Kolonizacija (kolonija = gr.

Apoikiai)
Kolonija: grki gradovi koje su preko mora u stranim zemljama osnivali gradovi iz

matine Grke
Jednadba tijeka upoznavanja teritorija i osnutka kolonije: istraivai trgovci

kolonisti
Ideja grke kolonizacije 8.-6. st. pr. Kr. nije imperijalistika, ve s milju trajnog

naseljavanja na nekom podruju, potaknuto razliitim razlozima:

-

ratni razlozi (unitenje matinog grada i potraga za novom domovinom);

politiki razlozi (politiki neistomiljenici ili gubitnici u politikim borbama);

demografski razlozi (viak stanovnitva u matinom gradu prouzrokovan ili

stvarnim porastom stanovnitva i nemogunou prehranjivanja ili pak ekolokim
razlozima koji su doveli do opeg osiromaenja postojeeg stanovnitva);

komercijalni razlozi - razvoj trgovine, poglavito grada matice koji osnutkom

kolonije ima direktne koristi u trgovini na odreenom prostoru.

Velika uloga panhelenskih svetita u procesu kolonizacije DELFI, DODONA i DIDIMA

kod Mileta: upuuju na mjesto osnutka kolonije, odreuje predvodnika kolonista i

osnivaa kolonije (ekist) svetita su morala znati tono o podrujima interesa
kolonizatora, prikupljala su podatke o zemlji, izvorima vode, lukama, moguoj obrani i sl.
Problem informiranosti svetita o neotkrivenim zemljama pogodnim za naseljavanje

(voda, zemlja, luka, obrana)?

-

Kolonizacija kao faktor nastanka panhelenstva;

Odnos matica kolonija: samostalnost, ali s osjeajem pripadnosti i potovanja prema

matinom polisu
Kolonizatori naseljavaju iskljuivo priobalni prostor zbog trgovine, kontrole, povezanosti s

maticom...; u pozadini je bitan i odnos s lokalnim stanovnitvom

Vrijeme najjae aktivnosti grkih kolonizacija 8.-6. st. pr. Kr.

Znaajne kolonije:
I.
II.

kraj 9. st.: Eubejci osnivaju trg. ispostavu na uu rijeke Orontes u dan. Siriji (Al
Mina)
sred. 8. st. (775.): Eubejci Halkida i Eretrija ( osnivaju trgovaku ispostavu
Pithekusai na Ischiji u Italiji; interes je u rudnom bogatstvu Etrurije, a veliki udio u

III.

otvorenju ovog prostore nose i Feniani.

dr. pol. 8. st.:

KUMA osnovana od Halkide, Eretrije, Kime i Graikoia naroda na obalnom

dijelu Beotije (Rimljani preuzimaju ovo ime za oznaavanje svih Helena).

Eubejci i njihove kolonije osnivaju i druge kolonije na okolnom prostoru: Naks

na Siciliji (734.), Katanija (600), Zankle (Mesena), Mila (kraj 8. st.) i dr.
Korint: Korkira i Sirakuza (733.) koja osniva svoje kolonije po zapadu: Helor
(700.), Kasmena (643.), Morgantina (6. st.), Ankona i Numana i Issa (po. 4.

IV.

st.);
Ahejci: juna Italija: Sibaris (720/709.), Kroton (708.), Metapont (po. 7. st.),

Posidonija.
Megara: Megara Hiblejska (728. g.) itd.
SPARTA: Tarent (710/700.) kolonija osnovana od velikog broja vanbrane

djece . Grad poznat po velikoj i nezaobilaznoj luci.

KNID: zajedno s Roanima osnivaju Liparu (627. g./570. g.), Crna Korkira (?)

7. st.: Milet je predvodnik kolonizacije: Propontida (Kizik, Abid i Prokones), Pont

(Istrija, Tiras, Olbija)

JADRANSKI GRCI:
-

733. (ili 709.) Korint osniva Korkiru gdje je prethodno bila naseobina Eretrejaca, a prema
pisanim izvorima s Krfa Korinani protjeruju Liburne (Strabon), Eubejce (Plutarh) ili
Kolane (Timej).

625. g. pr. Kr. Korkirani i Korinani osnivaju Epidamno, a 590. g. Korinani osnivaju
Apoloniju.

Hekatej Mileanin (oko 500. g. ) opisuje obale Jadrana;

Herodot (5. st.) prvi u Jadran dolaze Fokejci poznati moreplovci, a nalazi arhajske
keramike na otvorenomorskoj ruti sugerira grku tenju dosezanja caput Adriae delte
rijeke PO. TZv. LIZIJIN govor (oko 400.)

Liburnska talasokracija pojam kojim se oznaava snaga i rairenost Liburna irom

Jadrana. Tome prije svega doprinose pisani izvori koji spominju Liburne na Krfu,
Epidamnu, Lastovu, Visu i drugim otocima u razdoblju od 8. do 5. st. pr. Kr.

Arheoloki materijal svjedoi cirkumjadransku plovidbenu rutu i dopremu velike koliine

materijala s junojadranskih i grkih prostora (daunska geometrijska keramika,
korintska ranocrnofiguralna i atika crnofiguralna keramika): Kopila-Korula, Tale-Vis,
Hvar, Rat Bobovia-Bra, Oanii, Trogir, Zadar, Nin, Osor, Vizae, Pula, Pore i dr.

Prve grke kolonije na Jadranu nakon osnutka Epidamna: Korula (6. st. pr. Kr.),
Anhijale (?) potvrda postojanja samo preko dosta kasnijih pisanih izvora (Ps.
Skimno, Strabon i Plinije Stariji).

5./4. st. Dionizije Sirakuki: - sirakuki tiranin koji je izmeu ostalog osim Tirenskim
morem imao namjeru zagospodariti i Otrantskim vratima i unutranjim morem
(Jadranom ) Diodor Sikulski.

Dionizijeve uporine toke na Jadranu: Ankon (Ancona) i Adria, Issa (Vis), te posredno i
Pharos (Stari grad na Hvaru)

Sukob Parana i domorodaca iz 384/383. g. pr. Kr.

Topografija istonojadranske obale u 4. st. Pseudo Skilak, Oplovba (Periplus)

spomen grkih gradova Epidamna, Apolonije, Ise, Fara, Herakleju. Korulu spominje
samo kao otok.

Od sred. 4. st. pr. Kr. opada sirakuka dominacija jadranskim prostorom i njezine se
kolonije

u potpunosti osamostaljuju i razvijaju u nosioce drutvene i gospodarske

povijesti juno i srednje jadranskih prostora, ali s razliitim smjerovima.

-

275. g. Rim osvaja jug Italije s Tarentom i pomalo poinje njegova infiltracija u jadranske
prilike.

Isa osniva subkolonije naseobine Lumbarda, Tragurij i Epetij.

Pharos je pod utjecajem ilirske drave (Demetrije Farski)

Od sredine 3.st. pr. Kr. kao protutea grkom pojavljuje se novi politiki faktor Ilirsko
kraljevstvo:
-

I. ilirski rat 229./228. g. pr. Kr. Isa i Rim protiv Ilirske drave (Polibije):
rezultat poraz ilirske drave, oslobaanje Korkire, Apolonije i Epidamna,
ustolienje Skerdilaida na vlast i pridobivanje Demetrija Farskog na rimsku
stranu.

II. Ilirski rat 219./218. g. pr. Kr. Rim protiv Demetrija Farskog uguen
ustanak, uniteni Dimale i Far kao Demetrijeva sredita, za ilirskog vladara
ustolien Skerdilaid. (Polibije, Apijan i dr.)

III. Ilirski rat 169./168. g. ilirski ralj Gentije se priklanja Makedoncima i izaziva
rimsku reakciju: rezultat: rimska Ilirija od Neretve do sj. Albanije, a ini se i otoci
Far, Korula, Mljet i drugi;

Issa kroz 2. i 1. st. pr. Kr. pomalo biva romanizirana, ali samostalna (isejski koine)
do 47. g. kada staju na stranu Pompeja.

PISANI IZVORI ZA POZNAVANJE JADRANA U VRIJEME GRKE KOLONIZACIJE

Hekatej iz Mileta (6. st. pr. Kr.) geografsko djelo temeljeno na podatcima iz
pomorskih aktivnosti Grka: spomen Enhelejaca, Mentora, Japoda, Liburna, Histra i

dr.
Herodot iz Halikarnasa (485-425. g. pr. Kr.) povijesno djelo: spomen Fokejaca koji
su prvi meu Grcima poduzimali duge plovidbe i oni su pronali Jadranski zaljev;
pojam Ilirije, Apolonije i Dirahija i dr.

Tukidid (460-395. g. pr. Kr.) povijesno djelo: spomen Epidamna, Jadrana kao

Jonskog zaljeva;
Teopomp iz Hija (prva pol. 4. st. pr. Kr.) povijesno djelo, mnogo informacija poznato
iz kasnijih djela: npr. spomen Liburnida, Apsirtida i Elektrida, spomen Ladeste kao
liburnskog otoka, ilirske dravne organizacije koju vodi Ilir Jonije s otoka Ise, donosi
dimenzije Jadrana (plovidba duga 6 dana, pjeke preko Ilirije 30 dana hoda), rijeka

Naron s proizvodima s Hija i Tasa, i dr.

Pseudo Skilak Plovidba morem uz obale nastanjene Europe - Peripl sred. 4. st. pr.
Kr.; prirunik napravljen po principu od-do iznimno vana formulacija za
poznavanje topografije istone jadranske obale u navedeno vrijeme: Histrija (19. i 20.
pogl.); Liburnija (21. pogl.); srednji Jadran zemlja Ilira (22. i 23. pogl. spomen
Herakleje, Ise, Fara, te itavog niza obalnih zajednica Bulina, Nesta i dr., te imena
otoka i rijeka te razdaljine meu njima); juni Jadran (24. i 25. pogl. spomen rijeke

Naron i emporija, Butue i emporija, Manijaca, Autarijata, Enhelejaca i dr.);

Apolonije Roanin Ep o Argonautima (3. st. pr. Kr.) spomen ilirskih zajednica
Nesta, Manijaca, Ilira, Enhelejaca, Hila, Mentora, Liburna i Histra, te otoka Isa,

Diskelad i draesna Pitieja, Korkira i Crna Korkira i dr.

Pseudo Skimo Periegeza (2. st. pr. Kr.) spomen etnija i otoka: Histri, Izmeni i
Mentori, Liburni, Bulini, Hili (legenda o osnutku), Ilirija, Brigi; te otoci Apsortidi,
Elektridi, Liburnidi, Faros osnovan od Parana, Crna Korkira naseljena od Kniana,

Diomedov otok.
Diodor Sicilski Historijska biblioteka (1. st. pr. Kr.) : dogaaji iz vremena osnutka

Ise i Fara, spomen bitke izmeu Farana i domorodakog stanovnitva;

Polibije Povijest (200-120. g.) najvaniji izvor za poznavanje tijeka ratnih zbivanja

od I. ilirskog rata (229-228) do I. rimsko-delmatskog sukoba (156. g.);

Tit Livije Od osnutka grada (kraj 1. st. pr. Kr./1. st.) povijest istonog Jadrana od

kraja 4. st. pr. Kr. do kraja 3. ilirskog rata 168. g. pr. Kr.;
Strabon Geografija (64. g. pr. Kr. 19. g.) karakteristika djela je mijeanje
podataka iz ranijih i aktualnih vremena, to nama donosi podatke i za razdoblje grke
kolonizacija, npr. spomen grkog grada Pharosa, knidske kolonije na Koruli i dr.

Takoer detaljni opisi obale i etnija.

Plinije Stariji Prirodopis (1. st.) enciklopedijsko djelo prepuno povijesnih,
geografskih i etnografskih podataka Iistoni Jadran opisan u NH III), spomen Ise kao

rimskog grada, otoka Farije s gradom, Korula s naseobinom Kniana.

Apijan Rimska povijest (2. st.) X. knjiga Ilirika Povijest o detaljima razdoblja od
1. ilirskog rata do Oktavijanovog osvajanja ilirske obale 35.-33. g. pr. Kr.

- knidsku koloniju na Koruli spominju:

Pseudo-Skimno, Periegeza 425-427 (2. st. pr. Kr. )

Ne mnogo daleko od njih (tj. Ilira) nalazi se otok Faros

Osnovan od stanovnika otoka Para, kao i

Crna Korkira, gdje su se naselili Kniani.

Strabon, Geographica VII, 7,5,7 (kraj 1. st. pr. Kr. / po. 1. st.)
Zatim je rijeka Naron i oko nje Daorsi, Ardijejci i Plereji. Njima (Plerejima) je blizu
otok zvan Crna Korkira i grad, naseobina Kniana, a Ardijejcima je blizu Faros, to j
nekad zvan Paros, jer je parska naseobina.

Plinije Stariji, Naturalis Historia III, 152 (dr. pol. 1. st.) oppidum Cnidiorum
Prema Traguriju su Bova i Bratija, poznata po kozama, zatim Isa grad rimskih graan
a, kao i Farija s gradom. Korkira zvana Melajnom s gradom Kniana
udaljena
je
od Isse 25 milja, a izmeu nje i Ilirika je Melita

Pseudo Skilak (4. st. pr. Kr.), Peripl. 23: .... Prije nego li se usplovi u rijeku Naron, veliki
komad zemlje (prijei) pruajui se u more. I, ima (ovdje) otok blizu obale, kojemu je ime
Melita, i drugi otok nedaleko od ovoga, koji se zove Crna Korkira. Taj se otok jednim rtom
veoma pribliava kopnu, a drugim rtom see do rijeke Narone. Od Melite je udaljen 20, a
od kopna 8 stadija. on ne spominje otok/grad kao knidsku koloniju

KNIDOS kao utemeljitelj kolonije i vrijeme osnutka:

Dorski pentepolis (Knidos Kos Lindos Jalisos Kamiros) savez sa sreditem u

knidskom Triopionu u svetitu Apolona i Posejdona; savez je nastao radi osnivanja
kolonija agrarnog potencijala

Kolonijalna aktivnost oko 580. g. pr. Kr. Liparia, Salapija/Elpija, Rudi kod Brindizija,
Triopion izmeu Barija i Brindizija);

Epizoda vezana uz razvijanje odnosa izmeu Kniana i Korkirana kao nominalnih

kontrolora junog Jadrana sukob Korinta i Korkire oko prevlasti nad Jonskim
morem (Herodot i Plutarh) uplee Kniane (ili Samoance) u priu.

Plutarh spominje privilegije (atelesia oprost od dae, dunosti ili dravnih tereta)
koje Korkirani daju Knianima dokaz snage korintske kolonije Korkire na sjevernom
jonskom i junom jadranskom prostoru

Ostali predloeni datumi osnutka knidske kolonije na Koruli: druga polovica 6. st. pr.
Kr. (Jonija dolazi pod Perzijsku vlast to pokree migracije)

Trajanje i razlozi gaenja knidske kolonije na Koruli

Autohtona komponenta:

jaanje domorodakog stanovnitva nakon dekadencije grkih gradova

nakon Peloponekih ratova krajem 5. st. pr. Kr., koje dovodi do likvidacije
grkih kolonija (M. Zaninovi);

postupno infiltriranje domorodaca u grke kolonije koje u 4. st. pr. Kr.

dovodi do gubljenja grke osnove (M. Nikolanci);

kriza jadranskih grkih gradova na prijelazu 5. u 4. st. pr. Kr. knidska

kolonija i Herakleja se gase (D.Rendi-Mioevi);

permanentni
kolonijalnih

otpor

domorodakog

aktivnosta

stanovnitva

Korinana-Korkirana

na

(Liburna?)

spram

jonsko-jadranskom

prostoru
Isejska komponenta:

tenja Dionizija Sirakukog (4. st. pr. Kr.) da zavlada svim vitalnim tokama
na Jadranu (M. Sui)

Nema arheolokih materijalnih tragova knidske naseobine na otoku Koruli! Ni u

korulansko-lumbardskom kraju ni u veleluko-blatskom kraju!

Mogue lokacije gdje je kolonija mogla biti osnovana:

1. korulansko-lumbardski kraj (istoni dio):

prednosti: strateki (trgovako) i agrarno potencijalni punkt

poloaj grada Korule na ulazu u Peljeki kanal;

nedostatak ikakvih arheolokih tragova iz interesnog razdoblja (novi histijejskog

obola iz 4. st. pr. Kr.);

razlog protiv: jaka domorodaka komponenta na obalama Peljekog kanala

2. veloluko-blatski kraj (zapadni dio):

prednosti: agrarna komponenta prostora;

argumenti koji to nisu: arhajsko crnofiguralno posue datirano u vrijeme oko

pretpostavljenog osnutka knidske kolonije:

gradinsko naselje Kopila nad Blatskim poljem mjesto nalaza korintskih vaza i
arhajske staklene ploice (upravo se zbog toga to mjesto esto u literaturi navodi
kao mjesto osnutka knidske naseobine)

razlog protiv: jaka domorodaka komponenta

Arhajski import na istonoj obali Jadrana:

- perunika = sluila u farmaceutske svrhe Korinana (najbolja je dolazila iz podruja kraj

Drine i Neretve); to spominju pisani izvori; Korinani uzimaju i druge biljke s naih prostora
- u Saloni pronaeno desetak olovnih utega iz arhajskog perioda to je izravan dokaz trgovine

ANHIALE - misteriozna kolonija iz arhajskog razdoblja, 6. st. pr. Kr.

-

znaenje: na moru; prema kopnu.

spomen u Stjepana Bizantinca kojeg se tumai na razliite naine ovisno o prijevodu i
sintaksi izvora:
-

dvojba smjetaja: Enestedonski zaljev (zaljev na o. Krfu ili zaljev Nesta od Cetine
do Neretve); Sheria odlomljen, odvaljen komad (o. Krf ili Peljeac); Anhiale (Stari
grad na o. Hvaru, ue Neretve ili blizu Krfa):

osnivai Parani

nalazi u Starom gradu na Hvaru iz vremena arhaike sugeriraju eventualno

postojanje grkog naselja prije Pharosa: - crnofiguralno i crvenofiguralno posue.

Problemi osnutka Isse i Pharosa

- II. val grke kolonizacije istonog Jadrana (poetak 4. st. pr. Kr.):
- Sirakuka kolonija Issa (Vis na o. Visu);
- Parska kolonija Pharos u Starom gradu na o. Hvaru.
-

glavni povijesni izvor za rekonstrukciju dogaaja vezanih uz osnutak Isse i Pharos

DIODOR SIKULSKI - Povijesna biblioteka (1. st. pr. Kr.),;
Dionizije I. Sirakuki
-

406. g. pr. Kr. izabran za stratega (vojni zapovjednik) u Sirakuzi;

ubrzo proglaen tiraninom

405. 392. g. pr. Kr. vodi ratove protiv Kartaana na Siciliji i uspijeva osvojiti itav otok;

u njegovo vrijeme Sirakuza postaje najutvreniji grad Mediterana i najjaa pomorska

vojna sila;

kontrolira promet srednjim Mediteranom, Jonskim morem te Jadranom;

Dionizije I. Sirakuki i Jadran: osniva kolonije Adrija, Ankona, Numana, pomae

Paranima na Hvaru, osniva Lissos/Isu

BORBA DOSELJENIKA I DOMORODACA NA HVARU, izvori vezani uz to:

Diodor Sikulski, XV, 14, 1-2. U to vrijeme Parani, koji su osnovali Faros, a
barbarima koji su ondje ranije obitavali dopustili su da nesmetano stanuju u neku
preko svake mjere utvrenom mjestu, sami se smjestie uz more i sagradie grad.
Nakon toga je prisutnost Grka jedila barbare koji su ranije stanovali, pa su poslali po
Ilire koji su obitavali prijeko; mnogim malim plovilima prebacie se na Faros, a bilo ih
je 10 000, i navaljujui na Grke, mnoge pogubie. Zapovjednik pak to ga je Dionizije
bio postavio u Lissosu s vie je troveslarki zaplovio na ilirske laice, te potopio dio, a

dio zarobie, pobije preko 5 000 barbara, a ivih zarobi oko 2 000.
Kalijin natpis: Ovaj grad, iz kojeg si jednom otplovio, gine Za tvojim junatvom. Ti
pogibe, nasrnuvi na Ilirsku lau, a Harma, dijete svoje ostavi Siroetom. Kallijo,
ostavio si primjer velikog Junatva pisan jonskim dijalektom, u stihovima, naen

na Visu
Farski tropej: Farani od Jadasina i saveznika oruje kameni spomenik naen
na Hvaru, 4. st. pr. Kr.; velianje Farana?

KONTROVERZA LISSOS - ISSA

problem oko imena Lisos; prije da je to Isa (dolo je do pogreke u kopiranju pisanih izvora)

Lissos Lje u Albaniji

 argument za: navod u pisanim izvorima

argument protiv: udaljenost od Fara (dugo razdoblje do angamana vojske), loa luka
(s pjeanim obalama s mnogo otvorenih, ali plitkih uvala) koja ne prua Dionizijevoj
mornarici dobru utvrdu, nepostojanje nikakvih konkretnih pokazatelja o postojanju
grke naseobine po. 4. st. pr. Kr.

Issa Vis, o. Vis

argumant za: blizina (kratko vrijeme reakcije na borbe kod Hvara), odlina luka, izvor
pitke vode
argument protiv: nepostojanje nikakvih konkretnih arheolokih nalaza od sred. 5.
sve do sred. 4. st. pr. Kr., odnosno nejasnoe vezane uz datum osnutka (397. g. pr.
Kr., par godina prije Pharosa, sredina 4. st. pr. Kr. i dr.); keramika (korintsko posue
crno i crvenofig. iz 6. i. 5. st. pr. Kr., junoitalsko i sicilsko crvenofig. i helenis. od
sred. 4. st. pr. Kr.), novci i epigrafika tek od sred 4. st. pr. Kr., eventualno znaenje
koroplastike naene na Visu (terakotne figure iz en. i djej. gr. grob.)

CRTICE IZ OSNUTKA PHAROSA u vrijeme atenskog arhonta Diotrefa, pobjednika 99.

Olimpijade Sirakuanina Diotrefa i rimskim konzulima datira se u 384/383. g. pr. Kr.
Arheoloka istraivanja na poloaju Remetin vrt utvrdila su sukcesivno izmjenjivanje naselja
koje je mogue vezati uz povijesne dogaaje:

viestruko unitavanje domorodakog eljeznodobnog naselja na mjestu kasnijeg

Pharosa, ali i Hvara;

jako utvreno mjesto- gradina Graie zapadno od Starog grada
postojanje i unitenje prvotnog grkog naselja (povezano s borbom s Ilirima koji su

naselje spalili) drvena gradnja, odnosno kolibe;

kamena gradnja tek nakon bitke i stjecanja uvjeta za normalan razvoj grada, 4. st. pr. Kr.

Grki grad Issa

Issa prije Dioniza Sirakukog postojanje dvije istovremene gradine (znamo po keramici)
1. Gradina Tale (juni dio)
I. faza gradina dobro utvrena na prirodnom grebenu, izgraeni su bastioni na
nekim dijelovima; gradina je sluila za kontrolu plovnog puta, u blizini se nalazila

plaa koja je mogla biti luka (trgov. razlozi); obrada eljeza; junoit. ker., fibule
II. faza veliko irenje podgraa ispod gradine, prisutan gr. nain gradnje zidova,
grade se vei zidovi; velika gomila kamenja inducira na mogui kneev grob,
bastion ili za ritualne svrhe

2. Gradina Gradec kod Okljuana, uvala Gradaku uvalu; blizina luke i izvora vode;
istoni dio je bio prohodan, podgrae manje od Talea; prisutnost keramike, trg. vinom i
uljem
- s kopna na Vis dolaze ingoti metala
- prisutnost figura u nekim grobovima (u en. i dje. ih ima vie) dokaz da je naselje bilo
ozbiljno

Issu kao grku koloniju odlikuje pomno odabrana lokacija; luka, voda, insolacija i dr.
povrina gradskog prostora: 10 ha
izgraena je po Hipodamovoj shemi, osnovala ju Sirakuza
bedemi zatvaraju pravokutni prostor 240x300 m; helenistika tehnika gradnje
emplekton dva lica s ispunom u sredini, tenja vodoravnom uslojenju blokova (izvedba
anatiroze - oklesivanje rubova bloka da se vide ta hor. i vert. uslojavanja), bez vezivnog

sredstva, debljina 2.4 m

pitanje postojanja junog trakta bedema i ukljuenosti poluotoka Prirovo u prostor
naselja (juni bedem je nepoznat, moda je grad bio otvoren prema moru ili su ga

Rimljani unitili?)
poloaj glavnih i sporednih vrata je nepoznat
organizacija unutranjeg gradskog prostora: glavne komunikacije usmjerene S-J
(upitan njihov broj) te I-Z (arheol. potvrena ona najjunija); pravilne pravokutne parcele
su osnova gradske podjele prostora; podjela na stambeni (veinski u gornjim dijelovima
naselja) i javni prostor (koncentriran uz obalu Vike luke) - agora; luka (epinej) s obalom
dua od 1 km; mogue postojanje helenistikog teatra (Prirovo teatralne maske, jaki

udio Dionizova kulta..), a iznad njega moda i rimski (?)

oplata vrata i arhitrav gr. hrama s metopama i triglifima ostaci gr. kulture, no nita
vee nije pronaeno
organizacija vangradskog prostora:
NEKROPOLE: dvije glavne jugozap. (Martvilo) i istona (Vlaka njiva)
tipovi grobnica (dim. 190 x 90 x 100 cm):
zidane grobnice s okomito postavljenim ploama bez zidane podloge

(zemlja ili sloj morskog ljunka)

raka uklesana u ivu stijenu
grobnica izgraena od pravilnih klesanaca
tipovi nadgrobnih spomenika: stele (oko 40 poznatih)
jednostavne s trokutasto profiliranim zabatom i ravnim natpisnim poljem

(junoital. tip)
jednostavne s oblim zavretkom - Omegaform (grki tip)
luksuzniji primjerci s bogatom dekoracijom i stupovima te imitacija

proelja hramova naiskos (grobinca Dioniza sina Trazimaha)

natpisno polje je ravno i jednostavno samo imena pokojnika
nain ukopa: inhumacija u ispruenom poloaju

specifinost isejske nekropole: obiteljski karakter grobnica (znamo po

nadgrobnim spomenicima gdje piu svi pokojnici iz odreene obitelji, po

keramici...)
pogrebni ritual: na nekropoli utvreno postojanje izdvojenih nakupina morskih
pueva, kuhinjskog posua, amfora i drugih nalaza vezanih uz pogrebni ritual
prilozi u grobnicama vrlo uniformni i sveprisutni tijekom itavog razdoblja
trajanja helenistike Isse:
uz svakog pokojnika se postavlja slian broj i vrsta keramikih
posuda: oinohoa (vino), pelike (voda), skifos (aa), posude za mirise

(lekiti i stamni) specifikum Ise

ostali prilozi: teraktone statue; nakit, bronana ogledala, strigili,
novci...

GOSPODARSKA ZDANJA: lonarske radionice na podruju Martvila i uvale

Stonca; dokazi ostalih obrtnikih djelatnosti (metalurgije, kovanja novca..)
RASPODJELA POLJOPR. ZEMLJITA: utvrena na tzv. Draevom polju (hora
350 x 975 m); utvreno oko 150 helenistikih gospodarskih imanja irom otoka
HELENISTIKI KAMENOLOMI: uz obalu, za gradnju bedema

ISEJSKO DRUTVO:
podjela u tri dorske file: Dimani, Hili i Pamfili (prema Lumbardskoj psefizmi);
nadgrobni natpisi svjedoe obitelji kao osnovnoj drutvenoj jedinici;
dvolana imenska formula: ime i patronimik (ponekad s rijeju ton od), npr.
Kleempor Filesioy;
priblino podjednaki socijalni nivo stanovnitva (prema nalazima iz grobova)

POLITIKO USTROJSTVO (temeljeno na natpisima):

damos narodna skuptina (Lumbardska psefizma) podijeljena u tri file
(zakonodavstvo, obrana, vanjski poslovi, sudstvo i dr.)
boule (vijee pedesetorice) administrativno/zakonodavne funkcije. Birano od
skuptine
pisari (gramateus) dravnika funkcija tajnika (natpis iz Trogira); poveznik vijea i
skuptine;
logisti javni nadzornici birani iz vijea;
arhonti vrhovna vlast
strateg (vojni zapovjednik) u Isi su istovremeno postojala 3 (po filama) (natpis koji
spominje Drosa, Aminija i Sofila);
hijeromnamon (eponimni magistrati religijske i javne slube sudstvo i sl.) 9
dalmatinskih natpisa javnih i posvetnih karaktera; po njima se broje godine

Arheoloke potvrde o vjerovanjima i religiji u Isi:

Jonije mitska ili povijesna heroizirana linost (?)

 Dioniz: - esto ime meu stanovnicima Ise, Dionizovi simboli zastupljeni na isejskom
novcu (grozd i kantaros), prikazi teatarskih maski na keramikim predmetima i dr.;
Artemida (boica ume, divljine, lova i ednosti) naziv mjeseca Artemisios;
reljefna ploica, natpis posveen Aretmidi Ferskoj;
Afrodita (boica ljepote i ljubavi) terakotne golubice na ipcima; rebraste koljke

otkrivene u grobovima i dr.

Heraklo prikaz na isejskom novcu;
Demetra i Perzefona terakotne figure, terakotni ipci s golubicama,;
Hermes (Merkur) - rtvenik iz 2. st. pr. Kr. kojeg podie L. Pontius
obiteljski kult - mali rtvenici bez natpisa

GLAVA SKULPTURE
dim. 0,21 cm (ukupna statua 1,50 m);
nepoznat kontekst nalaza;
skulptura Praksitelove tradicije (Afrodita Knidska);
velika slinost s Versajskom Dianom (rimska kopija grkog

kasnoklasinog originala);
atribucija isejske glave: Afrodita ili Artemida
frizura glavni argument drugoj opciji;
kultna statua s kraja 4. ili poetka 3. st. pr. Kr.;
glava je utjecala na prikaz na aversu jedne serije isejskog
novca

GOSPODARSTVO GRKE ISSE:

NOVAC:
iskljuivo bronane nominale;
trajanje kovnice: od sredine 4. st. pr. Kr. do sred. 1. st. pr. Kr.;
prethodno je cirkulirao novac Sirakuze: bronani novac datiran u vrijeme Dionizija
Starijeg (Atena/dva delfina i zvijezda; Atena/hipokamp);
kovanje vlastitog n. koincidira s oslobaanjem od sirakuke vlasti (345. g. pr. Kr.)
1. Ionios serija novca:
Prekovi sirakukog, farskog i heraklejskog bronanog novca (golobradi
mladi s leg. Ionio / delfin u skoku; glava starijeg bradatog mukarca /

lavlja glava)
isti kov (golobradi mladi s leg. Ionio / delfin u skoku ili delfin iznad tri

vala);
Datacija: sred. do kraj 4. st. pr. Kr.;
Ionios: - uzurpator vlasti kod istonojadranskih grkih kolonija nakon
osamostaljenja od Sirakuze ili mitska linost?

2. Emisija s kraja 4. st. pr. Kr.:

smanjena teina i modul; od 6,82 3,65 g
prikaz: ena (nimfa) i leg. IC () / osmokraka zvijezda

3. Od 300. do 200. g. pr. Kr.:

Atena / koza (teine 8 gr);
Atena / jelen (teina 4 gr) prekovi novca Metaponta;
kantaros - amfora / grozd prekovi novca Hijerona II Sirakukog; dat. 240.

220. g. pr. Kr.

Atena Dioniz / grozd.

4. Od 200. do 47. g. pr. Kr.:

2 grupe s reversima s prikazom srne ili kantarosa
Distribucija isejskog novca: lokalnog karaktera: Dalmacija (bra, Hvarm Solin,
Ploa, Plavno, Bribir i dr.), a pojedini primjerci npr. na Krfu, Rumunjska i dr.;
Novci drugih gradova i vladara u Isi: Faros, Herakleja, Dirachium, Sirakusa,
Korint, Balejevi i dr.
POLJOPRIVREDA:
Atenej (2. st.): Agatarhid kae da se na otoku Isi u Jadranskom moru pravi vino koje
je u usporedbi sa svima drugima bolje (2. st. pr. Kr.);
vinogradarstvo: prikazi na novcu (kantaros, amfora, loza); koliina amfora na otoku i
podmorju otoka; karakter stolnog posua pronaenog u grobnicama; kult boga
Dioniza i dr.;
prorauni govore o oko moguih 2 milijuna litara vina godinje 1000 ha obradivog
zemljita 50 helenistikih gospodarskih imanja na otoku;
sekundarne poljoprivredne djelatnosti: maslinarstvo, uzgoj itarica, stoarstvo
(prikaz koze na novcu, nalazi kostiju na lokalitetu), ribarstvo i dr.
LONARSTVO (izrada stolne, kuhinjske, graevinske i dr. keramike) - ergasteria:
velika proizvodnja vina = velika proizvodnja ambalae (2 mil. L = 80 000 amfora);
arheoloka potvrda postojanja dvaju keramikih pei: Martvilo i Vlaka njiva;
VLAKA NJIVA (u. Stonca) arhivski podatci o lonarskoj pei, dvije gomile s
mnotvom keramiarskog karta amfora, te novija saznanja o lonarskoj
produkciji na tom prostoru: ulomak karta keramike figure.
repertoar proizvodnje: keramike figurice tipa Tanagra (3./2. st. pr. Kr.), amfore
tipa Lamboglia 2 (2./1. st. pr. Kr.)
MARTVILO arhivski i recentni arheoloki podatci o lonarskoj pei; pronaeni
ulomci ker. karta i kalupi za izradu ker. predmeta (helenistika reljefna keramika,
lucerne i podmetaki za keramiku u peima).
repertoar proizvodnje: helenistika reljefna keramika (2.-1. st. pr. Kr.), helenistike
svjetiljke (2./1. st. pr. Kr.), tzv. Firma lampe (1./2. st.); terakotni kipii /1./2. st.);
pitosi/dolije; vrii (1./3. st.); amfora (1./2. st.);
geoloke potvrde perspektivi lonarske proizvodnje u Isi: - naslage gline i kvarcnog
pijeska;
fizikalno-kemijske analize potvrdile su postojanje lokalne produkcije helenistike
keramike tipa
tipovi amfora proizvedeni u Isi: grko-italske (3./2. st. pr. Kr.), Lamboglia 2
(2./1. st. pr. Kr.), funerarni tip amfore (3./1. st. pr. Kr.)

 keramika tipa Gnathia (4. 2. st. pr. Kr.)

karakteristika: slikani ukras u utoj, crvenoj i bijeloj boji na crnoj podlozi ;
nastaje na tradiciji junoitalske crvenofiguralne keramike (sredite Taras)
popularnost dovodi do poveane proizvodnje i pojednostavnjivanja izvedbe ;
na istonom Jadranu zabiljeena na 38 lokaliteta
Isejska produkcija keramike tipa Gnathia (3.-1. st. pr. Kr.)
u po. pod velikim utjecajem apulskih radionica, a kasnije razvija samostalni

stil;
poetak proizvodnje datiran u sred. 3. st. pr. Kr. (dolazak majstora iz

Canose ?);
kraj proizvodnje krajem 2. st. pr. Kr./po. 1. st. prt. Kr.
distribucija: Peljeac, Mljet, Hvar, splitsko podruje..

POMORSTVO TRGOVINA:
disperzija isejskog novca;
disperzija isejske keramike;
disperzija isejskih poljoprivrednih proizvoda:
brodolom kod Vele Svitnje 600 amfora tipa Lamb. 2 s peatima L. POT / M. POT
dvojezini grko/latinski posvetni natpis Hermu/Merkuru Lucija Poncija;
reakcija Ise na gusarske prepade Ilira;
utemeljenje kolonija na poljoprivredno-trgovakim vitalnim mjestima (Trogir, Epetij,
Lumbarda)
reakcija Ise na gubitak steenih prava postajanjem rimskog saveznika;

Grki grad Pharos

- smjestio se u dnu starogradskog zaljeva; grad je bio direktno vezan uz polje
URBANIZAM:
nedovoljno jasno definirane granice grada bedemi;
razliito utvrene granice grada kroz povijest:
N. Dubokovi-Nadalini, 1960. g. = pravokutnik od 1,5 ha
B. Gabrievi, 1968. g. = kvadratni oblik sa stranicama 250 x 250 m

centripetalni oblik;
J. Barbir, 1980. g. poluotoni oblik grada sa sreditem na jugoistonom dijelu;
B. Kirigin, 1991. popisuje arheoloke argumente linije bedema u kojima

nema one zapadne stranice;

PJO (Projekt jadranski otoci), 1992-1996 preko koncentracije grkog

materijala okuano utvrivanje gradskog areala = 10 ha;

mogue utvrivanje samo akropolskog dijela naselja (?)
bedemi grada:
istoni trakt bedema: lok. Sv. Ivan (Remetin vrt) eventualno mjesto istonih

gradskih vrata s unutranjom kulom;

juni trakt bedema: poznato pruanje od 30-tak m bedema s eventualno

postojeom istaknutom kulom (?);

sjeverni trakt bedema: problem bedema u konobi kue Tadi-Gramotorovi

kasnoantika konstrukcija
zapadni trakt bedema: nepoznat
tehnika gradnje bedema: zid od megalitskih pravokutnih blokova s
istaknutom bunjom, debljina bedema 3 m; graen s dva lica sa sredinjom

ispunom od sitnog kamenja;

Organizacija unutranjeg gradskog prostora:
pretpostavljen pravilan raster gradskih komunikacija;
pretpostavljen centripetalna organizacija gradskog rastera; - Agora u sreditu;
stambena arhitektura: utvrena na nekoliko pozicija, najkonkretnije kod Sv.
Ivana; tehnika gradnje: zidovi od kamenih blokova s vanjskim licem od
blokova s bunjama, a unutranje od pravilnih pravokutnih blokova slaganih u

pravilne nizove; utvreno postojanje trjemova ispred ulaza u stambene objekte;

arheoloki nalazi odreuju i radionike zone grada (radionica za izradu
purpurne boje; u ji uglu grada lonarsko sredite

 Organizacija vangradskog prostora:

NEKROPOLE:
izrazito slabo poznate;
poloaj Jurjevac zapadno od grada nekoliko otkrivenih grobova od
kamenih ploa i pjeskovitom podlogom s prilozima od grke keramike;
ostale lokacije sa zabiljeenim grobovima: Kneine, olovica, Garmice i
Kuie na istoku grada vjerojatna glavna nekropola;
nain ukopa: inhumacija jedne osobe;
nadgrobni spomenici: poznata svega 4 primjera - jednostavne pravokutne
stele s centralno postavljenim natpisom; sadraj spomenika ime i
prezime pokojnika (Komon Filoksenido, Selino Impokleo) i podrijetlo ako je
stranac (Aristofanes Aristofanous Syrakosios);
specifinost ukopa: izrazito grki nain ukopa i mali broj grobnih
priloga

(hora)

tenja k autarkiji polisa poljoprivreda najunosniji posao;

Starogradsko polje = 1350 ha = iznimno perspektivna poljopr. povrina s obiljem vode;
osnovni modul podjele 1 x 5 stadija;
pruanje od lok. Jurjevac na zapadu do Vrboske na istoku;
odnos pruanja komunikacija grada i polja se ne poklapaju (12 razlike);
povijest izuavanja:
1331. g. Hvarski statut spomen per viam veteram, ad murros veteris;
1525. g. Vinko Pribojevi spominje objekte zabiljeene u polju;
1859. g. ime Ljubi ager colonicus rimske Farije;
1957. g. J. Bradford rimski ager, ali s naznakom da je neuobiajeno mala
parcelizacija;
1957. g. R. Chevallier rimski ager
1960. g. M. Sui dio salonitanskog agera praefectura Phariaca
1983. g. M. Zaninovi prva objava rezultata koji dokazuju grko podrijetlo
parcelizacije s modulom 1 x 5 stadija;
1985. g. B. Kirigin potvrena dimenzija modula od 1 x 5 stadija, ali utvrena i
unutranja raspodjela 1 x 1 stadij, 6 x 6 pletra i dr.;
Slapak, Gafney- Stani izrada digitalne podloge parcelizacije polja;

Omphalos (pupak) podjele sredite iz kojeg ona kree; utvrena na sjecitu dviju
glavnih osi (br. okomite i br. 6 vodoravne) u samom polju; s gromom markirane 4
najudaljenije toke raspodjele (SJ IZ) i te linije dijeljene na 1, tj. 5 stadija itd.;
granice vidljive putem suhozida; izvorno vjerojatno nisu postojale ve su ih inile staze;
utvrena viefazna parcelizacija okolica Starog grada i parcelizacija Jelanskog polja
Matij Pitejev mea terminacijski natpis, odn. kameni blok s natpisom vlasnika parcele
(4. st. pr. Kr., najstariji u nas)
osim poljoprivrednog zemljita farskoj hori pripada i uma, panjaci i drugo zemljite u
okolici;
ukupno 73 parcela (striga) dimenzija 1 x 5 stadija (180 pletra/16,4ha)

relativno velika povrina zemlje namijenjena jednoj obitelji (3,5 5 lanova = 255-365
stanovnika Farosa kolonista, bez domorodaca);
upitna namjera podjele osnovnih prostornih jedinca (1 x 1 stadij i dr.);
topografija polja: komunikacije, granini kameni (Matij Pitejev mea); gospodarska
imanja; svetita (lok. Munjae poloaj s kojeg je vidljiv itav ager); kule na rubovima
polja (Tor Maslinovik Purkin kuk)
postoji nekoliko faza irenja hora

FARSKO DRUTVO: samostalnost dokaziva pridjevom Polis i kovanjem novca; priblino

podjednaki socijalni nivo stanovnitva bogate poljoprivredne zajednice
POLITIKO USTROJSTVO (temeljeno na natpisima):
demos narodna skuptina (faroska psefizma)
ekklesia (narodna skuptina) nema spomena na natpisima iz Farosa, ali je
morala postojati
boule (vijee pedesetorice) administrativno/zakonodavne funkcije. Birano od
skuptine. Nema spomena na natpisima iz Farosa, ali je moralo postojati
pisari (gramateus) dravnika funkcija tajnika ; poveznik vijea i skuptine;
Spomen gramateja Skiuria Faranina na farskoj psefizmi
logisti javni nadzornici birani iz vijea; nema spomena na natpisima iz Farosa,
ali je morala postojati
arhonti vrhovna vlast; nema spomena na natpisima iz Farosa, ali je morala
postojati
strateg (vojni zapovjednik) nema spomena na natpisima iz Farosa, ali je morala
postojati
hijeromnamon (eponimni magistrati religijske i javne slube sudstvo i sl.) nema
spomena na natpisima iz Farosa, ali je morala postojati;
presbeutas poslanici
Farska psefizma
nepotpuno sauvan javni spomenik: ulomak a i B
dat. kraj 3. st. pr. Kr.;
sadraj: molba za pomo pri obnovi grada od grada matice Parosa:
A) opis politike situacije u kojoj se nalazi Faros te odnosa s Rimljanima dekret
o poslanju trojice poslanika u Paros, jonsku maticu i jo neki grad (Atena ?)
B) dekret vijea parskog polisa o poastima izraenima farskim poslanicima,
odluka da se 6 Parana poalje u Delfe po savjet za zatitu Farosa, , odluka o
poslanju Paranina Praksiepa na zapad (Faros) kao novog oikista itd.
Arheoloke potvrde o vjerovanjima i religiji u Farosu:
gl. izvor tovanih boan. su prikazi na novcu: Zeus, Persefona, Artemida i
Dioniz;
nepoznata lokacija eventualnog postojanja hrama u Farosu;
loutherion kultna posuda pronaena unutar jedne grke kue u naselju;
Afroditin kult:
dva zavjetna natpisa: prinos desetine Gordile Demarha i Kleudike Hermagora
(3./2. st. pr. Kr.)
mogua uloga hetera ili obinih graanki
sigurno postojanje kultova vezanih uz plodnost

 GOSPODARSTVO GRKOG FAROSA:

NOVAC - poznate srebrne i bronane nominale; trajanje kovnica od po. 4. st. pr.
Kr. do 2. st. pr. Kr.
1. Novci 4. st. pr. Kr.
najraniji novci kovani po sirakukom standardu
srebrni tetroboli (2,78 g): Zeus / pedum koza = namjera
meunarodne trgovine
bronane hemilitre (14-19 g) i triasi (8 g): Zeus / pedum koza
bronane polovine triasa: Dioniz lovorov vijenac / grozd
2. prekovi kraj 4. / po. 3. st. pr. Kr.
Zeus / pedum koza ;
znaenje: nepoznata grka kolonija DIMOS (G. Novak); oznaka
kolonije Dimale (. Ljubi); ime Dionizija Faranina ili oznaka nove
vrijednosti novca dicalkon redukcija vrijdnosti farskog novca
pronaeni u Isi, Brau, Solinu
Ionios serija novca: druga pol. 4. st. pr. Kr.
prekovi sirakukog, farskog i heraklejskog bronanog novca (golobradi
mladi s leg. Ionio / delfin u skoku; glava starijeg bradatog mukarca /
lavlja glava);
vanost velike ostave novca iz kudljivca (55 DI i Jonijevih prekova + 49
Heraklejskih novaca
bronana emisija: kraj 4./po. 3. st. pr. Kr:
Persefona s vijencem od ita / koza (7 i 3,5 g);
Artemida / koza (2 g);
Persefona / zvijezda (prekov isejskog novca nimfa / zvijezda)
kraj 3. st. pr. Kr. - kraj 2. st. pr. Kr. (nakon 2. ilirskog rata)
jedna nominala: glava mladolikog mukarca / kantharos ;
barbarizacija izvedbe
koriten i Balejev novac
ostava kod Vrbanja (51 komad)
Balejev novac dr. pol. 2. st. pr. Kr. (nakon pada Gencijeve drave)
lik mukarca ili / Artemida s bakljom ili
kopljima
kovan u srebru i bronci
poznato oko 1300 komada
kovnica: Risan ili Faros
distribucija farskog novca: lokalnog karaktera: Dalmacija (Vis, Solin, Oanii,
zap. Hercegovina, Rab, Batajnicac na Dunavu i Rumunjska)
novci drugih gradova i vladara u Isi: novci helenistikih vladara, novci grkih
kolonija irom Mediterana (npr. Sirakusa, Agrigento, Apolonija, Dirahij, rimsmki
republikanski novac i dr.)

 POLJOPRIVREDA:
pretpostavka primarne proizvodnje itarica perspektive farske hore s moguim
vikom od nekoliko stotina tona godinje;
maslinarstvo zastupljeno na blagim padinama uokolo polja;
vinogradarstvo - Simboli na slubenim farskim novcima potvruje ulogu
vinogradarstva u poljoprivredi; veliki broj amfora pronaen u i okolo Pharosa;
ribarstvo;
stoarstvo simboli na slubenom farskom novcu (prikaz koze);

LONARSTVO:
argumenti proizvodnji: glinene naslage na otoku, specifini oblici posua; nalazi
podmetaa za peenje keramike; razliiti kalupi za produkcija razliitih proizvoda
(terakotnih figura, predmeta nepoznate namjene i dr.); keramiarski kart i
uniteni dijelovi pei (uz juni i jugoistono ugao bedema)
tipologija posua:
crnopremazano stolno posue (skifosi s prikazom sove, olpe s listiima i dr.);
obino kuhinjsko posue;
izdvajanje nekoliko tipova amfora kojima se produkcija smjeta u Pharos (Pharos
tip 2, 3, 4), stolne amfore
terakotne figure
farski proizvodi finog stolnog posua (?) 4. st. pr. Kr.
TRGOVINA:
kapacitet hore ukazuje na trgovaku usmjerenost proizvodnje;
trgovaku aktivnost svjedoe:
distribucija farskog novca (Vis, Solin, Oanii, zap. Hercegovina, Rab,
Batajnicac na Dunavu i Rumunjska)
distribucija farskih amfora:
a. tip Pharos 2: Pharos, Issa, Kopila/Korula, Oanii (s grafitom
), brodolom Vela Svitnja kod Ise, sj. Italije (?) i dr.;
a. tip Pharos 3: Pharos, Kopila/Korula;
distribucija ostalog farskog posua: skifosi sa sovom (Pharos, Glasinac
/BiH), olpe s listiima (Pharos, Neum i dr.)

Herakleja - fantomski grad na Jadranu

trajala 30ak godina
dokazi postojanju:
pisani izvor: Pseudo Skilak, Peripl, 22. 4. st. pr. Kr. (jedini navodi Herakleju kao
helenski grad i luku)
numizmatiki nalazi:
kovan iskljuivo bronani novac;
kao uzor uzet sirakuki novac;
kovane 3 nominale (ukupno poznato oko 360 komada):
velika (hemilitra)
srednja (trias): Heraklova glava s lavljom koom / luk i toljaga s leg.
HPA, HPAK, HPAK, HPAKE

mala: Artemidina glava / dupin s leg. HPA

datacija: sred. 4. st. pr. Kr. dr. pol. 4. st. pr. Kr.
rasprostranjenost:
o. Hvar (Stari grad i Hvar) prevladavajua brojka; Solin, Split, Bra
(Bol i Donji Humac), Murter, Nin, Korula;
vaan nalaz: ostava novca kod kudljivca na o. Hvaru (pronaena
1835. g.; sadri 162 bronana novca od ega 49 heraklejskih)

povijesni okvir Herakleje:

dr. pol. 4. st. pr. Kr. prestanak sirakuke dominacije na srednjojadranskom
prostoru
osamostaljivanje Isse
rast Pharosa
teorije o lokaciji jadranske Herakleje:
P. Nisiteo (1836./1837.) objavljiva ostave kod kudljevca Herakleju locira kod
Rogoznice (prema Ps. Skilaku);
J. Brunmid (1898.) Die Inschriften und Mnzen der griechischen Stdate
Dalmatiens Herakleju smjeta na Hvar (na Pharos..) na temelju koncentracije
novca;
G. Novak (1924.) na kopnu kod dananje Rogoznice (Hilejski poluotok) prema Ps.
Skilaku;
M. Sui (1955.) juna Ilirida (Haonija) nasuprot Krfa prema Ps. Skilaku;
P. Lisiar (1951.) Rogoznica, Salona;
D. Rendi-Mioevi (1953., 1980.) Korula ? = knidska kolonija;
L. Bracessi (1971.) Korula ?;
M. Zaninovi (1992.) Hvar na o. Hvaru; arheoloka potvrda zastupljenost
novca
B. Kirigin (2004.) nepoznato mjesto, ali s naginjanjem k junoj Iliridi
Hvarska luka (Herakleja ?)
velika koncentracija heraklejskog novca;
dobra luka na glavnom prometnom putu uz istonojadransku obalu;
grki natpis jako slian isejskim nadgrobnim spomenicima
arhitekture nema

Isejsko interesno djelovanje

Lumbarda?, Tragurion, Epetion, Salona?
isejski interes za irenjem trgovakog djelovanja na srednjedalmatinsko podruje;
vrijeme: kraj 3. i 2. st. pr. Kr.;

 pomno biranje strateko trgovako produktivnih toaka u prostoru;

oteavajue okolnosti: uzdizanje Ilirske drave i ekspanzija Delmata prema obalnim
podrujima srednje Dalmacije; kasnije i mijeanje interesa s Rimom od 1. st. Isa gubi
samostalnost u graan. ratovima

Isejska naseobina u Lumbardi (o. Korula) nespomenuta u izvorima

2. faza grke kolonizacije Korule;
vrijeme: sred. 3. st. pr. Kr.
uvjeti: vakuum nastao povlaenjem Liburna u matine prostore i neistaknutost
Ilirske drave na ovom prostoru;
u dogovoru s prvacima lokalne aristokracije (Pilos i Dazos) utemeljena kolonija;
sudbina upitna: - nedovoljno arheolokih podataka i nesigurnost poloaja na
vratima Ilirske drave
nekropola: 8 grobova (nisu obiteljski, nego pojedinani) uz njih se pronala
samo kasnoant. arhitek., nita grko
zato Lumbarda?
pogodan strateki poloaj nadzor Korulanskog kanala;
pogodan produktivni poloaj plodno lumbardsko Velo poje i okolna polja
moda trg. sredite, naseobina nastala na temelju dogovora?
LUMBARDSKA PSEFIZMA
dekret o osnutku naseobine;
datacija: 4. st. pr. Kr. (J. Brunmid, P. Lisiar); 3. st. pr. Kr. (D.Rendi Mioevi);
mjesto nalaza: glavica poluotoka Koludrt u Lumbardi antika cisterna;
mogua lokacija nekropole
otkrivena u nekoliko navrata od 1877.
glavni interpretatori: J. Brunmid, D. Rendi-Mioevi, P. Lisiar, Lombardo i
dr.
na njoj je navedeno oko 200 kolonista koji su otili u koloniju, tko je osnovao
koloniju, imena i prezimena Isejaca te Pila i Dazosa, tko je dobio oikopedon
kue s dvorom i vrtom + protos klaros 3 pletera odabrane zemlje
pie da je grad bio ozidan i parceliziran prostor unutar i izvan grada
nema arh. tragova mogue da su bedemi upotrebljeni za kamenolome koji su
aktivni jo od antike
keramika ima vie rimske, neto malo helenistike (to nije direktan dokaz na
postojanje naseobine, nego moda trgovine)
kraj naseobine dolazi rimsko doba: vila rustica na poloaju Kneina Velo poje;
tehnika gradnje: opus reticulatum (mali poligonalni kvadrati poredani jedan do
dr.)

Isejska naseobina u Trogiru ()

vrijeme isejskog naselja: kraj 3. i po. 2. st. pr. Kr.

arheoloki materijal dokazuje koritenje poloaja i puno ranije nalazi
prapovijesnog materijala (bron. i elj. doba) i ranijeg grkog importiranog
materijala

 prve vijesti vezane uz 158. g. pr. Kr. (Polibije XXXII, 9, 1) Graani Ise su vie
puta slali poslanstva u Rim i alili se da im Delmati pustoe zemlju i gradove
Epetij i Tragurij koji su u savezu s njima.;
zato Trogir: pogodan strateki (otoni poloaj), bogato poljoprivredno zalee,
kontakt s unutranjou, ranije uspostavljeni kontakti s domorodakim
stanovnitvom - Bulini i dr.
urbanistiki detalji isejskog Trogira:
pravilna planimetrija gradskog rastera;
bedemi graeni od masivnih bunjastih blokova s anatirozom;
poploane komunikacije pravilnog rasporeda irine od 3 do vie metara
stambeni blokovi usmjereni sjever-jug u odnosu 1:2.5;
stambena arhitektura zabiljeena na nekoliko poloaja unutar Trogira
agora i kultno sredite naselja na poloaju dan. katedrale: nalaz Herinog
rtvenika; kamene edikule u obliku hramskog proelja i dr.
natpis sa spomenom hijeromnamona i sveenice iz Katel Suurca (3./2. st. pr.
Kr.)
Cezarov reskript (56. g. pr. Kr.) spomen Tragurijaca u izaslanstvu Cezaru radi
povrata prava Isejaca na slobodnu plovidbu; postavljen u Saloni, na grkom j.
Heraklov rtvenik (helenizam) na samom kamenolomu Heraklo je zatitnik
kamenoklesara
spominje ga Plinije Stariji, 1. st. - Tragurium marmore notum / da je poznat po
mramoru, u biti vapnencu vrlo visoke kvalitete

Isejska naseobina u Stobreu (E)

na uu rijeke rnovnice koja je prije bila plovna i ireg korita
vrijeme isejskog naselja: kraj 3. i po. 2. st. pr. Kr.
prve vijesti vezane uz 158. g. pr. Kr. (Polibije XXXII, 9, 1) Graani Ise su vie
puta slali poslanstva u Rim i alili se da im Delmati pustoe zemlju i gradove
Epetij i Tragurij koji su u savezu s njima.;
zato Epetij: pogodan strateki (poluotoni poloaj na uu rijeke rnovnice),
bogato poljoprivredno zalee, kontakt s unutranjou, ranije uspostavljeni
kontakti s domorodakim stanovnitvom - Bulini i dr.;
iznimno malo grkog materijala evidentan utjecaj nemirnog razdoblja na irem
salonitanskom prostoru; prevladava rimski materijal
urbanizam Epetija:
nepravilan oblik veliine oko 4 ha;
ostatci bedema posebno na sjevernoj i zapadnoj strani poluotoka, te na
junoj morskoj; monumentalni bedemi debljine do 3.3 m graeni istom
tehnikom kao isejski i farski;
utvren poloaj gradskih vrata irine 3,6 m
pretpostavljen pravilan ortogonalni raster komunikacija
agora i akropola

Salonitanski prostor
nalazi potvruju helenistiku naseljenost, ali njezin karakter nije u potpunosti
jasan;
prostorne karakteristike odgovaraju ostalim isejskim interesnim podrujima;
poznato nekoliko nadgrobnih spomenika isejskog tipa;
poznat natpis sa spomenom hijeromnamona;

 na prostoru rimskog foruma i Manastirina u dubljim slojevima pronaena

arhitektura helenistikog tipa gradnje; poznato dosta sitnog helenistikog
materijala;
natpis iz Vranjica (kraj 4. st. pr. Kr.) svjedoi nekoj vjerskoj sveanosti;
Cezarov transkript svjedoi prisutnosti isejskog elementa u Saloni
Strabon ju spominje kao delmatsku luku, iako Delmata u vremenu pisanja nema

Grko-helenistika keramika u Dalmaciji

Korintsko i crnofiguralno posue

7. i 6. st. pr. Kr.

Pharos, Kopila (Korula)
Pronaeno je na domorodakim lokalitetima (gradine i nekropole), te je dokaz trgovake
aktivnosti Grka na istonom Jadranu
Korintsko posue je prvo koje iz Grke izlazi u veim koliinama, i to male posude
(ambalae) koje su sadravale mirise i druge sline korintske proizvode

Vis (Issa) 3 alabastra iz 625.-600. g. pr. Kr. (rana korintska ili talijanska (etrurska )
imitacija korintske produkcije); 2 globuralna aribala
Salona (grob?)
Zadar, 1964.g. ulomak korintske posude iz 6. st. pr. Kr.

Crvenofiguralna keramika u Dalmaciji

Crvenofiguralni stil nastaje oko 530. pr. Kr. u Ateni

iroka distribucija atikog cf posua s jakim izvoznim podrujem na sj. Jadranu (Spina i
Adria oko 520. pr. Kr.)
Najpoznatije sredite proizvodnje bila je Atena iz koje se ubrzo iri proizvodnja

Nalazi cf keramike u Dalmaciji

Slaba obraenost materijala i atribucija pojedinim radionicama;

Kvarner: Krk, Lopar gradina Katelina, Osor
Liburnija: Zadar (zatitna istraivanja unutar grada), Nin (sv. Kri, Nin Ploe), Radovin
Trogir: u naseobinskom sloju pronaeni ulomci cfk
itluk: posude u grobnom kontekstu
Starigrad na Hvaru

Gradina Radovin
Naseobinski kontekst
Zvonoliki krater majstora Dolona iz Metaponta (Lukanija); poetak 4. st. pr. Kr.
Scena dionizijske tematike

Issa Martvilo

Keramika tipa Alto-Adriatico (gornjojadranska keramika)

Izdvojena 1935. na temelju materijala iz nekropole u Spini

Radionika sredita: Spina kao ishodite produkcije (kraj 4. st. pr. Kr.), zatim Adria
(poetak 3. st. pr. Kr.) i Numani kod Ankone
Datacija: prijelaz s 4. na 3. st. pr. Kr.
Keramiki stil nastao na tradiciji cf keramike
Mali broj koritenih oblika
Vis i Trogir = najbolji nalazi
1 posuda na Danilu

Gnathia keramika

Crno premazana keramika s polikromnim (bijelim, crvenim, utim i dr.) ili urezanim
ukrasom proizvoena u junoitalskim (apulskim) radionicama od druge etvrtine 4. do
poetka 2. st. pr. Kr.
Nastaje u radionicama cf keramike u junoj Italiji (Tarantu) tijekom prve pol. 4.st.pr. Kr.
*prije peenja se posuda oboja crno i onda se po tome crta ukras pa se pee
Motivi: kanelure, bijele golubice u metopama, enska glava u profilu (ostaci figuralnog
prikaza)

Helenistika reljefna keramika

Kategorija keramike izdvojena po nainu proizvodnje, fabrikatima, oblicima i reljefnoj

dekoraciji
Terminologija: helenistiko reljefno posue, Megarske posude, h. r. zdjele, helenistike
reljefne zdjele izvedene u kalupu

Proizvodna sredita:
Atena:
- Kolijevka produkcije
- Poetak proizvodnje = oko sredine 3 st.pr.Kr.
- Kraj proizvodnje = 86.pr. Kr. (Sulino osvajanje)
Korint:
- Od kraja treeg stoljea pr. Kr. do 146. pr.Kr. (unitenje grada)

Delos: najvie utjee na lokalne produkcije u Albaniji i kod nas

Ostalo: crnomorska produkcija, Albanija, Italija

Istonojadranska produkcija

Issa pronalazak veeg broja kalupa i peetnjaka na lokalitetu Martvilo i Mala banda
Resnik (Siculi)
Zadar (Iader) lokalitet Fonatana; podvodni nalaz kalupa

Crnopremazana keramika

Tehniki pojam keramike kategorije nastao prema crnom premazu nanesenom prije
peenja
Ishodite: Korint i Atika, ali zbog popularnosti nastaju brojne lokalne radionice (Apulija
Metapont i Taras) Kampanska keramika
iroko kronoloko odreenje, sve do prevladavanja crvenog premaza u drugoj polovici
1.st.pr. Kr.
West slope keramika (keramika zapadnog obronka) ime po zapadnom obronku atenske
akropole

Grko-helenistika terakotna plastika

Obuhvaa terakotnu plastiku / skulpturu, arhitektonsku ornamentiku i dekorativne

reljefe
Tanagra figurice:
Koroplastika preteito pronaena u grobnim kontekstima
Uglavnom prikazuje ene (uzor: Atena)
Lokalna produkcija u Isi i Pharosu (Vlaka njiva (Isa) i ulomak kalupa iz Pharosa
Figurice nisu pune
Rupa na poleini ili dnu slui da vlaga pri peenju izlazi iz figurice jer bi ona inae pukla