Вы находитесь на странице: 1из 11

Filozofski fakultet

Univerziteta u Sarajevu,
Franje Rakog 1.

Seminarski rad iz predmeta Divanska knjievnost Bonjaka, na temu:

Strukture i knjievno povijesne odlike Ljetopisa Mula Mustafe


Baeskije

Student: Mario ain

SADRAJ:

1. UVOD........................................................................................................................... 3
2. LIK I DJELO MULA MUSTAFE BAESKIJE...........................................................4
2.1. BIOGRAFIJA MULA MUSTAFE BAESKIJE...................................................4
2.2. KRATKI UVID U DJELO......................................................................................5
3. STRUKTURA LJETOPISA...........................................................................................7
4. KNJIEVNO POVIJESNI ZNAAJ I ODLIKE LJETOPISA.....................................9
5. ZAKLJUAK...............................................................................................................11
LITERATURA..........................................................................................................................12

1.

Uvod
2

to je zapisano ostaje, a to se pamti iezne! Ovom milju Baeskija je poeo pisati


svoj ljetopis. Smatrao je da se svi dogaaji koji neto znae trebaju ostati zapisani jer e se
inae zagubiti i naposljetku pasti u zaborav. Njegov cilj je bio da ovjekovjei znamenite
dogaaje, linosti i prevrate to su se dogaali u njegovom vremenu u gradu Sarajevu.
Kroz ovaj rad o djelu Mula Mustafe Baeskije, koje je obiljilo XVIII. st., upoznat
emo se sa strukturama pisanja ovoga ljetopisa, s dogaajima koji su ostali zabiljeeni, te s
knjievnim odlikama i sa amim pisanjem djela, s njegovim pismom, te s biljegom koji je ovo
djelo ostavilo na razvoj naega jezika.
Ovaj rad sam pisac naziva Zbirkom, u kojoj se ne treba pretjerivati s opisivanjem, kako
se ne bi sadraj pretrpao. Djelo je nastalo XVIII. st., u doba Osmanske okupacije. Djelo je
pisano turskim jezikom. s pojedinim dijelovima na srpskohrvatskom. Autor se nije stidio
svoga jezika, dapae o njemu ima vrlo visoko miljenje. Ovaj Ljetopis je jedna, da tako
kaem, svojevrsna biografija grada Sarajevo kroz razdoblje od 1746.-1804. Opisuje se i nain
na koji grad funcionira, a autor se dotie gotovo svih sfera drutvenoga ivota, i to na jedan
suptilan nain pribliava itateljima. Vjerojatno je u tome veliina i znaaj ovoga djela.
Ovim Ljetopisom su se bavli razni zastvenici, a postalo je i temeljom mnogih djela
koja su se oslanjala na podatke koje Baeskija donosi usvome Ljetopisu. S obzirom na ovu
injenicu, mislim da je bespotrebno govoriti o tome koliki je znaaj ovoga Ljetopisa, koji je
na jedan zanimljiv nain uspio doarati sliku i priliku raznih sfera ivota.

2.

Lik i djelo Mula Mustafe Baeskije

Baeskija je jedan od najznaajnijih BiH pisaca. Kao takvom dosta panje se


posveivalo izuavanju njegovoga ivota. Budui da je njegov Ljetopis povijesno djelo koje
3

gotovo do u detalje opisuje dogaaje tokom vie od pedeset godina, tim je njegov znaaj jo i
vei.

2.1.

Biografija Mula Mustafe Baeskije

Mula Mustafa Baeskija (evki), roen je 1731. u Sarajevu, gdje je i umro 1809. Bio
je ljetopisac, povijesniar i pjesnik. Najpoznatiji je po pisanju svoga Ljetopisa. O njegovom
ivotu zna se relativno malo, najvie podataka je poznato o onome to je on sam o sebi pisao u
svome ljetopisu. Bio je sin Ahmetov, a djed mu se zvao Kadri hoda. Poticao je iz jedne jako
religiozne obitelji. Sulejman-efendija Arnaut je bio njegov prvi uitelj, kod njega je Mustafa
iao u mekteb. Tamo se isticao meu vrnjacima. Kasnije je izuio kazaski zanat i postao
kazandija1, ali u kasnijem ivotu nije puno posveivao panje, ve se vjerojatno posvetio
izuavanju islamskih nauka na nekoj od medresa. Godine 1759. postao je imam i hatib u
Buzadi hadi-Hasanove damije. Izgleda da mu se ta sluba ba i nije dopala, te se 1763.
poinje baviti notarskim poslovima. Zna se da je bio jako uspjean u ovome poslu, ak je
imao i svoje radnike, druge pisare za pomonike. pored obavljanja notarskih poslova, Mustafa
se nastavio i obrazovati. Tako je redovito iao na predavanj o erijatskome pravu u Husrevbegovoj damiji. Nije stao samo na tome, ve je i u svome duanu pouavao uenike drugih
medresau arapskoj kaligrafiji. Od njega nam je ostalo i neto podataka o njegovoj obitelji.
Majka mu je umrla od kapi 1772., a ostac mu je umro dok je jo bio dijete. Bio je oenjen
Safijom, i s njom je imao desetoro djece, od kojih su ba samo jedan sin i ki nadivjeli.
Gotovo cijeli ivot Mustafa je proveo u Sarajevu, tek je jedno vrijeme otiao u Beograd
(1773.) a ivio je i u Zgoi kod Kaknja 1781.-1782. Kasnije se ope vratio u Sarajevo na
dunost imama u Buzadia damiji. Dogaaj njegove smrti nikada nije upotpunosti
razjanjen, po nekim saznanjima umro je 1805., a najvjerojatnije da je umro 1809. Posljednji
dogaaj u njegovom Ljetopisu je zabiljeen za 1805. g., i zbog toga se smatra da je tada umro,
ali u ljetopisu koji je sastavio njegov sin Mustafa Firakija, ostalo je zabiljeeno da je umro
1809.2

1 Kazandija metalni radnik koji izrauje kotlove, kazane.


2 Usp. s Uvod i komentar Ljetopisa Mula Mustafe Baeskije, Medmed Mujezinovi,
Sarajevo 1968.
4

2.2.

Kratki uvid u djelo

Dogaaji nisu navoeni za svaku odrenu godinu. Ponekad pisac preskae neku
godinu, ali to je vrlo rijetko. Vjerojatno je razlog taj to tu godinu nije bilo nekih dogaaja
koji bi bili znaajni da ih pisac unese u djelo. Ti zapisi su bili vrlo kratki, te se navodio
dogaaj odmah, bez bespotrebnog okolianja. Autor ima obiaj i da opisuje ponekad i
razdoblja, npr. od 1747.-1757., gdje opisuje povezane dogaaje i uobliuje taj dio u jednu
jedinstvenu cjelinu, i to u obliku prie. Kada opisuje neke nerede, obavezno na koncu navodi i
imena umrlih i poginulih. Navodi i imena umrlih i za pojedine godine, bez obzira na nerede.
Gotovo za svaku godinu pisac navodi i vremenske prilike, te da li je bila rodna ili ne itd.
Godine je navodio kronolokim redom, od 1746.-1804., s obzirom na to da ga je poeo pisati
1756., dakle opisao je i deset godina ranije dogaaje. U Ljetopisu se navode i neki dogaaji
koji su se dogodili i prije nego to se Mula Mustafa i rodio. Npr. spominje popravku
sarajevske tvrave iz 1727. Pisac je biljeio i oskudice raznih vrsta, pored ratova i nemira tu
je navodio poplave, poare, epidemije gripe meu djecom, te naposljetku opisuje i ogromne
tete koje je nanijela kuga 1762. Opisivao je i mnoge vojne akcije u kojima su uestvovali
njegovi sugraani Sarajlije, a uz to navodi i tko se istakao u akcijama.
Mula Mustafa je pisao i o vedrim stranama ivota. Opisivao je i razne proslave, teferie.
Opisivao je kakve su bile zabave Sarajlija u to doba, kako su se proslavljali neki vani datumi
u Bosanskom ejaletu, poput roendana prineva, princeza, sultana itd., te dolaske vezira. U
ovom opisivanju spominje i organiziranje trka te raznih drugih igara petkom. Dogaaji koji
su se dogaali u pojedinim kafanamu su takoer zanimljivi.
Bavio se pisac i vjerskim ivotom. Na mjestima se spominje ime kadizadelija, ljudi
koji su zagovornici strogog islamskog puritanizma. Utemeljiteljem se smatra Muhamed, sin
Pir Ali Birgivije, autor poznatog djela Birgivije. Stvarnim se ipak utemeljitelj ove sekte
smatra Kadizade Muhamed. Poznati su, to je pisac i zabiljeio, po borbama s derviima. Bili
su protivnici svih novotarija u islamu.
Pisac dosta panje posveiuje i razvojuu trgovine i zanatstva. Opisuje kako su pojedine
trgovine radile. Poslije velikih poplava, poara i drugih nedaa koje su zahvatile Sarajevo
stradale su i radnje. U Ljetopisu se donosi opis kako su se one ponovno podizale i opravljale.
Jedna od najznamenitijih injenica koje je pisac navodio u djelu jesu popisi umrlih
osoba. Kroz vie od pedeset godina opisanih u ovome Ljetopisu, pisac nam donosi oko 4000
5

imena urlih osoba, i to ne brojei razdoblje kuge, za koje kae da je u Sarajevu umrlo preko
8000 ljudi. Ljudi koje navodi u ovim popisima su veinom mulimani, i to odrasli mukarci.
Bilo je na popisu i imena nekih nemuslimana, ali vrlo malo, te su to veinom bili komeije
Mula Mustafe. Zanimljivo je i to da u njegovom popisu umrlih nema ena, osim kada ih
navodi skupnim imenom, npr. na jednom se mjestu navodi da je te godine umrlo dosta
porodilja. Nakon popisa samih imena autor navodi i poneke njihove karakteristike, koji su
kako umrli, kako se koji oblaio, te nerijetko navodi i ulice i mjesta odakle su bili ovi
pokojnici. U ovim navodima nalazimo i imena gotovo svih znamenitijih sarajevskih porodica,
pa prema ljetopisu moemo pratiti koje se porodice doseljavaju, koje su ve tu, koje polako
nestaju itd. O pojedinim jako vanim linostima koje su umrle, Baeskija pie i njihove
biografije. Donosi nam podatke o tome koji su zana bili izuili neki pokojnici, pa se po ovom
ljetopisu da zakljuiti da je bilo ponajvie terzija, zatim kazaza i kazandija, tabaci sarai i
abadije, a donosi nam i imena preko 200 umrlih trgovoca, to nas navodi na zakljuak da je
trgovina u ovome razdoblju u Sarajevu bila jako razvijena.

3.

Struktura Ljetopisa

Djelo je sastavljeno u klasinom obliku ljetopisa. Pisac je navodio razne, ali veinom
neke vanije dogaaje koji su se desili odreene godine. Pisac ovoga ljetopisa je zapisivao
dogaaje poevi od 1746. godine, ili 1159. hidretske godine. Kod pisca u prvi plan dolaze
hidretske godine, a u zaradi su navedene i graanske godine. Djelo ima 165 listova,
pagniranih. Listovi su dimenzija 19x27, i debllji su. Veina ih je bijelih listova, iako ima i
zelenih, ukastih i narandastih. Ovi su listovi uvezni u jedan koni uvez, ali su na nekoliko
mjesta ispremetani, t je razlog zato poneki dogaaji nisu kontinuirano navoeni. Sam autor
ovo je djelo nazvao Zbirkom (medmua), ili Knjiga (kitab). Djelo nije sastavljeno samo od
pukih navoenja dogaaja, koji inkorporirani u ljetopis. Taj dio je svakako najvei, i zauzima
tri etvrtine same zbirke. Ali u ovo djelo su uneseni i neki dijelovi to ne spadaju pod pojam
6

Ljetopis. Takvi su dijelovi npr. popisi osmanskih sultana sve od Osmana, pa do Selima (do
prije smrti autora, a kasnije je netko unio i jo trjicu sulatana koji su vladali poslije Mustafine
smrti), zatim donosi i popis nekoliko vladara iz svjetske povijesti, popis nekih mahala u
Sarajevu s njihovim osnivaima,neke demate, popisi nekih vanih datuma vezanih za
Osmansko Carstvo, neke sabrane prie i ale, pjesme, alfabete Hebrejskog, Srpskog i
Talijanskog jezika, osim pjesama na turskom, ima i par pjesama na naem jeziku, zatim
zagonetke, nazive nekih biljaka itd.
Djelo je pisano na turskom jeziku koji se u ono vrijeme priao u Bosni. Taj je jezik
nazivan turskim jezikom bosanskog dijalekta. Ponekad se pisac slui i svojim maternjim
jezikom,a za bosanski jezik kae da je mnogo bogatiji i od arapskog, turskog i perzijskog.
Dogaaji su navoeni iskljuivo kronolokim redom, uz pojedini dogaaj pisac redovito
navodi i godinu, a ponekad i datume tih dogaaja. Ljetopis je pisan arapskim neshi pismom.
Kako je autor zalazio u godine, tako je i pisanje slabilo. U poetku je rukopis jako lijep i
uravnoteen, kasnije je sve loiji i loiji, pa pred kraj pisanja pisac pie nerazgovjetno i s puno
greaka. Pojedinu rije pie na vie mjesta potpuno razliito. U vrijeme bolesti, 1801.,
dogaaji su i oskudni. I pisanja pojedinih osobnih imena nisu uvijek ista. ak je i svoje
prezime Baeskija pisao raliito. Pojedina prezimena koja zavravaju na i, pisac je isto
pisao razliito ovaj zavretak, a ponekad ga je i mjenjao s ogli.
U prvoi plan s obzirom na datiranje dogaaja, pisac se, kako je ve reeno koristi
hidretskom godinom i mjesecima. Ali dosta dogaaja je datirano i po neki Kranskim
blagdanima poput Blagovijesti, Boia, Ilindana idr. Ovakav nain datiranja je bio rairen tada
u Bosni i Hercegovini. Ponekad je Baeskija dogaaje datirao i prema astronomiji, budui da
je bio upuen i u astronomiju.
Dogaaje autor navodi savjesno i tono, bez ikakvih naznaka subjektivnog miljenja.
Objektivost je jedna od glavnih vrlina ovoga ljetopisa i samog pisca. Budui da su u to doba
pisani takoer i fratarski ljetopisi, ponekad se dogaaji preklapaju, te su opisivani potpuno
isto. Navodi dogaaja nerijetko su uljepavani dodatnim opisivanjem. Nisu biljeeni samo
suhoparno, bez ikakvo smisla za fabularizaciju. Bavio se autor i politikim pitanjima u ovom
djelu, ali je tu, a i na mnogim drugim mjestima, predstavljao jedno ope miljnje narodnih
masa. Ne ustruava se proturjeiti i kuditi ak i sultana.
Napisao je autor i nekoliko pjesama, to na turskom, ali i na naem, i to pod
pseudonimom evki, kojeg je mjenjao, pa se negdje naziva i Mufik, Aik itd. Ovaj Ljetopis
sadri etiri pjesme na naem jeziku. Njegov sin Mustafa Firakija je takoer napisao Ljetopis,

koji je jako slian ovom Baeskijinom. On nam donosi takoer neke vane informacije, u
prvom redu o smrti njegovog oca. 3

4.
Knjievno povijesni znaaj i odlike
Ljetopisa

Ljetopis Mula Mustafe Baeskije je jedno jako vrijedno djelo, prije svega sa povijest grada
Sarajeva. Mula Mustafa, kako i sam govori o sebi nije bio imuan, bio je siromaan i skroman
ovjek, ali bogat duhom. Njegov rad je zainteresirao mnoge povijesniare, koji se bave ovim
prostorima, ali i znanstvenike koji se bave prouavanjem jezika. Kada se uzme sam pojam
ljetopisa, u uem smislu te rijei, to bi onda bila jedna klasina vrsta povijesnog djela.
Ljetopis, kako sma rije kae, opisuje dogaaje kronokim redom, i biljei sve znamenitije, pa
ponekad i manje znamenite dogaaje. U ovom djelu se ne navode dogaaji tek tako, samo da
bi se zabiljeili. Pisac je doista posvetio panju i njihovom stilskom ureenju (barem dok mu
je to zdravlje dozvoljavalo), pa se pojedini dogaaji interpretiraju u vidu pria. Za
knjievnost, i za razvoj jezika, ovo djelo je jako bitno. Kroz ovu Baeskijinu Zbirku, moe se
pratiti razvoj jezika kroz vie od pola stoljea. Mogu se uoiti i razlike meu pismima.
Takoer se razvoj srpskohrvatskog jezika vrlo jasno oituje kroz pojedine injenice kojima
3 Usp. s Uvod i komentar Ljetopisa Mula Mustafe evki Baeskije, Sarajevo 1968.
8

autor posveuje panju. U pisanju se primjeti da je autor jako sklon naem jeziku, zapravo da
se voli izraavati naim jezikom, ali vjerojatno prilike u tadanjoj BiH nisu dozvoljavale
drukiji pristup djelu. U opisivanju dogaaja autor je jako objektivan i toan, to uvelike
doprinosi kvaliteti, i openitom znaaju ovoga djela za povijesni tok Sarajeva u XVIII. st.
Dozom humora, koja je vrlo vedra i umjerena, Baeskija obogauje svoje djelo.
Ovaj Ljetopis je prije svega jedno povijesno djelo. U svom nainu izlaganja i
kronolokom nizanju dogaaja autor nas navodi na zakljuak da je ovo djelo ima iskljuivo
povijesni karakter. Mnogi znanstvenici, koji su se kasnije bavili povijeu Sarajeva, ali i
Bosne u razdoblju Osmanskog Carstva i njegove vlasti na ovim podrujima u XVIII. st.,
koristili su ovo djelo, smatrajui ga pritom vrlo naajim djelom za povijest kako Sarajeva tako
i same BiH. Profesor Hamdija Kreevljakovi, u svojim nekim djelima (Vodovodi i gradnje
na vodi u starom Sarajevu, 1939., Esnafi i obrti u starom Sarajevu, 1957.) se uvelike koristi
Baeskijinim djelom. Jedan od znaajnijih znanstvenika koji se bavio ivotom i djelovanjem
Baeskije je bio Vladislav Skari, koji je napisao i monografiju pod naslovom Mula Mustafa
Baeskija, sarajevski kroniar 18. vijeka. U ovom djelu Skari govori o velikom znaaju
ovoga djela za povijest grada Sarajeva, a Baeskiju smatra ovjekom od volumena, pa kae da
je Sarajevo sretno da je ovakav jedan ovjek, skroman i siromaan, ali snagom i duhom jak i
bogat, ivio i pisao o Sarajevu.

5.

Zakljuak

Kroz ovaj rad imali smo se priliku nakratko upoznati s likom i djelom Mula Mustafe
Baeskije, pisca koji je svojim radom obiljeio bosansku povijest XVIII. st. Njegov Ljetopis
odraava sliku ivota BiH u periodu Osmanskog Carstva, koje ve u ovom radoblju polako
doivljava pad moi u svim teritorijama koje su pod njihovom vlau. Svojim djelom
Baeskija je htio ostaviti traga na ovo razdoblje. elio je da ga se pamti po neemu, iako toga
ni sam moda nije bio svjestan. Svojim djelom je dokazao da je i obini graanin u XVIII. st.
u Bosni imao priliku iskazati svoje miljenje. Opisujui razne sfere ivota, Baeskija je
nastojao da se ne zaboravi nain ivota obinih ljudi. Iako nije bio bogat ovjek u
materijalnom smislu, vidimo da je za ondanje prilike bio jako obrazovan ovjek, to
dokazuje da obrazovanje nije bilo toliko nedohvatljivo kako se obino misli. Svojim znanjem
obogatio je i zaduio BiH javnost onoga doba, kao i ovoga u kojem sada ivimo. Njegov
Ljetopis danas se, po miljenju mnogih znanstvenika, svrstava meu najvanije dokumente za
izuavanje ovoga osmanskog razdoblja Bosne i Hercegovine. Smatram da je ovaj Ljetopis
napisan u pravom smislu te rijei, kao djelo koje opisuje dogaaje za svaku godinu, te da
svojim detaljnim, moda ak malo i predetaljnim opisivanjem dogaaja nastoji itatelja to

10

vie pribliiti ivotnim prilikama obinoga ovjeka. Tim vie je i njegovo djelo dobilo na
kvaliteti.

LITERATURA:

1. Ljetopis, Mula Mustafa Baeskija, Sarajevo 1968.


2. Uvod i komentar Ljetopisa Mula Mustafe evki Baeskije, Mehmed Mujezinovi,
Sarajevo 1968.
3. Internet

11

Вам также может понравиться