SINTAKSA

jezikoslovna disciplina koja prouava reenice

u starom nazivlju nazivali su je SKLADNJA
prouava i vee i manje jedinice od reenice
manja jedinicaSINTAGMA, vea jedinicaTEKST(diskurz)
prvi autor udbenika iz sintakse Adolfo Veber Tkalevi
SINTAGMA skup od najmanje dviju punoznanih rijei koje su u nekom gramatikom
odnosu
PUNOZNANE RIJEI imaju i leksiko i gramatiko znaenje
u takve rijei ubrajamo: imenice, zamjenice, pridjeve, brojeve, glagole i priloge
NEPUNOZNANE RIJEI nemaju leksiko znaenje, imaju samo gramatiko
izraavaju odnose izmeu punoznanih rijei
u takve rijei ubrajamo: prijedloge, veznike, usklike i estice
SRONOSTspoj rijei u kojem se one slau u rodu, broju i padeu
u sintagmi je uvijek jedna rije glavna (ODREENICA) i ona odreuje svojstva druge
rijei (ODREDNICA)
DJELOMINA SRONOST (selo Mraclin, rijeka Dunav, grad Vodice)
UPRAVLJANJE ili REKCIJA odreenica trai da odrednica bude u konkretnom
padeu, glagol odreuje pade imenici
ne moraju uvijek upravljaka svojstva imati glagoli
nekada ih imaju i imenice (aa mlijeka, aa vode)
PRIDRUIVANJE najlabavija sintagmatska veza
u toj vezi jedna je rije glagol, a druga rije je nepromjenjiva (prilog ili glagolski prilog
sadanji ili proli)
JEZIK sustav znakova i pravila za sporazumijevanje
GOVOR konkretna realizacija jezika
zbog toga reenica pripada jeziku, a iskaz govoru