zdravlje

kaalj - jedan
16
simptom,
brojni uzroci

glasilo

Koprivnica,
sijeanj 2015.

broj 183

KRONIKA

LUPOCETU
BEST BUY AWARD
HEALTH 2014/2015

RAZGOVOR

ODRIV ZDRAVSTVENI SUSTAV

BEZ SMANJIVANJA PRAVA
PACIJENTIMA
8

kronika

grupa podravka - stimulativne

otpremnine radnicima
7

aktualno

20
zajednitvo je imperativ
uspjeno obavljena posla

Sadraj
KRONIKA

7 Nove trine regije i

snanije internacionalno
poslovanje
7 Grupa Podravka nudi
stimulativne otpremnine
radnicima obuhvaenim
programom zbrinjavanja
8 KOPRIVNICA I OVE GODINE IMA
KLIZALITE I PRVI PUT KOLU
HOKEJA
8 Alerdin povuen iz prometa
u tijeku dodatna studija
bioekvivalencije
RAZGOVOR

8 
TATJANA

PRENA

TRUPEC, MAG.ING.

EL.,RAVNATELJICA HZZO-A
Moemo napraviti odriv
zdravstveni sustav
bez smanjivanja prava
osigurnicima

KRONIKA

LUPOCETU
BEST BUY
AWARD HEALTH
2014/2015
6

Interview

DR.SC. PETAR KES, DR.MED.,

REDOVITI PROFESOR U
TRAJNOM ZVANJU MEDICINSKOG
FAKULTETA SVEUILITA
U ZAGREBU, KLINIKA ZA
UNUTARNJE BOLESTI, ZAVOD ZA
NEFROLOGIJU, HIPERTENZIJU,
DIJALIZU I TRANSPLANTACIJU,
KLINIKI BOLINIKI CENTAR
ZAGREB LOKACIJA REBRO

13

U Hrvatskoj ima dovoljno

bolnikih i poliklinikih centara za
dijalizu dostupnih bolesnicima

impressum

glasilo

issn: 13312286 - Izdava: BELUPO d.d. - Lijekovi i kozmetika - Ulica Danica 5 - 48000 Koprivnica - www.belupo.hr - www.zdravob
udi.hr - www.belupo.com - E-mail: public.relations@belupo.hr - Glavna i odgovorna urednica: Snjeana Foschio-Bartol
- Urednik: dr. Ivo Belan - Lektura: Sanja Sabljar - Grafika priprema i dizajn: Gens 94 d.o.o. - Tisak: Printera grupa,
Sveta Nedelja - Redakcija: I Savica 36, 10000 Zagreb - Telefon: 01 2481 201; Fax: 01 2371 411 - Naklada 1500 primjeraka

uvodnik

MEDICINA I BIZNIS

12 Put prema odrivom

zdravstvenom sustavu

ZDRAVLJE

16 Kaalj jedan simptom,

brojni uzroci

LIJENIKI KUTAK

18 Milijuni ljudi imaju

eernu bolest, a da to ne
znaju

TRENDOVI

19 Personalizirani lijek

pravo lijeenje, za pravu

osobu, u pravo vrijeme

Potovane itateljice i itatelji,

iza nas je, kau statistiari, najdulji, najdepresivniji, ali i
najhladniji mjesec u godini. Mjesec u kojem je Hrvatski zavod
za zdravstveno osiguranje izaao iz sustava Dravne riznice.
U intervjuu s ravnateljicom HZZO-a Tatjanom Prena-Trupec
proitajte kako e vodstvo Zavoda upravljati zdravstvenim
sustavom na socijalan, odriv, racionalan i dobro organiziran
nain u ijem e sreditu svih aktivnosti biti pacijent.
Iza nas je i mjesec u kojem su potroai ocijenili Lupocet
najboljim po omjeru cijene i kvalitete u kategoriji sredstava
protiv glavobolje. Boli? Ne boli. S Lupocetom. Potroai su
potvrdili ono to smo mi u Belupu ve odavna znali.
Iza nas su, dragi nai itatelji, i povee koliine teke hrane

AKTUALNO

kojom smo u kratkom vremenu bombardirali organizam i pri

20 Zajednitvo je imperativ

tom ga dodatno oslabili. Prijete nam viroze, gripe, prijeti nam

uspjeno obavljena posla

22 Edukacija o sustavu
upravljanja kvalitetom U
Ljekarnama Deltis Pharm
BELUPO KLUB

kaalj, koji moe imati brojne uzroke. On, kau lijenici nije
bolest, kaalj je simptom brojnih bolesti i u pravilu je zatitni
refleksni mehanizam dinog sustava na brojne imbenike. Kako
se s kaljem nositi, proitajte u redovitoj kolumni nae stalne

23 Timski rad donosi uspjeh

strune suradnice Mirjane agar-Petrovi, dr. med.

24 Otvorena suradnja vana

to je pred nama? Zdrave odluke, zdravi obroci? Ako ste

je za uspjean zavretak
nabave

PSIHOLOKA SAMOPOMO

25 Tekih ljudi e uvijek biti

AKTUALNO

26 Predrasude o upotrebi

lokalnih kortikosteroida
kod pacijenata i
zdravstvenih djelatnika u
Makedoniji

VA ZDRAVKO

29 obitelj

KOMENTARI I ANALIZE

odluili smravjeti, tedjeti, vjebati, drugim rijeima bilo to

mijenjati u svom ivotu, ne ekajte ponedjeljak da krenete u
akciju. Ponite odmah! Mijenjajte sebe, a ne druge i organizam
e vam, prvi, biti zahvalan. Imat ete i vie vjere u sebe, vie
samopouzdanja. A na njemu sve poiva.
U ovom smo broju Glasila, potovani itatelji, nastavili s
predstavljanjem naih vrijednih belupovaca. U tom dobrom
ritmu zajednitva i posveenosti cilju nastavljamo s lijepom
praksom.
Do sljedeeg susreta za mjesec dana, zdravo nam budite!
Vaa,
Snjeana Foschio-Bartol,
Glavna i odgovorna urednica

30 Kinetika oslobaanja

djelatne tvari iz
farmaceutskih oblika
5

kronika

Lupocetu Best Buy Award Health 2014/2015

Potroai ocijenili
Belupov Lupocet najboljim
Na pitanje koje sredstvo protiv glavobolje u obliku tableta - onih koje se najee kupuju u
ljekarnama - nudi najbolji omjer cijene i kvalitete na hrvatskom tritu?, najvei broj ispitanika
odgovorio je Lupocet

Hrvatski potroai ocijenili su Belupov

brand Lupocet najboljim po omjeru cijene i kvalitete dodijelivi mu 1. mjesto
u kategoriji sredstva protiv glavobolje.
Belupov je brand Lupocet istraivanjem
trita time osvojio certifikat Best Buy
Award Health 2014/2015, iza koje stoji vicarska kua ICERTIAS (International Certification Association GmbH), na
uzorku od 1.200 ispitanika, i to iskljuivo
korisnika odreenih farmaceutskih proizvoda, ajeva, dodataka prehrani i preparata.
Na pitanje: Koje sredstvo PROTIV GLAVOBOLJE (u obliku tableta - onih koje se najee kupuju u ljekarnama) po vaem osobnom iskustvu i/ili iskustvu vaih blinjih nudi
openito najbolji omjer cijene i kvalitete na
hrvatskom tritu?, najvei broj ispitanika
odgovorio je Lupocet.

Sva pitanja bila su otvorenog tipa, odnosno

ispitanicima odgovori nisu bili unaprijed ponueni (a, b, c), ve su oni sami mogli posve
slobodno navoditi ono to smatraju najprimjerenijim odgovorom.
Belupo je u 2014. godini svoj portfelj bezreceptnih proizvoda obogatio s jo dva nova
proizvoda iz brenda Lupocet: Lupocet 500
mg filmom obloene tablete i Lupocet forte
1000 mg filmom obloene tablete.
Lupocet 500 mg filmom obloene tablete
sadre 500 mg paracetamola, a primjenjuju
se za ublaavanje boli i sniavanje poviene tjelesne temperature kod odraslih i djece
starije od 4 godine.
Lupocet forte 1000 mg filmom obloene tablete sadre 1000 mg paracetamola, a primjenjuju se za ublaavanje blage do umjerene boli (ukljuujui i osteoartritis) i za
sniavanje poviene tjelesne temperature.

Lijek je namijenjen odraslima i djeci starijoj

od 16 godina.
Prije upotrebe paljivo proitati uputu o
lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama
opreza i nuspojavama upitajte svog lijenika
ili ljekarnika

Nadoplate na ugovoreni program i dopunsko osiguranje

Zaposlenici Belupa koji ele dopunsko Croatia zdravstveno osiguranje i doplate na ugovoreni program NORMA, mogu se prijaviti
do 15. veljae. Oni koji ve imaju ugovoreno dopunsko osiguranje
ne moraju se ponovo prijavljivati, ve zadravaju postojea prava
do isteka police.

Dokument s nadoplatnim premijama moete pronai u rubrici Ope

informacije, na Belintu.
Promjena osiguranja vrijede od 1. oujka 2015. i traje do isteka police 1. oujka 2016. Dodatne informacije o prijavi moete proitati
na Belintu.
6

Podravka

Nove trine regije i snanije

internacionalno poslovanje
Objedinjavanje razliitih funkcija u okviru novoformiranih zona omoguit e se tritima da
poveaju svoj fokus na stvaranje dodatne potranje
Plan daljnjeg jaanja internacionalizacije
poslovanja te formiranja novih trinih regija predstavljen je Upravi Podravke, ime
se od 1. sijenja 2015. promijenio i model
izvjetavanja o poslovanju.
Ovime se znaajno smanjuje dosadanja
razina kompleksnosti upravljanja tritima
to ima za cilj efikasnije koritenje vlastite
veliine i znanja te pruanja kvalitetnije i
trokovno uinkovitije podrke tritima
na kojima Podravka posluje. Objedinjavanje
razliitih funkcija u okviru novoformiranih
zona omoguit e se tritima da poveaju
svoj fokus na stvaranje dodatne potranje.
- Novom organizacijom upravljanja tri-

tima i redefiniranjem trinih zona poslovanja namjera nam je pojaati napore

usmjerene boljoj iskoristivosti nae veliine te rasprostranjenosti diljem svijeta.
Optimalnom ravnoteom fokusiranosti na
kategorije i na zemljopisne regije stvaramo
kvalitetnije preduvjete za daljnji rast i razvoj nae kompanije. Namjera nam je kroz
narednih pet godina ostvariti dvije treine
prihoda na internacionalnom tritu, istaknuo je Zvonimir Mri, predsjednik Uprave
Podravke.
Kao to je spomenuto, od 1. sijenja 2015.
godine zapoelo je izvjetavanje o poslovanju Grupe Podravka za poslovni segment

Prehrana, prema novim trinim regijama.

Rije je o etiri novoformirane regije, Adria
regija u koju se ubrajaju trite Hrvatske
te dosadanje trite jugoistone Europe,
potom regija Europa koja sadri trita EU,
zatim regija Rusija i zemlje CIS-a te regija
Nova trita u koju pripadaju Amerika, Azija, Australija te Afrika.
Pored toga, vrijedi spomenuti kako je registrirano drutvo Podravke u Dubaiu (UAE),
a osim toga pokrenuti su postupci registracije drutva u Dar es Salaamau (Tanzanija)
te predstavnitva u Pekingu (Kina) ime se
stvaraju preduvjeti za poetak poslovanja
na ovim vrlo potentnim tritima.

Grupa Podravka nudi stimulativne otpremnine

radnicima obuhvaenim programom zbrinjavanja
Uprava Podravke je na prijedlog Sindikata
PPDIV-a, najbrojnijeg sindikata zastupljenog u Grupi Podravka, donijela odluku o
nastavku provoenja programa zbrinjavanja vika radnika uz isplatu stimulativne
otpremnine.
Program zbrinjavanja vika radnika nastavak je procesa restrukturiranja koji je neop-

hodan i s kojim se eli optimizirati trokove

i poveati uinkovitost poslovanja, a samim
time i osigurati odrivost preostalih radnih
mjesta.
Kolektivnim zbrinjavanjem biti e obuhvaeni radnici kojima poslodavac otkazuje
ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih
razloga pri emu je utvrena stimulativna

otpremnina u iznosu od 5.000,00 kuna po

godini radnog staa u Grupi Podravka Ciljani datum prestanka radnog odnosa je 28.
veljae 2015. godine.
Sve dodatne informacije zainteresirani
radnici mogu dobiti u Pravnim i zajednikim poslovima.

razgovor

medicina
kronika i biznis

Razgovor s Tatjanom Prena Tr

Moemo n
odriv zdr
sustav
bez
Koprivnica i ove godine ima
klizalite i prvi put kolu hokeja prava osig
Pie i snima: Marijan Suenj
Jedanaestu godinu za redom na Zrinskom
trgu je za graane postavljeno klizalite,
koje je ove godine zbog neuobiajeno visokih temperatura proradilo 29. prosinca,
znatno kasnije nego inae. Zbog toga, ali
i utede novca, ove godine nije bilo slubenog otvorenja klizalita, objasnio je direktor gradske Turistike zajednice Renato
Labazan:
Planiramo da klizalite bude otvoreno do
kraja sijenja, no ako e vremenski uvjeti
to dopustiti, klizai e moi i dulje biti na
ledu od 10 do 20.30 radnim danom, subotom od 10 do 21 sat, a nedjeljom od 12 do
21 sat. Cijena iznajmljivanja klizaljki je pet
kuna, a svi koji imaju svoje klizaljke platit

e klizanje kunu. Naplaivanje jedne kune

uveli smo radi tonijih podataka o broju
posjetitelja objasnio je Labazan i dodao
da je lani klizalite privuklo oko osam tisua klizaa.
Ukupno je do sada prema procjenama TZ
u Koprivnici klizalo oko 100.000 ljudi. kolu
klizanja prolo je oko 3000 najmlaih Koprivnianaca, a od lani i Krievana. I ove
godine bit e odran hokejaki turnir i prvi
put kola hokeja.
Klizalite kota 150.000 kuna, a idue godine emo zajedno sa sponzorima pokuati
namaknuti sredstva za novu ogradu, jer je
sadanju nuno zamijeniti zbog dotrajalosti te, ako e biti mogue, poveati ga naglasio je Renato Labazan

Alerdin povuen iz prometa u tijeku

dodatna studija bioekvivalencije
Povlaenje Belupova lijeka ALERDIN raspadljivih tableta za usta od 5 mg, na zahtjev
HALMEDA, a prema preporuci Povjerenstva
za humane lijekove, rezultat je arbitranog
postupka prema l. 31 Direktive 2001/83/EZ
za sve lijekove registrirane u EU ija su se
klinika ispitivanja bioekvivalencije provodila u GVK Biosciences sa sjeditem u Hyderabad, Indiji od 2008. do 2014. godine.
Belupo je za Alerdin, jo u kolovozu 2014.
naruio izradu dodatne studije bioekviva-

lencije, ije rezultate oekujemo uskoro.

Vjerujemo da e se na lijek, brzo vratiti na
trite.
Valja napomenuti da za Alerdin, od njegovog putanja u promet pa do danas, nije bilo
prijava nuspojava koje bi ukazivale na eventualne probleme s uinkovitou i sigurnou primjene lijeka u bolesnika. Drugim rijeima, Belupo vrsto vjeruje u svoje lijekove
neupitne farmaceutske kvalitete, sigurnosti
primjene i uinkovitosti.
8

Boljem upravljanju pridonosi i tran

tjednu sijenja objavili koliko smo n
koji su nain utroeni, a javno objav
praksa
Pred Hrvatskim zavodom za zdravstveno
osiguranje nalazi se uzbudljiva godina u kojoj e vodstvo Zavoda morati dokazati da
mogu upravljati zdravstvenim sustavom
koji e pri tom biti socijalan, odriv, racionalan i dobro organiziran. Najavljivali su to
tijekom cijele protekle godine kada su lobirali za izlazak iz Dravne riznice smatrajui
kako sustav moe biti odriv i bez sanacija iz Dravnog prorauna (to je bio est
sluaj posljednjih 20-ak godina), ali samo
pod uvjetom da sami mogu upravljati novanim tijekovima i poslovnim procesima.
Od 22. sijenja Tatjani Preni Trupec, mag.
ing. el., ispred funkcije ravnateljice HZZOa vie ne stoji v.d. jer je nakon provedenog
javnog natjeaja Vlada odluila da je ona
prava osoba za to mjesto.

rupec, mag. ing. el., ravnateljicom HZZO-a

napraviti
ravstveni
z smanjivanja
gurnicima

nsparentnost, a ve smo u prvom

novaca prikupili od doprinosa i na
vljivanje bit e od sada uobiajena

razgovor

Novi model financiranja bolnica

HZZO je 2014. godinu financijski zavrio

na nuli, a procjenjuju da e bolniki dugovi, nakon zavrnog rauna, iznositi oko 1,8
milijardi kuna. U dogovoru s Ministarstvom
financija napravljen je plan vraanja tog
duga u trogodinjem razdoblju i to iz vlastitih izvora. Drugim rijeima, kae ravnateljica HZZO-a Tatjana Prena Trupec nadamo
se da vie nee biti potrebe za sanacijom
dugova iz Dravnog prorauna.
Nadamo se gospodarskoj aktivnosti i poveanju svote prikupljenih doprinosa iz
ega e se onda sanirati dio dugova, a dio
e se, nadamo se, sanirati iz novaca koji e
se dobiti racionalizacijom poslovanja i to
prvenstveno bolnica, dijelom provoenjem
masterplana, odnosno funkcionalnom integracijom te prebacivanjem iz akutnog u
dnevno lijeenje to je znaajno jeftinije.
Kada govorimo o integraciji prvenstveno
se misli na smanjenje broja deurstava, pripravnosti, smanjenje broja voditelja odjela
i slino. Naravno, objedinjena javna nabava
trebala bi donijeti dodatne znaajne utede.
Uz to, HZZO i dalje radi na smanjenju stope
bolovanja, smanjenju cijena lijekova i slino.
B Kada sve te aktivnosti pretvorimo u no-

Bolnicama se vie nee plaati unaprijed ve tek po obavljenom poslu,

a plaanje e ovisiti o broju pruenih
zdravstvenih usluga i ispunjenju ugovornih obveza. Novim modelom ugovaranja, smatraju u HZZO-u, stvoren
je preduvjet za bolju organizaciju rada
i potrebu za resursima, ime e se poveati kvaliteta zdravstvene zatite, a
smanjiti liste ekanja. Nadalje, omoguit e se sustavno praenje obavljenih usluga i stvoriti preduvjeti za
bolju organizaciju rada. Poticat e se

vac, koliko oekujete da bi mogli imati dodatnog prihoda na raunu?

Procjenjujemo da bi godinje mogli treinu
duga, oko 500 milijuna kuna, sanirati iz vlastitog novca.
B Od 1. sijenja HZZO je izvanproraunski
fond. To je neto na emu ste Vi i ministar
intenzivno radili posljednjih godinu dana i
zbog ega dobivate dosta estitki. Zato je
to bitno za HZZO?
To je prvenstveno bitno za nae osiguranike
jer emo puno bolje moi upravljati novanim tokovima. Boljem upravljanju pridonosi i transparenstnost, a ve smo u prvom
tjednu sijenja objavili koliko smo novaca
prikupili od doprinosa i na koji nain su utroeni, a javno objavljivanje e od sada biti uobiajena praksa.
B Kaete da ete bolje moi pratiti novane
tokove. Moete li to pojasniti?
10

uinkovitost i kvaliteta pruanja usluge koje e se oitovati u jasno definiranim zdravstvenim postupcima,
ljudskim resursima i vremenskokadrovskim normativima. Takvim modelom ugovaranja, s ugovorenim postupcima i financiranju po izvrenim
uslugama jasno je definirano koje se
sve zdravstvene usluge obavljaju u kojoj zdravstvenoj ustanovi, a koliko e
biti plaene ovisit e o izvrenju. Ove
godine limiti bolnicama poveani su
od 15 do 25 posto.

To konkretno znai da emo biti u poziciji planirati, a planiranje je jedna od osnova

menadmenta, tj. osnova dobrog upravljanja novcima. To znai da emo jasno znati
koliko smo novaca prikupili od doprinosa,
a koliko nam je uplaeno iz Dravnog prorauna u odnosu na ono to nam pripada.
Konkretno, rije je o 2,4 milijarde kuna koji
nam pripadaju iz opeg poreza na temelju Zakona o obaveznom zdravstvenom
osiguranju za posebno osjetljive skupine i
svaki mjesec e na na raun sjedati jedna
dvanaestina iz Dravnog prorauna. Kada
imamo novac s kojim moemo raspolagati,
s naim ugovornim partnerima moemo raditi dugoronije ugovore i na taj nain dobiti
i bolje rabate. Uz to moemo unutar naeg
prorauna dodavati novac tamo gdje nedostaje, a oduzimati tamo gdje imamo viak.
Dok smo bili dio Dravnog prorauna nije

HZZO e raspolagati s 22 milijarde kuna, od ega su 2 milijarde

kuna od dopunskog osiguranja i to 1,5 milijardi kuna od graana
koji uplauju i 500 milijuna kuna iz Dravnog prorauna
bilo mogue preljevanje sa stavke na stavku, a za neke vee stvari smo morali ekati
rebalans to je bilo manje fleksibilno. Takoer, nikada nismo znali koliko emo novaca
dobiti iz dravnog budeta jer se dobivalo
onoliko koliko je bilo. Isto tako nam je u zadnjih pet, est rebalansa novac uziman bez
stvarne podloge i tada je zdravstvo za ono
to nudi svojim osigurnaicima bilo znaajno podplanirano i stvarali su se dugovi. Koji
su se onda naknadno sanirali i zdravstvo je
bilo proglaavano gubitaem. Vano je rei i
da novac koji je bio prikupljan od doprinosa
nije koriten samo za zdravstvo u tom trenutku, iako bi u konanici dobili sav novac
koji nam je pripadao ili sanacijom ili tekuim
priljevom. Taj model je neuinkovit jer sanacija nije ni na koji nain motivirala upravljae bolnica da se ponaaju racionalno i da
promijene neto u organizaciji kako bi bolje
poslovali budui da su znali da je svejedno
kako rade i stvaraju li dugove ili ne da e ih
na koncu sanirati i dati im ili njihovim dobavljaima financijsku injekciju.
B To znai da oekujete od ravnatelja da
ponu na drukiji nain poslovati i voditi
svoje bolnice?
Raunamo na to da uz provoenje Nacionalnog plana i puno bolju kontrolu i troenja
i provoenja zdravstvene zatite u bolnicama, ravnatelji shvatiti da moraju reorganizirati nain rada, da moraju promijeniti poslovne procese u bolnicama i da se moraju
poeti ponaati kao upravljai, kao uistinu
pravi rukovodei kadar.
B S koliko novaca e HZZO raspolagati ove
godine?
Raspolagat e s 22 milijarde kuna, od ega
su 2 milijarde kuna od dopunskog osiguranja i to 1,5 milijardi kuna od graana koji
uplauju i 500 milijuna kuna iz Dravnog
prorauna. 18 milijardi kuna je prihod od
doprinosa i 2 milijarde kuna iz DP-a (od
ega 1,2 milijarde od troarina na duhan).
B Kako to tehniki izgleda?
S obzirom na to da smo 1. sijenja na raunu imali nula kuna, a morali smo bolnicama
isplatiti plae, traili smo od Ministarstva financija da nam uplate novac do 8. sijenja
i oni su to uinili i uplatili nam 200 milijuna
kuna na emu smo im se lijepo zahvalili preko medija. Tehniki nema nikakve razlike
kod uplatitelja doprinosa jer im automatski
prilikom ispunjavanja obrasca sustav signa-

lizira da moraju uplatiti na raun HZZO-a

pri HNB-u.
B Bojite li se situacije da vam ne stigne novac iz DP-a ili da vam uplati manje od dogovorenog?
Imamo dovoljno vlastitog novca ako bi se
to dogodilo, a moemo posuditi i s rauna
dopunskog zdravstvenog osiguranja na kojem trenutno imamo izmeu 200 i 300 milijuna kuna. Uz to, dosta smo konzervativno
planirali prihode od doprinosa tako da bi u
tom sluaju mogli nadoknaditi eventualni
manjak. I ako nam ne uplate morat emo
ui u dugove, a drava e nam to morati nadoknaditi u sljedeem radzoblju.
B Nemate se namjeru, kako se moe uti u
javnosti, nakon godinu dana vraati unutar
DP-a, ovo je dugoroan projekt?
Tako je, zdravstvo unutar DP-a nije dobro
funkcioniralo, stvarali smo dugove i bojali
se kako emo izvui svaki mjesec. Kad smo
bili u zajednikom budetu i kada nam je lopatom davano novaca koliko ima, situacija
je bitno drukiji od ove koju sada imamo i
kada tono znamo koliko imamo i s koliko
raspolaemo i koje su nam potrebe. Uistinu smatramo da moemo napraviti zdravstveni sustav koji je odriv bez smanjivanja
prava osigurnaicima i da moemo kroz ovaj
sustav s novim modelom ugovaranja spontano urediti sustav pruatelja zdravstvene
zatite prema stvarnim potrebama osiguranika. Dakle, tamo gdje ne bude kadrova, znanja, opreme ili pacijenata tamo e
spontano doi do funkcionalnih spajanja i
prebacivanja iz akutnog u dnevno lijeenje. Oekujemo da ravnatelji uz podrku i
pomo sanacijskih vijea koja svaki mjesec
kontroliraju provoenja sanacijskih planova potvrenih i od Ministarstva zdravlja i od
Ministarstva financija, ponu bolje upravljati svojim bolnicama. Nisu sami, imaju
podrku institucija da se reorganiziraju, a
klju je upravo u reorganizaciji i promjeni
poslovnih procesa, u racionalnijoj nabavi,
racionalnijem zapoljavanju i funkcionalnom spajanju.
B Kako e se podijeliti novac unutar sustava, najavili ste neka poveanja s obzirom da
je i proraun za ovu godinu vei za milijardu
kuna?
Poveali smo izdvajanje za primarnu zdravstvenu zatitu, za izvanbolniku specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu po11

veali smo stavku za 221 milijun kuna kako

bi mogli reagirati na liste ekanja i ugovarati dodatne postupke ako je potrebno na
nekim podrujima. Primjerice, raspisali smo
natjeaj za 1800 postupaka MR-a jer u Splitu tu pretragu eka 3000 osiguranika. Za
bolniku zdravstvenu zatitu poveali smo
izdvajanje za 1,2 milijarde kuna, za posebno
skupe lijekove s 550 milijuna na 800 milijuna
kuna, a poveali smo i stavke za porodiljne
naknade i bolovanja. Nijednu poziciju nismo smanjili.
B Tko se moe javiti na te natjeaje? I kakve e ove godine biti odnos HZZO-a prema privatnicima?
Na natjeaje se moe javiti svatko tko za to
ima uvjete, bez obzira na vlasniku strukturu. S obzirom na vee izdvajanje za izvanbolniki SKZZ i reagirajui tamo gdje su najkritinije liste ekanja znai da e na naim javnim natjeajima i privatnici moi ugovoriti
postupke i raditi vie nego do sada.
B Ve tradicionalno se u zdravstvu govori o dugim rokovima plaanja i probijanju
ugovora kada su u pitanju lijekovi. Kakva
je trenutna situacija i hoe li se ove godine
pokuati izbjei scenarij prijetnje nestaice
lijekova?
Boljim upravljanjem novanim tokovima
nadamo se da emo smanjivati rokove.
Trenutno ljekarnama plaamo u 100 dana
iako bi trebali biti na 60 dana. Nadamo se
da emo to dosei u trogodinjem razdoblju. S tim da HZZO ne moe direktno utjecati na bolnice da one plaaju svoje raune
u rokovima, ali radimo na tome s njima da
oni budu u razumnim granicama s obzirom
na poveanja bolnikih limita. Problem su
bolnice u Puli, Dubrovniku i Zadru koje plaaju u rokovima od 400 dana jer smatramo
da nijedna bolnica ne bi smjela prelaziti rok
od 180 dana, ali zapravo na to ne moemo
utjecati, jer je to u nadlenosti upravljaa
bolnica. Vano je rei i to da e svatko, tko
doista ne bude mogao financijski dobro
upravljati svojom bolnicom, biti smijenjen.
B Koji su vam proriteti ove godine?
Prirotet je ove godine provoenje Nacionalnog plana, tj. ureenje bolnica, dakle,
reorganizacija, slaganje poslovnih procesa
i javna nabava. elja nam je da se bolnice
posloe prema stvarnim epidmiolokim podacima i stvarnim potrebama osiguranika.
Svo to vrijeme pratit emo i liste ekanja
da se svedu u neke normalne okvire. Drugi
prioritet je pomoi Ministarstvu zdravlja u
izradi novih zakona o zdravstvenoj zatiti,
zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, zakona o lijekovima i zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

MEDICINA I BIZNIS

Od 1. sijenja 2015. HZZO postao izvanproraunski fond

Za Belupo pie:
Diana Glavina

Put prema odrivom

zdravstvenom sustavu

Od prvog sijenja ove godine, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ponovno je

izvanproraunski fond, a elnici zdravstvenog sustava, ministar zdravlja Sinia Varga i ravnateljica HZZO-a Tatjana Prena
Trupec, smatraju da s novcem na vlastitom
raunu HZZO-a u Hrvatskoj narodnoj banci, mogu rijeiti vitalne probleme zdravstvenoga sustava. To su, prije svega, gomilanje novih dugova i duge liste ekanja to
bi trebalo poboljali kvalitetu i dostupnost
zdravstvene zatite.
Kao samostalni financijski fond, HZZO ima
mogunost upravljati novanim tokovima
na najuinkovitiji nain. Financijski plan
HZZO-a u 2015. ne predvia dugove ve
stvaranje odrivog zdravstvenog sustava.
Prihodi bolnica u ovoj se godini planirani
su temeljem trenutnih rashoda, temeljem
listi ekanja, raspoloivih kadrova i opreme te temeljem dugovanja. Zamiljena
racionalizacija poslovanja bolnica temelji
se ukratko na boljoj organizaciji, jaanju
dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija, na paljivom zapoljavanju te funkcionalnom
povezivanja kadrova, znanja, opreme,
pacijenata to je predvieno i u Nacionalnom planu razvoja bolnica. Dakle, prema
Masterplanu, broj postelja vie nee biti
osnova ugovaranja, a prosjena stopa popunjenosti kreveta trebala bi se poveati
na 80 do 85 posto dok se duljina bolnikog
lijeenja treba smanjiti za 10 do 40 posto,
a za najmanje 10 posto mora se poveati
broj pacijenata u dnevnoj bolnici i dnevnoj
kirurgiji. I, kao to je puno puta reeno,u
zdravstvenom sustavu vie nema povije-

Za ovu je godinu isplanirano

dvadesetak posto vie novaca
za bolniku zdravstvenu
zatitu to e omoguiti

lake disanje svima, ali i

jednostavniji start novim
sanacijskim upraviteljima
klinikih bolnikih centara

snih limita. Sijeanj obiljeava poetak procesa kojim se ukida avansno plaanje bolnica uplaivanjem tzv. financijskih limita, pa
e 2015. biti godina tranzicije i prilagoavanja. HZZO je poeo plaati rad zdravstvenih ustanova po izvrenim uslugama tek
manjim dijelom.
Izlazak HZZO-a iz dravne riznice veliki je
korak u upravljanju zdravstvenim sustavom i novcem za zdravstvenu zatitu, no
to je tek jedna promjena u ovom iznimno
bitnom sektoru. Novi izazovi i svakako golemi posao eka i nove sanacijske upravitelje etiri klinika bolnika centra u Hrvatskoj. Na prijedlog ministra zdravlja Sinie
Varge, Vlada je sredinom sijenja smijenila
sanacijske upravitelje KBC-a Zagreb, KBCa Sestre milosrdnice, KBC-a Rijeke i KBC-a
Osijek, zbog, prema slubenom tumaenju
loeg poslovanja i izostanka rezultata u dosadanjem procesu sanacije bolnica koji je
otpoeo prije otprilike godinu i po dana. Dr.
Zlatko Giljevi, dr. Vesna eri, dr. Herman
Haller i ekonomist Saa Lamza vraaju se
svojim strukama. Novi sanacijski upravitelj
KBC-a Zagreb je ginekolog dr. Hrvoje Vri,
dosadanji Giljeviev pomonik, iroj javnosti poznat kao strunjak za medicinski
potpomognutu oplodnju. U ured ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice ulazi onkolog
dr. Danko Vrdoljak, dosadanji predstojnik
Klinike za tumore. Novi sanacijski upravitelj
KBC- a Rijeka je dr. Davor timac, dosadanji predstojnik Klinike za internu medicinu,
a novi sanacijski upravitelj KBC-a Osijek je
dr. Sven Kurbel, koji je obnaao dunost
Lamzinog pomonika za kvalitetu zdrav-

stvene zatite i nadzor. injenica je da su svi

bivi sanacijski upravitelji radili u iznimno
tekim financijskim okolnostima. Rezanje
bolnikih prorauna u prethodne dvije godine kao i pad cijena zdravstvenih usluga
odrazio se i na poslovanje svih bolnica, pa
tako i klinikih bolnikih centara. No, glavna poruka ministra Varge javnosti odnosi
se na nedovoljne utede bolnica u godinu i
po dana sanacijskog procesa bolnica pa je,
ministar iskoristio svoje pravo da promijeni
ljude na elnim pozicijama.
to je pokazala analiza Ministarstva zdravlja o poslovanju klinikih bolnikih centra?
Klinikim bolnikim centrima uplaeno je
1,7 milijardi kuna na ime sanacije kojim su
plaeni stari dugovi, ali nii bolniki prorauni utjecali su na stvaranje novoga duga.
Prema podacima Ministarstva zdravlja, svaki mjesec pet KBC-ova stvara novi dug od
65 milijuna kuna, a njihove ukupne obveze na dan 30. rujna 2014. iznose 2 milijarde
kuna od ega je 40 posto dospjelih obveza
ili 818 milijuna kuna. Financijski podaci od
bolnice do bolnice su razliiti, ali svakoj od
njih svaki mjeseci nedostaje novca za rad
bez gubitaka. KBC-u Zagreb mjeseno nedostaje tridesetak milijuna kuna, KBC-u
Split gotovo 11 milijuna, KBC-u Osijek 8,5
milijuna, a KBC-u Sestre milosrdnice sedam
milijuna kuna.
Za ovu je godinu HZZO isplanirao dvadesetak posto vie novaca za bolniku zdravstvenu zatitu to e omoguiti lake disanje svima, ali i jednostavniji start novim
sanacijskim upraviteljima klinikih centara.

12

INTERVIEW
Razgovor s dr. sc. Petrom Kesom, dr. med., redovitim profesorom u trajnom
zvanju Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Klinika za unutarnje bolesti,
Zavod za nefrologiju, hipertenziju, dijalizu i transplantaciju, Kliniki bolniki
centar Zagreb lokacija Rebro

U Hrvatskoj
ima dovoljno
bolnikih i
poliklinikih
centara za dijalizu
dostupnih bolesnicima
B Profesore Kes, molim Vas, pribliite malo
naim itateljima hemodijalizu. Za poetak,
to znai sam pojam hemodijaliza?
Dva najea oblika lijeenja dijalizom su
hemodijaliza i peritonealna dijaliza. Izraz
hemodijaliza izveden je od rijei hemo
(grki haima), to oznaava krv i dijaliza

13

INTERVIEW
(grki dialysis), odrijeiti iz neega drugoga. U klinikom znaenju hemodijaliza je
postupak s pomou kojega se iz krvi uremiara uklanjaju razgradni produkti (toksini),
elektroliti koji su u suviku (npr. kalij) i voda,
a istodobno dodaju vane supstancije koje
manjkaju, a potrebne su organizmu (npr.
bikarbonati).
B Koji su osnovni principi, u emu se sastoji
terapeutski postupak?
Dijaliza se temelji na pretpostavci da e dvije otopine u kojima se nalaze razliite koncentracije supstancija, a dijeli ih polupropustljiva membrana, teiti izjednaavanju
koncentracija tih supstancija (preduvjet je
da se radi o molekulama male teine koje
mogu proi kroz pore u membrani). Kretanje molekula iz otopine u kojoj se nalaze u
veoj koncentraciji kroz polupropustljivu
membranu u otopinu s manjom koncentracijom, temelji se na razlici u koncentraciji
otopine (koncentracijski gradijent), a proces se zove difuzija.
Molekule vode su vrlo malene i mogu proi
kroz sve vrste polupropustljivih membrana.
Proces se zove ultrafiltracija, a pokretaki
mehanizmi su hidrostatski i osmotski tlak
mijenjanjem hidrostatskog tlaka u krvnom prostoru odnosno prostoru s dijalizatom moe se mijenjati veliina ultrafiltracije
(odnosno koliina vode koja se oduzima iz
krvi bolesnika). Veliina ultrafiltracije ovisi
o transmembranskom tlaku razlici u tlaku
s obje strane membrane, kao i o koeficijentu ultrafiltracije membrane dijalizatora.
Proces ultrafiltracije, a osobito prilikom filtriranja velikih koliina tekuine kroz vrlo
propustljive membrane s relativno velikim
porama, moe pospjeiti odstranjivanje
malih do srednje velikih molekula iz krvi
bolesnika na dijalizi - konvekcija. Princip
konvekcije najee se rabi u postupcima
hemofiltracije i hemodijafiltracije, s pomou kojih je mogue iz plazme uremiara odstraniti srednje velike molekule poput
beta2-mikroglobulina, homocisteina, AGE
produkte, apoC-III inhibitor lipaze i inhibitore eritropoeze.
Neke bjelanevinaste supstancije mogue
je tijekom hemodijalize ukloniti iz plazme
uremiara apsorpcijom na membranu dijalizatora. Apsorpcija ovisi o stupnju hidrofobnosti membrane, odnosno o njezinoj
grai i naboju. Vezanje i uklanjanje tetnih
bjelanevina je korisno, ali je ogranieno
kapacitetom membrane dijalizatora i moe
smanjiti propustljivost membrane.
B Koje su glavne indikacije za primjenu dijalize?

U lijeenju se koriste
suvremeni aparati koje
proizvode vodee svjetske
tvrtke
Zatajivanje bubrega privremeni je ili trajni
gubitak ekskretorne funkcije bubrega odnosno nemogunost bubrega da primjereno
izluuje toksine supstancije i viak tekuine iz tijela. Do oteenja bubrega moe doi
zbog brojnih bubrenih i izvanbubrenih bolesti, kao i zbog utjecaja razliitih otrova, a
do gubitka funkcije moe doi naglo (akutno zatajivanje bubrega) ili postepeno (kronino zatajivanje bubrega). Najei uzrok
kroninog zatajivanja bubrega u R. Hrvatskoj je eerna bolest (30%) i to preteno
dijabetes tipa 2, zatim slijedi pijelonefritis
(16%), glomerulonefritis (15%), vaskularne
bolesti bubrega (11%), policistoza (8%), intersticijski nefritis (8%), sistemske bolesti sa
zahvaanjem bubrega (5%), te endemska
nefropatija (2%). Najei uzroci akutnog
zatajivanja bubrega su razliite uglavnom
bakterijske i virusne infekcije, sepsa, teki
kirurki zahvati, radioloki postupci pomou
kontrastnih sredstava (npr. koronarografija
u osoba starije dobi ili bolesnika s ve postojeom kroninom ozljedom bubrega),
presaivanje organa, nefrotoksini lijekovi
(posebno citostatici i antibiotici). Uestalosti akutnog zatajivanja bubrega doprinose
starije populacije i sve vei broj kroninih
bolesti drugih organskih sustava.
B Osim izvantjelesne hemodijalize aparatima, mogue je za dijalizu upotrebljavati i
prirodne tjelesne membrane. Opiite nam
ukratko taj postupak.
14

Peritonejska dijaliza je metoda nadomjetanja bubrene funkcije kojom se lijei zavrni stadij zatajenja bubrega. Peritonejsku
dijalizu bolesnik provodi kod kue, sam ili uz
pomo lana obitelji (npr. roditelj provodi
peritonejsku dijalizu kod djeteta). Odstranjivanje tekuine i toksinih tvari iz tijela
bolesnika obavlja se putem peritonejske
membrane (potrbunice), polupropusne
opne bogate krvnim ilama koja obavija
unutranjost trbune upljine. Transport
tvari kroz peritonejsku membranu ovisi o
njenoj povrini i o njenim karakteristikama.
Prije zapoinjanja peritonejske dijalize potrebno je kirurki postaviti kateter za peritonejsku dijalizu u trbunu upljinu. Kateter
je nainjen od mekog, savitljivog materijala
i obino se postavlja laparaskopski, a izlazite na trbunoj stjenci mu se obino nalazi
postranino od pupka.
Za peritonejsku dijalizu je potrebna otopina
(dijalizat) koja se utae u trbunu upljinu
kroz kateter. Obujam tekuine koja se jednokratno utae u trbunu upljinu odreuje
lijenik i iznosi od 1500 do 2500 ml. Vrijeme tijekom kojeg bolesnik ima tekuinu u
trbunoj upljini (vrijeme izmjene) takoer
odreuje lijenik i ono obino iznosi oko 4-6
sati. Nakon to je proteklo vrijeme izmjene,
tekuina iz trbune upljine se istoi i baci,
te se utoi nova, za to je ukupno potrebno
30-40 minuta. Jedan takav ciklus zove se izmjena i obavlja se 4-5 puta dnevno. Broj izmjena koje bolesnik treba obaviti u jednom
danu kako bi se u zadovoljavajuoj mjeri
odstranili toksini produkti metabolizma i
viak tekuine ovisi o preostaloj bubrenoj
funkciji i obiljejima pojedinog bolesnika.
Tekuina za dijalizu se utae i istae iz trbune upljine pomou gravitacije, tj. vreica sa svjeom otopinom za peritonejsku
dijalizu objesi se na stalak iznad razine trbuha, a kada se dijalizat istae prazna vreica
se stavlja na pod, ispod razine trbuha. Cijeli
postupak mora biti izveden s puno panje i
iznad svega sterilno, kako ne bi dolo do razvoja infekcije. Bolesnik ili osoba koja e bolesniku provoditi peritonejsku dijalizu moraju prije zapoinjanja lijeenja biti dobro
poueni o metodi i njenim komplikacijama.
Peritonejska dijaliza se moe provoditi i pomou ureaja; takav oblik dijalize zove se
automatizirana peritonejska dijaliza. Ureaj u tom obliku dijalize automatski vri izmjene tijekom noi, dok bolesnik spava. U
nekih bolesnika se uz izmjene tijekom noi
mora uiniti jo koja izmjena runo i tijekom
dana, ili se ujutro utoi otopina za peritonejsku dijalizu i ostavi u trbunoj upljini tijekom dana. Bolesnici na automatiziranoj

Medicinska skrb za
bolesnike na hemodijalizi,
peritonejskoj dijalizi ili
transplantiranog bubrega
u Hrvatskoj dobro je
organizirana
peritonejskoj dijalizi openito tijekom dana
imaju vie vremena za posao, obitelj i drutvene aktivnosti nego bolesnici na programu kontinuirane ambulatorne peritonejske
dijalize i kronine hemodijalize. Nedostatak je to se bolesnik mora naviknuti na rad
ureaja uz sebe tijekom noi i na povremena buenja zbog eventualnog oglaavanja
alarma na ureaju.
B Koliko esto pacijent mora dolaziti u Centar za hemodijalizu, koliko dugo traje jedno
dijaliziranje i je li to doivotna terapija?
Najvei broj bolesnika mora dolaziti na
hemodijalizu 3 puta tjedno, a pojedinani postupak dijalize traje prosjeno 4 sata.
Lijeenje je doivotno. Ako je bolesnik u
dobroj fizikoj i psihikoj kondiciji hemodijaliza ili peritonejska dijaliza mogu se
zamijeniti transplantacijom bubrega (koja
je najbolji oblik nadomjetanja bubrene
funkcije).
B Mogu li se pojaviti neke komplikacije za
vrijeme hemodijalize?
Komplikacije do kojih moe doi u bolesnika koji su lijeeni hemodijalizom dijele se
u akutne i kronine, ovisno o tome da li se
dogaaju tijekom postupka hemodijalize
ili su posljedica dugogodinjeg lijeenja (ili
bolje reeno odravanja bolesnika na ivotu) dijalizom.
Posljednjih 15 godina dolo je do znaajnog unapreenja lijeenja dijalizom, ali su
usprkos tomu mogue akutne komplikacije u oko 20 % postupaka hemodijalize.
Meu najee akutne komplikacije do kojih moe doi tijekom hemodijalize pripadaju: hipertenzija (20 % 30 %), grevi (5
% 20 %), munina i povraanje (5 % 15
%), glavobolja (5 %), bol u prsima 2 % 5
%), bol u leima (2 % 5 %), svrbe koe (1
% 5 %) i vruica (<1%). Zrana embolija,
toniko-kloniki grevi, hemoliza, sindrom
disekvilibrija i nagla smrt (uglavnom zbog
zloudne aritmije srca) pripadaju u vrlo rijetke komplikacije.
Pobolijevanje u bolesnika lijeenih hemodijalizom moe biti posljedica tehnike lijeenja i krvoilnog pristupa, ali je najee

vezano uz uremijski sindrom, njegove komplikacije i pridruene bolesti.

Arterijska hipertenzija
Na poetku lijeenja hemodijalizom 80 %
do 100 % bolesnika ima arterijsku hipertenziju. Tu bolest nalazimo do 60 % bolesnika koji su lijeeni hemodijalizom i do 30
% bolesnika koji su lijeeni kontinuiranom
ambulatornom peritonealnom dijalizom.
Arterijska hipertenzija jedan je od vanih
imbenika u nastanku sranoilnih bolesti
i smrtnosti dijaliziranih bolesnika.
Anemija
Temeljni uzroci anemije u bolesnika s kroninim zatajenjem bubrega su manjak eritropoetina, ometanje eritropoeze uremijskim toksinima, skraeni vijek eritrocita i
gubitak krvi u postupku hemodijalize. Ima
brojne posljedice, koje uglavnom nastanu
zbog hipoksije tkiva. Lijeenje se provodi
eritropoetinom, a ciljne vrijednosti hemoglobina su izmeu 100 i 120 g/L. Istodobno
je potrebno nadoknaditi eljezo.
Sranoilne bolesti
Velika istraivanja pokazala su da zatajenje
srca ima ak 31 % bolesnika koji su poeli
lijeenje dijalizom, a od 25 % uremiara koji
na poetku lijeenja nisu imali sranu bolest, razvije se neka od bolesti srca po stopi
od priblino 7 % na godinu. Meu najee
sranokrvoilne bolesti spadaju hipertrofija lijeve klijetke, zatajivanje srca, aritmije,
bolest sranih zalistaka, koronarna bolest,
endokarditis, perikarditis i nagla smrt.
Bolesti probavnog sustava
Bolesti probavnog sustava pripadaju meu
ee komplikacije u bolesnika s uremijskim
sindromom, a posljedica su poremeaja u
katabolizmu regulatornih hormona i polipeptida probavnog sustava. Najee su
upalne promjene sluznice gornjih (ezofagitis, gastritis, duodenitis) i donjih dijelova
probavnog sustava (enterokolitis, divertikulitis), ulkusna bolest (eludac, dvanaesnik, debelo crijevo) i krvarenje (erozije,
vrijed, angiodisplazija, amiloidoza).
Kosti i zglobovi
Metabolika bolest kostiju, bubrena osteodistrofija, esta je komplikacija u dijaliziranih bolesnika s uremijskim sindromom.
Uzroci bubrene osteodistrofije su sekundarni hiperparatiroidizam, amiloidoza i danas rijetko aluminijska intoksikacija. Kljuni u prevenciji i lijeenju bolesti sustava za
pokretanje su adekvatna priprema vode za
dijalizu te kontrola prometa kalcija i fosfata.
15

ivani sustav
Danas se rijetko viaju bolesnici s uremijskom encefalopatijom, ali se uremijska
polineuropatija pojavljuje u oko 65 % bolesnika. Etiologija ove periferne, mijeane,
senzomotorike polineuropatije je sloena
i nedovoljno jasna. U uremiara moe nastati i mononeuropatija (ulnarni ivac, vestibularni i sluni ivac). Zbog amiloidoze,
edema i ishemije moe nakon vie godina
lijeenja hemodijalizom nastati sindrom
karpalnog tunela. Lijeenje je operativno.
Nastanak polineuropatije i mononeuropatije moe se odgoditi adekvatnim, najee
visokoprotonim, hemodijalizama.
lijezde s unutarnjim luenjem
U dijaliziranih bolesnika postoje razliiti,
sloeni poremeaji endokrinog sustava, a
tumaenje funkcionalnih testova i postavljanje dijagnoze je oteano. U najee endokrine poremeaje pripadaju otpornost
na inzulin, sekundarni hiperparatiroidizam,
poremeena funkcija nadbubrenih lijezda, hipofize, titne lijezde, ovarija i testisa.
Imunosni sustav
Imunosni sustav uremiara u stanju je kronine upale, a posljedica je steena imunodeficijencija koja se oituje uestalim
infekcijama i poveanom sklonosti zloudnim bolestima. Uzroci takvoga stanja su:
uremijski toksini, pothranjenost, anemija,
hemodijaliza i drugi postupci lijeenja koji
stimuliraju imunosni odgovor. Zbog imunosnih poremeaja koji su posljedica uremije
i lijeenja dijalizom, kao i zbog vee izloenosti mikroorganizmima, infekcije su u
dijaliziranih bolesnika po uestalosti drugi
uzrok smrti iza sranoilnih bolesti.
Koa i osjetila
Unato intenzivnu ispitivanju jo nisu sasvim poznati etiologija ni patofiziologija
uremijskog svrbea. Lijeenje je simptomatsko, ukljuuje ispravak poremeaja
kalcija i fosfata, adekvatnu hemodijalizu, a
u nekih bolesnika potrebna je terapija ultraljubiastim zrakama B spektra. Bolesnici s kroninim zatajenjem bubrega imaju u
odnosu na opu populaciju iste ivotne dobi
ee oteena osjetila sluha, vida, okusa i
mirisa. Promjene u funkciji osjetila dovode
se u vezu s uremijskim toksinima i neuropatijom.
B Za vrijeme dok je bolesnik na dijalizi, treba li provoditi poseban reim ivota? to je
s prehranom, fizikom aktivnosti itd?
ivot bez fizike aktivnosti nosi rizik za sva-

zdravlje

Kaalj nije bolest, ve simptom brojnih bolesti i u pravilu

kog ovjeka, a dijalizirani bolesnici moraju

biti osobito oprezni. Dobro je poznato da
umjerena prehrana i tjelovjeba preveniraju razvoj bolesti srca i krvnih ila, eerne
bolesti, ali i zloudne bolesti. Preporuuju
se umjerene vjebe po mogunosti na svjeem zraku. Intenzitet vjebi najbolje odreuje vlastiti organizam. Treba biti umjeren
i ne pretjerivati s fizikim naporom. Jasno,
intenzitet fizike aktivnosti treba prilagoditi
dobi i klinikom stanju bolesnika.
Prehrana mora biti uravnoteena kalorijski
i po sastavu. Treba zadrati kontrolu nad
tjelesnom teinom. Prekomjerna tjelesna
teina teti zdravlju, poveava rizik od sranokrvoilnih bolesti, eerne bolesti i tumora. Bolesnici koji vie ne mokre moraju
paziti na unos tekuine. Potrebna je kontrola unosa kalija u organizam Hrvatsko drutvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju
pripremilo je posebni besplatni prirunik o
prehrani za kronine bubrene bolesnike,
kao i za one s transplantiranim bubregom
(koje bolesnici mogu dobiti od svojeg nefrologa).
B Je li ta medicinska skrb dobro organizirana u naoj zemlji? Predstavljali bolesnicima ikakav problem dostupnost toj terapiji?
Imamo li dovoljno aparata za hemodijalizu?
Ovisimo li iskljuivo o uvozu?
Medicinska skrb za bolesnike u zavrnom
stadiju zatajivanja bubrene funkcije (uremijom) koji su na hemodijalizi, peritonejskoj dijalizi ili imaju transplantirani bubreg
je dobro organizirana u Republici Hrvatskoj.
Ima dovoljno bolnikih i poliklinikih centara za dijalizu, koji su dostupni bolesnicima
na cijelom teritoriju Hrvatske (ukljuujui i
na veim otocima). Isto vrijedi i za aparate
za hemodijalizu. Uglavnom se radi o suvremenim aparatima za hemodijalizu, a proizvoai su vodee tvrtke u svijetu.
B I na kraju, imate li moda neke posebne
poruke takvim pacijentima? Ostavlja li dijaliza i neke psihike posljedice?
Zbog nenormalnog naina ivota (ovisnost
o metodi lijeenja, zdravstvenim djelatnicima, izloenost stresu) oko 10 % dijaliziranih
bolesnika ima psihike poremeaje. Meu
najee pripadaju depresija, poremeaji
ponaanja, seksualna disfunkcija i demencija. Adekvatna dijaliza i lijeenje bubrene
anemije eritropoetinom mogu znaajno
rehabilitirati radnu sposobnost bolesnika.
Psihoterapija (individualna ili grupna) pokazala se korisnom u dijaliziranih bolesnika.
Ako postoji potreba za lijeenjem antidepresivima, anksioliticima ili trankvilizatorima, potrebno je radi lakeg doziranja odabrati one koji se izluuju putem jetre.

Kaalj jedan simp

Kod svih vrsta kalja korisna je i inhalacija toplih (ne vruih) ljeko
kupke s obilnom vodenom parom ili medicinska inhalacijska terapija
Pie: Mirjana agar-Petrovi, dr. med.
Jedan od najeih posjeta lijeniku su infekcije dinih putova praene kaljem. Kaalj nije bolest, ve simptom brojnih bolesti i u pravilu je prirodni, zatitni refleksni
mehanizam dinog sustava na brojne imbenike radi odravanja prohodnosti dinih
putova i normalnog disanja. Najei uzrok
kalja je akutna infekcija dinih putova,
najei uzronici su virusi, najee traje
od 7 do 14 dana te uglavnom nije potrebna nikakva specifina terapija, osim simptomatske. Budui da je kaalj simptom
mnogobrojnih bolesti moe biti razliitog
intenziteta, karaktera i duine trajanja. Za
pravilno lijeenje kalja najbitnije je odrediti njegov uzrok, stoga je jako vana dobra
anamneza.

Vrste kalja
Kaalj se razlikuje prema duini trajanja
te moe biti akutni, subakutni i kronini.
Akutni kaalj poinje naglo i traje manje od
tri tjedna, moe ga pratiti poviena temperatura. Najee je uzrok virusna infekcija
praena hunjavicom, posebno su izloena
djeca i to najee zimi. Subakutni kaalj
traje 3 - 8 tjedana i obino prati komplicirane infekcije dinih putova, a kronini kaalj
traje dulje od 8 tjedana. Od kroninog kalja pati 10 % odraslih osoba, a uzrokovan
je mnogim imbenicima GERB-om, puenjem, alergijom, astmom ili tuberkulozom.
Najei uzroci kroninog kalja su astma,
gastroezofagealni refluks (GERB) i kronina upala sinusa s postnazalnim iscjetkom.
Prema kvaliteti razlikujemo:
l suhi, podraajni kaalj
l kaalj s iskaljavanjem oskudnog bjelkastog sekreta i
l kaalj s iskaljavanjem obilnog, gustog
sekreta.
Suhi, podraajni kaalj najee je posljedica infekcije dinih putova, moe biti poput
lavea psa, moe biti iscrpljujui i za bolesnika i za njegovu okolinu, no najee
spontano prolazi uz odgovarajuu simptomatsku terapiju. Nakon virusne infekcije
16

esto ostaje hiperreaktivnost sluznice dinih putova praena kaljem i do tri tjedna.
Vlaan tzv. produktivan kaalj s iskaljavanjem obojenog sekreta najee je uzrokovan upalom bronha ili plua, kroninom
opstruktivnom bolesti plua, astmom,
alergijom, kroninom upalom sinusa sa
postnazalnim slijevanjem sekreta iz nosa
i sinusa u grlo ili refluksnom boleu uzrokovanom prekomjernim vraanjem kiselog
eluanog sadraja u jednjak i u grlo, posebno u leeem poloaju. Kaalj kod alergije

u je prirodni, zatitni refleksni mehanizam dinoga sustava

ptom, brojni uzroci

ovitih para kamilice i kadulje, tople

a
i astme najee se javlja u proljee i ljeto
i posljedica je cvjetanja biljaka u prirodi.
Kod alergija na ivotinjsku dlaku i prainu
kaalj moe biti prisutan tijekom cijele godine. Dugotrajni produktivni kaalj praen
mravljenjem moe biti posljedica tuberkuloze i malignih bolesti, a onaj praen zaduhom u naporu ili u vodoravnom poloaju
tijela znak je poputanja srca i zastoja u pluima. Dugotrajan kaalj est je i kod puaa, viegodinje udisanje duhanskog dima
vodi do razvoja kroninog bronhitisa i raka

plua stoga se savjetuju puaima redovite

kontrole radi pravovremenog otkivanja malignih bolesti plua. Pod poveanim rizikom
od razvoja bronhitisa i bronhalne astme su i
tzv. pasivni puai, osobito djeca.
Lijeenje kalja
Lijeenje kalja ovisi o uzroku i tipu kalja.
U veini sluajeva lijeenje se usmjerava
na osnovnu bolesti. Suhi, podraajni kaalj
praen grloboljom i povienom temperaturom obino je posljedica prehlade ili virusne
infekcije te je lijeenje simptomatsko, daju
se antitusici lijekovi za ublaavanje kalja,
nikako antibiotici. Kod bakterijskih infekcija dinih putova (bakterijski rinosinusitis,
gnojna angina, bronhitis i upala plua) koje
su obino praene povienom temperaturom i obilnim, gustim, utozelenim iskaljajem potrebna je antibiotska terapija.
Vrste lijekova
Dvije su osnovne vrste lijekove za ublaavanje kalja: antitusici i ekspektoransi. Antitusici su lijekovi protiv kalja koji smanjuju refleks kalja tako to djeluju lokalno ili
centralno na centar za kaalj u mozgu. Primjenjuju se kod suhog, podraajnog kalja
koji moe biti neugodan za bolesnika te mu
remetiti svakodnevnu aktivnost i san. Razlikuju se opiodni (morfin, kodein, folkodin) i
neopiodni antitusi (butamirat). U lijeenju i
ublaavanju suhog kalja korisni su i prirodni antitusici koji djeluju pomou mukopolisaharidne sluzi blokirajui kontakt receptora u sluznici dinih putova s iritansima. Sirup
od bijelog sljeza, islandskog liaja i trputca

17

oblae sluznicu dinih putova i titi je od

nadraaja, a macerat korijena bijelog sljeza i macerat listova i korijena crnog sljeza
imaju i protuupalno djelovanje kod upale
grla i prehlade .
Ekspektoransi su lijekovi koji slue za poticanje i ubrzanje uklanjanja bronhijalne
sluzi iz dinih putova. Premda je njihova
djelotvornost dvojbena, ekspektoransi su
jedni od najee koritenih lijekova osobito u zimskim mjesecima.
Dijele se u tri glavne skupine:
l sekretolici pojaavaju sekreciju bronhijalne tekuine i tako razmekavaju i
otapaju sluz: ekstrakti brljana, jaglaca,
bazge, timijana, eukaliptusa, metvice,
bora;
l mukolitici rastapaju gustu bronhalnu
sluz, olakavaju iskaljavanje i smanjuju
koliinu izluene sluzi: bromheksin, acetilcistein, karbocistein;
l sekretomotorici potiu uklanjanje sluzi poveanjem pokretljivosti cilijarnih
resica (eterina ulja).
U lijeenju tzv. produktivnog kalja obino
se koriste prirodni ekspektoransi koji potjeu od dvije vrste ljekovitog bilja:
l biljke koje sadre saponine: brljan, jaglac, sladi, senega,
l biljke koje sadre ekspektorantna eterina ulja: anis, komora, timijan, majina duica, eukaliptus, bijeli bor, klekovina, ari.
Kod kalja, osim brojnih lijekova, temelj
lijeenja dobra je hidracija organizma to
znai unos dovoljne koliine tekuine (od
1,5 do 2 litre na dan). Korisna je topla tekuina u obliku toplih juha i biljnih ajeva s
medom i limunom poput lipovog aja, aja
od timijana, majine duice, metvice. Najbolja pomo kod svih vrsta kalja je inhalacija fiziolokom otopinom 0,9% otopina
NaCl. Kaalj s prizvukom lavea pasa znak
je laringitisa upale glasnica, obino se
javlja nou i zna biti dramatian i za roditelje i za dijete. Ako se javlja oteano disanje
zahtijeva hitnu lijeniku intervenciju, u suprotnom pomae hladan zrak, dovoljno je
dijete iznijeti na hladnou, drati uz otvoreni prozor ili otvorena vrata hladnjaka.
Kod svih vrsta kalja korisna je i inhalacija
toplih (ne vruih) ljekovitih para kamilice i
kadulje, tople kupke s obilnom vodenom
parom ili medicinska inhalacijska terapija.

trendovi

lijeniki kutak

Iz svijeta farmaceutske industr

Dr. Ivo Belan

Razlog zato dolazi do

poveanja eera u krvi
je defekt u stvaranju ili
iskoritavanju inzulina
koji proizvodi guteraa

Milijuni ljudi imaju eernu

bolest, a da to ne znaju

ilijuni ljudi pate od eerne bolesti

dijabetesa. Procjenjuje se da ak treina njih nije svjesna toga. To nije obina
bolest: to je epidemija koja uzrokuje i druge bolesti. eer u krvi postaje neobuzdan,
oteujui vitalne organe (zatajenje bubrega, oteenje vida do sljepoe, uetverostruenje rizika sranog i modanog udara,
amputacije donjih ekstremiteta, smrt).
to se tie uestalosti oboljenja, situacija svakom godinom postaje, naalost sve
loija. Uestalost je eksplodirala zbog jednog kljunog razloga: 60 posto poveanje
prekomjerne tjelesne teine tijekom prolog desetljea. Jedan ekspert kae: Postoji genetska predispozicija za dijabetes,
ali uestalost je prebrzo porasla u zadnjih
desetak godina, a geni se ne mijenjaju tako
brzo. Dakle, stvar je u okolini, a okolina je
puna visokokalorine hrane, uz premalo tjelovjebe.
Faktor masnoa
Referentni interval za eer u krvi je 4,4 do
6,4 mmol/L. Razlog zato dolazi do poveanja eera u krvi je defekt u stvaranju ili
iskoritavanju inzulina koji proizvodi guteraa i koji normalno pomae da eer ue
u tjelesne stanice, gdje bude iskoriten za
energiju.
Postoje dvije glavne vrste dijabetesa: tip
1 i tip 2. Kod rjeeg tipa 1, tijelo proizvodi malo ili nita inzulina. U tipu 2, koji je
prisutan kod 90 do 95 posto oboljelih, stanice poinju biti otporne na inzulin i tijelo
ga prestaje dovoljno proizvoditi. Prisustvo
oboljenja u obitelji stavlja neke ljude pred
velik rizik. Meutim, prekomjerne koliine
tjelesnog masnog tkiva, fizika neaktivnost
i nepravilna ishrana kljuni su problemi za
veinu bolesnika s tipom 2 eerne bolesti.
Poveanje tjelesne teine za 6 do 9 kilograma moe udvostruiti rizik oboljenja tipa 2
dijabetesa.

Visoke razine eera u krvi oteuju stijenke krvnih ila i tako oteavaju cirkulaciju. S
vremenom to oteuje srce, ivce, bubrege
i oi.
Eksperti preporuuju kontrolu eera u krvi
u trogodinjim intervalima, poevi od 45.
godine ivota. Ranije ili ee kontrole preporuuju se onima izloenima veem riziku primjerice, svaki onaj s prekomjernom
tjelesnom teinom, koji je fiziki neaktivan,
koji ima povieni krvni tlak ili koji ima u obitelji eernu bolest.

Ne samo odrasli

Broj djece u koje se dijagnosticira dijabetes tipa 2 je alarmantan. Danas doktori

vide eernu bolest tog tipa ve u djece
stare etiri godine; 80 posto takve djece
je predebelo. Upozoravajui simptomi su
pretjerana e, esto mokrenje, neuobiajeni umor i este promjene ponaanja.
Dodatni rizini faktor je prisutnost dijabetesa u obitelji. Prekomjerno debela djeca,
koja imaju dodatne rizine faktore, trebaju se kontrolirati svake dvije godine, poevi od deset godina.
Mnoge se komplikacije dijabetesa mogu
odgoditi ili izbjei odravanjem razine eera u krvi na normali to je vie mogue.
Samokontrolom bolesnik to moe pratiti.
Postoje tri glavna naina kontrole te razine:
tjelovjeba, prehrana i lijekovi. Tjelovjeba
ne treba biti naporna, ali mora biti redovita.
Bolesnici od eerne bolesti mogu jesti sve
vrste hrane, dok vode brigu o veliini obroka, posebno ugljikohidrata. Dobro je ako
se prati kako izbor hrane utjee na razinu
eera u krvi.
Meutim, promjene u ivotnom stilu (prehrana, tjelovjeba, tjelesna teina) esto
nisu dovoljne. itav niz razliitih lijekova
pomae sniavati razinu eera u krvi.
18

Personaliz
za pravu o
Pie: dr. Ivo Belan
Trokovi istraivanja i razvoja novog lijeka
su enormni. Jo 2012. godine, prosjena cijena donoenja novog lijeka na trite bila
je oko 1,3 milijarde dolara.
Prosjeno vrijeme koje protekne od poetka istraivanja do trita je od 13 do 16 godina. Samo klinika testiranja uzmu 6 do 8
godina za kronine bolesti, kao to su kronini oblici raka. ak 50 posto toga vremena
potroi se samo na pronalaenje pacijenata
dobrovoljaca za te pokuse i tako se produuje vrijeme dolaska lijeka na trite.
Meu milijunom kemijskih entiteta ili biolokih proizvoda, koji prou skrining ili testiranje svake godine, a koje sve te poslove
obavi 50-ak najveih farmaceutskih kompanija, samo mali dio tih kemijskih spojeva
dobije odobrenje za stavljanje na trite.
Samo 21,5 posto svih lijekova koji zaponu
prvu fazu klinikih ispitivanja, s vremenom
dou na trite. Imajui sve to u vidu, moe
se kazati da se ak 5 milijardi dolara potroi svake godine na pokusne lijekove koji
nikada nee vidjeti trite. U 2013. godini,
amerika agencija za hranu i lijekove (FDA)
izdala je odobrenja za svega 27 novih medicinskih proizvoda.
Patentna zatita lijeka u svijetu traje, u prosjeku, 20 do 25 godina. Istraivake kompanije, koje mnogo investiraju u svoja istraivanja u prosjeku vie od 15 posto svog dohotka ele osigurati i zatiti svoja otkria
to je prije mogue.
U tom kontekstu jedini put koji preostaje
farmaceutskim kompanijama da ostanu
profitabilne je reducirati vrijeme i trokove
lansiranja lijeka na trite i osvajati populaciju pacijenata to je vie mogue.
Meutim, pritisak generikih kompanija, jo
od 80-ih godina prolog stoljea, zatim injenica da novi lijekovi obavezno ne obeavaju
dovoljno, kao i nastojanja gotovo svih vlada
da smanje trokove zdravstvene zatite, rezultiralo je drastinim poremeajem i zastojem inovacija u farmaceutskoj industriji.

rije

zirani lijek pravo lijeenje,

osobu, u pravo vrijeme
Donijeti medicinski proizvod na trite dugotrajan je i
skup proces, povezan s visokim rizicima i nerijetko s malom
vjerojatnou zadovoljavajueg povrata uloenih sredstava

Velike kompanije, u novije vrijeme, u poslovima razvoja lijeka esto koriste usluge (po
modelu outsourcinga) vanjskih ugovornih
istraivakih organizacija. Takve organizacije su u mogunosti poslove klinikih pokusa obaviti bre i uz manji troak, nego
to bi to bilo u reiji same farmaceutske
kompanije. Njihovo organiziranje klinikih
testiranja u prosjeku je 30 posto bre nego
to bi to sama kompanija obavila u kui.
Utede na vremenu su obino 4 do 6 mjeseci, to izraeno u novcu iznosi 120 do 150

milijuna dolara. Sve to olakava pristup lijeka na trite.

Genomi i biomarkeri daju permanentnu
odluujuu pomo otkrivanju preciznijih
genetskih testova i molekularnih dijagnostikih metoda, a sve to omoguuje i efikasniju ciljanu terapiju grupe pacijenata
oboljelih od iste bolesti ili otkrivanje personaliziranog lijeka za sasvim odreenog
bolesnika.
Osim toga, takav pristup razvoju lijeka
moe identificirati populaciju pacijenata
19

koja e vjerojatno imati neugodne nuspojave lijeka i onda se takve pacijente ne ukljuuje u kliniki pokus.
Ali, ne radi se samo o vjerojatnosti pojave
teih nuspojava, nego i o mnogo vanijoj
injenici. Uz pomo preciznih genetskih
testova i molekularnih dijagnostikih metoda, mogue je selekcionirati pacijente za
klinike pokuse. Na primjer, kada se radi o
raku dojke kod ena, uz pomo spomenutih testova, ne treba ukljuiti sve one koje
imaju rak dojke. U 3. fazi klinikog testiranja lijeka kandidata, mogue je identificirati one ene iji e tumor bolje reagirati
na primjenu lijeka kandidata. Zahvaljujui
tome, kompanija Genentech, za vrijeme testiranja svojeg lijeka Herceptina, ukljuila je
450 pacijentica, u usporedbi s procijenjenih
2200 bolesnica, koje bi trebale biti ukljuene kod klasinog testiranja lijeka za rak.
Genentech je bio u mogunosti reducirati
vrijeme klinikog pokusa od uobiajenih 5
do 10 godina, na 2 godine! To je povuklo za
sobom ubrzani prihod od 2,5 milijardi dolara zbog ranijeg dolaska na trite. 120.000
pacijentica imalo je pristup terapiji, koju si
inae ne bi mogli priutiti. Sve te inovacije
u farmaceutskoj industriji dovode do pojave
lijekova dizajniranih i za male, lake i precizno dijagnosticirane bolesti.
Personalizirani lijek esto se definira kao
pravo lijeenje, za pravu osobu, u pravo
vrijeme.
Najvea i najvanija amerika regulatorna
agencija za poslove unutar farmaceutske
industrije, FDA, pretprole je godine objavila izvjetaj u kojem izraava spremnost
dati pomo i kompletnu podrku razvoju
medicinskih proizvoda u novoj eri personaliziranih lijekova i dijagnostikih sredstava.
Agencija izraava spremnost prilagoavanja i usavravanja kritinih regulatornih
procesa i politike kako bi se olakao dolazak
takvih lijekova na trite.
Trend prema personaliziranim lijekovima je
zapoeo i postao neizbjean.

aktualno

Okupljanje belupovaca Trita Republike Hrvatske

Zajednitvo je imperativ uspje

Vano je ne posustati ve napraviti korak naprijed, dati maksimum u ispunjavanju svojih zadataka,
obeati sebi da emo initi sve da uspijemo - to je dunost svakog belupovaca koji ivi i radi za
kompaniju, dodao JE predsjednik

Pie: Ivana Bara, dr. med. dent.

Za razliku od prijanjih tradicionalnih godinjih sastanaka Marketinga i Prodaje koji su
se odravali krajem godine, ovaj put je sastanak odran poetkom ove godine, 16. i
17. sijenja u hotelu Panorama u Zagrebu, a
prisustvovalo mu je sedamdesetak belupovaca. Na poetku edukativnog i praktinog
dijela sastanka nazone je pozdravio direktor Prodaje Mario Grgi, dr. med.
Prvoga dana radni dio odravao se paralelno u tri radionice s razliitim temama.
Koordinator Prodaje Trita RH Jasenka
Pencinger, mr. pharm., odrala je edukaciju o nezaobilaznom Microsoftovom programu Excelu, koji je postao sveprisutan
u svakodnevnom radu zaposlenika. Dananje moderno poslovanje raspolae sve
veom koliinom elektroniki spremljenih

podataka u bazama podataka, ime informacije postaju bre i kvalitetnije te dostupnije za koritenje, naglasila je Pencinger.
Na radionici smo uili kako se sluiti podacima iz kojih proizlaze informacije te kako ih
uklopiti u nae znanje i vjetine. Pronaeni
podaci iz spomenutih baza podataka, meusobno povezani te ispravno protumaeni, pruaju nam nove korisne informacije.
Te informacije i nae poznavanje poslovne
situacije daju nam novo znanje koje e, primijenimo li ga ispravno, pridonijeti ostvarivanju bolje uinkovitosti, uspjenosti i realizaciji zadanih ciljeva.
Direktor Trita RH Ivo Muura, mr. pharm.,
prezentirao je analizu rezultata Prodaje
2014 /2013. godinu. Upozorio je na ozbiljnost i teinu trenutne situacije s obzirom
na stanje trita, predstavio oekivanja
20

i planove za 2015., uz naglasak na

maksimalan angaman svakog pojedinca
u okvirima vlastitog poslovnog okruenja.
Zajedniki rad i meusobno potovanje
strunih i komercijalnih suradnika uz
koordinaciju voditelja programa i voditelja
prodaje imperativ je uspjeno obavljena
posla, zakljuio je direktor Muura.
Drugu radionicu Prezentacijske tehnike i
Komunikacijske vjetine odrala je voditeljica edukacija Renata Kokotovi, dr. med.
koja je istaknula vanost prezentacija kao
dijela poslovne svakodnevnice u poslovnom svijetu.
Poznato je da su uspjeniji oni koji znaju prezentirati svoje ideje svojim samouvjerenim, argumentiranim, razumljivim
nastupom s ciljem prodaje ideje koja se u
konanici pretvara i u stvarnu prodaju. To

eno obavljena posla

je vjetina koja se ui slijedei postojea
temeljna pravila prezentacijskih tehnika, a
prije svega naglasak je na vjebanju kojim
se definitivno postie usklaenost verbalnog i neverbalnog. Nema arobnog tapi-

a niti arobne knjige koja vas moe uiniti

dobrim prezenterom bez vaeg velikog angamana i vjebe. Sluatelji ele sadraj i
formu. Prezenter, osim poruke koju alje i
ideje koju prodaje, svojega vizualnog identiteta i ponaanja, treba opravdati vrijeme
provedeno sa sluateljstvom. Nije dovoljno samo argumentiranje, potrebno je privui pozornost i zadrati je tijekom cijele
prezentacije, uiniti sebe kao prezentera
i samu prezentaciju drukijom od ostalih.
Tada e sluateljstvo ivjeti vau zajedniku priu i bit ete u njihovim mislima, odlukama i aktivnostima.
Vladati prezentacijskim tehnikama imperativ je kako na internim sastancima u kompaniji tako i u eksternim prezentacijama
pred klijentima. Ujedno je poznavanje tehnika izvrsna smjernica odnosno alat u pripremi samih predavaa koji esto Belupo
predstavljaju izvan kompanije. Osim toga,
savladavanje prezentacijskih vjetina jest i
dio organizacijske kulture nae kompanije.
Potrebno je sagledati, upoznati sebe kao
prezentera (u emu sam dobar, to trebam

Brza prilagodba potrebama trita, usklaivanje i prihvaanje

svih promjena vode nas u sigurnu budunost, kazao je
predsjednik Belupove Uprave Hrvoje Kolari

21

poboljati), poznavati vrste sluateljstva,

pripremiti se (vladati strukom, tehnikom,
svim operativnim detaljima koji prethode
prezentaciji, svojim samopouzdanjem),
vjebati izvedbu, nauiti trikove u savladavanju prigovora, tekih pitanja i treme, naglasila je doktorica Kokotovi.
Doktorica Kokotovi nam je na svoj prepoznatljivi, upeatljivi i strastveni nain uspjela prenijeti elju za pomicanjem vlastitih
granica, elju za nadogradnjom, elju za
novim iskustvom, elju za osobnim rastom
i razvojem u savladavanju znanja prezentacijskih i komunikacijskih vjetina.
Trea tema radionica je bila Prizma koju
je odrala koordinator Trita RH Andreja
Senjan Maroevac, dip. oec. Kroz praktine konkretne zadatke koji su bili postavljeni u radionici, suradnici su ponovili i dopunili svoje znanje o Prizmi, predstavljene
su i neke nove mogunosti koje nam prua program u kojem pratimo uinkovitost
rada, prodaje, prometa te praenje primjene alata na regijama. Radionica je bila korisna, praktina, interaktivna s razmjenom
meusobnih iskustava, problema i rjeenja.
Drugi dan odravanja edukacije protekao je
bila u znaku ciklusa koji su se takoer odravali paralelno u tri dvorane po timovima
Kardiner, Corduga i Prodajni tim.
Product managerice su u sklopu svojeg dijela izlaganja po timovima odrale edukacije
iz preparata koji su u aktivnom marketinkom fokusu, nakon ega su voditelji izloili smjernice i strategiju rada za 1. kvartal
2015. godine.
Nakon radnog dijela u subotu, organizirana je sveana veera na kojoj nam se pridruio predsjednik Uprave Hrvoje Kolari,
mr. pharm. MBA. U svom obraanju predsjednik Kolari je naglasio vanost brze
prilagodbe potrebama trita, na vanost
usklaivanja i prihvaanja svih promjena
koje su vrlo este u farmaceutskom biznisu, pa tako i u naoj kompaniji. Podravam ovaj nain rada jer komercijalni i medicinski struni suradnici tek zajedno mogu
dati prave prijedloge za rad. Iako sam ve
dugo u ovom poslu, ovakvi zajedniki sastanci daju uvijek novu kvalitetu, proiruju
znanja, prisutni dijele iskustva s kolegama i pretpostavljenima, napune baterije!
Vano je ne posustati ve napraviti korak
naprijed, dati maksimum u ispunjavanju
svojih zadataka, to je dunost svakog belupovaca koji ivi i radi za kompaniju, dodao predsjednik.

aktualno

ISO 9001:2008

Edukacija o sustavu upravljanja

kvalitetom u Ljekarnama Deltis Pharm
VODITELJICE LJEKARNIKIH JEDINICA Ljekarne Deltis Pharm educiranE su o zahtjevima norme ISO
9001:2008, podruju primjene, opim zahtjevima sustava upravljanja, zahtjevima koji se odnose
na komunikaciju, poslovnik kvalitete, upravljanje dokumentima, zapisima

Pie: Mirjana ori, dipl. oec., koordinatorica

Prodaje, voditelj Centralne nabave Ljekarne
Deltis Pharm
Edukacija o osnovama sustava upravljanja
kvalitetom u Ljekarne Deltis Pharm odrana je 20. sijenja u Belupovim prostorijama
u Zagrebu.
Cjelodnevnoj edukaciji prisustvovale su voditeljice ljekarnikih jedinica Deltis Pharm
koje su imale priliku upoznati se s uinkovitim sustavom upravljanja ISO 9001:2008.
Zbog sve zahtjevnijeg i turbulentnijeg trita, organizacijama se namee zahtjev za
uspostavom sustava upravljanja kvalitetom
iji je glavni cilj usmjerenost na kupca (pacijenta) s naglaskom na ispunjenje zahtjeva kupaca i njihovih oekivanja te kljune
koristi koje iz toga proizlaze, naglasila je u
uvodnom govoru ravnateljica Ljekarni Deltis Pharm Vida Kuruc, mr. pharm. Da bi se
ostvarili ti ciljevi, neophodno je sudjelovanje
svih zaposlenika i vodstva koje uspostavlja
smjer i kretanje organizacije s ciljem stalnog
poboljanja organizacijskih performansi.
Predava na edukaciji, konzultant Marijan
Juri, predstavio je sustav koji je uveo osam
naela upravljanja kvalitetom na kojima se

temelji sustav upravljanja kvalitetom iz norme ISO 9001:2008. Sustav upravljanja kvalitetom obuhvaa organizacijsku strukturu,
odgovornost, postupke i resurse za osiguranje kvalitete proizvoda i usluge, a da bi
se taj sustav implementirao treba utvrditi
potrebe i oekivanja pacijenata, uspostaviti
Politiku i ciljeve kvalitete, ustvrditi potrebne
postupke i odgovornosti, osigurati sredstva
za postizanje ciljeva i kvalitete, uspostaviti
metode za mjerenje procesa, utvrditi uinkovitost i djelotvornost procesa, odrediti
nain za sprjeavanje nesukladnosti i evaluirati postupke za trajno poboljanje sustava, naglasio je Juri. Koristi uinkovitog sustava upravljanja kvalitetom su obostrane i
za zaposlenike (poboljanje komunikacije,
razmjena znanja, lake delegiranje, poveana produktivnost, usmjereno osposobljavanje osoblja) i za pacijente (lake odreivanje
znaaja problema, sposobnost ispunjenja
zahtjeva pacijenata, otkrivanje problema
prije nego to dou do pacijenta)
Tijekom ove edukacije voditeljice ljekarnikih jedinica Ljekarne Deltis Pharm upoznate
su sa zahtjevima norme ISO 9001:2008, podruju primjene, opim zahtjevima sustava
22

upravljanja, zahtjevima koji se odnose na

komunikaciju, poslovnik kvalitete, upravljanje dokumentima, zapisima. Nuno je da
organizacija odredi i osigura resurse koji su
potrebni da se primijeni i odri sustav upravljanja kvalitetom i neprekidno poboljava
njegova uinkovitost te se na taj nain povea zadovoljstvo kupca ispunjavajui njegove zahtjeve.
Osim zadovoljstva kupca, vano je provoditi i unutarnje neovisno ocjenjivanje u planiranim razmacima kako bi se utvrdilo da li
je sustav upravljanja kvalitetom u skladu s
planiranim radnjama i da li je sustav uinkovito primijenjen i odravan. Stoga je vano neprekidno poboljavati uinkovitost
sustava upravljanja kvalitetom primjenom
politike kvalitete, rezultata neovisne ocjene (audita), analiza podataka, popravnih i
preventivnih radnji ocjene sustava.
Konkurencija je prepoznala sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008 kao vanu
podrku u poboljanju poslovanja, tako da
su ve neki ljekarniki lanci, ali i neke manje ustanove s nekoliko ljekarni (upanijske
u Koprivnici, Rijeci,...) implementirale taj
sustav.

Belupo klub

Timski rad donosi uspjeh

Zahvaljujui otvorenoj komunikaciji i spremnosti na pomo te korisnIM savjetIMA kolega,
svakodnevno nadograujem svoje znanje
Pie: Ana Pu, dr. med. vet., struna suradnica
Na samom poetku htjela bih se ukratko
predstaviti. Roena sam u Koprivnici 1986.
gdje sam zavrila osnovnu kolu i gimnaziju.
Zbog velike ljubavi prema ivotinjama, odluila sam upisati Veterinarski fakultet, koji
sam zavrila u redovitom roku 2011. godine.
elei proiriti svoja znanja, 2012. g. upisala sam poslijediplomski studij Menadment
poslovnih sustava na Fakultetu organizacije
i informatike u Varadinu. Nakon jednogodinjeg iskustva u prodaji lijekova, traei
bolji posao, 2013. godine zaposlila sam se u
Belupu, na radnom mjestu strunog suradnika u Odjelu Medicinskih poslova i farmakovigilancije.
Sektor Razvoj poslovanja i registracije podijeljen je na dvije slube: Razvoj poslovanja
te Regulatorni poslovi koji ima tri odjela:
Farmaceutski poslovi, Regulatorna informatika i Medicinski poslovi i farmakovigilancija, u kojem sam zaposlena od svibnja
2013. g. na radnom mjestu strunog suradnika. Unato podjeli poslova po odjelima,
svi smo dio jednog tima te svi imamo isti
cilj, a to je pridonijeti uspjehu nae kompanije.
Moja trenutna zaduenja obuhvaaju pripremu i izradu pretklinike i klinike dokumentacije pri registraciji, obnovi registracije i varijacijama, prema predvienom planu
i u zadanim rokovima, evaluaciju pretklinike dokumentacije lijekova vanjskih partnera, toksikoloku analizu podataka o lijeku,
u suradnji s kolegama iz Sektora Razvoja i
Upravljanja kvalitetom i pretraivanje literaturnih izvora i baza podataka dostupnih u
Belupu, u svrhu prikupljanja novih medicinskih i znanstvenih saznanja o lijekovima iz
Belupova porfelja.
Kao struna suradnica uvijek se trudim
uvijek ovladavati novim vjetinama i znanjima iz podruja prvenstveno pretklinike dokumentacije to je fokus mojih zadataka. Svakodnevno nastojim pravovremeno i kvalitetno obaviti sve postavljene
mi zadatke, a u tome mi pomau kolege
u svakodnevnoj neformalnoj komunikaciji, ali i internim edukacijama organizira-

nim unutar sektora i kompanije te, kada

je mogue, pohaanjem vanjskih strunih
edukacija.
Smatram da je rad u farmaceutskoj industriji iznimno vaan i odgovoran posao, jer
nam je zdravlje pacijenata, naih korisnika,
uvijek na prvom mjestu te da svaki djelatnik
Belupa snosi veliku odgovornost u obavljanju poslova iz svog djelokruga rada.
Tim s kojim svakodnevno radim vrlo je stru-

23

an i odgovoran, a posebno elim istaknuti

radnu atmosferu koja je izrazito poticajna,
ugodna i prijateljska. Zahvaljujui otvorenoj komunikaciji i spremnosti na pomo i
korisne savjete kolega, svakodnevno nadograujem svoje znanje na tom podruju.
Upravo takvo stimulativno radno okruje
uvelike mi pomae u rjeavanju poslovnih
zadataka, a uspjean timski rad pridonosi
boljem poslovanju nae kompanije.

Belupo klub

Otvorena suradnja vana je za

uspjean zavretak nabave
Pie: Slavko Harambaa, dipl. oec., voditelj
nabavnih poslova
U Belupu sam zaposlen od 1993. godine, a u
sektoru Nabave radim od poetka 2007. godine. U sektoru radi 13 zaposlenika, a svatko je zaduen za nabavu odreenih grupa
materijala. Posao koji trenutano radim
vrlo je zanimljiv, dinamian i odgovoran,
a vezan je uz nabavu osnovnih sredstava,
investicijskog odravanja, uredskog namjetaja, sitnog inventara; marketinkih usluga
(televizija, radio, print, kao i drugih usluga
marketinkih agencija); nabavu slubenih
vozila putem leasinga; nabavu reklamnog
materijala; isto tako sudjelujem i u proces
nabave osnovnih sredstava i rezervnih dijelova od dobavljaa iz inozemstva. Takoer obavljam i poslove nabave osnovnih
sredstava, sitnog inventara, uredskog namjetaja i potronog materijala za Ljekarne
Deltis Pharm.
Ono to se oekuje, a to je i moj zadatak, je
da svaki proces nabave pratim od samog poetka, od prikupljanja ponuda od dobavljaa
pa sve do verifikacije fakture dobavljaa.
Svaki proces nabave zapoinje zaprimanjem naloga od krajnjeg korisnika. Nakon
toga pismenim putem ili najee u dananje vrijeme e-potom kontaktira se najmanje tri dobavljaa od kojih se oekuju ponude. Zajedno s krajnjim korisnikom odluuje se od kojeg e se dobavljaa naruiti.
U sluaju nabave osnovnih sredstava kao i
investicijskog odravanja, kada to predmet
zahtijeva, formira se i sastaje etverolana
komisija koja s dobavljaima pregovara i
odluuje koji dobavlja dobiva posao. Nakon toga u suradnji s naom Pravnom slubom izrauje se prijedlog kupoprodajnog
ugovora koji se alje dobavljau na suglasnost i potpis. Do trenutka dobavljaeve
isporuke robe s njim treba biti u stalnom
kontaktu, kako bi se rijeili mogui problemi. Ako s dobavljaem nije dogovoreno da
on isporui robu, treba organizirati prijevoz
u emu uspjeno suraujemo s naom slubom disponentskih poslova. Na kraju, ako
je sve u redu, obavlja se kontrola i verifikacija fakture dobavljaa, a ako krajnji korisnik
ima prigovor na isporuenu robu pokree se

Zahvaljujui timskom radu, dobroj organizaciji i svakodnevnoj

komunikaciji unutar tima problemi koji se javljaju vrlo se brzo
i kvalitetno rjeavaju
reklamacijski postupak prema dobavljau i
pripremaju se potrebni dokumenti za povrat dobavljau.
to se tie suradnje s ostalim slubama,
moram napomenuti da imam jako dobru i
otvorenu suradnju sa svim slubama unutar
nae kompanije i u Koprivnici i u Zagrebu,
a to je takoer jedan od bitnih faktora da

24

se uspjeno zavri proces nabave odreenih materijala. Vrlo sam zadovoljan svojim
radnim okruenjem. Zahvaljujui timskom
radu, dobroj organizaciji i svakodnevnoj
komunikaciji unutar tima problemi koji se
javljaju vrlo se brzo i kvalitetno rjeavaju.
I na kraju elim rei da sam vrlo zadovoljan i
sretan poslom koji obavljam u Belupu.

Psiholoka samopomo

Tekih ljudi e uvijek biti

Valja imati na umu da koliko e osobe biti teke ovisi o naem uvjerenju
o vlastitoj vrijednosti, vlastitom samopouzdanju i profesionalnoj hrabrosti
Pripremio: dr. Ivo Belan
Nema radnog mjesta na kojem se neete
suoiti s tekim osobama (kolege, efovi, kupci, prijatelji). Meutim, valja drati
na umu da koliko e oni biti teki ovisit
e o vaem uvjerenju o vlastitoj vrijednosti, vlastitom samopouzdanju i profesionalnoj hrabrosti. Pronai uljudne naine, u
vrijeme dok se odrava razumna distanca,
prua najbolju ansu da ne doe do prekida
barem onih neophodnih kontakata s tekim kolegama na poslu.
Takve teke osobe mogu biti najrazliitiji
tipovi. Ima ih koji konstantno govore i nikada ne sluaju. Zatim, neki drugi moraju
uvijek imati zadnju rije. Neki ne ispunjavaju preuzete obaveze, ali kritiziraju one koji
te obaveze i nisu trebali obaviti. Natjeu se
s vama kako bi preuzeli vlast, utjecaj, privilegiju, nastoje biti u sreditu panje. Neki
odu predaleko u dodvoravanju i dobivanju
efovog pozitivnog miljenja o njima, a na
vau tetu. Neke kolege pokuavaju vas
potkopati (esto se kae podmazuju
dasku na kojoj stojite) i stalno osjeate da
morate paziti na svoja lea. Nekolicina takvih tekih nekada formiraju i grupe (klike), a vas ostavljaju izvan grupe. Njima je
zajedniko vi ste taj koji se mora obraati
njima.
Da li se redovno zbog nekog kolege osjeate zastraeni, bojite li se raditi u njegovoj blizini ili vas on vrijea, kritizira, va rad
ismijava, na sastancima o vama javno raspravlja pred efom, krade vae zasluge?
Ako neto od toga doivljavate i ako vas to
moe utjeiti, niste jedini. Nema te tvrtke,
nema tog radnog mjesta gdje se ne dogaaju takve neugodne situacije.
Neki ljudi naprosto isijavaju negativizam.

Oni ne vole svoj posao, ne vole svoju kompaniju, smatraju da se efovi prema njima
odnose ne-fer. Kako bilo da bilo, pogoena osoba moe biti sigurna da se situacija
nee poboljati sama od sebe. Ako ne poduzme nita, situacija obino postaje i gora.
To jest, konflikt tiho vrije neposredno ispod
povrine i esto kontraproduktivno izbije
na povrinu. Jednom kad ovjek postane
svjestan to se dogaa i spreman je due
vremena ivjeti s takvom situacijom, to nije
preporuljiva opcija. Daleko je bolje obratiti se tekoj osobi jo dok moete odravati
objektivnost i emocionalnu kontrolu. Stalno se aliti na kolegu/kolegicu ili na takvu
situaciju, brzo vam moe priskrbiti titulu
dosadnjakovia ili cmizdravca, nitavca. A
i ef se moe uditi kako to da niste sposoban rijeiti svoje probleme.
Ono to je jo vanije, ako stalno ulazite u
konflikte na poslu, ne samo da vam se moe
predbaciti kako niste sposobni rijeiti situaciju na nain zrelog profesionalca, nego
vas se moe okriviti da ste i sami teka
osoba. Tu je etiketu teko izbjei i moe
imati razorne posljedice za vau karijeru.
Na kraju, ako se situacija vremenom pogorava, kompanija i va ef mogu postati
umorni od vas i moglo bi se dogoditi da izgubite posao.
Pristupi rjeavanju problema mogu biti vrlo
raznoliki. Suoiti se sa svaalicom, izazivaem, nasilnikom javno moe rezultirati katastrofom. Postoje drugi produktivniji naini suoavanja s tekim kolegom na poslu.
Svaka osoba moe svladati, poboljati svoju vjetinu tog suoavanja.
Jedna od prvih preporuka je: izdignuti se
iznad svih tih svaa i prepirki. Naprosto
morate svladati svoj strah od konfrontacije i
25

konflikta. Konfrontacija nije nikada laka, ali

je esto potrebna ako elite ouvati svoja
prava na poslu. Premda konfrontacija gotovo nikad nije va prvi izbor, dobre vijesti
su da ona ipak moe rezultirati da se nakon
nje osjeate bolje i ugodnije.
Razumljivo, uvijek je preporuljivo i korisno biti dobar s ljudima u okruenju i razviti efikasne radne odnose. O meuljudskim
odnosima koje ete uspostaviti na poslu,
ovisit e hoete li podrivati svoje zaposlenje i svoju karijeru. Bez obzira kakva vam je
naobrazba ili titula, ako niste sposobni odravati dobre meuljudske odnose, neete
uspjeti u ivotu. Djelotvorni odnosi donose
uspjeh i zadovoljstvo na radnom mjestu.
Nita nije destruktivnije na radnom mjestu
nego teak ef/efica. Svaki zaposlenik u
svojoj karijeri ima ne jednog, nego niz efova. Vjerojatno, veina od njih su sposobni,
ljubazni, uravnoteeni, vrijedni vaeg povjerenja i potovanja. Naalost, ponekad
zaposlenici imaju teke efove, kojim onda
negativno utjeu na elju zaposlenika za
ukljuivanjem i elju da pridonesu poslu.
Stvarajte pozitivno ozraje na radnom
mjestu
Svaki zaposlenik treba raditi na tome da
na radnom mjestu stvori pozitivno ozraje
i dobre meuljudske odnose. Svaki kolega,
prijateljski raspoloen, moe mu u tome
pomoi i tako se stvaraju efikasni timovi. Takvi timovi su od kljune vanosti za
uspostavljanje normalnih odnosa s onim
tekim osobama, koji se destruktivno ponaaju.
Naravno, i traevi su veoma raireni na
svim radnim mjestima. Jedan je kazao da
su traevi bri i od interneta. Nekada izgleda kao da ljudi nemaju nita pametnije i-

aktualno

Prikaz znanstvenog rada

Predrasude o
pacijenata i

Bez obzira kakva vam je naobrazba ili titula, ako niste sposobni
odravati dobre meuljudske odnose neete uspjeti u ivotu
niti nego da jedan drugog traaju. Traa se
svoja kompanija, svoje kolege na poslu i
svoje efove. Svakog se traa. Razumljivo,
treba odstraniti sve traeve sa svog radnom
mjesta.
Dakle, kako postupati s tekim ljudima?
Prvo treba poeti s preispitivanjem samog
sebe. Jeste li sigurni da druga osoba stvarno
predstavlja problem i da ne reagirate pretjerano? Doivljavate li potekoe uvijek s istim
tipom osobe ili u istim situacijama? Razmislite malo, preispitajte to doivljavate u odnosu s prijateljem ili kolegom u koje imate
povjerenja. Kada ste objekt nekog napada
ili vidite da ef podrava udno ponaanje
kolege, esto je teko objektivno procijeniti
koje vam opcije preostaju. Ljutnja, bol, ponienje, strah i zabrinutost da ete situaciju
uiniti jo gorom legitimne su emocije.
Uvijek je preporuljivo prii osobi s kojom
imate problem i zamoliti za privatni razgovor. Porazgovarajte s kolegom o tome to
vas smeta, ali na nain Ja poruke. Koritenje Ja poruke je komunikacijski pristup
koji se vie fokusira na va doivljaj situacije. Produktivnije je i poeljnije zapoeti suoavanje s: Nije mi drago kad ti ili Smeta
mi kad ti ili Osjeam se ponien i uvrijeen kad ti, nego krenuti s napadom i optuivanjem druge osobe. Nitko se ne moe i
nee ljutiti na vas niti se s vama svaati, ako
izraavate svoje osjeaje. Objasnite kolegi
otvoreno i direktno kako njegovo ponaanje djeluje na vas.
Budite ugodni i pozitivni u razgovoru s dru-

gom osobom. Ta osoba moe ak biti nesvjesna utjecaja svojih rijei ili ponaanja na
vas. Naalost, neke teke osobe naprosto
ne vode nikakvu brigu o svom odnosu s drugim ljudima. Za vrijeme razgovora pokuajte postii suglasnost o pozitivnim akcijama,
onima koje pruaju podrku i njemu i vama.
Pratite rezultate takvih diskusija. Je li se ponaanje druge osobe promijenilo? Na bolje?
Ili na gore? Procijenite je li potreban dodatni razgovor. Radite na ostvarivanju mira.
Moe se koristiti i lagani humor ili lagani
sarkazam. Neutralizirati razblaiti neugodnu situaciju s humorom moe biti vrlo
dobar obrambeni mehanizam.
Uvijek budite svjesni negativnog utjecaja kojeg teki suradnik moe imati na vas.
Konano, vaa je odgovornost brinuti se o
sebi, a ne predati se njegovoj/njezinoj taktici. Pokuajte pronai osobe na poslu ili izvan
posla koje vam mogu pruiti psiholoku podrku u ventiliranju svojih frustracija.
Preporuljivo je voditi dnevnik svih razgovora i incidentnih situacija. Ti dnevnici pomau kada teka osoba pokua lagati ili
iskriviti ono to se ustvari dogodilo. Dobro
je ukljuiti u dnevnik datum, vrijeme, mjesto i imena eventualnih svjedoka.
Ako, konano, ipak ne moete izai na kraj
s takvim ljudima, bez obzira na sve to ste
probali, nemojte pokuavati prolongirati
svoju agoniju, svoje muke due nego to
je apsolutno potrebno. im vam se ukae
prilika, naprosto udaljite se iz radnog okruenja takve zle osobe.
26

Pie: mr.sc. Vanja ulevski,

direktor Predstavnitva Belupa u
Makedoniji
Tijekom vie od etiri dekade atopini
kortikosteroidi (KS) postali su vodei
lijekovi u tretmanu vie dermatolokih stanja. Od sinteze hidrokortizona
1951. godine, na trite se plasiralo
sve vie formulacija lokalne doze fokusiranjem pozornosti na razvoj vie
molekula monih lijekova ija je biodostupnost poboljana, a rizici negativnih uinaka smanjeni (1).
Kada je koriten na odgovarajui
nain, prema savjetima koje su dali
zdravstveni profesionalci (lijenik i/ili
ljekarnik), TC tretman moe osigurati
visokosigurnu metodu kontroliranja
simptoma/bolesti i restauracije kvalitete ivota pacijenata.
U svakodnevnoj praksi nije neuobiajeno da pacijenti izraze iracionalni strah i/ili zabrinutost u svezi
s uporabom TC-a, to moe voditi
k loem pridravanju lijeenja i nedostatku uspjenih klinikih ishoda.
Kortikosteroidna fobija kod pacijenata moe se istaknuti osobnim
iskustvom, divergentnim savjetom
ljekarnika ili lijenika, divergentnim
savjetom prijatelja i obitelji, informacijama koje se mogu nai na internetu
itd. Takoer, pacijenti imaju pogreno
miljenje o TC-u, povezujui ga s anabolikim ili oralnim steroidima (2).
Zbog toga je cilj ove studije bio prikupiti informacije o uestalosti upotrebe TC-a kod pacijenata u R. Makedoniji te utvrditi razloge (ako oni doista
postoje) nepridravanja preporuka o
TC lijeenju.

Materijali i metode
Anonimni upitnik pripremljen specijalno za ovu studiju odnosio se na
demografsko pitanje, TC lijeenje koriteno tijekom prole godine i izvor
i prevalencije kortikosteroidne fobije
kod pacijenata. Kvalitativni podaci

o upotrebi lokalnih kortikosteroida kod

zdravstvenih djelatnika u Makedoniji
Cilj studije bio je prikupiti informacije o uestalosti upotrebe TC-a kod pacijenata u Makedoniji
te utvrditi razloge (ako oni doista postoje) nepridravanja preporuka o TC lijeenju
bili su prikupljeni u razdoblju od listopada
2013. do oujka 2014. godine od pacijenata
koji su se naruivali kod lijenika ili lokalnog
ljekarnika u razliitim regijama R. Makedonije.
Bilo je distribuirano 150 upitnika od kojih je
113 bilo vraeno (stopa odgovora 75.34 %)
i ukljueno u analizu. Priloeno propratno
pismo posluilo je kao suglasnost u svezi s
upitnikom.
Podaci su bili obraeni koritenjem Microsoft Excel (Microsoft Corp. Redmond, WA,
USA) i evaluirani koritenjem softvera za
multivarijantnu statistiku analizu (SIMCA
13, Umetrics AB, Sweden). Znaajnim su
smatrane vrijednosti p manje od .05.
Rezultati i diskusija
Od anketiranih, 36.6 % bili su mukarci,
dok je 63.4 % bilo ena. Srednja standardna devijacija (SD) starosti ispitanika bila
42.2 8.1 godina. 15.2 % pacijenata bili su
niskog, 49.1 % srednjeg i 35.7 visokog socioekonomskog statusa (prihod per capita
na mjesec: 100, 200 odnosno vie od 200
eura). 1.8 % ispitanika bilo je bez ikakvog
obrazovanja, 14.2 % s osnovnom izobrazbom, 33.6 % sa srednjom spremom i 50.4
% sa sveuilinom diplomom. 91.1 % ispitanika nisu bili zdravstveni profesionalci, odnosno njih 8.9 %, bili su lijenici, ljekarnici,
tehniari, sestre itd.
Slika 1 prikazuje grafikon (mapu) X opservacija (demografske karakteristike uzorka
spol, doba, socioekonomski status, izobrazba), koji pokazuje da si X opservacije
dobro odgovaraju izmeu sebe bez nazonosti outliera i ostalih matrica u podacima.

Slika 1. Prozor X prostora izvrene analize.

Tijekom prole godine, prosjeno 68.2 %

subjekata ili lanova uih obitelji koristilo
je TC, uglavnom kod lijeenja kontaktnog
dermatitisa. Sudionici su bili upitani koliko
su dugo koristili svoj najnoviji TC. Trajanje
tretmana nije bilo definirano kod 19.5 % su27

aktualno

bjekata dok 5.3 % nije bilo sigurno. Veina

ispitanika (48.7 %) koristila je TC manje od
dva puta u usporedbi s 25.5 % koji su prole
godine koristili TC vie od etiri puta.
Pitanjem Da li imate negativni stav o terapiji s TC? procjenjuje se kortikofobija kod
ispitanika. Zanimljivo je da je vie od 30 %
lijenika dalo potvrdan odgovor, od kojih
su dominantni pedijatri: njih 74 % izrazilo
je strah pri preporuci TC-a.
Ukupno 58.4 % pacijenata vjeruje da je TC
tretman siguran te koriste TC bez straha,
posebice 1). Pacijenti iz skupine niskog socioekonomskog statusa i oni s 2). osnovnom izobrazbom (Slika 2, negativne vrijednosti). Ispitanici iz skupine srednjega
socioekonomskog statusa, 4). sa srednjom
spremom i 5). sveuilinom diplomom te
6). nezdravstveni profesionalci (Slika 2
pozitivne vrijednosti) bili su znaajno zabrinuti glede upotrebe (p<.05) kao rezultat
prethodnog nezadovoljstva uinkovitou
tretmana ili straha od potencijalnih negativnih uinaka (3). Zanimljivo, 62.1 % pacijenata nije znalo negativne uinke TC-a ili
nisu imali bilo kakvog iskustva, meutim i
dalje se boje njihova koritenja.
Kada je u pitanju suradnju izmeu lijenika
i magistra radi unaprjeenja uporabe TC-a,
ona je na vrlo niskoj razini, odnosno samo
14 % magistra vjeruje lijeniku u preporuci
TC-a, dok je taj postotak lijenika koji vjeruju magistri samo 1,2 %.
Zakljuci
Kortikofobija u pacijenata i specijalista pedijatra u R. Makedoniji povezana je s vie
imbenika. Razumijevanje potekoa s kojima su suoavaju pacijenti i specijalisti pedijatri te njihovog potencijalnog strahova-

Slika 2. Da li imate negativni stav o terapiji s TC?

Slika 3. Kortikofobija kod pacijenata koji su sudjelovali u studiji (n = 113)

nja od TC-a osigurat e okvir strategije poticanja povjerenja i pridravanja TC lijeenja.

Kako bi prevladali kortikofobiju potrebno je

Biografija
Vanja ulevski je nakon zavrenog Farmaceutskog fakulteta u Skoplju 1990. zapoeo svoj profesionalni angaman
u ljekarni. Godine 1995. zaposlio se u makedonskoj farmaceutskoj kompaniji Replek, a 1998. g., kada je osnovano
Predstavnitvo, poinje raditi za Belupo. 2000. g. zavrio je
i Poslovnu kolu na Bledu IEDC.
Poslijediplomski znanstveni studij na Farmaceutskom fakultetu u Skoplju upisao
je 2012. g. na katedri Farmaceutske tehnologije, smjer Kozmetologije. Dugogodinji rad s dermatolokim preparatima, a ujedno i s dermatolozima bili su motiv
za izradu znanstvenog rada Predrasude o upotrebi lokalnih kortikosteroida
priroda, porijeklo i frekvencija. Rad je obranio 31. listopada 2014. g. Mentorica
je bila prof. dr. Marija Glava Dodov, dok su u Povjerenstvu obrane bili prof. dr.
Aneta Dimitrovska i doc. dr. Zoran Sterjev.

28

educirati zdravstvene djelatnike, posebno

pedijatre te unaprjeivati suradnju izmeu
magistra i lijenika ime bi pacijenti dobili
potrebne informacije za pravilnu uporabu
TC-a.

LITERATURA
1. Charman C, Williams H, The use of corticosteroids and corticosteroid phobia in atopic
dermatitis. Clinics in Dermatology 2003; 21:
193-200.
2. Moret L, Anthoine E, Aubert-Wastiaux H,
Le Rhun A, Leux C et al. TOPICOP: A New
Scale Evaluating Topical Corticosteroid Phobia
among Atopic Dermatitis Outpatients and Their
Parents. PLoS ONE 2013; 8(10): e76493.
3. Brown K.K, Rehmus W.E, Kimball A.B, Determining the relative importance of patient motivations for nonadhering to topical corticosteroid therapy in psoriasis. J. Am. Acad. Dermatol.
2006; 55: 607-613.

Va Zdravko

obitelj

Ljudi danas imaju stanove i kue, odjeu s potpisom, skije, skupe satove,
sjajno ulatene cipele. Ali sve je to zamjenjivo, samo je ta stara fotografija
dragocjena. Fotografija obitelji
Obitelj je sve. Imaju ljudi stanove, automobile, perilice, plazme, mobitele. Ali
stanovi se prodaju i zamijene veima,
automobili ostare, a perilice naprosto
otkau suradnju. Jedino to ovjek sa sigurnou ima jest ba obitelj. Kau da je
vrijeme Boia i Nove godine za mnoge
stresno ili ak tuno. Sve one koji su iz
raznoraznih razloga ostali sami. Negdje
u neki daleki grad, dravu ili kontinent
otili su sin i ki, u bolja sjeanja otputovali stara majka, otac ili umorna baka.
Nismo mala djeca da ne bismo znali to
je ivot. Svi smo poput gorespomenute
perilice. Radimo, radimo, a onda nam
jedan dan ponu kripati kosti. Kvarljiva
smo roba.
Teka su vremena. Svi to jako dobro
osjeamo na svojoj koi. Da bi opstali
ljudi puno rade, ne diu se sa stolca,
jure neprestano, jedu brzu hranu i
stalno negdje kasne. Neki su zbog
krize osiromaili pa nemaju novca za
potegnuti nekoliko stotina kilometara
dalje i tamo sjesti za stol s najboljim
stolnjakom koji se uva samo za svearske prigode, vaditi juhu ih sto godina
stare zdjele ili piti bijelo vino iz aa na
stalku koje se ve sutradan pakiraju
u kutiju i ekaju slijedeu godinu da bi
bile koritene. Ako nita drugo, najblie
treba, ak i ako su daleko nazvati i pitati:
Kako si?
Nije to zamjena za vienje, ali to emo?
Uostalom, nismo li odrastali smijui se
prii o pokojnom tetecu Anti kojeg bi
njegova ljutita ena navikala jer je opet
pio vinjak iz boce, a on tvrdio da je stvar
u loem epu zbog kojeg alkohol hlapi. A
strina nam Ana? Zar moemo zaboraviti
kako je uvijek za subotnjih ljetnih noi
bila na prozoru? I htjela-nehtjela morala
vidjeti tko se u koje doba vraa iz disko
klubova koji su bili u modi. Naravno,

primjetila je i da je mlaa ki najblie

susjede dola u tri nou i da ju je dopratio neki muki. Ali naao se i jedan koji
ju je pitao:
A to si ti molim te lijepo radila u tri u
noi na prozoru?
A tada se naa strinka razjarila, crvenilo
joj buknulo u lice, a usne zadrhtale.
Bezobraznie jedan. Ja sam se htjela
nadisati zraka jer je u sobi bilo zaguljivo. Nije valjda da me eli optuiti da
sam pijunirala?
Bilo bi puno lake kada bi nai stari svoje
umorne kosti eljeli premjestiti negdje
blie nama koji ivimo u velikim i bunim
gradovima. Jer velika nam mjesta ipak
daju malo vie prilike da se snaemo u
ovim tekim vremenima. Kada bismo
bili spremni ivjeti u nekom stanu s
liftom jer bi onda lake i ee izlazili iz
zgrade, trgovine bi im bile blie, trnice
minutu hoda. Ali imaju oni svoje cvijee
i sivu staru maku koja nikome ne pripa-

da, ali zato dvorite pripada samo njoj.

I neka im njihovih dvorita i maaka,
jedino je ipak malo tuno kada ovjek
ne moe samo tako skoknuti i osobno
estitati praznike. Ponekad se nou
probudim i mislim na svoju staru mater.
U dobra sjeanja su redom otili babe,
djedovi, pa i moj otac I dignem se i
vrtim fotografiju koju uvam u ladici.
Ona, mlada seoska uiteljica u sivom
kostimiu, moda kasne ezdesete, do
nje dvije uenice, sada ezdesetogodinjakinje i ja, petogodinjak, oble glave,
zalizane kose u u uskom kaputiu, smeem vjerojatno premda nije sigurno jer
je fotografija crno-bijela. Na poleini
te fotografija vaan podatak. Nova
godina 1969.
I rei u vam jo neto. Imaju ljudi stanove i kue, odjeu s potpisom, skije,
skupe satove, sjajno ulatene cipele.
Ali sve je to zamjenjivo, samo je ta
stara fotografija dragocjena. Jer ona
me podsjea da smo nekada u nekom
drukijem vremenu, dravi, politikoj i
ekonomskoj situaciji takoer bili obitelj
i osjeali potrebu zajedniki proslaviti
odlazak jedne i dolazak druge godine.
I znali smo da je sve od danas do sutra
i da nas puno toga dobrog, pa i loeg u
ivotu eka. Prole su od tada mnoge
godine, slavilo se ovako ili onako, nekad
sjajnije, nekad bijednije. Ali, evo, jo
smo tu. Sa sijedom kosom koju onda
nismo imali, naoalama na nosu koje
nam onda nisu trebale, da, mue nas
tlakovi, eeri, iijasi, sinusi. Ali jo smo
tu. I jo smo obitelj.

Jo smo tu. Sa sijedom kosom koju onda nismo imali,

naoalama na nosu koje nam onda nisu trebale, da,
mue nas tlakovi, eeri, iijasi, sinusi. Ali jo smo
tu. I jo smo obitelj
29

Komentari i analize

OSIGURATI KVALITETAN I DJELOTVORAN PROIZVOD

Kinetika oslobaanja djelatne

Pie: Sinia
Glavanovi, dipl.
ing. kemije,
rukovoditelj
analitikih
laboratorija

Brzina otapanja (engl. dissolution rate)

moe se definirati kao koliina tvari koja se
otopi u jedinici vremena na meupovrini
tekuina/krutina, kod odreene temperature i sastava otapala. Otapanje se moe
smatrati specifinim tipom heterogenih
reakcija kod kojih se odvija prijenos mase
kao ukupni rezultat migracije i depozicije
molekula otopljene tvari na vrstoj povrini.
Heterogene reakcije se mogu podijeliti u tri
glavne skupine:
a) Reakcija ili meudjelovanje na meupovrini je mnogo bre nego prijenos reaktanata i produkata s povrine. Kod te vrste reakcija brzina reakcija ovisi o procesu prijenosa tvari. Kod otapanja prijenos
tvari se odvija difuzijom ili/i konvekcijom
molekula soluta s meufazne granice u
otopinu.
b) Reakcija na meupovrini se odvija znatno sporije nego prijenos tvari te je reakcija na meupovrini korak koji odreuje
ukupnu brzinu reakcije. Kod otapanja to
je sluaj kad su oslobaanje i depozicija
molekula soluta s meufaze procesi koji
odreuju ukupnu brzinu reakcije.
c) Reakcije kod kojih su brzine transporta
tvari i reakcije na meugranici podjednake. Ukupna brzina otapanja djelatne
tvari kod ovog tipa reakcija ovisi o oba
procesa.
Najjednostavnija teorija otapanja tvari, teorija sloja, takoer znana kao model difuzijskog sloja, pretpostavlja da otapanje pripada prvom tipu heterogenih reakcija kod
kojeg ukupna brzina reakcije ovisi o procesu
prijenosa tvari.

Testovi oslobaanja intenzivno se koriste u fazi razvoja lijeka

kako bi se razvila i optimizirala formulacija koja osigurava
kvalitetan i djelotvoran proizvod
Model difuzijskog sloja (teorija sloja)
Proces otapanja kristala uronjenog u otapalo bez reaktivnih i elektrostatskih djelovanja, vjerojatno je najjednostavnija ilustracija teorijskog koncepta otapanja. Proces ukljuuje dva uzastopna koraka; (a) otapanje
krutine na meupovrini i (b) difuziju otopljene tvari prema unutranjosti otopine
(engl. bulk solution). Prvi korak je vrlo brz i
rezultira stvaranjem zasienog sloja pri samoj povrini kristala koji se moe smatrati
nepokretnim. Drugi korak je sporiji i zbog
toga odreuje ukupnu brzinu otapanja.
Jednu od najranijih studija o difuziji napravio je Fick 1835. Fickov prvi zakon difuzije
kod ustaljenog stanja glasi:

gdje je Jix fluks tvari (koliina otopljene supstancije koja proe po jedinici povrine okomito na tu povrinu), D difuzijski koeficijent
i gradijent koncentracije c po x osi.
Prvi Fickov zakon pokriva samo difuziju
u ravnotenom stanju, meutim kako se
koncentracija otopljene tvari mijenja s vremenom govori drugi Fickov zakon. Koliina
tvari koja se nakuplja u elementu volumena
u odreenom vremenskom intervalu jednaka je razlici koliina tvari koja ue i izae iz
promatranog dijela volumena (slika 1).

(2)

Ukoliko difuzijski koeficijent D ne ovisi o

koncentraciji estica (difuzijski koeficijent
ne ovisi tada ni o poloaju) drugi Fickov zakon se moe pojednostaviti u:


(1)

Slika 1. Difuzija estica u otopini

nepomini sloj otapala debljine h, s koncentracijom cs

kristal
otapalo s koncentr otapalo s koncentracijom ct

Slika 2. Model difuzijskog sloja

30

e tvari iz farmaceutskih oblika

Ispitivanjem oslobaanja djelatne tvari iz farmaceutskih
oblika mogue je relativno jednostavno i brzo dobiti
informacije o mehanizmima koji se dogaaju u lijeku tijekom
njegovog izlaganja mediju


(3)

Noyes i Whitney su 1897. g. prouavali otapanje benzojeve kiseline i olovovog klorida

u vodi. Na osnovu drugog Fickovog zakona
izveli su osnovnu jednadbu za otapanje kojom su mogli objasniti dobivene rezultate

(4)

gdje je dc/dt brzina otapanja, K konstanta

proporcionalnosti (konstanta otapanja
izraena u cm s-1), cs ravnotena koncentracija (konstantna koncentracija zasienja
ili maksimalna topljivost) i ct koncentracija
u vremenu t. Ukljuivanjem povrine neotopljenih estica kristala izloenih mediju u
prethodni izraz dobiva se jednadba:

(5)

Nernst je predloio da se oko neotopljenih

estica kristala stvara tanki film otapala, nepomini sloj debljine h i da se difuzija odvija na granici toga sloja prema unutranjosti
otopine.
Slika 2.
Tijekom prouavanja faktora koji utjeu na
konstantu k1 ukljuen je prvi Fickov zakon
difuzije u izraz 5 i proiren na

(6)

gdje je D difuzijski koeficijent, h debljina nepominog difuzijskog sloja i v volumen medija. Jednadba 7 opisuje kinetiku otapanja
prvog reda gdje je logaritam koncentracije
proporcionalan vremenu, a nagib tog pravca je konstanta brzine otapanja (slika 3).
Ako je u jednadbi 7 volumen medija relativno velik tako da je ct << cs (obino manje
od 10%) govori se o sink uvjetima. U tom
sluaju koncentracijski gradijent (cs ct) se
moe reducirati na cs (cs je konstanta), a
jednadba 6 pisati kao:

(7)

Ukoliko su volumen i povrina tijekom procesa otapanja konstantni jednadba 8 se

31

Komentari i analize

moe napisati kao

(8)

Jednadba 8 opisuje brzinu otapanja pri

sink uvjetima i predstavlja kinetiku otapanja nultog reda (slika 3.)
Vjeruje se da jednadba 8 aproksimira in

vivo uvjete, budui da su bioloke studije apsorpcije lijekova pokazale da se s obje strane epitelnog sloja crijevnog zida vrlo brzo
uspostavlja ravnotena koncentracija lijeka
te da se lijekovi gotovo odmah nakon otapanja apsorbiraju. Drugim rijeima, gastrointestinalni sustav djeluje kao prirodni lijevak (sink) u kojem se lijek apsorbira odmah

Slika 3. Kinetika prvog reda (brzina otapanja kod ne-sink uvjeta) i kinetika nultog reda (brzina
otapanja kod sink uvjeta)

nakon to prijee u otopinu. Zbog toga,

brzina otapanja umjereno topljivih lijekova
predstavlja glavnu ulogu kod odreivanja
bioraspoloivosti. (Bioraspoloivost oznaava brzinu i obim apsorpcije aktivne tvari
iz farmaceutskog oblika i njenu raspoloivost (dostupnost) u sistemskoj cirkulaciji.)
Budui da se in vivo otapanje lijeka uvijek
odvija pri sink uvjetima in vitro odreivanje brzine otapanja takoer je nuno uvijek
provesti pri sink uvjetima. Sink uvjeti in vitro se odravaju koritenjem velikog volumena medija za otapanje ili neprestanom
zamjenom otapala svjeim otapalom odreenom brzinom.
Teorijski koncept oslobaanja lijeka iz
dozirnih oblika
Kod odreivanja brzine oslobaanja lijeka
iz vrstih dozirnih oblika (tableta, kapsula)
kod standardiziranih uvjeta potrebno je razmotriti dodatne fizikalno-kemijske procese
koji se ne javljaju kod otapanja iste kemijske supstancije. Ti dodatni procesi su: karakteristike moenja vrstog dozirnog oblika (moenje - sposobnost tekuine za lako
i ravnomjerno irenje po drugoj tekuini ili
vrstoj povrini), mogunost penetracije
medija u dozirni oblik (mogunost medija
da prodre u pore tableta ili kapsula), proces
bubrenja, raspadljivosti i agregacije.
Wagner je predloio sljedeu shemu za otapanje vrstih dozirnih oblika:
Slika 4.
Kasnije je Wagnerova shema dopunjena
procesima koji prethode procesu otapanja
vrstih dozirnih oblika. Carstensen je predloio sljedei redoslijed procesa:
1. Poetno mehaniko kanjenje
2. Moenje vrstog dozirnog oblika
3. Penetracija medija u dozirni oblik
4. Raspadanje
5. Deagregacija
6. Otapanje
7. Okluzija pojedinih estica lijeka

Slika 4. Wagnerova shema otapanja vrstih dozirnih oblika

Slika 6. Utjecaj dodirnog kuta na moenje povrine vrstog dozirnog oblika

32

Slika 5.
Moenje povrine vrstog dozirnog oblika
kontrolira pristup otapala na povrinu doze
i vrlo esto je ograniavajui faktor u procesu otapanja. Brzina moenja direktno je
proporcionalna povrinskoj napetosti na
meufazi i dodirnom kutu , kutu izmeu
vrste povrine i tekuine. Openito, dodirni kut vei od 90 ukazuje na slabo moenje.
Slika 6.
Dodatkom surfaktanta u formulaciju lijeka
ili u medij smanjuje se dodirni kut izmeu
vrste povrine i medija te na taj nain po-

je test raspadljivosti vrlo slab pokazatelj

bioraspoloivosti lijeka zbog turbulentnog
mijeanja koje se primjenjuje tijekom provoenja testa, kao i injenice da veliina
estica, topljivost lijeka i njegova kristalna
struktura znatno utjeu na otapanje djelatne tvari, a s druge strane uope ne utjeu na
raspadljivost tableta.

Slika 5. S
- krivulja
otapanja
vrstih
dozirnih
oblika

veava topljivost. Takoer prisutnost zraka

u mediju moe oteati otapanje jer se mjehurii zraka mogu uhvatiti u pore tableta i
tako biti barijera na meugranici povrine
tablete i medija.
Kod kapsula, elatinska ovojnica je izrazito
hidrofilna pa ne postoji problem s moenjem
(otapanjem) same kapsule, ali moenje praka unutar kapsule moe biti veliki problem
osobito ukoliko se u njega ugrauje hidrofobni lubrikant. Za tablete, moenje moe
biti uzrok spore penetracije otapala u samu
tabletu ime se znatno smanjuje brzina deagregacije. Taj efekt je osobito izraen kod tableta kod kojih je aktivna supstancija hidrofobna i ini vei dio formulacije ili koje u svom
sastavu imaju hidrofobne lubrikante (npr.
magnezijev stearat, talk) koji se tijekom tabletiranja istiskuju na povrinu tablete i tako
poveavaju dodirni kut. Carstensen je razmotrio utjecaj penetracije na brzinu deagregacije uz pomo Washburn-ove jednadbe:

(9)

gdje je L dubina penetracije, r radijus pore,

meupovrinska napetost, dodirni kut
(< 90), viskoznost i t vrijeme penetracije.
Meupovrinska napetost se javlja na meupovrini tekuina/krutina i definira se kao
energija (rad) potrebna za poveanje povrine tekuine zbog intermolekularnih sila.
Za kapsule je vrijeme deagregacije dano
izrazom

(10)

gdje je a irina kapsule. Valja naglasiti da

vrijeme deagregacije kapsula znatno ovisi
o jaini sabijanja praha. Ukoliko je prah jako

sabijen prosjena veliina pora r, se smanjuje ime dolazi do poveanja vremena deagregacije, odnosno usporavanja otapanja.
Kod tableta otapalo mora prodrijeti kroz
pore da bi se tableta raspala. Sve gore navedeno za prah unutar kapsula vrijedi i za
tablete, jedina razlika je da su pore u tabletama znatno manje nego pore u prahu kapsula. Time samo prodiranje medija u matriks tablete znatno ne utjee na raspadanje
i deagragaciju tableta. Stoga se u tablete
dodaju tvari za poboljanje raspadljivosti
koje pojaavaju bubrenje granula i naprezanje unutar same tablete to na kraju vodi
do pucanja i brzog raspada tablete. Vrijeme
raspadanja tableta D, dano je izrazom:

(11)

gdje je Q faktor povezan s penetracijom

medija i t vrijeme bubrenja. Kod velikih
vrstoa sabijanja tableta veliina pora, r,
se smanjuje, a vrijeme penetracije medija
poveava, a time i vrijeme raspada tablete.
Meutim, manja veliina pora smanjuje vrijeme bubrenja t. Zbog toga kod tableta veliina pora mora biti umjerena da bi se omoguilo dobro prodiranje medija u tabletu, a
istovremeno omoguilo bubrenje granula
unutar tablete koje vodi do njenog raspada. Procesi raspadanja i otapanja tablete
su zbog toga vrlo povezani. Oba procesa
se mogu opisati krivuljom S oblika (slika 5).
U nekim sluajevima raspadljivost tablete
moe biti korak koji odreuje brzinu procesa (engl. rate limiting step) otapanja i u
tim sluajevima test raspadljivosti moe se
povezati s podacima o in vivo oslobaanju
lijeka. Meutim, openito se pokazalo da
33

Kinetika oslobaanja djelatne tvari iz

neraspadljivih tableta
T. Higuchi je pokazao da se profil oslobaanja neraspadljivih tableta moe vrlo dobro
opisati jednadbom (6) koja se koristi za
praenje procesa otapanja iste supstancije:

(12)
gdje je dw /dt brzina pojavljivanja soluta u
otopini u vremenu t pri ne-sink i nereaktivnim uvjetima, te pri konstantnoj povrini
tablete.
U sluaju sink uvjeta (cs >> c) jednadba 12
se moe pojednostaviti u:

odnosno u

(13)

Prema izrazu 13 pri nereaktivnim, sink uvjetima i konstantnoj povrini oslobaanje djelatne tvari iz neraspadljivih tableta slijedi kinetiku nultog reda. Graf w o t je pravac s
nagibom K S cs. Meutim, na otapanje djelatne tvari iz konvencionalnih (uobiajenih)
tableta i kapsula znatno utjee povrina.
U sluaju farmaceutskih oblika s odgoenim oslobaanjem opaeno je da in vitro
podaci za oslobaanje slijede kinetiku pseudo prvog reda. Prikaz postotka neotopljenog lijeka pri sink uvjetima u logaritamskoj
skali u ovisnosti o vremenu u linearnoj skali
uobiajeno je pravac nakon poetnog vremena kanjenja (engl. lag time). Meutim,
pri ne-sink uvjetima pokazano je da podaci
slijede prividnu kinetiku drugog reda.
Wagnerova teorija
Godine 1969. Wagner je predstavio novi nain interpretacije podataka dobivenih iz in vitro testova oslobaanja lijeka iz tableta i kapsula. Njegov koncept povezuje prividnu kinetiku prvog reda pri sink uvjetima s injenicom
da vrijednost postotka osloboenog lijeka u
vremenu t moe biti ekvivalentna postotku
povrine nastale u tome vremenu. Wagner je
pretpostavio da se povrina kod uobiajenih
tableta i kapsula prilikom oslobaanja dje-

Komentari i analize

KRONIKA
latne tvari smanjuje te je izveo sljedei izraz:

(14)
Jednadba 14 je teorijska osnova za prividnu kinetiku prvog reda oslobaanja lijeka iz
uobiajenih kapsula i tableta. Da bi se dokazalo da je kinetika prvog reda kod oslobaanja posljedica samo brzine prvog reda pri
kojoj se povrina dozirnog oblika tijekom
procesa poveava (zbog raspada tablete
na manje estice i poveanja njene specifine povrine), pretpostavljeno je da u vremenu t = 0 povrina je gotovo nula. Nakon
vremena kanjenja (lag time - kod tableta
vrijeme potrebno za raspadanje), povrina
raste dok ne postigne svoj maksimum i tada
postane nula u t = .
Zbog toga se postotak osloboenog lijeka
u nekom vremenu t moe izraunati kao:

podruja , 0 < x < h, izvedena je jednadba:

(16)

gdje je Q koliina lijeka otputena u ljevak

po jedinici povrine, D difuzijski koeficijent
lijeka i C0 poetna koncentracija. Eksperimentalni podaci za otputanje lijeka iz vodeno/masnih emulzija u dobroj su korelaciji s jednadbom 16. Za otputanje lijeka
iz inertnih plastinih matriksa poetno zasienih otopinom lijeka C0 koristi se izraz:

(17)

gdje je poroznost i umreenost matriksa.

b) sustavi kod kojih kontrolirana difuzija ne
slijedi Fickov zakon i gdje je matriks lijeka
homogen, izveden je izraz:

(15)

Jednadba 15 prikazuje postotak povrine

nastale u vremenu t od ukupno dostupne
povrine. Prikaz postotka osloboenog lijeka o vremenu moe se smatrati ekvivalentnim omjeru kumulativne povrine koja
je izloena djelovanju medija u nekom vremenskom intervalu i ukupne povrine koja
bi bila dostupna tijekom cijelog procesa
oslobaanja pomnoena sa 100.
Jednadbe 14 i 15 imaju ogranienja kada
se upotrebljavaju za oslobaanje kapsula i
tableta. Dva su glavna razloga tome:
a) zbog stupnja moenja i drugih faktora
ukljuenih u proces raspadanja ove jednadbe nisu primjenjive u ranoj fazi procesa oslobaanja.
b) zbog toga to se debljina efektivnog difuzijskog sloja h, moe mijenjati s promjenom veliine estica tijekom procesa oslobaanja.
Oslobaanje lijeka iz sustava matriksa
zakon drugog korijena (square root law)
Higuchi je istraivao kontroliranu difuziju
otputanja lijeka iz oblika kod kojih nema
znaajnije promjene u geometriji. Ovakav
model moe se primijeniti na otputanje lijeka iz neraspadljivih tabletnih matriksa ili
masti. Ovakvi sustavi mogu se podijeliti u
dvije kategorije:
a) sustavi kod kojih kontrolirana difuzija soluta slijedi Fickov zakon difuzije. Za planarnu
difuziju u lijevak (sink) na udaljenosti x = 0 iz

(18)

Pri emu je A ukupna koliina lijeka u matriksu po jedinici volumena i cs je topljivost

lijeka u matriksu. Prikaz Q o korijenu vremena bi trebao biti linearan.
Kod homogenih i heterogenih matriksa djelatna tvar je ugraena u polimernu podlogu,
ali u sluaju homogenih matriksa djelatna
tvar je otopljena i matriks neporozan, dok
je heterogeni matriks porozan i u njemu je
djelatna tvar dispergirana.
U sluaju heterogenih matriksa s lijekom
dispergiranim unutar inertnog plastinog
materijala s vodenim porama i gdje se difuzija odvija izmeu pora granula, vrijedi
sljedei izraz:

(19)
Takoer, i u ovom sluaju prikaz Q o bi
trebao biti pravac.
Higuchiev zakon drugog korijena se koristi
za interpretaciju podataka o oslobaanju lijeka iz oblika s produenim djelovanjem, ali
takoer i za otputanje lijeka iz dermatolokih pripravaka, npr. krema, gelova i masti.
Zakljuak
Ispitivanjem oslobaanja djelatne tvari iz
farmaceutskih oblika mogue je relativno
jednostavno i brzo dobiti informacije o mehanizmima koji se dogaaju u lijeku tijekom
njegovog izlaganja mediju, a dobiveni podaci se mogu povezati s bioraspoloivosti.
Zbog toga se testovi oslobaanja intenzivno koriste u fazi razvoja lijeka kako bi se razvila i optimizirala formulacija koja osigurava kvalitetan i djelotvoran proizvod.
34

Coolinarika.com sve
popularnija
Podravkina web stranica Coolinarika.
com iji je moto Hrana, zabava, druenje uvijek sa srcem prosjeno je
svakog mjeseca tijekom 2014. godine
biljeila preko 8 milijuna posjeta.
Imala je oko 61 milijun uitavanja stranica to je svrstava na 9. mjesto najposjeenijih internetskih stranica u Hrvatskoj.
Svjedoi to o iznimnoj popularnosti jednog od najmlaih Podravkinih brandova
koji tijekom 11 godina postojanja biljei
konstantan uspon. Svojim prisustvom
na internetskoj sceni pokriva prostor
zabavnih, edukativnih i kreativnih kulinarskih sadraja te postaje platforma
koja povezuje korisnike razliitih interesa. Coolinarika.com kao prva hrvatska
drutvena mrea s ciljanom tematikom
koju se ponajprije posjeuje radi razmjene recepata i kulinarskih iskustava,
a zatim zbog meusobnog druenja i
komunikacije korisnika (chat, privatne poruke, forum, komentari) danas
broji preko 132.000 aktivnih registriranih korisnika.
U prosjeku se svakog sata registriraju 2
nova korisnika i sklopi 5 prijateljstava, a
dnevno unese oko 45 recepata, 2 lanka i 400 slika. Barem jedan stanovnik
svake zemlje svijeta posjetio je stranice
Coolinarike, izuzetak su jedino zemlje
sredinje Afrike, Kuba, Sjeverna Koreja,
Solomonski otoci i Gvajana. Mukih korisnika na stranici je oko 16%, ali neki od
njih su izgradili vrlo jak kredibilitet kod
drugih korisnika.
Baza Coolinarike uva pravo kulinarsko
blago s vie od 145.000 recepata, a zanimljivo je da postoji pet korisnica koje
su na stranice Coolinarike unijele preko
1.000 svojih recepata.
Specifinost Coolinarike je redovito godinje Cool okupljanje korisnika na PRCu gdje mnoga virtualna prijateljstva dobivaju stvaran oblik.

35

48