LJUDSKA PRAVA - 4.

Predavanje
Ljudska prava su vezana za pojam civilnog drutva koji u nauku po prvi put uvodi Jonh
Lok. Civilno drutvo se moe definisati kao drutvena organizacija ili drutvo koje se nalazi
van dravnih institucija. Sve ono to ne obuhvata dravni aparat u sutini je civilno drutvo.
Uslijed raspada socijalistikog sistema, civilno drutvo dobija novo znaenje, a to
podrazumijeva sve ono to nije svojstveno totalitarnim reimima.
Sloboda pojedinca je njegovo ljudsko pravo i suprostavlja se dravnom aparatu u sferi svoje
intime i svojih prirodnih prava. Slobodan graanin ili pojedinac nezavistan od dravnih
struktura predstavlja i osnovu civilnog drutva.
Elementi civilnog drutva mogu se svrstati u 6. kategorija, a to je prije svega:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Ljudska i graanska prava i slobode

Sloboda trita
Autonomija privrede, fakulteta, nauke, umjetnosti, kulture
Vladavina prava
Ograniena vlast
Politika kultura

Slobodno trite podrazumijeva djelovanje zakona trita, tj. zakon ponude i potranje bez
mijeanja drave i tzv. planske privrede.
Autonomija privrede podrazumijeva apsolutnu i potpunu autonomiju oblasti privrede,
kulture i obrazovanja od dravne vlasti.
Vladavina prava podrazumijeva da su svi pojedinci, a samim tim i dravni organi iskljuivo
podinjeni pravu i pravnim normama, a sve drugo vodi u bezvlae i anarhiju.
Ogranienost vlasti - vlast mora da vlada u ime naroda, a ne u svoje ime i dravna vlast mora
biti ograniena i ustavom i pravom.
Politika kultura znai da svakom pojednicu bez izuzetka moraju biti doputena prava da
bude biran i da bira, sve funkcije u dravi bez obzira na vjeru, rasu i pol.

Ljudska i graanska prava

Ljudska i graanska prava mogu se definisati kao pravni poloaj svakog pojedinca u
odnosu na dravnu vlast.
U teoriji prava postoje dvije teorije o ljudskim pravima i slobodama.
Po jednoj teoriji ljudska prava i slobode daje drava i kao takve moe ih uskratiti u svakom
trenu, ova teorija je zastupljena u totalitarnim reimima faizam i komunizam. Pojedinac je
podreen volji drave i uiva onoliko prava koliko mu to dozvoljava drava, ne moe se
govoriti o ljudskim pravima ve o dunostima.

Druga teorija - karakteristina za liberalizam govori da se svaki pojedinac raa slobodan i da

svakom pojedincu ljudska prava pripadaju po prirodi i kao takva niko mu ih ne moe oduzeti.
To znai da su ljudska prava i slobode granica preko kojih dravni aparat ne moe i ne smije
prelaziti. U definisanju ljudskih prava potrebno je napraviti razliku izmeu graanske
tolerancije tj. otpora dravi, a to je tako rezervisano za svakog pojedinca u koje drava ne
moe da ue niti da se mijea.
Naravno da ureeno drutvo i drava moraju imati dravni aparat, ali i pravo. Meutim zbog
osobine ljudi u dravnom aparatu koji su skloni autokratiji, pravo i drava moraju biti
ogranieni i to to vie i to ee.
Ljudska prava i slobode veu se za liberalizam kapitalizam, a liberalizam kao prva faza u
razvoju kapitalizma napravio je krupne iskorake koji se ogledaju u sljedeem:
1.
2.
3.
4.

Odvajanje crkve od drave

Postavljanje ovjeka kao vrhovne vrijednosti jednog drutva
Ogranienje drave
Zabrana intervencije drave u privredu.

Analizirajui sutinu ljudskih prava i sloboda ona se mogu definisati i posmatrati sa

dva aspekta:
Prvi aspekt - zona privatne djelatnosti koja pripada iskljuivo ovjeku i ne moe se
mijeati drava niti bilo ko u nju.
Drugi aspekt je aspekt u kome se vri sprijeavanje zloupotrebe vlasti, to predstavlja
sudsko te pruanje otpora pa se zbog toga pojedinana ljudska prava mogu definisati kao
sloboda granice, a to su:
1.
2.
3.
4.

Lina prava
Pravo suprotstavljanja dravi
Politika prava
Ekonomska i socijalna prava

U vremenu globalizacije ljudska prava nisu ugroena samo od dravnog aparata nego i od
pojedinaca monika, velikih korporacija, medicinskih magnata i u kojima u stvari drava
treba da zatiti pojedinca od pojedinih monika. Iz razloga sprijeavanja mijeanja
monika u pojedine slobode i prava drava zakonom propisuje nain finansiranja stranaka
kao i pojedinih medija.
Dokumenti: Istorijat razvoja vezanih za ljudska prava
-

Prvi dokument je velika povelja slobode iz Engleske 1215. god. Ona se je bavila
pravima plemstva, pa se ne moe posmatrati kao openitad u promicanju ljudskih
prava za sve ljude.
Deklaracija prava ovjeka i graanina iz Francuske Buroarske revolucije iz
1789. i 1893. god.
Deklaracija SAD-a - preambula u Ustavu SAD-a

Zbog velikog stradanja ljudi koji su izgubili ivot (50-60 milijuna) - pogubnost
totalitarnih drava, izlazi Povelja UN-a 1945. god. na meunarodnom nivou
elemenat meunarodnog prava.
Da bi definisali ljudska prava kao posebnu kategoriju Skuptina UN-a donosi
Univerzalnu Deklaraciju 1948. god. Na osnovu te deklaracije UN-a se izdaju
paktovi koje potpisuju lanice UN-a i samim potpisom drava se obavezuje da e
potovati ljudska prava i slobode.

Osnovni problem je u prolosti kao i sadanjosti jeste sukob izmeu propisanih,

deklarativnih prava i stvarnih prava.
U SSSR- u u Ustavu iz 1963. god. bio je propisan najvei nivo ljudskih prava, meutim u
stvarnosti ona se nisu oupe primjenjivala i to je jedan od osnovnih razloga raspada
SSSR-a - gaenje ljudskih prava.
Poslije odvajanja drave od crkve ljudska prava su doprinijela ukidanju apsolutizma, pri
pojmu apsolutizma se drava kosi sa ljudskim pravima i slobodama.
Postoje razne podjele ljudskih prava i sloboda:
-

Prema subjektu kojim se tite ljudska prava i slobode - na individualna i

kolektivna prava.

Induvidualno pravo se odnosi na zatitu individue, dok se kolektivna prava odnose na

grupe, nacionalne manjine itd.
-

Prema primjenjljivosti: na stvarna i formalna prava

Stvarna prava su ona koja se primjenjuju u praksi, a formalna prava koja su propisana,
ali se ne primjenjuju u praksi.
-

Vana podjela u odnosu drave i pojedinca:

Pravo negativnog statusa te pravo drave na teritoriju, da vlada, pravo na ivot,

slobodu, vjeru, okupljanje...
Prava pozitivnog statusa - to je pravo da pojedinac zahtijeva od drave da mu se daju
odreena prava,
zatim pravo aktivnog statusa - to je pravo da svaki pojedinac moe da uestvuje u
vlasti
Pravo pasivnog statusa - dunosti koje pojedinac ima prema dravi.

Prema sferi ljudske linosti kojima se tite ljudska prava dijele se na: lina,
politika, socijalna i kulturna.

Lina prava i slobode su usko vezana za odnos pojedinca i drave - dravljanstvo.

Dravljanstvo se stjee na tri naina:
1. Po krvi roenjem po roditeljima

2. Po roenju - gdje je roen (vedska, USA...)

3. Po vremenu boravka -odreeni rok - neke drave ak trae da se pojedinci
odreknu svog dravljanstva.
Lina prava
Lina prava odnose se na linost, tite linost kao privatno bie samo za sebe
odvojeno od dravnih organa.
1. Pravo na ivot - je jedno apsolutno pravo u pojedinim dravama, niko nema pravo da
oduzme ivot nekome pa ni drava, postavlja se pitanje - ni drava nema pravo da
oduzme ivot, meutim u pojedinim dravama u kojima je erijatsko pravo,
komunistike zemlje - Sjeverna Koreja, u pojedinim federalnim dravama - Teksas,
Kalifornija, orija - smrtna kazna je dozvoljena - egzekucija. U bivoj SFRJ je bila
smrtna kazna, u Ustavu RS-a jo nije izbrisana. SFRJ je imala na saveznom nivou
smrtnu kaznu, ali se nije izvravala jer je bilo pomilovanja. Jo uvijek se polemie za i
protiv smrtne kazne.
2. Pravo na jednakost - podrazumijeva da se ovjek raa ravnopravan i slobodan u
odnosu na druge, da svako ima pravo na tzv. jednaku ansu za obrazovanje,
kolovanje, obavljanje funkcija, jednakost pred organima drave i pravosudnim
institucijama.
3. Sloboda ovjeka - je od krucijalnih ljudskih prava, odluka za pravo na ivot u sutini.
Borba za ljudska prava se u stvari svodi na borbu za slobodu, u stvari svaka drava
garantuje slobodu svakom ovjeku, u sutini ovo pravo je relativno, jer je ogranieno,
svaki ustav, ali i zakon govori da sloboda moe biti ograniena samo od strane suda u
zakonskom postupku. Ogranienje slobode postoji kao pritvor i zatvor. Pritvor je samo
dok se ispituje do pravosnane presude, a zatvor je kada je doneena pravosnana
presuda. U prijanjem sistemu pritvor je bio rezervisan za policiju, tajnu policiju,
obavjetajne slube, meutim sada je i pritvor i zatvor u nadlenosti sudova. (Sipa i
danas moe zadrati lice do 24 h u prostorijama radi ispitivanja.)
4. Zatita dostojanstva i integriteta - podrazumijeva da dravni organi prilikom
sasluanja ili drugog optenja sa pojedincima nemaju pravo na fiziku torturu,
psihiku torturu i maltretiranje.
5. Sloboda kretanja i nastanjivanja - odnosi se samo na graane jedne drave, jer
svaka drava ima pravo da zatiti svoje granice, a unutar drave svaki graanin ima
pravo da ivi i da se kree po svojoj volji. Moe biti zabranom ogranieno kretanje pogranina podruja.
6. Pravo nepovredivosti stana - podrazumijeva da bez znanja vlasnika i bez njegove
dozvole niko pa ni dravni organi ne mogu ulaziti u stan, a jo manje vriti pretres.
Izuzetno po naredbi suda u stan se moe ui i bez dozvole vlasnika ako je to u cilju
istrage za poinjeno krivino dijelo. Pretres stana bez sudske dozvole moe se vriti
danju izuzetno nou uz prisustvo vlasnika, a ako nema vlasnika uz prisustvo 2.
svjedoka koja su punoljetna.
7. Sloboda misli i opredjeljenja - u duhovnoj sferi da svako ima pravo da pie, misli i
opredjeljuje se za bilo koju ideju koja nije u suprotnosti sa zakonom.

8. Sloboda savjesti i vjeroispovjesti - ima dvostruko znaenje, svako je slobodan da se

izjanjava prema vjeri koju sam odabere, zabranjeno je propisivanje vjere bilo
ustavom ili zakonima. Ova sloboda podrezumijeva da svako moe da obavlja
slobodno vjerske obrede na mjestima gdje je prigodno - crkve, amije ili pak napolju.
Ovo pravo podrazumijeva da nekoga ne moete prisiliti da vjeruje u neto, i ateizam je
pravo ovjeka, a isto tako ne moete ovjeka prisiliti da se izjanjava o svojoj
pripadnosti vjeri. Sva ova vjerska ubjeenja, sloboda misli i opredjeljenja imaju
relativan karakter to znai da su ona ograniena. ak je zabranjeno ako se ona koriste
za ugroavanje ivota drugoga, za unitavanje psihe i zdravlja drugih ljudi,
ugroavanje prava djece, linog i pojedinanog identiteta, prava na imovinu, na
ugroavanje javne bezbjednosti, javnog reda i mira, ali i da se podstie nacionalna i
vjerska mrnja. Ovo je jedno od najosjetljivijih prava. Postoje zakoni koji su razliiti i
razliito gledaju na djecu, po erijatskom pravu enska djeca stiu punoljetstvo sa 14.
godina to se ne uklapa sa stjecanjem punoljetstva sa 18. godina u veini drugih
zemalja. irenje nacionalne i vjerske mrnje - ljudi apsolutno ne razumiju ovo pravo,
prisiljavaju druge itd...
9. Nepovredivost tajnosti pisama - svaki pojedinac ima pravo na zatitu podataka u
pisanim dokumentima, ali imaju i podjednako pravo svi da u sudskom postupku napr.
imaju uvid u dokumenta.
10. Sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti i jezika - podrazumijeva pravo na
nacionalnost, pravo na svoj jezik i pismo
11. Sloboda nauke i umjetnosti - objavljivanje i stvaranje naunih radova i upotreba
svog jezika i pisma.
Politika prava i slobode
-

se razlikuju od poetka i to od ovoga:

1. Birako pravo - najvanije pravo, demokratija za pojedinca
2. Sloboda zbora i javnog okupljanja - kri se i danas - lome se koplja izmeu
drave i pojedinca, svako ima pravo da zboruje i okuplja se javno, da protestuje. I
danas vlast uporno ovo pravo ograniava gdje se moe i ne moe protestovati to
je u suprotnosti ovom pravu.
3. Slobode tampe i drugih vidova informisanja - svako ima pravo da pie peticije,
knjige, prepiske, novine, npr. u socijalizmu nije bilo doputeno - Okruni sud je
sve napisano plijenio i spaljivao.
4. Pravo na dravljanstvo - drava ni u kom trenutku ili izgovorom ne moe oduzeti
dravljanstvo svome graaninu bez obzira na vrstu prekraja ili krivinog dijela
koje uini ( u Jugoslaviji se je moglo oduzeti dravljanstvo za veleizdaju,
pijunau - politiki protivnici, za staljiniste - Goli Otok ili mjera protjerivanja)
5. Sloboda govora i javnog istupanja
6. Javne kritike

Ekonomska i socijalna prava

1. Pravo svojine - podrazumijeva da svako ima pravo da ima svoju privatnu svojinu koja
je neprikosnovena, a svako drugi se mora uzdravati od povrede te imovine pa ak i
drava. Zakon o eksproprijaciji - oduzimanju zemlje je to krio i kri.
2. Pravo na naslijeivanje - podrazumijeva da ostavilac moe pokloniti po svojoj volji
svoje nasljedstvo tj. ostaviti kome eli kao i pravo nasljednika da naslijeuju tu
imovinu.
3. Pravo na rad - u stvari se najvie kri, to je pravo da svaki ovjek ima pravo da
zarauje i izdrava svoju porodicu, a drava je duna da mu to i omogui.
4. Pravo na ogranieno radno vrijeme
5. Zatita na radu
6. Osiguranje
7. Pravo na trajk - radnici imaju pravo na trajk kad se najavljuje, da se ne moe
zabraniti.
Socijalna prava
-

su prava tzv. drugog reda, odnose se na socijalnu sferu, na zatitu zdravlja,

zatitu invalida, majke i djece, kolovanja.
Materinstvo - vana komponenta drutva, ima posebnu zatitu, pa ene ne mogu da
rade u rudnicima gdje je zraenje i to za vrijeme i poslije trudnoe i poroaja, imaju
posebna prava, skraeno radno vrijeme i porodiljni dopust. Naravno da sva prava koja
ima moe da ima i otac djeteta - 60 dana nakon poroda ene on moe biti na
porodiljnom dopustu.
Pravo na kolovanje - jedno od socijalnih prava, svako ima pravo na besplatno
osnovno kolovanje.
Ombdusmen - organ koji je zaduen za zatitu ljudskih prava, povjerenik koji titi
pojedinana prava od zloupotrebe dravnih organa - kontrola javne vlasti, nema pravo
na odluivanje o ishodu bilo kojeg postupka, bira ga Parlament, pa postoje
ombdusmen za djecu, za potroae, u sutini potie iz vedske, jedna vrsta suda, prate
ugroavanja i zatitu ljudskih prava i izvjetavaju na nivou BiH o stanju ljudskih prava
(u BiH se sastoji ta institucija od tri ovjeka). U vedskoj preporuke ombdusmena su
pravosnane, a kod nas u BiH su savjetodavne.