblikovanje najee koristi otvoreni kalup, ija povrina definira krajnji
proizvod. Tipini primjer toplog oblikovanja su blisteri te razna ambalaa u
prehrambenoj industriji.
Postoje jo razne tehnologije proizvodnje polimernih tvorevina, ali e se spomenuti jo samo aditivne tehnologije
proizvodnje polimernih tvorevina.

Aditivne tehnologije (3D printanje)

Aditivni postupci su postupci izrade modela, prototipova, dijelova kalupa i alata

i gotovih tvorevina komplicirane geometrije iz 3D raunalnog modela u kratkom
vremenu. Postoje razliiti naini proizvodnje aditivnim postupcima, ali svi
proizvode tvorevine dodavanjem materijala sloj po sloj. Glavna prednost aditivnih postupaka je ta to ti procesi izrauju

tvorevinu u jednom koraku, izravno iz

modela. Aditivni postupci ne zahtijevaju planiranje toka procesa, izradu kalupa, itd. Meutim, glavni nedostatak tih
postupaka je taj, to su trenutno ogranieni na odreene materijale.
Aditivni postupci mogu se openito
podijeliti na postupke koji primjenjuju materijal na bazi krutine, kapljevine i praha. Neki od znaajnijih postupaka koji primjenjuju vrsti materijal
su Talono ovrivanje i Proizvodnja
laminarnih objekata, postupci koji primjenjuju kapljevite materijale su Stereolitografija, Ovrivanje digitalno
obraenim svjetlosnim signalom i
PolyJet postupak, dok u postupke koji
primjenjuju prah su Selektivno lasersko sraivanje i 3D tiskanje.
U aditivnim postupcima razlikuju se
tri koraka: rezanje modela u slojeve,
slaganje i kombiniranje slojeva. Zato
aditivni postupci zahtijevaju samo reprezentativne podatke za proizvodnju
fizikalnih objekata. Tvorevine nainjene aditivnim postupcima su relativno
skupe zbog visoke cijene materijala
ali njima se moe skratiti vrijeme i
sniziti troak potreban da se napravi
nova tvorevina od poetnog koncepta
do proizvodnje te je mogue proizvesti
komplicirane tvorevine koje nije mogue proizvesti nijednim drugim postupkom. Zbog navedenih povoljnih
svojstva aditivni postupci sve se vie
razvijaju od izrade prototipova do zavrnih funkcionalnih tvorevina to za
sobom povlai i razvoj novih materijala. Kako su se tehnologije razvijale,
postupci su nali sve veu primjenu
na razliitim podrujima te je na slici
1 prikazana podjela podruja primjene
aditivnih postupaka u 2012. godini.

Slika 1 Podruje primjene aditivnih postupaka u 2012. godini

50

SPORT
Odrana najvea globalna
humanitarna trka do sada

Sudjelovao i na
dr. Ivo Belan

Humanitarna utrka, kao dio najvee

ikad odrane humanitarne utrke Wings for Life World Run, odrana je 4.
svibnja u Zadru. Kod nas je ta sportska
manifestacija nazvana Trimo za one
koji ne mogu. Sva financijska sredstva
skupljena od uplaenih startnina otila
su zakladu Wings for Life i bit e prikljuena Fondu za znanstveno traenje
pomoi bolesnicima s ozljedom kraljenine modine.
Zanimljivost te trke je u tome to je
startala u 35 zemalja, na svih est kontinenata, s ukupno 35 397 trkaa. Svi
su startali u isti dan i u isto vrijeme (13
vremenskih zona). U Zadru je tono u
podne na rivi Pozdrav Suncu startalo
je ak 2500 trkaa. Tenisice je obuo i
gradonaelnik Boidar Kalmeta. Interesantan je podatak da je zadarska trka,
po brojnosti sudionika, bila peta u svijetu, to potvruje da plemeniti cilj u
Hrvatskoj uvijek ima potporu.
Sa zadovoljstvom istiemo da je i na
dr. Ivo Belan bio sudionik te najvee
humanitarne trke u svijetu. Nakon povratka iz Zadra, nam je kazao: Presretan sam to sam bio dio te ogromne armije trkaa u svijetu. U ukupnom svjetskom plasmanu bio sam 17.543.! to
da vam kaem? Sudjelovao sam na itavom nizu svjetski poznatih maratona,
ali ovo je ipak bila jedinstvena sportska
priredba. Kad se naete u masi od 2500
trkaa na startu i kad znate da je ba
kad ste vi krenuli, da je u istom trenutku startalo i 35 tisua ljudi diljem svijeta, a svi s istim humanim ciljem, to je
ipak velianstveni trenutak koji dovodi
do ganua, a nerijetkima od nas zaiskrio i suze na oi ! U toj trci svi smo bili
kao jedan. Bilo mi je drago to je i Hrvatska bila sudionik te trke. To je trka
koja je omoguila da ira javnost sazna
malo vie i proiri svijest o ozljedama
kraljenike modine i o onima koji su
prikovani za invalidska kolica. Ponosan
sam to smo u Zadru i mi pisali stranice
sportske povijesti.

51

www.belupo.hr
www.zdravobudi.hr