You are on page 1of 88

Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 184/185 VELJAA/OUJAK 2016.

AZIZ HASANOVI
TO JE PREPORODOV JOURNAL?
Propagandni materijal ili
HRVATSKA NAKON PARLAMENTARNIH IZBORA
Jaanje poruka mrnje i straha
Mrnja izjeda slobodu
Neotuivo pravo na miljenje
INTERVJU AZIZ HASANOVI
Sarajevo je na duhovni centar
BOSNA i HERCEGOVINA NAKON PRESUDA KARADIU I EELJU
Put prema moralnoj katarzi ili moralnoj katastrofi?
Da li e Radovan Karadi nadivjeti Bosnu i Bonjake?
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

Journal
PREPORODOV

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 25 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje

SADRAJ
UVODNIK
Propagandni materijal ili.............................................................. 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Hidab moj identitet i sloboda..................................................... 4
Smrt je danas postala posao........................................................... 5
Put ka bonjakom jedinstvu?........................................................ 7
Slavlje neponovljivosti ljubavi......................................................... 9
Znaaj islamskog jedinstva............................................................ 10
Pravi put iskuenja vjernika........................................................ 11
Ouvanje bonjake tradicije........................................................ 12
Kako do razumnih promjena?....................................................... 13
Iz ljubavi prema BiH i Istri............................................................. 15
Znaaj islamske vjerske pouke ..................................................... 18
Izmeu integracije i asimilacije..................................................... 19
Pjesnik voen osjeajem due...................................................... 20
HRVATSKA
Platforma bez treeg entiteta.................................................... 21
Jaanje poruka mrnje i straha..................................................... 23
Mrnja izjeda slobodu................................................................... 28
Neotuivo pravo na miljenje....................................................... 30
Obavijest Savjeta za nacionalne manjine RH................................ 33
Kako do bolje provedbe Ustavnog zakona?.................................. 35
Islam je vie nego religija.............................................................. 37
Prvi meureligijski susret HKS-a................................................... 39
INTERVJU AZIZ HASANOVI
Sarajevo je na duhovni centar..................................................... 40
BOSANSKI BAROMETAR
Optimizam bez pokria................................................................. 45
Za prijedlog SDA palac dolje!..................................................... 48
Dodik sam protiv svih.................................................................... 51
Podstanari u vlastitoj kui............................................................. 53
O Milenku Staniu i Radovanu Karadiu...................................... 55
Put prema moralnoj katarzi ili moralnoj katastrofi?..................... 57
ZEMLJO MOJA
Da li e Radovan Karadi nadivjeti Bosnu i Bonjake?............... 61
IZ SVIJETA
Ima li nade za mir?........................................................................ 63
KULTURA
Lijepi li su mostarski duani.......................................................... 72
Neobian gost Gavrilo Princip.................................................... 73
Najvei bosanski haiku pjesnik..................................................... 74
Bogat i sadrajan program............................................................ 76

Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu


nuno i stavovi redakcije

PRIE IZ BOSNE
Crni Radovan sin sramotne kue................................................ 77

Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog


prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske

DIJALOG CIVILIZACIJA
Fenomen i sadraj nasilja.............................................................. 81

NA NASLOVNOJ STRANICI:
Aziz Hasanovi, predsjednik Meihata i
muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj

IVJETI ISLAM
40 izabranih hadisa....................................................................... 86

UVODNIK

UVODNA RIJE

Propagandni materijal ili

udne se stvari dogaaju u bonjako-muslimanskoj zajednici u


Hrvatskoj, koja su posebno vidljiva u preslagivanjima i pozicioniranjima shodno trenutnim politikim centrima moi (odluivanja i distribucije novca). Kuda e nas takva praksa dovesti, teko je rei. Pesimizam je, ipak, prevladavajue stanje, jer su se oigledno neki orijentiri
prilino pogubili. esto se i mi, koji u ovim turbulentnim vremenima
kreiramo sadraj Preporodovog Journala, upitamo: kuda sve ovo
vodi, kakva nam je budunost i vodimo li neku unaprijed izgubljenu
bitku? Pritom se nalazimo u situacijama, u zadnje vrijeme sve vie,
da opravdavamo izbor tema i stavove koje prezentiramo itateljima.
Nastanak ovog drutveno-politikog mjesenika, krajem 2002.
i poetkom 2003. godine (do tada je bio podlistak Behara i zvao
se Behar Journal), bio je vezan uz politiki kurlus u redakciji
Preporodovog asopisa za kulturu i drutvena pitanja. Za tadanje
poimanje provokativan lanak o 11. rujnu 2001. (danas sigurno ne,
nego naprotiv gotovo proroki napisan), pod nazivom Two
Brothers On Their Way angairanog bonjakog intelektualca i vrsnog politikog analitiara Farisa Nania, zbog straha od reakcije
Amerike ambasade u Zagrebu nije bio uvrten u politiki podlistak
Behar Journal. Iz neslaganja lanova redakcije Behara i sukoba
dvaju koncepcija nastao je asopis koji ve punih 13 godina besplatno dolazi, putem e-maila ili u tiskanom obliku, na mnogobrojne adrese i to ne samo u Hrvatskoj, nego i irom svijeta.
U proteklim godinama bilo je nekoliko estokih sukoba oko Preporodovog Journala. Prvi, za vrijeme saborskog mandata emse
Tankovia (SDAH), u proljee 2008. godine, nakon nekoliko tekstova
o njegovom (ne)radu i pogrenim politikim potezima koje, na alost, i danas osjeamo. Drugi, za vrijeme saborskog mandata Nedada Hodia (BDSH), krajem 2014. godine, i to nakon uvodnika Hodi: pluskvamperfekt, poslije ega se o pisanju Journala raspravljalo na sjednici Savjeta za nacionalne manjine RH. Nedugo zatim, na
osnovu zakljuka sa sjednice, odran je i sastanak (ne)ugodni u politiki vrlo jakom sastavu. U meuvremenu, Journal je preivio i
unutarnja razmimoilaenja, tokom 2012. godine, vezanu uz redizajn
i rekonceptualizaciju sadraja. Iz svih kriznih vremena Journal je
izlazio sve kvalitetniji i aktualniji. Bio je i ostao bonjaki forum politikog promiljanja i slobodne razmjene miljenja na odgovoran i
argumentiran nain, bez utila i pisanja ad hominem.
Trenutno se nalazimo na svojevrsnoj prekretnici, izmeu cenzure i autocenzure. Uli smo u trei sukob, iako nemamo bonjakog
saborskog zastupnika koji bi, po logici prethodna dva medijska dogaanja politiara, trebao biti kamen spoticanja ili inicijator obrauna s jedinim bonjakim drutveno-politikim mjesenikom u Hrvatskoj. Nemamo saborskog zastupnika, ali imamo novu kulturnu
revoluciju, u okviru koje mediji imaju posebno mjesto, a naroito
oni koji nemaju simpatije i razumijevanja za aktualna dogaanja, bez
obzira na tira ili politiko-informativnu snagu u drutvu.
Brojni su se problemi pojavili tokom pokuaja distribucije prethodnog Journala i to u Islamskom centru u Zagrebu, mjestu
najveeg okupljanja bonjako-muslimanskog naroda u Hrvatskoj,
naroito petkom. Besplatna podjela je, ipak, uspjela skoro ilegalno, uz mnogo muke i iracionalnih razgovora, ali i glavobolje za portire. U nekoliko navrata asopis je u manjim koliinama dijeljen
prisutnim vjernicima, a ne kao u prethodnim godinama poslije dume namaza (podnevne molitve petkom) u koliini od oko 400 primjeraka. Bilo kako bilo, Preporodov Journal br. 183 ipak je ugledao svjetlo dana i doao do itatelja.

VELJAA/OUJAK 2016.

to se zapravo dogodilo? Prva informacija je bila da je Meihat


Islamske zajednice u Hrvatskoj pomislili smo, moda zbog refleksija estokih ideolokih podjela hrvatskog drutva na Islamsku zajednicu zabranio distribuciju bonjakih i albanskih nacionalnih
tiskovina u Islamskom centru. Naravno, ta se informacija pokazala
netonom, to u intervjuu u ovom broju jasno kae i muftija Aziz
Hasanovi. Ubrzo je istina izbila na vidjelo: zabranu distribucije,
prema izjavama potinjenih, naredio je predsjednik Izvrnog odbora Medlisa Zagreb, uz navodnu argumentaciju kako se radi o propagandnom materijalu, pritom naredivi da se smiju dijeliti samo
tiskovine Islamske zajednice asopisi Bilten i Minber.
Odmah treba naglasiti kako se radi o neutemeljenoj kvalifikaciji,
koja nema nikakve veze sa stvarnim injenicama, osim ako se time
eljela sprijeiti propaganda vezana uz aktualnog ministra kulture
RH. Inae, propaganda, koja je na stranicama naeg asopisa prezentirana u koliini od ak jedne stranice teksta i nekoliko pitanja
postavljenih u intervjuu profesorici Gordani Vilovi, dostupna je u stotinama tekstova razliitih medija i tiskovnih i elektronskih, i domaih
i stranih nastalih u protekla tri mjeseca. Da li netko smatra da bonjaki politiki asopis o tome ne smije napisati niti rijei ili bi, moda,
trebao dati legitimitet novoj politikoj stvarnosti? Nita od toga.
Ne ulazei u elaboriranje politikih prilika i odnosa unutar zagrebake muslimanske zajednice, povezanosti razliitih interesnih
skupina i pokuaja da se vlastiti interesi proglase interesom zajednice, potrebno je podvui crtu i dati svoj osvrt o, navodnom, propagandnom materijalu i to samo iz doprinosa Islamskoj zajednici i muslimanima, bez obzira na nacionalnost.
Da li propagandni materijal moe biti asopis iz kojeg je do sada proizalo pet knjiga, meu njima i dva djela koja slue na ponos
Islamskoj zajednici u Hrvatskoj: Islam iznutra i Muhammed, a.s.
Poslanik ovjeanstvu? Obje knjige, iji je autor zagrebaki imam
Mirza Mei, nastale su iz tekstova objavljenih u kolumni ivjeti
islam koju smo formirali jo sredinom 2007. godine, shvaajui kakve izazove pred muslimane donose godine i desetljea pred nama.
Islam iznutra je zvanini udbenik na dva fakulteta u okviru Sveuilita u Zagrebu, kao i vakuf za Islamski centar Rijeka. Knjiga Muhammed, a.s. Poslanik ovjeanstvu do sada je tiskana u respektabilnih 9.000 primjeraka (5.000 u Hrvatskoj, koji su vakuf za Islamski
centar Sisak, te 4.000 u nakladi Rijaseta Islamske zajednice u BiH). Da
li propagandni materijal moe biti asopis na ijim je stranicama
zabiljeeno nekoliko stotina izvjetaja s tribina, simpozija i ostalih
dogaanja vezanih uz Islamsku zajednicu u Hrvatskoj, zatim tekstova
o islamu, poloaju muslimana u svijetu i neophodno potrebnom dijalogu civilizacija, kao i desetine intervjua s najveim vjerskim autoritetima i sveuilinim profesorima iz BiH i Hrvatske? Da li propagandni materijal moe biti asopis koji redovito i iscrpno prati dogaanja u muslimanskim zemljama na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi?
I u emu je onda problem: da li je Preporodov Journal zaista
propagandni materijal kojem se treba zabraniti distribucija ili je,
ipak, neto sasvim drugo? Da li je problem u onima koji se od 2003.
godine bore za pravo na slobodno politiko promiljanje Bonjaka
u Hrvatskoj ili je, ipak, problem u nekakvim drugim politikama i interesnim skupinama? Da li je Preporodov Journal dio problema
ili dio rjeenja nagomilanih problema kojima svjedoimo, a koji su
naprosto eksplodirali tokom parlamentarnih izbora u studenom
2015. godine? to je i tko je problem, upitajmo se svi zajedno!? q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEAVANJE SVJETSKOG DANA HIDABA U SISKU

Hidab moj identitet i sloboda


Obiljeavanje Svjetskog dana hidaba pokrenula je studentica
Nezma Khan iz Bronxa, u New Yorku 2001. godine. Cilj akcije bio je
poticanje vjerske tolerancije i razumijevanja. Nezma je u New York
dola iz Bangladea kao 11-godinjakinja, a razlikovala se od svojih
vrnjakinja po tome to je jedina u koli nosila hidab. Odrastajui u
Bronxu, diskriminaciju je doivjela kao normalan nain ivota, proet
nadimcima poput Batman ili Ninja. Nakon odlaska na fakultet
koji je upisala 2001. godine, kada se dogodio i teroristiki napad u
New Yorku, kolege su ju nazivali Osamom bin Ladenom ili teroristom. U snanoj elji za promjenom odluila je potaknuti sve ene
koje ne nose hidab da na jedan dan pokuaju osjetiti kakav je to
osjeaj. S namjerom da promijeni nepravilno vienje hidaba, osmislila je moto: Ne sudi o meni dok nisi hodao u mojim cipelama. Cijeli pokret se organizirao putem interneta i socijalnih mrea i time se
privukla panja diljem svijeta. Danas postoji vie od 50 imenovanih
veleposlanika Svjetskog dana hidaba u vie od 21 zemlje.
U ponedjeljak, 1. veljae 2016., u Sisku je po trei puta obiljeen Svjetski dan hidaba. Za razliku od prethodne dvije godine kada
je ovaj dan bio obiljeen druenjem i etnjom 30-ak ena pokrivenih ena razliitih vjeroispovijesti kroz centar grada Siska, te tribinom na temu hidaba, ovogodinji Svjetski dan hidaba imao je
drugaiji nain obiljeavanja. Naime, u prostorijama Narodne knjinice i itaonice Vlado Gotovac u Sisku ogranak Caprag, Sredinja knjinica nacionalne manjine Bonjaka, organizirana je knjievna veer s Ammarom abi, a potom i zajedniko druenje u prostorijama Medlisa Islamske zajednice Sisak.
Ammara abi je roena 1974. godine u Rijeci, gdje je zavrila
osnovno i srednjokolsko obrazovanje. Od 1999. godine ivi u Turbetu kod Travnika. Od djetinjstva pie pjesme, a kao uenica
osnovne kole svoje radove objavljuje u hrvatskom djejem asopisu Modra lasta. Autorica je tri zbirke duhovne poezije Skovana
od vremena, Nedoreena i Vasijjet, te dvije zbirke tekstova
Ispod tepiha i Da ti kaem. Studira na Islamskom pedagokom
fakultetu u Zenici. Majka je etvero djece.
Ammara abi je vrlo brzo svojim pisanjem osvojila iru javnost,
a britkost uma, jasnoa i preciznost njenog govora uinili su da sluatelji pomno prate svaku njenu rije. Jedna je od rijetkih ena koja sa
stavom i hrabrou opservira razliite teme od onih vjerskih, politikih i socijalnih pa do onih tananih i emotivnih koje su karakteristine za svaku enu. Ona svojim stavovima rui predrasude koje prema
muslimanskoj eni ima zapadni svijet, a prema kojem islam jedino
to oekuje od ene jeste to da se ona posveti samo porodici i muu,
odustajui tako od svog identiteta i ivotnih ciljeva. Prema Ammari,
ena muslimanka treba da postigne ravnoteu svih njenih komponenti koje je ine enom. Ona treba da zna razluiti ta je to to joj je
nametnuto od strane samih muslimana, koji su stavili obiaj i tradiciju preko islamskog poimanja enine uloge u drutvu! A to je upravo
ono to daje pravo Zapadu da kritiki gleda na poloaj ene u islamu.
Naime, kako istie Ammara, muslimani su oni koji su zaboravili da je
jedan od najveih muslimanskih umova kroz povijest islama upravo
bila ena (npr. Aia, r.a.).
U svom izlaganju govorila je i o muko-enskim odnosima, braku, identitetu i jednostavnosti, te istaknula vrijednost i bogatstvo

Ammara abi
ene kao majke, supruge, susjede, radnice Svaka ena treba imati na umu da ju je Allah, d.., uzdignuo na visoke stepene i dao joj
sva prava koja su joj bila oduzeta prije dolaska islama. Ona toga
mora biti svjesna gdje god da se nae i u svim aspektima ivota.
Ammara u amanet ostavlja svim enama da upitaju same sebe: prvo, to ja radim, ime se bavim, koja je moja misija na Dunjaluku;
drugo, za to veemo naa srca; i tree, to je to emu se nadamo i
gdje su nae nade? Ammara savjetuje da svako ostavi svoj trag u
vremenu, jer vrijeme ima samo onaj tko ga ivi. A recept za sreu bi
bio: Ono to volimo oblikuje put kojim idemo. Ako volimo i slijedimo put Allaha, d.., Poslanik Muhammed, s.a.v.s., nam obeava
sreu i rahatluk ako se pridravamo sljedeeg kuranskog ajeta:
Reci: Ako Allaha volite mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe
vam oprostiti a Allah prata i samilostan je. (sura Ali Imran, 31)
Prije nekoliko godina Ammara abi je oboljela od multipla
skleroze, koju je uspjeno savladala i po tome je pravi medicinski
fenomen.
Danas ljudi najvie boluju od tuge. Zbog ega? Zato to je danas nametnut svojevrsni standard, kalup u kojeg pokuavaju strpati ovjeka. A taj kalup znai sve vie nego ovjeka, samoga razljuenog, odljuenog koji treba to manje da osjea, zbog toga to se
podrazumijeva da e veinom osjeati sve ono to ne eli da osjea
razoarenje i bol i tugu i pritisak i urbu da stigne u stvari do konanog odredita, a koje nam je svima isto. Nema tog insana, ovjeka koji ide u drugom smjeru. Niko nee otii u rikverc. Svaki ovaj
trenutak koji je proao, proao je dio nas. Koliko smo uope svjesni
toga? To pokazuje naa praksa, nae svakodnevno ivljenje. Pa
zbog toga imamo ovoliko produktivnosti, sarkastino, naravno.
Zbog toga smo toliko neproduktivni, nepoduzetni, ukukani, raaljeni. Toliko smo bolesni vie od samosaaljenja, to je postalo kao epidemija meu nama. Ne znam da li u svom gradu imate ljude koji e
vam uvijek izmamiti osmijeh na lice. Ako imate, onda ste jako sretan grad. Ako nemate, onda vi budite taj ovjek, jer to je zadatak
ovjeka na Zemlji da bude namjesnik Allaha, d.., primjer implementacije svega onoga to nam je On kroz Kuran i sve ranije Objave savjetovao za korist nama. Jer mi Njemu ne trebamo, On je Gospodar svjetova, rekla je Ammara abi. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BONJACI U HRVATSKOJ

IZLOBA UJ, IRAN I TRIBINA AKTUALNA POLITIKA SITUACIJA NA BLISKOM ISTOKU

Smrt je danas postala posao


U ponedjeljak, 8. veljae 2016., u prostorijama Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske u Zagrebu, Ilica 54, odran je dvostruki
program: prvo je otvorena izloba fotografija uj, Iran fotografa
Draena Dizdarevia, a zatim odrana tribina pod nazivom Aktualna politika situacija na Bliskom istoku. Meu brojnim prisutnima
bilo je i nekoliko znaajnih osoba iz politikog i javnog ivota Republike Hrvatske i grada Zagreba: Stjepan Mesi, bivi predsjednik
RH, dr. sc. Zlatko Hasanbegovi, ministar kulture RH, Milan Bandi,
gradonaelnik Zagreba i dr. sc. Esad Prohi, bivi ambasador RH u
IR Iran.

Fascinantni foto-Iran
O 30-ak fotografija Draena Dizdarevia govorili su novinar
eljko utelija i likovni kritiar Mladen Biani. Fotografije su nastale tokom autorovog putovanja Iranom u listopadu 2015. godine i
donose prizore iz svakodnevice Irana, jedne od najstarijih civilizacija, s vidljivom mjeavinom njene historije i suvremenosti. Taj udesni spoj nekadanjeg i sadanjeg, kojim je autor fasciniran, vidi se
na ulicama, graevinama, trgovinama Isfahana, Teherana, Koma i
Kashana.
Drago mi je to je ovaj mladi, talentirani autor krenuo pomalo
i zaboravljenim putem reportae. Naao se u zemlji o kojoj, na alost, svi mi premalo znamo i koja je toliko lijepa, toliko mona, koja
iza sebe ima 7.500 godina kulture, razliitosti, duhovnosti, a on
nam je uspio pribliiti. Pregledao sam njegove portrete ljudi koji
potiu na odlazak u Iran. Mi, pripadnici tzv. zapadnog civilizacijskog
kruga, cijelo vrijeme promatramo poznato i oekivano! Kada se
ode na Bliski istok ili jo dalje, na Istok, ulazi se u neku terru incognitu, u kojoj se moraju otvoriti novi receptori, u kojoj se stjeu
nove spoznaje. Zahvaljujui obitelji Dizdarevi i ja sam vrljao Bliskim istokom ostavilo je to trajni trag na mene, i u profesionalnom, i u intimnom ivotu, rekao je eljko utelija.
Mladen Biani je rekao kako su Dizdarevieve fotografije, zapravo, vrijeme uhvaeno kamerom. Izloene fotografije su fotografije povijesnog trenutka nastalim za putovanja u Iran fotografije-dokumenti i fotografije-reportae, koje su obiljeene i dahom egzotinosti. Izloene fotografije valja pogledati okom povjesniara umjetnosti, ali potraiti i u njima i unutranji glas prolih epoha. Osjea se i damar vremena u kojemu ivimo. Otkrivaju
nam one tajne arhitekture drevnih nastambi, geometrijske are,
zagonetna uenja mistinih vremena, boanstveno lijepe, rajske
prizore legendarnih bia i ivotinja, predoavaju zaboravljene
bajke eherezadinih probdjevenih noi. Naravno, tu su i lica obinih ljudi, lica nimalo drugaija od lica koja susreemo na naim
ulicama. Pokree ih sredinja sila, Draenova fantazija, fantazija
koja za sva vremena vrijedi kao boansko, rekao je Mladen Biani.
Mladi sarajevski umjetnik Draen Dizdarevi rekao je kako je
izloenim fotografijama htio prikazati ivot, dinaminost i vedrinu
suvremenog iranskog ovjeka. Apsolutno treba odbaciti stereotipe
i predrasude pri polasku u Iran, zakljuak je autora nakon to je tu
zemlju spoznao iznutra jer svi smo blii nego to mislimo.

VELJAA/OUJAK 2016.

Draen Dizdarevi, Devad Joguni i eljko utelija

Terorizam je izljeiv
U drugom dijelu programa odrana je politika tribina o aktualnoj politikoj/ratnoj situaciji na Bliskom istoku. O temi su govorili
Nj. E. Mohammed Ebrahim Taherian Fard, ambasador IR Iran u Hrvatskoj i Zlatko Dizdarevi, novinar, publicist i bivi diplomat.
Iranski ambasador Taherian Fard, ija je prva ambasadorska
misija bila u ratnom Sarajevu, uskoro prelazi na novu dunost, na
ambasadorsku funkciju u Tursku, u glavni grad Ankaru. U svom je
izlaganju podsjetio na genezu nastanka ekstremistikih militantnih
grupa u islamskom svijetu u nekoliko posljednjih desetljea, podcrtavi ulogu Zapada i velikih sila.
Kada je dolo do eskalacije ekstremizma u Afganistanu, 90-ih
godina prolog stoljea i kada je jedna ekstremistika skupina preuzela vlast u dijelu Afganistana, tri su drave, zvanino, priznale
vlast talibana. To priznanje dogodilo se u okolnostima u kojima je
postojala jo uvijek legalna afganistanska vlada, a koja je tada imala i svoga predstavnika u Ujedinjenim narodima. Nakon poznatoga
11. rujna Amerikanci, uz podrku jo nekih zemalja u regiji, dolaze
u Afganistan i rue samoproglaenu talibansku vlast i vladu. to
nam to govori? Dok SAD i openito zapadne zemlje nisu bile izravno pogoene onim to nazivamo ekstremizmom, nisu niti praktino djelovale na njegovu suzbijanju! Na nau veliku alost ta pria,
takav scenarij danas se opet ponavlja, a ekstremistika djelovanja
imaju implikacije ak i ovdje, u vaoj zemlji. Meunarodna zajednica dopustila je sebi taj luksuz da napravi pogreku i kasno reagira.
Nije se trudila da prepozna tu pojavu u njezinu sadraju i sri, te da
potrai i iznae rjeenja koja bi bila djelotvorna u suprotstavljanju
u njenu irenju, do njezina iskorjenjivanja. Ali, ta bolest nije neizljeiva! Govorimo o pojavi koja se vee za vjeru ili religiju. Gubi se iz
vida injenica da niti jedna religija, ni jedna vjera, rije je o abrahamovskim ili ibrahimovskim religijskim tradicijama, ne poziva ljude
da ine ono to danas ine ekstremisti u ime vjere, da ine nasilje i
bjesomuno ubijaju druge ljude! Kada konkretno govorimo o islamu tada moramo imati na umu da je islam i po svojemu imenu i po
svojoj sadraju religija u kojoj muslimani trebaju biti zajednicom
srednjega puta, tj. tolerantnom zajednicom po svom djelovanju.

BONJACI U HRVATSKOJ
Ono to se danas deava, a pripisuje se vjeri ili religiji ili se toboe
ini u ime vjere ili religije, nema ama ba nikakve veze s vjerom ili
religijom islama. I ekstremistiki pokreti Bliskog istoka, govorimo li
o talibanima, Al-Qaedi, ISIL-u ili nekim drugim grupacijama i skupinama koje se na neki nain vezuju za islam, moram to ponoviti
prije svega su politiki, iza njih stoje stanoviti politiki i ekonomski
interesi, naglasio je iranski ambasador.
U drugom dijelu izlaganja ambasador Taherian se osvrnuo na
nedavno potpisani Nuklearni sporazum izmeu Irana i skupine P
5+1 (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemaka), kojim su ukinute meunarodne gospodarske i financijske sankcije
Iranu. Ambasador Taherian je istaknuo kako je IR Iran nakon potpisivanja sporazuma spremna vratiti svoju politiku, ekonomsku i
sigurnosnu ulogu. Zalagati se za vlastiti politiki i ekonomski razvoj i sigurnost, ali i za regionalni, meunarodni globalni plan i sigurnost. Vrijeme nadmetanja i rivalstava u regiji je prolo. Trebamo se okrenuti novom vremenu i odnosima, partnerstvima i postii kolektivnu sigurnost. IR Iran ima 15 susjeda i prema svima pruamo ruku partnerstva, kao i prema cijeloj meunarodnoj zajednici,
zakljuio je Mohammed Ebrahim Taherian Fard, iranski ambasador
u Hrvatskoj.
Zlatko Dizdarevi je proveo godine na Bliskom istoku, prvo u
svojstvu vanjskog dopisnika za sarajevsko Osloboenje, a kasnije
kao ambasador u Libanonu, Siriji, Iraku i Jordan. Takoer, bio je i
ambasador BiH u Hrvatskoj. Dizdarevi se u svom izlaganju osvrnuo
na uzroke viedesetljetne bliskoistone krize, a time i aktualnih deavanja u ovom dijelu svijeta. Posebno je istaknuo kako su zapadne
sile na Bliskom istoku u proteklih 100-tinjak godina vodile politiku
koja je uglavnom bila usmjerena u dva cilja: prvo, kako to lake
ovladati tamonjim resursima i eksploatirati ih, i drugo, kako onemoguiti unutarnji socijalni, politiki i ekonomski razvoj tamonjih
drutava.
Ukratko, postoje dvije bitne injenice, sve ostalo je usput. Prva injenica, cilj svijeta je bio kako da se tim ljudima uzme i to pod
najpovoljnijim uvjetima za one koji uzimaju. Dakle, Bliski istok je
sluio da se od njega otme! Nije se domaim ljudima smjelo dopustiti da se emancipiraju, obrazuju, da se organiziraju. Ako se educiraju, nee im prodati barel nafte za tri dolara. Ako se emancipiraju,
organizirati e svoja drutva, svoje drave, svoje vlade, svoju politiku na nain koji nee dopustiti krau. Takva pria je imala svoj rok
trajanja, svoju crvenu liniju preko koje se vie ne moe. 100-godinja je to i ogromna frustracija! Susretao sam u Gazi, u Libanonu i
drugdje obrazovane mladie i djevojke, kojima je, tako su mi govorili, jedino odlazak na onaj svijet bio spas. Jer im ga na ovome svijetu nije bilo. Danas, svi su, odjednom, iznenaeni stotinama tisua
izbjeglica, rekao je Dizdarevi.
Naglasio je odsustvo analitinog i objektivnog izvjetavanja o
deavanjima na Bliskom istoku, posebno onoga pristupa koji bi
ukljuivao i iznalaenje odgovora na osnovno novinarsko pitanje:
zato!? I nadalje nitko iv ne postavlja pitanje kako zaustaviti i
promijeniti razlog zbog kojega su ljudi krenuli na taj put. Razmilja
se o tome kako ograda ovdje, kako ica tamo; kako broj ovdje, kako
granica tamo; koliko emo novaca sakupiti za pelene, za hranu,
itd!? Ali se jednostavno nee ne zato to se ne zna, nego zato to
se nee ui u razlog zato je to tako. Jedan od velikih novinara
dananjice koji se zove Robert Fisk, Britanac koji pie za The Independent, objasnio mi je jedne noi u Beirutu zato je to tako, zato
je s naom novinarskom profesijom tako; s novinarstvom, kojega
vie nema! Ima ga onoliko koliko treba da je u funkciji neijih ideja,
a ne istine. Zato to je od onih uvenih pet pitanja o kojima se ui u

Zlatko Dizdarevi, Mohammed Ebrahim Taherian Fard,


Sead Berberovi i Nermin Hodi
novinarskim kolama tko? kad? kako? gdje?... zaboravljeno i
namjerno isputeno ono najvanije zato? U svemu o emu se
danas razgovara nai ete odgovor na raznorazna pitanja, ali ne i
na pitanje zato!? Jer se odgovor na pitanje zato? ne smije dati!
Zato i nije lako ljudima u svijetu shvatiti to se zbiva na Bliskom
istoku, ako nisu imali priliku nauiti, ili vidjeti, ili ivjeti sa svim tim.
Na svoju sam sreu tu priliku imao. Imam je i danas, jer nakon
slubenog povratka, odlazim tamo barem dva, tri puta godinje u
Beirut ili u Damask. Jednostavno elim vidjeti svojim oima to je i
kako tamo. Neu se dovesti u situaciju da mi itko iv, nakon svega
to sam vidio i iskusio, pria priu. Vie vjerujem svome iskustvu i
svome bavljenju 35 godina tim pitanjima, niti bilo kakvom danas
CNN-u, Le Mondu, Il Figarou i slino. Jer sam gledao svojim oima kako se odigravaju velike medijske igre. Iz potrebe interesa.
Projicirane. I ta pria apsolutno nije sluajna, naglasio je Zlatko
Dizdarevi.
Rekao je kako je za razumijevanje situacije potrebno znati da je
dananji Bliski istok projiciran i stvoren nakon zavretka Prvog
svjetskog rata, nakon raspada Otomanske imperije. I to na temelju
dogovora izmeu Britanaca i Francuza koji im je osigurao dominaciju na tom podruju. Naalost, neokolonijalnog sna o dominaciji
na Bliskom istoku oni se nikada nisu oslobodili. Posljedica takve
politike je stvaranje sigurne regrutne baze za kojeije potrebe.
Dizdarevi se na kraju obraanja osvrnuo na petogodinji rat u
Siriji i mogua rjeenja zapoetih mirovnih pregovora u enevi.
Izuzetno znaajan podatak u svemu ovome jest da je Vijee sigurnosti UN-a, i to uoi Nove 2016. godine, po prvi puta donijelo odluku, usvojilo Rezoluciju UN-a, a na koju nitko nije uloio veto. Prema
usvojenoj Rezoluciji UN-a Zapad praktino odustaje a i oni koji su
sa Zapadom, a to su Turska, Saudijska Arabija, Katar i neki drugi,
preutno odustaju od ideje da sirijski predsjednik Bashar AlAssad mora napustiti svoju poziciju. Poelo se pregovarati, a Amerikanci i Rusi su preuzeli na sebe odgovornost promatranja mirovnog procesa. Meutim, im je proces zapoeo, dolo je do sudara
u vezi s tim tko koga pred stavlja... Dva su mogua rjeenja: jedno
je diplomatsko, a drugo vojno, rekao je Dizdarevi, a razloge je
naao, prije svega, u pojedinanim interesima, ali i u sve manjem
broju pravih diplomata. Tim se podrujem sve vie bave oni koji,
zapravo, brane interese korporacija: to su neki prijatelji, sekretarice, roaci
Zlatko Dizdarevi je svoje izlaganje zavrio reenicom: Smrt je
danas postala posao bussiness! q
Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BONJACI U HRVATSKOJ

KONFERENCIJA ZA NOVINARE U PULI: BIVI LANOVI BDSH PRISTUPILI SDAH

Put ka bonjakom jedinstvu?


U ponedjeljak, 8. veljae 2016., u prostorijama Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH) u Puli odrana je konferencija za
novinare na kojoj je nekolicina lanova Bonjake demokratske
stranke Hrvatske (BDSH) kolektivno istupilo iz stranke, te potpisali
pristupnicu SDAH. Na press konferenciji je istaknuto kako je 300-tinjak bivih lanova i lanica BDSH, iz est istarskih ogranaka, time
potvrdilo dugogodinje nezadovoljstvo s radom i djelovanjem vodstva svoje bive stranke na elu s predsjednikom Nedadom Hodiem, bivim saborskim zastupnikom.

Iz BDSH u SDAH prikljuenje zdravoj struji


Faruk Kuri, bivi predsjednik Glavnog odbora BDSH, uvodno je
istaknuo kako se od ukupno 9 ogranaka BDSH na podruju Istre
novoj stranci priklonilo njih est, odnosno ogranci u Labinu, Novigradu, Rovinju, Poreu, Rai i Umagu. Dva ogranka kontrolira
stranaki predsjednik Nedad Hodi, a trei nije uope prijavljen u
Ministarstvu uprave RH. Kuri je istaknuo kako nisu odmetnici ili
otpadnici iz BDSH, ve ljudi koji razmiljaju drugaije te e od sada svoje politike interese artikulirati kroz SDAH. Istaknuo je kako
ve tri godine vode donkihotovsku bitku sa stranakim predsjednikom Nedadom Hodiem, kojeg su smijenili na Izvanrednoj skuptini u Sisku krajem 2013. godine, meutim, skuptinske odluke
nije priznalo Ministarstvo uprave RH. Da budem poten, ja sam
izgubio svaku vjeru da bi se uope moglo desiti da taj ovjek bude
optuen. Ja sam mislio da e DORH odbaciti optunicu protiv njega
jer za ove tri godine izgubili smo svaku vjeru. Kao to vidite, mi
otpadnici htjeli smo se prikljuiti nekakvoj zdravoj struji. Izabrali
smo SDAH. Mi imamo svoj put, svoju cestu i mi smo tim putem
krenuli. elja nam je da Bonjaci u Hrvatskoj konano zbiju svoje
redove, glave i pamet, te konano ponu praviti sebi mjesto u ovome drutvu u kojem ve dugo egzistiraju, ive i rade. Trebamo svi
poeti raditi za istinske interese bonjake nacionalne manjine,
zakljuio je Faruk Kuri.
Sead Kotori je proitao dokument o kolektivnom istupanju iz
BDSH i pristupanju SDAH, kojeg su potpisali Faruk Kuri, predsjednik Glavnog odbora BDSH, Suad epan, predsjednik ogranka u

Umagu i lan Glavnog odbora BDSH, Alma epan, lan Nadzornog


odbora BDSH, Sead Kotori, predsjednik ogranka Pore i potpredsjednik BDSH, Mirzet Hasanagi, lan Glavnog odbora BDSH, Demal Saraevi, lan Glavnog odbora BDSH, Amir Pandi, predsjednik ogranka Rovinj i lan Glavnog odbora BDSH, Jasmin Osmi, lan
Glavnog odbora BDSH, te Rasim Halilovi, predsjednik ogranka Labin i lan Glavnog odbora BDSH. Ranije je istupio Mehmed Deki,
predsjednik Nadzornog odbora BDSH.
U dokumentu je istaknuto kako je BDSH ustrojena i osnovana
kao politika stranka lijevog centra u kojoj je na poetku bilo mogue artikulirati politike ideje i djelovanje svima onima koji zastupaju graanske i antifaistike drutvene vrijednosti. S jednom takvom idejom i vizijom politikim organizacijskim konceptom djelovanja, stranka je u svoje lanstvo okupila veliki broj uglednih, obrazovanih, moralnih i dobrostojeih Bonjaka. BDSH je u zaetku
svog djelovanja ostvarivala znaajne rezultate, iako je osnovana
krajem 2008. godine. Ve na lokalnim izborima 2009. godine je
izala samostalno na izbore i dobila vijenike u Labinu, Rai, Gunji,
Drenovcima i Cetingradu. Na izborima za zastupnika u Hrvatski sabor 2011. godine kandidat BDSH Nedad Hodi dobio je 1.680 glasova i svoje protivnike ostavio daleko iza sebe po broju glasova.
Stranka je programski dobro programirana izmjenama i dopunama Statuta, dobro normirana, kadrovski kvalitetno popunjena
sa velikom pogrekom u izboru predsjednika, prvog ovjeka stranke koji iza sebe nema nikakvo teoretsko znanje i politiko iskustvo,
to je rezultiralo negativnim uincima u realizaciji jedne politike
ideje. Predsjednik stranke, Nedad Hodi, umjesto da sa svojim
politikim suradnicima gradi i razvija stranku, on je destruira i to
piramidalno od vrha do baze ogranaka ime je sebe i stranku
svojim politikim djelovanjem potpuno eutanazirao. Neshvatljivo
je i neprihvatljivo da predsjednik stranke, Nedad Hodi, od etiri
svoja potpredsjednika nema komunikaciju i suradnju ni sa jednim.
Nema nikakvu suradnju i komunikaciju s predsjednikom Glavnog
odbora, iako prema Statutu, Glavni odbor upravlja strankom izmeu dvije skuptine. Raskinuo je svaku suradnju s predsjednikom i
zamjenikom predsjednika Nadzornog odbora, smijenio tajnika
stranke, postavio za tajnika stranke svoga uposlenika. Od 14 ogra-

Press konferencija u Puli bivi lanovi BDSH pristupili SDAH

VELJAA/OUJAK 2016.

BONJACI U HRVATSKOJ
naka nije suraivao i komunicirao s 10 predsjednika ogranaka. Uz
pomo Suda asti, a protivno odredbama Statuta iz stranke iskljuuje osam od 25 lanova Glavnog odbora to nikad nije prolo u
Ministarstvu uprave. To je politiki monstruozno, a u konanici se
pokazalo i kao njegovo politiko samoubojstvo. Nedad Hodi,
kao predsjednik stranke, kontinuirano je krio odredbe Statuta, bio
u sukobu interesa. Budui da je sa svojom tvrtkom i strankom sklopio ugovor o koritenju poslovnog prostora u koji, osim njega, iz
tijela stranke nitko nikad nije uao. Novcima stranke plaao je raune telefona svoje privatne tvrtke itd. Nedad Hodi samoinicijativno je za posljednje parlamentarne izbore donio odluku i kandidirao sebe za zastupnika u Hrvatski sabor, iako prema Statutu stranke za sve razine isticanje kandidata odluku mora donijeti Glavni
odbor, to nije uinjeno. Na istim je izborima neslavno proao to
je jedan od glavnih pokazatelja znaaja dolje navedenih lanova i
njihovog utjecaja u svojim sredinama. Poznat je, javno iznijet stav
veine lanova ogranaka da ga ne podravaju na parlamentarnim
izborima to je rezultiralo poznate politike rezultate. Kako se u
ovakvoj politikoj stranci kakva je BDSH ne moe konzumirati nikakva politika ideja i misao stoga je iluzorno i besmisleno biti lan
stranke koja se i diktatorski vodi, stoga su dolje navedeni lanovi
donijeli odluku da se kolektivno istupi iz BDSH i trae kvalitetnija i
produktivnija politika rjeenja, pie u dokumentu o kolektivnom
istupanju iz BDSH i pristupanju SDAH.
Mirsad Srebrenikovi, predsjednik SDAH, uvodno je naglasio kako se stranka programski, statutarno i kvalitetno ureuje, te na taj
nain stvara irok okvir i mogunosti politikog djelovanja njenih lanova. Takoer, profilira se i demokratizira po ugledu i modelu modernih politikih demokracija. Srebrenikovi je istaknuo kako se u
stranci zastupa, promovira, vrednuje i afirmira naelo inventivne,
moralne, primjerene i prihvatljive drutveno opravdane za svakog,
za drutvo i za lanstvo stranke korisne politike akcije. Ova gospoda koja su danas javno obznanila svoju odluku o kolektivnom
ukljuivanju u rad i lanstvo SDAH, ve posjeduje bogato politiko
iskustvo. Vjerujem da su jednom sofisticiranom politikom analizom
doli do kvalitetnih pokazatelja i razloga da se ulane u SDAH i u toj
stranci artikuliraju svoju politiku ideju. Nas u stranci to raduje. S
njihovim dolaskom jer postajemo jo bogatiji i jai u definiranju, zastupanju i realizaciji politikih interesa Bonjaka u Republici Hrvatskoj. SDAH, uz Islamsku zajednicu Hrvatske i Bonjake branitelje Domovinskog rata Hrvatske, postaje najlegitimniji bonjaki organiziran subjekt koji djeluje na jedinstvu, slozi, meusobnom uvaavanju
i potovanju Bonjaka u Republici Hrvatskoj, rekao je Srebrenikovi.
Istaknuo je da SDA u Hrvatskoj djeluje ve 26 godina, a programski i statutarno je tako ureena da stvara irok okvir i mogunosti
demokratskog i politikog djelovanja njezinih lanova. U Istri SDAH
ima oko 700 lanova, a simpatizera znatno vie. Prisutni smo na lokalnom nivou, dva puta smo bili parlamentarna stranka u Saboru RH.
Imali smo u nekom kraem periodu u stranci unutarnjih problema
koje smo uspjeno rijeili prije godinu dana, tako da smo sada u jednom irenju. elimo i nastojimo uspostaviti meusobno politiko
jedinstvo na razjedinjenoj bonjakoj sceni na kojoj djeluje puno
udruga i asocijacija koje sebi daju za pravo da sa svog stajalita rjeavaju pitanja koja su od interesa za sve nas koji ivimo u Republici
Hrvatskoj. Smatram da je ovo put da postignemo politiko jedinstvo
i da se na kvalitetniji nain pripremimo za lokalne izbore na kojim
oekujemo jako puno. Mislim da je ovo jedan veliki dan za Bonjake
u Hrvatskoj da smo se skupili i da emo se iriti i dalje. Krenulo je
sve iz Istre, i to e se protegnuti i na ostale dijelove Republike Hrvatske, zakljuio je Mirsad Srebrenikovi, predsjednik SDAH.

Tenja ka ujedinjenju i zajednitvu Bonjaka u


Hrvatskoj
Rasim Halilovi, bivi predsjednik ogranka BDSH Labin, naglasio
je kako su prethodni nakaradni parlamentarni izbori pokazali veliku bonjaku razjedinjenost, koja je rezultirala s time da nas nema nigdje. Brojka od osam bonjakih kandidata za Hrvatski sabor
odraz su osobnih interesa pojedinaca, a ne brige za napredak bonjakog naroda. Osnovni cilj je da se ujedinimo mi Bonjaci u Republici Hrvatskoj. Ne bih ulazio u sr nae stranke. To vam je isto
kad se ovjek razvede nema nitko pravo ulaziti u moju kuu, moju intimu. Uglavnom, uvidjeli smo da kroz svoje djelovanje nismo
imali mogunosti da ujedinimo bonjaki narod. Ono to smo uvidjeli jeste da je SDA prva stranka u Hrvatskoj. Vratili smo se na ono
staro jedinstvo i ja mislim da emo u budunosti, naroito na lokalnim izborima, ispoljiti svoja oekivanja, rekao je Halilovi.
Mi ve tri i pol godine ne ivimo, ivio je samo na predsjednik
Nedad Hodi. Bili smo onemogueni bilo to raditi jer su se radile
svakakve intervencije na Statutu stranke, tako da je sve to se u
BDSH radilo, radio je iskljuivo i samostalno na tadanji predsjednik, rekao je Demal Saraevi, bivi lan Glavnog odbora BDSH i
ogranka Pore. Naglasio je kako je glavni razlog pristupanju SDAH
tenja ka ujedinjenju i zajednitvu Bonjaka u Hrvatskoj.

Zajednika fotografija
Ponovni pristup SDAH uinio je i Mehmed Deki iz Labina, nekadanji dugogodinji visokopozicionirani lan SDAH i bivi predsjednik Nadzornog odbora BDSH. Kao nadugovjeniji bonjaki politiar na podruju Istre, on je kao razloge ponovnog pristupanja
stranci SDAH naveo njihovu modernizaciju, kao i povijesni znaaj u
matinoj domovini Bosni i Hercegovini.
Na novinarski upit zato prilikom parlamentarnih izbora za Hrvatski sabor u studenom 2015. nije pozvao birae Bonjake iz Istre
da glasaju za nekog od osam bonjakih kandidata, meu kojima je
bio i predsjednik SDAH Mirsad Srebrenikovi, Deki je odgovorio
sljedee: Piem materijal gdje sam dobio objektivne prigovore zato to smo se na prolim parlamentarnim izborima odluili podrati listu IDS-a i PGS-a, i to iz isto praktinih razloga. emso Tankovi
je bio je predstavnik Bonjaka u Hrvatskom saboru dva mandata,
odnosno 8 godina. Nedad Hodi je bio jedan mandat, tj. etiri
godine. Niti jedan od njih nije dao niti jednu kunu za Bonjake u
Labinu. Meutim, IDS u gradu Labinu, za 12 godina za nae programe, dao je preko 600.000 kuna. q
Mirela AUEVI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BONJACI U HRVATSKOJ

TRADICIONALNI KONCERT LJUBAVNA PRIA

Slavlje neponovljivosti ljubavi


Jedna romantina petogodinja suradnja, koju su zapoeli
znanci iz srednje glazbene kole jo u prijeratnoj Zenici uitelj i
njegova talentirana uenica, rahm. prof. Fuad Ahmetspahi i prof.
Arijana Mari-Giglijani oplemenjivana i obogaivana kroz godine,
postala je nezaobilaznim glezbenim dogaajem u zagrebakoj bonjakoj zajednici. Svake se godine, upravo na Dan sv. Valentina, na
Dan zaljubljenih, dogodi Ljubavna pria glazbeno druenje uenica i uenika prof. Arijane Mari-Giglijani i glazbenika i pjevaa
Bosane iz zagrebakog ogranka Bonjake nacionalne zajednice
Hrvatske. Tako je bilo i ove godine, u nedjelju, 14. veljae 2016., u
Ilici 54 u Zagrebu.
Koncert za Valentinovo je bio podijeljen u dva bloka. Prvi su
nastupili domaini, a kao dobrodolica otpjevana je pjesma Zemlja Tvrtka i Kulina bana, pjesma koju su napisali i skladali rahm.
dr. Izudin Fazlagi i rahm. prof. Fuad Ahmetspahi i koja je opeprihvaena kao himna BNZ grada Zagreba i Zagrebake upanije. Maestralno je solirao Edo Pavii, a podrao ga je kompletan Zbor i
glazbenici Bosane, pod ravnanjem dirigentice prof. Katarine Stojanovi.
Ovogodinji program Ljubavne prie vodila je ejlana Karabegovi. Najavila je u slijedu nekoliko pjesama koje su pjevali Bosanini pjevai Mila majko alji me na vodu, potom i Zdenku
Ahmetspahi, koja je otpjevala starogradsku romansu Ti bi htio
pjesmom da ti kaem, potvrujui i tako da nastavlja muevu plemenitu misiju zbliavanja, tolerancije i radosti pjesme tzv. ozbiljne
i tradicionalne, narodne, posebice pjesme sevdalinke. Uz glazbenike koje predvodi Edin Daferagi i Mjeoviti zbor Bosana slijedio
je nastup solista zbora, Donata Orlia. Otpjevali su pjesmu Kraj
potoka bistre vode. Raspjevani pjevai nastavili su pjevati a capella Svi dilberi.
Naravno, za petu obljetnicu obiljeavanja zajednikih glazbenih
uitaka za ovogodinji Dan zaljubljenih i glazbenici, uenici i uenice Glazbene srednje kole iz Zapreia, polaznici Odjela solo pjevanja u klasi prof. Mari-Gigliani za tu su veer priredili svoje klasine
glazbene adute. Uz njihovu profesoricu Arijanu Mari-Gigliani podrali su ih i prof. Dina Katani, na klaviru, te prof. Barbara BegoBoji, takoer na klaviru.
Neke od uenica i uenika pjevaa vjerna je publika u prostorijama BNZH upoznala i ranijih godina: moglo se vidjeti, preciznije
uti, kako su napredovali u svome pjevakom uenju. Neki od njih
su se po prvi puta predstavili pa je bilo i treme i jedva zamjetnih
lapsusa. Po prvi puta publika je uivala u pjevanju Magdalene Martini i Petre Pia Kartelo. Program je otvorila sopranistica Valentina
Krajna sa Se Florindo e fedele A. Scarlattija. I sopranistica Katarina krlec, takoer od ranije poznata ovoj publici, sigurno je i korektno otpjevala B. Marcellovu ariju Quellafiammamacende. Meu
pjevaima i mladim glazbenicima ove godine je nastupio i talentirani klarinetist Dorian Milinkovi. Na svom je instrumentu odsvirao E.
Cavallinijev Capricco Andante mosso, etidu br. 7. Spomenute su
se mlade sopranistice smjenjivale s arijama F. Durantea i G. Rossinija. Blok je zavrila Valentina Krajna sa Serenadom J. Hatzea.
U Mjeovitom zboru Bosane godinama pjeva bas-bariton Donat Orli koji je bio uenik prof. Mari-Giglijani. Svake godine Orli

VELJAA/OUJAK 2016.

Romantino glazbeno druenje


nastupi i u gostujuem dijelu Ljubavne prie, a u prvom nastupu te veeri otpjevao je F.Schubertovu Adie Musik.
Publika je mogla uivati i u nastupu tenora Gorana Babia u
izvedbi F. Schubertovoj Standtchen, a i Jakova Kalajdia za klavirom koji su, zajedno s klarinetistom Dorianom Milinkoviem pratili
sopranisticu Petru Pia Kartelo dok je pjevala L. Spohrovu Sensucht. U duetu su pjevale altistica Daria Antoljak sa sopranisticom
Magdalenom Matini R. Schumannov Liebesgram. Potom, tenor Goran Babi i sopranistica Petra Pia Kartelo oduevljavaju prisutne izvedbama W. A. Mozarta, arijom Bastiena iz istoimene opere i arijom Cherubina iz opere Lenozze di Figaro. Popularnu Habaneru, ariju Carmen iz istoimene opere G. Bizeta izvela je altistica Daria Antoljak. Stari znanac publike u tom bloku skladbi, Donat Orli, nastupio je u ariji Rodolfa iz Bellinijeve opere La
Sonnambula, te u slijedu u duetu sa sopranisticom Petrom Pia
Kartelo pjevajui ariju Hanne i Danila iz operete Vesela udovica F.
Lehara.
Koncert Ljubavna pria nastavili su ponovno Zbor i orkestar
Bosane pjesmama iz svoga repertoara, prije svega sevdalinki i
starogradskih pjesama. Prvo su se predstavili svi Bosanini glazbenici i pjevai s Tko se ono brijegom ee, pa uz njihovu potporu i
solist Edo Pavii s pjesmom Gone ruo. Zdenka Ahmetspahi,
koja je i ove godine napisala konferansu, sa svojeg albuma adrvan odabrala je za valentinovsku no pjesmu Imam jednu elju.
Druenje glazbenika okrunjeno je i zajednikim nastupom pjesmom Mene majka jednu ima, koju je predvodila Zdenka
Ahmetspahi, a spretno s njom uskladila glazbenike i pjevae zbora
dirigentica prof. Katarina Stojanovi.
Domainima, posebice Devadu Joguniu, predsjedniku Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju,
preostala je ugodna dunost darivati ruama sve prisutne dame.
elja je organizatora-domaina da se druenje ne samo nastavi, nego i obogati novim sadrajima kako ne bi postalo rutinom i izgubilo
ar neoekivanog glazbenog trenuttka svjeinu neponovljivosti
ljubavi. q
Edina SMAJLAGI

BONJACI U HRVATSKOJ

TRIBINA TO JE TO EHLIS-SUNEH VEL DEMAAH VJERSKO JEDINSTVO, ISLAMOFOBIJA DANAS?

Znaaj islamskog jedinstva


U Islamskom centru u Zagrebu, u etvrtak, 18. veljae 2016., u
sklopu Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, prof. dr. sc. Demaludin Lati sa sarajevskog Fakulteta islamskih nauka odrao je
predavanje na temu to je to ehlis-suneh vel demaah vjersko
jedinstvo, islamofobija danas?.
Na poetku svojega izlaganja dr. Lati citirao je kuranske ajete
vrsto se drite za Allahovo ue i nemojte se razilaziti i Bili ste
na ivici dehenemske vatre, pa je Allah ujedinio vaa srca, pa vas je
Allah spasio naglasivi vanost ajeta koji govore o vjerskom jedinstvu muslimana. Nakon navedenih ajeta Lati je citirao nekoliko
hadisa posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s. On
kao jedan od predznaka Sudnjeg dana navodi da e doi vrijeme
kada e se muslimanske skupine iste vjere meusobno ubijati, prenosi imam Buharija. Muhammed, a.s., je rekao: Ja Rabbi, kada
doe taj vakat kada ljudi budu ubijali druge ljude zbog razliitog
miljenja, uzmi moju duu da ja u tome ne uestvujem.
Abdullah Ibn Mesud je rekao: Jednom sam klanjao sa Bojim
Poslanikom namaz i onda je Boji poslanik kada je bio na rukuu,
toliko je ostao na rukuu da su mene lea zaboljela. Pa sam pitao
Bojeg Poslanika: to si ovoliko oduio sa rukuom? Pa mi je odgovorio: Doao mi je Dibril dok sam bio u namazu i rekao mi: Tvoj
Gospodar ti nudi da mu poalje svoje tri elje za svoj ummet. Pa
sam poslao prvu elju: da moj ummet ne strada od gladi. Pa sam
poslao drugu elju: da moj ummet ne bude uniten zemljotresima
i slinim kataklizmama. I poslao sam treu elju: da se moj ummet
izmeu sebe ne ubija. Pa mi je Allah, d.., ukabulio prve dvije moje dove, ali mi treu nije ukabulio i zato sam zabrinut.
Onaj tko izda vjersko jedinstvo nae vjere on izdaje Allaha i Njegovog poslanika, a to nae vjersko jedinstvo sadrano je u sintagmi
Ehlis-suneh vel demaah, naglasio je prof. dr. Demaludin Lati.
Pojasnio je da Ehlis-suneh vel demaah oznaava one koji slijede
sunnet i koji slijede zajednicu, koji slijede veinu onih koji klanjaju i
poste. Takoer je istaknuo da je islam jedan da ne postoji sunitski i
iitski islam, ali postoje razliiti pristupi i tumaenja islama.
Lati je naveo tri skupine, tri profila ljudi koji potkopavaju i naruavaju nae islamsko jedinstvo: vjerski modernisti (koje je naveo
kao najveu opasnost za nae vjersko jedinstvo), vehabije (za koje
je rekao da je to popularni naziv za ljude koji nisu upueni u vjersku
nauku, te da ne postoji vjerska grupa pod takvim nazivom) i ije (za
koje je kazao kako ne prihvaaju veinu naih vjerovanja, te da veinski iitski mezheb, daferijski, nije do danas prihvaen u Ehlissuneh vel demaah).
Za vjerske moderniste Lati je kazao kako su oni zapravo neomutezilije, odnosno da je to skupina koja razumu daje tolike ingerencije koji na uzvieni erijat nije dao, odnosno kako kae imam
El-Gazali: Objava je nad razumom, Objava je izvor istine.
Po mome miljenju vjerski modernisti su najvea opasnost za
na Ehlis-suneh vel demaah, za nae vjersko jedinstvo, oni su
uzronici naeg vjerskog nemara, oni su za jedan pasivni islam, te
su sljedbenici mita o progresu, istaknuo je Lati. Pojasnio je kako
muslimani podravaju nauku i nauna istraivanja i kako mi dajemo
veliki znaaj razumu u spoznaji svijeta oko nas, ali isto tako da na
intelekt pada na seddu pred objavom Allaha, d.. i da je upravo

10

Prof. dr. sc. Demaludin Lati


u tome na progres. Vjerski modernisti su zagovornici jednog islama koji bi sam od sebe umro, naglasio je Lati.
Za tzv. vehabije Lati je rekao kako su oni sljedbenici vjerskih
reformatora poput Ibn Tejmije i Ibn Kajima al-Devzije, ali da oni ni
njih ne poznaju i da oni ne itaju i da ne ele da diskutiraju, te da
oni tumae nae izvore vjere bez konteksta.
O iitima je dr. Lati kazao kako oni ne prihvaaju veinu vjerovanja Ehlis-suneh vel demaah. Takoer je spomenuo kako je bilo
pokuaja u prolosti da se ujednae akaidska vjerovanja izmeu
sunita i iita. Meutim, ona nisu urodila plodom. Ako ije odbacuju idma, konsenzualno miljenje u akaidu i fikhu, kao i idtihad
mi to ne moemo prihvatiti. Treba rei naoj brai Irancima: gdje
god vi pomaete islam kao takav, idemo skupa. Ali ako vi na narod
uite, ne dao Bog, da su vai imami na stepenu Poslanika, da su
bezgreni i da se razlikuju od poslanika samo utoliko to nisu primili Objavu mi to ne moemo prihvatiti. Ako vi vjerujete da je hazreti Alija trebao biti halifa umjesto Ebu Bekra, a da ne govorimo o
onim ijama koje vrijeaju hazreti Aiu, Omera, tako runo mi to
ne moemo prihvatiti. A ak neke ekstremne ije govore da je, da
Bog sauva, Dibril pogrijeio i da je Aliji trebao dostaviti Objavu
mi ovakve stvari ne moemo prihvatiti, istaknuo je dr. Lati.
U nastavku izlaganja pojasnio je dvije bitne teorije imama Ebu
Hanife. Prva teorija je teorija o ehlu Kible: Tko god se okree u namazu u pravcu kible, on je na brat musliman i mi ga tretiramo muslimanom, mi ga ne smatramo nevjernikom, ak i ako se u vjerovanjima razlikuje od nas. Druga teorija je teorija o tekfiru: Samo onaj
ovjek koji lino zanijee jednog Jedinog Boga i koji zanijee poslanstvo Bojeg Poslanika, s.a.v.s. , koji Allahove, d.. harame dozvoli i
halale uini haramima, ili onaj koji javno ini velike grijehe onda on
sam sebe legitimira kao nevjernika, i tada kada njegov grijeh postane
opasan za zajednicu onda moemo rei da je on u tekfiru. Inae mi
nemamo pravo da tekfirimo, naglasio je dr. Lati.
Na kraju iznimno zanimljivog izlaganja prof. dr. Demaludin Lati citirao je jo dva hadisa Poslanika Muhammeda, a.s.: Drite se
moga sunneta i pravca pravednih halifa iza mene, vrsto se drite
toga, a uvajte se novotarija, jer je svaka novotarija zabluda i Neprestano e jedna grupa moga ummeta biti na putu istine, njima
nee moi nauditi oni koji se od njih odvoje, Sudnji dan e nastupiti, a oni e ostati takvi. q
Samid DIZDAREVI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BONJACI U HRVATSKOJ

TRIBINA IMAN I ISKUENJA

Pravi put iskuenja vjernika


U Islamskom centru u Zagrebu, u subotu, 20. veljae 2016., u
sklopu tribine Veer Kurana i demata, hafiz dr. sc. Halil Mehti iz
Zenice odrao je predavanje na temu Iman i iskuenja. Moderator
tribine bio je zagrebaki imam mr. sc. Mirza ef. Mei, voditelj Ureda
za dawu i mlade pri Meihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj. Pored samog predavanja, hafiz Mehti podijelio je sa prisutnima brojne
dogaaje iz svoje biografije, iskuenja kroz koja je osobno prolazio,
to je bilo izuzetno pouno i korisno svima koji su ga sluali.
Ono to karakterizira ivot svakog vjernika jest da mora prolaziti kroz iskuenja. Insan ni sa im ne moe bolje potvrivati istinitost
svoga vjerovanja kao kad je izloen iskuenjima. Allah, d.., u
Kuranu kae: Misle li ljudi da emo mi njih ostaviti da oni tek tako
kau Mi vjerujemo, a da ne budu podvrgnuti iskuenjima. Iskuenjima su bili izvrgavani i oni prije vas, da bi Allah izmeu njih razaznao one koji su iskreni od onih koji nisu iskreni, kazao je hafiz Mehti. Naglasio je da smo neprestano u iskuenjima, da smo neprestano u potvrivanju i dokazivanju nae vjere. Ako imamo na umu kroz
to su sve prolazili Allahovi poslanici i miljenici, kao njemu najdraa i
najodabranija stvorenja, onda mi analogno i tragom njihova naina
ivota moramo biti spremni na ta iskuenja. S druge strane, ako imamo na umu Allahov princip da On kad ovjeku u odreenom trenutku, u odreenoj situaciji neto daje, On mu daje ono to je najbolje
za njega. Poto mi, u ogranienosti svoga uma, nismo u stanju da
dokuimo to je osnovna Allahova namjera zbog ega nas je izvrgnuo
odreenom iskuenju, nama je onda u tom sluaju preostalo samo
da saburimo i da Allahu, d.., zahvaljujemo. Allah, d.., kae: Ima
stvari koje vi prezirete a one budu dobre za vas, a ima stvari za kojima vi udite, a one su zlo po vas, pojasnio je hafiz Mehti.
Istaknuo je kako mi u svom dunjalukom ivotu nailazimo na raznorazna iskuenja. Neke Allah Uzvieni iskuava ratovima, neke
iskuava glau, neke strahom, neke ljepotom a neke runoom, neke iskuava odreenim invaliditetom, i drugim stvarima koje susreemo u ivotu. U u svemu tome se ogleda mudrost Uzvienog Allah
i na svemu tome ovjek treba biti zahvalan Allahu, d.. Hafiz Mehti je kao primjer naveo dogaaj iz Junusovog, a.s., ivota, kada ga je
riba progutala, pa je izbaen na obalu. On nije na sebi imao odjee,
bio je potpuno nag. Na obali je vidio grupu djeice kako se igraju, dok
je jedan djeak sjedio po strani i nije se s njima igrao. Zatim je Junus,
a.s., upitao djecu zato se onaj djeak ne igra sa njima, a oni su mu
rekli da je djeak slijep. Junusa, a.s., je to zaudilo pa prvo to je pomislio je bilo: Ja Rabbi to ti je ovaj djeak skrivio pa si mu uzeo vid.
Pa je uinio dovu, a dove poslanika se ne odbijaju, da mu Allah, d..
vrati vid pa mu je Allah, d.., vratio vid. Meutim, im je progledao
djeak je povikao: Onaj je gol, eno, onaj je gol! Druga djeca nisu
primjeivala Junusa, a.s., da je gol, meutim, djeak je im je progledao to zapazio. Upravo se u tome ogleda Allahova, d.., mudrost u
svakoj odredbi, u svakoj stvari. Posebno smo mi u iskuenju kada
moramo uvati nau vjeru, istaknuo je hafiz Mehti.
Prokomentirao je Poslanikov hadis: Zaista je svaki mumin
izloen pet opasnosti: drugi mumin mu svojom zavidnou nastoji
napakostiti i oslabiti njegov iman, munafik ga mrzi, nevjernik se
bori protiv njega, ejtan stalno nastoji da ga skrene s pravog puta,
a strasti ga navode da ih slijedi.

VELJAA/OUJAK 2016.

Hafiz dr. sc. Halil ef. Mehti i mr. sc. Mirza ef. Mei
Mi stojimo u istom safu, svi smo braa muslimani, ali ponekad
u naem srcu ponikne zavidnost prema naem bratu muslimanu ili
sestri muslimanki, i to obino radi dunjalukih stvari. Allah, d..,
kae: Zar e oni zavidjeti ljudima na onome to im je Allah iz svoje
blagodati dao. Ne smijemo si zavidjeti i moramo uvijek biti svjesni
da ono to nam Allah Uzvieni daje u odreenom trenutku da je to
najbolje za nas. Ako mrzi brata mumina upao si u vode munafikluka, ega se moramo itekako uvati. Ako ustrajavamo u mrnji prema bratu muminu, onda se ta mrnja pretvara u borbu protiv muslimana. A ako se bori protiv brata muslimana upao si u vode kufra; jer je nezamislivo da se musliman bori protiv muslimana. Na
iman je u stalnoj opasnosti, on je najvee iskuenje za nas u naem
ivotu, pa ga moramo ljubomorno uvati, te se moramo suprotstaviti svim ejtanskim strategijama i taktikama dosljednim pridravanjem Allahovih, d.., propisa. Poslanik, a.s., esto je uio dovu: O
Allahu, Ti koji okree i prevre ljudska srca, molim Te da uvrsti
moje srce u Tvome dinu, rekao je hafiz Mehti.
Napomenuo kako je svako preputanje naim prohtjevima i
strastima zapravo slabljenje nae vjere, te da je svaki na porok
mrlja na naem srcu. I kada nai poroci, iza kojih koje slijede grijesi,
dosegnu tu mjeru da nae srce pocrni onda nae srce izgubi duhovni osjeaj za onime to valja i onime to ne valja, za onim to je
Pravi put i ne zna razlikovati to je krivi put. Mi ivimo zaista u
jednom tekom vremenu, u vremenu opih poremeaja, u vremenu kada je teko uvati nau vjeru, kako Muhammed, a.s., kae:
Doi e vrijeme kada e iman u srcu biti teko uvati, kao to je
teko uvati eravicu na dlanu, ako je uva pee, ako ju pusti ugasi se. I kod nas je stanje da ako si dosljedan u primjeni Allahovih,
d.., propisa u vjeri, na hiljadu prepreka, barijera i neprijatnosti
nailazi. Ali isto tako ako malo popusti ode vjera i nestane te slasti
Allahove vjere u tvom srcu. Moramo se truditi da sve to nam je
Allah, d.., dao bude u slubi Njemu, jer to to smo mi na Pravom
putu to nije naa zasluga, to je Allahova milost prema nama. emu ivot i zdravlje ako nije u imanu? emu ena i djeca ako nisu u
imanu? emu kapital i sva dobra ovoga svijeta ako ovjek nije u
imanu? Na kraju, emu vjera s kojom Allah Uzvieni nije zadovoljan!?, zakljuio je hafiz Halil Mehti. q

Samid DIZDAREVI

11

BONJACI U HRVATSKOJ

TRIBINA ISLAMSKA TRADICIJA BONJAKA

Ouvanje bonjake tradicije


U Islamskom centru u Zagrebu, u etvrtak, 25. veljae 2016., u
organizaciji novoosnovanog Centra za kulturu dijaloga (CKD) pri
Meihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj, odrana je tradicionalna
Islamska tribina Dr. Sulejman Maovi na temu Islamska tradicija Bonjaka. U sklopu tribine gostovali su predstavnici Instituta za
islamsku tradiciju Bonjaka iz Sarajeva dr. sc. Devada uko,
znanstvena suradnica i direktorica Instituta, hafiz dr. sc. Elvir Duranovi, znanstveni suradnik i mr. sc. Hikmet Kari, vii struni suradnik koji su ukratko predstavili svoj rad i doprinos u nastojanju
ouvanja pismene i usmene tradicije Bonjaka. Moderatorica tribine bila je Nejra Kadi Meki, izvrna direktorica Centra za kulturu
dijaloga (CKD) iz Zagreba.
Institut za islamsku tradiciju Bonjaka je naunoistraivaka
ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Osnovan je
2008. godine, a njegov rad revitaliziran je 2013. godine. Naune
oblasti u kojima Institut nastoji postii naunoistraivaku i akademsku izvrsnost ukljuuju koncept islamske tradicije Bonjaka,
doprinos Bonjaka islamskim naukama, religijsku praksa Bonjaka,
migracijske i demografske procese Bonjaka, memorijalizaciju genocida nad Bonjacima i bonjako okruenje.
Dr. sc. Devada uko u svojem je govoru prisutnima izloila i
pojasnila metode rada i ciljeve Instituta, te predstavila razne knjige
i publikacije u njihovom izdanju, kao i znanstvene skupove i konferencije koje je organizirao Institut za islamsku tradiciju Bonjaka.
Smatramo da je samo jedan osvijeen narod vjeran svojoj tradiciji, da je upoznat sa svojom tradicijom. Kada govorimo o tradiciji,
to nije jedan mrtvi artefakt, neto s ega treba skinuti prainu; iva
tradicija govori o naoj prolosti, o korijenima, o naem utemeljenju, ali takoer je i dio nae sadanjosti. Samo narod koji je svjestan svojih korijena je svjestan da aktivno ivi u sadanjem svom
ivotu i sposoban je da anticipira i predvidi budunost svog naroda, istaknula je dr. uko.
Napomenula kako su Bonjaci jedan od rijetkih naroda koji su
pisali na nekoliko stranih jezika na arapskom, turskom i perzijskom pored materinjeg bosanskog jezika. Isto tako su Bonjaci
jedan od rijetkih naroda koji su pisali na raznim pismima, poput
bosanice u srednjovjekovnoj Bosni, latinice, irilice, pa smo ak i
pisali bosanski jezik arapskim slovima. Sve to sve ukazuje na bogato historijsko-kulturno naslijee.
to se tie genocida nad Bonjacima dr. uko je pojasnila da
fokus Instituta nije na samom inu genocida, ve na memorijalizaciji, te ukazivanju na anti-muslimansku ideologiju i destrukciju
islamske arhitekture. Kao jo jednu sferu interesa i rada Instituta
dr. uko istaknula je interakciju Bonjaka s drugim narodima, jer
su Bonjaci odavno u suivotu sa raznim kulturama, vjerama i etnikim skupinama.
Mi u Institutu podravamo i istraivae van Instituta, pa smo
tako podrali Medlis Jajce koji su napravili istraivanje koje se tie
usmene tradicije iji je rezultat publikacija 101 prisjeanje, gdje
smo intervjuisali dematlije i na taj nain zabiljeili njihova sjeanja
po pitanju porodinih odnosa, rada, privreivanja i slino, rekla je
dr. uko. Predstavila je i nekoliko zanimljivih projekata: publikaciju
Kaiser i Sultan: Berlinsko-bagdadska i hidaska eljeznica, te izlo-

12

lanovi Instituta za islamsku tradiciju Bonjaka iz Sarajeva


bu i katalog Skriveni svijet balkanskih ena, koji su ostvareni u suradnji sa Zemaljskim muzejom u Sarajevu i Etnografskim muzejom u
Beogradu. Ta je izloba posebno znaajna jer govori zajednikim jezikom ona govori da su ene muslimanke, katolkinje, pravoslavke i
jevrejke imale jednu zajedniku kulturu odijevanja na Balkanu.
Hafiz dr. sc. Elvir Duranovi u kratkim je crtama prikazao ivot
jednog od najveih Bonjaka koji su ivjeli i djelovali za vrijeme
Osmanske Bosne Hasana Kafi Pruaka. O njemu je napisana knjiga koja je promovirana na Znanstvenom skupu 400 godina djela
Hasana Kafije Pruaka 1615.-2015., odranom 11. studenog
2015., a ijoj je organizaciji doprinio i Institut za islamsku tradiciju
Bonjaka iz Sarajeva.
Mr. sc. Hikmet Kari u svojem je izlaganju napomenuo kako je
Institut, povodom 20. godinjice genocida u Srebrenici i na prijedlog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovia, organizirao meunarodnu konferenciju Genocid u Srebrenici: Ka trajnom sjeanju, s ciljem prezentacije naina na koji druge zemlje uvaju kolektivno
sjeanje na svoje rtve. Kari je istaknuo kako je nain uvanja
kolektivnog sjeanja u Bonjaka vidljiv na primjeru obiljeavanja
genocida u Srebrenici, gdje je kljuni element komemoracije denaza za ubijene. S druge strane, prilikom obiljeavanja obljetnica
Holokausta ili rtava zloina u Ruandi i Kambodi nemamo taj element ukopa rtava, jer u tim sluajevima nije bilo DNK-analiza i
iskopavanja masovnih grobnica.
Kari je istaknuo kako su na konferenciji Genocid u Srebrenici: Ka trajnom sjeanju prisustvovali renomirani meunarodni
strunjaci za genocid i holokaust u Bosni i Hercegovini, poput Johnatana Weissa, Marka Atilla Hoarea i Nenada Dimitrijevia, kao i
neke kljune osobe koje su sudjelovale u suenju i procesuiranju
ratnih zloina poput Sir Jeffrey Nicea, koji je sudjelovao u predmetu protiv Slobodana Miloevia. Takoer je napomenuo da je konferencija, koja je trajala dva dana, imala 26 izlagaa i vie od 200
uesnika, te da je u sklopu konferencije bila odrana izloba Muhameda Mujkia s fotografijama masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini. Na kraju svojeg obraanja Hikmet Kari je ukazao i na dvije
knjige: Under the UN flag Hasana Nuhanovia i Made in Portugal Muhameda Mujkia. q
Samid DIZDAREVI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BONJACI U HRVATSKOJ

SAVJETOVANJE BONJACI GRADA ZAGREBA NA PUTU RAZUMNIH PROMJENA

Kako do razumnih promjena?


U nedjelju, 28. veljae 2016., u prostorijama KDBH Preporod
u Zagrebu, povodom Dana nezavisnosti BiH odrano je savjetovanje pod nazivom Bonjaci grada Zagreba na putu razumnih promjena. Cilj savjetovanja, koje je organiziralo Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, bio je okupljanje elnika i predstavnika svih bonjakih asocijacija i manjinskih vijea koja djeluju
na podruju grada Zagreba kako bi se razmijenila iskustva, analizirale aktivnosti u protekloj godini i dogovorio zajedniki kalendar
djelovanja u 2016. godini.
U radnom dijelu savjetovanja uestvovali su predstavnici Vijea
bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, Kulturnog drutva
Bonjaka Hrvatske Preporod, Bonjakog kulturno-umjetnikog
drutva Sevdah i Bonjake nacionalne zajednice Grada Zagreba
i Zagrebake upanije. U kulturno-umjetnikom dijelu programa
nastupio je enski pjevaki zbor Bulbuli, pod ravnanjem Ismeta
Kurtovia.

Savjetovanje Bonjaci grada Zagreba na putu razumnih


promjena u prostorijama KDBH Preporod

Nunost konstantne meusobne komunikacije


Moderator mr. sc. Kemal Bukvi uvodno je izrazio nezadovoljstvo slabim odzivom na savjetovanje i obiljeavanje Dana nezavisnosti BiH nedostajalo je najvei dio pozvanih predstavnika i elnika bonjakih asocijacija, kao i vijenika zagrebakog Vijea bonjake nacionalne manjine. Bukvi je podsjeti da je prvo savjetovanje odrano za vrijeme prvog mandata Vijea bonjake nacionalne
manjine Grada Zagreba (2003.-2007.). Dvorana BNZH je tada bila
puna, doli su bonjaki predstavnici iz cijele Hrvatske, a savjetovanje je trajalo cijeli dan. To je bila jedna dobra nada da e se realizirati namjera Vijea da povee i usmjeri bonjake asocijacije jedne
na druge, da zajedniki realiziraju projekte i zajedno rade. Savjetovanje je bilo uspjelo, meutim, s vremenom dolo je pada, iako
smo u to vrijeme formirali i Koordinaciju vijea bonjake nacionalne manjine. Koordinacija nije funkcionirala na najbolji nain, ali je
postojala. U naredna dva saziva pokuali smo aktivirati rad Koordinacije, ali je sve bilo na labavim nogama. Nadam se da emo
uspjeti u ovom sazivu pokrenuti njezin rad, rekao je Bukvi.
Naglasio je da Bonjaci u Zagrebu imaju vrlo kvalitetan ljudski
resurs, dovoljno financijskih sredstava i prostora, dakle, sve preduvjete za dobar i svrsishodan rad. Meutim, osobni ego, prema njegovom miljenju, uzrok je povlaenja ljudi iz rada bonjakih asocijacija. Najbolji dokaz je ova dananja slika, rekao je Kemal Bukvi,
pritom se upitavi zato elni ljudi nekih bonjakih asocijacija
izbjegavaju zajedniko radno obiljeavanje Dana nezavisnosti BiH!?
Ervin Jahi, predsjednik KDBH Preporod, uvodno je pohvalio
ideju organiziranja savjetodavnog okupljanja jer Bonjacima kronino manjka komunikacije, a osobito razuma pri meusobnoj komunikaciji. Naelni stav KDBH Preporod je da u suglasju, dijalogu i pluralizmu miljenja trebamo donositi sudove, a osobito o
onome to se tie integralne egzistencije bonjakog naroda u Republici Hrvatskoj. Svaka od naih asocijacija u posljednje vrijeme je
skup razliitih energija, razliitih miljenja i svega onoga to je odlika demokratskih procesa. To nisu udruge istomiljenika. Ne bih
sada priao o nekim dvojbama i dilemama unutar KDBH Prepo-

VELJAA/OUJAK 2016.

Amra arunovi, Kemal Bukvi i Ervin Jahi


rod, koje novo vrijeme i nove drutveno-politike okolnosti stavljaju pred nas, jer e se one razvijati u skladu s vremenom. Mi emo
uvije postavljati pitanja i dobivati razliite odgovore. Preporod je
kao drutvo zamiljeno kao skup vrlo razliitih individua, s vrlo razliitim stavovima i to je dobro. Kultura nije svediva samo na jedan recept, na jednu jednadbu i nema nita s duhom istomiljenitva. Ali ono to nam je kljuno potrebno, to nadilazi naelo
najvieg reda jeste da se konstantno komunicira, i to ne samo kurtoazno, rekao je Jahi.
Naglasio je kako je nuno potreban bonjaki nacionalni konsenzus po pitanju elementarnih i komunalnih stvari, ali i po pitanju
nekakvih stvari koje nadilaze jednodnevna rjeenja. Jahi je istaknuo da KDBH Preporod nastavlja suradnju sa svim bonjakim
asocijacijama u Zagrebu. 2016. godine planirano je da Preporod
i Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba zajedniki
organiziraju komemorativni program povodom obiljeavanja genocida u Srebrenici 1995. Program emo malo drugaije koncipirati kako bi ostalo u vremenu i, ini mi se, pokazati kakva komemoracija moe biti za naredno desetljee, na koji nain emo se odnositi prema jednoj od naih najveih nacionalnih tragedija. A da
istodobno komuniciramo prema unutra, dakle u interijeru, ali i da
kaemo o sebi u iroj perspektivi, prema hrvatskoj dravi i svim
njezinim protagonistima, rekao je Ervin Jahi.

13

BONJACI U HRVATSKOJ
Naglasio je kako je KDBH Preporod otvoren za svaku komunikaciju, pri emu mu je osobno strano bilo kakvo sektatvo ili parlceliziranje i ovako vrlo esto limitirane snage bonjakih asocijacija. Komunikacija je naelo najvieg reda. Bojim se da nam u mnogoemu nedostaje razuma. Moramo uiniti odreeni napor da vidimo gdje nam se stvari preklapaju, gdje se nai odnosi pretvaraju
u bojno polje, koje su to iracionalne silnice koje stvaraju antagonizme i nemogunost da se uope meusobno razgovara, zakljuio je
Ervin Jahi, predsjednik KDBH Preporod.
Edina Smajlagi, potpredsjednica zagrebakog ogranka BNZH i
glavna urednica Bonjakog glasa, i Ferid Dizdarevi, predsjednik
BKUD Sevdah, izrazili su aljenje zbog slabog odziva na savjetovanje. Predstavili je realizirane programe njihovih udruga tokom
2015. godine, kao i problematiku raspodjele financijskih sredstava
od Savjeta za nacionalne manjine RH.
Ferid Dizdarevi se prisjetio i odreenih problema u funkcioniranju prethodnih saziva Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, koje je karakterizirala nesloga i meusobna loa komunikacija. Naglasio je problem slabe aktivnosti bonjake omladine,
starosti ispod 20 godina, u radu nacionalnih i kulturnih udruga.

Ekrem Beirovi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u drugom mandatu (nakon ostavke Hilmije
abia, 2007.-2011.), naglasio je kako zagrebako bonjako vijee
iza sebe ima dobre i uoljive rezultate. Osvrnuo se na manjinske
izbore 2015. godine: Zamiljeno je da vijenici budu sukus svega
onoga dobrog u naim asocijacijama. Meutim, predloeni kandidati i prethodna kampanja pretvorili su se u neto to ne vodi prema dobrome. Sadanja situacija podsjetila je na neka dogaanja u
prethodnim godinama. Bilo je vijenika koji nisu sudjelovali niti u
jednom projektu Vijea, a svaki projekt su kritizirali. Nismo se osvrtali na takve nae kolege, nego je jedna pozitivna snaga sve gurala. Ja nisam za to da svi isto razmiljamo, da svi isto mislimo, da
budemo u istom toru nego da svatko kae svoje miljenje. Koji
je na najvei problem? Mi ne moemo prepoznati to je naa strategija, to je na cilj, to je naa budunost. Oko tih stvari vrlo se
teko moemo sloiti, naglasio je Beirovi.
S ciljem kvalitetnijeg sastava Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, Beirovi je predloio prethodni dogovor elnika
bonjakih asocijacija oko zajednike liste, koji bi rezultirao izborom
najkvalitetnijih kadrova. Slian problem se pojavio kod prethodnih

parlamentarnih izbora, kada je u 12. manjinskoj izbornoj jedinici bilo


ak osam bonjakih kandidata. Isto se moe dogoditi i kod izbora za
bonjakog lana Savjeta za nacionalne manjine RH.
Kemal Bukvi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u treem mandatu (2011.-2015.), rekao je kako
je prethodni saziv Vijea svoj mandat provelo u jednom kvalitetnom i konkretnom radu, ali i dalje u nadmetanju samo sa sobom.
Zato je to tako, zato neki vole samo dolaziti na sjednice i kritizirati one koji rade to samo oni znaju!? Imam obiaj rei da to znaju njihovi mentori, ali to u ovom momentu nije vano jer su bili
novi izbori imamo novi sastav Vijea, tako da se nadam da e
veina vie raditi, a da e biti manje onih koji e neargumentirano
kritizirati, rekao je Bukvi. Istaknuo je da je u prethodnom mandatu imali 17 realiziranih projekata. Suradnja s medijima bila korektna, a s drugim nacionalnim manjinama na zavidnoj razini.
Potreban je korektan i sistematski rad na informiranju Vijea,
vijenika i svih drugih, te razdvajanje injenica od interpretacija.
Kontakt komunikacija e ispraviti pogrean utisak jer osobe koje
imaju kontakt s drugima imaju bolje miljenje o njima nego osobe
koje s njima nemaju nikakav kontakt. Dakle, to mi vie meusobno korektno komuniciramo, to imamo vie dobre volje da razumijemo druge i drugaija miljenja i imamo pozitivniji stav prema njima. Ne bi smjeli sebi dozvoliti da tamo gdje ima mnogo boja, mi
vidimo samo crno-bijeli svijet. Po meni, uvijek su se susretali i uvijek e se susretati ljudi, a ne grupe. Trebamo, to je po meni i naa
obaveza, ne definirati nekoga drugoga nego pustiti, odnosno dozvoliti da on to sam uini. Vjerujem da i mi meusobno hoemo i
moemo razgovarati, otvarati razliite teme. Naravno, bez ikakvih
primisli i ljutnje. Moemo raditi i ivjeti jedni s drugima, a da nam
nitko ne smeta, zakljuio je Kemal Bukvi.
Harun Omerbai, aktualni predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, u etvrtom mandatu, uvodno je naglasio kako u novom sazivu postoji veliko jedinstvo, tako da se
99% najbitnijih odluka donosi jednoglasno i prie o nekakvom
nesuglasju nema. Omerbai je izrazio elju za zajednikim radom, to su uinili tako to su Godinji plan rada s financijskim pokazateljima ponudili bonjakim udrugama na javan i transparentan nain. Prihvatit emo svaki program koji ide ka zajednikom
radu Vijea i udruga. Moja je elja da Vijee postane jedna vrsta
katalizatora zajednitva i rada udruga, rekao je Omerbai, pri emu je istaknuo kako je od strane Gradske uprave Zagreba za programe Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u 2016.
godini osigurano respektabilnih 406.000 kuna. q
Ismet ISAKOVI

Harun Omerbai, predsjednik Vijea bonjake nacionalne


manjine Grada Zagreba (desno)

Ismet Kurtovi i enski pjevaki zbor


Bulbuli Zagreb

Manjinska vijea katalizatora zajednitva i rada


udruga

14

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BONJACI U HRVATSKOJ

SVEANA AKADEMIJA I PROMOCIJA KNJIGE POVODOM DANA NEZAVISNOSTI BIH U PULI

Iz ljubavi prema BiH i Istri


Nacionalna zajednica Bonjaka Istre i Vijee bonjake nacionalne manjine grada Pule povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u petak, 4. oujka 2016., u Domu hrvatskih branitelja u Puli, organizirali su sveanu akademiju i promociju knjige Kulturni identitet
nacionalne manjine Bonjaka u Istri autorice mr. sc. Aide Muradbegovi. Voditeljica priredbe bila je Jasmina Huski Brinelli iz Rovinja.

Ostvarujemo dobar i kvalitetan suivot, dijelimo i


dobro i loe s naim sugraanima
Senad Pri, predsjednik Nacionalne zajednice Bonjaka Istre,
temeljne bonjake udruge u Istri koja je prole godine obiljeila
20. obljetnicu osnutka i uspjenog rada, uvodno se obratio prisutnima u pulskom Domu hrvatskih branitelja. Pri je izrazio zadovoljstvo zbog velikog odziva na obiljeavanje Dana nezavisnosti
BiH, u sklopu koje je i promocija knjievnog djela u nakladi NZBI
fotomonografije o dolasku Bonjaka u Istru, integraciji u istarsko
drutvo i borbi na ouvanju kulturnog i nacionalnog identiteta.
Poznato je da su se Bonjaci u Istri, u odnosu na druge dijelove
Hrvatske, najbolje integrirali u drutvo. Ostvarujemo dobar i kvalitetan suivot, dijelimo i dobro i loe s naim sugraanima i elimo
da tako nastavimo i ubudue. Isto tako elimo svoja iskustva prenijeti i na nae mlae generacije, kako bi nauili iz naeg primjera. Sve
je manje nas koji smo doli iz Bosne i Hercegovine, a sve je vie onih
koji su ovdje roeni. To je prirodan proces. I zbog toga mislim da je
veoma vano da im prenesemo obiaje, kulturu i tradiciju koju smo
sa sobom donijeli iz Bosne i Hercegovine. Od iznimne je vanosti da
njegujemo, uvamo i jaamo na identitet, kako bi i dalje bili ravnopravni sa svim ostalim sugraanima u Istri, rekao je Senad Pri.
Tamara Brussich, zamjenica predsjednika Skuptine Istarske
upanije, prisutnima je estitala Dan nezavisnosti BiH, te prenijela
pozdrave istarskog upana Valtera Flege i predsjednika upanijske
skuptine Valtera Drandia. Ono to je vano rei jeste da je Istarska upanija dom svima i da je Istarska upanija posebno ponosna
na razliitost i multikulturalnost. Naime, multikulturalnost i viejezinost se spominje u svim bazinim dokumentima Istarske upanije. I ona zaista ivi u naoj Istri. Mi volimo rei da su nacionalne
manjine jedna ogrlica i svaka nacionalna manjina je jedna perla
koju naa Istra nosi oko vrata. Pa tako je i vaa nacionalna manjina
jedna od tih perlica koja stvara jedan niz, a taj niz se zove naa
lijepa Istra, rekla je Tamara Brussich.
Dr. med. Ahmed Makota, predsjednik pulskog ogranak NZBI i
bivi dugogodinji vijenik (SDAH) u Skuptini Istarske upanije, u
opirnom referatu podsjetio je prisutne na tisuljetnu dravnost
Bosne i najznaajnije dogaaje iz njene bogate povijesti. Posebno
se osvrnuo na referendum o nezavisnosti Republike BiH, koji je
odran 29. veljae i 1. oujka 1992. godine. Referendumsko pitanje
je glasilo: Jeste li za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu,
dravu ravnopravnih graana, naroda BiH Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj ive?
Glasalo je ukupno 2.073.568 glasaa, uz izlaznost od 63,6%,
pri emu je 99,7% bilo je za nezavisnost, a 0,3% protiv. SDS je
pozvao graane srpske nacionalnosti na bojkot referenduma i spri-

VELJAA/OUJAK 2016.

Obiljeavanje Dana nezavisnosti BiH u


Domu hrvatskih branitelja u Puli
jeio njegovo odravanje u pojedinim dijelovima zemlje. Tako je
referendum preteno bojkotiran u opinama u kojima su Srbi bili u
veini. Mjesec dana nakon referenduma uslijedila je otvorena velikosrpska agresija na BiH. Referendumom za nezavisnost u skladu
sa standardima meunarodne zajednice, BiH je obnovila svoju nezavisnost i od 20. svibnja 1992. godine, postala je ravnopravnom
lanicom UN-a, kada je i postavljena zastava ispred sjedita UN-a
na East Riveru u New Yorku. Uslijedila je agresija na nau zemlju i
rat za njezinu obranu okonan je Opim okvirnim sporazumom za
mir, parafiranim 21. studenog 1995. godine u amerikoj zrakoplovnoj bazi u Daytonu. Daytonski sporazum zaustavio je rat, Bosna i
Hercegovina dobila je plavo-utu zastavu i grb, te himnu bez teksta, rekao je Ahmed Makota.
Hadija Sulejman Crnovi, nakon osam dana provedenih u bolnici, za ovu posebnu priliku izrazio je elju a koju su mu organizatori i omoguili izrecitirao je, ali i otpjevao, svoju pjesmu posveenu
Bosni i Hercegovini, matinoj dravi bonjakog naroda. Za emotivnu i punu ljubavi interpretaciju pjesme koja poinje stihovima: Za
tvoj Bosno roendan, ovu pjesmu ja pjevam, izmamio je gromoglasan aplauz svih prisutnih.

Dobra osnova za nastavak istraivanja o


prisutnosti bonjakog naroda u Istri
Nakon sveane akademije uslijedila je promocija knjige autorice mr. sc. Aide Muradbegovi pod nazivom Kulturni identitet nacionalne manjine Bonjaka u Istri, tiskane uz financijsku potporu
Savjeta za nacionalne manjine RH. U nakladi Nacionalne zajednice
Bonjaka Istre knjiga je tiskana krajem 2015. godine. Knjigu su, pored autorice, predstavili Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala i lan Glavnog odbora Kulturnog drutva Bonjaka
Hrvatske Preporod Zagreb i prof. dr. sc. Jusuf ehanovi, potpredsjednik Nacionalne zajednice Bonjaka Istre
Ismet Isakovi je estitajui Dan nezavisnosti BiH istaknuo da je
drava Bosna i Hercegovina temeljna institucija Bonjaka, te da
bonjaka dijaspora mora na sve mogue naine pomoi njenom
ouvanju i razvoju. Uvodno se osvrnuo na povijesni pregled bonjake dijaspore, pri emu je citirao rijei prof. Hariza Halilovia:
Ono to dijasporu ini dijasporom, to jest specifinom deteritori-

15

BONJACI U HRVATSKOJ
jaliziranom drutvenom zajednicom, jeste postojanje osjeaja kolektivnog identiteta baziranog na zajednikoj viziji, sjeanju ili mitu
o domovini, te aktivna veza lanova iseljenike zajednice sa zemljom porijekla, zaviajem i kulturom.
Isakovi je naglasio kako su Bonjaci u svojoj historiji imali tri dijaspore, odnosno rasijanja ili raseljavanja po drugim zemljama.
Prva bonjaka dijaspora je vezana za vrijeme osmanskog prodora
(od 1434. do konanog uspostavljanja osmanske dominacije u Bosni
1463. godine), a zatim povlaenja iz Podunavlja, zapadnih dijelova
Balkana i s obala Jadrana (nakon Velikog ili Bekog rata 1683.-1699.).
Druga bonjaka dijaspora poela je s austro-ugarskom okupacijom
BiH 1878. godine, dok je trea poela nakon agresije na Republiku
Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. ivot Bonjaka-muslimana postao je prava nona mora ili civilizacijski ok nakon dolaska AustroUgarske monarhije i instaliranja nove vlasti. Bonjaci se nisu mirili s
vlau austrougarskog cara, i tada poinje masovan i nesretan proces iseljavanja bonjako-muslimanskog naroda, koje je poprimilo
karakter iseljenikog pokreta. Stotine tisua Bonjaka iseljavaju se
poslije 1878. godine u novonastale granice Osmanskog carstva. Takoer, i u periodu prve i druge Jugoslavije 1920-ih, 1950-ih i 1960-ih
godina Bonjaci, naroito iz Sandaka, iseljavaju se u Tursku. Ne treba onda uditi podatak da u Turskoj ivi vie Bonjaka nego na cijelom ostatku Dunjaluka. Preko 4 milijuna turskih dravljana govori
bosanski jezik, zna bonjake/bosanske obiaje, narodne pjesme, te
ima bliu i dalju rodbinu u Novom Pazaru, Pljevljima, Sjenici, Tutinu,
Bijelom Polju, Roaju, Trebinju, Goradu, Sarajevu, Zenici, Tuzli, Banja Luci, Bihau... S druge strane, agresija na BiH u periodu od 1992.1995. uzrokovala je muhadirluk nekoliko stotina tisua Bonjaka u
skoro sve zemlje svijeta od Zapadne Europe i Skandinavije, preko
arapskih zemalja i Sjeverne Amerike do Australije i Novog Zelanda.
Postoje pouzdani podaci da samo u SAD tokom i nakon rata dolazi
oko 250.000 Bonjaka, pri emu se formiraju dvije jake bonjake
izbjeglike kolonije u St. Louisu, s oko 50.000, i u Chicagu, s oko
40.000 Bonjaka, rekao je Isakovi.
Govorei o knjizi mr. sc. Aide Muradbegovi izrazio je oduevljenje s naslovnom stranicom knjige, na kojoj su prikazani mladi istarski
Bonjaci kako u prepoznatljivim narodnim nonjama pleu ispred
Slavoluka Sergijevaca ili kako ga Puljani nazivaju Zlatnih vrata, antikog rimskog slavoluka u Puli. Kada sam prvi puta vidio naslovnicu
knjige pomislio sam kako stari Rimljani, gradei slavoluk prije vie od
2.000 godina, nisu mogli niti sanjati koji narodi i ljudi e ivjeti na
ovim podrujima i u kojim nonjama e plesati ispred njega. Rimljani su rekli: Scripta manent, ili zapisano ostaje. Profesorica Muradbegovi je napisala vrijedno djelo, knjigu koja je dobra osnova za
nastavak istraivanja i nastavak zapisivanja o prisutnosti bonjakog

naroda na ovim podrujima. Poela je skupljati kamenie za mozaik


o Bonjacima na teritoriju Istre, kako bi pria o bonjakom narodu
na istarskom poluotoku ostala zapisana za sva vremena. Knjiga Kulturni identitet nacionalne manjine Bonjaka u Istri svojevrsno je
osvjeenje na bonjakoj kulturnoj sceni, prvenstveno jer je proeta
egzaktnim znanstvenim istraivanjima. Ve iz sadraja se vidi ozbiljnost pristupa tematici obraenog u okviru ozbiljnog znanstvenoistraivakog rada, to se zapravo i oekuje od autorice, s obzirom na
izvrsnu znanstvenu biografiju, rekao je Isakovi.
Istaknuo je da je Istra za Bonjake iz drugih dijelova Hrvatske,
zapravo, jedno neistraeno podruje i neistraeno bonjako blago, nedovoljno povezano s ostatkom bonjakog nacionalnog korpusa u Hrvatskoj. Bonjaci su u Istru doli tokom procesa industrijalizacije bive Jugoslavije, nakon Drugog svjetskog rata, poevi u
drugoj polovici 50-ih godina 20. stoljea. Tadanje ekonomske migracije vezane su za dva osnovna pravca: prvi, prema Zagrebu i Sisku, i drugi, prema Rijeci i Istri. estitajui Nacionalnoj zajednici
Bonjaka Istre na 20-godinjem uspjenom radu na ouvanju kulturnog i nacionalnog identiteta, Isakovi je naglasio kako Bonjaci
nisu samo sevdalinka, narodna kola, burek i baklava iako i to jesmo mi smo i pisana rije, pritom istiui da imamo visokoobrazovane kadrove koji su u stanju napisati kvalitetna djela poput promovirane fotomonografije.
U kontekstu ouvanja bonjakog identiteta posebno je istaknuo znaaj usvajanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u prosincu 2002. godine, koji je ubrzao proces afirmacije nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Za ilustraciju, rekao je kako je do tada bilo osnovano samo jedno bonjako kulturno-umjetniko drutvo u cijeloj Hrvatskoj, KUD Bosana iz Zagreba, a danas
samo u Istri djeluje pet bonjakih KUD-ova: u Puli, Vodnjanu, Labinu, Kranu i Buzetu. U ouvanju kulturnog identiteta doli smo do
toga da sada imamo tradicionalne Smotre bonjakih kulturnoumjetnikih drutava Hrvatske. Tako je u listopadu 2015. u Sisku
odrana 8. Smotra s 300-tinjak uesnika. U periodu od 10-ak godina Bonjaci su uspjeli sauvati svoje sevdalinke, narodna kola,
uspjeli su brendirati tradicionalne bosanske kulinarske specijalitete... Meutim, kako dalje, naroito u svjetlu velike politike razjedinjenosti koja se ispoljila tokom parlamentarnih izbora? Iznimno je
vano sauvati se od asimilacijskih procesa, sauvati svoj nacionalni kulturni i identitet, ali i ojaati politiku poziciju u Hrvatskoj. Mislim da je nakon procesa ouvanja sevdalinki i narodnih kola iznimno vano politiko profiliranje, definiranje nacionalnih prioriteta
i kvalitetno informiranje. Nadam se da e i knjiga profesorice Muradbegovi pomoi u tome, zakljuio je Ismet Isakovi, glavni
urednik Preporodovog Journala.

Senad Pri predsjednik


Nacionalne zajednice Bonjaka Istre

Obraanje Tamare Brussich, zamjenice predsjednika


Skuptine Istarske upanije

16

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BONJACI U HRVATSKOJ

Ismet Isakovi, Jusuf ehanovi i Aida Muradbegovi

Temeljni udbenik za nae mlade, ali i za stare


Pozivam na narod da kroimo uspravno, da se ne stidimo to
smo Bonjaci jer smo poteni ljudi, vrijedni, humani, obrazovani.
Drago mi je da danas u Nacionalnoj zajednici Bonjaka Istre ima
puno mladih i pametnih ljudi. Ukljuivanje mladih dio je i programa
NZBI. Bilo je situacija da se stide nai mladi da su Bonjaci, danas je
to kapital. U pripremi je projekt kojeg provodim, Obrazovni, kvalifikacijski i gospodarski resursi Bonjaka u Istarskoj upaniji hoemo da pokaemo koliko smo snani u obrazovanju, ali i gospodarstvu, uvodno je rekao prof. dr. sc. Jusuf ehanovi.
Istaknuo je da knjiga Kulturni identitet nacionalne manjine
Bonjaka u Istri sadri sedam poglavlja. Prvo poglavlje obuhvaa
est podtema i upoznaje itatelje s povijesnim okolnostima u kojima Bonjaci, kao dio slavenskim plemena, dolaze na balkansko podruje. Sadraji podtema dalje objanjavaju poloaj Bonjaka u raznim povijesnim okolnostima i nainima na koji prihvaaju drutveno-politike pritiske osvajakih zemalja u kojima se odvijala povijest Bosne i Hercegovine: Osmanskom carstvu, Austro-Ugarskoj
monarhiji, Kraljevini SHS, Kraljevini Jugoslaviji, NDH, SFR Jugoslaviji i, na kraju, nezavisnoj dravi Bosni i Hercegovini, koja se jo uvijek
oporavlja od strahovite agresije, genocida i etnikog ienja poinjenog nad bonjakim stanovnitvom. U povijesnom hodu opisuje se nain na koji su Bonjaci uspjeli sauvati svoju etniku pripadnost, svoje bonjake korijene, unato raznim neprihvatljivim
rjeenjima do konanog priznanja nacionalnog identiteta 1993.
godine povijesnim nazivom Bonjak.
Drugo poglavlje problematizira pitanje dijaspore, kao pojave raseljavanja malih naroda koji trajno naputaju svoju matinu domovinu, te kriterije za njezino definiranje. Razjanjavaju se razlozi iseljavanja velikog broja Bonjaka u daljoj i blioj povijesti irom svijeta, te
nainima na koje se uspijevaju integrirati u nove ivotne uvjete.
U treem poglavlju pozornost je usmjerena na bonjaku dijasporu u Istri, nainima na koje raseljeni Bonjaci u gradovima i opinama istre njeguju svoj kulturni identitet i to organiziranjem raznih
kulturnih manifestacija na istarskim prostorima. U vrstoj povezanosti s matinom domovinom, ali i s Republikom Hrvatskom obiljeavaju se znaajni datumi obiju drava. Priloena je detaljna fotodokumentacija raznolikih oblika kulturnih manifestacija Bonjaka,
a uz prigodne tekstove prezentira se nain i kvaliteta integracije
bonjake nacionalne manjine u multikulturnoj Istri.
Ostala etiri poglavlja odnose se na zakljuak, saetak, literaturu i priloge.
Profesorica Aida Muradbegovi napisala je temeljni udbenik
za nae mlade, ali i za stare da se upoznamo i prenosimo drugi-

VELJAA/OUJAK 2016.

Amela abi, Jasmina Crnali i ejla Botonji


ma, odakle smo i tko smo. Kao recenzent zakljuio sam da je ova
knjiga izvorni znanstveni rad, koji emo dopunjavati i proirivati.
Namjena knjige je da dopre do sviju nas, do kola gdje se ue naa
djeca, u knjinice kola, gradske knjinice. Pritom je NZBI napravila
raspored distribucije knjige. Profesorica je dala i definiciju nacionalnog identiteta, odnosno pet elemenata koji definiraju jednu
skupinu, naciju povijesna tradicija, obiaji i moral, jezik, knjievnost i umjetnost. Identifikatori se odnose na Istarsku upaniju, a
istraujui dola je do NZBI, gdje smo joj dali na raspolaganje sve
nae projekte, planove, fotografije, programe, koji su identini
identifikatorima jedne nacionalne manjine, naglasio je prof. dr.
sc. Jusuf ehanovi.
Autorica mr. sc. Aida Muradbegovi, prof. visoke kole, uvodno
se zahvalila recenzentu Jusufu ehanoviu, zatim suradnicima Senadu Priu i Mireli auevi, kao i Mehmedu Dekiu, koji se dostavio kvalitetne materijale o Istarskim ugljenokopima Raa. Istaknula je kako je dunost starijih nauiti i nacionalno osvijestiti mlae generacije da znaju tko su. ovjek koji odlazi u veliki bijeli svijet, a ne zna otkud je totalno je izgubljen. ovijek koji zna gdje
pripada, gdje su mu korijeni on se osjea sigurno i dobro, bilo
gdje da ode. I zbog toga knjiga je napisana s ciljem da se usmjeri na
najmlae generacije, da oni osjete i osvijeste tko su, bez obzira da
li su njihovi roditelji roeni ovdje, ili roditelji njihovih roditelja
Oni imaju svoje korijene i oni trebaju znati tko su. Mislim da je ova
knjiga za sve ljude dobre volje. Dobra je za roditelje Bonjake, zatim za uitelje da budu svjesni otkud dolaze djeca Bonjaka koje
poduavaju i da shvate da su korijeni Bonjaka kao i kod svih junoslavenskih naroda, rekla je mr. sc. Aida Muradbegovi, koja se na
kraju obraanja posebno zahvalila se Nacionalnoj zajednici Bonjaka Istre ili kucavici i zdravoj bonjakoj jezgri u Istri.

Ugovori o stipendiranju
U okviru programa obiljeavanja Dana nezavisnosti BiH tri nadarene pulske studentice bonjake nacionalnosti ejla Botonji,
Jasmina Crnali i Amela Bei potpisale se Ugovore o stipendiranju s Fondom za stipendiranje Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske. Stipendije su, izmeu ostaloga, zasluile zbog odlinog
uspjeha na fakultetu i aktivnog uea u radu Nacionalne zajednice
Bonjaka Istre.
Na kraju programa Amir Reidovi i Denis ahi odsvirali su nekoliko sevdalinki. Brojni prisutni su jo dva sata nakon zavretka
programa ostali u Domu hrvatskih branitelja, meusobno se druei u dobrom ozraju proetom ljubavlju prema Bosni. q
Mirela AUEVI

17

BONJACI U HRVATSKOJ

5. SREDNJOKOLSKA MEKTEPSKA PARLAONICA TO JE MENI VJERONAUK?

Znaaj islamske vjerske pouke


U Islamskom centru u Zagrebu, u subotu, 5. oujka 2016., organizirana je 5. Srednjokolska mektepska parlaonica pod nazivom to je meni vjeronauk?. Organizator ovogodinje parlaonice, kao i svih prethodnih, bio je Medlis Islamske zajednice Zagreb,
odnosno Muallimsko vijee, na elu s glavnim imamom, kurra hafizom mr. sc. Azizom ef. Alilijem, te nositeljima projekta imamom
Mersadom ef. Kretiem i muallimom Lamijom Alili.
Srednjokolska mektepska parlaonica (neologizam parla
ment + brblja onica) je pokrenuta 2012. godine, na inicijativu zagrebakog imama Mersada ef. Kretia. Zamiljena je kao vid neformalnog obrazovanja ponajprije tinejdera koji, zahvaljujui specifinoj formi javne rasprave, iznose svoja miljenja i argumente te
zajedno s gostima strunjacima za temu o kojoj je rije, nastoje
doi do odreenih zakljuaka.
Voeni eljom za poboljanjem i olakavanjem komunikacije
meu omladinom, osobito srednjokolskom, vrijedni organizatori do
sada su odradili nekoliko vrlo znaajnih tema, poput Svakodnevna pitanja mladom muslimanu (2012.), Uloga Islamskog centra u
formiranju identiteta (2013.), Mediji i mladi (2014.) i Religijski
identitet kako ostati svoj? (2015.). U okviru zadanih tema pozabavili su se i pitanjima odgovornog i islamom propisanog spolnog ponaanja, spolno prenosivih bolesti, halala i harama u ishrani
Na 5. Srednjokolskoj mektepskoj parlaonici sudjelovalo je
stotinjak omladinaca i omladinki iz Hrvatske i Slovenije. Pored stalnih parlaoniara iz Zagreba, Rijeke, Siska, Osijeka i Ljubljane, po
prvi putu sudjelovala je i muslimanska omladina iz jo etiri mjesta
u Hrvatskoj iz Gunje, Umaga, Splita i Dubrovnika.
Jubilarne 2016. godine, povodom 100. godinjice slubenog
priznanja islama u Hrvatskoj, zadana tema bila je to je meni vjeronauk?, s ciljem kako bi se omladinu potaknulo da slobodno artikuliraju i izraavaju svoje stavove, ocijene procese koji se vode u
Islamskoj zajednici, iznesu vlastitu percepciju islamskog vjeronauka, njegova utjecaja i doprinosa u formiranju vlastitog vjerskog
mladalakog identiteta, ali i da slobodno, temeljem provedenih
anketa, izraze jesu li i koliko (ne)zadovoljni vjeronaunim procesom. Prema rijeima nositelja projekta, Mersada Kretia i Lamije
Alili, od sudionika se oekivalo da iznesu svoja promiljanja o tome
to dobivaju vjeronaukom, koliko znaju o organizaciji vjerske pouke u svojim medlisima, koliko o imamima koji su djelovali; s kakvim emocijama se njihovi blinji sjeaju svojih mektepskih dana a
s kakvim emocijama se oni nose idui na vjeronauk; je li njima vjeronauk navika, idu li u mekteb samo zbog roditelja (ako je tako i
bilo, je li se s vremenom razvila potreba, navika i ljubav prema dematskom/damijskom ambijentu); koliko su na njihovu ljubav ili
pomanjkanje iste utjecali imami i muallime; misle li da se vjeronauk u koli moe usporediti s mektepskim; koje su prednosti jednog
a koje drugog vjeronauka, i slino.
Moderator Srednjokolske mektepske parlaonice bio je Armin
Hodi, student Fakulteta politikih znanosti u Zagrebu. Zanimljive debate pratio je struni iri kojeg su inili imami Adin ef. Hrusti, Omer ef.
Omanovi i Senad ef. Kariik, te muallime Emina Mei i Suada Hodi.
Program je uvodno otvorila Aja Orli, polaznica srednjokolskog vjeronauka iz Zagreba, uenjem posljednjih ajeta sure El-Har.

18

Sudionici 5. Srednjokolske mektepske parlaonice


Kako bi se meuvrnjako druenje odvijalo u ugodnoj atmosferi
organizatori su se pobrinuli da sudionike opuste nagradnim pitanjima, igrama asocijacija te uenjem ilahija i kasida.
Sudionicima se obratio Gzim Redepi, predsjednik Medlisa
Islamske zajednice Zagreb, koji je poruio kako omladina zauzima
vano mjesto unutar Islamske zajednice, te da Medlis Zagreb sa
zadovoljstvom, iz godine u godinu, podrava odravanje Parlaonice, izmeu ostalog i plaanjem putnih trokova predstavnicima
manjih Medlisa. Naglasio je kako muslimanska omladina u Hrvatskoj uvijek moe raunati na moralnu i materijalnu podrku Medlisa Islamske zajednice Zagreb u aktivnostima i projektima koje
sami ne mogu financirati.
Izlaganja i prezentacije srednjokolaca na svojevrstan su nain
predstavljale osobnu kartu Medlisa s posebnim osvrtom na vjeronaune procese kroz povijest i sadanjost. Obilovale su znaajnim
podacima iz vjerskog ivota, kvalitetnim sugestijama i prijedlozima
za poboljanje vjeronaunog procesa, ali i ponekom primjedbom,
sve s ciljem kvalitetnijeg pristupa vjerskoj pouci.
Prisutnim srednjokolcima pred kraj debate obratio se i umirovljeni muftija evko ef. Omerbai, koji je progovorio o izazovima
vremena u kome su ranije generacije teko stjecale vjerska znanja
i kada se puno tee odravao muslimanski identitet mladih. Osvrnuo se i na dananja globalna dogaanja u svijetu, poruujui mladima da prate dogaanja, da se informiraju te da kao pripadnici
manjine uvijek tee izvrsnosti, nameui se i teei da budu u ii
svih deavanja.
Parlaoniarima se obratila i muallima Suada Hadi iz Splita, koja je izrazila zadovoljstvo doivljenim i vienim. Naglasila je kako
Islamska zajednica moe biti ponosna na svoju omladinu koja predstavlja garant njezine budunosti. Svoje izlaganje zavrila je pozivom mladima da zajedniki proue kelime-i-ehadet, najvanije
obiljeje islamskog vjerskog identiteta.
Na kraju 5. Srednjokolske mektepske parlaonice proglaene
su najbolje prezentacije: prvo mjesto dijelili su omladinci Zagreba i
Siska, drugo mjesto mladi iz Splita i Rijeke, a tree parlaoniari iz
Gunje i Ljubljane. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BONJACI U HRVATSKOJ

SUSRET BONJAKE OMLADINE IZ REPUBLIKE HRVATSKE

Izmeu integracije i asimilacije


U Islamskom centru u Zagrebu, u subotu, 12. oujka 2016., u
organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine grada Zagreba
odrano je Susret bonjake omladine iz Republike Hrvatske, na
kojem se razgovaralo o vanosti nacionalnog identiteta i imena
Bonjak, o asimilaciji i integraciji nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Savjetovanje je osmislio Armin Hodi, student Fakulteta politikih
znanosti u Zagrebu i vijenik Vijea bonjake nacionalne manjine
grada Zagreba.
Harun Omerbai, predsjednik zagrebakog Vijea bonjake nacionalne manjine, posebnu panju posvetio je pitanju nacionalnog
opredjeljenja. Iako je prolo 23 godine od kada je 1993. godine Kongres bonjakih intelektualaca donio odluku o vraanju povijesnog
imena Bonjak, jo uvijek postoji pitanje: zato Bonjak!?, naglasio
je Omerbai. Pojasnio je da su se tijekom povijesnog razdoblja mijenjala imena, pa smo tako u nacionalnom kontinuitetu imali Bonjanin, Bonjak, Bosanac, Musliman i sada ponovno Bonjak. Bonjaci
su europski narod slavenskog porijekla koji primaju islam kroz tijek
povijesti, imaju svoju povijesnu tradiciju i kulturno naslijee vezano
za podruje Bosne i Hercegovine. 2003. godine Bonjaci su dobili status punopravne nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, te uivaju
sva jednaka prava kao i svi ostali graani RH.
Omerbai je takoer istaknuo doprinos Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba na ouvanju kulture i povijesti Bonjaka kroz obiljeavanje raznih dogaanja, poput Dana neovisnosti BiH,
Dana bijelih traka, obiljeavanja genocida u Srebrenici, te Dana dravnosti BiH kroz Tjedan bosanskohercegovakog filma u Zagrebu.
Mi elimo Bonjake, mlade ljude educirati da znaju zato je bitno da
se izjasne kao Bonjaci. Danas u gradu Zagrebu imamo 8.119 Bonjaka koji se tako deklariraju prema zadnjem popisu iz 2011. godine. Od
toga je samo oko 4.000 ulo u biraki popis. Nama je cilj privui to
vie mladih ljudi u bonjatvo, rekao je Harun Omerbai.
Dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, zagrebaki muftija i predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, pozdravio je inicijativu Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba da se sustavno
pristupi osvjeivanju imena Bonjak, jer bez toga ieznut e Bonjaci. to se nama nudi u Europi? Kakav je uope status nacionalnih manjina u Europi? Uglavnom se nude tri opcije: prva je getoizacija, druga asimilacija, a trea integracija. Pozitivna praksa i pozitivni zakoni u Hrvatskoj usmjeravaju nas na ovu zadnju opciju na
pozitivnu integraciju. To u praksi znai da imamo sve pravne okvire
i svu infrastrukturu kojom moramo sauvati svoju bitnost. To znai
da bez srama i stida, na bilo kojem mjestu, slobodno i bez ustezanja moete kazati da ste Bonjaci i Bonjakinje. To znai da njegujete svoju kulturu i jezik, da njegujete svoju vjeru, da njegujete
svoju tradiciju, da njegujete sve ono to upotpunjuje identitet u
punini jednog ovjeka ili ene. Ako ne prihvaamo model integracije, desit e nam se asimilacija, a to znai hodati pognute glave, bez
imena i prezimena, bez osobne karte, hodati poltronski po zemaljskoj kugli, istaknuo je muftija Hasanovi, dodavi kako i Islamska
zajednica u Hrvatskoj sudjeluje u osvjetavanju bonjatva, u zadnje vrijeme posebno kroz kolovanje mladih ljudi, pri emu su ove
godine dodijeljene 104 stipendije. Glavu gore Bonjaci i Bonjakinje, rekao je na kraju izlaganja muftija Aziz ef Hasanovi.

VELJAA/OUJAK 2016.

Obraanje Haruna Omerbaia u Islamskom centru u Zagrebu


Bonjatvo je jedan konglomerat vrlo razliitih definicija. Bosna i Hercegovina je matica bonjatva, ali ona emanira razliite
rukavce bonjatva, koje je stjecajem nepovoljnih okolnosti, povijesne zle kobi, rata i ekonomskih razloga raseljeno diljem zemaljske kugle, uvodno je istaknuo knjievnik Ervin Jahi, predsjednik
KDBH Preporod. Naglasio je kako su Bonjaci kroz povijest proli
trnovit put od viestoljetnog nijekanja i osporavanja, te da zapravo
moemo govoriti o jednoj vrsti kulturnog arhiva osporavanja i nasilnog pripitomljavanja, kao i o nacionalizaciji Bonjaka kroz vrijeme, osobito u posljednja dva stoljea. Jahi se zatim osvrnuo na
sadanju situaciju u kojoj se nalaze Bonjaci u Hrvatskoj, te je pojasnio da mladi danas uivaju potporu brojnih bonjakih organizacija poput Islamske zajednice, KDBH Preporod, Vijea bonjake
nacionalne manjine i drugih. Posebno je naglasio ulogu Islamske
zajednice, koja je uvijek bila neki osigura i garant, i u vremenima u
kojima su Bonjaci u Hrvatskoj bili ostavljeni na brisanom prostoru,
gdje se nismo mogli institucionalno organizirati ona je bila batinik i njegovateljica kolektivnih izraza Bonjaka.
Za Bonjake u Republici Hrvatskoj moe se rei da nam je jezik
bosanski, a vjera islam. Istina je da je jezik naeg obrazovanja hrvatski, jezik nae najire kulture je hrvatski, ali materinski jezik, tj. ono
to se pria u naim domovima, jest bosanski jezik. Zato u Konjevi
polju u Republici Srpskoj napadaju bosanski jezik, a ne dovode u pitanje nacionalnu nominaciju? Zato to nepogreivo znaju, a to i znanost zna, da kad oduzmete nekome pravo na jezik, koji je kamen temeljac naeg bia, ako vam to zanijekaju onda je lako zanijekati i
ime. Koja je naa domovina? Domovina nam je Hrvatska. Bosna i
Hercegovina je zemlja naih otaca. Nekima je Hrvatska jedina domovina, a nekima je izabrana. Dakle, Bonjaci u Hrvatskoj imaju vrlo
kompleksan, barem dvojak odnos prema BiH. Ovo to kaem da nam
je Hrvatska domovina, to nas nimalo ne liava kope s BiH kao naim duhovno-civilizacijskom okvirom, kazao je Jahi. U daljnjem
izlaganju prikazao kako se bonjako pitanje spominjalo u knjievnosti, te koji su to bili akteri koji su inicirali to pitanje. Takoer je kroz
svoje osobno iskustvo pokuao mladim Bonjacima i Bonjakinjama
pribliiti dileme, konflikte i druge probleme oko vlastitog nacionalnog identiteta s kojima se susretao u svom odrastanju. q
Samid DIZDAREVI

19

BONJACI U HRVATSKOJ

POETSKA VEER SA SALIHOM KULOVIEM U SISKU

Pjesnik voen osjeajem due


U prostorijama Narodne knjinice i itaonice Vlado Gotovac u
Sisku ogranak Caprag, Sredinja knjinica nacionalne manjine
Bonjaka, u ponedjeljak, 21. oujka 2016., upriliena je poetska veer sa Salihom Kuloviem, predanim piscem lijepih stihova i pria o
ljubavi, gradu Sisku i njegovim sugraanima.
U svakodnevnoj utrci za neim ljudi rijetko imaju vremena za
lijepu rije ili pjesnitvo. Svjetski dan poezije odrava se ve petnaestu godinu za redom zahvaljujui UNESCO-u koji je odredio 21.
oujka kao dan kada slavimo pjesnitvo. Teoretiari smatraju da je
poezija poseban umjetniki anr, ali i konkretni izraz ljudskog duha
u umjetniki osjeajnom i ritmikom jeziku. Upravo su Svjetski dan
poezije i Kulievi stihovi bila prilika prisutnima da uivaju u poetskoj veeri, da se meusobno upoznaju i drue.
Salih Kulovi uo u punoj knjinici u sisakom Capragu poklonio je Sianima lijepu veer poezije. Trailo se mjesto vie, a na
piscu se vidjelo oduevljenje velikim odazivom njegovih itatelja.
Kulovi je ugostio je i druge poznate Siane koji su itali njegove
stihove; Karmen Valentu, glavnu urednicu Radio Quirinusa, Tihomira Kosia, glumca i redatelja te Ivana Novaka, sisakog umjetnika. Meu gostima je bio i Danko Tomani, predsjednik Udruge slijepih grada Siska, koji je veer poezije otvorio odsviravi na gitari
jednu od Kulovievih pjesama.
Salih Kulovi je roeni Sianin, a sa pisanjem poezije zapoeo
je 2003. godine, meutim sa objavljivanjem iste zapoinje 2012.
putem drutvene mree Facebook. Objavljene su mu i kratke prie
Oprotaj s klupom u zajednikoj zbirci Priam ti na mrei
(2012.) i Rue Kalemegdana (2013.) u zajednikoj zbirci Dotaknuti rijeima. U zbirci More na dlanu (2013.) objavljena mu je
pjesma Sua dui ispovijed daje, a u zbirci Valentinovo pjesma
U dui je klju (2013.) Zbirka More na dlanu zajedniki je projekt 350 pjesnika iz svijeta koji su sa itateljima htjeli podijeliti svoje stihove, a meu kojima je i Kulovi. Sudjeluje na nekoliko natjeaja i za nekoliko pjesama je dobio priznanja. Posebno mu je draga
diploma iz Mrkonji Grada, gdje mu je nagraena pjesma u kategoriji ljubavnih pjesama proglaena najtunijom ljubavnom pjesmom.
Do sada je svoje uratke dijelio i sa itateljstvom i u drugim gradovima poput Zagreba, Ogulina i Sarajeva. Svoju predanost i drugim
temama poput zaustavljanja nasilja nad enama pokazao je obljavljivanjem pjesme Put prema Bogu unutar bloga Stop nasilju nad
enama Pjesnikom rijeju Stop nasilju. Sudjeluje i na Stihovnici Siska, okupljalitu onih koji piu poeziju, ali i onih koji su spremni vlastitu poeziju podijeliti sa publikom.
Veer poezije otvorila je knjiniarka Martina Maksimkov, voditeljica i moderatorica veeri koja je ljubitelje uinih tekstova vodila
upoznajui ih sa autorovim dosadanjim opusom (kratkom priom
Rahmetli dido), ali i kroz glazbeni dio veeri koji je bio popraen
lijepim glasom umjetnika Ivana Novaka uz pratnju tamburaa.
Autor poeziju pie od 2000. godine, kako on kae, voen osjeajem due, a u toj formi pie i zbog svojih sugraana za koje kae
da su mu vratili vjeru u grad Sisak, koji bez obzira na sve nedae
kroz koje je prolazi i dalje ivi i vrijedan je pisanja. Pisanje duguje
i svojoj svakodnevici u kojoj se nalazio; brige, problemi i ostala
iskuenja u ivotu koja bi nestala im bi krenuo pisati. Tako je na-

20

Poetska veer u Sisku (Salih Kulovi u sredini)


kon tri godine pisanja stvorio i svoju zbirku pjesama Boje ne postoje nakon koje slijedi i serija kratkih pria koje objavljuje putem
svoga profila na Facebooku. Za pisca smatra da bi uvijek trebao
rei to misli, tako je i u svojoj prii Praskozorje 1991 sjeanja,
iju snagu prie je prenijela Karmen Valenta, odluio ispriati svoja
sjeanja i osjeanja na smrt snimatelja HRT-a Gordana Lederera na
brdu ukur kod Hrvatske Kostajnice.
Kako bi uvijek imao mogunost da zapie pokoji stih, Kulovi kae
da sa sobom nosi olovku i papir kako mu ti stihovi ne bi pobjegli,
iako veinu njih pohranjuje u svojoj svijesti. Meutim, kada sjedne
za raunalo napie neto skroz drugaije od prvotne zamisli, a sve
svoje realizirane stihove uva i u papirnatom i u elektronskom obliku. Inspiraciju za svoje pjesme nalazi zaista svugdje; u vlastitim snovima, sugraanima, ali i u uratcima drugih autora te zbog toga kae
kako zapie sve to ga dotakne. S druge strane, inspiraciju za svoje
pjesme nalazi i u svojoj obitelji, a najvei poticaj za pisanje dobio je
od svojih roditelja. O njima ima potrebu najvie pisati jer smatra da
je ivot njegovih roditelja bio sve samo ne obian, a za svoju obitelj
kae da nikada nisu strogi kritiari njegovih pjesama.
Tokom veeri dotaknuo se i vanosti gradova o kojima pie u svojim pjesmama, a time i Siska o kojemu vrlo rado pie; njegovi itatelji
svoju naklonost prema Sisku pokazuju, kako Salih navodi, i lajkovima na Facebooku kojih ima mnogo. O Sisku pie i romantino iz razloga jer mata o nekadanjem drutvenom gradu, a danas o gradu
sa izgubljenim ljudima, gradu koji je neveseo i usamljen. Panju u
svojim pjesmama daje i Zagrebu i Sarajevu; za Zagreb je vezan zbog
obitelji i utakmica NK Dinamo koje je volio gledati, a Sarajevu zbog
bosanskohercegovakih gena koje nosi i zbog same ljepote grada.
Autor pie poeziju jer mu znai mnogo, a u toj formi najvie voli pisati o ljubavi jer ona je pokreta svega dobroga u svijetu i bitno je imati je to vie, kako za sebe tako i za druge. Zbog poezije je i nekada i
usamljen, ali poezija i pjesnitvo bez obzira na usamljenost su tu kako bi ovjeanstvo bilo ugodnije, zavrava Salih Kulovi uo.
S obzirom na autorov opus i ljepotu njegovih stihova njegovi
itatelji doi e na svoje jo ove godine jer se Kulovi priprema napraviti i izdati samostalnu zbriku pjesama. q
Ana KLARI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

HRVATSKA

POSJET LANOVA PREDSJEDNITVA BOSNE I HERCEGOVINE

Platforma bez treeg entiteta


Predsjednitvo BiH boravilo je 8. i 9. oujka 2016. u slubenom
posjetu Hrvatskoj. Bio je to uzvratni posjet nakon to je hrvatska
predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi posjetila Sarajevo 10. rujna
prole godine. U posjet Hrvatskoj doputovali su predsjedavajui
Predsjednitva BiH Dragan ovi, te lanovi Bakir Izetbegovi i Mladen Ivani. Osim s hrvatskom predsjednicom, sastali su se i s predsjednicima Hrvatskog sabora eljkom Reinerom i hrvatske vlade
Tihomirom Orekoviem. U bosanskoj delegaciji bio je i Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH.
Jo je ranije, u veljai, u posjetu zvaninom Zagrebu bio ovi,
koji je tada informirao predsjednicu Grabar Kitarovi te premijera
Orekovia i predsjednika Hrvatskog sabora Reinera o napretku koji je BiH postigla na europskom putu. Ve je tada iskazano uvjerenje kako se jaanjem odnosa BiH i RH, osobito u podruju gospodarstva. U tom smislu predloeno je intenziviranje komunikacije
izvrne vlasti dviju zemalja preko zajednikih sjednica.

Bakir Izetbegovi, Dragan ovi, Mladen Ivani i


Kolinda Grabar Kitarovi

Odnosi odlini
Prvog dana slubenog posjeta, lanovi Predsjednitva BiH sastali
su se s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarovi,
a nakon toga uslijedio je bilateralni razgovor slubenih izaslanstava
BiH i Republike Hrvatske. Potvreni su tradicionalno dobri i prijateljski
odnosi dviju zemalja, a kako je reeno, to su potvrdili intenzivni bilateralni susreti na najvioj i visokoj razini. Izraeno je zadovoljstvo to je
uzvratni posjet Predsjednitva BiH Republici Hrvatskoj uslijedio nakon
predaje zahtjeva BiH za europsko lanstvo, te istaknuto da je potrebno
iskoristiti zamah u provedbi reformi u procesu europskih integracija i
uloiti napore u nastavak reformskih procesa.
Predsjednica Republike Hrvatske izrazila je pomo i potporu
Republike Hrvatske u koritenju iskustava na putu BiH za lanstvo
u EU. Ponovila je estitke zbog predaje zahtjeva BiH za lanstvo u
EU i podcrtala da je interes Hrvatske da BiH napreduje na putu ka
euroatlantskim integracijama. lanovi Predsjednitva BiH izrazili su
zahvalnost i oekivanje da e se nastaviti potpora i pomo koju je
Republika Hrvatska do sada pruila BiH u procesu integracija u EU.
Istaknuto je da treba potaknuti odravanje sastanaka i suradnju
izvrne vlasti dviju zemalja, ukljuujui odravanje zajednike sjednice
Vijea ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. Zajednika je sjednica
prilika, kako su rekli sugovornici, za zakljuivanje nekoliko usuglaenih
sporazuma, ali i da se sagledaju naini za rjeavanje otvorenih bilateralnih pitanja. Razgovarano je o mogunostima promicanja ekonomske suradnje dviju zemalja, te mogunosti proirenja suradnje i zajednikih projekata u podrujima energetske i putne infrastrukture.
lan Predsjednitva BiH Mladen Ivani izjavio je za medije da je
tokom razgovora sa hrvatskom predsjednicom bilo rijei o pitanju granice, kao i da su lanovi Predsjednitva BiH pokrenuli pitanje izgradnje
mostova na Savi kod Odaka i Bosanske Gradike te izrazili zabrinutost
zbog izgradnje skladita radioaktivnog otpada kod Dvora na Uni.
Razgovarano je i o dobrosusjedskoj suradnji i jaanju regionalnih inicijativa, a u kontekstu povezivanja teritorija Jugoistoka Europe. Naredni najavljeni Summit procesa Brdo-Brijuni, koji e biti
odran u Sarajevu 28. i 29. svibnja 2016. godine, prilika je za nastavak razgovora o regionalnoj suradnji.

VELJAA/OUJAK 2016.

Bakir Izetbegovi u posjeti muftiji Azizu Hasanoviu


Drugog dana posjeta lanovi Predsjednitva BiH boravili su u Banskim dvorima gdje im je domain bio premijer Orekovi. Razgovor je
bio fokusiran na bilateralne odnose, koji su ocijenjeni kao odlini. S
obzirom da je zajednika suradnja od stratekog interesa za obje drave, i na ovom je sastanku ponovljena potreba organizacije zajednike
sjednice vlada. Razgovaralo se i o konkretnim potezima za rjeavanje
preostalih otvorenih pitanja kao i nainima poboljanja gospodarske
suradnje, a posebno u sektorima infrastrukture i energetike. Takoer,
razgovaralo se i o problemu migrantske krize s posebnim naglaskom
na buduu suradnju u kontroli i zatiti granice. Sastanku su prisustvovali i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, potpredsjednik
Vlade Boo Petrov i ministar vanjskih poslova Miro Kova.
Nakon toga su se lanovi Predsjednitva proetali na drugu
stranu Markova trga gdje ih je doekao predsjednik Hrvatskog sabora eljko Rainer. Domaini su organizirali radni ruak u dvorani
Josipa Jelaia u zgradi Hrvatskog sabora.
Za Bonjake je vano rei da je organiziran sastanak predstavnika
bonjakih politikih stranaka i organizacija te drugih bonjakih
uglednika u Hrvatskoj s Izetbegoviem. Izmeu ostalih, on je razgovarao i s predstavnicima SDA Hrvatske. lan Predsjednitva BiH i
predsjednik SDA BiH Bakir Izetbegovi je pored dravnikih obveza,
naao vremena da posjeti SDA Hrvatske. U vrlo ugodnoj i oputenoj
atmosferi sa lanovima SDAH proveo veer 8. oujka nepunih dva
sata. Razgovaralo se o politikim aktualnostima u BiH i Predsjednik
Izetbegovi je na veinu pitanja vrlo argumentirano odgovarao. lanovi SDA Hrvatske izraavaju veliku zahvalnost predsjedniku Izetbegoviu na posjeti i spremnost da uvijek budu potpora sestrinskoj
najveoj stranci u BiH, stajalo je u priopenju SDA Hrvatske.

21

HRVATSKA
Osim toga, Bakir Izetbegovi i Elvir amdi, savjetnik za vanjsku politiku, posjetili su Islamski centar u Zagrebu, gdje su razgovarali sa zagrebakim muftijom Azizom Hasanoviem, predsjednikom
Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Izmeu ostaloga, na web
stranici pie: Podijelio je s prisutnima informacije o stanju u Bosni
i Hercegovini i pozitivnim koracima kada su u pitanju integracije u
Europsku uniju i NATO. Istaknuo je tenju i zalaganje da se osiguraju to bolji uvjeti, rad na poboljavanju mogunosti i realizaciji zacrtanih ciljeva. Svakako, posebno se osvrnuo na brigu za Bonjake
koji se nalaze izvan Bosne i Hercegovine te je istaknuo da svi zajedno, na ovim prostorima, moramo i dalje ulagati napore s ciljem jaanja suradnje i meusobnog uvaavanja. Takoer, uputio je poziv
muftiji da posjeti Sarajevo s ciljem odravanja sastanaka i kontakata. Sloili su se da je nuno nastaviti graditi zajednike odnose te
intenzivirati suradnju na svim poljima.

Ravnopravnost u cijeloj BiH


No ono to je najvanije jesu poruke koje su poslane, ne samo
koje su reene, nego koje se mogu itati i izmeu redova. ini se da
je hrvatska zvanina politika definitivno odustala od inzistiranja na
treem (hrvatskom) entitetu, a o tome je cijelo vrijeme utio i ovi.
On je dodue moda malo zaotrio stvari kada je u intervjuu HTV-u
rekao kako e se znati izboriti i oko treeg televizijskog kanala i oko
preureenja Bosne i Hercegovine, jer ustavna jednakopravnost za
hrvatski narod nema alternative. Zamoljen da se konkretno odredi
o treem entitetu i imaju li Hrvati pravo na njega, ovi je odgovorio
diplomatski: Nama treba apsolutna institucionalna ustavna jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
Kako emo to napraviti, to je iskljuivo do hrvatskog naroda, kao
predlagaa i partnera, s kojima moramo to usuglasiti. Nema nijedne
prepreke da mi o tome razmiljamo i teko nas netko moe motivirati da drugaije uope dijelimo Bosnu i Hercegovinu.
No Jutarnji list je ve ranije objavio platformu predsjednice
Grabar Kitarovi u kojoj je jasno da se odustaje od treeg entiteta. U
njoj se navodi kako je vano jaanje poloaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, a zauzvrat e Hrvatska pokuati pomoi susjednoj dravi u
izlasku iz meunarodne izolacije i ubrzanju puta prema Europskoj
uniji. Cilj je, kako se navelo, da Hrvati ne postanu nacionalna manjina u BiH. Treba promijeniti Izborni zakon kako bi lanove Predsjednitva Bosne i Hercegovine mogli birati iskljuivo njihovi sunarodnjaci, a ne i birai iz druge dvije nacionalne zajednice. Pritom se nee
traiti osnivanje treeg entiteta, koji zagovara dosta tamonjih Hrvata. Moda su mogue neke promjene granica unutar kantona, no iskljuivo bonjako-hrvatskim politikim dogovorom i bez mijeanja
sa strane, pisao je Jutarnji list, u kojem su jo spomenuti i gospodarska suradnja te prometni i infrastrukturni projekti.
Predsjednica o tome nije htjela nita rei tokom posjete bosanske delegacije, ali je isto tako bilo znakovito da ni ovi o tome nita ne govori. I u HDZ-u BiH o tome su utjeli, odnosno nisu htjeli
davati komentare.
No zato su o ovome imali to rei u HDZ 1990, iji je vritelj dunosti predsjednika stranke Ilija Cvitanovi rekao da je njihov stav oko
ureenja Bosne i Hercegovine kroz priu o treem entitetu odavno
poznat. Ne zanima nas Bosna i Hercegovina u kojoj Hrvati nee biti
ravnopravni i konstitutivni na cijelom teritoriju i u Federaciji Bosne i
Hercegovine i Republici Srpskoj. Trei entitet se dugo vremena pojavljivao kao jedan od okvira za razgovor oko ravnopravnosti i preustroja
Bosne i Hercegovine. to se mene tie, on ostaje legitiman okvir, ali ne
kao getoiziranje Hrvata ve na cijelom podruju Bosne i Hercegovine,
rekao je Cvitanovi. On vjeruje u dobre namjere predsjednice Grabar

22

Kitarovi i nove hrvatske vlade i smatra da e vlasti u Hrvatskoj uiniti


sve da Hrvati dou do ravnopravnosti i statusa, kakvu imaju i ostala
dva naroda u BiH. Nita vie, nita manje. Ne govorim o brojnosti,
nego o pravima, konstitutivnosti, odluivanju, biranju... To su kljune
stvari. Iskreno vjerujem da predsjednica Grabar Kitarovi ima istanan
osjeaj i za Bosnu i Hercegovinu kao neupitno cjelovitu dravu, i za
Hrvate u Bosni i Hercegovinu, kae Cvitanovi.

Poruke uglavnom dobro primljene


I potpredsjednik SDA efik Daferovi pozdravio je poruke zvaninog Zagreba, posebno istiui onu o nemijeanju u unutranje
stvari Bosne i Hercegovine jer svi u BiH treba da izgrauju tu zemlju po svojoj mjeri, sa manje utjecaja sa strane. Razumijem zainteresiranost Hrvatske za stanje u Bosni i Hercegovini i poloaj
Hrvata, ali te odnose primarno treba da rjeavamo unutar Bosne i
Hercegovine, smatra Daferovi. Trei entitet, po njemu, vodi BiH
u daljnju etniku i teritorijalnu podjelu, neto to je apsolutno neprihvatljivo. Nema te reforme u Bosni i Hercegovini koja u budunosti moe proizvesti neku dodatnu dezintegraciju Bosne i Hercegovine - bilo teritorijalnu, bilo etniku. Mogue je provoditi samo
reforme koje e voditi Bosnu i Hercegovinu u reintegraciju i tako
reintegrirani moemo u Europsku uniju. Nije to samo poruka Hrvatskoj, nego svima u Europi i svijetu, rekao je Daferovi.
No Platforma je zasmetala zastupniku SDA u Parlamentarnoj
skuptini Bosne i Hercegovine emsudinu Mehmedoviu, bez obzira to je u njoj odbaena ideja o treem entitetu. Prema njemu,
predsjednica Grabar Kitarovi nema pravo pisati platformu jer je to
stvar BiH, a ne Hrvatske. Odakle joj pravo da se mijea u unutranje ustrojstvo Bosne i Hercegovine? injenica je da ona ima nacionalno pravo da se brine o poloaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali
ne na ovako jedan grub nain da ona odreuje to je vano za
Bosnu i Hercegovinu, a to nije, rekao je Mehmedovi, napominjui da e se poloaj Hrvata rjeavati ustavnom reformom kada
doe za to vrijeme. Hrvati mogu postati manjina zbog eventualnog iseljavanja, s obzirom da im Hrvatska daje putne isprave i dravljanstva. Zato se oni trebaju brinuti o Hrvatima na nain da oni
ostanu u Bosni i Hercegovini, da zajedno s ostala dva konstitutivna
naroda i ostalim graanima dijele sudbinu, grade zemlju i prihvaaju i doivljavaju ovu zemlju kao svoju, kae Mehmedovi.
U SDP-u pak razmiljaju drukije od Mehmedovia i istiu dobru volju predsjednice Grabar Kitarovi da pomogne BiH u rjeavanju ustavnih problema, a ne da se mijea u unutarnje stvari BiH.
Treba dozvoliti Hrvatskoj da iskae svoja razmiljanja kad je u pitanju status hrvatskog naroda, ali ne u politikom i teritorijalnom
smislu stvaranja treeg entiteta. Niti bilo kojoj drugoj zemlji u susjedstvu, pa ni Srbiji, ne treba dozvoliti da se mijea u unutarnje
stvari Bosne i Hercegovine, posebno kad je njeno ustavno ureenje u pitanju, a sve u kontekstu daljnjih podjela Bosne i Hercegovine teritorijalnih ili etnikih, poruili su iz SDP-a. Za tu je stranku
posebno ohrabrujue to to je hrvatska predsjednica govorila o
ravnopravnosti svih naroda i graana na cijelom prostoru BiH.
Dojam je da je predsjednica Grabar Kitarovi jo i puno prije zauzimala stav da politika treeg entiteta nije rjeenje za Hrvate u BiH.
Sad je to jo neto otvorenije reeno, iako ne u potpunosti, vjerojatno
zbog politikih poena koje bi predsjednica mogla izgubiti kod svojih
biraa. Ipak, od politike treeg entiteta puno je opasnija i podmuklija politika tihog institucionaliziranja treeg entiteta kroz raznorazne
zakone i nemijeanje federalne entitetske vlasti u nazovi hrvatske
kantone. A ini se da je to na djelu u BiH i zato treba biti oprezan. q
Edis FELI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

HRVATSKA

PREPISKA MILORAD PUPOVAC KOLINDA GRABAR KITAROVI

Jaanje poruka mrnje i straha


Je li Hrvatska ula u opasnu zonu mrnje prema manjinama otkako su na vlasti Domoljubna koalicija i MOST? Pitanje je to koje se
postavlja u zadnje vrijeme, no miljenja smo da je takva ocjena
ipak pretjerana. No da se netolerancija tolerira u drutvu od strane
vladajue garniture pokazuje nam i otvorena prepiska izmeu
predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovi i predsjednika Srpskog narodnog vijea (SNV) Milorada Pupovca, saborskog zastupnika srpske nacionalne manjine.

Jezik mrane strane dobiva pravo javnosti i


zauzima javni prostor
Pupovac je poetkom veljae 2016. uputio predsjednici Grabar
Kitarovi pismo u kojemu upozorava na jaanje atmosfere netolerancije i poruka mrnje prema politikim, etnikim i drugim manjinama u Hrvatskoj. U pismu je ocijenio kako bi to moglo ugroziti
elementarna demokratska dostignua, politiku stabilnost i drutvenu sigurnost i istaknuo da je taj problem postao uoljiv posebice nakon formiranja i izbora nove Vlade. Neki na politike rasprave o Vladi i njezinu programu odgovaraju kampanjom netolerancije i mrnje, a neki poruke pojedinih lanova Vlade i Sabora doivljavaju kao poticaj i podrku za tu kampanju, istie Pupovac.
Time se, upozorava, pred naim oima razara godinama, desetljeima graena tolerancija i priznavanje politikih i identitetskih
razlika, to bi moglo ugroziti elementarna demokratska dostignua, politiku stabilnost i drutvenu sigurnost u naoj zemlji.
Upozorio je da je upravo krajem sijenja i poetkom veljae vie javnih osoba, novinara, glumaca, reisera, vjerskih voa, politiara, aktivista za ljudska prava i nevladinih organizacija doivjelo
prijetnje i izljeve govora mrnje, meu kojima su novinarka Mirjana Raki, predsjednica Vijea za elektronike medije; glumica Nina
Violi i redatelj Oliver Frlji, dok se mitropolit zagrebako-ljubljanski Porfirije i njegova crkva u Zagrebu proglaavaju zloinakom i
spremnom na zloine u svakom trenutku.
Vojislav Stanimirovi, predsjednik Samostalne demokratske
srpske stranke, i njegova supruga postali su predmetom gnusnog
i lanog dovoenja u vezu s ratnim zloinima unato opetovanom
stavu Dravnog odvjetnitva o neosnovanosti takvih optubi, a Zoran Pusi, predsjednik Graanskog odbora za ljudska prava i Antifaistike lige, doivljava da mu se javno u sredinama u kojima ivi
(Zagreb i Rogoznica), u susjedstvu istiu poruke-presude kao izdajniku, te su mu sasjeene gume na automobilu, istie se nadalje
u Pupovevu pismu. Takoer, anonimnim su pismom Hrvatsko novinarsko drutvo i Srpsko narodno vijee proglaeni onima koji ne
vole Hrvatsku i zloupotrebljavaju medijske slobode i slobode okupljanja povodom vjerskih blagdana za svoje navodno manifestiranje
neprijateljstva prema vlastitoj zemlji.
To su samo neki od primjera kako jezik najmranijih podruja
internetskih portala, najmranijih pivnica pa i najmranije strane
ne tako davne hrvatske i europske povijesti dobiva pravo javnosti i
zauzima javni prostor i stvara atmosferu mrnje, straha i sasvim
potencijalnog nasilja, upozorava Pupovac. Na meti tog jezika nisu
oni koji su lagali ili jo uvijek lau, niti oni koji su krali ili jo uvijek

VELJAA/OUJAK 2016.

Milorad Pupovac, saborski zastupnik i


predsjednik Srpskog narodnog vijea

Ustaka ikonografija
kradu, a niti oni koji su doista ubijali ili poticali na ubijanje, ve oni
koji su na ovaj ili onaj nain svoje djelovanje i dobar dio svog ivota
posvetili borbi protiv svega toga.
Pupovac je naveo i svoje loe iskustvo: Navest u primjer vlastitog iskustva u istom vremenu, jer sam u njemu i sam iskusio posljedice atmosfere netolerancije i poruka mrnje u intenzitetu i u
sadraju na koji ih nisam iskuavao ni u najgorim ratnim godinama
kao to su bile 1991.-1992. Naime, u svega sedam dana u sreditu
Zagreba doivio sam, a zajedno sa mnom i moji prijatelji, susjedi,
studenti i suradnici koji su se zatekli u mojem drutvu ili mojoj blizini, da meni nepoznati ljudi prolazei pljunu na mene ili me pozdravljaju sa Za dom, spremni! ili izvikuju Pupovac, etnie, idi u
Srbiju!
Pupovac je istaknuo da ovo pismo nije napisao zbog sebe jer
koliko god strano bilo, to je daleko od onog to su ratnih godina
doivljavali brojni Hrvati i Srbi (ukljuujui i meni najblie srodnike),
gubei ivote, zdravlje, najblie, domove i zaviaje.
Piem zbog toga da bih pitao koji je to razlog, dravni ili
stranaki, koji bi mogao opravdavati ponovno proizvoenje neprijateljstva, netolerancije, mrnje i sasvim mogueg nasilja u naim

23

HRVATSKA
ivotnim sredinama i naoj zemlji uope? Koji je to razlog da se
nakon tolikih strahota i historijskog nazadovanja koje su neprijateljstva, netolerancija, mrnja i nasilje donosili Hrvatskoj isti ponovo oslobaaju i poinju gospodariti javnim mnijenjem i umovima
pojedinaca i grupa? Piem zbog toga da bih pitao koje dobro ovo
moe donijeti bilo kome pojedinano i zemlji u cjelini", kae se u
pismu i dodaje da odgovore na ta pitanja moraju dati "oni koji su
politiki uvari ustavnosti i zakonitosti, posebno zbog toga to oni
koji iz svjetonazorskih, stranakih ili treih razloga ne pokazuju naznake za zaustavljanje ve za daljnje jaanje kampanje netolerancije i mrnje.
Niije odsustvo potrebe da se potrai odgovore na ova pitanja
i o njima progovori javno nee biti vrednovano iz dananje i sutranje perspektive kao nae koji smo prisegli na Ustav i koji imamo
obavezu da uvamo najbolje od onog to smo naslijedili te nae
drutvo uvamo od najgoreg koje mu iz istog tog naslijea prijeti,
zakljuio je Pupovac u pismu.

Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednica Republike Hrvatske

Ublaavanje krivice stranaka desne politike


orijentacije
Odgovor predsjednice Republike u dobrom dijelu javnosti protumaen je kao ublaavanje rastue netolerancije. Ona je istaknula da je s uvaavanjem proitala njegovo pismo no napomenula je
da je na svim poslovima na kojima je do sada radila kao dravni
slubenik,pa tako i kao predsjednica drave, nastojala, kao i Pupovac (navela je), izgraditi hrvatsko drutvo na temeljima snoljivosti
i tolerancije. Bila sam tada ukljuena u zajednike napore da manjinama u hrvatskom drutvu osiguramo i promiemo najvia
ustavna jamstva njihovih prava. Izraavam zadovoljstvo to smo
time Republiku Hrvatsku uinili primjernom dravom u zatiti manjinskih nacionalnih, vjerskih i drugih prava na europskoj i svjetskoj razini. Uvjerena sam i danas da je to dobar put kako bismo
hrvatsko drutvo uinili prostorom snoljivosti i suivota kao aktivnog dionitva svih u nastojanju za promicanjem ljudskih prava,
opega dobra i, kako navodite, priznavanja politikih i identitetskih razlika.
Predsjednica je i sama u pismu navela da je u hrvatskom drutvu porasla nesnoljivost. No za razliku od Pupovca ona je vie istaknula politiku nesnoljivost drei da za to veu krivicu snose politike stranke lijeve orijentacije: Posebno snano osjetila sam to
odmah nakon povratka u Hrvatsku u rujnu 2014. godine, nakon
estogodinjeg izbivanja radi diplomatskih dunosti, koliko god
sam tijekom godina rada izvan Hrvatske bila povezana s Domovinom. Ipak, vrativi se u Zagreb, osjetila sam tada ogromno razoaranje i brigu jer je Hrvatska oito otila unatrag kad je rije o meusobnom uvaavanju i potovanju. Bila sam vrlo neugodno iznenaena sveopim pesimizmom i vrlo niskom razinom politike komunikacije, kao i neprimjerenim i nadasve neodgovornim etiketiranjem. Imala sam potrebu i tada to javno isticati. Naalost, takvo
ozraje nesnoljivosti drastino sam doivjela upravo u izbornoj
noi nakon prvoga kruga predsjednikih izbora, kada je bivi predsjednik Vlade Republike Hrvatske izrekao reenicu ili mi ili oni.
Ona je replicirala Pupovcu i kad su u pitanju uzroci i vrijeme
nastanka netolerancije u drutvu. elimo li, dakle, govoriti o uzrocima koji su potaknuli narastanje netolerancije i jaanje poruka
mrnje, ne moemo mimoii takve radikalizirajue poruke i ne upitati se koliko su one ohrabrivale istomiljenike, kao i neistomiljenike, na sline postupke. Samim time, potovani gospodine Pupovac, u suglasju s Vama da je u Hrvatskoj porasla nesnoljivost, ipak

24

Tko je vie kriv za porast netolerancije u drutvu Zoran Milanovi ili Tomislav Karamarko?
moram jasno kazati da taj proces nije zapoeo nakon formiranja i
izbora nove Vlade, nego mnogo prije. Naalost, u toj retorici se
ustrajava, pa predsjednik sada vodee oporbene stranke u Hrvatskoj istie drskost i bezobrazluk kao navodno jedini jezik koji neki
razumiju, i obeava pokazat emo im to je pakao (Well give them
hell!). Stoga je neizbjeno upitati se nisu li naposljetku i Vaa osobna negativna iskustava bar djelomice posljedica takvog viegodinjeg, namjernog ili nenamjernog, stvaranja ideolokih i svjetonazorskih napetosti? Dakako, isto tako elim istaknuti neprihvatljivost bilo kojeg zaotravanja javnoga diskursa od drugih aktera na
politikoj sceni. U tome smislu posebice smatram potpuno neprihvatljivim izvikavanje ustakog pozdrava Za dom spremni, koji
teti nacionalnoj koheziji, dravljanskom zajednitvu i interesima
Republike Hrvatske, kae predsjednica.
No iako je osudila ustaki pozdrav, vidljivo je da nije vidjela da
je i njezin HDZ, odnosno Tomislav Karamarko otkako je doao na
elo HDZ-a, isticali cijelo vrijeme mrnju prema ljudima lijeve politike orijentacije optuujui ih da su komunisti, Jugoslaveni, izdajnici Hrvatske, srpske sluge itd. Za predsjednicu to oito nije bio
govor mrnje, ili u najboljem sluaju to nije bio uzrok rastue netolerancije kao to su, prema njoj, bile izjave predsjednika SDP-a Zorana Milanovia i drugih.
Ona dalje replicira Pupovcu: U svome pismu spomenuli ste
kao rtve prijetnje i izljeva govora mrnje vie javnih osoba i organizacija. Osuujem zajedno s vama takve postupke. Duna sam,
meutim, ustvrditi da meu osobama koje ste naveli ima i onih

PREPORODOV JOURNAL 184/185

HRVATSKA
koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i
vrijeaju najvei dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i ak
izruguju Domovinski rat i, u osnovi, nijeu stvarnost, a implicitno i
samu ideju hrvatske drave, stvarajui tako ozraje napetosti, iskljuivosti i netolerancije. To nikako ne navodim kao opravdanje
vrijeanja ili prijetnji tim osobama, to drim nedopustivim. Smatram meutim kako u prosudbi neeljenih pojava, uzimajui posebice u obzir i injenicu da proteklih godina tijela dravne vlasti nijednom nisu reagirale na takva izrugivanja i provokacije, treba biti
objektivan.
Meutim, predsjednica je trebala navesti koje su to konkretno
osobe vrijeale najvei dio javnosti, Domovinski rat i nijekali ideju
hrvatske drave. To je bio njezin veliki propust jer bismo onda mogli komentirati da li su te osobe to zaista radile, ili je to jo jedna
podvala desnice. No jedan lan njezine ue obitelji predsjednice
takoer je doivio poniavanja, to je za svaku osudu, a to je predsjednica i navela: kada ve, premda izvan potrebnog kritikog
konteksta, navodite spomenute osobe kao one koje su - zakljuiti
je prema Vaem miljenju zaduile hrvatsko drutvo, a ipak su
izvrgnute prijetnjama i uvredama, to, ponavljam, ne opravdavam,
bilo bi jednako potrebno navesti bar neke osobe koje su doivjele
uvrede, ponienja, pa i represiju samo zato to su kao hrvatski branitelji, pripadnici drukije politike opcije ili jednostavno kao hrvatski dravljani izraavali svoje miljenje ili uvjerenje. Kako, primjerice, okvalificirati ono to je nedavno doivio lan moje ue obitelji
usred Rijeke, da prolaznik pljune na nj i dobaci mu ustao!? Vjerujem kako ete se sloiti sa mnom kako takav gest nije izraz snoljivosti. Netko je poinitelja tog akta negativno radikalizirao. Skriva li se taj netko moda iza rijei tolerancija i suivot? Ali nije to
jedini vidik nesnoljivosti. Osobno imam naalost gotovo svakodnevno iskustvo da me se izjavama i komentarima diskriminira i diskreditira samo stoga to sam ena.
Ovo su samo dijelovi pisma koje je napisala predsjednica Republike. Iako je svaki ekstremizam za osudu, moramo ipak rei da se
ne slaemo s predsjednicom i da su upravo stranke desne politike
orijentacije daleko vie doprinijele netoleranciji, nego lijeve. Stoga
i jeste ovo pismo predsjednice kod dobrog dijela javnosti doivljeno kao ublaavanje krivice desnice.

HND: Zato nam se prijeti faistikim


metodama?
Prepiska izmeu Kolinde Grabar Kitarovi i Milorada Pupovca
imala je i svoje drugo poluvrijeme. Izmeu ostalih, oglasili su se
Hrvatsko novinarsko drutvo i tjednik Novosti. Naime, u pismu
predsjednici Kolindi Grabar Kitarovi, u kojemu je izrazio zabrinu-

VELJAA/OUJAK 2016.

tost zbog narastanja atmosfere netolerancije i poruka mrnje prema politikim, etnikim i drugim manjinama u naoj zemlji, izmeu ostaloga, Milorad Pupovac je spomenuo i sluaj napada na Hrvatsko novinarsko drutvo (HND) i Srpsko narodno vijee (SNV) u
anonimnom pismu koje je mnogim Zagrepanima dolo na kune
adrese.
HND nije javno reagirao na to anonimno pismo, jo jedan u
nizu hukakih napada na HND laima, u priopenju podsjea potpredsjednik HND-a Denis Romac, no s obzirom da je Milorad Pupovac taj sluaj spomenuo u pismu predsjednici Kolindi Grabar Kitarovi, te da se ona i na njega referirala u svom odgovoru, u HND-u
smatraju da je vano rei neke stvari, naime, anonimno pismo
proglaava Hrvatsko novinarsko drutvo, uz Srpsko narodno vijee,
mrziteljem Hrvatske koje zloupotrebljava medijske slobode i slobode okupljanja za svoje manifestiranje neprijateljstva prema vlastitoj zemlji. Pismo je, kako je gospodin Pupovac napisao Predsjednici
Republike, u najgoroj totalitarnoj (faistikoj) maniri dostavljano u
potanske pretince na podruju Zagreba.
Istina je zapravo da je SNV unajmio od HND-a dvoranu u Novinarskom domu za obiljeavanje Boia, iji se sadraj piscu anonimnog pisma nije svidio, a na kojem su bili i tadanji mandatar, a
sadanji premijer, te sadanji ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske, kao to svakodnevno ine deseci raznih organizacija, institucija ili udruga bez obzira na politiko, vjersko ili bilo koje drugo
opredjeljenje, podsjeaju iz HND-a.
Grabar Kitarovi je u odgovoru Pupovcu, podsjetimo, ustvrdila
i kako meu onima koji su rtve javnih iskaza nesnoljivosti i mrnje ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeaju najvei dio hrvatske javnosti, neistinito
prikazuju i ak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, nijeu stvarnost,
a implicitno i samu ideju hrvatske drave, stvarajui tako ozraje
napetosti, iskljuivosti i netolerancije.
Stoga HND moli predsjednicu Republike Hrvatske da objasni
to je to tono uinio HND, koji okuplja gotovo 2.500 profesionalnih novinara, da je zasluio biti napadana faistikim metodama
jer anonimno denunciranje letcima prepunim lai jest faistiko
hukanje, poput onoga, na primjer, koje su u devedesetim godinama prolog stoljea inili eeljevci protiv Hrvata u Beogradu i
Zemunu nazivajui ih ustaama. Da li svojim javnim djelovanjem
HND provocira? Iritira? Vrijea? Neistinito prikazuje i ak izruguje
Domovinski rat? Nijee stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske drave, stvarajui tako ozraje napetosti, iskljuivosti i netolerancije?
Predsjednicu Republike Hrvatske molimo da nam objasni, to je
to, po njezinom miljenju, HND uinio da se njegovom vodstvu, predsjedniku prije svega, prijeti protjerivanjem, ubojstvom maljem i kopa-

25

HRVATSKA
njem oiju, zahtijeva HND, koji oekuje da predsjednica Republike
Hrvatske i ostali visoki dravni dunosnici odgovore na pismo Meunarodne federacije novinara (IFJ) koje je im je poslano u ime 600.000
novinara iz cijeloga svijeta kao podrka HND-u povodom guenja slobode izraavanja i napada na neovisnost medija u Hrvatskoj.
U HND-u se nadaju i da e predsjednica Republike javno osuditi irenje netolerancije, prijetnje i hukanje koje proizvodi, na primjer, notorni tovatelj Nezavisne Drave Hrvatske, navodni novinar Velimir Bujanec, naime, nakon niza skandaloznih javnih istupa
dotina je osoba, kao to je poznato, nedavno napravila i degutantnu predstavu koja je svojevrsna tjeralica za Mirjanom Raki, predsjednicom Vijea za elektronike medije. A ba na dan kada je Meunarodna federacija novinara poslala otvoreno pismo predsjednici Republike, predsjedniku Vlade i ostalim visokim dravnim dunosnicima, notorni je Bujanec u emisiji koju emitiraju mnoge televizijske postaje, a iji rad sufinancira Agencija za elektronike medije,
odaslao jo jednu tjeralicu, ovoga puta za predsjednikom HND-a.
Ako predsjednica Republike ne prati novinarski rad Velimira
Bujanca, iz HND-a podsjeaju da je to jedna od onih osoba koje,
da citiramo samu Predsjednicu, svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeaju najvei dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju izruguju nijeu stvarnost stvarajui tako ozraje napetosti, iskljuivosti i netolerancije. No, ukoliko
niti to podsjeanje nije dovoljno, Velimir Bujanec je jedan od onih
koji su bili gosti u sveanoj VIP loi na inauguraciji predsjednice
Republike Hrvatske.

Novosti: Razgoropaena predsjednica bulazni


kao i Josipovi
Protunapad sljedbenika Zlatka Hasanbegovia, sponzora i
oboavatelja, raznoraznih sijaa straha sastoji se u kaotinom izljevu srdbe i mrnje to provaljuje sa svih strana, pie Ivica iki,
glavni urednik Novosti, i to srdba i mrnja, koja se cijedi s televizijskih ekrana, sa stranica tiranih dnevnika i iz desniarskog internetskog podzemlja u kojem konce povlae bivi suradnici
Tumanove tajne policije kojima je novinarstvo tijekom veeg dijela karijere bilo samo pokrie za sitno patriotsko dounitvo, bivi i
sadanji plaenici domoljubnih i bogoljubnih kriminalnih organizacija iz politike i mafijake sfere, nepismene propalice kojima u ivotu nije preostalo nita drugo nego da se bave trenjem svog
ispranog provincijskog nacionalizma.
A onda se zapjenjenoj i razuzdanoj druini prikljuila i, kako
upozorava iki, razgoropaena predsjednica Republike Kolinda
Grabar Kitarovi. Ona je za povod svom ukljuivanju u napad na
Novosti zbog sluaja Hasanbegovi uzela pismo koje joj je prije
nekoliko dana uputio Milorad Pupovac: Pupoveva epistola sastojala se od izraza zabrinutosti zbog dramatinog porasta govora mrnje i konkretnih prijetnji Srbima i istaknutim srpskim politiarima
u Hrvatskoj te civilnim aktivistima i kulturnjacima koji ne pristaju
na utnju o aktualnim politikim i drutvenim pitanjima.
Predsjedniin polemiki odgovor moe se svesti na mranu
afirmaciju totalitarizma: da, moda ima primjera mrnje i netolerancije prema Srbima, i ao mi je zbog toga, ali za to su krivi sami
Srbi, jer perfidno i neprestano provociraju i vrijeaju veinski narod i njegove svetinje, negiraju stvarnost hrvatske dravnosti i openito zanemaruju opravdano veinsko oekivanje da budu ku;
ako diu glavu, onda se moraju suoiti s ulinim hordama nahukanim iz vladajuih krugova, iitao je Ivica iki iz predsjedniina
pisma.

26

Ivo Josipovi i Kolinda Grabar Kitarovi


Zato se i upitao: Otkud predsjednici Republike uope smjelosti
da odreuje granicu izmeu slobode izraavanja i evidentnog vrijeanja osjeaja hrvatskog naroda, izmeu satire i izrugivanja s
uvstvima veine, otkud joj odvanosti da tako strastveno i javno
prezire najvie odredbe Ustava, te najavljuje vladavinu terora? Kako joj uope pada na pamet da javno iznosi prosudbe o tome do
koje je mjere neto satira, a odakle to neto potpada u djelokrug
nadlenih dravnih tijela?
Valja, meutim, registrirati da nasrtaj predsjednice drave na
Novosti predstavlja kontinuitet u odnosu na njezina prethodnika
Ivu Josipovia, podsjea i upozorava iki, naime, s istom koliinom bijesa i s jednako bijednim argumentima, Josipovi je na ovaj
list juriao u ljeto 2012., nakon to smo se detaljnije pozabavili karakterom njegove poslovno-prijateljske povezanosti s poduzetnikom Markom Vojkoviem i projektom ZAMP-a. I Josipovi je bulaznio o Pupovevoj politici stalnog podgrijavanja meuetnikih napetosti, i Josipovi je, toboe uzgred, spominjao injenicu javnog
sufinanciranja Novosti, injenicu koja bi nas valjda morala prisiliti
da u novinama radimo tako to emo odustati od novinarstva i posvetiti se ispunjavanju zadataka koje nam je namijenio milostivi financijer to nije nita drugo nego zagovor cenzure.
Kad se stvari pojednostave, radi se samo o oekivanju da novine srpske nacionalne manjine, sufinancirane javnim novcem, trebaju znati dokle smiju ii u kritikom novinarstvu, u satiri, u izboru
tema kojima e se baviti. Kolinda Grabar Kitarovi, poput svog
prethodnika, misli da bi list Srpskog narodnog vijea trebao biti posluan i neprimjetan ili ga ne bi trebalo biti, podsjea iki, ali i
upozorava na nevolju u tome to Novosti nikad nee odustati
od novinarstva, kakve god posljedice to izazivalo: bez ikakvog kompleksa i straha, objavit e svaku provjerenu i relevantnu vijest, neovisno na koga se odnosi, kome se ne svia i koga provocira na ispade bijesa.
No, upozorava iki i na jednu jo veu nevolju to Hrvatska
ima predsjednicu, ali i ostatak vlasti, koja nije sposobna razumjeti
novinarstvo kao profesiju ni satiru kao anr, niti raspolae kapacitetima za prihvaanje slobode izraavanja kao prava koje pripada
svim ljudima jednako, bez obzira na nacionalnu ili bilo koju drugu
pripadnost, bez obzira na to kako se financira pojedini medij, bez
obzira na to o kojim se temama pie.

PREPORODOV JOURNAL 184/185

HRVATSKA
Umjesto da se dri Ustava i da se obrazuje o slobodi govora,
Kolinda Grabar Kitarovi pokrenula je svojim manifestom straha i
terora opasnu kampanju suspendiranja demokracije u korist ideje
hrvatske drave, Domovinskog rata i osjeaja hrvatskog naroda, ukazuje Ivica iki, glavni urednik Novosti, i zakljuuje da je
to sasvim u skladu s Karamarkovim konceptom da svatko u svom
stanu moe misliti i govoriti to hoe, ali ne i na javnoj sceni. Sasvim u skladu s totalitarnim pretenzijama nekoliko nedoraslih ljudi
koji ne umiju vladati mimo uutkivanja i zastraivanja.

Jedna od glavnih preokupacija javnosti u veljai i oujku 2016.


bilo je natezanje oko smjene ravnatelja Sigurnosno-obavjetajne
agencije (SOA) Dragana Lozania, koju je potpisala predsjednica
Republike Kolinda Grabar Kitarovi, no svoj potpis na taj in nije
dao premijer Tihomir Orekovi. Predsjednica je istovremeno potpisala i smjenu Ivice Panenia, elnog ovjeka ureda Vijea za nacionalnu sigurnost, no ta smjena nije izazvala toliko rasprave kao
smjena Lozania.
Preko Lozania su predsjednica i premijer, ali i HDZ koji je takoer bio za smjenu, bildali miie, ali je upravo ovakva situacija
nametnula premijeru da pokae kako nije lutka na koncu. Smjenu
koju je predsjednica potpisala poetkom veljae premijer je ignorirao ak mjesec i pol dana aljui joj poruku, ali i HDZ-u da se u dravi ipak nita bitno nee moi deavati bez da se on pita.
Predsjednica nije obrazloila na koji je nain Lozani povrijedio Zakon o sigurnosno-obavjetajnom sustavu, zbog ega je, kae se u njezinoj odluci, i smijenjen. U javnosti se nagaalo da mu
predsjednica zamjera to je nije upozorio na kontakt s prislukivanim osobama, odnosno Zdravkom Mamiem, koji je trajao
mjesecima. Predsjednica je o tome informirana tek kad je protiv
Mamia prikupljeno dovoljno dokaza, a u javnosti se govorilo da
se Lozani odluio ignorirati predsjednicu jer je postojala mogunost da ona upozori Mamia da ga prislukuju. Podsjeanja
radi, upravo je Zdravko Mami lani organizirao proslavu njezinog
roendana.
S druge, pak, strane Lozani je o rezultatima istrage i prislukivanja izvijestio Zorana Milanovia dok je bio premijer, a Milanovi
koji nije slubeno nita smio komentirati naelno je rekao to misli:

Neka ga smijene, imaju pravo na to, ali Lozani, ja i gospoa Kitarovi znamo neke stvari, i znamo to je Lozani napravio za Hrvatsku, a to gospoa Kitarovi i njoj slini ne mogu napraviti u pet
mandata. A sad kad ode, sigurno nee biti na cesti, kazao je Milanovi.
Premijer je nakon to je primio odluku predsjednice rekao da
e o smjeni odluiti idui tjedan. No ve se tad nagaalo da e odugovlaiti s odlukom upravo iz razloga da porui Pantovaku kako se
i Banski dvori neto pitaju u ovoj zemlji. ak i vie nego Pantovak.
No premijer nije odluku donio idui tjedan jer je bio na putu, pa ju
je najavio za slijedei tjedan. Deavala se praktino ista situacija
kao i s odugovlaenjem imenovanja ministra branitelja nakon to
je Mijo Crnoja pod pritiskom javnosti morao podnijeti ostavku. Vjerovalo se da e premijer Orekovi na kraju ipak potpisati tu odluku, samo nije se znalo kada.
Kako je vrijeme prolazilo, Pantovak, ali i vodstvo HDZ-a postajali su sve nervozniji, pa je predsjednica Grabar Kitarovi konstatirala kako bi premijer morao supotpisati smjenu jer ako je predsjednica nezadovoljna s radom efa tajne slube, onda je logino da se
premijer prikloni njezinom stavu. Nita nee promijeniti moj stav.
Gospodin Lozani je izgubio moje povjerenje, objasnila je svoju
odluku predsjednica.
Premijer oito nije razmiljao u tom smjeru, jer da jest, ne bi
svako malo prolongirao svoju odluku. Ipak, potkraj oujka konano
je pao dogovor. Njih su dvoje za novog ravnatelja SOA-e predloili
Daniela Markia. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar
Kitarovi i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orekovi
supotpisali su prijedlog za imenovanje novog ravnatelja Sigurnosno-obavjetajne agencije u kojem za ravnatelja predlau Daniela
Markia. Sukladno proceduri prijedlog e biti upuen na prethodno
miljenje Odboru Hrvatskog sabora nadlenom za nacionalnu sigurnost. Usuglasili su se i oko zajednikog prijedloga te za novog
predstojnika Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost predloili Pjera
imunovia, stajalo je u priopenju iz Ureda predsjednice Grabar
Kitarovi.
Tako je i ova pria zavrila u kojoj je bolje, ini se, proao premijer Orekovi i time definitivno stavio do znanja da je uz predsjednicu, HDZ i Most nezavisnih lista postao politiki faktor u zemlji. q
Edis FELI

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi i premijer Tihomir Orekovi

Dragan Lozani, ravnatelj Sigurnosno-obavjetajne agencije (SOA)

Premijer pokazao miie predsjednici

VELJAA/OUJAK 2016.

27

HRVATSKA

BILTEN SRPSKOG NARODNOG VIJEA GOVOR MRNJE I NASILJE PREMA SRBIMA U 2015.

Mrnja izjeda slobodu


Za razliku od 2014. godine, kada su evidentirana 82 fizika napada, prijetnje, izjave u javnom prostoru koje sadre govor mrnje
i sluaja unitavanje imovine u vlasnitvu Srba ili srpskih institucija,
u 2015. zabiljeeno je 189 takvih sluajeva, reeno je 8. oujka
2016. na predstavljanju najnovijeg broja Biltena Srpskog narodnog
vijea Govor mrnje i nasilje prema Srbima u 2015.. Bilten je podijeljen u pet cjelina i pobrojava elemente govora mrnje ili irenja
etnike netrpeljivosti u javnom prostoru, izjavama i postupcima
javnih osoba, verbalne prijetnje i fiziko nasilje, oteenje i unitavanje imovine, objekata i groblja te otpor upotrebi irilinog pisma.

Najodgovornijima za ovakvu situaciju mogu se


smatrati dravne institucije
Tamara Opai, autorica Biltena, objasnila je kako je pored situacije u drutvu, na koju su utjecale dvije predizborne kampanje,
tokom kojih se rabio nacionalistiki govor, zatim obiljeavanje 20.
godinjica Oluje i Bljeska, koje su protekle u militaristikom
ozraju, ukidanje irilice u Vukovaru, kao i organiziranje razliitih
akcija kojima se eli rehabilitirati narav Nezavisne Drave Hrvatske,
na poveanje broja utjecala je i promjena metode prikupljanja podataka. Za razliku od ranijih godina, vea panja je posveena praenju medija, a rije je o metodologiji koja e se primjenjivati i u
narednom periodu.
Kao posljedica nesankcioniranja govora mrnje i irenja etnike netrpeljivosti te drutvene atmosfere kojom se takvo ponaanje
esto potie, sve je uestalije izraavanje diskriminatornih stavova
u javnom prostoru. Pored sportskih terena, na kojima su i dalje
prisutni povici mrnje, i ulica, na kojima su sve prisutniji takvi grafiti, zabrinjava da je u 2015. zabiljeena 31 javna akcija, najee
prosvjed protiv gotovo svakog dogaaja koji je imao srpski i/ili antifaistiki predznak, kazala je Opai, koja je, meu ostalim, navela primjere protuprosvjeda koji se ve godina, uz doputenje
Ministarstva unutarnjih poslova RH, odravaju uoi obiljeavanja
Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu te komemoracije za rtve
logorskog sustava Jadovno 1941.
U 2015. svjedoili smo i pokretanju peticije za uvoenje ustakog pozdrava Za dom spremni u slubenu vojnu uporabu, to je
inicirao Branko Borkovi, izgledni kandidat za novog ministra branitelja. Predsjednica Republike tu je peticiju osudila tek nakon pritiska dijela javnosti. Sve je kulminiralo na 20. godinjicu Oluje,
koja je u Kninu zavrena koncertom Marka Perkovia Thompsona i
povicima Ubij Srbina, a tadanja gradonaelnica Knina i sadanja
saborska zastupnica Josipa Rimac se nakon svega popela na pozornicu i pozdravila Hrvatice i Hrvate. Istu veer su veteranska udruenja, lanovi A-HSP-a i navijai NK Rijeka ispred rijekog HNK organizirali prosvjed protiv tribine Drugi rat tokom koje je pet ena
razliitih nacionalnosti govorilo o svojim sjeanjima na ratne dane.
Sve je zavrilo fizikim napadom na posjetitelje tribine, istaknula
je autorica Biltena.
Opai je kazala da se odgovornima za te napade mogu smatrati i pojedini desno orijentirani mediji koji su danima uoi ovog dogaaja hukali javnost. Istodobno, mediji su najzasluniji za pro-

28

Tamara Opai i Milorad Pupovac


moviranje osoba koje u javnom prostoru koriste govor mrnje
usmjeren protiv Srba. U proloj godini zabiljeeno je 37 takvih izjava, a ono to zabrinjava da one najee dolaze od dravnih dunosnika. Tako nam je zastupnik Branimir Glava po izlasku iz zatvora
poruio da je napunio akumulatore, a eurozastupnica Rua Tomai nam je kazala da molimo Boga da Hrvatska ne pone istiti svoje dvorite. Takve izjave, naalost, dolaze i iz redova Katolike crkve. Neki od sveenika ve godinama sudjeluju na obiljeavanju
dana osnutka NDH uz pozdrav kojim se tokom Drugog svjetskog
rata u smrt slalo na desetke hiljada ljudi, rekla je Opai.
Zabrinjava poveanja broja prijetnji, od kojih i neki smru, upuenih na raun istaknutijih lanova srpske zajednice, ali i svih onih
koji su spremni kritizirati takve pojave u drutvu. Da pljuvanje na
ulici, slanje prijeteih poruka i ispisivanje grafita koji sadre govor
mrnje nisu nimalo bezazlene pojave, pokazuju podaci MUP-a.
Opai je navela podatke MUP-a prema kojima je u 2014. evidentirano osam zloina iz mrnje motiviranih etnikom pripadnou, od
ega su se tri odnosila na Srbe, dok je u 2015. zabiljeen drastian
skok. Tako ih je ukupno 16 motivirano etnikom mrnjom, a u 14
sluajeva rtve su bili Srbi.
Najodgovornijima za ovakvu situaciju mogu se smatrati dravne institucije. Kao to pokazuje nedavni napad na mladia srpske
nacionalnosti u Okuanima te napad na posjetitelje tribine koja je
5. avgusta odrana u Rijeci, policija one napada za koje postoje indicije da su motivirani etnikom mrnjom zapravo najee kvalificira kao prekraje umjesto kao kaznena djela. Problematino je i
to Dravno odvjetnitvo kao ovlateni podnositelj prekrajnog
naloga u svim sluajevima javnog poticanja na vjersku, rasnu, nacionalnu i druge vrste netrpeljivosti to pravo u praksi iznimno rijetko
koristi, rekla je Tamara Opai, dodavi kako najvei teret, ipak,
ostaje na politiarima.

PREPORODOV JOURNAL 184/185

HRVATSKA

Govor mrnje ima razornu snagu po drutvo i


odnose meu graanima
Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik SNV-a, govorio je o trima glavnim uzrocima porasta govora mrnje i akata nasilja u drutvu: nacionalizmu, revizionizmu i militarizaciji.
Sve je oitiji nacionalizam koji se od ulaska Hrvatske u EU ponovo razbuktava suprotno evropskom opredjeljenju Hrvatske i njenim postignuima do ulaska u Uniju. Taj nacionalizam raspiruju
politike stranke koje naputaju svoje demokranske korijene i
usmjeravaju se prema izrazito nacionalistikom politikom djelovanju i savezu s onima koji ne samo da su nacionalisti, nego zastupaju i pronacistike, odnosno proustake stavove, rekao je Pupovac.
Naglasio je kako cijeni HDZ koji je bio demokranski i koji je
jaao tu stranaku komponentu kao pretpostavku politike stabilnosti u Hrvatskoj, bez koje nema i ne moe biti demokracije u Hrvatskoj. Naalost, nekim ljudima u novom vodstvu HDZ-a to nije
jasno i oni stranku izvode izvan sfere demokranstva i daju prostora onima koji su doveli do situacija opisanih u Biltenu, rekao je
Pupovac, dodajui kako u hrvatskom drutvu nema tolerancije prema razlikama. Zbog toga se oslobaaju potencijali mrnje, a shodno tome i osjeaj da se moe slobodno govoriti jezikom mrnje.
Toga je, naalost, sve vie ne samo na marginama, nego i u centru i javnom prostoru, rekao je Pupovac.
Drugi razlog ovakvog stanja u drutvu, naglaava predsjednik
SNV-a, jeste povijesni revizionizam koji oivljava retoriku koja pod
krinkom obrauna s antikomunizmom zapravo obnavlja poraene
snage i ideologije iz Drugog svjetskog rata i nastoji iskriviti, relativizirati i negirati povijesne istine, sluei se udarcima po onome to
u Hrvatskoj zapravo ne postoji, a to je bilo koja vrsta ideje koja bi
bila povezana s velianjem komunizma uope, a kamoli komunistikih reima.
Trei razlog Pupovac vidi u militarizaciji javnog prostora i svijesti graana bilo na temelju povijesnih, bilo na temelju aktualnih
ocjena to Hrvatskoj treba. Militarizacija povijesnog hoda Hrvatske, militarizacija njezinog politiko-nacionalnog identiteta, pri emu oni koji to rade ne razumiju da ne rade nita drukije od onoga
to su radili najcrnji komunistiki reimi ili najcrnja razdoblja jugoslavenskog reima na koji se pozivaju da im je opravdanje, rekao
je Milorad Pupovac i dodao kako u Hrvatskoj nema vie dovoljno
snanog regulatornog mehanizma oko toga to je doputeno, a to
nije. Nisu razvijeni regulatorni mehanizmi, zakoni se ne primjenjuju na nain na koji bi se trebali primijeniti, a dravne institucija koje
su dune provoditi zakone najee ili ga toleriraju ili ne znaju to
je to govor mrnje, istaknuo je Pupovac.
Naglasio je da SNV objavljuje Bilten iz dva razloga. Prvi je da
bismo dokumentirali taj fenomen i drugi da bismo stvorili potrebnu svijest u javnosti o njegovom postojanju i razornoj snazi po
drutvo, po dravu i po odnose meu graanima, ali i da bi kod institucija stvorili potrebnu svijest. To nije grafit pored koga proemo kad idemo ulicom ili proitamo naslovnu stranicu novina, ve je
to pojava koja traje i razvija se. To pojava koja dovodi do toga da
nam mrnje izjeda slobodu; iz dana u dan moemo posvjedoiti
mrnju prema drugima, prema manjinama razliite vrste, prema
politikim razlikama koje postoje u demokratskim drutvima. Ta
mrnja izjeda ideju i praksu slobode, rekao je Pupovac, istiui kako neki mrnju koriste kao sredstvo za osvajanje i odravanje moi.
Ovaj Bilten nije samo zbog Srba, ve zbog naeg graanskog
osjeaja odgovornosti prema onome to se dogaa u drutvu, a

VELJAA/OUJAK 2016.

nije se dogaalo do prije tri godine na takav nain, u tolikim razmjerima. Krajnji je moment da kaemo da nema stranke niti politike ideje koja sebi moe dati za pravo da unitava slobode demokracije, poruio je Pupovac i dodao kako e Bilten uskoro biti
predstavljen i u Europskom parlamentu, u kojeg, da je situacija u
Hrvatskoj prije nekoliko godina bila kao danas, nikada ne bi uli.
Istaknuo je kako Hrvatska danas vie ne moe rei da je funkcionalna pravna drava. Smatra i da Hrvatska nikada ne bi bila dio
europske kue da je sadanja situacija u drutvu bila u godinama
koje su prethodile ulasku u EU. A danas se za one koji su pomogli
da se ue u tu kuu, kao to je stranka kojoj pripadam, kae: Nikada vie sramotne i poniavajue koalicije sa SDSS-om. A oni koji su
u komunizmu stekli sve i kojima su partizani likvidirali roake koji
su bili lanovi etnikoga pokreta u to vrijeme, oni sebi danas daju
za pravo da nas prozivaju kao mrzitelje. Zato? Zato to mrze i proizvode mrnju. Zaustavimo to ako moemo, naglasio je Pupovac.
Institucije ili toleriraju govor mrnje ili ne znaju to je, a on ima
razornu snagu po drutvo i odnose meu graanima i rije je o
pojavi koja raste i dovodi do toga da mrnja izjeda slobodu, a onda
neki tu mrnju koriste kao sredstvo za osvajanje i zadravanje moi. Ako MUP, DORH i Ministarstvo pravosua ne djeluju, onda
Ustav i zakon ostaju mrtvo slovo na papiru. A ako neko misli da e
sve stati na Srbima, taj se teko vara jer nikad ni u kojem povijesnom razdoblju nije bilo tako, naglasio je Pupovac, koji je za primjer naveo Zdravka Mamia, biveg izvrnog potpredsjednika, a
sada savjetnika u NK Dinamo, koji je Srbin, balija i Ciganin samo zato to je to to jest. Naveo je i primjer Olivera Frljia, intendanta rijekog HNK, kojem je provaljeno u stan, kao i u stan njegove djevojke. Frljia su prozvali etnikom i napadaju ga hrabri
borci protiv etnitva koji u svojim obiteljima imaju one koji su na
kraju i nakon Drugog svjetskog rata ubijeni jer su proglaeni etnicima. Oni koji danas misle da na temelju takve ideologije mogu ui
u stanove i naruiti intimu i privatnost i poslati poruku zastraivanja, takvi antikomunisti djeluju kao najgori staljinisti, poruio je
Pupovac.
Kada su me 91. pitali jesam li ugroen kao Srbin u Hrvatskoj,
ja sam rekao: Ne kao Srbin, ali kao graanin jesam. Svatko bi trebao biti zabrinut zbog pojava kojima svjedoimo, zakljuio je Milorad Pupovac. q
Ismet ISAKOVI
KUDA MILORAD PUPOVAC TREBA OTII?
Kao to je prepiska Milorad Pupovac Kolinda Grabar Kitarovi
imala svoje drugo poluvrijeme, tako je i tiskovna konferencija u SNV-u
povodom predstavljanja Biltena Govor mrnje i nasilje prema Srbima
u 2015. imala svoj vrlo zanimljiv i znakovit nastavak. Milijan Brki,
glavni tajnik HDZ-a, upitan kako komentira optube saborskog zastupnika SDSS-a Milorada Pupovca da je HDZ odgovoran za porast govora mrnje i nasilja prema Srbima, rekao je sljedee: Hrvatsku javnost
i graane ne treba kontaminirati paranojom straha jer nitko u Hrvatskoj nije ugroen, pa niti Pupovac. Ako je, neka ode tamo gdje nee
biti ugroen.
Milorad Pupovac mu je potom odgovorio kako nikakvo sigurnije
mjesto nije traio niti e ga traiti. Ovo je i moja zemlja, kao i zemlja
onih koje predstavljam. U njoj smo se borili i borit emo se protiv
ovakvog govora, kakvu god on silu predstavljao, rekao je Pupovac,
dodavi kako su Brkieve rijei upravo onakve kakve su do sada dokumentirale u Biltenu SNV-a. Rijei kandidata za lana Vlade RH upravo
su onakve kakve smo do sada dokumentirali u naem Biltenu. Gospodin Brki, neovisno o tome gdje e biti, u Vladi ili negdje drugdje, nai
e se dogodine sasvim izvjesno u Biltenu SNV-a, poruio je Pupovac
u priopenju. q

29

HRVATSKA

67. SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE

Neotuivo pravo na miljenje


U srijedu, 24. veljae 2016., u zgradi Vlade RH, Trg sv. Marka 2
u Zagrebu, odrana je 67. sjednica Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske, krovnog tijela nacionalnih manjina na dravnoj razini koji povezuje institucije i interese nacionalnih manjina u
Hrvatskoj.
Na sjednici se raspravljalo o nekoliko vanih informacija i dogaanja izmeu dvaju redovnih sjednice. Savjet za nacionalne manjine
donio je Program rada za 2016. godinu, te usvojio tekst Priopenja o
porastu atmosfere ope nesnoljivosti u hrvatskom drutvu i pojavama etnocentrizma. Osim toga, razgovaralo se o prispjelim prijedlozima programa za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina u 2016. godini. U odnosu na 2015. godinu stiglo je 207 programa manje, a predlagai ukupno trae 50,4 milijuna kuna.

65. i 66. telefonska sjednica Savjeta za nacionalne


manjine RH
Treba naglasiti kako su u proteklom periodu odrane dvije telefonske sjednice Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske
- 65. telefonska sjednica dana 5. listopada 2015. i 66. telefonska
sjednica dana 18. prosinca 2015. godine.
Na dnevnom redu telefonskih sjednica, odranih prije i nakon
parlamentarnih izbora, bile su zamolbe udruga i ustanova nacionalnih manjina za prenamjenu sredstava odobrenih za programe kulturne autonomije, kao i za prolongiranje ugovorenog roka realizacije
programa kulturne autonomije. Savjet za nacionalne manjine RH
odobrio je prenamjenu financijskih sredstava i prolongiranje rokova
sljedeim manjinskim udrugama i ustanovama: Bonjaka nacionalna zajednica Zadarske upanije, Unija zajednica Albanaca u Republici
Hrvatskoj, KDBH Preporod, Savez Slovaka Naice, Talijanska unija
iz Rijeke, SKD Prosvjeta i Novinsko-izdavaka ustanova Edit iz Rijeke. Usvojena je i molba jedinice lokalne samouprave (Opina Jagodnjak) za prenamjenu financijskih sredstava odobrenih za programe za stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije.
Osim toga, imenovani su lanovi Komisije za otvaranje prijava prijedloga programa za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih
manjina za 2016. godinu pristiglih na Javni poziv Savjeta za nacionalne
manjine Republike Hrvatske. Komisija sastavljena od troje djelatnica
Strune slube Savjeta za nacionalne manjine RH (Jasna Bogdani, administrativni tajnik, Milica a, savjetnica i Zdenka Omren, vii struni
referent) duna je otvoriti pristigle prijave te one pravodobne i potpune proslijediti na postupanje Povjerenstvu za raspodjelu sredstava
nevladinim udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za ostvarivanje programa kulturne autonomije nacionalnih manjina. Inae, rok za
podnoenje prijedloga programa bio je 11. prosinca 2015.
Savjeta za nacionalne manjine RH jednoglasno je donio odluku o
imenovanju Povjerenstva za raspodjelu sredstava nevladinim udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2016. godinu za ostvarivanje programa kulturne autonomije u podruju informiranja, izdavatva, kulturnog amaterizma i manifestacija. Povjerenstvo, iji je
zadatak sastaviti prijedlog Odluke o rasporedu sredstava osiguranih
u Dravnom proraunu za 2016. godinu i s obrazloenjem istu dostaviti Savjetu, sastavljeno je od dva lana Savjeta i tri vanjska lana.

30

67. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske


Na telefonskoj sjednici je naglaeno kako se nee razmatrati
programi udruga i ustanova koje nisu pravovremeno i u potpunosti
ispunile obveze prema davateljima potpora iz Dravnog prorauna/javnih izvora za prethodno odobrena sredstva, a na temelju
sklopljenih ugovora o financijskoj potpori za provedbu programa i/
ili projekata za 2015. godinu. S obzirom na to da je prethodnih godina bilo pokuaja utjecanja na odluku od pojedinih udruga i ustanova, Savjet je odluio da e se Odluka o imenovanju Povjerenstva
objaviti na slubenoj web-stranici bez imena lanova. Time e se
osigurati nesmetano donoenje Odluke iskljuivo na temelju Kriterija i Metodologije praenja ostvarivanja programa nevladinih
udruga i ustanova nacionalnih manjina.

207 programa manje nego 2015. godine


Na temelju lanka 36. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina, Savjet za nacionalne manjine RH na 67. sjednici, odranoj
24. veljae 2016., jednoglasno je donio Program rada za 2016. godinu. On je uvijek skoro isti i mi ga objavljujemo u Narodnim novinama. Ne odnosi se samo na financiranje manjinskih udruga,
nego i na brojne druge zadatke Savjeta, zakljuio je Aleksandar
Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH.
Savjet je izvijestio o informacijama o prijedlozima programa
pristiglim na Javni poziv za sufinanciranje programa kulturne autonomije za 2016. godinu iz podruja informiranja i izdavatva, kulturnog amaterizma i manifestacija, te bilateralnih sporazuma i
ugovora. Komisija za otvaranje prijava prijedloga programa pristiglih na Javni poziv utvrdila je da je ukupno prijavljeno 1.157 programa kulturne autonomije. Nevladine udruge i ustanove nacionalnih
manjina predloile su za ostvarivanje programa dodjelu sredstava
u ukupnom iznosu od 50.415.200,86 kuna.
Na Javni poziv prijavile su se 104 udruge i ustanove nacionalnih
manjina sa 249 organizacijskih oblika (podrunica, beseda, matica,
pododbora i kulturno-umjetnikih drutava). U odnosu na 2015.
godinu stiglo je 207 programa manje: 69 programa odnosi se na
informiranje, 79 na izdavatvo, 448 na kulturni amaterizam i 561
program na manifestacije. To je opsean posao na kome radi pet
ljudi pa zato treba osigurati sredstva i uvjete da se radi kako zakonski propisi zahtijevaju, rekao je Tolnauer.

PREPORODOV JOURNAL 184/185

HRVATSKA
Naglasio je da Dravni proraun za 2016. godinu nije donesen i
da se ne zna koliko e nacionalne manjine dobiti, pri emu je izrazio uvjerenje da e peterolano Povjerenstva za raspodjelu sredstava nevladinim udrugama i ustanovama nacionalnih manjina svoj
posao zavriti do kraja travnja. Uvijek ima nezadovoljnih, ali povjerenstvo dodjeljuje sredstva prema kriterijima i taj postupak nema veza s lanovima Savjeta koji o tome ne odluuju, rekao je
predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH. Istaknuo je da je u
toku i eljanje izvjetaja za prolu godinu, za to su angairali
raunovodstveni servisi. U Savjetu dobivaju pakete rauna teke
po 50 kilograma, i to je veliki problem, pa e taj postupak morati
modernizirati u informatikom smislu.

Manjinska prava nisu dodatna prava, ve sredstvo


za jednakost manjine
U skladu sa zadaom osiguravanja ostvarivanja i zatite prava i
sloboda nacionalnih manjina, a u duhu razumijevanja i uvaavanja
etnike i multikulturne raznolikosti propisane Ustavnim zakonom o
pravima nacionalnih manjina, Savjet za nacionalne manjine RH je
usuglasio Priopenje o porastu atmosfere ope nesnoljivosti u hrvatskom drutvu i pojavama etnocentrizma.
Navedenim dokumentom Savjet je pozvao hrvatsku politiku,
kulturnu i sveukupnu javnost da se zajedniki najotrije suprotstave svim pojavama diskriminacije onih koji su drugaiji od veine po
svojim individualnim i kolektivnim osobinama, ukljuujui nacionalne, vjerske, rasne, rodne i dobne karakteristike te politike i
idejne orijentacije.
Savjet za nacionalne manjine RH i njegovi lanovi su po Ustavnom
zakonu o pravima nacionalnih manjina krovno tijelo svih nacionalnih
manjina koje treba stvarati uvjete za ostvarivanje manjinskih prava i
nama nije cilj raspirivanje bilo kakvih podjela, nego obrnuto. Mi u savjetu apeliramo da se smiri situacija, ali upozoravamo da se u drutvu
koje se suoava s tekoama ne mogu traiti krivci u manjinskom dijelu, rekao je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta.
Naglasio je kako s terena stiu brojne dojave o krenjima prava
pripadnika nacionalnih manjina, a da su njihovi predstavnici i njihovi mediji esto na udaru odreenih politikih stranaka.
elimo upozoriti na pojave koje s ovom Vladom moramo rjeavati: nismo ovdje da stvaramo probleme, nego da ih rjeavamo
za dobrobit hrvatskog drutva, rekao je Tolnauer, istiui da je najava uvrtenja ove toke na dnevni red izazvala estoke reakcije.
Danas se u Hrvatskoj javljaju tendencije revizije povijesti. Ovdje sjede manjine iji su pripadnici pod geslom Za dom spremni i
rasnim zakonima proganjane i likvidirane. Manjine ine 8% stanovnitva Hrvatske i one, kao ni njihovi predstavnici i u Saboru i u Savjetu, ne smiju utjeti o temama koje ih se tiu, rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH.
U opsenoj raspravi Milorad Pupovac, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine i predsjednik Srpskog narodnog vijea
(SNV), ocijenio je kako je jedan od indikatora pogoranja prava nacionalnih manjina pokuaj da se potpuno dokine politiko odluivanje manjina. Spomenuo je takoer uplitanje u djelovanje manjinskih vijea i udruenja preko pravovjernih pojedinaca iz redova nacionalnih manjina.
Sada se svako drugaije miljenja karakterizira kao govor mrnje, a pozivi na nasilje kao domoljublje, rekao je Pupovac, istiui
da ne vidi da se u zemlji vodi rat izmeu ustaa i partizana, nego za
ili protiv graanskih prava i sloboda. Ja nisam partizan, ali sam
protiv svake ustaije i iskljuivosti, naglasio je Milorad Pupovac.

VELJAA/OUJAK 2016.

31

HRVATSKA
lanovi Savjeta sloili su se da su se tvrdnje iz Deklaracije o poloaju nacionalnih manjina iz svibnja 2015. godine, koja je bila preuena u najveem dijelu hrvatskih medija, pokazale tonima.
Zbog toga je nuno ponovo se obratiti javnosti koja mora znati da
manjinska prava nisu dodatna prava, ve sredstvo za jednakost
manjine, rekao je Aleksandar Tolnauer, koji je ukazano na vanost
i potrebu obraanja to iroj javnosti.

Neotuivo pravo na vlastiti pogled na pojedina


pitanja, zbivanja i dogaaje
U usvojenom priopenju koje potpisuje Aleksandar Tolnauer,
predsjednik Savjeta, istie se da potovanje prava na slobodno miljenje, kritiki stav prema vladajuoj politici i tolerancija spadaju u
osnovni izraz europskih vrijednosti koje je Republika Hrvatska kao
lanica Europske unije u potpunosti prihvatila. Priopenje Savjeta za
nacionalne manjine RH o porastu atmosfere ope nesnoljivosti u
hrvatskom drutvu i pojavama etnocentrizma prenosimo u cijelosti:
U skladu sa zadaom osiguravanja ostvarivanja i zatite prava
i sloboda nacionalnih manjina, a u duhu razumijevanja i uvaavanja
etnike i multikulturne raznolikosti propisane Ustavnim zakonom o
pravima nacionalnih manjina, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske upozorava na sljedee:
Potovanje prava na slobodno miljenje, kritini stav prema vladajuoj politici i tolerancija spadaju u osnovni izraz europskih vrijednosti, koje smo kao lanica Europske unije u potpunosti prihvatili.
SUSRET PREDSJEDNIKA SAVJETA ALEKSANDRA TOLNAUERA
S PREMIJEROM TIHOMIROM OREKOVIEM

Tihomir Orekovi i Aleksandar Tolnauer u Banskim dvorima


Tihomir Orekovi, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, u srijedu, 9. oujka 2016., primio je u radni posjet Aleksandra Tolnauera,
predsjednika Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
Tokom susreta razgovaralo se o aktivnostima i radu Savjeta za
nacionalne manjine, te aktualnim pitanjima vezanim za poloaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Poseban naglasak stavljen je na
pitanje primjene manjinske legislative, te osiguravanje proraunskih
sredstava za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina.
Razgovaralo se i o ulozi nacionalnih manjina u javnom, kulturnom i
politikom ivotu u Republici Hrvatskoj, kao i ulozi Savjeta za nacionalne manjine u suradnji sa meunarodnim organizacijama i institucijama i nadlenim tijelima matinih drava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Premijer Tihomir Orekovi istaknuo je vanost uloge Savjeta za
nacionalne manjine RH, kao i vanost zajednike suradnje Savjeta za
nacionalne manjine s Vladom Republike Hrvatske u pitanjima unaprjeenja i promicanja prava nacionalnih manjina. q

32

No, ovi principi imaju smisao jedino ako se ne primjenjuju selektivno i ako djeluju univerzalno izvan zadatih politikih i ideolokih okvira.
Kod nas smo se, u posljednje vrijeme tako rei svakodnevno,
mogli uvjeriti da se kod mnogih, ona tumae i primjenjuju selektivno, s primjenom duplih standarda kada se tiu ostvarivanja njihovih interesa.
Tu se stvari kreu jedino u svom ideolokom krugu, a oni koji ne
pripadaju istom ne mogu oekivati da e netko dignuti glas u ostvarivanju njihovih prava ako nisu u sastavu njihove ideoloke matrice.
Ogroman je problem to u shvaanju demokratskih standarda
u obrani svih ugroenih ljudskih i manjinskih prava ne vlada princip
potovanja slobode kritikog miljenja osloboenog od politike i
ideoloke pristranosti.
Jedina obrana od te prakse moe i mora biti naelo demokracije drutva; da svatko ima pravo na argumentirani nain iznositi stajalita, ako korespondiraju sa civilizacijskim tekovinama europskog
sustava vrijednosti i ne ugroavaju niije drugo pravo, te nisu na
tragu prijetnje unoenja straha i neizvjesnosti.
Demokracija podrazumijeva i sadri sueljavanje razliitih stavova, to podrazumijeva i neslaganja, ali to nikada ne smije natkriliti uljueno prihvaanje drugih stavova i miljenja, kao ni voditi do
diskvalifikacije neistomiljenika.
Republika Hrvatska kao i mnoge europske zemlje u svojoj povijesti bile su izloene i radikalnim politikim pokretima i sustavima,
a taj teret prolosti, mi naalost jo uvijek uvelike nosimo i osjeamo u svakodnevnim emotivnim raspravama i sueljavanjima.
Manjinska i ljudska prava ne ovise prvenstveno o ustavu, zakonu i deklaracijama, nego o etici i moralnom svjetonazoru zajednice
u kojoj se trebaju ostvarivati i konzumirati.
Dobro je poznato iz povijesti kakve posljedice snose manjinske
skupine kad ih se getoizira, dehumanizira, a onda u tako stvorenoj
drutvenoj klimi i atmosferi eliminira iz javnog, kulturnog i politikog ivota, bez potovanja, empatije i pravne zatite. Jednostavno
reeno, proglaavaju se suvinima.
Zato, pozivamo svu hrvatsku politiku, kulturnu i sveukupnu
javnost da se zajedniki najotrije suprotstavimo svim pojavama
diskriminacije onih koji su drugaiji od veine po svojim individualnim i kolektivnim osobinama, ukljuujui nacionalne, vjerske, rasne, rodne i dobne karakteristike te politike i idejne orijentacije.
Svi mi imamo neotuivo pravo na vlastiti pogled na pojedina
pitanja, zbivanja i dogaaje, no postoje i univerzalno utvrene europske demokratske vrijednosti koje smo unijeli u cjelokupnu hrvatsku legislativu na koju moemo biti ponosni, a koje nadilaze
svaki subjektivni stav i ogranieno miljenje. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

HRVATSKA

NACIONALNE MANJINE I DRAVNI PRORAUN U 2016. GODINI

Obavijest Savjeta za nacionalne


manjine RH
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Savjet za nacionalne manjine
Klasa: 402-08/16-01/05
Urbroj: 50438-16-01
Zagreb, 22. oujka 2016.
UDRUGAMA I USTANOVAMA NACIONALNIH MANJINA, svima
PREDMET: Dravni proraun za 2016. i smanjenje sredstava koji e se rasporeivati prema Odluci o raspredu sredstava udrugama
i ustanovama nacionalnih manjina za ostvarivanje programa kulturne autonomije koji e se sufinancirati sredstvima iz Dravnog
prorauna za 2016.
- OBAVIJEST, dostavlja se
Potovana/i,
Vezano za Dravni proraun za 2016. godinu, izvjeujemo Vas
da su na stavci A 732 003 Savjet za nacionalne manjine Republike
Hrvatske, na poziciji 3811 Tekue donacije u novcu za udruge i
ustanove nacionalnih manjina, predviena sredstva znaajno umanjena u odnosu na prethodne godine.
Osim ekonomske krize u kojoj se Republika Hrvatska nalazi, opih mjera tednje i smanjenja sredstava nevladinom dijelu civilnog
drutva i proraunskim korisnicima u cjelini, razlozi smanjenja jesu
i nalazi Dravnog ureda za reviziju iz oujka 2015. godine.
Budui da su Dravnim proraunom za ovu godinu donacijska
sredstva umanjena za 10,81%, potrebno je radi osiguranja kontinuiteta u ostvarivanju programa kulturne autonomije pored racionalnog koritenja dodijeljenih sredstava na svim stavkama, mjere
tednje provoditi naroito na stavkama reijskih trokova; reprezentacija, slubena putovanja, telefoni itd.
Na prijedlog Povjerenstva za raspodjelu sredstava nevladinim
udrugama i ustanovama nacionalnih manjina, Savjet donosi odluke
o rasporedu sredstava osiguranih za potrebe nacionalnih manjina.
Povjerenstvo kao struna radna skupina ovlateno je za vrednovanje predloenih programa iz podruja informiranja i izdavatva,
kulturnog amaterizma i manifestacija te programa koji proizlaze iz
bilateralnih sporazuma i ugovora i programa stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina.
Povjerenstvo e prilikom donoenja prijedloga Odluke o rasporedu sredstava za programe kulturne autonomije za 2016. godinu,
naroitu pozornost obratiti na izvjea o izvrenju programa i
utroku sredstava za 2015. godinu, te je duno slijediti zahtjeve i
mjere naloene od Dravnog ureda za reviziju.

VELJAA/OUJAK 2016.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine


Republike Hrvatske
Smanjenje sredstava nee biti u istom postotku za sve udruge i
ustanove nacionalnih manjina. Savjet ne moe dopustiti da udruge
i ustanove ija izvjea u potpunosti korespondiraju s Metodologijom snose posljedice zbog udruga i ustanova kod kojih je Dravni
ured za reviziju utvrdio nepravilnosti.
Financijska sredstva biti e smanjena u veem postotku udrugama koje su dostavile nepotpunu i nesistematiziranu dokumentaciju te nisu pravilno ispunile obrasce Savjeta, isplaivale autorske
honorare umjesto ugovora o djelu za poslove koji ne mogu biti autorski, koje se nisu pridravale visine prema vrsti trokova propisanih ugovorom, vrile transfere sredstava Dravnog prorauna sa
jednog na drugi raun bez da je odlukom utvrena njihova namjena, reijske trokove prikazivale kao raune za direktne trokove
programa, isplaivale plae vee od prosjene plae u RH iz sredstava doznaenih putem Savjeta.
Stav je Savjeta da je proraunskim sredstvima potrebno sufinancirati iskljuivo programe koji imaju za svrhu ostvarivanje i zatitu prava nacionalnih manjina i unapreivanje tolerancije kroz
zbliavanje kako manjine s veinom, tako i pripadnika manjina
unutar njihovog korpusa.

33

HRVATSKA

lanovi Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske


Nasuprot navedenome, kod pojedinih su udruga izraene tendencije temeljene na politikim i drugim interesima koje rezultiraju
aktivnostima koje nemaju znaaj za cijelu manjinu ve za pojedince
koji ih provode. Primarna bi zadaa promanjinske politike trebala
biti borba protiv predrasuda, marginalizacije i stereotipa nasuprot
neinformiranosti i spinovima, s ciljem da edukacija o sutini manjinske problematike bude pokreta zatite prava manjina.
Savjet kao krovno tijelo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj istie stav da nee biti talac i arbitar unutarnjih sukoba udruga,
ve da je njegova uloga i zadaa osigurati uvjete za potivanje
Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te posebnih zakona koji ureuju pitanja nacionalnih manjina.
U vremenu drastinog smanjenja sredstava Dravnog prorauna namijenjenih nevladinom dijelu civilnog drutva i proraunskim
korisnicima u cjelini, Savjet snosi dodatnu odgovornost za zakonito
i svrhovito koritenje proraunskih sredstava sukladno Kriterijima,
Metodologiji, Zakonu o proraunu i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti. U skladu s Odlukom o imenovanju odgovornih osoba za provedbu Stratekog plana Razdjela 020 Vlada Republike Hrvatske, za
ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina odgovoran
je osobno predsjednik Savjeta koji za predmetna sredstva potpisuje i izjavu o fiskalnoj odgovornosti.
Udrugama i ustanovama manjina od ove godine nee se pruati mogunost dostave dopune godinjih izvjea o izvrenju programa i utroku sredstava kao uvjet nastavka sufinanciranja programa
u iduem razdoblju. Naime, zahtjev Dravnog ureda za reviziju u
sluaju nepravilnosti u Godinjem izvjeu o izvrenju programa i
utroku sredstava udruge, jest povrat cjelokupnih novanih sredstava i prestanak financiranja u narednim godinama.
Povjerenstvo e prijedlog Odluke donijeti iskljuivo na temelju
Kriterija za dodjelu financijske potpore za programe nevladinih
udruga i ustanova nacionalnih manjina prijavljene na Javni poziv za
predlaganje programa za ostvarivanje kulturne autonomije koji e
se sufinancirati sredstvima Dravnog prorauna Republike Hrvatske i Metodologije praenja ostvarivanja programa nevladinih
udruga i ustanova nacionalnih manjina, a ne na temelju steenih
prava i brojnosti nacionalne manjine koja je kljuna iskljuivo za

34

zastupljenost u Hrvatskom saboru, tijelima dravne uprave i pravosudnim tijelima, te za izbore za vijea i predstavnike u jedinicama
lokalne i podrune samouprave.
Kriteriji i Metodologija jame da se odluke o rasporedu sredstava determiniraju kvalitetom i odrivosti programa, brojem lanova
udruge, njezinim prethodnim rezultatima, administrativnoj sposobnosti, upravljanju financijskim sredstvima, procjenom rizika u
provedbi projekta, kao i izvjeima o radu i ostvarivanju programa
odnosno financijskim izvjeima o utroku sredstava dodijeljenih u
prethodnoj godini.
Vezano uz obiljeavanje obljetnica i dravnih praznika, Povjerenstvo e razmatrati iskljuivo prijave za obiljeavanje jubilarnih
obljetnica udruga i ustanova (desetogodinjice, dvadesetogodinjice itd.), a nee uzimati u razmatranje proslave obiljeavanja dravnih praznika matinih drava nacionalnih manjina (dan dravnosti,
dan neovisnosti itd.).
Vezano uz pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije, a
s obzirom na smanjenje sredstava za tekue donacije, i u 2016. godini sredstva za njihovo ostvarivanje dodjeljivat e se iskljuivo
romskoj nacionalnoj manjini zbog obveza utvrenih u Nacionalnom programu za Rome i Nacionalnoj strategiji za ukljuivanje Roma 2013.-2020. godine.
Odlukom je Savjeta Povjerenstvo zadueno nakon pregleda prijavljenih programa kulturne autonomije koji ispunjavaju formalne
uvjete sastaviti prijedlog Odluke o rasporedu sredstava osiguranih
u Dravnom proraunu za 2016. godinu i s obrazloenjem isti dostaviti Savjetu. Odluku o rasporedu sredstava donijet e Savjet na
javnoj sjednici.
Doznaene akontacije savezima-zajednicama udruga nacionalnih manjina za prva tri mjeseca tekue godine ostvarena su uz izuzetan napor Savjeta za nacionalne manjine, s obzirom na to da se
prema Zakonu o proraunu i Zakonu o udrugama sredstva iz Dravnog prorauna mogu isplaivati samo na temelju sklopljenih ugovora.
S potovanjem,
PREDSJEDNIK SAVJETA
Aleksandar Tolnauer, v.r.

PREPORODOV JOURNAL 184/185

HRVATSKA

UVODNA KONFERENCIJA U SKLOPU PROJEKTA IPA 2012 POTPORA VIJEIMA NACIONALNIH MANJINA NA
LOKALNOJ RAZINI

Kako do bolje provedbe


Ustavnog zakona?
U prostorijama Predstavnitva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, Kui Europe, u etvrtak, 31. oujka 2016., Ured za ljudska
prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske organizirao je uvodnu konferenciju u sklopu Programa Europske unije za
Hrvatsku IPA 2012 Potpora vijeima nacionalnih manjina na lokalnoj razini. Projekt se provodi u suradnji s konzorcijem koji ine WYG
savjetovanje d.o.o. i Teched savjetodavne usluge d.o.o. iz Zagreba.
Svrha projekta Potpora vijeima nacionalnih manjina na lokalnoj razini je osigurati preduvjete za aktivnu participaciju Vijea
nacionalnih manjina u provedbi praenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina RH i u razvoju vlastitih lokalnih zajednica
na podruju Republike Hrvatske. Opi cilj projekta je osigurati cjelovito i uinkovito ostvarivanje ljudskih prava te poboljanje aktivnog i potpunog sudjelovanja nacionalnih manjina u gospodarskom,
kulturnom i drutvenom ivotu hrvatskog drutva, uz ouvanje njihova vlastitog identiteta, kulture i tradicije.
Teme projekta Potpora vijeima nacionalnih manjina na lokalnoj razini su: prvo, zakonodavni okvir (znaaj Ustavnog zakona o
pravima nacionalnih manjina, savjetodavna uloga); drugo, praenje i evaluacija (primjeri dobre prakse, lokalni razvoj manjinskih
zajednica); i tree, praenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina RH (web-suelje, primjeri dobre prakse umreavanja i
kvalitetnog partnerstva za lokalni razvoj).
Trajanje projekta je 18 mjeseci: od 1. veljae 2016. do 31. srpnja
2017. godine. Projekt financijski pomae Europska komisija i teak
je oko 550.000 eura, a Vlada RH sudjeluje s 10% uea. Projekt obuhvaa 288 Vijea i 169 predstavnika nacionalnih manjina.

Poveanje uinkovitosti djelovanja Vijea i


predstavnika nacionalnih manjina
Na predstavljanju projekta prisustvovali su predstavnici nacionalnih manjina, kojima su projektne aktivnosti i oekivane rezultate predstavili mr. sc. Branko Soanac, ravnatelj Ureda za ljudska
prava i prava nacionalnih manjina i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, te lanovi Projektnog tima
Lidija Japec, voditeljica Projektnog tima, dr. sc. Nenad Karaji,
kljuni strunjak za istraivanje i edukacije i Boris Bereek, IT-strunjak za projektne aktivnosti i oekivane rezultate.
Branko Soanac uvodno je ocijenio kako pojedine jedinice lokalne samouprave oklijevaju pri provedbi nekih zakonskih odredbi,
no i dodao kako takoer postoje i izvanredno dobri primjeri u praksi. Podsjetio je kako podaci o utroku proraunskih sredstava za
provoenje Ustavnog zakona za 2014. pokazuju da je u tu svrhu
utroeno 144 milijuna kuna, to je 16 milijuna vie nego godinu
ranije.
Ukljuivanje lokalnih vijea i predstavnika nacionalnih manjina u ivote zajednica kojima pripadaju trebalo bi, ne samo osigurati oivotvorenje normi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina, ve i pridonijeti izgradnji demokracije i promicanju demokratskih vrijednosti u drutvu, kao i ukupnom drutvenom i gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, te postizanju zajednikih europskih ciljeva do 2020. godine, prije svega socijalne ukljuenosti,
izjavio je Branko Soanac, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina.

Sudionici uvodne konferenciju u sklopu projekta IPA 2012

VELJAA/OUJAK 2016.

35

HRVATSKA
Aleksandar Tolnauer je naglasio kako jo uvijek lokalna i regionalna samouprava ne participiraju dovoljno u stvaranju uvjeta za
djelovanje predstavnika i Vijea nacionalnih manjina.
U multikulturalnim dravama participacija pripadnika manjina u odluivanju dodatni je kriterij za ostvarenje vladavine prava, a
odnosi se, ne samo na odluke koje su usmjerene na te manjine ili
koje na njih mogu posebno utjecati nego i na odluke od vanosti za
cijelo drutvo. Naime, realizacija vladavine prava u sebi sadri i kriterij sudjelovanja svih slojeva jednog drutva u donoenju svih
drutvenih odluka, rekao je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH.

STRUNI SKUP IZBJEGLIKA/MIGRACIJSKA KRIZA I


POLITIKE RJEAVANJA
U srijedu i etvrtak, 17. i 18. veljae 2016. godine, u Ogulinu je
odran prvi radni sastanak ue radne skupine strunjaka koje se bave
istraivanjem podruja vezanih uz migracije. Struni skup pod nazivom Izbjeglika/Migracijska kriza i politike rjeavanja zajedniki su
organizirali Centar za meunarodne i sigurnosne studije Fakulteta
politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu i Zaklada Friedrich Ebert
Stiftung regionalni ured za Hrvatsku i Sloveniju. Uz organizatore i
predstavnike iz Republike Hrvatske, meu kojima je bio i Aleksandar
Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, na strunom
skupu bili su prisutni i strunjaci iz Srbije i Slovenije.

Aleksandar Tolnauer (lijevo) na strunom skupu


Izbjeglika/Migracijska kriza i politike rjeavanja u Ogulinu

Obraanje Aleksandra Tolnauera,


predsjednika Savjeta za nacionalne manjine RH
Lidija Japec je naglasila je kako se ovim projektom eli pruiti
podrka Vijeima, izabranim lanovima Vijea i predstavnicima nacionalnih manjina na lokalnoj razini i to u vidu provedenog istraivanja i analize u kojoj e se utvrditi njihove potrebe, ali i prepreke.
Na kraju projekta, najavila je voditeljica Projektnog tima, objavit e
se detaljna analiza na temelju koje e se napraviti serija edukacija
za lanove Vijea i predstavnike nacionalnih manjina u pet regionalnih centara: u Zagrebu, Rijeci, Bjelovaru, Osijeku i Zadru. Kao
najvaniji dio projekta i dugoroni rezultat bit e izrada u web-platformi koja e sluiti Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kako bi mogli bolje pratiti provedbu Ustavnog zakona, a svi
lanovi Vijea i predstavnici e imati pristup toj platformi kao mjestu za razmjenu iskustava.
U okviru projektnih aktivnosti bit e provedena GAP analiza
kapaciteta i potreba Vijea i predstavnika nacionalnih manjina za
praenje provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina; razvit e se alati za poveanje uinkovitosti djelovanja Vijea i
predstavnika nacionalnih manjina web-suelje i prirunik. U pet
regionalnih centara, provest e se edukacije trenera Vijea i predstavnika nacionalnih manjina s naglaskom na umreavanje s ostalim kljunim dionicima lokalnog razvoja. Takoer e biti nainjena i
web-platforma koja e sluiti Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kako bi mogli bolje pratiti provedbu Ustavnog zakona, a svi lanovi Vijea i predstavnici e imati pristup toj platformi kao mjestu za razmjenu iskustava, pojasnila je Lidija Japec,
voditeljica Projektnog tima. Konani rezultat projekta, istaknula je
Japec, trebao bi biti sveobuhvatni praktini prirunik za lanove Vijea i predstavnike nacionalnih manjina, kako bi njihov rad bio
uinkovitiji. q
Ismet ISAKOVI

36

Cilj organizatora strunog skupa Izbjeglika/Migracijska kriza i


politike rjeavanja bio je doprinijeti znanstvenoj, ali i iroj drutvenoj
raspravi o ovoj znaajnoj temi te omoguiti sagledavanje migracijske
problematike iz razliitih perspektiva politoloke, pravne, socioloke, ekonomske i drugih.
Izlagai na sastanku bili su dr. Max Brandle, ispred Zaklade Friedrich Ebert Stiftung, zatim dr. sc. Jadran Perini, ravnatelj Dravne
uprave za zatitu i spaavanje RH i dr. sc. Drago upari Ilji, s Instituta za migracije i narodnosti, kao i troje profesora s Fakulteta politikih
znanosti u Zagrebu prof. dr. sc. Sinia Tatalovi, doc. dr. sc. Ruica
Jakeevi i doc. dr. sc. Robert Mikac.
Na strunom skupu se raspravljalo o razliitim migracijskim trendovima i izazovima, razliitim aspektima i uincima suvremenih migracijskih kretanja, s naglaskom na migracijsku krizu u Europi, kao i
dosadanjim i buduim mjerama vezanim za pitanje izbjeglica. Zakljuak radnog sastanka je kako je trenutni izazov migracija prvenstveno
humanitarno pitanje u koje je potrebno ukljuiti sve aktivne sudionike javnog, civilnog i akademskog drutva kako bi se zajedniki utvrdila
najbolja rjeenja za Republiku Hrvatsku.
Sljedei sastanak radne skupine, na koju e biti pozvan iri krug
strunjaka, bit e odran 20. i 21. travnja 2016. godine u Opatiji. q

PREPORODOV JOURNAL 184/185

HRVATSKA

TRIBINA ISLAM I DEMOKRACIJA

Islam je vie nego religija


U etvrtak, 3. oujka 2016., u Velikoj dvorani Matice hrvatske u
Zagrebu, Strossmayerov trg 4, prof. dr. sc. air Filandra, dekan Fakulteta politikih nauka u Sarajevu, odrao je predavanje na temu
Islam i demokracija. Moderator i voditelj tribine bio je prof. dr.
sc. Tihomir Cipek, profesor na Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu. Ovo je bila jo jedna u nizu tribina pod nazivom Suvremena
demokracija. Treba li demokraciji narod?, koje zajedniki organiziraju Matica hrvatska, Zaklada Hanns Seidel i Hrvatsko politoloko
drutvo.
Prof. dr. sc. air Filandra je roen 1961. godine u Crniima,
Stolac. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za filozofiju i sociologiju (1985.), a doktorirao iz oblasti suvremena politika filozofija. Izabran je u zvanje redovnog profesora 2008.
godine. Predaje sljedee nastavne discipline: Politika filozofija,
Sociologija jezika, Politike identiteta i Socijalna filozofija na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu. Bio je gostujui predava na Odsjeku za historiju/politike nauke na Yale univerzitetu u SAD-u
(1999.-2000.), te pomonik predavaa na Otvorenom univerzitetu,
Institut za jugoistono-evropske studije, Budimpeta (1997.). Dekan je Fakulteta politikih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Bio je glavni i odgovorni urednik Izdavakog preduzea Sejtarija u Sarajevu (1994.-2010.), a u periodu od 1988.-1990. glavni i
odgovorni urednik asopisa za kulturu Lica u Sarajevu. Funkciju
predsjednika Bonjake zajednice kulture Preporod obnaao je
od 2001.-2009. godine. Autor je knjiga Bonjaci nakon socijalizma
(o bonjakom identitetu u postjugoslovenskom dobu), Bonjaka politika u XX stoljeu i Bonjaci i Moderna, a nosilac je koautorstva za knjigu Bonjaka ideja (s akademikom Enesom Kariem). Njegova knjiga Bonjaka politika u XX stoljeu osvojila je
nagradu i priznanje lista Dnevni avaz, te proglaena kulturnim
dogaajem 1999. godine. Participirao je u radu vie domaih i meunarodnih znanstvenih konferencija, kongresa i simpozija, kao i u
realizaciji vie naunoistraivakih projekata. Autor je preko 40
znanstvenih i strunih radova.

Islam u svom globalnom znaenju nije samo


religija, ve i vrsta politikog modela
Pitanje odnosa islama i demokracije samo po sebi priziva brojna pitanja. Da li je demokracija vrhunaravna politika vrijednost u
odnosu na ija se postignua moraju vrednovati sva druga politika
dostignua? Da li je demokracija univerzalna i obavezujua norma
ponaanja koju moraju primjenjivati sva druta i sve kulture bez
obzira na vlastite povijesne i kulturoloke pretpostavke? I na kraju,
da li je demokracija diktat Zapada i sredstvo njegovog porobljavanja ostatka svijeta? Sva ova pitanja postavio je na poetku svojeg
izlaganja prof. Filandra.
Potpuno svjesni, u svakom sluaju, negativnih aspekata simplificirajuih pooptavanja za potrebe ove rasprave termine demokracije i Zapada skoro sinonimno emo koristiti budui se pitanje demokracije i islama u politikoj stvarnosti najee svodi na
pitanje odnosa Zapada i islama. Stoga nae prvo pitanje nee biti
kako Zapad vidi islam i njegove potencijale za politiko modernizi-

VELJAA/OUJAK 2016.

Tihomir Cipek i air Filandra (u sredini)


ranje, od Hegela naovamo tu su manje vie u osnovi poznata i klieizirana negativna miljenja, ona su samo radikalizirana posljednje dvije decenije, ve e nae ishodino pitanje biti kako svijet
islama vidi demokraciju. Da li i kako muslimani razumiju demokraciju, da li su oni (ne)sposobni da je razumiju i primjene, da li se oni
boje demokracije, u kakvom je odnosu njihov duhovni identitet i
demokracija, kakva je njihova definicija odnosa svetoga i politike, i
moda najvanije pitanje, kakva su njihova iskustva sa donosiocima
i pronosiocima demokratskih pravila politike igre u svijetu islama?, rekao je Filandra.
Istaknuo je kako u politikim izraajima diljem svijeta islama ne
postoji jedinstven odnos prema demokraciji, odnosno da je svako
drutveno oitavanje islama potrebno povijesno kontekstualizirati
i konkretizirati. Taj svijet je krajnje heterogen, sastavljen od mnotva vrlo razliitih naroda/kultura, jezika, tradicija i historijskih iskustava. Njegova religija, islam, jedini je njegov zajedniki imenitelj.
U tom relativiziranju monolitnosti islama kao religije moemo ii i
dalje te tvrditi da islam kao vjera i moralnost, kao tradicija obreda
i svete prakse jeste ono to je jedino nepromjenjivo. Ta vjerska i
moralno-etika bit nadilazi i nadilazit e i ubudue posebne politike forme koje je dao islam kroz povijest te e nadivjeti i politike
forme koje je domislio socijalistiki, kapitalistiki ili liberalni Zapad, naglasio je Filandra, pri emu je citirao akademika Enesa Karia: Islam kao drutveni sistem, islam kao oblik teokratske vlasti,
islam kao halifat, islam kao sultanat, islam kao emirat itd., sve se to
historijski uveliko mijenjalo.
Filandra je dodatno pojasnio da su se drutvena oitavanja islama razlikovala od jedne epohe do druge, od jednog kontinenta do

37

HRVATSKA
drugog, te da su se ispoljavala drukije od jedne do druge kulture i
jezike zone islama. To mnotvo naroda i kultura je unutar sebe
dodatno vrlo socijalno i ideoloki podijeljeno, nerijetko su te podjele bile rezultat upravo susreta sa dostignuima zapadnih drutava, tako da je teko govoriti o stavu koji je zajedniki svima. U tom
smislu se samo krajnje uvjetno moe govoriti o svijetu islama kao
entitetu, dok, recimo, pojam svijeta kranstva u suvremenosti i ne
postoji. Svijet kranstva je sekulariziran te se u memoriji i oima
savremenih muslimana kao njegove inaice pojavljuju pojmovi
moderniteta, Zapada i demokracije. Iz te vlastite sekularizirane
perspektive i desakraliziranog svijeta ivota zapadnjaci procjenjuju
svijet islama, ali ne samo procjenjuju ve mu i vlastite norme nameu, rekao je dekan sarajevskog Fakulteta politikih nauka.
Demokracija nije iskljuivo postignue Zapada, vrijednosti koje zagovara demokracija u prolosti bile su pristutne i u drugim politikim kulturama, mada je po svojim nosiocima i mehanizmima
ostvarenja ona specifina za tradiciju i politiku kulturu Zapada,
naveo je prof. Filandra miljenje turskog mislioca Ali Bulaa, te nastavio: Zapadna politika filozofija poiva na humanistikim, a
islamska na boanskim vrijednostima, i to je ishodina razlika koncepata ureenja drutva u svijetu islama i zapadnom svijetu. Islam
je vie nego religija, stav je kojeg dijele svi muslimani, odnosno,
kako kae Bula, islam u svom globalnom znaenju nije samo religija, ve i vrsta politikog modela.
Filandra je istaknuo da je zajednika toka islamskoj i zapadnjakoj politikoj filozofiji da pravo vladanja pripada narodu. Bitna
razlika ovih dvaju polova jeste u tome da u svijetu demokracije individualizam ima utemeljujuu poziciju, dok je taj subjekt participacije u islamu kolektivan, u principu grupa zasnovana na religijskoj diferenciji. Po Bulau, islamska politika misao nala je za
shodno da pravo legislative sa graana prenese na mudtehide,
njihove prirodne zastupnike. Zastupnik graana, mudtehid, ne bira se od graana ve dolazi iz svijeta graanstva, a kvalificira se na
osnovi temeljnog poznavanja znanosti i razumijevanja problema
svoga vremena. Njegov izbor nije vezan za politiku i drutveni status ve za kvalitet i znanje. Na taj nain i u islamu i u demokraciji
narod bira vostvo, s tom razlikom da islam izbor legitimira kvalitetom a demokracija kvantitetom, brojem dobijenih glasova podrke. Za Bulaa, a pretpostaviti je i za brojne istomiljenike ovog stila
interpretacije islama, demokracija je diktatura veine, a miljenje
veine u politici je nedostatno. Da li mnogo znai i ispravno, pita se
on? U demokraciji se upravljanje uspostavlja odozdo prema gore,
dok u islamu, budui je strunost odlika manjine, odozgo prema
dolje, pojasnio je air Filandra.
Kao temeljne razlike izmeu islamske i zapadne politike filozofije Filandra je istaknuo kako ovako predstavljen islam podrava
elitistiki princip vladanja, treba da vlada elita umnih i odabranih,
dok u praksi, naalost, ovaj princip veinski biva izvrgnut u vladavinu krvnih/porodinih elita. Takoer je dodao da islam promovira
princip pluralnosti (kolektivnih subjekata) u odnosu na princip veine u demokraciji. Istaknuo je da se demokratska drutva formiraju na drutveno-ekonomskoj osnovi, da demokracija ima natjecateljski karakter, dok se islamsko drutvo organizira na principu
vjere ili na drutveno-kulturnim principima.
Arhetipski model ureenja muslimanskog drutva dat je u Medinskoj povelji. U tom prvom pisanom Ustavu, kojeg je Vjerovjesnik
islama Muhammed sainio nakon prelaska iz Mekke u Medinu 623.
godine, jasno stoji da se on zasniva na principu pluralizma, a ne individualizma. Medinska povelja zagovarala je model otvorenosti za
potpunu politiku participaciju razliitih vjerskih, kulturnih i etnikih

38

skupina, a u pogledu vjersko-pravnih zasebnosti oslanjala se na pluralizam. Medinskom poveljom svi lanovi drutva smatrani su jednim ummetom, a svaka zajednica je zasebna zajednica sa svojom
vjerskom i kulturnom autonomijom. Na ovaj nain su drutva zasnovana na islamu kroz povijest ostajala prvo multikanonska, zatim
multietnika i multikulturalna... Prema miljenju Bernarda Lewisa,
amerikog teoretiara svijeta islama, ako odnos islama i demokracije posmatramo iz historijske perspektive ini se da od svih nezapadnih civilizacija na svijetu islam nudi najbolje pretpostavke za primjenu demokracije zapadnog stila. Historijski, kulturno i religijski islam
je najblii Zapadu dijelei sa njim mnogo od judeo-kranskog i grko-rimskog naslijea koje je pomoglo uspostavu moderne civilizacije. Istovremeno, iz politike perspektive islam ini se prua najmanje mogunosti za liberalnu demokraciju. Od 46 suverenih zemalja
koje su 1993. godine inile Islamsku konferenciju samo se jedna,
Republika Turska, moe opisati kao demokratska zemlja. Stoga je
Lewisovo pitanje: Moe li liberalna demokracija djelovati u drutvu
inspiriranom islamskim vjerovanjem i principima te oblikovanim
islamskim iskustvom i tradicijom? Na muslimanima je po ovom autoru da daju odgovor na ovo pitanje, a praksa pokazuje da svi muslimani ne daju isti odgovor na isto pitanje, naglasio je Filandra.

Turska pokazuje da islam ne postavlja nepremostive


barijere za multipartijsku demokraciju
Istaknuo je kako je karakteristika reformskih pokreta u islamu
tokom 19. i 20. stoljea bila da prilikom imitiranja ili posuivanja
zapadnih institucija kao korisnih za vlastito drutvo taj in predstave kao vraanje autentinim i izvornim islamskim principima. Postavlja se pitanje ta moe uiniti zapadni demokratski svijet za razvoj demokracije u islamskom svijetu i na Bliskom Istoku? air Filandra je naveo Lewisovo miljenje po kojem postoje dva iskuenja
kojima su zapadne vlade preesto podlijegale. On ih naziva iskuenjima ljevice i iskuenjima desnice. Iskuenje desnice je prihvatanje, ak objeruke prihvatanje najodvratnijih muslimanskih diktatura ako su one suglasne njihovim interesima. Predstava velikih
demokracija Zapada u prijateljovanju s tiranima i diktatorima moe
jedino obeshrabriti i demoralizirati demokratske opozicije u tim
zemljama. Po Lewisu, ipak, kobnije je iskuenje ljevice kada prisiljava muslimanske reime na potivanje ljudskih prava, budui se surove diktature ne mogu natjerati na takvo ponaanje.
Na kraju se pozivam na Republiku Tursku u sklopu ove teme,
ne bez razloga. Turska demokratinost je nekonzistentna, i to je
svima poznato. No, danas ona ipak pokazuje da islam ne postavlja
nepremostive barijere za multipartijsku demokraciju. Turska se posljednjih godina vidjela kao moderna muslimanska drava, pored
Malezije, svojim ekonomskim bumom dokazujui da dolazak na
mo pobonih ljudi nije znailo dramatian raskid u vezama sa Zapadom. Turska je sekularna republika sa dugom tradicijom, jakom
sekularnom vojskom, i teko je bilo oekivati, tokom tzv. Arapskog
proljea, da arapske zemlje brzo slijede turski primjer. Razlika izmeu Turske i ostalih islamskih pokreta, recimo onih u Egiptu tokom 20. stoljea, jeste to svi islamski pokreti uvijek sanjaju o monoj islamskoj vladavini koristei sredstva moderne drave, kao to
je prije svega obrazovanje. AK partiji pogoduje blae stanje, ona
nema takve ciljeve i u njenoj gradnji drutva veu ulogu imaju i
drugi inioci kao to je civilni sektor, privatni biznis i akademska
zajednica, zakljuio je prof. dr. sc. air Filandra, dekan Fakulteta
politikih nauka u Sarajevu. q
Samid DIZDAREVI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

HRVATSKA

KORIZMENA TRIBINA U GODINI MILOSRA MILOSRE U TORI, KURANU I BIBLIJI

Prvi meureligijski susret HKS-a


Na Hrvatskom katolikom sveuilitu u etvrtak, 10. oujka
2016., odrana je trea korizmena tribina u katolikoj Godini milosra, s temom Milosre u Tori, Kuranu i Bibliji. Sudionici tribine bili
su prof. dr. Boo Luji s Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu, doc. dr. sc. Kotel Da-Don, glavni rabin idovske vjerske
zajednice Bet Israel u Hrvatskoj i dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, zagrebaki muftija i predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Na poetku tribine okupljene je pozdravio prof. dr. sc. eljko
Tanji, rektor Hrvatskog katolikog sveuilita (HKS), koji se zahvalio sudionicima tribine na njihovom odazivu, pri emu je istaknuo
kako e tribina Milosre u Tori, Kuranu i Bibliji ui u povijest
HKS-a kao prvi meureligijski susret.
Voditelj i moderator tribine bio je prof. dr. sc. Gordan rpi, prorektor za organizaciju i poslovanje HKS-a. On je uvodno proitao dio (br.
23) iz bule pape Franje Misericordiae vultus (Lice milosra), u kojoj
Papa govori o meureligijskom dijalogu: Postoji vid milosra koje ide
dalje od granica Crkve. Povezuje nas s Judaizmom i Islamom, koji oboje
smatraju milosre jednom od Bojih najvanijih osobina. Izrael je prvi
primio to otkrivenje koje se nastavlja kroz povijest kao izvor neiscrpnog
bogatstva namijenjenog dijeljenju sa cijelim ovjeanstvom. Kako smo
vidjeli, stranice Starog Zavjeta su natopljene milosrem, jer prepriavaju djela koja je Gospodin izveo na korist svojeg naroda u najnapornijim
trenutcima njihove povijesti. Uz povlatena imena koja Islam pripisuje
Stvaratelju su Milosrdan i Dobar. Ovaj je zaziv esto na ustima vjernih
Muslimana koji osjeaju kako ih milosre prati i potpomae u svakodnevnim slabostima. I oni vjeruju da nitko ne moe postaviti granicu
boanskom milosru jer su njegova vrata uvijek otvorena.
Tribinu je otvorio rabin Kotel Da-Don, koji je istaknuo da na
Boje milosre ukazuju imena kojima se Bog naziva u Starom Zavjetu poevi od Knjige Postanka. Podsjetio je kako je Bog od postanka svijeta uvidio da svijet ne moe funkcionirati samo po zakonu bez milosra. Rabin Da-Don se osvrnuo i na uenje Talmuda
koje kae kako je Bog onaj koji je izvor milosti i milosra i bez
njega nema niega. Tumaei koncept ulaziti ili hodati po Bojim
putovima, ukazao je na mjeru kako je Bog milosrdan prema ovjeku, tako i on mora biti prema drugima. Pritom je ukazao na granicu koju Talmud stavlja po pitanju milosra: Prema okrutnima ne
smije biti milosrdan. To je granica. Postoji jedna reenica u Talmudu koja kae: Taj koji je milostiv prema okrutnima, zavrie
okrutan prema milostivima, istaknuo je rabin Kotel Da-Don.
Zagrebaki muftija Aziz ef. Hasanovi istaknuo je kako svaki
muslimanski vjernik sve zapoinje i zavrava zahvalom u ime Boga Milostivog i Samilosnog. Osvrui se na 99 lijepih Bojih imena
u Kuranu, rekao je da ak njih 24 povezuju Boga s milosrem. Analizirao je neka od njih poput: Bog je ljubav, dobrota, pratanje, zatim Onaj koji poklanja, sudac i pravednik, blag i dobroinitelj. Meu ostalim je istaknuo da se Boga treba zazivati njegovim imenima,
i ono to je primjenjivo na ovjeka u njima prisvojiti. Osvrnuo se i
na katoliku Godinu milosra. Ta godina je u znaku govora o Bojem milosru, kako bi meu ljudima pobudila jedan oblik milosra
to je vrlo vano i znaajno, rekao je muftija Aziz Hasanovi.
Profesor Boo Luji je kroz starozavjetne primjere iz Knjige Izlaska, Knjige o Joni i proroka Hoee pokazao kako se milosre protee

VELJAA/OUJAK 2016.

Gordan rpi, Kotel Da-Don, Aziz Hasanovi i Boo Luji

Obraanje eljka Tanjia, rektora Hrvatskog katolikog sveuilita

Veliko zanimanje za treu korizmenu tribinu u Godini milosra


iz Starog zavjeta u Novi zavjet, gdje je novost u tome to sve ono to
je prije reeno biva uosobljeno u Isusu Kristu. Upuujui na tri prispodobe iz 15 poglavlja Lukina evanelja o izgubljenom i naenom
noviu, ovci i sinu, istaknuo je kako one imaju zajednike elemente
izgubljenost, pronalazak i radost. Spomenuo je i jedno od blaenstava koje poziva na milosre te uputio na to da Boje i ljudsko milosre ima zajedniki korijen. U tim susretima Isus pokazuje milosrdno lice Boga. I to tako da on ne izolira ovo obiljeje milosra, nego ga
vee s drugim vrijednostima. To znai vee ju s pravednou, dobrotom, pratanjem, i samo u tom spletu, tu gdje se te vrijednosti zagrle nastaje novi svijet i novi ovjek, zakljuio je Boo Luji.
Nakon izlaganja uslijedila su pitanja iz publike, te zajedniko
druenje svih prisutnih. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

39

INTERVJU

AZIZ HASANOVI, PREDSJEDNIK MEIHATA I MUFTIJA ISLAMSKE ZAJEDNICE U HRVATSKOJ


Suvino je komentirati neutemeljene i insinuirane izjave pojedinaca, koji svojim nepromiljenim
potezima i izjavama sigurno nanose tetu Islamskoj zajednici u cjelini. Odgovorno mogu kazati da
nikada nije, niti e biti doveden u pitanje odnos Islamske zajednice u Hrvatskoj s Islamskom zajednicom
u BiH, kao i duhovnim centrom u Sarajevu koga personificira vrhovni islamski poglavara reisu-l-ulema.
Specifinosti koje ima Islamska zajednica u Hrvatskoj, a temelje se na drugim pravnim okvirima i
djelovanju Islamske zajednice u Hrvatskoj, nailaze na razumijevanje i tu ne vidim problema. Nikada se
naim Statutom nije definirala pozicija reisu-l-uleme, ve je ona definirana najveim zakonodavnim
aktom Islamske zajednice, a to je Ustav, na kome smo zajedno radili i oko koga smo postigli konsenzus
u pogledu jedne zajednice, jednog poglavara, specifinosti zajednica izvan domovinskih zemalja itd.
Hvala Bogu da je Islamska zajednica dovoljno zrela, a rukovodstvo dovoljno mudro, da moe i zna
prepoznavati istinu od neistine.

Sarajevo je na duhovni centar


Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Mi smo zajednica istine, dijaloga, tolerancije,
odgovornosti i konstruktivnosti
Dugo Vas nije bilo na stranicama Preporodovog Journala.
Prethodni intervju obavili smo jo u sijenju 2008. godine kada ste,
izmeu ostaloga, obnaali dunost glavnog imama zagrebakog i
pomonika predsjednika Meihata za vjerska, prosvjetna, vjeronauna i kulturna pitanja. U meuvremenu je dolo do velikih promjena. Prije skoro pune etiri godine, od ljeta 2012., izabrani ste na
asnu i odgovornu funkciju zagrebakog muftije i predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Koje su najznaajnije aktivnosti i dogaaji obiljeili protekli vremenski period?
Zahvaljujem na mogunosti da predstavim aktivnosti Islamske
zajednice u Hrvatskoj i kroz list koga esto svojatamo, a to je Journal. Slaem se da me dugo nije bilo, ali ba toliko ne bih rekao.
Prisjeam se da smo ak jedan cijeli Jornal posvetili halalu, i u
njemu sam imao dosta prostora u svojstvu ravnatelja Centra za
certificiranje halal kvalitete. Sjeam se i jednog intervjua da li za
Journal ili Behar u kome sam imao veliki intervju, a govorio
sam o programskim smjernicama Meihata Islamske zajednice u
Hrvatskoj, i to nakon preuzimanja odgovorne dunosti predsjednika Meihata i muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj. Moja otvorenost prema medijima nikada nije bila upitna, posebno prema naim glasilima. Svaki upit nailazio je na razumijevanje i odziv, kao to
to inim s velikim zadovoljstvom i ovoga puta.
Period od nepune etiri godine od preuzimanja dunosti predsjednika Meihata i muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj zaista je
bio dinamian, a po svojim dogaanjima raznolik. Ako pogledamo
infrastrukturne projekte, ono to bih sa zadovoljstvom izdvojio jeste privoenje radova i otvorenje Islamskog centra u Rijeci, koji je
zaista oplemenio grad Rijeku, Republiku Hrvatsku, ali i ojaao infrastrukturu Islamske zajednice u Hrvatskoj. Rekonstruiran je i obnovljen mesdid u Varadinu, gdje smo dobili jo 200 kvadratnih metara prostora te regulirali stambeno pitanje imama.
Naalost, velike poplave u Slavoniji ostavile su demat Gunja
bez damije, a naeg imama bez kue, tako smo neplanski morali
usmjeriti sve raspoloive potencijale da se Gunja vrati u funkciju i

40

Dr. sc. Aziz ef. Hasanovi


svo njezino stanovnitvo. Za poetak smo otvorili puku kuhinju u
kojoj su se hranili svi potrebiti bez obzira na njihovu vjeru, naciju ili
bilo koju drugu odrednicu a dnevno je bilo i do 2.700 obroka, to je
za nau malu zajednicu veliki zalogaj. To je trajalo punu godinu dana, kada su se svi u Gunji mogli organizirati u vlastitim domovima i
sebi prireivati tople obroke. Uspjeno smo obnovili damiju uz
pomo TKA-e, imamsku kuu uz pomo Ministarstva graditeljstva
Republike Hrvatske, te dovrili i sveano otvorili zapoeti Islamski
centar u Gunji, s ime smo zaista postigli vrlo respektabilne prostorije u Gunji. Islamska zajednica nije se s tim zadovoljila, ve smo s
naom humanitarnom organizacijom Ziratom i TKA-om osigurali i
podijelili 100 krava i plastenike za one koji se ele baviti poljoprivredom, to je temeljno zanimanje veine stanovnitva Gunje i
okolice. Danas vidimo rezultate toga, krave su se otelile i danas se

PREPORODOV JOURNAL 184/185

INTERVJU
oko 2.000 litara mlijeka moe unoviti u korist onih koji ih posjeduju. Na plan s Gunjom nije gotov, nastavljamo i dalje osmiljavati
ono to e koristiti tamonjem stanovnitvu.
U naznaenom periodu kupljena je kua za proirenje djelatnosti
Islamske zajednice u Dubrovniku, parcela za parking u Zadru, parcela
za proirenje mesdida ili damije u Maljevcu, poet i privodi se kraju
Islamski kulturni centar u Umagu, proveden javni natjeaj i odabir
najboljeg rjeenja za Islamski centar u Puli, rijeena i uknjiena parcela za izgradnju Islamskog centra u Sisku te prireena kompletna
dokumentacija, proveden javni natjeaj za izgradnju Islamskog centra u Osijeku te je u fazi izrada izvedbenog projekta, regulirano pitanje groblja i pristupne ceste u Bogovolji i Karlovcu, izrada projektne
dokumentacije za gasulhane u Maljevcu i Vinkovcima.
Kada je rije o novim organizacijskim oblicima elim s ponosom
istaknuti da je Meihat osnovao humanitarnu organizaciju Zirat
Islamske zajednice, Centar za kulturu dijaloga, kolu Kurana i hifza,
poseban Ured za davu i mlade, Ured za medije i izdavatvo, koji je
pokrenuo izdavanje asopisa Minber, iji broj 7-8 itamo ovih dana. Zatim, profesionalizirana je vjersko-prosvjetna sluba, koja daje
veliki obol profiliranju vjerskog ivota od najmlaih do najstarijih generacija, intenzivno se radi na kurikularnoj reformi islamskog vjeronauka, a zavren je i registriran program za vjerski odgoj u predkolskim ustanovama te se poelo sa eksperimentiranjem istog. Utemeljen je poseban fond za stipendiranje studenata i uenika koji studiraju u Hrvatskoj, i za tri godine stipendiju je ostvarilo 266 uenika i
studenata, a za tu potrebu izdvojeno je 1.400.000 kuna.
Islamska zajednica u Hrvatskoj pokuava ostvarivati dobre odnose sa svim relevantnim imbenicima, kako u zemlji, tako i inozemstvu, te u tom pravcu ulae i odreene napore ostvarujui kontakte
i predstavljajui temeljno poslanje nae zajednice. Mi smo zajednica
istine, dijaloga, tolerancije, odgovornosti i konstruktivnosti. Kroz nau 100-godinju povijest to smo pokazali i takvi elimo ostati, to je
naa uzviena vjera islam. Dobre temelje naoj zajednici udario je
moj prethodnik, muftija evko ef. Omerbai, pa u znak nae skromne zahvalnosti priredili smo jednu knjigu o muftiji Omerbaiu u
kojoj su pisali oni koji su s njim najvie radili tijekom radnog vijeka,
Meihat Islamske zajednice je tiskao isto tako i knjigu Jadranski dragulji autora muftije evke ef. Omerbaia, ime smo zapoeli obiljeavanje 100 godina slubenog priznanja islama u Hrvatskoj.

Brojne aktivnosti povodom obiljeavanja


100-godinjice slubenog priznanja islama u Hrvatskoj
Trei ste muftija od institucionalnog utemeljenja Islamske zajednice u Hrvatskoj poslije rahmetli Ismeta Muftia i evke
Omerbaia. Ove godine obiljeavamo 100-godinjicu slubenog
priznanja islama u Hrvatskoj.
Zahvalan sam svojim prethodnicima, koji su zaista obiljeili ovih
100 godina institucionalnog islama u Hrvatskoj i svojim mudrim voenjem zajednicu proveli kroz teka i bremenita vremena. Podsjeam da je prvi muftija Ismet ef. Mufti ubijen u damiji i pokopan,
a da se ni danas ne zna gdje mu je kabur. Minareti damije su porueni, stara damija oduzeta, a Islamska zajednica vraena u prvotne prostorije u Tomaievoj 12, gdje se i danas nalazi sjedite
Meihata islamske zajednice u Hrvatskoj. Unato svim dogaanjima Islamska zajednica je opstala i ostala vjerna svom poslanju na
hizmetu muslimanima i drutvu u cjelini.
Naime, prije 100 godina tonije 27. travnja 1916. Sabor kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije donio je Zakon o priznanju islama kao slubene religije i ravnopravne drugim vjerskim i religijskim

VELJAA/OUJAK 2016.

zajednicama. itajui stenogramski zapisnik sa sjednice Sabora koja je to pitanje tretirala u tri itanja, a zavrila na zasjedanju 6. i 7.
oujka 1916. godine razvidno je sljedee: da je izvjestitelj po ovoj
toci dnevnog reda bio dr. Gjuro urmin, koji je vrlo iscrpno elaborirao potrebu donoenja ovakvog zakona. On se pozvao na primjer
Austrije koja je priznala status islamu jo 1912. godine, kao i Ugarska koja je netom prije 30. oujka ovakav zakon primila u svom
Saboru. Navodei da je Hrvatska jo 1873. godine specijalnim zakonima rijeila pitanje idovske, evangelike i drugih kranskih zajednica smatra neophodnim rijeiti i pitanje islama, odnosno muslimana kako se najee rabi termin tijekom ove rasprave. On navodi podatak da je muslimana bilo 204 na popisu iz 1910. godine.
Donosi vrlo precizne podatke o strukturi muslimana u to doba,
njihovom obrazovanju, poduzetnitvu, angamanu u vojsci i druge
zanimljivosti poput broj mukaraca, ena, djece, dobi, oenjenih,
rastavljenih i slino. U raspravu su se ukljuili i ostali lanovi Sabora. Svaki govor je poseban i zanimljiv za analizu i promiljanje. U
raspravu se ukljuio i odjelni predstojnik za bogotovlje i nastavu
dr. Stjepan Stropch, koji ukazuje na sljedee: Kod nas dakle muslimani kao pripadnici jedne zakonom nepriznate konfesije nisu sa
vjeroispovjednog pravnog gledita dolazili u obzir, pogotovo pa ko
bila je za njih iskljuena svaka mogunost da se kod nas organiziraju u svrhu zajednikog bogosluja i ureenja svoga vjerskog ivota,
niti su dakako uivali kakove zakonske zatite. Predleeom zakonskom osnovom eli se, da se tomu izvanpravnom poloaju muslimana u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji uini kraj i da ih se podigne u red zakonom priznatih konfesija, tj. da im se dade sloboda
zajednikog javnog ispovijedanja vjere i sva prava javne korporacije, kao to ih uivaju i druge u nas zakonom priznate konfesije.
Ovakve rasprave dale su doprinos da se donese navedeni zakon kojim se definiraju pravni okviri za nesmetano djelovanje i razvoj Islamske zajednice. To su temelji na kojima se poela razvijati
i unapreivati Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj do dananjih dana i okvira u kojima zajednica djeluje. Hodogram razvoja,
uspona i padova je posebno zanimljiv jer se u proteklih 100 godina
smijenilo vie reima, vlasti, ratova. Hvala Allahu, d. ., zajednica
je opstala i ostala vjerna svom poslanju na hizmetu svom narodu,
ali i dravi u kojoj djelujemo. Ugovorom Meihata Islamske zajednice i Vlade Republike Hrvatske iz 2002. godine priznat je kontinuitet Islamskoj zajednici i podignuti standardi rada i aktivnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Prema najavama obiljeavanje velikog jubileja bit e i sveano i radno. Moete li naim itateljima rei koje su najvanije manifestacije kojima e se obiljeiti ovaj znaajan jubilej? Tko je
uzeo uee u organizaciji proslave?
Razmiljajui kako osmisliti ovu jubilarnu godinu i kako istai
visoke standarde koje je uinila Republika Hrvatska, ali i kako prezentirati iroj javnosti doprinos muslimana hrvatskom drutvu na
svim poljima, smatrali smo prigodnim sljedee: poeli smo s promocijom knjige naeg uvaenog muftije evke ef. Omerbaia Jadranski dragulji, smatrajui to najboljim poetkom jer je razdoblje
koje obiljeavamo zasigurno obiljeio on svojim radom i djelovanjem u naoj zajednici. Istovremeno on govori o islamu kao dragulju ovih prostora i njegovoj prisutnosti jo iz davnih vremena. Htjeli smo i na taj nain iskazati posebno potovanje i zahvalnost naem cijenjenom muftiji na svemu to je uinio tijekom svoga aktivnog rada, a koji jo traje.
Naa zajednica je rasla i razvijala se i dalje se razvija. Tako je
osnovana prvotno medresa, a potom Islamska gimnazija, osnovan
je Vakuf Islamske zajednice, humanitarna organizacija Zirat Islam-

41

INTERVJU

Svaki muftija je produena ruka reisu-l-uleme, pa tako i ja.


Na model je prepoznatljiv i treba sluiti na ponos svima
nama, poglavito reisu-l-ulemi jer moe s ponosom kazati
da je Islamska zajednica otvorena za izgraivanje europskog drutva po mjeri svih njezinih graana. Islamska zajednica moe i mora biti dio rjeenja, a nikako dio problema Europe. Reisu-l-ulema ima model koji mu moe posluiti kao urnek i treba ga kao takvog nametati Europi. Rijaset Islamske zajednice pokrenuo je znaajne korake na
ovom putu i osobno oekujem i velike rezultate. U konsultacijama s reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazoviem sloili smo se oko temeljnih stratekih pitanja muslimana u
Europi na kojima se trenutno radi. Institucionalno djelovanje mora zaivjeti u Europi i mi smo Rijaset i Meihat
najpozvaniji da na tome radimo, pri emu i imamo najvee
razumijevanje svih relevantnih imbenika Europe.
ske zajednice, kola Kurana i hifza, Djeji vrti, Centar za kulturu
dijaloga i Centar za certificiranje halal kvalitete. Pored 15 medlisa
kao organizacijskih oblika, to su nae ustanove koje odrauju dio
misije Islamske zajednice.
U povodu ove obljetnice Centar za certificiranje halal kvalitet organizirao je u mjesecu oujku Halal forum, kojim se najavio Svjetski halal
dan od 2.-4.11.2016. u Opatiji. U mjesecu travnju, od 20. do 27. travnja, imamo mnogo programa, na koje vas pozivam da ih zajedno propratimo. 20. travnja u 19 sati u Muzeju Mimara bit e otvorena izloba
muslimanskih umjetnika koji su u proteklom razdoblju i sada obiljeili
kulturu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Velika su to imena koja nam
slue na ponos. Ministarstvo kulture je pokrovitelj ove jedinstvene
izlobe koja e biti otvorena tri tjedna, tonije do 8. svibnja.
22. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski Zagrebaka filharmonija poklanja Islamskoj zajednici koncert pod nazivom
Koncert za toleranciju, elei na taj nain ukazati na misiju i sutinu Islamske zajednice koja je tijekom proteklih 100 godina uvijek
promicala i promie univerzalnu vrijednost koja se zove tolerancija, dijalog, zajedniko ivljenje meusobno uvaavanje. Od 25.-26.
travnja u Islamskom centru Zagreb bit e Konferencija muslimanskih zajednica u Europi na temu Islam u Europi naslijee i budunost. Bit e to prilika da se 50-ak muslimanskih predstavnika i najviih vjerskih dostojanstvenika od naeg reisu-l-uleme Huseina
ef. Kavazovia, preko reisu-l-ulema Turske, Albanije, Makedonije,
Kosova, Kazahstana, Srbije, Njemake, Velike Britanije, Italije, Norveke, vedske i drugih odrede o trenutnom stanju islama u Europi, ali i da ponude odreene smjernice za budunost.
Na dan 27. travnja odrat e se sveana sjednica Hrvatskog sabora na poziv predsjednika Hrvatskog sabora akademika eljka Reinera, te e se i na taj nain prisjetiti sjednice Sabora odrane prije
100 godina, koja je pokazala dalekovidnost koju, naalost, mnoge
europske zemlje ne vide ni danas. Isti dan odrat e se Sveana
akademija u Hrvatskom narodnom kazalitu, s poetkom u 16 sati,
na kojoj e nazoiti cijeli dravni vrh, akademska, kulturna, vojna,
politika, vjerska, lokalne i upanijske zajednice, kao i 35 ve potvrenih veleposlanika. Naa sveanost izazvala je pozornost 50 zemalja svijeta koje su se odazvale na na poziv. Isti dan biti e putena u promet prigodna potanska marka, koju moete vidjeti na
naslovnici naeg asopisa Minber, a koju je oblikovao na aka-

42

demski slikar Dino Trtovac. Ona je ve otisnuta u 100.000 primjeraka zajedno sa kuvertom, razglednicom i peatom. U svibnju tonije, od 12.-14. svibnja, u Islamskom centru u Rijeci zajedno sa Svjetskom akademijom za perinatalnu medicinu i Svjetskom akademijom za humanu reprodukciju organiziramo ovim povodom meunarodni znanstveni simpozij na temu Religije i znanost u kontekstu nastanka ovjeka, gdje e se okupiti svjetska imena iz oblasti
znanosti i teologije svih konfesija da osvijetle ovu temu.
Od planiranih aktivnosti u ovoj godini, a ovim povodom je i Meunarodno natjecanje uaa Kurana u Zagrebu, sveanosti u Splitu, Puli, Osijeku, otvaranje Islamskog centra u Umagu i poetak
radova Islamskog centra u Sisku. 4. prosinca predvien je zavrni
koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, kojim emo zavriti programe za ovu godinu.
Ono to smatram najveim uspjehom jeste da smo radei ve
pune tri godine uspjeli sakupiti grau i izdat emo, ako Bog da, Islamski enciklopedijski almanah u povodu 100 godina islam u Hrvatskoj.
Obimna je to graa na tisue stranica, 44.000 redaka, 1.600 imena i
pojmova, 1.800 ilustracija. eljeli smo da pokaemo ovdanjoj i iroj
javnosti da smo mi visokoprofilirana zajednica u ovoj dravi i da smo
dali i dajemo nemjerljiv doprinos na svim poljima. Hvala Allahu, d.
., nai pokrovitelji predsjednica Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, posebno naglaavam Grad Zagreb,
grad Opatija, Ministarstva kulture, poljoprivrede, turizma, vanjskih i
europskih poslova, gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora,
Turistika zajednica grada Zagreba i Hrvatske kao i nae dematlije
i donatori, prate nas u ovim hvalevrijednim projektima. Uglavnom,
sve se ujedinilo da se prava slika poalje u svijet putem izravnog TVprijenosa, koji e preuzimati i druge TV-postaje. Ovim povodom odrana je i sveana sjednica svih organa, tijela i ustanova Islamske zajednice, na kojoj se Meihat Islamske zajednice posebno zahvalio
161-om muslimanu koji su na sebi svojstven nain u polju svoje profesije profilirali islam i muslimane u proteklom vremenu.
Sigurno oekujete brojne visoke goste iz islamskih/muslimanskih zemalja, zar ne? Procurila je informacija da dolazi i turski
predsjednik Recep Tayyip Erdoan.
Mi smo uputili poziv mnogim naim prijateljima i suradnicima
diljem svijeta. elimo sa svima njima podijeliti trenutke ove radosti.

PREPORODOV JOURNAL 184/185

INTERVJU
Zahvalni smo svima koji nam se u toj prigodi prikljue. Imamo odreene potvrde za sudjelovanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovi
sa svim muftijama iz BiH, direktorima medresa, dekanima fakulteta,
predsjednikom Sabora Islamske zajednice u BiH Hasanom engiem.
Dolaze i reis Turske dr. Mehmet Gurmez sa suradnicima, reisu-l-ulema Makedonije Sulejman Redepi, muftije Albanije, Kosova, Srbije,
Slovenije, Njemake i mnogih europskih zemalja. U svojstvu izaslanika emira Drave Katar dolazi ministar vakufa i islamskih pitanja dr.
Gajs bin Mubarek Al-Quvari, zatim visoke delegacije iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana, ministar vanjskih poslova Sudana i Predsjednitvo BiH, predvoeno predsjedavajuim Bakirom Izetbegoviem. Nai pokrovitelji i sponzori svakako su
dio naeg slavljenikog ozraja, a poziv predsjedniku Republike Turske, gospodinu Recepu Tayyipu Erdoanu, uvijek je otvoren i njegov
dolazak predstavljat e dodatno osvjeenje, radost i zadovoljstvo.
Kada smo kod turskog predsjednika Erdoana i angamana
Republike Turske u naoj zemlji, vane su jo dvije informacije vezane uz kulturnu suradnju i humanitarni angaman, koji je poeo
s pomoi poplavljenom stanovnitvu Gunje. Spomenut u samo
dvije institucije Institut JunusEmre i Turskaagencija za meunarodnu saradnju i koordinaciju TKA. Objasnite nam poblie poveani turski angaman u Hrvatskoj.
Po najavama Veleposlanstva Republike Turske u Hrvatskoj u
dogledno vrijeme biti e otvoren Institut Junus Emre, koji promie kulturu, znanost, tradiciju i obiaje. Imajui u vidu dobre i prijateljske odnose dviju zemalja Republike Hrvatske i Republike Turske ovakav centar sigurno e pomoi pribliavanju i razumijevanju razliitih kultura. Osobno sam sretan zbog toga, kao i zbog pojaanog humanitarnog rada TKA-e u Hrvatskoj, koji je posebno
doao do izraaja tijekom i nakon poplava u Slavoniji. Najveu i
konkretnu pomo tamonjem stanovnitvu dala je TKA, ona i dalje
u tom plemenitom naumu nastavlja.

Islamska zajednica moe i mora biti dio rjeenja, a


nikako dio problema Europe
Posljednjih godina esto ste izjavljivali kako hrvatski model
integracije islama moe biti uzor Europi, te da Republika Hrvatska ima najbolje rijeeno muslimansko pitanje u Europi. Kakav je
to, zapravo, hrvatski model za ureenje odnosa s islamom, odnosno Islamskom zajednicom, koji esto istiete u govorima irom
Europe i svijeta? S druge strane, to kranske zajednice u muslimanskim zemljama nemaju rijeeno, a moglo bi se implementirati iz hrvatskog modela?
Da, na inauguraciji i preuzimanju dunosti predsjednika Meihata i muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj rekao sam da Hrvatska
ima najbolji model ureenja odnosa sa islamskom zajednicom i da
isti moe posluiti kao primjer Europi u rjeavanju muslimanskog pitanja, ali i muslimanskom svijetu u rjeavanju kranskih manjina. Ta
reenica izazvala je veliku medijsku pozornost, ali i mnoge upite iz
europskih zemalja, kao i Vatikana. Model podrazumijeva jasno definirane pravne okvire djelovanja Islamske zajednice, koji su postignuti potpisivanjem Ugovora o specifinim odnosima izmeu Vlade Republike Hrvatske i Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Danas s distance od 14 godina poznavatelj Ugovora jer sam
bio u timu za pregovore oko istog, koordinator za njegovu implementaciju punih 10 godina i ove etiri godine kao odgovorna osoba
za njegovu provedbu s punim pravom i odgovornou mogu kazati da je on funkcionalan i da prua mogunost svakom muslimanu da ivi u punini svoje vjere islam. Imajui to u vidu, zato isto ne

VELJAA/OUJAK 2016.

ponuditi i drugima koji stalno prozivaju vlasti da nemaju vjerska


prava i slobode, kako na Istoku, tako i na Zapadu!? Smatrao sam i
smatram da smo duni poticati ovakva i slina rjeenja, a da imamo
kvalitetan ugovor koji moe posluiti ka temeljna osnova za donoenje slinog i prilagoenog potrebama i specifinostima odreenih zajednica i drutava. O tome sam imao prigodu razgovarati s
papom Franjom, u sreditu Europske unije s 27 veleposlanika EU, u
Washingtonu, na Konferenciji za islamsku suradnju, na mnogim
okruglim stolovima, kongresima i konferencijama diljem svijeta.
Biti u sretan ako uspijemo da bar jedna zemlja pokrene institucionalno ovo pitanje i rijei ga na slian nain.
Kako komentirate sarajevska miljenja da uzlazna meunarodna prepoznatost Islamske zajednice u Hrvatskoj, kao traenog
sugovornika za pitanja dravnog statusa islama u Europi, zadire u
ingerencije reisu-l-uleme Huseina Kavazovia? Da li je mogue
ostvariti koordinirano institucionalno djelovanje, na primjer, prema Bruxellesu, ali i ostalim europskim metropolama od znaaja
za bonjako-muslimanski narod?
Svaki muftija je produena ruka reisu-l-uleme, pa tako i ja. Na
model je prepoznatljiv i treba sluiti na ponos svima nama, poglavito reisu-l-ulemi jer moe s ponosom kazati da je Islamska zajednica otvorena za izgraivanje europskog drutva po mjeri svih njezinih graana. Islamska zajednica moe i mora biti dio rjeenja, a nikako dio problema Europe. Reisu-l-ulema ima model koji mu moe
posluiti kao urnek i treba ga kao takvog nametati Europi. Rijaset
Islamske zajednice pokrenuo je znaajne korake na ovom putu i
osobno oekujem i velike rezultate. U konsultacijama s reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazoviem sloili smo se oko temeljnih stratekih pitanja muslimana u Europi na kojima se trenutno radi. Institucionalno djelovanje mora zaivjeti u Europi i mi smo Rijaset i
Meihat najpozvaniji da na tome radimo, pri emu i imamo najvee razumijevanje svih relevantnih imbenika Europe.

Nikada nije, niti e biti doveden u pitanje odnos


Islamske zajednice u Hrvatskoj s Islamskom
zajednicom u BiH
esto ste u proteklim godinama bili u kontaktu s ljubljanskim
muftijom Nedadom Grabusom i sandakim muftijom Muamerom Zukorliem. Kakav je stav Ljubljane i Novog Pazara, odnosno
Islamske zajednice u Sloveniji i Srbiji, po pitanju odnosa s Rijasetom Islamske zajednice u BiH? Prije Vaeg odgovora ovdje bih
elio naglasiti stav, duboko vjerujem, veine Bonjaka muslimana: uz dravu Bosnu i Hercegovinu, Islamska zajednica je najvanija institucija bonjakog naroda i zato je pitanje njenog jedinstva jedno od najvanijih faktora samog opstanka naeg naroda.
Islamska zajednica u Hrvatskoj i ja, kao najodgovorniji nositelj
dunosti u njoj, komuniciramo i suraujemo sa svim predstavnicima drutveno-politikog ivota, vjerskih zajednica, a posebno muslimanskih zajednica koje dijele istu sudbinu s nama. Ustavom
Islamske zajednice u BiH status Meihata u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj je isti, te su nai zajedniki pogledi na nau nam jedinu zajednicu kao najvitalniji organizam koji nas okuplja u potpunosti isti.
elimo je graditi, jaati i na svaki nain doprinositi. Pozicije Meihata u Sloveniji i Hrvatskoj samo su velika prednost Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini jer imaju dvojicu muftija u Europskoj
uniji. To predstavlja snagu nae zajednice, ali i olakotne okolnosti
pribliavanja Bosne i Hercegovine europskom putu. Islamska zajednica slobodno moe kazati da je u Europskoj uniji, a reisu-l-ulema da je reisu-l-ulema Europe.

43

INTERVJU

Islamska zajednica u Hrvatskoj i ja, kao najodgovorniji nositelj dunosti u njoj, komuniciramo i suraujemo sa svim predstavnicima drutveno-politikog ivota, vjerskih zajednica, a posebno muslimanskih zajednica koje dijele istu sudbinu s nama.
Ustavom Islamske zajednice u BiH status Meihata
u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj je isti, te su nai zajedniki pogledi na nau nam jedinu zajednicu kao najvitalniji organizam koji nas okuplja u potpunosti
isti. elimo je graditi, jaati i na svaki nain doprinositi. Pozicije Meihata u Sloveniji i Hrvatskoj samo su velika prednost Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini jer imaju dvojicu muftija u Europskoj
uniji. To predstavlja snagu nae zajednice, ali i olakotne okolnosti pribliavanja Bosne i Hercegovine
europskom putu. Islamska zajednica slobodno moe kazati da je u Europskoj uniji, a reisu-l-ulema da
je reisu-l-ulema Europe.
Poetkom prosinca 2015. u tjedniku Slobodna Bosna objavljen je prilino uznemirujui lanak pod naslovom Muftiju za reisa islamska ili imamska zajednica. U njemu se navodi kako je
na 3. sjednici Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj, koja je odran nekoliko dana ranije, veinom glasova sabornika usvojen novi Statut, pri emu je autoritet reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovia po prvi put ozbiljno doveden u pitanje, te kako je posve
jasno da posljednje odluke sabornika u Hrvatskoj neminovno vode ka njihovoj autonomiji u odnosu prema bosanskoj ulemi. Navodno je veina sabornika odbila prijedlog da se naznai reisu-luleme Huseina Kavazovia kao vrhovnog muslimanskog poglavara. Va komentar?
Suvino je komentirati neutemeljene i insinuirane izjave pojedinaca, koji svojim nepromiljenim potezima i izjavama sigurno
nanose tetu Islamskoj zajednici u cjelini. Odgovorno mogu kazati da nikada nije, niti e biti doveden u pitanje odnos Islamske
zajednice u Hrvatskoj s Islamskom zajednicom u BiH, kao i duhovnim centrom u Sarajevu koga personificira vrhovni islamski poglavar reisu-l-ulema. Specifinosti koje ima Islamska zajednica u
Hrvatskoj, a temelje se na drugim pravnim okvirima i djelovanju
Islamske zajednice u Hrvatskoj, nailaze na razumijevanje i tu ne
vidim problema. Nikada se naim Statutom nije definirala pozicija
reisu-l-uleme, ve je ona definirana najveim zakonodavnim aktom Islamske zajednice, a to je Ustav, na kome smo zajedno radili i oko koga smo postigli konsenzus u pogledu jedne zajednice,
jednog poglavara, specifinosti zajednica izvan domovinskih zemalja itd. Hvala Bogu da je Islamska zajednica dovoljno zrela, a
rukovodstvo dovoljno mudro, da moe i zna prepoznavati istinu
od neistine.

Islamski kulturni centar u Sisku poetak radova


2016. godine
Na kraju razgovora elio bih Vam postaviti nekoliko pitanja za
koja sam osobno vezan i profesionalno i emotivno. Prije nekoliko tjedana pojavila se informacija o zabrani distribucije bonja-

44

kih i albanskih nacionalnih tiskovina u Islamskom centru u Zagrebu, meu njima i Preporodovog Journala. Navodno je zabrana
dola iz Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Kao elni ovjek
institucije koja je, navodno, donijela ovu zabranu moete li nam
poblie objasniti istinu u svemu tome?
To mi je prva informacija da je dolo do zabrane dijeljenja naih
glasila naem narodu. Osobno to osuujem, a poglavito to je netko zloupotrijebio ime Meihat koji nikada takvu mjeru nije izrekao.
ao mi je zbog toga. Osobno u zatraiti pojanjenje takve odluke i
zloupotrebe Meihata.
Jeste li zadovoljni s prezentacijom aktivnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj i BiH, odabirom i prezentacijom islamskih tema, te
analizama spornih pitanja od znaaja za muslimane na stranicama naeg asopisa?
Va i na asopis bogat je mnogim sadrajima koji mogu oplemeniti svakog tko ih ita. Dozvolit e te mi da ukaem i na ono s im
se ne slaem, a to je iznoenje prljavog vea i razni obrauni
putem vaeg medija. Journal je asopis za kulturu i on u svakom
svom slovu istu treba poticati i promovirati. Nadam se da se to
moe postii i na uljudniji nain ukazivati na propuste drugih.
Za kraj intervjua jedno lokalpatriotsko pitanje: to se dogaa s Islamskim kulturnim centrom u Sisku? 2006. godine kupljeno
je zemljite povrine oko 25.000 kvadratnih metara, a tri godine
kasnije usvojeno Idejno rjeenje. U meuvremenu je prolo skoro
sedam godina. Imate li informaciju kada bi mogla poeti izgradnja Sisake ljepotice?
Ja bih izrazio veliko zadovoljstvo da je kompletna dokumentacija privedena kraju i da ovih dana oekujemo potvrdu graevinskog
projekta, tj. graevinsku dozvolu, te da je u planu poetak radova,
nadamo se ve u ovoj jubilarnoj godini. Veliki posao je iza nas, a jo
vei ispred nas. Uz Boju pomo, angaman svih dobrih ljudi, vjernika i onih koji ele da se uvakufe u trajno dobro i to e se zavriti.
Neka ovo bude i poziv svima da se aktivno ukljue u pomaganje
ovog hajirli djela, koje e ostati kao trajno dobro i koristiti drugima
poslije nae smrti, ali i nama, ako Bog da, na Ahiretu. q

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BOSANSKI BAROMETAR

BOSNA I HERCEGOVINA PREDALA APLIKACIJU ZA LANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI

Optimizam bez pokria


Bosna i Hercegovina je predala aplikaciju za lanstvo u EU. Uradio je to sredinom veljae 2016. predsjedavajui Predsjednitva
BiH Dragan ovi, a sveana je ceremonija odrana u zgradi Vijea
EU u Bruxellesu.
ovi je aplikaciju predao nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu jer ova zemlja predsjedava Europskom unijom. Tom prilikom je istaknuo kako mu ini posebno zadovoljstvo
to da u ime stanovnika BiH, njenih konstitutivnih naroda i svih graana moe rei da je BiH sve uradila da bi predala kredibilan zahtjev za lanstvo u EU. S ponosom mogu vjerodostojno kazati da
smo pripremili sve ono to smo obeali u zadnjih godinu dana kako
bismo predali zahtjev za lanstvo u EU. Siguran sam da ovaj put
nije bio nimalo lak za sve nas, rekao je ovi.

Naglasio je kako e nam na tom putu trebati pomo prijatelja


iz Bruxellesa, ali da je bitno nae opredjeljenje. Dobit emo jednu
snagu kada naa pozitivna energija doe do izraaja, jer sve to
radimo trenutno radimo u jednom tekom socijalnom ambijentu.
Morat emo biti krajnje socijalno osjetljivi s jedne strane, a s druge
strane provoditi znaajne reforme kako bismo ojaali investicije u
BiH i poeli otvarati radna mjesta u realnom sektoru, kako bi mladi
ljudi vidjeli budunost u BiH, naglasio je ovi.
Takoer, kazao je kako e BiH uiniti sve da zatiti domau proizvodnju i da je to mogue uz prihvatanje europskih standarda. Mi
smo konano razumjeli da nismo mi ti koji postavljaju uvjete EU,
rekao je ovi. Jo jer dodao kako BiH ima nejasnoa samo u vezi sa
dva poglavlja, a da bi sva ostala mogla jasno definirati odmah.

Europska unija e pomoi BiH

BiH predala aplikaciju za lanstvo u EU


(Dragan ovi, Bert Koenders i Federica Mogherini)
Koliko je tono da je BiH uradila ba sve to je trebala, pokazat e
se prilikom odluke o (ne)prihvaanju kandidature, no ovi je naglasio da se nada pozitivnom odgovoru EU kako bi BiH ve sljedee godine dobila status kandidata. On je rekao da njegovu zemlju eka
mnogo posla, kako na planu vanjske politike, tako i na planu sreivanja unutranjih prilika, prije svega poboljanje ekonomskih i socijalnih prilika. Dodao je da su EU i NATO opredjeljenje BiH kada se radi
o vanjskoj politici te da Europa nema alternativu. Najavio i da e ova
godina biti godina velikih reformi za BiH te je izrazio nadanje da e
BiH sustii svoje susjede na putu ka EU. Mnogi nisu vjerovali, traili
su elemente zavjere, ali ja sam siguran. Povratka vie nema i BiH
mora stii istone susjede na europskom putu. Uvjeren sam da je
naredni korak ve u lipnju poziv za aktiviranje Akcijskog plana za NATO, to e poslati dodatnu poruku, rekao je ovi.
On je uputio je poziv svojim kolegama politiarima u BiH da
nastave ka europskom putu i da strateko opredjeljenje za euroatlantske integracije ne mijeaju s aktivnostima unutranje politike.
Ovo je dodatno ohrabrenje da u narednih mjesec dana zavrimo i
priu o izbornom zakonu u BiH. Mnogi sumnjaju da mi to moemo
napraviti, ali ja sam uvjeren da emo time poveati nau vjerodostojnost i da emo u narednih nekoliko mjeseci dobiti pozitivno
miljenje iz Bruxellesa te s pravom naredne godine planirati na
kandidatski status", rekao je ovi.

VELJAA/OUJAK 2016.

Bert Koenders, ministar vanjskih poslova Nizozemske, istakao


je injenicu da je BiH na putu reformi, to je vano za sve njene
graane. On je pozdravio usvajanje Reformske agende i Akcionog
plana izrazivi nadu da e se zadrati pozitivan reformski kurs. Rad
na Reformskoj agendi je neophodan kako bi EU razmotrila aplikaciju BiH za lanstvo u EU. Vijee ministara EU e se BiH obratiti onda
kada se vidi da je napravljen znaajan napredak u provoenju Reformske agende", rekao je on.
Koenders je, nakon predaje aplikacije, rekao da je ovo krasan
trenutak i da mu se raduje te je estitao Bosni i Hercegovini. Poruio je i da e Predsjednitvo EU uiniti sve kako bi aplikacija bila
prihvaena. Budite uvjereni da e i Vijee Europe uiniti sve kada
vidi da je uinjen napredak. Sada je na BiH da ostvari napredak u
reformama. Prema tome, budunost BiH je u vaim rukama u bliskoj suradnji sa nama, rekao je Koenders.

Denis Zvizdi, Federica Mogherini i Johannes Hahn


Federica Mogherini, europska komesarka za vanjsku politiku,
istakla je da EU rauna na BiH, kao i da e joj EU pomoi na tom
putu. Ovo su zaista dobre vijesti danas. Dobra vijest je da je aplikacija rezultat napornog rada, rekla je Mogherini.

45

BOSANSKI BAROMETAR
I Johannes Hahn, europski komesar za susjedstvo i pregovore o
proirenju, pozdravio je usvajanje mehanizma koordinacije, poruivi da graani BiH zasluuju lanstvo u EU. Oni ovo zasluuju i mi
ovo moramo raditi za njih", rekao je Hahn napomenuvi da je ovo
poetak napornog rada.

Prijem u Europskom parlamentu


Povodom aplikacije BiH skupina hrvatskih eurozastupnika iz vie zastupnikih klubova organizirala je sveani prijem u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu. Prijem su organizirali Andrej
Plenkovi, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, Tonino Picula, predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH, Dubravka uica, potpredsjednica Izaslanstva za odnose s BiH, Jozo Rado, lan Izaslanstva za odnose s BiH, Cristian Dan Preda, izvjestitelj EP za BiH i Davor Ivo Stier, lan Izaslanstva za odnose s BiH.
Brojnim okupljenim zastupnicima Europskog parlamenta, diplomatima, ministrima, povjerenicima Europske komisije obratili
su se organizatori prijema, zatim predsjednik predsjednitva BiH
Dragan ovi, koji je zahvalio hrvatskim europarlamentarcima na
njihovu doprinosu u pribliavanju BiH Europskoj uniji. Prisutnima
se obratio i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kova, koji je izrazio snanu potporu hrvatske Vlade Bosni i Hercegovini na njezinu putu prema EU-u.
Domaini prijema pozdravili su podnoenje zahtjeva za lanstvo BiH u Europskoj uniji kao kljuan i pravodoban iskorak BiH.
Naglasili su kako je Bosna i Hercegovina ovim inom potvrdila ambiciju da postane lanica EU, a Unija je sa svoje strane potvrdila da
je BiH visoko na listi prioriteta EU.
Europarlamentarci su podrali napore za nastavak provoenja reformi na svim razinama u zemlji, kao i institucionalnih promjena koje bi
omoguile ekonomski i drutveni razvoj zemlje, uz osiguravanje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, kao i ostalih graana - na crti stajalita usvojenih u ranijim rezolucijama EP o BiH. Posebno su pozdravili
odluke Vijea ministara BiH o usvajanju pregovarake pozicije za prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju nakon ulaska Hrvatske u
EU kako bi se zadrala tradicionalna trgovina, kao i uspostava funkcionalnog koordinacijskog mehanizma za suradnju s institucijama EU.
Zastupnici oekuju da Nizozemska, kao predsjedavajua lanica
Vijea, stavi na dnevni red razmatranje zahtjeva BiH za lanstvo u
EU, te da Vijee donese odluku o nalogu Europskoj komisiji da pripremi Miljenje o podnesenom zahtjevu s ciljem stjecanja statusa
kandidata i posljedino otvaranja pregovora o pristupanju u EU.
Skupu su, meu inima, prisustvovali povjerenici Europske komisije Johannes Hahn i Neven Mimica, ministar vanjskih poslova
BiH Igor Crnadak, predsjednik vanjskopolitikog odbora Europskog
parlamenta Elmar Brok, visoki predstavnik meunarodne zajedni-

46

ce u BiH Valentin Inzko, nekoliko saborskih zastupnika, diplomati i


brojni drugi uzvanici.

BiH nije ispunila uvjete


Meutim, da e biti potekoa u dobivanju kandidacijskom statusa upozorili su vrlo brzo mnogi, a meu njima i veleposlanica
Francuske u BiH Claire Bodonyi. Ona je istaknula kako predsjednik
Francuske Francois Hollande jo prije dvije godine dao podrku budunosti BiH u EU. Svojevremeno je primio i sva tri lana Predsjednitva BiH u Parizu i to je bilo prvi put da francuski predsjednik
primi u posjetu lanove Predsjednitva BiH. Meutim, naglasila je,
ministri vanjskih poslova drava EU postavili su odreene uvjete
pred BiH. Ti uvjeti su mehanizam koordinacije svih nivoa vlasti u
BiH, zatim prilagoavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju
(SAA) i nastavak reformi u BiH. Aplikacija e biti kredibilna kad se
ispune ovi uvjeti, a ja mislim, da bi se to postiglo, treba se jo raditi.
Meutim, nema sumnje u to da e Francuska, kad se ti uvjeti ispune, s velikim zadovoljstvom podrati BiH na njenom europskom
putu, rekla je veleposlanica i time stavila do znanja da, usprkos
izjavama zvaninika u BiH jo nisu zadovoljeni uvjeti Europske unje.

Jurriaan Kraak i Bakir Izetbegovi


Na to je upozorio i veleposlanik Nizozemske u BiH Jurriaan Kraak
u intervjuu danom za portal Klix.ba, koji je kazao da u Vijeu EU ne
postoji suglasnost o aplikaciji BiH jer nisu ispunjeni kljuni uvjeti. On
je izrazio posebnu zabrinutost zbog toga to ne vidi urgentnost bosanskih vlasti da se zgrabi ono to je moda posljednja prilika kako
bi se uhvatio korak s ostatkom Europe. Predlaganje i priprema rasprave o vjerodostojnosti aplikacije mogli bi, na primjer, biti sljedei
koraci u procesu pristupanja BiH. Sastanak Vijea za ope poslove na
kojem ministri vanjskih poslova lanica EU razgovaraju o temama
kao to su proirenje, bit e mjesto i vrijeme za takvu raspravu. Ali
odluka da se odri ta rasprava se donosi konsenzusom. U Amsterdamu je 11. i 12. travnja odran neformalni sastanak Vijea za ope
poslove. BiH aplikacija za lanstvo nije bila na dnevnom redu, to mi
daje razlog da vjerujem da u ovom trenutku jednoglasnost meu 28
lanica Vijea jo uvijek nedostaje, rekao je Kraak.
Dodao je da je ve due vremena dobro poznato kako je potrebno ispuniti i dva preduvjeta da bi se aplikacija smatrala kredibilnom,
a koji su navedeni u zakljucima sastanka Vijea za ope poslove od
15. prosinca 2015. Jasno je da se ne slau sve zemlje EU da je BiH
ostvarila potrebni znaajni napredak, niti je Komisija uvjerena da je
BiH ostvarila dovoljan napredak do sada. Oni ekaju da BiH pokae
opipljive rezultate u provoenju socioekonomskih reformi, kako bi
se ova zemlja transformirala u odrivu demokraciju sa otpornom
ekonomijom i da se neto uradi po pitanju nepravde i nejednakosti u
bosanskohercegovakom drutvu, kazao je Kraak.

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BOSANSKI BAROMETAR
Posebno je istaknuo da bi pored dokazivanja znaajnog napretka, uspostava funkcionalnog mehanizma koordinacije razliitih domaih pozicija prije interakcije sa EU, te potpuna adaptacija poglavlja o trgovini iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, znaajno
poboljali anse da BiH aplikacija krene naprijed. Ali svi koji prate
vijesti e primijetiti da su od kraja prosinca 2015. razni politiari obeali da je dogovor o koordinacijskom mehanizmu koji odgovara potrebama BiH samo pitanje dana. Nismo ga jo vidjeli. Dakle, smatrajte taj uvjet neispunjenim. Ista pria vai i za potpunu adaptaciju
poglavlja o trgovini iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Razumijem da je razrada detalja sada u rukama strunjaka iz Bruxellesa i
njihovih bosanskohercegovakih kolega i da je naredna runda tehnikih konsultacija predviena za kraj travnja. Ovaj preduvjet izgleda
ostvariv, moda u roku od nekoliko tjedana a ne mjeseci, pod uvjetom da ne doe do politikog uplitanja, rekao je Kraak.
On je upozorio da vrijeme prolazi, a vlasti u BiH misle da su
apliciranjem postigli mnogo. Politikim diskursom danas dominira
prepirka oko izbornih zakona, najnovija intriga stranakih politika,
te ratovanje spomenicima, isto kao to je i prije bio sluaj. Neizbjeno, moj zakljuak mora biti da Bosna i Hercegovina nije ispunila uvjete koje je postavilo Vijee da bi odralo raspravu sa zemljama lanicama o kredibilitetu aplikacije, istie Kraak.
Kazao je da se tu ne zavrava pria jer je prosljeivanje aplikacije Komisiji sa formalnim zahtjevom da pripremi miljenje o osnovanosti ambicije BiH za lanstvo u EU samo jedan od moguih ishoda takve rasprave. To bi mogao biti trenutak kada e se od Komisije traiti da Bosni i Hercegovini uputi sada ve poznati upitnik.
Jedno od prvih pitanja na tom upitniku e biti: koliko stanovnika
ima BiH u ovom trenutku? Odgovor da je prije 25 godina bilo 3,8
milijuna nee biti dovoljan, kazao je Kraak.
Svoju je zabrinutost za nastavak postupka kandidacije podijelio
s bosanskom javnou: S obzirom veliinu i teinu izazova, brine
me da, ak i nakon historijskog trenutka predaje aplikacije za
lanstvo u EU, jo uvijek nema pravog osjeaja urgentnosti, nema
ni traga od masovne mentalne mobilizacije da se zgrabi ono to je
moda posljednja prilika u dugo vremena i da se uhvati korak s
ostatkom Evrope. Nema politiara koji putuju kroz zemlju kako bi
svojim biraima prodali, objasnili i zagovarali reformsku agendu.
Jer, provoenje reformi e promijeniti ivote mnogih u BiH koji su
navikli na predvidljivost i lanu sigurnost prouzrokovanu desetogodinjom stagnacijom, zakljuio je Kraak.

Christian Hellbach
Slino njemu rekao je za sarajevsko Osloboenje i njemaki
veleposlanik u BiH Christian Hellbach. Oito mnogi vjeruju da je
optimizam ovia i ostalih u bosanskoj vlasti bez pokria. q
Edis FELI

VELJAA/OUJAK 2016.

RADONIA MALO HAPSE PA PUSTE


Ve smo pisali da je u sijenju 2016. uhapen Fahrudin Radoni,
bosanskohercegovaki medijski tajkun i predsjednik Stranke za bolju
budunost (SBB), koja je ula u koaliciju sa SDA. Radoni je u pritvoru
proveo od 29. sijenja do 19. veljae, kada je puten uz mjere zabrane. No nakon to je prekrio mjere zabrane, na prijedlog Dravnog
tuilatva poetkom oujka 2016. odreen mu je ponovo pritvor jer je
napustio mjesto boravita (kunog pritvora) i kontaktirao s medijima.
Pritvor moe trajati najdue dvije godine ili do nove odluke Suda BiH.
Sud BiH je 15. veljae potvrdio optunicu protiv Radonia zbog
ometanja rada pravosua i davanja koristi za trgovinu utjecajem. Zajedno s njim, optuen je i njegov stranaki kolega Bakir Dautbai, te
Bilsena ahman i Zijad Hadijahi.

Fahrudin Radoni (u sredini) na roitu u Sudu BiH


Na roitu na kojem je iznesen prijedlog Tuilatva, tuitelj Emir Neradin je kazao da je Radoni prekrio mjere zabrane odmah po putanju iz
pritvorske jedinice kada je kontaktirao s novinarima i govorio o okolnostima koje se odnose na postupak. Po tvrdnji tuitelja, mjere je prekrio i time
to je boravio na slavlju prireenom u Avazovom tornju povodom putanja
iz pritvora. Radoniev odvjetnik Asim Crnali tokom roita je kazao da su
to slabi argumenti Tuilatva i ustvrdio da Radoni nije u cijelosti poznavao
sadraj sudskog rjeenje o putanju iz pritvora u momentu kad je kontaktirao s novinarima. Sadraj cijelog sudskog rjeenja nije znao ni kada se potom na nekoliko minuta pridruio slavlju u Avazovom tornju, kazao je Crnali. To je potvrdio i Radoni u svom iskazu i dodao da je ovdje rije o
uobiajenoj tendencioznosti Tuilatva prema njemu. Kako se izrazio, cilj
Tuilatva BiH je da on za 25 do mjesec dana iz pritvorske jedinice svjedoi
u procesu koji se vodi na Kosovu protiv Nasera Keljmendija.
Sud je, naveli smo, ipak prihvatio argumente Tuilatva pa je Radoni ponovo priveden u pritvorsku jedinicu. U njoj e ostati neto due od
mjesec dana kada e ga Sud ponovo pustiti da se brani sa slobode. Naime,
sredinom travnja 2016. Sud je prihvatio argumente njegove obrane, ali je
donio i mjere zabrane. Njemu je zabranjeno naputanje mjesta boravita
(Kantona Sarajevo) i putovanja (uz privremeno oduzimanje putnih isprava i zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao i koritenja osobne iskaznice za prelazak dravne granice Bosne i Hercegovine. Mjere zabrane
odnose se i na sastajanja s odreenim osobama te se u tom cilju optuenom zabranjuje sastajanje sa svim svjedocima koji su predloenih u optunici Tuilatva BiH, kao i pribliavanje tim svjedocima na udaljenosti
manjoj od 100 metara; kontaktiranje i sastajanje s suoptuenim u ovom
krivinom predmetu; optuenom se zabranjuje da s drugim licima razgovara o ovom krivinom postupku odnosno o injenicama koji se odnose
na ovaj krivini postupak, osim sa svojim odvjetnicima. Takoer, Radoni
ima obavezu javljanja policiji u mjestu prebivalita jednom tjedno.
Izreene mjere zabrane mogu trajati dok za tim postoji potreba
odnosno do drukije odluke Suda, a kontrola opravdanosti obavljat e
se svaka dva mjeseca. U sluaju da optueni prekri izreene mjere
zabrane, moe mu se odrediti mjera pritvora.
Tako je Radoni napustio pritvor i time uzvratio Tuilatvu koje ga
je uspjelo vratiti iza reetaka poetkom oujka. to e biti za dva mjeseca kada u Sudu budu preispitivali Radonievo ponaanje na slobodi,
vidjet emo. No injenica je da je ovakav razvoj dogaaja utjecao na
odnose u koaliciji SDA SBB, iako to iz te dvije stranke negiraju, jer su
doli u fazu da nitko nikom ne vjeruje, odnosno da podmeu jedni drugima i preko dravnih institucija. Na kraju krajeva, ti odnosi su takoer
prepreka u zahtjevnim reformama na putu BiH u EU. q

47

BOSANSKI BAROMETAR

GRAD NA NERETVI KAO SIMBOL OTPORA AGRESORIMA I PODJELI BOSNE I HERCEGOVINE

Za prijedlog SDA palac dolje!


Hoe li se Mostar podijeliti na dvije opine bonjaku i hrvatsku ili e biti jedinstveni grad, pitanje je koje ne samo da okupira
bosanskohercegovaku javnost, nego se ini da se preko tog lijepog i napaenog grada lome koplja budue ustavne strukture Bosne i Hercegovine. SDA je u oujku 2016. iznijela prijedlog o takvoj
podjeli Mostara. Pri tom je zanimljivo kako se se uloge promijenile.
Odmah poslije rata HDZ-ovi ekstremisti bili su za podjelu Mostara,
dok je SDA smatrala da mora ostati jedinstven. U meuvremenu,
kako se u Mostar doseljavalo sve vie Hrvata, pripadnici te nacije
su postali najbrojniji u tom gradu pa smo danas doli u situaciju da
se HDZ BiH bori za cjeloviti Mostar, a SDA za podjelu.

Hoe li Mostar biti podijeljen?


Razlog ovakvih kopernikanskih obrata u ove dvije stranke lei u
injenici da su SDA i HDZ BiH zapravo sestrinske stranke jer one
nikako drukije niti ne mogu funkcionirati nego na temelju nacionalne ideologije ili, ako hoete, ideologije torova. HDZ BiH se zalae za jedinstveni Mostar ne zbog toga to bi svi graani u njemu
bili ravnopravni, nego zato to je isprao mozak velikom broju Hrvata koji e glasati za tu, u osnovi velikohrvatsku stranku, jer misle da
je HDZ ta politika snaga koja e jedina zatititi Hrvate. U takvoj
gotovo pa totalitarnoj atmosferi veliki broj Hrvata glasa za HDZ
BiH, a kada bi Mostar bio jedinstven grad HDZ bi imao vlast.
Na sesiji mostarskih intelektualaca, koju je organizirao Fatmir
Alispahi, jedan od sudionika bio je i Milan Jovii, koji je rekao kako
je poslije rata bio na listi za jedinstveni Mostar te da su mu zbog toga
prijetili pristalice HDZ-a. Sada HDZ nudi neku svoju verziju jedinstvenog Mostara, ironino zakljuuje Jovii. Naravno, nema govora da bi takav jedinstveni Mostar bio grad ravnopravnih graana.
On ve vie od 20 godina ionako nije grad ravnopravnih graana jer kad govorimo o Mostaru, vrlo esto zaboravljamo na jednu
tunu, pa moemo rei i traginu injenicu, a ta je da su u Mostaru
Srbi graani drugog reda u odnosu na Bonjake i Hrvate. To da je
Mostar i srpski grad malo tko vie i spominje, a treba podsjetiti da
Srbi i svi ostali graani imaju jednako pravo na Mostar, kao i Bonjaci i Hrvati.

48

Ratna linija granica


SDA se pak nije poslije rata borila za Mostar kao jedinstven
grad da bi sauvala njegov multietniki karakter, nego joj je Mostar
uvijek bio prije svega moneta za potkusurivanje u situacijama kada
je HDZ BiH trebao popustiti na jednoj strani, a SDA u Mostaru.
Osim toga, tada je Bonjaka bilo toliko da je SDA mogla igrati vrlo
jaku ulogu u mostarskoj vlasti, no da bi ona bila u vlasti, morala je
igrati dvostruku ulogu: lano se zalagati za multietninost, a stvarno plaei Bonjake kako ih samo SDA moe zatititi. No rastom
broja Hrvata SDA je polako gubila Mostar kao monetu za potkusurivanje pa je Ashdownovim nametnutim statutom grad podijeljen
na hrvatski i bonjaki dio, i to je jedino to titi pozicije SDA u tom
gradu, i od njih ne odstupaju. SDA praktino nikad nije bilo briga za
multietniki karakter Mostara, kao niti Bosne i Hercegovine, a razlog zato u ovom trenutku nema rjeenja za Mostar je taj to sve
sve gleda kroz nacionalnu prizmu jer je to jedini nain da ove dvije
stranke, kompromitirane borbom za etniku podjelu BiH, opstanu
na bosanskohercegovakoj politikoj sceni. No da vidimo to to
konkretno nude ove dvije egoistine stranke.
Najprije recimo da je Mostar do sada imao specifina izborna
pravila koja je 2004. godine donio tadanji visoki predstavnik
Paddy Ashdown kako bi ujedinio Mostar. U Gradsko vijee Mostara
biralo se maksimalno po 15 Hrvata i Bonjaka, etvoro Srba i jedan
iz reda ostalih. HDZ-ovci su bili nezadovoljni takvim rjeenjima jer
glasovi Bonjaka vrijede vie od glasova Hrvata u Mostaru, pa su
njegovi delegati u Domu naroda Parlamentarne skuptine BiH
2011. pokrenuli apelaciju na Ustavnom sudu BiH. Sud je zatim naloio Parlamentarnoj skuptini BiH da promijeni dio Izbornog zakona BiH, o nainu izbora vijenika u Gradsko vijee Mostara na nain
da se ujednai vrijednost glasova biraa iz est bivih izbornih podruja. Zbog nemogunosti dogovora oko tih izmjena, lokalni izbori
2012. godine u Mostaru nisu odrani. Naime, posljednji lokalni iz-

Bakir Izetbegovi (SDA) i Dragan ovi (HDZ BiH)

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BOSANSKI BAROMETAR
bori u Mostaru odrani su 2008., a kako je Ustavni sud BiH ponitio
dio Izbornog zakona vezano za Mostar, nakon isteka mandata zastupnicima biranim 2008. Gradsko je vijee rasputeno, a jedinu
vlast predstavlja gradonaelnik Ljubo Beli.
Prema SDA-ovom prijedlogu, budua bi granica dviju mostarskih opina Stari grad (bonjaka) i Novi grad (hrvatska) bila nekadanja ratna linija razdvajanja, a one bi ujedno bile i, to je posebno vano za etniku SDA, izborne jedinice. Opinama bi pripale sve
nadlenosti, a gradu protokolarne. HDZ BiH je protiv opina, a ponudio je tri izborne jedinice u Mostaru, ali i formiranje Komisija za
gradska podruja kojima bi se dala odreena ovlatenja.
Osmislili smo model za Mostar koji bi sauvao jedinstven grad,
imao jednog gradonaelnika, jedan budet, jedinstvenu administraciju i unutar toga jednu posebnu podjedinicu koja bi pomogla
Bonjacima, odnosno Hrvatima da imaju dio lokalne samouprave
za koju su zainteresirani, izjavio je za medije predsjednik SDA Bakir Izetbegovi.
U tom bi se smislu, kako je najavio ovi, u paketu moglo rjeavati pitanje Sejdi Finci, odnosno pitanje tzv. hrvatske izborne
jedinice i pitanje Mostara. Lider HDZ-a BiH Dragan ovi najavio je
da e vrlo brzo biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH koje se
tiu grada Mostara i presude Sejdi Finci, pa je pitanje da li su
SDA i HDZ BiH ve dogovorili model za Mostar. No u intervjuu danom za portal Klix.ba srpski lan Predsjednitva Mladen Ivani posvjedoio je da su odnosi izmeu Izetbegovia i ovia zahladnili
jer ne poputaju jedan drugom, a kao razlog Ivani vidi u tome to
se obojica boje reakcija svoga birakog tijela.
Ovom je izjavom Ivani praktino potvrdio to to piemo, da
samoproglaene nacionalne lidere Izetbegovia i ovia, kao i njihove stranke, praktino nije briga hoe li Mostar biti jedinstven ili
ne, kao ni to hoe li BiH biti jedinstvena bez ilegalnih entiteta, nego
im je samo vano da ouvaju svoje birako tijelo u toru kako bi suvereno vladali svoj etnonacionalnim feudima.
Emir Zlatar, generalni sekretar Vijea kongresa bonjakih intelektualaca, za TV1
je rekao kako je bio okiran
time da se SDA usudila takav
prijedlog uope iznijeti u javnost. Poteno da kaem, bio
sam iznenaen da je Gradski
odbor SDA Mostara izaao sa
prijedlogom sa dvije optine,
a onda je izala gospoa Borjana Krito (HDZ BiH) i spoitala SDA-u da predlau podjelu Mostara. Potpuno nevjerojatan splet izjava i naina da
Emir Zlatar
se rijei pitanje Mostara. Mislim da su ok doivjeli ne samo Mostarci, bez obzira koje su vjere
ili nacije, nego i svi ljudi koji BiH doivljavaju kao svoju domovinu i
koji je vole, da je jedan takav prijedlog mogao izai. Ono to me je,
sa druge strane ohrabrilo jeste da je potpredsjednik SDA Safet Softi odbacio tu inicijativu i tu ideju te rekao da je to nekakav radni
materijal. Ono to je znaajno u ovoj fazi jeste da se, ini mi se,
rukovodstvo SDA ogradilo od takvih prijedloga, koji jesu ili nisu,
zaista vie ne znam, prijedlozi gradskih odbora ili su oni i prijedlozi
ljudi iz vrha SDA. To je ostalo nejasno, ali je jako znaajno da su se
oni ogradili od jedne takve ideje. To je potpuno neprihvatljivo rjeenje, rekao je Zlatar.

VELJAA/OUJAK 2016.

Prijedlog SDP-a i DF-a


No kako smo vidjeli, nije to bio samo nekakav nacrt mostarske
SDA jer je i Izetbegovi branio taj prijedlog. Prije e biti da je mostarskoj SDA iz sarajevske centrale instruirano u kom smjeru e ii
SDA-ov prijedlog jer je pitanje Mostara previe vano da bi ga pisali samo u mostarskom ogranku stranke.
Iz opozicije stiu otre reakcije na pregovore SDA i HDZ BiH, a
posebno na prijedlog o podjeli grada. Grad Mostar nalazi se pred
definitivnom podjelom na bonjaki i hrvatski geto koji e dijeliti
Neretva. Takav Mostar postao bi Istoni i Zapadni Berlin 21. stoljea i bio bi to jedini grad u Europi koji je formalno podijeljen po etnikom principu, poruili su iz SDP-a BiH. Demokratska fronta eljka Komia takoer je odluno odbacila SDA-ov prijedlog, kao i svi
drugi koji generalno gledajui odbijaju podjelu Bosne i Hercegovine i zalau se za ukidanje entiteta. SDP i DF su iznijeli svoj prijedlog
rjeenja krize u Mostaru koji je ve spomenuti intelektualac Emir
Zlatar ocijenio kao jedan od najboljih.
Mirsad Mei, predsjednik Kluba poslanika SDP-a u
Predstavnikom domu Parlamentarne skuptine BiH, rekao je da bi Opinsko vijee
Mostara brojalo 35 vijenika,
pri emu nijedan narod ne
moe imati vie od 15 vijenika bez obzira na rezultat, dok
konstitutivni narodi moraju
imati najmanje etiri, a ostali najmanje jednog vijenika.
Ostatak Opinskog vijea bi se
popunjavao po redoslijedu
Mirsad Mei
koji je utvren brojem glasova. Ove su dvije stranke uputile prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH u parlamentarnu proceduru. U njemu
se predvia da Mostar bude jedna gradska zajednica koja bi samo
za odravanje izbora bila organizirana u sedam izbornih jedinica.
Mei je pojasnio da bi jednu izbornu jedinicu predstavljala centralna gradska zona, a ostale one koje su postojale kada je Mostar funkcionirao u est zasebnih opina.
Precizirao je da bi se iz centralne gradske izborne jedinice birao
jedan vijenik, iz gradskih podruja Mostar-Jug, Mostar-Jugoistok i
Mostar-Sjever po tri, iz gradskih podruja Mostar-Stari Grad i Mostar-Zapad po sedam, a iz gradskog podruja Mostar-Jugozapad
biralo bi se 11 vijenika. Mei je kazao da bi takvim izborom Opinskog vijea bilo omogueno funkcioniranje Mostara kao jednog
grada bez ikakvih podjela, a za izbor gradonaelnika bi postojala
jedinstvena lista pri emu bi gradonaelnik bio onaj koji ima najvie
glasova, a slijedea dva kandidata s najveim brojem glasova bi bili
dogradonaelnici, uz uvjet da gradonaelnik i dogradonaelnici ne
mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih. SDP i
DF su pozvali sve poslanike Predstavnikog doma Parlamentarne
skuptine BiH da bez politikanstva usvoje ovaj zakon, te naveo da
je on ustvari prijedlog nevladine organizacije Centar za mir i multietniku suradnju iz Mostara, koji su SDP i DF prilagodili potrebama
zakonske regulative. Mei je rekao da je ovo pokuaj da izbori u
Mostaru konano budu odrani i da bude provedena odluka Ustavnog suda Federacije BiH o ukidanju diskriminacije u Mostaru, kao i
da je ovaj prijedlog za sada jedini koji je upuen u parlamentarnu
proceduru. Izbori e biti raspisani 4. svibnja i nakon toga ne moe

49

BOSANSKI BAROMETAR
biti izmjena zakona, to bi znailo da izbori u Mostaru ponovo nee
biti odrani. Kome bi to odgovaralo, zajedno emo svjedoiti, zakljuio je Mei.
I Koordinacijski odbor srpskih organizacija u Mostaru usprotivio se podjeli toga grada na veinski bonjaki i hrvatski dio, te su
pozvali predstavnike vlasti i meunarodne zajednice da uvae stajalita srpske zajednice u tom gradu. Koordinacijski odbor srpskih
organizacija je jasnog stava da je za Srbe neprihvatljivo bilo kakvo
rjeenje koje podrazumijeva podjelu Mostara. Mostar mora ostati
jedna izborna jedinica, navodi se u priopenju Odbora. Podsjetili
su da su izradili prijedlog ustroja Mostara i izbornih pravila. Pojasnili su da bi se institucionalna zatita triju naroda ostvarila uvoenjem dvojice dogradonaelnika, koji bi uz gradonaelnika bili iz tri
razliita konstitutivna naroda te da se u Gradskom vijeu uvede
Klub naroda.
Iz Ureda visokog predstavnika priopili su da se dijalog mora
nastaviti te da nema podjele Mostara. No kako se sve manje nazire
rjeenje za grad Mostar jer su svi dosadanji prijedlozi odbijeni s
obje strane kljunih stranaka u ovome procesu, iz SDA su pozvali
OHR da donese odluku o odravanju ovogodinjih izbora u Mostaru, ukoliko ne doe do dogovora. Ono to meunarodna zajednica ne moe podrati jeste podjela Mostara. U posljednjem Komunikeu od 2. prosinca 2015. Upravni odbor Vijea za provedbu mira
(PIC) podsjetio je organe u BiH na njihovu obvezu da uspostave izborni sustav za Mostar, u skladu s odlukom Ustavnog suda, to jo
nije provedeno. On je naglasio i kljuni princip, koji su potvrdile i
politike stranke, da Mostar mora ostati jedinstvena, koherentna,
multietnika jedinica lokalne samouprave, s odreenom razinom
lokalne nadlenosti/uprave ispod razine grada, istaknuli su iz
OHR-a.

Mostar je prevaan da bi pao!


Mostar je simbol bosanskohercegovakog otpora agresorima,
ali i simbol otpora nastavka podjele BiH danas. Mostar je prevaan
da bi pao jer na Mostaru e se graditi novi modaliteti odnosa u BiH.
Podijeli li se, bit e to probni balon da se vidi kako e javnost reagirati u sluaju podjele BiH. Ali ne samo to. Sutra e HDZ BiH traiti da
se podijeli Travnik, Biha, Tuzla jer e ii s tim argumentom da
su oni dali Bonjacima pola Mostara. A nita niti su dali niti daju jer
je Mostar bonjaki, onoliko koliko i hrvatski i srpski. Ostane li pak
jedinstven, bit e to trenutna pobjeda antibosanskohercegovakog
HDZ-a BiH, no dugorono pobjeda bosanskohercegovakih patriotskih snaga. Zato, za prijedlog SDA palac dolje! q
Edis FELI

50

ORUEVI: TKO JE PRODAO MOSTAR?


Safet Oruevi, bivi gradonaelnik Mostara i sadanji direktor
mostarskog Centra za mir i multietniku suradnju, dao je intervju
Dnevnom avazu u kojem kae da je etniki podijeljen Mostar, s razdvojenom djecom u kolama, grad u kojem se u svakom trenutku moe ponoviti sukob sa tekim posljedicama, i to po cijelu BiH, te bi te
dvije opine u Mostaru, pogotovo ova istona, bile uvod u nestanak
Bonjaka u Hercegovini. Prenosimo dio intervjua.

Safet Oruevi
ORUEVI: Ta opina bi bila krajnja granica bonjakog entiteta.
Nemojmo Mostar i Hercegovinu gledati kroz neija dva politika mandata kroz etiri ili osam godina. Gledajmo naprijed tri ili etiri godine.
DNEVNI AVAZ: ta moete rei o prijedlogu Stranke demokratske
akcije? Neki tvrde da se radi o podjeli Mostara?
ORUEVI: Nisam upoznat sa svim detaljima ovog prijedloga, ali
prema ovom to vidim iz medija on ukljuuje podjelu po ratnoj liniji na
dvije optine od kojih je jedna bonjaka a druga hrvatska. Ne
mislim se ni sa kim prepirati niti voditi politike borbe, ali vidim grad
definitivno drugaiji nego SDA i HDZ. Nije vano da li je jedna ili vie
opina, vano je da nikakve granice ne idu ratnim linijama, nego da
ekonomski princip bude jedini, a ne etniki. A to je stvar dogovora
svih politikih faktora a ne dvije stranke.
Po meni, HDZ ne moe dobiti tzv. normalni grad na principu jedan
ovjek - jedan glas kao to nije sluaj ni u Federaciji, ni na dravnom
nivou, jer je Mostar grad pod Dejtonskim principima i dok je Dejtonskog ustava, to se moe promijeniti samo dogovorom. To treba da zna
i SDA, da ne moe i ne smije podijeliti grad u dvije opine i izgubiti
specijalni status Mostara utemeljen Dejtonskim sporazumom.
Mostarskim Bonjacima treba ravnopravnost odluivanja, a ne
teritorijalne podjele bilo gdje u BiH. Grad ponovo treba da ima, kao
to sam ja ostavio iza sebe, gradonaelnika i dogradonaelnika ili dva
gradonaelnika, kao i predsjednika Gradskog vijea iz raznih naroda.
Neka otvore knjige Mostara, imao je to Mostar u 19. stoljeu, to ne
bi imao i u 21. Moraju zajedno odluivati kao to smo radili godinama
u Gradskoj upravi Mostara.
DNEVNI AVAZ: Iz SDA tvrde da se radi zapravo o pokuaju spaavanja Bonjaka u ovom gradu. Kako vi gledate na ove tvrdnje?
ORUEVI: Bonjaci Mostara jesu ugroeni. S jedne strane, ugroeni su stalnim tenjama hrvatske politike da Mostar zaokrue kao dominantni hrvatski grad, a sa druge strane, to je mnogo opasnije, ugroeni
su od nesposobnosti politiara koji ih predstavljaju. U politikom smislu, predstavnici Bonjaka Mostara napravili su mnogo promaaja koji
su mogli biti samo posljedica neznanja ili namjere. Hou da vjerujem da
je u pitanju ovo prvo. Prvo je izgubljen kljuni mehanizam za ravnopravnost kada je u pitanju izvrna vlast u Mostaru a to je amandman na
Ustav Hercegovako-neretvanskog kantona (HNK), koji je osiguravao
da elni ljudi HNK i Grada Mostara moraju biti iz razliitih naroda.
DNEVNI AVAZ: Kakva je, po Vama, uloga sporazuma SDA i HDZ-a
iz 2004. godine u pogledu situacije u kojoj se danas nalazi Mostar?
ORUEVI: Nevjerovatno, ali nakon odranih izbora po Ashdownovom statutu, bonjaka veina u Gradskom vijeu, SDA u prvom redu, dogovorom je podrala HDZ-ovog kandidata za gradonaelnika. Ljudi koji su tada vodili Bonjake Mostara dobili su ambasadorska mjesta, a Bonjaci izgubili mnogo. Nakon toga, opet su ti isti
Bonjaci dozvolili da se ne ispotuje sporazum Tihi-ovi i ponovo
nakon etiri godine dali Beliu mjesto gradonaelnika. Zato o tome
svi ute? Zato ne priznaju da su u SDA odgovorni to HDZ vlada 11
godina i da su same sebe i cijeli Mostar doveli u ovaj poloaj!? q

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BOSANSKI BAROMETAR

MILE RONHILL: HOE LI GA KREDITI OSIROMAITI ILI OBOGATITI?

Dodik sam protiv svih


Posljednjih nekoliko mjeseci, poevi sredinom 2015. godine,
opozicija manjeg bh. entiteta Republike Srpske, kao i pravosudne
institucije na nivou Bosne i Hercegovine, pokrenule su odreene
inicijative i istrage protiv Milorada Dodika, predsjednika RS-a. Prole godine Tuilatvo BiH pokrenulo je istrage o sluajevima tri banke iz entiteta Republika Srpska i to Pavlovi, Bobar i Investicijskorazvojne banke, a u vezu sa svim navedenim aferama dovodi se i
predsjednik RS-a. Opozicijske partije u RS-u su iskoristile ovaj momenat i izvrile veliki pritisak na Dodika, a u jednom momentu su
traili da ponudi i ostavku elnika SNSD-a.
Posljednji u nizu politikih pritisaka koje je inicirala opozicija je
odluka Saveza za promjene da odustane od uea na sastanku koji se 15. aprila povodom odluke Ustavnog suda BiH o Danu Srpske
trebao odrati na poziv predsjednika RS-a u Palati Republike. Opozicija je u posljednjem momentu odluila da nee prisustvovati sastanku nakon, kako su kazali, izliva mrnje i najprimitivnijih napada
Dodika na raun stranaka koje ine Savez za promjene. Opozicija u
tom entitetu ponovo poruuje da Dodik u RS-u obmanjuje narod
obeanjima o odravanju novog referenduma. S druge strane, Dodik smatra da su se u RS-u, na nivou cijele BiH pa i u iz meunarodne zajednice, mnoge politike i pravosudne strukture angaovale
u, kako on to vidi, borbi protiv predsjednika RS-a.
ta predstavljaju pritisci opozicije i istrage protiv Dodika? Da li
bi takvi pokuaji mogli na kraju ugroziti politiku budunost Dodika
i njegove partije SNSD-a? Da li je u RS-u na pomolu neki politiki
prevrat ili e sve ostati kao i ranije?

Afera troenja narodnog novca u RS-u


Opozicija u RS-u Dodiku prvenstveno zamjeri zbog teke ekonomske situacije u tom entitetu kao i zbog praznih obeanja o
odravanju referenduma. Partija demokratskog progresa (PDP) u
posljednjem saopenju u martu 2016. tako je navela kako od institucija RS oekuje da uzmu u razmatranje aferu troenja narodnog novca zasnovanog na ozbiljnim tvrdnjama i injenicama
kojima je uinjena ogromna teta po interes Republike Srpske.
PDP trai da vlast preispita odgovornost lica koja su proizvela takvo tetno dejstvo kao rezultat protivustavnog, nezakonitog,
koruptivnog, neracionalnog, neodgovornog i nepotistikog ponaanja.
Ukupan dug Republike Srpske na kraju 2015. godine, iznosi
5,351 milijardi KM i preao je zakonsku granicu od 60% BDP-a, koja
je definisana na osnovu kriterijuma koje je Vlada RS uvela kroz Izmjene i dopune zakona o zaduenju, dugu i garancijama, koji kae
da ukupni dug ne smije prei 60% BDP-a. Ta promjena je uraena
2011. godine kada je ukinuto ogranienje otplate duga u maksimalnom iznosu u tekuoj godini u iznosu od 18% od izvornih prihoda iz prethodne godine s ciljem da se vezivanjem ukupnog duga sa
visinom BDP-a pokua opravdati Izmjena zakona, stoji u saopenju PDP-a. PDP istie da je apsurdno kako se iz Vlade RS i od predsjednika RS stalno uje kako graani vie vraaju dugova nego to
se zaduuju, dok dug Republike Srpske konstantno raste. Inae, na
kraju 2008. godine ovaj dug iznosio je tek 3 milijarde KM, a na kra-

VELJAA/OUJAK 2016.

Milorad Dodik i vila na Dedinju u Beogradu


ju 2015. iznosi 5,351 milijardi KM, to znai da je od 2008. do danas
povean za 2,350 milijardi KM.
Ipak, najveu panju javnosti u RS-u i BiH privukle su operativne
akcije policijskih slubenika Dravne agencije za istrage i zatitu
krajem marta na podruju Bijeljine, Banje Luke i Zvornika. Naime,
postupajui po naredbama Suda BiH i Tuilatva BiH, policijski slubenici Dravne agencije za istrage i zatitu krajem marta su realizovali operativne akcije na podruju Bijeljine, Banje Luke i Zvornika
koje su rezultat viemjesene detaljne istrage kaznenih djela i nezakonitosti vezanih za Bobar banku. Iz SIPA-e je saopeno kako je
slobode lieno 10 osoba osumnjienih da su otetili Bobar banku i
bankarski sektor za oko 123 miliona KM i na taj nain nanijeli tetu
bankarskom sistemu i finansijskom statusu Bosne i Hercegovine.
Pripadnici SIPA-e su uli i u prostorije Agencije za bankarstvo RS-a i
Investiciono-razvojne banke RS-a.
Samo mjesec dana ranije, u februaru 2016., po nalogu Tuilatva BiH uhapen je Slobodan Pavlovi, vlasnik Pavlovi banke,
kao i nekoliko njegovih saradnika, a sve u okviru istrage koja se
vodi u predmetu koji se odnosi na kaznena djela finansijskog kriminala vezana za poslovanje navedene banke i njenog vlasnika.
Mjesec dana ranije pripadnici SIPA-e izvrili su pretrese prostorija
i dokumentacije Pavlovi International banke u vie gradova u
BiH s ciljem prikupljanja dokaza. Pavlovi je pitan za kredit iz
2008. godine koje je Pavlovi banka dala predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku.
Naime, u novembru 2015. Srpska demokratska stranka (SDS)
podnijela je krivinu prijavu protiv organizovane kriminalne grupe
na elu s Miloradom Dodikom i to zbog izvrenja vie krivinih djela. Pored Dodika prijava je podnesena i protiv vlasnika Pavlovi Internacional banke Slobodana Pavlovia, Radomira Jovanovia, direktora banke, Petra Lazovia, biveg direktora Slobomira, Blaga
Blagojevia, lanova nadzornog odbora Pavlovi banke Mileta
Pavlovia i Milovana Eria, kao i direktorice Agencije za bankarstvo
Slavice Injac. Oni su navodno koristei svoj utjecaj, javnu funkciju i

51

BOSANSKI BAROMETAR
znaajna novana sredstva izvrili krivina djela tako to su Dodiku,
kada je on bio premijer Republike Srpske, 2008. godine omoguili
novana sredstava u iznosu od 1.468.373,00 KM po osnovu navodnog kredita. Dodik je od tog novca kupio vilu u Beogradu koju je
platio 750.000 eura, i to tako to je preko Pavlovi banke taj novac
prebacio na raun Komercijalne banke u Beogradu koja je bila vlasnik vile na Dedinju.
Aktuelni predsjednik RS-a je tada tvrdio da je podigao kredit od
Pavlovi banke kako bi platio vilu, ali se ispostavilo da je kredit
uzeo tek godinu kasnije kada je on odobren. Sve ove dokumente
objavio je SDS, isto kao i uplatnice iz kojih je vidljivo da su rate Dodikovog kredita uplaivali radnici Pavlovi banke.

Da li e Dodik biti svrgnut s vlasti u RS-u?


Dodik je, nakon svih ovih pritisaka i optubi, poetkom aprila
2016. poruio kako u RS-u nee, kako je rekao, tolerisati politiki
uticaj na pravosudne procese, komentariui izjavu Dragana Mektia, ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, u kojoj je najavio mogunost nastavka akcije Lavina i slinih akcija. S druge strane,
Mekti je odbacio ranije optube Dodika da je akcija bila nepotreban medijski spektakl, navodei da borba protiv korupcije nije u
interesu onima koji ovoj akciji daju bilo kakve politike konotacije.
Prema njegovim rijeima, u akciji Lavina iskljuivo je rije o istrazi koja se odnosi na odreene malverzacije koje imaju obiljeje krivinog djela u vezi sa Bobar bankom i Investiciono-razvojnom bankom Republike Srpske.
Ipak, Dodik tvrdi da Lavina ima politiku motivaciju i da nije
doprinos borbi protiv kriminala i korupcije. injenica je da je Bobar banka stradala, mi smatramo da je primarna injenica to da je
njen vlasnik umro i da je dolo do odreenih nestabilnosti koje su
proizvele i dovele do likvidacije. Odreene nezakonitosti koje su
se tamo deavale svakako treba procesuirati ali mislimo da ni jedan ministar gdje god on radio ne bi trebao time da se bavi nego
nadlene institucije. Kada se ministar bavi, to onda ima politiku
konotaciju, rekao je Dodik. Dodao je da atak na Agenciju za bankarstvo RS-a smatra djelom procesa uruavanja Agenciju kako bi
se stvorili uslovi da se ona premjesti i dislocira na nivo Bosne i
Hercegovine. Istakao je takoer da se, kako je rekao, bezono
atakuje na institucije RS, podsjeajui da i da je policija RS izvrila
uviaj u poslovanje Bobar banke i tome predala izvjetaj tuilatvu u Bijeljini.
Dodik vjeruje da pojedini politiari iz opozicije u RS-u koriste
svoje ovlasti na nivou BiH kako bi izvrili politiki utjecaj na njega i
njegovu partiju. Niko ne krije nikakvog kriminalca, onim to je kriminal neka se bave sudije i tuioci, ali je ovdje evidentna enormna
zloupotreba, politiki uticaj na pravosudne procese. To se naravno
ne moe tolerisati i nee se tolerisati u buduem periodu, istakao
je Dodik. Poruio je ak da se s nivoa BiH, kako je istakao, atakuje
na policiju RS-a.
Dodik je 4. aprila takoer izjavio da je policija RS-a u posljednje
vrijeme suoena s atakom organa s nivoa BiH, koji, kako je rekao,
ele da umanje njenu snagu. Upozorio je kako je vlast u RS-u sprema i odluna da se takvim pritiscima suprotstavi. U izjavi novinarima je naveo da e policija RS-a iz toga izai i jaa i snanija te manifestovati svu svoju snagu u odbrani i sigurnosti RS-a. Dodik je
konstantno isticao da svi pritisci i optube protiv njega za konani
cilj imaju njegovo svrgavanje sa vlasti i, kako on to tumai, radikalne politike promjene u RS-u koje e ozbiljno natetiti ovom entitetu, a ojaati dravu BiH.

52

Nakon to su se u javnosti u RS-u pojavile odreene tvrdnje i


meusobne optube, u cijeli sluaj se ukljuilo i Tuilatvo BiH.
Glavni tuilac Tuilatva BiH, Goran Salihovi, 11. aprila je ak potvrdio da Tuilatvo BiH vodi istragu protiv Dodika u okviru afere
Pavlovi banka. On je potvrdio i da su se istrage u sluajevima
Bobar banka i Pavlovi banka nale pred optunicama, naglasivi da se u ova dva sluaja istraga provodi protiv vie lica. U sluaju Pavlovi banke postoji istraga i protiv Milorada Dodika. Neki
predmeti koji su ranije bili po anonimnim prijavama ili prema nekim prijavama koje nisu bile dovoljne da bi ile u dalju fazu mi smo
zatvorili i zatvoriemo. Kao i kod svakog drugog graanina, tako i
kod njega, naa je obaveza da ispitamo i istraimo ove segmente,
pa emo vidjeti da li ima tih elemenata ili nema, rekao je Salihovi
za BN televiziju.
Predsjednik RS-a sasvim otvoreno je rekao da se ne boji prijetnji pravosudnim postupcima zato to nema elemenata za bilo kakvu odgovornost te vrste. Prvo, nisam ja ni naivan ni blesav ovjek koji bi radei ovaj posao u ovakvoj dravi sebi dozvolio da uradim neku nezakonitu radnju ili da budem nesvjesno u neto ubaen. Uradio sam, donosio sam odluke u najboljem interesu za RS. I
u tom pogledu nemam niti jedan problem. Ne bojim se fer procesa,
sa bilo koje strane. Nikakvog straha nemam. Ali, naravno, nije vezano za strah, vezano je za otpor koji se stvara, to je ta politizacija
svega toga. Opet mislim da je sjajno vrijeme ovih takozvanih iz RSa, koji na tome jau, prolo i da su oni u silaznim putanjama. To
govore i ankete. I vidjet e kako e to biti na sljedeim izborima,
rekao je Dodik. Naglasio je da postoje konkretne stvari koje se provode i da je protiv njegove porodice pokrenuta iroka vrsta istrage
u mnogim institucijama u RS-u pa ak i regionu. On je ustvrdio da
je napravljen spisak, po nalogu Tuilatva BiH, u okviru kojeg SIPA
trai podatke o Miloradu Dodiku, Snjeani Dodik, Igoru Dodiku, Gorici Dodik i Bogoljubu Dodiku.

RS eli jae povezivanje sa Srbijom


Uprkos meusobnim optubama zbog teke ekonomske situacije u RS-u, politiki predstavnici iz vladajue i opozicione partije u
tom entitetu nerijetko se vrlo brzo dogovore kada se radi o strateki bitnim politikim pitanjima za stabilnost i opstojnost RS-a. Tako
su SNSD i SDS 11. aprila ove godine obznanile da su u zavrnim
pregovorima o zajednikom kandidatu za naelnika Srebrenice.
Inae, predsjednik RS-a apelovao je ranije na sve srpske politike
partije da se okupe oko jednog kandidata za naelnika Optine Srebrenica da bi na ovu funkciju bio izabran Srbin. Razgovori SDS i SNSD u Srebrenici ve su zapoeli, a iz obje stranke kau da e uiniti
sve da se postigne dogovor.
Takoer, Dodik je krajem februara 2016. na sveanom prijemu
povodom Dana RS-a i godinjice proglaenja prvog Ustava RS-a
izjavio da entitet Republika Srpska eli da njeni graani ive slobodno i da se to vie povee sa Srbijom. Sveanosti u Starom dvoru
prisustvovao je predsjednik Srbije Tomislav Nikoli i patrijarh srpski
Irinej. Vjerujemo u snagu Srbije koja se pokazuje kao regionalni
faktor mira i stabilnosti. Da se mi pitamo odavno bi bili integrirani
Republika Srpska ima samo jedan cilj: da ivimo slobodno i da se
to vie poveemo sa Srbijom. Srpska voli Srbiju, rekao je Dodik,
koji je zahvalio Srbiji i Rusiji na pomoi u ouvanju RS-a.
Ostaje da se vidi da li e Dodika, koji se, kako stvari trenutno
stoje, bori protiv svih krediti iz banaka uiniti siromanim ili e ga
dodatno obogatiti? q
Bedrudin BRLJAVAC

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BOSANSKI BAROMETAR

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH JO NIJE POTPISALA OSNOVNI UGOVOR S DRAVOM

Podstanari u vlastitoj kui


Bosanskohercegovaki entitet Republika Srpska obiljeava 9. januar na dan svetog arhiakona Stefana, kao svoju krsnu slavu. Na taj dan
svjetovna vlast, u saradnji s crkvenom, organizira liturgije i odrava sveane prijeme i akademije. Prisustvuju im i predsjednik i premijer i svi
srpski funkcioneri u tom entitetu, to je jedna od slika koja pokazuje da
je pravoslavlje u RS-u slubeno inkorporirano u entitetske institucije.
Takoer Ministarstvo unutranjih poslova RS-a obiljeava svoju krsnu
slavu na 21. novembra, na pravoslavni praznik Aranelovdan. Ista situacija je u gotovo svim institucijama i obrazovnim ustanovama koje pohaaju i djeca povratnika Bonjaka i Hrvata. Brojni su primjeri da su
bonjaki uenici u povratnikim mjestima prisiljeni sa svojim vrnjacima pravoslavcima pjevati svetosavsku himnu na dan svoje kole, ili
druge crkvene pjesme, pisati radove o temi Boia, Vaskrsa... i slino.
Predstavnici tog i takvog entiteta u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno eksponenti politike vladajueg SNSD-a u RS-u i njegovog
predsjednika Milorada Dodika, osporavaju pravo Islamske zajednice u
Bosni i Hercegovini da s dravom sklopi ugovor, kakav su jo u prolom
desetljeu potpisali Katolika i Pravoslavna crkva. Izgovor im je da se
nekim odredbama u Nacrtu ugovora uvodi erijat u pravo Bosne i Hercegovine. U tome ih na najbolji nain demantira Aleksandar Trifunovi,
urednik banjalukog magazina Buka: Zaista je licemjerno primjeivati takvu vrstu potpisivanja ugovora uopte ne ulazei u meritum
istog, a ne primjeivati sve mogue povlastice koje u entitetu u Republici Srpskoj Pravoslavna crkva dobija gotovo svakodnevno.

Ugovore potpisale i Katolika i Srpska pravoslavna


crkva
Parlament BiH je, na 28. sjednici Zastupnikoga doma odranoj 22.
januara i 17. sjednici Doma naroda 28. januara 2004, usvojio Zakon o
slobodi vjere i pravnom poloaju Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i
Hercegovini. Njime je u 21 lanu regulirana sloboda ispoljavanja vjere
i vjerskih uvjerenja, pravni status crkava i vjerskih zajednica, njihov odnos s dravom, te osnivanje novih crkava i vjerskih zajednica.
Njegovim stupanjem na snagu, prestao je vaiti Zakon o pravnom
poloaju vjerskih zajednica u Socijalistikoj Republici BiH iz 1976. godine.
Na osnovu novog zakona, ugovor kojim se katolicima osiguravaju prava na slobodno izraavanje vjerskih osjeanja, Katolika
crkva, odnosno Sveta stolica kao univerzalni autoritet te crkve,
potpisala je u aprilu 2006. godine. Srpska pravoslavna crkva sklopila ga je u decembru 2007.
Kako se desilo da, suprotno oekivanjima, Islamska zajednica u
BiH zadnja stane u red za ugovor, niko otvoreno ne govori. No prema uvijenim izjavama za medije nekih ljudi unutar Islamske zajednice, postojala je izvjesna doza nezainteresiranosti, prvenstveno
zbog njenog snanog poloaja u dravi u poslijeratnom periodu.
Drugi, pak, kau da je uzrok tome i personaliziran odnos biveg reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceria i predsjednika Alije Izetbegovia. A
dr. Fikret Kari pie da se najbrojnija vjerska zajednica u BiH odluila i na ugovorno reguliranje nakon to je njeno vodstvo jedno
vrijeme smatralo da je dovoljan zakonski okvir. A prije toga su dva
organizaciona dijela ove zajednice Islamska zajednica u Hrvatskoj
i Islamska zajednica u Sloveniji sklopili ugovore s dravom.

VELJAA/OUJAK 2016.

Zgrada Rijaseta Islamske zajednice u BiH


Kako god, pri Rijasetu Islamske zajednice formirana je komisija koja je bila zaduena za pregovore s dravom, a ine je muftija Vahid ef.
Fazlovi, dr. Devad Hodi, dr. Ahmet Alibai i Mensur Karada. U
ime drave, pregovore su vodili pomonica ministrice za ljudska prava
i izbjeglice Saliha uderija, Niko Grubei, Aida Duri i Ranko akota.
Pregovaralo se i pregovaralo gotovo etiri godine, sve na temelju
Evropske konvencije za ljudska prava, sudske prakse Evropskog suda
za ljudska prava u Strasbourgu, Ustava Bosne i Hercegovine, Zakona
o slobodi vjere i poloaju crkava i vjerskih zajednica iz 2004. te osnovnim ugovorima BiH s Vatikanom i Srpskom prvoslavnom crkvom.
Na kraju dolo se do usaglaenog dokumenta te je 2013. godine sveano objavljeno i iz Rijaseta i iz Vijea ministara BiH da e ugovor biti
potpisan do kraja godine. No, nita se nije desilo. Ugovor je ponovo
bio u centru panje javnosti kada je Vijee ministara 29. septembra
2015. usvojilo Prijedlog osnovnog ugovora izmeu Islamske zajednice i BiH. No predstavnici RS-a u dravnim institucijama i prvi i drugi
put blokirali su njegovo usvajanje i blokada traje do danas.
ta je to u ta Dodik upire svoj prst i upinje i nogama i rukama kako
ne bi ugovor Islamske zajednice u BiH s dravom ne bi bio usvojen?

Dodikove politike igre preko lea muslimana i


Islamske zajednice
Svojevremeno, muftija Vahid ef. Fazlovi kazao je u izjavi za medije
da je konceptualno, ugovor izmeu drave i Islamske zajednice u BiH
slian ve potpisanim ugovorima s Katolikom i Pravoslavnom crkvom,
s tim to sadri svoje specifinosti kao to ih imaju i druge religijske
zajednice. To je pravo na halal ishranu u javnom i privatnom sektoru,
pauze i prostor u vezi s obavljanjem molitve, odsustvo u vrijeme duma-namaza i pauzu u vrijeme iftara, neplaeni dopust za obavljanje
hada najmanje jedanput godinje, noenje odjee koja je usklaena s
vjerskim propisima i neke druge koje su takoer vane za muslimane.
No predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako
SNSD nee podrati Prijedlog osnovnog ugovora izmeu BiH i
Islamske zajednice u BiH, iako je veinu elemenata iz dokumenta
Komisija usaglasila jo u vrijeme kada su u Vijeu ministara bili ministri iz SNSD-a. No kako je taj saziv ministara pukao, Dodik i njegovi okreu urak i ono to su prodravali sada osporavaju. Tako im
odbijanje sporazuma Islamske zajednice u BiH i Drave slui kao
instrument za razraun s veinom u Vijeu ministara u kojem ue-

53

BOSANSKI BAROMETAR
stvuju srpski ministri iz koalicije Saveza za promjene: Mirko arovi, Dragan Mekti i Igor Crnadak.
Dodik posebno osporava pravo na pauzu na poslu za obavljanje
duma-namaza i odsustvo za vrijeme obavljanja hada. Njegovi stranaki jurinici su srpske predstavnike u Vijeu ministara koji su podrali ugovor nazvali halal ministrima, kako bi ih kod Srba u BiH prikazali kao izdajnike srpskih interesa. Onda je krenula kanonada zapaljivih naslova u medijima bliskim SNSD-u i Dodiku: Privilegije za
muslimane vee nego kod Erdogana, erijat na mala vrata, Duma namaz u kancelariji, Sarajevo eli erijatske propise, itd. itd.
Za one kojima smetaju prava muslimana bila je to izvrsna prilika da IZ prilijepe etiketu radikalizma: Oigledno je da BiH ima ozbiljan problem s radikalnim dijelom Islamske zajednice koji uporno
pokuava nametnuti neprihvatljive modele ponaanja u jednoj
evropskoj zemlji, ree zastupnik SNSD-a u Zastupnikom domu
Parlamenta BiH Staa Koarac i ostao iv.
No, Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH,
ije je Ministarstvo predlaga Nacrta osnovnog ugovora, pojasnila je
kako je ve propisano da svaki radnik, prema Zakonu o radu kakav se
priprema i u Republici Srpskoj, ima pravo na dnevni odmor od pola
sata, a kako e ga koristiti zavisi od dogovora poslodavca i radnika.
Pojedini dijelovi ugovora koje su Katolika crkva i Srpska pravoslavna crkva potpisali s BiH, preneseni su i u Prijedlog ugovora sa Islamskom zajednicom, a tiu se nepovredivosti vjerskih objekata i prostorija, tretmana obrazovnih i humanitarnih institucija te vjeronauke.
Devad Hodi, lan radne grupe kojeg je imenovala Islamska zajednica, objasnio je da se u Prijedlogu ugovora nigdje ne navodi da
e poslodavac morati osiguravati prostorija za molitvu. Bio je to odgovor na protivljenje SNSD-a i Unije udruenja poslodavaca RS-a. Oni
koji ele ii na duma-namaz, to vrijeme odsustva s posla rjeavali bi
na razliite naine: podzakonskim aktima ili ugovorom o radu i bilo bi
neplaeno ili nadoknaeno u okviru radne sedmice. Zakon o Radu u
Federaciji BiH ve predvia pravo na jednosatnu pauzu svim radnicima u toku sedmice. Oni koji po prirodi svog posla ne mogu napustiti
radno mjesto u vrijeme podnevne molitve petkom, ne mogu to ni po
moralno-vjerskom-islamskom uvjerenju. Hodi naglaava kako je
sve navedeno, kao i odredba o neplaenom odsustvu s posla za vrijeme hada jednom u radnom vijeku i pravo na oblaenje po vjerskim uvjerenjima (koje se najvie odnosi na ene koje nose hidab)
zasnovano na Evropskoj povelji o ljudskim pravima.
Za SNSD je problematino i to to Islamska zajednica moe
tampati novine i asopise, osnivati preduzea, radio i televizijske
stanice, te imati slobodan pristup dravnim medijima. Takav stav je
jo tendenciozniji ako se uzme u obzir da identina odredba postoji i u ugovorima sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Vatikanom.
Naprimjer, u lanu 12. Ugovora izmeu Svete stolice i drave BiH
stoji da je Katolikoj crkvi zajamena sloboda posjedovanja, tiska-

Parlamentarna skuptina BiH

54

UGOVOR S KATOLIKOM CRKVOM IDE DALJE OD


ZAKONSKOG OKVIRA
Osnovni ugovor Svete Stolice i Bosne i Hercegovine ide ak i dalje
od zakonskog okvira jer sadri neke odredbe kojih nema u Zakonu o
slobodi vjere u BiH.
U sluaju istrage protiv sveenika i redovnika, dravne vlasti prethodno moraju o tome obavijestiti crkvene vlasti. Takoer, drava se
obavezala da e u roku 10 godina od stupanja na snagu Ugovora vratiti Katolikoj crkvi nacionaliziranu imovinu ili za njih dati pravednu
naknadu. Osim toga, drava BiH e posebnim zakonom urediti da pet
svetkovina budu neradni dani za sve katolike u zemlji. q

Katedrala Srca Isusova u Sarajevu

nja, izdavanja i irenja knjiga, novina, asopisa, te da Katolika


crkva ima pravo osnivati i voditi u svoje vlastito ime radijske i televizijske postaje, kao i da Katolika crkva ima takoer pristup i na
javna sredstva priopavanja (novine, radio, televizija, internet).
Dodikovcima se pridruio i Mladen Ivani, srpski lan Predsjednitva
BiH, koje bi trebalo dati saglasnost na ugovor prije usvajanja u Dravnom parlamentu. On je izjavio kako nee dati svoju podrku ukoliko na
Prijedlog ugovora ne daju odobrenje i Srpska pravoslavna i Katolika crkva. Rekao je: Budite uvjereni da e prava tri religije u BiH biti identina Ono to mogu da garantujem jeste da e taj sporazum otii i kod
kardinala i kod Srpske pravoslavne crkve da uporede da li su prava ista.
I kako to ve biva u Bosni i Hercegovini dravi tri konstitutivna
naroda, saglasnost Islamske zajednice nije traena niti je iz nje bilo
kome palo na pamet da daje svoje miljenje o sadraju ugovora
Katolike i Srpske pravoslavne crkve jer mehanizam potpisivanja
ugovora koji je po Zakonu, ne predvia saglasnost vjerskih zajednica ili Meureligijskog vijea. Naprotiv, pozdravila je njihovo potpisivanje i odgovaralo joj je na neki nain, kao najveoj vjerskoj zajednici u BiH, da ne potpisuje takav sporazum prva, nego da to
prije urade druge dvije, izjavio je Devad Hodi za Al-Jazeeru.
Stoga Islamska zajednica ne oekuje bilo kakvu saglasnost Katolike i Srpske pravoslavne crkve na njen ugovor s dravom.
Vahid Fazlovi, lan Komsije Islamske zajednice, kazao je za Preporodov Journal: Prijedlog ugovora je stigao do Predsjednitva BiH.
Od oktobra 2015. godine, kada je Vijee ministara BiH proslijedilo Prijedlog osnovnog ugovora sa Islamskom zajednicom na odobrenje Dravnom predsjednitvu, do momenta pisanja ovog teksta
prolo je est mjeseci. Koliko e se tamo taj papir kiseliti jo niko ne
zna. eka li se pogodan politiki trenutak ili Dragan ovi, Mladen
Ivani te Bakir Izetbegovi kao njegovi lanovi i predsjedavajui
imaju za sada vanijeg posla niko se ne usuuje da prognozira.
Islamska zajednica u BiH eka. q
Elirija HADIAHMETOVI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BOSANSKI BAROMETAR

SAOPENJA INSTITUTA ZA ISTRAIVANJE GENOCIDA, KANADA (IGK)

O Milenku Staniu i
Radovanu Karadiu

KANDIDATURA MILENKA STANIA ZA MJESTO


VICEGUVERNERA CENTRALNE BANKE BiH
PONIENJE ZA ISTINU, PRAVDU, LJUDSKA PRAVA I
SLOBODE, PREIVJELE RTVE I SVJEDOKE GENOCIDA
Milenko Stani se nalazi na listi od 850 imena koje tereti Haki
tribunal. Jedan je od idejnih tvoraca i realizatora genocida u Vlasenici. Iz serijala o genocidu u BiH iz nauno-istraivake arhive IGK
izdvajamo:
Poetkom agresije Srbije i Crne Gore na meunarodno priznatu nezavisnu i suverenu dravu BiH, Jugoslovenska narodna armija
i druge srpske oruane formacije iz Srbije i Crne Gore, ukljuujui i
specijalne jedinice MUP-a Srbije, zajedno sa srpskim kolaboracionistikim snagama iz BiH izvrile su oruani napad na Vlasenicu. Ovaj
geografski prostor se nalazi uz granicu sa Srbijom, kojeg su ideolozi
projekta Velike Srbije planirali jo od perioda okupacije BiH od strane Austrougarske pripojiti Srbiji. JNA je 21 aprila 1992. zauzela
grad Vlasenicu. Ostala sela su okupirana u periodu od 1. maja
1992. do 13. marta 1993., pri emu su izvreni genocid u drugi oblici zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava.
Bonjake su, nakon zarobljavanja, zatvarali i prebijali u lokalnoj
stanici policije, Sudu, Opini, kolama i drugim objektima, a kasnije
u formiranom koncentracionom logoru Suica, gdje je ubijeno vie
zatoenika, a vie ena silovano. Od ukupnog broja Bonjaka Vlasenice (18.727) srpske snage su prisilno protjerale oko 16.000. Uniteno je svih 25 vjerskih objekata Bonjaka koji su predstavljali simbol vjerske i kulturne pripadnosti ove nacionalne grupe. Oko 700
ena iz Vlasenice izloeno je najteim oblicima torture, a veliki broj
njih je silovan. Kroz logor Suica prolo je preko 8.000 Bonjaka. Od
ukupno 14.037 punoljetnih stanovnika Bonjaka, sa pravom glasa,
koliko ih je bilo na podruju opine Vlasenica 1991. godine, 6 godina kasnije, dakle, 1997. u Vlasenici je ivjelo samo 7 punoljetnih
Bonjaka. Dakle, 14.030 punoljetnih stanovnika opine Vlasenica
bonjake nacionalnosti je ubijeno ili prisilno protjerano.
Za zloin genocida, zloine protiv ovjenosti i ratni zloin nad
Bonjacima opine Vlasenica pred Ha[kim tribunalom optueni su
Slobodan Miloevi, Radovan Karadi, Momilo Krajinik, Biljana
Plavi, Ratko Mladi i Dragan Nikoli. Pred sudom BiH, za zloine
nad Bonjacima opine Vlasenica, osueni su Predrag Bastah (22) i
Goran Vikovi (18 godina). Postoje, prema izjavama svjedoka, jo

VELJAA/OUJAK 2016.

Prof. dr. sc. Emir Rami,


direktor Instituta za istraivaje genocida Kanada (IGK)
mnogi poinioci zloina koji nisu procesuirani. Ovo su egzaktni podaci, injenice i dokazi koji neoborivo dokazuju da su nad Bonjacima Vlasenice izvreni brojni zloini, pa i zloin genocida i da je
stvarna namjera Srbije na elu sa Slobodanom Miloeviem i rukovodstva Republike Srpske, na elu sa Radovanom Karadiem, bila
da uniti i prisilno protjera Bonjake kako bi oteli njihova imanja i
uspostavili Veliku Srbiju u kojoj bi ivjeli iskljuivo Srbi.
Milenko Stani je bio jedan od idejnih tvoraca i realizatora genocida u Vlasenici. Bio je najodgovorniji za formiranje logora smrti
Suica, kroz koji je prolo preko 8.000 Bonjaka, a u kojem su ubijana djeca i silovane ene. Na alost, Sud BiH nita nije uradio da se
sudi Staniu. Hasan Nuhanovi je podnio krivinu prijavu protiv
Milenka Stania za spaljivanje svoje majke koje je izvreno upravo
pod njegovom komandom. Meutim, Tuilatvo BiH i po ovom pitanju nita nije uradilo. Danas je Milenko Stani profesor na fakultetima u Banjoj Luci i Bijeljini.
Kandidatura Stania za mjesto viceguvernera Centralne banke
BiH je ponienje za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode, preivjele rtve i svjedoke genocida. injenica da SDS eli Milenka Stania
za viceguvernera Centralne banke BiH govori u prilog injenici da
se SDS nikada nije odrekao agresivno genocidnih ciljeva zbog ega
je i dospio na ameriku crnu listu. Bosanskohercegovakom politikom establimentu, koji tolerie slobodno kretanje zloinaca i biranje zloinaca na najodgovornije dravne i drutvene funkcije, poruujemo da e imperativ mira trijumfovati nad interesima agresije i
genocida samo ako afirmiemo principe pravednosti i istine
ivimo u periodu u kom se BiH nalazi pred sudbonosnom odlukom o izboru sopstvenog trajnog politikog, evropskog opredjeljenja. Krupnu ulogu u ishodu te odluke imae stav prema istini o zloinima agresija i genocida i pravdi za rtve tih zloina. Ne uspije li

55

BOSANSKI BAROMETAR

Milenko Stani, predsjednik vlasenikog SDS-a


(u vrijeme rata predsjednik Kriznog taba Vlasenice)
da preispita odluku o podjeli zemlje, drave i drutva, donijetu Dejtonskim sporazumom, i to na osnovu genocida, dokazanog injenino kako u cjelini, tako i u svim pojedinim fazama njegovog izvrenja, ne preduzme li potrebne korake za eksplicitnu osudu reima, vlada i drava koje su agresiju i genocid koncipirale, planirale i
izvrile, BiH, odnosno bosanska ideja na kojoj se zapravo i zasniva
ideja Evropske unije, doivjee teak poraz.
Humanistike vrijednosti i ideali bosanske ideje bie potisnuti
na margine drutvenog ivota i u centrima politikog odluivanja.
Ako bosanska ideja ostane imuna na pritiske korumpiranih unutranjih i vanjskih politikih lobija, ako se inspirie konceptom politike kao djelovanjem usmjerenim ka ostvarenju dobra svih graana, ona e se reobnoviti i trajno uvrstiti u svome primarnom izvoru i izrazu: potovanja, priznavanja, prihvatanja i tolerisanja drugog
i drugaijeg na principima istine i pravde. U tom sluaju dobovamo
punu satisfakciju rtvama agresija i genocida, afirmiemo principe
pravednost i istine. Pravednost e biti uzdignuta u princip bosanske ideje i politike, uzajamno potovanje i jednakost prava svih graana i naroda postae naelo regulisanja njihovih uzajamnih odnosa, imperativ mira trijumfovae nad interesima agresije i genocida.
24.02.2016.
Institut za istraivanje genocida, Kanada (IGK)

PRESUDA RADOVANU KARADIU KLJUNA


PRESUDA KOJA E U VELIKOJ MJERI ODREDITI
KARAKTER RATA VOENOG U BiH, KAO I SVRHU
POINJENIH RATNIH ZLOINA
Nadolazea presuda ratnom zloincu Radovanu Karadiu, koju
oekujemo 24. marta 2016. godine u Den Haagu, za Institut za
istraivanje genocida, Kanada (IGK) i za sve ljude koji imaju moralnu svijest da razlue dobro od zla je dogaaj koji treba pokazati da
zloinci moraju biti kanjeni, a njihova zlodjela moraju biti osuena
kao anticivilizacijska. Paradigma najokrutnijih zlodjela nakon Holokausta upravo su zlodjela poinjena u agresiji na BiH, a kljuna linost i personifikacija najokrutnijih zlodjela jeste upravo Radovan
Karadi. Suenje njemu i drugim zloincima pokazalo je svu morbidnost i pomraeni um koji je zahvatio mase kontaminirane zloinakom, velikodravnom ideologijom. Zato oekujemo da Meunarodni krivini tribunal za bivu Jugoslaviju (MKTJ) sa maksimalnom kaznom osudi Radovana Karadia, a da bar implicite, moralnom osudom izrekne smrtnu kaznu zloinakoj i morbidnoj praksi
koja se u kontinuitetu provodi na podruju BiH. Nadamo se van

56

svake razumne sumnje da e MKTJ utvrditi da se radi o genocidu,


ali ne samo u pogledu njegove odgovornosti za genocid u Srebrenici, nego i na irem podruju BiH. Vjerujemo da e presuda utvrditi
i nove injenice i dokaze koji nisu bili poznati u trenutku izricanja
presude pred Meunarodnim sudom pravde u predmetu BiH protiv Srbije i Crne Gore zbog krenja Konvencije o genocidu koje su
takvog znaaja da mogu predstavljati valjan osnov za obnovu toga
postupka. Naalost, suoeni sa brojnim primjerima uticaja politike
na odluke MKTJ ne mogu se iskljuiti ni razoaravajue odluke sa
stanovita utvrivanja istine i prijeko potrebne satisfakcije rtvama
genocida i drugih ratnih zloina.
injenica je da ni jedna kazna nije razmjerna zloinima koje su
poinili, ali ipak osnovni cilj kazne je poruka da su uinjena djela
drutveno nedoputena i da se moraju sankcionisati, kako bi se bar
na simbolian nain dala mo nemonima (rtvama), kako bi se u
budunosti obeshrabrilo injenje takvih djela i openito kako bi se
sprijeilo moralno i pravno potonue civilizacijskih vrijednosti. Radi
se o kljunoj presudi koja e u velikoj mjeri odrediti karakter rata
voenog u BiH, kao i svrhu poinjenih ratnih zloina. Eventualna
osuda Radovana Karadia kao politikog lidera projekta velikosrpskih ambicija na prostoru BiH bi u svakom sluaju predstavljala i
pravnu ocjenu istog. Pravda sigurno ne moe biti zadovoljena na
nain koji bismo mi kao rtve agresije na BiH smatrali adekvatnim,
ali e eventualna visoka zatvorska kazna i prije svega utvrivanje
Karadieve krivine odgovornosti za genocid i to ne samo na prostoru Srebrenice, ve i BiH zasigurno povratiti neto digniteta preivjelima zloinakog poduhvata kojim je Radovan Karadi vojnopolitiki rukovodio.

Radovan Karadi tokom suenja u Haagu


Presuda je nada za porodice rtava genocida. Ovom presudom
porodice rtava genocida na prostoru BiH trebale bi dobiti satisfakciju za zloine koji su poinjeni nad njihovim najmilijim. Ova presuda trebalo bi da donese barem malo mira kod porodica rtava, trebala bi da donese poruku da zloin i zlo ne moe da pobjedi. Kljuna, univerzalna i civilizacijska poruka ove presude trebala bi da
obeshrabri sve budue planere i izvrioce genocida da ne mogu initi zlo i da nee ostati nekanjeni.
Ako se prestane sa negiranjem genocida i ako se istinski suoi s
injenicama, ova presuda moe imati historijsku vanost za budunost BiH. Istovremeno ova Presuda moe znaiti poetak istinske
katarze kod onih koji nisu jo napustili politiku koja je rezultirala
genocidom. Presuda moe da bude kljuna i polazina taka u izgradnji povjerenja, bolje budunosti i istinskog mira za sve graane
BiH i ire regije.
16.03.2016.
Institut za istraivanje genocida, Kanada (IGK) q

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BOSANSKI BAROMETAR

PRESUDE RADOVANU KARADIU I VOJISLAVU EELJU

Put prema moralnoj katarzi ili


moralnoj katastrofi?
Radovan Karadi kanjen na 40 godina zatvora
Tribunal u Haagu je 24. marta 2016. godine Radovana Karadia, biveg predsjednika Republike Srpske, kaznio na 40 godina zatvora. Proglaen je krivim za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubojstva kao zloin, prisilna premjetanja civila, irenje terora, napade na civile i uzimanje talaca, dok je odlueno da nije kriv
za genocid u sedam bh. opina. Nedugo nakon toga, odnosno 31.
marta, etniki vojvoda i lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav eelj osloboen je u Haagu po svim takama optunice. Kao
to je obino sluaj na Balkanu, i ovaj put rtve su, uglavnom, bile
nezadovoljne presudama, dok su mnogi u manjem bh. entitetu i
Srbiji slavili oslobaajuu presudu eelju, a kritikovali sud u Haagu
zbog presude Karadiu.

Radovan Karadi osuen na 40 godina zatvora


(osloboen optubi za genocid u sedam opina)
Nakon to je javnost u BiH, Srbiji i Hrvatskoj mogla uti razliita
tumaenja o ovim presudama, moemo se zapitati na koji nain
tumaiti sudske odluke, ali i reakcije javnosti u zemaljama regiona
o presudama. Zato jo uvijek mnogi graani i politiari nisu spremni da prihvate presude meunarodnog suda u Den Haagu? Zato
u pojedinim dijelovima regiona jo uvijek osuene ratne zloince
smatraju herojima?
Nakon pet godina suenja Meunarodni krivini sud za bivu
Jugoslaviju (ICTY) izrekao je provostepenu presudu Karadiu, kojem je Tuilatvo Hakog tribunala na teret stavilo 11 taaka u optunici. Karadi je proglaen krivim za sve take optunice osim za
taku 1 (genocid u Bratuncu, Foi, Kljuu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku). Sudsko vijee je zakljuilo da su zloini
poinjeni u sedam opina, ali da u tim opinama nije poinjen genocid. Ipak, navodi se da je u sedam opina postojao udrueni zloinaki poduhvat koji je bio paljivo planiran.
Takoer, Pretresno vijee je zakljuilo da je Karadi odgovoran
za sve zloine poinjene nad civilima opsjednutog Sarajeva, osim u
tri sluaja. Pretresno vijee je zakljuilo da je opsada Sarajeva bila
udrueni zloinaki poduhvat koji su bili pod kontrolom Vojske RSa i politikog rukovodstva RS-a. Nadalje, Vijee je zakljuio da je

VELJAA/OUJAK 2016.

postojao udrueni zloinaki poduhvat, iji je lan bio Karadi, s


ciljem uzimanja posmatraa za taoce da bi se zaustavili NATO napadi.
Vijee je utvrdilo da je najkasnije u martu 1995. Karadi s Ratkom Mladiem osmislio plan da se bosanski muslimani uklone iz
Srebrenice. Dodaje se da Karadi ne samo da nije sprijeio egzekucije ve je lino naredio da zatoenici budu premjeteni nakon
ega su ubijeni. Karadi je oigledno bio dobro upoznat sa svim
deavanjima i odlukama koje su prethodile genocidu i masakrima
nad muslimanima i Hrvatima u BiH.

Karadi traio da ga sud nagradi zbog napora da


se sprijei krvoprolie
Tokom suenja Karadi se branio sam, uz nekoliko pravnih savjetnika koji su mu asistirali. Nekoliko puta je traio da se suenje
ponovi, to je Sud odbijao, a optube koje mu se stavljaju na teret
otvoreno je negirao, govorei kako bi on umjesto to mu se sudi
trebao biti nagraen zbog napora koji je uinio u ratu da se sprijei
vee krvoprolie. Tokom suenja Karadiu ukupno je sasluano
586 svjedoka, i to 337 Tuilatva, 248 odbrane i jedan svjedok Pretresnog vijea.
Presuda Karadiu je definitivno najznaajnija od kada postoji
Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju, to je potvrdio i
glavni tuilac Hakog tribunala Serge Brammertz. Koliko god se o
tome veoma malo govori samo mjesec nakon presude, sudska odluka Karadiu e imati dalekosene politike, pravne i socijalne
posljedice u BiH i regionu Balkana.

Serge Brammertz, glavni haki tuitelj


Isto tako, sudska presuda eelju je izazvala burne rasprave u
regionu gdje nekako svi ele da zauzmu poziciju rtve, iako je dobro
poznato ko je bio najvea rtva u ratovima 1990-tih godina na Balkanu. Mnogi u regionu, ali i u svijetu, naprosto nisu mogli vjerovati
da je eelj osloboen svih taaka optunice. Inae, optunica pro-

57

BOSANSKI BAROMETAR
tiv eelja sastojala se od devet taaka. U tri take se teretio za
zloine protiv ovjenosti za progone na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i prisilno premjetanje. U est taaka optunice eelj se teretio za krenje zakona i obiaja ratovanja za
ubistvo, muenje i okrutno postupanje te bezobzirno razaranje i
pljaka javne ili privatne imovine.
Vijee je odluilo sljedee: Taka 1, progon zloin protiv ovjenosti, optueni nije kriv, taka 4, povreda obiaja ratovanja, optueni nije kriv, taka 8, muenje kao povreda zakona, veina proglaava da optueni nije kriv, taka 9, okrutno postupanje, veina
smatra da nije kriv, taka 10 protjerivanje kao zloin protiv ovjenosti, veina nalazi da nije kriv, taka 11 neovjena djela i prisilno
premjetanje, veina smatra da nije kriv, taka 12 bezobzirno razaranje sela, veina nalazi da nije kriv, taka 13 razaranje ili namjerno
unitavanje institucija, veina nalazi da nije kriv, taka 14, pljaka
javne ili privatne imovine, optueni nije kriv.

Tribunal u Haagu - Vojislav eelj je slobodan ovjek


eelj se ranije izjasnio da nije kriv ni po jednoj taki optunice.
Branio se tvrdei da je Haki tribunal nelegalan i nelegitiman, da se
protiv njega vodi politiki postupak te je odbio pozivati svjedoke
odbrane. eelj ipak nikada nije negirao postojanje plana o stvaranju Velike Srbije, kao i pojedine zloine.

rtve genocida i masakra ogorene presudama


Karadiu i eelju
rtve genocida i masakra izvrenih tokom rata u BiH, posebno muslimani u BiH, bili su ogoreni presudama Karadiu i eelju. Predsjed-

nica Udruenja "Majke Srebrenice" Hatida Mehmedovi i potpredsjednica Udruenja Majke enklava Srebrenica i epa Kada Hoti smatraju da je Karadi morao biti kanjen mnogo stroijom kaznom.
Zaista sam oekivala jednu spektakularnu, jednu najozbiljniju
presudu. Sudilo se ovjeku koji je bio nadreen u BiH nad svim Srbima u Bosni koji su bili - i kao vojni rukovoa i kao dravni rukovoa bosanskih Srba i da mu se sad sudi kao jednom obinom vojniku
koji je prekardaio malo u zloinu. Mislila sam da e mu se osuditi
za genocid po svim takama optube, a zaista je izvrio genocid, ne
da je on izvravao, on je davao naredbu. Kao to se genocid ne
deava pojedinano ni spontano, neplanirano, to se radi sistemski
i organizovano, rekla je Hatida Mehmedovi.
Kada Hoti je odmah nakon presude istakla kako nikako nije zadovoljna odlukom Tribunala u Haagu. Nije zadovoljavajua presuda. Mi smo ogoreni na sva deavanja i znamo da je to jedan arhitekta, jedan ideolog, jedan kreator svega toga zajedno sa Srbijom, sa
vrhom Srbije, sa Slobodanom Miloeviem, sa svim onim koji su radili na tom projektu kako e unititi jedan narod s jednoga prostora.
Mi smo ogoreni", kazala je Hoti o presudi Radovanu Karadiu.
Zvui paradoksalno, ali nezadovoljni su bili i Srbi u BiH presudom
Karadiu. Vlada Republike Srpske konstatovala je da je prvostepena
presuda Hakog tribunala protiv biveg predsjednika RS-a primarno
politiki utemeljena i motivisana, te da ne doprinosi pomirenju i jaanju povjerenja naroda i graana na prostoru bive Jugoslavije. Na
posebnoj sjednici Vlade u Banjoj Luci istaknuto je da je navedena
presuda protiv pojedinca, a ne kolektiviteta, te se rezolutno odbacuje bilo kakva mogunost njene zloupotrebe u smislu osporavanja ili
dovoenja u pitanje Srpske i njenih institucija, saopteno je iz Biroa
Vlade Srpske za odnose s javnou. Porueno je da e Vlada Republike Srpske, u granicama ustavnih i zakonskih ovlatenja i mogunosti,
pruiti svu neophodnu pomo timu odbrane u procesu pripreme i
realizacije albenog postupka. "Obavezuje se Republiki centar za
istraivanje rata, ratnih zloina i traenje nestalih lica da u punom
kapacitetu sarauje sa timom odbrane na prikupljanju i obradi injenica koje e biti koritene u albenom postupku", dodaje se u saoptenju. ak se u saopenju dodaje da su muslimanske snage tokom
rata u BiH vrile napade na podruja koja su same kontrolisale da bi
privukle panju meunarodnog faktora.

Presuda Karadiu dokaz da je u BiH poinjen genocid


U Hrvatskoj su presudu Karadiu protumaili, uglavnom, kao
dokaz da je u BiH poinjen genocid. Naprimjer, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarovi, povodom presude Meu-

Ispred Hakog tribunala prije izricanja presude Radovanu Karadiu

58

PREPORODOV JOURNAL 184/185

BOSANSKI BAROMETAR

Srbi u RS-u i Srbiji presudu eelju vidjeli kao


pobjedu protiv Tribunala

Majke Srebrenice nakon izricanja presude Karadiu


narodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju u Hagu bivem predsjedniku Republike Srpske, kazala je da je ovime meunarodna
zajednica priznala kako se u Srebrenici dogodio genocid. Iako je
rije o prvostupanjskoj presudi, ovime je meunarodna zajednica
priznala kako se u Srebrenici dogodio genocid te kako su na podruju Republike Srpske, sedam opina i u Gradu Sarajevu udruenim zloinakim pothvatom poinjeni najtei zloini s ciljem stvaranja homogenog srpskog prostor", istakla je Grabar Kitarovi. Naglasila je takoer da je to slaba utjeha porodicama rtava ovih
monstruoznih zloina, koji e ostati neizbrisiva mrlja kako u europskoj tako i u svjetskoj povijesti.
Skoro isti scenario je vien i nakon presude eelju. Predsjedavajui Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi izjavio je da je iznenaen oslobaajuom presudom Hakog tribunala eelju te da je,
kako je rekao, potpuno jasno da je eelj naoruao, inspirisao i
okuraio zloince da uu u BiH i Hrvatsku i naprave etnika ienja. Istakao je takoer da je u optunici protiv eelja sve jasno
opisano imenima i brojkama, gdje i ta se sve desilo nakon eeljevih intervencija. "Danas smo doivjeli da sudija kae da je njegov
poziv da se balije i pagani odstrane iz Zvornika, ustvari bilo podizanje morala vojske. Takvo je bilo obrazloenje presude, istakao
je Izetbegovi, koji vjeruje da e ova presuda privremeno uticati na
odnose u regiji te da e se stvari u tom pogledu privremeno promijeniti. Svaki put kada imamo presudu ili manifestaciju kao to je
prologodinje obiljeavanje 20. godinjice genocida u Srebrenici,
podignu se strasti i temperatura, kazao je, ocijenivi da e ipak
ovakve presude dovesti do priznanja i prihvatanja nekih stvari. To
e ipak djelovati umirujue i otrenjujue, i imat emo bar neku
unutarnju katarzu kod ljudi, pokajanje na nivou naroda i promjenu
odnosa, miljenja je Izetbegovi.
U sluaju da pravosnana presuda elju takoer bude oslobaajua, predsjedavajui Predsjednitva BiH smatra da se time ipak
nee staviti taka na pitanje uloge Srbije u ratovima u BiH i Hrvatskoj. Napomenuo je da ak i u oslobaajuoj presudi eelju postoji sutinski dio koji opisuje ta se u BiH desilo, kao i jo obuhvatnije u presudi Karadia. Izetbegovi je ak potvrdio kako se razmatra mogunost revizije postupka protiv Srbije za agresiju i genocid nakon osuujue presude bivem voi Srba u BiH Radovanu
Karadiu.

VELJAA/OUJAK 2016.

Veina Srba u RS-u i u Srbiji oslobaajuu presudu eelju su


vidjeli kao pobjedu protiv Tribunala u Haagu. Predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je da nije iznenaen sadrajem presude Vojislavu eelju, jer je jo iz procesa suenja bilo potpuno jasno da je
Tuilatvo Hakog tribunala pokrenulo jo jedan neutemeljen i politiki, a ne pravni proces. Izricanje presude eelju u Hakom tribunalu potvrdilo je sav besmisao meunarodne pravde koja se
pokuala promovisati putem ovog tribunala. Jer, kako drugaije
objasniti injenicu da jedno iscrpljujue, maratonsko suenje, kakvo je imao eelj, dobije ovakav epilog, ocijenio je Dodik. Predsjednik RS-a smatra da eelju treba odati priznanje za istrajnost,
sposobnost i spremnost da, iz potpuno neravnopravnih uslova i
nefer suenja, izae kao pobjednik. Siguran sam da e haki proces protiv Vojsilava eelja dati veoma znaajan doprinos pravnoj
nauci, ali i da e posluiti kao jo jedan dokaz pravnog beaa
koje godinama promovie Haki tribunal. Odlazei dobrovoljno u
Haag kazao je da ide da pobijedi Haki tribunal. I pobijedio je, zakljuio je Dodik.
U Hrvatskoj su presudu eelju shvatili kao veliku uvredu za
pravdu i istinu. Primjerice, predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Tihomir Orekovi izjavio je kako oslobaajua presuda eelju
predstavlja poraz hakog tuilatva i sramotu hakog suda. To je
ovjek kojeg svi znamo i koji je inio zlo za koje nikada nije pokazao
kajanje ni onda, niti sada, izjavio je Orekovi novinarima, dodavi
kako je rije o ovjeku koji i danas pali hrvatske zastave i zastave
EU. Orekovi je izrazio nadu da e doi do reakcije Srbije. Put
prema EU je pravi put i nadamo se da emo vidjeti prave odluke i
ponaanje naeg susjeda, rekao je Orekovi. Ponovio je kako su
uvjeti ulaska Srbije u EU od poetka jasni. Kako smo mi ispunili sve
uvjete morati e i Srbija, rekao je Orekovi i naglasio kako haka
presuda eelju nije nita promijenila. Srbija sada mora pokazati
da e reagirati u pozitivnom smjeru, poruio je Orekovi.
Da li Srbija zaista moe u Evropu sa ovakvim mentalnim sklopom veine graana te zemlje!? To bi bilo kao da su Nijemci nakon
Drugog svjetskog rata traili da uu u Evropsku zajednicu, a da se
istovremeno ponose onim to su uradili nacisti u Holokaustu!

Vlasenica - Svi smo mi Radovan

59

BOSANSKI BAROMETAR

Genocidna ostavtina Karadia nastavlja da ivi u


Republici Srpskoj
Bez obzira na visinu i teinu presuda koje je izrekao Tribunal u
Haagu, mnogo vei problem predstavlja injenica da genocidna
ostavtina Radovana Karadia nastavlja da ivi u Republici Srpskoj,
dok je negiranje posljednja faza genocida i priprema novog. David
Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na
amerikom Dravnom univerzitetu Juni Connecticut smatra da kada normalizacija zloina, glorifikacija poinilaca, kao i ciljana dehumanizacija drugih postaju prihvaeni naini diskursa ponovo se vide, kako je kazao, sheme genocida u drutveno-politikoj kulturi
Republike Srpske. Genocidna ostavtina Radovana Karadia nastavlja da ivi u Republici Srpskoj. Sluajevi negiranja genocida, velianja ratnih zloinaca, poniavajuih komentara o Bonjacima i
nesrbima, zabrana postavljanja spomenika za rtve, diskriminacije
i provokacija usmjerene na nesrpske povratnike u Republici Srpskoj pokazuju da postoje ogranienja za pravni proces, uprkos njegovoj osudi za 10 od 11 taaka optunice, kazao je Pettigrew. Neuspjeh da se doe do osuujue presude za genocid po taki 1 u
sedam optina, kazao je, bolna su uvreda za rtve i preivjele. Ve
sada je jasno da e nakon presude Karadiu u RS-u biti nastavljen
i ohrabren novi talas poricanja genocida i vrijeanja Bonjaka u Republici Srpskoj.
Kao jedan od primjera, profesor Pettigrew je naveo Prijedor
gdje je preivjelim zabranjeno postavljanje spomenika rtvama,
dok su poiniocima napravljeni spomenici u blizini mjesta koncen-

60

tracionog logora Trnopolje, a podsjetio je i na to da u Viegradu


optina i dalje trai da se uniti kua u Pionirskoj ulici kako bi se,
ustvrdio je, izbrisalo sjeanje na enu i djecu koji su ivi spaljeni u
junu 1992. godine. Takoer je miljenja da, kao odgovor na ogranienja pravnog procesa, meunarodna zajednica treba poduzeti
inicijative za ustavne reforme koje bi, kako je rekao, ponovo ujedinile Bosnu i Hercegovinu dravnim zakonima koji se protive negiranju genocida, kojim se zabranjuje velianje ratnih zloinaca i sprjeava diskriminacija i aparthejd. Ako se to ne desi bh. drutvo e
nastaviti da se suoava sa problemom poricanja genocida, odnosno negiranja svih pravosnanih osuujuih presuda za najtee
meunarodne zloine, gdje je nemogue oekivati odreenu drutvenu katarzu i solidarnost.
Ako se zaista eli istinsko pomirenje na Balkanu, 20 godina nakon svih strahota potrebno je da sudski bude utvreno ko je bio
agresor, a ko rtva ratova iz 1990-tih, to je do sada izbjegavano.
Zar se upravo to nije desilo u Njemakoj nakon Holokausta. Svi su
znali da su nacisti bili zloinci a rtve Jevreji, Romi i protivnici reima, dok se veina Nijemaca i danas kaje i stidi zbog poinjenih zloina. Isti scenario se mora desiti i na Balkanu, a poetak traganja za
istinom bi mogla biti revizija postupka protiv Srbije za agresiju i
genocid. Nadam se da e se jednog dana Srbi u Srbiji i u BiH sramiti i istinski kajati zbog zloina i genocida nad Bonjacima i Hrvatima,
a ne veliati osuene ratne zloince. Sve drugo bi bilo duboka hipokrizija koja blokira istinske pokuaje moralne katarze meu Srbima
u BiH i Srbiji. q
Bedrudin BRLJAVAC

PREPORODOV JOURNAL 184/185

ZEMLJO MOJA

ZAVRNA FAZA GENOCIDA NAD BONJACIMA KRHKO JE ZNANJE KOJE SE NE TEMELJI NA HISTORIJSKIM
ISKUSTVIMA

Da li e Radovan Karadi
nadivjeti Bosnu i Bonjake?
Nita posljednjih godina nije izvrilo takvu prekompoziciju politikih argumenata u trouglu Srbija BiH Hrvatska, kao to se dogodilo usljed Presuda Radovanu Karadiu i Vojislavu eelju. Jedna
blaga, a druga oslobaajua Presuda uinile su da velikosrpska ideologija krvi i tla dobije meunarodni legimitet, samim tim to su
zloinstvo i genocidizam dovedeni na nivo relativnosti, rasprave, pa i
oslobaanja od odgovornosti. Nakon to je eelj osoboen, teko
da se vie ikakvo velikosrpsko inspiriranje zloina moe dovesti u krivini kontekst. Iako su velikosrpska ideologija i ratni zloini jedno te
isto jer se ideologija etnikog ienja realizira zloinima Haki
tribunal je eeljevu ratnu ulogu doveo u ravan politikog miljenja.
Kada bismo logiku Hakog tribunala promatrali u kontekstu Nrnberkog procesa i osude nacistikih zloina, i Holokausta, naravno,
onda bi svi oni koji su presueni u Nrnbergu mogli stati u ravan sa
eeljem, budui da su i oni tek tako politiki promiljali viziju Treeg
Reicha, ubijanja i istrebljenja. Apsurdu nigdje kraja, ako problem promatramo sa aspekta historije pravosua, humanistikih deklaracija i
ratog prava. Ako, pak, ove nonsense ugledamo kroz prizmu neasne
politike instrumentalizacije Hakog tribunala, kojom se za interese
Evropske unije kupuje srbijanska distanciranost od Rusije onda vidite
da su pravda, moral i rtve genocida tek moneta na ovoj buvljoj pijaci.

Ko su uvari Republike Srpske?


Kao to u periodu 1992.-1995. Evropa nije marila za posljedice
svoje hipokrizijske politike prema Bosni i Bonjacima, prema imperattivima bosanske paradigme, pa je koju godinu poslije ugledala
raspalmsavanje separatistikih politika u svome dvoritu, tako ni
danas, instrumentalizacija Hakog tribunala se ne promatra dalje
od kratkoronog interesa zatite Srbije od Rusije, odnosno zatite
evropskih i amerikih interesa u Srbiji. Usporedbe radi, treba se
prisjetiti kako su ekspresno Bugarska i Rumunija primljene u lanstvo EU, bez maratonskih provjera i standarda, samo kako bi Rusija
ostala distancirana od evropske i amerike zone utjecaja. Tako je i
sa Srbijom, nevani su kriteriji, humanizam, antifaizam, vaan je
kratkoroni interes. A to to mnogi u Srbiji njeguju ili pak mire na
injenicu da se od nje vie od 20 godina stvara uzavrela faistika i
genocidaka drava, spremna i ohrabrena da ponovi zlo, i da tako
destabilizira mnogo iri prostor, to je manje bitno.
Pokazalo se to u ratovima 1992-1995, kada je evropska trgovaka povrnost raunala na razum velikosrpskih pregovaraa, koji su u
jednom momentu naredili hapenje vojnih posmatraa UN-a, njihovo vezivanje za bandere, kako bi, u maniru narkodilerskih bandi,
ucjenjivali meunarodnu zajednicu. Tada je 200 zapadnih vojnika i
posmatraa drano u zarobljenitvu na lokacijama koje su trebale
biti meta vazdunih napada. Koliko tek puta su velikosrpski lideri, u
toku rata, priali jedno a nareivali drugo, potpisivali i krili primirja,
na najgrublji nain izigravali povjerenje meunarodne zajednice.

VELJAA/OUJAK 2016.

Kroz to historijsko iskustvo treba promatrati i ovu trgovinu Presudama, koja e prividno, lano i kratkorono zadovoljiti evroatlanske aspiracije, u uvjerenju da je Srbija astan pregovara, a dogodit
e se da e srpska politika ponovo slagati, ponovo se oslanjati na
Rusiju, dok e konkretne rtve ove neasne trgovine biti oni koji su
bili rtve velikosrpskog genocidizma, a koji nisu doivjeli moralnu
satisfakciju kroz pobjedu pravde. Presude su nisu ni ohladile, a velikosrpska politika je poslala hladan tu svima, kroz najavu da specijalne ruske trupe ulaze na tlo Bosne i Hercegovine, kako bi, navodno, Policiji Republike Srpske pomogle u borbi protiv terorizma.
Rije je o inu agresije na Bosnu i Hercegovinu, jer ulazak trupa
jedne drave na teritorij druge drave, bez odobrenja dravnih organa, ima se smatrati inom agresije.
Tako se srpska politika, u svome prevarantskom maniru, eksresno
zahvalila Hakom tribunalu na vercerskoj pravdi, koja je trebala da
kupi srpsku distancu od Rusije. A ta e raditi te ruske trupe na tlu
Bosne i Hercegovine, poseban je temat, za zastraujuu pretpostavku.
ta god da se bude dogaalo, legitimno objanjenje moe imati u sramotnim Presudama Karadiu i eelju. Velikosrpski genocidizam je
legitimiran Presudama Hakog tribunala, osokoljen, puhnuto mu je u
jedra, tako da e i na politikoj povrini, i ispod nje, bosanska stvarnost
biti dodatno velikosrbizirana, a bonjaka rtva dodatno poniena.
O Presudi osnivau i prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadiu za genocid mnogo je reeno. Znamo da je Presuda
nepravedna, ali znamo i da ostavlja taman dovoljno mogunosti da se
krene u proces ukidanja Republike Srpske, odnosno, entiteta. Potpuno je nelogino da sedam opina u kojima je izvren genocid, kakav se
ni po emu ne razlikuje od onog u Srebrenici, ne budu tretirane u Presudi. Nelogino je i da neki podreeni oficiri Vojske RS, kojima je Radovan Karadi bio glavnokomandujui, dobiju presude za genocid (npr.
Radislav Krsti), i dobiju doivotne kazne zatvora (npr. Stanislav Gali),
a da Radovan Karadi bude presuen na 40 godina zatvora.
Kad se ovaj prazan prostor izmeu prava i pravde prenese na
praktian teren, onda dobijamo dvije sedativne injenice. Prvo, Ka-

61

ZEMLJO MOJA
radi je ipak presuen za genocid, u Srebrenici, to je sa formalnopravne strane potpuno isto kao da je presuen za genocid i u sedam
opina u kojima nije presuen, jer ne moe se biti malo ubica, niti
se moe biti malo presuen za genocid, tu jesi ili nisi, koliko god da
jesi ili nisi. Ne moe politiko-vojna struktura, recimo, u Srebrenici
izvriti genocid, planirati ga i sprovesti ga, pa u Srebenici biti odgovorna, a negdje drugo ne biti odgovorna. To je jedno te isto, da li ovaj
udrueni genocidni poduhvat bio samo u Srebrenici, ili i drugdje, s
obzirom da su konzekvence iste, a one glase: Radovan Karadi nije
privatno, ve institucionalno presuen za genocid, on nije pojedinac,
ve institucija Predsjednika Republike Srpske, a to podrazumijeva
odgovornost kolektivnog (para)dravno-pravnog mehanizma. Time
Republika Srpska, koja u vrijeme dejtonske verifikacije nije imala na
svojoj linoj karti sve ove pravosudne injenice koje su poslije utvrene, zadobija posve drukiji pravni status.
Zamislimo predsjednika drave koji dobije izbore, zasjedne na
prijestol, a onda se otkrije i procesuira neko njegovo drastino krenje zakona; naravno da bi se morao povui sa funkcije Predsjednika,
biti procesuiran, presuen i otii na izdravanje kazne. Tako je i sa
Republikom Srpskom, koja u vrijeme svoje prerastanja iz vojno-politike i paradravne hunte, u legalistiki oblik jednog od dva bh. entiteta, nije bila presuena za genocid, a to se dogodilo i 2007. godine
Presudom Svjetskog suda pravde, potom kroz nekoliko Presuda za
genocid pred Hakim tribunalom, zakljuno sa Presudom Karadiu.
To vie nije ona Republika Srpska iz 1995., koja nije nosila ovu omu
oko vrata, to je sad dravno-pravna tvorevina presuena za genocid,
koja sa takvim kriminalnim pedigreom ne moe nastaviti svoje postojanje. Pravna norma ius cogens, kako nas ovih dana informiraju
profesori prava, podrazumijeva da ciljevi koji su ostvareni genocidom ne mogu zadobiti i uivati legalistika svojstva, pa tako ni Republika Srpska. Neko e, moda, napraviti usporedbu sa Izraelom, koji
je nastao na slian nain kao Republika Srpska, a koji opstaje uprkos
prosvjedima civiliziranog i antifaistikog svijeta samo zato to cionistiki genocidizam nije pravosudno obiljeen.
Bio bi neuveni nonsens da Republika Srpska opstane pod ovakvim bremenom svoga verificiranog genocidizma, sukobljenog sa
svim pravnim normama. Napose, tako bune reakcije zvaninog Beograda o zatiti Republike Srpske nisu nita drugo do li dokaz da velikosrbi jako dobro znaju da bi genocidnom entitetu mogli biti dani
odbrojani ako to Bonjaci budu htjeli. A Bonjaci to nee, sudei po
skandaloznim stavovima bonjakih politikih lidera koji Srbima poruuju da niko kod Bonjaka ne planira ukidati Republiku Srpsku.
Rekao je to sin Alije Izetbegovia, prvog bh. predsjednika, koji je pod
prisilom i ucjenom potpisao Dejtonski sporazum i priznao entitet Republika Srpska. Namjesto da Bakir Izetbegovi iskoristi odredbe Beke konvencije, po kojima je nitavan svaki ugovor potpisan pod prisilom i ucjenom, da se pozove na Presude za genocid, da operacionalizira pravne i sudske injenice u cilju ispravljanje historijske nepravde on tu historijsku nepravdu titi, kao da je njegova babovina.

Kako se postaje bivi narod?


Drugi dio Presude Karadiu kojim smo razoarani, a koji u praktinom rakursu nema znaaja: Karadievih 40 godina zatvora su isto
to i doivotna robija, sa praktine strane gledano, jer je potpuno
svejedno da li on u zatvorskoj eliji umro ovako ili onako, budui da
njegovo doivotno sjedenje u zatvoru nikakvog znaaja za one koji su
pogoeni njegovim zlodjelima. Ne postoji fizika kazna koja bi mogla
na tijelu, psihi, ivotu Radovana Karadia adekvatno odslikati nepregledne planine bola koje je ovaj genocidni zlotvor nanio Bonjacima, Hrvatima, ali i Srbima. Realan je strah da bi bonjake rtve mo-

62

gle doivjeti ponienje kakvo su doivjele sa izlaskom na slobodu


prvih Karadievih saradnika, Momila Krajinika i Biljane Plavi,
koji sada ive ivot nacionalnih heroja, pojavljuju se na javnim skupovima, uz frenetine aplauze velikosrpske rulje, a bivaju potovani ak
i od sarajevske medijske i drutvene scene.
ta ako se to dogodi da tako nekada, uz razna skraenja, osvane
Radovan Karadi, kao nacionalni heroj, u Republici Srpskoj? Najprei put da se to ne dogodi nije da se eka hoe li Karadi preivjeti
kaznu, uz razna skraenja, ve da se ukine Republika Srpska, da se
nema gdje vratiti, osim u svoju najveu kaznu Bosnu i Hercegovinu
bez entiteta. Ako su sudovi ranije bili nakloni pri skraenju kazne,
ini se da bi to u sluaju Karadia bilo isuvie riskantno da kreator
genocida u Srebrenici na mjesto zloina doe kao pobjednik. To je
ve sfera pekulacija, kakve su se mogle itati na drutvenim mreama. No, taj apsekt koliko e Karadi biti u zatvoru i da li e u zatvoru umrijeti nije pretjerano vaan u odnosu na ovu istinsku bitnost
koja Republiku Srpsku u pravnim normama izjednaava sa pojmom
genocida i konsekvencama koje iz toga proizilaze.
U meuvremenu pojavile su se pekulacije oko ideje za obnavljanjem Tube BiH protiv Srbije, pa s jedne strane prof. Francis Boyle,
koji je kreirao ovu Tubu 1993. godine, poruuje da je sreman obnoviti Tubi i zastupati rtvu, ali i kako sumnja da Bakir Izetbegovi vri
opstrukcije, dok s druge strane Bakir Izetbegovi potpuno sumanuto
uti o stvarima o kojima se ne moe utjeti. Pojavila su se i miljenja da
je pravni zastupnik BiH, treerazredni advokat iz ivinica Sakib Softi
namjerno angairan kako bi svojim neznanjem unitio potencijal Tube, opstruirao je, tako da Presudom iz 2007. nije izvuen objektivni
maksimum. Postoji i miljenje da nema potrebe raspakivati Presudu i
Tubu, jer ve imamo Presudu za genocid i samo treba traiti realizaciju Presude, odnosno, ukidanje Republike Srpske. Smatra se da je svjetsko pravosue isuvie ispolitizirano, pa danas ne bismo mogli dobiti
ono to smo dobili 2007., a mogli bismo i to izgubiti.
Sve su to pitanja koja ostaju otvorena pred opravdanom sumnjom
obinog bonjakog ovjeka da su bonjaki lideri odgovorni Beogradu, a ne Bogu, Bosni i Bonjacima. Previe je magle, neodlunosti, oklijevanja, dvolinosti oko pitanja koja nalau jasan logiki stav: ako Bonjaci, kao narod rtve, imaju priliku da satisfakciju za sebe i svoje rtve
dobiju kroz ukidanje Republike Srpske, kao entiteta koji je nastao na
bonjakom stradanju, postoji li i jedan razuman razlog da se ne krene
ka tom cilju? Ne postoji. Pa zato, onda, bonjako rukovodstvo ne
zastupa bonjake interese? Zato to to vie nije bonjako rukovodstvo, ve velikosrpsko rukovodstvo koje upravlja bonjakom rtvom.
Tako izgleda zavrna faza genocida nad Bonjacima.
Na kraju tragedije sputa se zavjesa. Kad neko nekad upali svjetlo na historijskoj pozornici, Bonjake bismo mogli ugledati kao bivi narod, a Bosnu kao bivi dravu i kao geografski pojam. Krhko je
znanje koje se ne temelji na historijskim iskustvima. q
Fatmir ALISPAHI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

IZ SVIJETA

KRIZNA ARITA U SJEVERNOJ AFRICI I NA BLISKOM ISTOKU

Ima li nade za mir?


LIBIJA: Hoe li biti strane vojne intervencije?
Ameriki vojni zrakoplovi bombardirali ISIL-ov kamp
19. veljae 2016. ameriki vojni zrakoplovi izveli su napad na
ISIL-ov kamp u blizinu grada Sabratha. Napad je uslijedio neposredno nakon to su se pojavile informacije koje govore kako su se
neki od visokih zapovjednika ISIL-a iz Sirije i Iraka prebacili, zajedno
sa svojim borcima, u Libiju.
Informacije govore kako je ubijeno preko 40 osoba, a meu njima i dvoje otetih djelatnika Ambasade Republike Srbije u Libiji
efica odjela za komunikaciju Slaana Stankovi i njezin voza Jovica Stepi. Oni su ranije oteti od strane militanata i upravo su u toku
bili pregovori o njihovoj otkupnini. Zahtijevamo objanjenje od
SAD-a po pitanju jesu li znali da se stranci nalaze na prostoru kampa kojeg su napali. Oni tvrde da nisu", rekao je srpski premijer Aleksandar Vui. Otmiari su imali financijski interes, rekao je Ivica
Dai, srpski ministar vanjskih poslova.
Libijske vlasti osudile su ameriki zrani napad na ISIL-ov kamp,
istiui kako neodobreni ameriki napad na zapadu zemlje predstavlja drsko krenje njihovog suvereniteta. Otro osuujemo
zrane napade izvedene od strane amerikih snaga na pojedine
lokacije grada Sabratha u petak ujutro, 19. veljae 2016. Napadi su
izvedeni bez ikakve koordinacije i konzultacije s libijskim vlastima,
navodi se u njihovoj poruci. Nadalje, istiu kako vrednuju svu stranu pomo koju dobivaju u svrhu rata protiv terorizma, ali kako to
ne znai da e tolerirati bilo kakvo vojno ili politiko uplitanje u
njihova unutarnja pitanja.

Le Monde otkriva: Francuska vodi tajne vojne operacije u Libiji


24. veljae francuski list Le Monde objavio je tekst u kojem se
istie kako Francuska uz pomo specijalnih snaga i komandosa vodi
tajne vojne operacije protiv ISIL-a na prostoru Libije. Navodi se kako je operacije direktno naredio francuski predsjednik Francois Hollande. Zadnje to bismo eljeli napraviti je intervenirati u Libiju.
Moramo izbjei svaki oiti vojni angaman te djelovati diskretno,
rekao je visoki vojni dunosnik u razgovoru za list Le Monde.
Navodno se ovaj tajni francuski rat na prostoru Libije vodi na nain da francuske snage udaraju na poloaje ISIL-ovih lidera. Nadalje,
istie se kako u tajnim operacijama takoer sudjeluju i amerike i
britanske snage. Francusko ministarstvo obrane odbilo je komentirati ovaj izvjetaj, ali su mediji saznali da je ministar obrane JeanYves Le Drian naredio da se istrai i utvrdi gdje je dolo do curenja
povjerljivih informacija. Ako ga nau, ta bi osoba bi mogla dobiti i do
tri godine zatvora zbog odavanja tajnih informacija medijima.
U isto vrijeme, europski blogeri tvrde da sudjelovanje francuskih specijalnih snaga u operacijama u Libiji nije nikakva tajna.
Osim toga, francusko ministarstvo obrane je samo priznala obavljanje izvidnikih letova nad Libijom i uspostavu vojne baze u sjevernom Nigeru u blizini libijske granice. Pojedini analitiari smatraju kako ove tajne operacije u Libiji imaju za cilj primarno brinuti o
francuskim ekonomskim interesima, a ne o borbi protiv ISIL-a.
Sudei po najnovijim dogaajima u Libiji, tajne operacije francuskih specijalnih snaga nisu postigle svoj cilj. Tzv. Islamska dra-

VELJAA/OUJAK 2016.

va je ojaala na istoku zemlje i pokuava zauzeti gradove na zapadu. 24. veljae su ISIL-ovi militanti uli u samo sredite drevnog
grada Sabrate, samo 55 kilometara zapadno od Tripolija i na pola
puta do granice s Tunisom. Odabir Sabrate za ofenzivu ISIL-a u Libiji ne treba uditi, jer je jedan zarobljeni pripadnik ove teroristike
skupine priznao da im je sljedei cilj grad Ben Gardane u Tunisu.
U borbama u Sabrati je ubijeno ukupno 17 libijskih vojnika, a 11
pripadnika snaga sigurnosti je zarobljeno, nakon ega su im odrubljene glave.
Kako se ini, Francuzi su ovaj problem odluili rijeiti sami, jer
je Washington odbio sudjelovati u novoj libijskoj vojnoj kampanji.
elnici diljem Europe tvrde da u Libiji treba vie djelovati, a u intervjuu za Der Spiegel njemaki izaslanik u Libiji je rekao: Mi jednostavno ne moemo odustati od Libije.

ISIL jaa i iri zonu utjecaja u Libiji

Da li je Washington problem Libije prepustio Parizu i Rimu?


24. veljae John Kerry, ameriki dravni tajnik, izjavio je kako
postoji rizik da bi Libija mogla postati propala drava ukoliko ne
uspiju UN-pregovori koji imaju za cilj stvoriti jedinstvenu libijsku
Vladu. Obamina administracija je odgovorila na pritisak Pentagona
i poruila kako nee dati zeleno svjetlo za intervenciju protiv ISIL-a
u Libiji. Unato rastuoj opasnosti od samoproglaene Islamske
drave u Libiji, Obamina administracija je odbila ameriki vojni
plan za napad na ISIL i njihovo tamonje regionalno sredite, pie
The Daily Beast.
Samo dan nakon ovog priopenja ISIL je pokrenuo vie ofenziva
u podruju sjeverne Libije. Prema amerikim izvorima, ISIL u Libiji
ima oko 5.000 boraca, dok je prije nekoliko mjeseci imao najvie
1.000. Sirte je teko bombardirati, jer su se militanti izmijeali s civilima. U oblinjim gradovima, poput Ras Lanoufa, ISIL unitava
naftna postrojenja i presijeca kljuni potencijalni izvor prihoda za
bilo kakvu libijsku vladu. ISIL je postavio svoje zastave diljem zemlje od Misrate na zapadu do Darne na istoku.
Amerika administracija je rekla kako ne bi intervenirala sve
dok Libija, kojom sada upravljaju dvije suparnike vlade, ne stvore
jedan entitet koji upravlja dravom.
Neki vojni dunosnici vjeruju da Obama smatra da Francuska i
Italija, zemlje koje su nagovijestile intervencije, trebaju preuzeti

63

IZ SVIJETA
vodstvo u vojnim naporima. Obje zemlje su bile kljune u pokretanju kampanje NATO saveza 2011. godine koja je dovela do Gaddafijevog pada. Drugi pak vjeruju da Sjedinjene Drave ele ograniiti
svoj rat protiv tzv. Islamske drave na Irak i Siriju.
U svakom sluaju, ISIL je stigao na granice Europske unije i
Washington je pod izgovorom da eli suraivati s vrstom i legitimnom vladom odabrao ovaj problem prepustiti Parizu i Rimu, zemljama koje su najvie ugroene moguim valom izbjeglica iz Libije, ali i koje u toj zemlji imaju najvie ekonomskih interesa, pie
jedan hrvatski analitiar.
11. oujka objavljen je Godinji izvjetaj Vijeu sigurnosti UN-a
u kojem se istie kako je ISIL znatno poveao kontrolu teritorija u
Libiji, te kako njihovi militanti sada sebe smatraju kljunom obranom Libije protiv stranih vojnih intervencija. Promatrai UN-a zadueni za Libiju navode kako je ova zemlja postala vrlo atraktivna
stranim ekstremistima koji u Libiju stiu veinom preko Sudana,
Tunisa i Turske. Istie se i kako pojedine strane zemlje rade na borbi protiv ISIL-a u Libiji, ali se imena tih zemalja ne navode. Jaanje
ISIL-a u Libiji e vjerojatno pojaati razinu meunarodnog i regionalnog uplitanja to moe dovesti do vee polarizacije, ukoliko izostane koordinacija, navodi se u izvjetaju.
12. oujka ameriki predsjednik Barack Obama u velikom razgovoru za list The Atlantic rekao je kako je britanski premijer David Cameron bio zaokupljen nizom drugih stvari nakon operacije
u Libiji, ba kao i tadanji predsjednik Nicolas Sarkozy. U razgovoru
je rekao kako u Libiji danas vlada nered, dok je u privatnosti novinaru poruio, bar se tako navodi u lanku lista The Atlantic,
kako je situacija u dananjoj Libiji sr*nje.
Zanimljiv komentar mogao se proitati na jednom hrvatskom
portalu: Ovo ne bi bilo prvi puta da Obama nastoji odgovornost za
unitenje Libije prebaciti na svoje europske kolege. No, istina je da
je on kriv podjednako, ako ne i vie od njih (jer svima je jasno da se
ovakve agresije ne dogaaju bez odobrenja SAD-a), za aktualnu situaciju u Libiji gdje upravo ISIL grabi sve vei teritorij. Moda Obama ovim komentarima sada nastoji pomoi svojoj kolegici Hillary
Clinton jer je ona, kako su do sada istaknuli pojedini izvori, bila
glavni arhitekt agresije na Libiju, napada koji je zavrio brutalnim
smaknuem libijskog lidera Muammara Gaddafija (nad ijom je
smru ona likovala). Libija e svakako ostati upamena kao jedna
od najveih mrlja u 8-godinjem Obaminom rezimeu u Bijeloj kui i
on je toga svjestan, zato sada i daje ovakve komentare. No, istina
je drugaija: da SAD tada nije dao zeleno svjetlo za vojni napad na
Libiju, jako je teko vjerovati da bi Francuska i Velika Britanija krenule u takvu avanturu same, tako da odgovornost, koliko god on
od nje sada nastojao pobjei, ponajvie ima ameriki predsjednik i
ljudi oko njega.

Sami Libijci bi voljeli vidjeti ostvarenje nacionalnog konsenzusa i uspjeh stvaranje jedinstvene vlade. Vie od milijun Libijaca sada je raseljeno unutar i izvan zemlje te se nadaju da e se moi
vratiti u svoje domove u relativno sigurnim uvjetima. Svaka nova
libijska vlada, koja bi nastala na temelju konsenzusa i poslije intervencije, morat e se suoiti s uravnoteivanjem domaih obveza s
meunarodnim odgovornostima. Ali, morat e te izazove prihvatiti
i raditi na njihovom ostvarenju ako ne eli doivjeti sudbinu prethodnih etiri libijskih vlada od 2011. One su dole i prole s milijardama dolara javnog novca, a malo toga je ostvareno u pogledu
poboljanja ivota obinih graana, a kamoli na obnovi mira i drutvene harmonije, pie jedan hrvatski analitiar.

Nove libijske vlasti nalaze se na prostoru vrsto uvane


pomorske baze

8. oujka vie desetaka militanata napalo je grad Ben Guerdan


u blizini libijske granice. Izvori prenose kako su izbili estoki sukobi
s policijom i vojskom te kako je ubijeno najmanje 50 osoba, ukljuujui i civile. Uskoro su na lokalnim TV-stanicama objavljene i video snimke borbi unutar grada, kao i mrtva tijela militanata na
ulicama. Napad ekstremista je propao i vojska je u konanici vratila
kompletnu kontrolu nad gradom. Vlasti su odmah uvele policijski
sat u Ben Guerdanu, te poslali vojsku u oblinji grad Djerba, poznato turistiko odmaralite.
Svjedoci istiu kako su militanti napali s kalanjikovima te su za
vrijeme napada poruili da pripadaju tzv. Islamskoj dravi. Ukoliko se zaista radilo o pripadnicima ISIL-a onda je to pokazatelj da se
kaos iz susjedne Libije poeo prebacivati i na Tunis.

Libijska ujedinjena Vlada, poduprijeta (zapravo stvorena) od


strane UN-a, 30. oujka ipak je stigla u glavni grad Tripoli. No, zranim putem nisu mogli doi jer su im samoproglaene libijske vlasti,
koje i dalje kontroliraju Tripoli, zabranile slijetanje u zranu luku,
pa su morali iz susjednog Tunisa do Tripolija doi brodom. Sada se
nalaze na prostoru, kako pie Reuters, vrsto uvane pomorske
baze u Tripoliju. Nadalje, visoki vojni izvor istie kako se upravo
radi na tome da se osiguraju dravne institucije na prostoru glavnog grada.
Dolazak ujedinjene Vlade u Tripoli bio je popraen pucnjavom i
snanim eksplozijama.

64

TUNIS: Usprkos barijeri ISIL se iri preko granice


ISIL-ov napad, najmanje 50 mrtvih
Poetkom veljae 2016. mediji su objavili kako je Tunis kompletirao 200 kilometara dugu barijeru uzdu granice s Libijom kako bi
sprijeili ulazak militanata. Tuniki ministar obrane, Farhat Hachani, poruio je kako e uskoro postaviti i elektronske ureaje za praenje kompletne granice. Tunika vojska sudjelovala je u izgradnji
zida i rovova na udaljenosti od 2 kilometra od libijske granice. Nadalje, potvreno je kako e uskoro europski i ameriki savjetnici
poeti s obukom tunikih snaga sigurnosti.
Analitiari istiu kako se Tunis naroito boji ISIL-ovih terorista
koji bi se uskoro mogli poeti vraati iz Sirije i Iraka. Naime, preko
3.000 tunikih dravljana pridruilo se teroristikoj organizaciji ISIL.
S druge strane, ISIL u susjednoj Libiji sve vie jaa, pri emu kontroliraju i cijeli libijski grad Sirte.

Nakon ISIL-ovog napada na Ben Guerdan

PREPORODOV JOURNAL 184/185

IZ SVIJETA

ALIR: Jaanje vojne suradnje s Rusijom


Sukobi Alirske vojske i pobunjenika u blizini granice s
Tunisom
Alir je na jaanje aktivnosti ISIL-a na sjeveru Afrike odgovorio
nabavom ruskog oruja i suradnjom s Moskvom. Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, krajem veljae i poetkom oujka
2016. boravio u slubenoj posjeti Aliru gdje se susreo s alirskim
predsjednikom Abdelazizom Bouteflikom. Osim o koordiniranim
akcijama dvije zemlje u naftnom i plinskom sektoru, razgovaralo se
i o borbi protiv terorizma. Sredinom oujka 2016. Rusija je Aliru
isporuila 40 borbenih helikoptera Mi-28NE zvanih Noni lovac.
Vojno-politiki analitiari smatraju kako je kupovina sofisticiranih
ruskih borbenih helikoptera usko povezana s poveanim aktivnosti
ISIL-a u regiji, posebice u Libiji i Tunisu.
Alir danas svjedoi sve veem broju sukoba izmeu vladinih
snaga i militanata, prije svega zbog ratova u susjednim zemljama.
Zemlji prijeti nestabilnost, a militanti raznih milicija, od kojih su neke u vrstim vezama s Al-Qaedom i tzv. Islamskom dravom, trenutno pokuavaju presjei naftne opskrbne pravce u zemlji. Prema
podacima alirskog Ministarstva obrane, tokom 2015. godine ubijeno je ili uhieno ukupno 157 terorista, meu kojima 10 njihovih
zapovjednika.
Samo tri dana nakon isporuke ruskih helikoptera, 21. oujka
2016., dolo je do sukoba Alirske vojske i pobunjenika u blizini
granice s Tunisom. U vojnoj operaciji u pokrajini El-Oued, 600 km
jugoistono od glavnog grada Alira, ubijeno je est terorista. Alirsko Ministarstvo obrane nije povezalo operaciju s gotovo istovremenim napadom Al-Qaede na plinsko postrojenja u Krechba, koje
se nalazi junije od podruja okraja. Britanski BP i norveki Statoil, koji upravljaju postrojenjem alirske tvrtke Sonatrach, priopili su da e nakon napada privremeno povui svoje osoblje iz dva
plinska postrojenja u Aliru. Osim toga, tokom veljae 2016. alirski
vojnici su od teroristikih skupina zaplijenili est protuzranih projektila Stinger i drugo oruje u operaciji u pokrajini El-Oued. Tokom operacije je ubijeno troje militanata.

Alirska vojska

Alir je od poetka tzv. Arapskog proljea bio meta Zapada


Malo je poznato da je u prekrajanju Sjeverne Afrike i Alir bio
meta amerike strategije demokratizacije regije. Da bi se uspjeno proveo libijski scenarij, Zapadu je bio prijeko potreban alirski
Benghazi i ta uloga je dodijeljena regiji Kabylie, gdje su separatistike tenje oduvijek prisutne, ali se uvijek radije govorilo o problemima na jugu. Tunis je bio zemlja u kojoj je utemeljen centar

VELJAA/OUJAK 2016.

za obuku tzv. cyber-kolaboracionista iz Alira, tj. mladih ljudi koji


svojim vjetinama u internetskoj komunikaciji po nalogu stranih
obavjetajnih slubi sudjeluju u destabilizaciji svoje zemlje. U Aliru
su te skupine operativne jo od 2010. godine, a aktivnosti su pojaale u kolovozu i rujnu 2011. godine. Do revolucije ipak nije dolo, Danas je veina bivih aktivista, koji su bili okupljeni i osposobljeni za dizanje revolucije, svjesna da su bili izmanipulirani i
iskoriteni od strane Zapada. Mnogi od njih su se povukli i ne ele
vie suraivati s onima koji su ih odbacili. Jedan manji dio je ostao
u Tunisu i dalje revno obavlja svoju plaeniku zadau.
Alirom od 1999. predsjedava Abdelaziz Bouteflika, koji je
sljedbenik nacionalistike i anti-kolonijalistike struje, a samim tim
i anti-imperijalistike, te je zbog toga jako popularan u narodu. Po
posljednjim izborima se vidi da predsjednik i njegov Nacionalni
oslobodilaki front uivaju plebiscitarnu potporu u narodu, ali se
ini da Bouteflika ne vjeruje samo rezultatima birakih kutija i ubrzano jaa borbenu sposobnost alirske vojske, i to u suradnji s Rusima. Sasvim logian potez, uzme li se u obzir sve gore navedeno i
vidjevi kako su proli Ben Ali, Mubarak i Gaddafi, te koliko je truda
Assadova vojska uloila da ouva zemlju. Stoga je jaanje bilateralne gospodarske i vojne suradnje Alira s Rusijom koji alje jasnu
poruku i islamistima da za njih nee biti milosti i da je alirska vojska spremna suoiti se s tim izazovom, pie jedan hrvatski analitiar.

EGIPAT: ISIL napao Egipatsku vojsku na prostoru


Sinaja
Muslimanska braa teroristika organizacija?
24. veljae 2016. Odbor za pravosue amerikog Doma zastupnika glasao je o poloaju Muslimanske brae. Veinski republikanski odbor glasao je u omjeru 17 za i 10 protiv u korist odluke da
se Muslimanska braa oznae kao teroristika skupina. Idui je korak slanje ovakvog zahtjeva State Departmentu, s napomenom da
Odbor oekuje da Ministarstvo vanjskih poslova postupi prema
donesenoj odluci, ili da obrazloi zato odbija tako postupiti. Iako
prijedlog u ovom obliku teko moe postati zakon, ipak se oekuje
da e dobiti veliku potporu ne samo republikanskih kandidata, ve
i amerikih saveznika poput egipatskog predsjednika Abdela Fataha Al-Sisija, koji je poznat po beskompromisnom stavu protiv Muslimanske brae.
Kritiari ovakvog pristupa smatraju da je to pokuaj ukidanja suradnje Washingtona s nenasilnim skupinama politikog islama, te da
je iza njega jako lobiranje Al-Sisija, a moda i Ujedinjenih Arapskih
Emirata. Dodatnu pomo dali su i predizborni skupovi republikanskih kandidata za predsjednika SAD-a. U prosincu je Donald Trump
pozvao na rigorozniji stav prema muslimanima, a posebice protiv
svih islamistikih skupina, nasilnih i nenasilnih, sve dok amerika vlada ne shvati tko je potencijalni terorist. Republikanski kandidat iz
Teksasa, Ted Cruz, istovjetan je prijedlog podnio Senatu.
Prije dvije godine je krajnje desna republikanska zastupnica iz
Minnessote, Michele Bachmann, predloila slian prijedlog zakona, ali tada nije imala ni potporu vlastite stranke. Sada se ini kako
ovaj stav postaje snana republikanska pozicija. Bob Goodlatte,
predsjednik Odbora za pravosue, republikanac iz Virginije, izjavio
je da Muslimanska braa prihvaaju terorizam te da predstavlja vrlo realnu prijetnju ivotima Amerikanaca i nacionalnoj sigurnosti
SAD-a. Izglasavanje ovakvog zakona, smatra Goodlatte, onemoguio bi lanovima Muslimanske brae ulazak u SAD. Prijedlog zakona
dao je republikanac iz Floride Mario Diaz-Balart, koji smatra da je

65

IZ SVIJETA
dobro poznata povijest organizacije od svog nastanka u Egiptu
1928. godine, te da je Obamina administracija stvorila previe ruiastu sliku o njoj.
Sve to, dakako, ide i na ruku Al-Sisija koji bi proglaenjem Muslimanske brae teroristikom organizacijom u Washingtonu dobio
potpunu premo u egipatskoj politici i drutvu. Time bi Egipat u
potpunosti postao autoritarna drava, daleko vie nego li je ikad
bila pod vladavinom Hosnija Mubaraka. Kad se vidi da je ured Diaza-Balarta, predlagatelja spornog zakona, u bliskom kontaktu s lobistima Sisijeve vlade, te da je zabiljeeno kako je ostvareno devet
sastanaka u nekoliko mjeseci prije nego je doao prijedlog zakona,
onda je jasno da je lobistika struktura vojnih i dinastikih arapskih
zemalja na vrhuncu. Pritom je zanimljivo da prijedlog zakona poziva vlasti Sirije, Rusije, Egipta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina da svojim primjerima podupru ameriku
odluku, pie jedan hrvatski analitiar.

U gradu Arishu ubijeno najmanje 13 egipatskih vojnika


20. oujka 2016. najmanje 13 egipatskih vojnika ubijeno je na
prostoru Sinaja nakon napada militanata na jedan vojni punkt u
gradu Arishu. Odgovornost za napad na egipatsku vojsku preuzeo
je egipatski ogranak teroristike organizacije ISIL.
Nakon napada na lokaciju se zaputilo nekoliko vozila hitne pomoi, no, i ona su se nala pod estokom paljbom militanata. Svjedoci iz grada istiu kako su uli i snanu eksploziju te kako su snage
sigurnosti zatvorile sve ulaze i izlaze iz grada. Vojska je kasnije
uspjela eliminirati petoricu militanata.
Podsjetimo se, u Egiptu sukob s militantima traje jo od sredine
2013. godine, kada je s vlasti svrgnut predsjednik Mohamed Mursi,
pripadnik Muslimanske brae.

Napad ISIL-a na Egipatsku vojsku na prostoru Sinaja

SIRIJA: Djelomino povlaenje glavnine ruskih snaga


Robert Kennedy Jr.: Assada ruimo od 2000. godine kada je
odbio prijedlog o katarskom plinovodu
Sredinom veljae 2016. u amerikom asopisu Politico objavljen je vrlo zanimljiv lanak kojeg potpisuje Robert Kennedy, neak
biveg amerikog predsjednika, pravnika i publicista Roberta
Kennedyja mlaeg. Iako boljim poznavateljima svjetskih zbivanja
ovaj podatak nije nepoznat, ponekad se treba prisjetiti kako je sve
prije pet godina poelo.
Na rat protiv Bashara Assada nije poeo s mirnim graanskim
prosvjedima arapskog proljea 2011. godine. On je poeo 2000.
godine, kada je Katar predloio izgradnju plinovoda vrijednog 10
milijardi dolara kroz Saudijsku Arabiju, Jordan, Siriju i Tursku, pie
Robert Kennedy Jr.

66

Rat protiv Bashara Al-Assada i Sirije poeo 2000. godine


Taj plinovod osigurao bi sunitskim monarhijama Perzijskog zaljeva odlunu prednost na svjetskom plinskom tritu i osnaio bi
Katar kao bliskog amerikog saveznika u regiji. Kennedy dalje pie,
kako su ba u toj zemlji izgraene dvije velike amerike vojne baze
i Sredinji zapovjedni stoer SAD-a za Bliski istok.
U lanku se dalje navodi kako je, titei ruske interese, sirijski predsjednik Bashar Al-Assad odbio potpisati suglasnost o izgradnji plinovoda te se opredijelio za izgradnju drugog plinovoda, koji bi iao iz Irana
u Libanon preko irakog i sirijskog teritorija, ime bi glavni izvoznik
plina za Europu postao iitski predvodnik Iran, a ne Katar. To se protivilo interesima sunitskog arapskog istoka te su, odmah nakon Assadovog odbijanja, obavjetajne slube SAD-a, Saudijske Arabije i Izraela
poele pripremu za ustanak u Siriji s ciljem Assadovog ruenja.
Poele su financirati oporbu, a Kennedy prilae i informacije o
tajnim raunima. Tako je, kae on dalje, CIA poslala 6 milijuna dolara britanskoj televiziji Barada za izradu siea u korist svrgavanja
Assada. I to sve usprkos tome to je sirijski reim bio puno umjereniji od onih iz sunitskih monarhija. Sirija je bila svjetovna drava, s
pluralistikom vlau, Assad se zalagao za liberalizaciju, a nakon
teroristikih napada 11. rujna 2001. CIA-i je dostavljao i sve nune
informacije, navodi autor teksta.
U 2013. godini sunitske monarhije, iji su energetski interesi
visili o koncu, predloile su Washingtonu pokriti sve rashode ako
SAD smijeni sirijskog vou. Ustvari, neki od njih su izjavili, ako SAD
bude spreman obaviti sav posao, kako smo mi to radili ranije na
drugim mjestima (u Iraku), oni e na sebe preuzeti sve rashode,
priznao je i ameriki dravni tajnik John Kerry na sasluanju u Kongresu. Katar, koji je vie od svih bio zainteresiran za svrgnue Bashara Al-Assada, investirao je u obuku ustanika 3 milijarde dolara
i pozvao Pentagon na treniranje boraca na svojoj teritoriji.
Neovisno o (u zapadnim, op.a.) medijima prevladavajuoj slici
umjerenih arapskih ustanika protiv tiranina Assada, stratezi amerike obavjetajne slube od samog su poetka znali kako se slue rukama radikalnih dihadista, koji, vjerojatno, grade za sebe novi islamski
halifat od sunitskih regija Sirije i Iraka, pie Robert Kennedy.
Slijedei amerike naftne i plinske interese, CIA je iskoritavala
dihadiste za smjenu bliskoistonih reima praktiki od svog osnutka 1947. godine, kae autor. Amerike vlasti smatrale su radikalne
religiozne snage perspektivnim protivnikom utjecaju Sovjetskog
Saveza. Ve 1957. godine SAD su bezuspjeno pokuale izvriti dravni udar u Siriji i svrgnuti demokratski izabranu svjetovnu vladu,
a na tome se nisu zaustavile. Osnivanje naftne kriminalne organizacije Islamska drava rezultat je duge povijesti amerike umijeanosti, navodi ameriki publicist Robert Kennedy Jr.

PREPORODOV JOURNAL 184/185

IZ SVIJETA
Lakhdar Brahimi: Sukob u Siriji se mogao okonati 2012. da
se slualo Ruse
14. oujka 2016. bivi specijalni izaslanik UN-a i Arapske lige za
Siriju, Lakhdar Brahimi, izjavio je kako se sukob u toj zemlji mogao
rijeiti jo 2012. godine da su sudionici tada bili spremni razgovarati s Rusijom.
Mora se rei da su Rusi imali daleko realistiniju analizu situacije u Siriji nego svi drugi. Vjerojatno su svi trebali razgovarati i sasluati ih malo vie nego to jesu. Rusi su znali kakva je situacija.
Postojala je mogunost da se sukob okona jo 2012. godine, da su
svi imali malo bolje i sofisticiranije shvaanje tamonje situacije,
rekao je Brahimi u intervjuu za kanal Al-Jazeera.
Lakhdar Brahimi je ovim komentarom postao jo jedan u nizu
bivih dunosnika koji otkriva kako shvaa problematiku, no, nitko se jo nije usudio ponuditi drugaije vienje za vrijeme obnaanja funkcije.

Predsjednik Vladimir Putin naredio povlaenje ruskih snaga


iz Sirije
14. oujka 2016. ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je ministru obrane, Sergeju ojguu, da pone s povlaenjem ruskih snaga iz Sirije. Smatram da su ciljevi koje je odredilo Ministarstvo
obrane generalno ostvareni. Stoga nareujem poetak povlaenja
glavnog dijela nae vojne skupine s teritorija Sirijske Arapske Republike, poevi od sutra, rekao je Putin za vrijeme izvanrednog sastanaka s ministrom obrane ojguom i ministrom vanjskih poslova
Lavrovom.
U priopenju sa sastanka istaknuto je kako e Rusija zadrati
odreen broj svojih vojnika na prostoru vojnih baza u luci Tartus i
Khmeimim juno od Latakije, kako bi nadzirali aktualni mirovni
proces u Siriji. Osim toga, reeno je kako su telefonski razgovarali
Vladimir Putin i sirijski predsjednik Bashar Al-Assad na inicijativu
ruskog predsjednika.

Sergej Lavrov, Vladimir Putin i Sergej ojgu


Za vrijeme sastanka ruski ministar obrane Sergej ojgu podnio
je izvjetaj o uinku ruske zrane kampanje koja je zapoela 30.
rujna 2015. godine. Ukupno je odraeno preko 9.000 letova, a po
prvi put ciljani su neprijateljski ciljevi na udaljenosti veoj od 1.500
kilometara s krstareim raketama ispaljenim iz zraka i iz mora.
Teroristi su protjerani iz Latakije, komunikacija je vraena u
Aleppu, Palmira se nalazi pod opsadom i borbe se upravo vode s
ciljem osloboenja ovog grada. Oistili smo veinu provincija Homs
i Hama, deblokirali su zranu bazu Kweires koja je bila pod opsadom vie od tri godine, vratili smo kontrolu nad naftnim i plinskim
poljima kod Palmire: tri velika polja koja ponovno operiraju. Preko
2.000 kriminalaca koji su stigli iz Rusije su eliminirani na teritoriju
Sirije, ukljuujui i 17 zapovjednika. Nae zrane snage unitile su

VELJAA/OUJAK 2016.

209 lokacija za proizvodnju, obraivanje i transfer goriva, kao i


2.912 izvora dostave benzina. Ukupno, uz potporu naih snaga, sirijske snage oslobodile su preko 400 naselja i preko 10.000 kvadratnih kilometara teritorija", istaknuo je ministar obrane Sergej
ojgu.

Damask: Nismo iznenaeni povlaenjem Rusije


Nedugo nakon to je objavio kako se ruske snage povlae iz Sirije, ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski je razgovarao s
amerikim predsjednikom Barackom Obamom. U razgovoru je
predsjednik Obama rekao kako e ova odluka svakako biti dobar
signal svim sukobljenim stranama te e stvoriti uvjete za poetak
pravog mirovnog procesa, kao i da pozdravlja vrlo potrebno smanjenje nasilja".
Njemaki ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier
takoer je pozdravio odluku istiui kako e to poveati pritisak na
sudionike mirovnih pregovora u enevi da se kreu prema mirnoj
tranziciji. Ovo e poveati pritisak na Assadov reim da konano
ozbiljno pregovara o mirnoj politikoj tranziciji u enevi, rekao je
Steinmeier.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif je izjavio: injenica da je Rusija najavila kako povlai dio svojih snaga
pokazuje kako ne vide potrebu za uporabom kako bi se odralo
aktualno primirje. To samo po sebi trebalo bi biti pozitivan znak.
Sada samo trebamo priekati i vidjeti to e se dogoditi.
Ovaj potez nije iznenaenje niti je uznemirujui, i to zbog injenice da sirijska Vlada ne samo da je unaprijed bila upoznata s
ovim potezom ve se sa sirijskim vlastima konzultiralo po tom pitanju. O svemu se temeljito razgovaralo, izjavila je Bouthaina Shaaban, savjetnica sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u razgovoru za televiziju Al-Mayadeen. Istaknula je kako je Moskva od poetka isticala da je ovdje rije o ogranienoj antiteroristikoj kampanji.

Mudar taktiki potez


Strunjak na Bliski istok, Aleksandar Ignatenko, skrenuo je pozornost na injenicu da se Vladimir Putin sastao ne samo s ministrom obrane, nego i s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom. To nas navodi na zakljuak da e glavnina trupa
biti povuena iz Sirije, a da e Lavrov intenzivirati diplomatske napore u rjeavanju sirijske krize. Vidjeli smo da su komentatori i
strunjaci u rujnu prole godine upravo to nazvali Putinovim planom za rjeavanje sirijske krize", rekao je Ignatenko.
Istaknuo je kako je to dio plana provedbe ruske zrane kampanje koja e stvoriti uvjete za mirno, politiko i diplomatsko rjeenje
sirijske krize. Nije sluajno, dakle, da 15. oujka poinju pregovori u enevi, gdje sudjeluju i sirijska vlada i oporba, te da se u ovom
trenutku najavljuje povlaenje veine ruskih vojnih jedinica. To
znai da e zadatak kojeg je postavio Putin rijeen", nastavlja Ignatenko.
Ciljevi u Siriji su ispunjeni, budui da se povlae samo zrakoplovi i dio osoblja, dok i dalje traje slanje ruskog oruja, vojne opreme i savjetnika sirijskoj vojsci. Sirijska vlada trenutno u enevi pregovara s nekoliko desetaka skupina koje e moi sudjelovati u buduem politikom ivotu zemlje, dok svi oni koji ne sudjeluju u
pregovorima nee imati politikog utjecaja u Siriji i za njih ne vrijedi
sporazum o primirju. Osim toga, sirijska vojska i njeni saveznici,
Kurdi i iranske formacije, ostvarili su velike pomake na bojitu, vie
ne postoji prijetnja komadanje Sirije i pada slubenih vlasti u veini
dijelova teritorija, gdje ivi 80-85% stanovnitva, pie jedan hrvatski analitiar.

67

IZ SVIJETA
U svakom sluaju, djelomino povlaenje glavnine ruskih snaga
iz Sirije je mudar taktiki potez koji daje mogunost da se sirijski
sukob rijei pregovorima, a sve ostalo se treba rjeavati kasnije u
procesu iz kojeg e biti iskljuene teroristike skupine. Propadnu li
pregovori i primirje, povratak na aktivno sudjelovanje ruskih zrakoplova u sukobu je ostvariv u nekoliko sati. Dakle, sada su na potezu
pregovarai sirijske oporbe i njihovi sponzori.

To je i dalje na primarni cilj. Ipak, takoer smo svjesni da je promjena barbarskog reima Islamske drave tiranijom Assada nije
najbolji izbor i najbolje rjeenje, naglasio je Toner. Potom je okrivio sirijsku vojsku za krenje primirja i rekao da ulazak sirijske vojske u Palmiru nije osloboenje grada.

Osloboena Palmira

Poraz ISIL-a u Palmiri trebala je biti dobra vijest za itav civilizirani svijet, jer je teroristika barbarska vojska istjerana iz drevnog grada u kojem je ubila mnogo ljudi, te poinila neprocjenjivu tetu unitavajui muzejske artefakte i tisue godina stare rimske i perzijske
graevine, batinu UNESCO-a. Meutim, oni koji su pratili zapadne
medije nisu mogli stei dojam da je poraz ISIL-a u Palmiri neto emu
se treba radovati. Razlog tome treba traiti u injenici da je Palmiru
oslobodila regularna Sirijska vojska SAA sa svojim saveznicima, meu kojima je Rusija. Vjerojatno da je upravo zbog toga vijest o oslobaanju Palmire servirana u zapadnoj javnosti s okusom kiselog
groa. Ulazak Sirijske vojske jest osloboenje, jer su porazili i iz
grada protjerali najbrutalnije i najkrvolonije teroriste koje povijest
pamti. Pobjeda Sirijske vojske trebala bi biti popraena sa simpatijama u svim dijelovima slobodnog svijeta, ali ba i nije tako
Na utnju zapadnih dunosnika i javnosti odgovorio je sirijski
predsjednik Bashar Al-Assad rekavi da je operacija koju su provele
njegove i saveznike trupe vano dostignue u ratu protiv terorizma. On je u svojoj trijumfalnoj izjavi nakon ulaska sirijskih vojnika
u Palmiru jo naveo da je anti ISIL koalicija predvoena SAD-om
pokazala nedostatak ozbiljnosti. Iz Moskve je stiglo priopenje u
kojem se navodi da bez ruske potpore ova vojna operacija ne bi
bila mogua. Nakon ovih amara od davno otpisanog Assada i
nesporne uinkovitosti ruskog ratnog zrakoplovstva utnja na Zapadu nije neobjanjiva. Posljednje to bismo mogli oekivati od lidera slobodnog svijeta je da priznaju da su Assad i Putin za nepunih est mjeseci slomili kimu zloglasnoj teroristikoj organizaciji,
koja vie ne moe opstati u Siriji.
Ako bi Zapad priznao uinkovitost djelovanja njih dvojice, onda
bi svojoj javnosti trebali objasniti zato je njihova borba protiv ISILa bila jalova. Takav zakljuak je iznio uveni britanski dopisnik s
Bliskog istoka, Robert Fisk, koji ve etiri desetljea ivi u Bejrutu.
Sirijski vojnici su uz potporu saveznika Rusija, Hezbollaha i Irana,
pobijedili ISIL, ali su se SAD i Velika Britanija po tom pitanju odluili na grobnu utnju, kao to je bilo i ranije, kada su lideri tih zemalja bili zamoljeni da objasne svoje nedjelovanje protiv terorista,
pie Robert Fisk u The Independentu.
Oslobaanje Palmire, koje su vodile kombinirane sirijske i ruske
snage, bio je najvei poraz Islamske drave u posljednje dvije godine.
Ipak, unato nedavnim teroristikim napadima u Bruxellesu, koji su
tvrdili vie od 30 ivota, Zapad uti o tom pitanju. Ameriki predsjednik Barack Obama i britanski premijer David Cameron su se odluili
na grobnu tiinu i ne ele komentirati pobjede sirijske vojske kojoj
pomae Rusija. Prole godine, kada je Palmira zauzeta zarobljen od
strane ISIL-s, Zapad je predvidio pad Bashara Al-Assada. Jednako tako, nitko nije mogao odgovoriti na pitanje: ako Amerika toliko mrzi
ISIL, zato nije bombardirala kolone bombaa samoubojica koji su se
uspjeli probiti kroz linije fronta i zato nisu napali ISIL? Kao i sada, to
se pitanje preuuje. Ruski predsjednik Vladimir Putin je, naprotiv,
govorio o tome i dao tona predvianja ponovnog oslobaanja Palmire. Ruski vojni zrakoplovi, za razliku od amerikih, proveli su niz
napada protiv terorista i poduprli sirijske vojnike. Rezultat je da su
sirijska i ruska vojska protjerali ubojice Islamske drave iz Palmire, a

27. oujka 2016., nakon skoro 10 mjeseci okupacije od strane


ISIL-a, osloboen je povijesni grad Palmira. Prema sirijskom ratnom dopisniku, Tigar snage sirijske vojske, potpomognute elitnim postrojbama Pustinjskih sokolova, Hezbollaha i sirijskih marinaca, ule su u Palmiru preko njenih junih vrata. Preostali teroristi tzv. Islamske drave su se povukli u pustinju.
Sirijska vojska SAA je zapoela svoju opsenu ofenzivu 8. oujka. Broj terorista ubijenih u 18 dana intenzivnih borbi jo nije potvren, meutim, izvor koji je bio u pratnji postrojbe "Pustinjskih
sokolova" sirijske vojske tvrdi da ih je ubijeno na stotine. Uniten je
velik broj vozila i tekog naoruanja. Oslobaanje Palmire e najvjerojatnije otvoriti put Sirijskoj vojsci za napredovanje prema
Raqqi, ali je vjerojatnije da e se ii na Deir Ez-Zor, grad u okruenju
do kojeg ima samo nekoliko manjih oaza i gola pustinja, podruje u
kojem ISIL ne moe organizirati adekvatnu obranu.
Pobjeda sirijske vojske u Palmiri e biti porazan udarac za ISIL.
Ona e slomiti moral plaenika, pruiti temelj za kompletan poraz i
povlaenje terorista", naglasio je pripadnik Glavnog stoera sirijske
vojske. Sirijsko Ministarstvo obrane je dodalo da e oslobaanje
Palmire od terorista u biti od velike pomoi za vojnu akciju u Raqqi
i Deir Ez-Zoru. U tamonjoj zrakoplovnoj bazi e se sigurno rasporediti borbeni zrakoplovi i helikopteri za daljnje akcije, a uz bazu
Kweires, istono od Aleppa, ovo je sigurno veliki pomak u stratekom smislu.
Protjerivanje militanata iz Palmira je pokazalo da Islamska
kvazi-drava nee preivjeti", rekao je Igor Morozov, lan Odbora
za meunarodne poslove Vijea Ruske Federacije. On je napomenuo da ISIL trpi jedan poraz za drugom je njegova ideologija izgubila borbeni duh, a upravo je ta ideologija privlaila mnoge mlade
ljude iz svih krajeva svijeta. Mi smo u zavrnoj fazi vojne operacije, naglasio je Morozov.
Uspjeh sirijskih vladinih snaga u Palmiri nije pozdravljen od
slubenog Washingtona. Glasnogovornik amerikog State Departmenta, Mark Toner, nazvao je pobjedu vladinih snaga manjim od
dva zla i rekao: Neu to pozdraviti, jer je, po njegovom miljenju, ISIL u Siriju doao upravo zbog brutalne Assadove represije.
Naravno, na prioritet je poraziti ISIL i njegovo potpuno unitenje.

Sirijska vojska SAA oslobodila Palmiru

68

Zapad odluio ignorirati pobjedu nad tzv. Islamskom dravom


u Palmiri

PREPORODOV JOURNAL 184/185

IZ SVIJETA
sada mogu krenuti na njihovu prijestolnicu u Raqqi. Nije bilo sumnje da e Zapad biti tih, jer je ovaj put, po miljenju zapadnih lidera,
poraz ISIL-a djelo Putina, a ne njihovo", pie poznati analitiar i strunjak za Bliski istok, Robert Fisk.
Zanimljivo je miljenje jednog hrvatskog analitiara: Na zapadnim novinarima stoji velika odgovornost, sada jo vea. Jer, ako slom
ISIL-a u Palmiri nije za njih dovoljno dobra vijest, onda ne razumijemo zbog ega nije. Vjerovali smo u iskrenost emocija iz njihovih potresnih izvjetaja o rtvama terora u Parizu i Bruxellesu, a sada vjerujemo da bi trebali pitati svoje lidere to misle o porazu ISIL-a u Palmiri. Ukoliko nakon svega ISIL nije najvei neprijatelj slobodnog svijeta, onda mora da s tim svijetom neto nije u redu.

IRAK: Bitka za Mosul poele vojne pripreme


SAD ele iskljuiti iitske milicije iz najvee bitke u Iraku
Poetkom veljae 2016. poelo je gomilanje Irake vojske s ciljem oslobaanja Mosula, drugog najveeg irakog grada i glavnog
grada sjeverne pokrajine Niniva, koji je due vrijeme glavno uporite terorista i samoproglaena prijestolnica tzv. Islamske drave.
Vojne snage poele su stizati u vojnu blizini grada Makhmura, koji
se nalazi oko 70 kilometara jugoistono od Mosula.
Podsjetimo se, sjeverni i zapadni dio Iraka nali su se pod udarom terorista ISIL-a u ofenzivi u lipnju 2014. godine. Mosul je pao u
ISIL-ove ruke ve u prvoj fazi napada terorista na Irak, i to u prilino
udnim okolnostima. Naime, Iraka vojska i sigurnosne snage su
se dijelom povukle i ostavile grad i cjelokupno naoruanje, a manji
dio irakih snaga je preao na stranu ISIL-a.
U Mosulu ivi vie od dva milijuna Iraana, a nalazi se 400 kilometara sjeverno od Bagdada. Taj grad je postao simbolinim mjestom u borbi protiv ISIL-a, a njegovo oslobaanje iz ruku terorista
ne bi samo unitilo sredite moi ISIL-a, ve zadalo golem moralni
udarac ovoj organizaciji. Oslobaanje Mosula mogao bi oznaiti i
kraj narativa o halifatu, kojega je upravo u ovome gradu proglasio
halifa Abu Bakr al-Bagdadi.
U pobjednikom govoru nakon oslobaanja Ramadija, 28. prosinca 2015., iraki premijer Haider Al-Abadi rekao je dolaze osloboditi Mosul, te zadati posljednji i fatalni udarac ISIL-u. Trajne pripreme poele su odmah nakon toga, a bitka za Mosul je sve blia, prema rijeima vojnih izvora. Meutim, irake e snage biti suoene s
tekom i skupom bitkom, s mnogim preprekama prije nego li se
osvoji bastion ISIL-a. Sada se u Bagdadu nagaa da se radi o lipnju,
ali politike prilike bi mogle odgoditi vojnu operaciju. Vojska smatra da se Mosul mora zauzeti u proljee ili u ljeto, posebice zato jer
ISIL nema dobro ureenu vodoopskrbu to Irakoj vojsci daje prednost u suno doba. Svakako bi se napad morao dogoditi prije idue
zime, ako bi Iraani htjeli osloboditi Mosul u 2016. godini.
Oslobaanje Mosula je veliki izazov za irake snage. Uz multietniku populaciju u kojoj dominiraju sunitskih Arapi i Kurdi, grad je
oko tri puta vei od Ramadija, koji je sedam-osam mjeseci bio u
rukama ISIL-ovaca. Mosul je pod okupacijom skoro dvije godine,
to znai da je tzv. Islamska drava imala dovoljnu koliinu vremena da ojaa svoju obranu i pristupe gradu.
Poetak kampanje za oslobaanje Mosula otvara i druga pitanja. Na primjer, kako e se ponaati iraki Kurdi, ako u ovoj kampanji, rame uz rame s irakim snagama, budu sudjelovali u oslobaanju grada? Osim toga, koliku e ulogu u irakim kopnenim snagama
ovog puta imati iranski asnici i dragovoljci, a posebno irake iitske Badr snage i druge milicije, bez kojih ne bi bilo mogue osloboditi Ramadi i brojne druge gradove i sela?

VELJAA/OUJAK 2016.

Irake snage sigurnosti u blizini Mosula


Poetkom veljae 2016. iraki izvori sigurnosti otkrili su da je
Washington vrio pritisak na Vladu u Bagdadu da okona suradnju
s dragovoljakim snagama u borbi protiv tzv. Islamske drave,
rasformira milicije i integrira ih u redovnu vojsku, iako su upravo
iitske milicije odradile najvei dio posla u ratu protiv terorizma u
Iraku. Izuzmemo li podruja u kojima su se borile kurdske Peshmerga snage, naravno.
Irake dragovoljake snage reagirale su na obavjetajno izvjee
i upozorile da e se suprotstaviti bilo kakvim regionalnim i meunarodnim nastojanjima s ciljem zaustavljanja njihovog rada. Visoki iraki zapovjednik dragovoljakih snaga naglasio je da su njegovi borci
najzasluniji u borbama za Falluji i spremni preuzeti punu kontrolu
nad gradom, te da nee obraati panju na amerike pritiske da ih
sprijee u tome. SAD i neke proameriki iraki politiari namjeravaju izvriti pritisak na iraku vladu da sprijei dragovoljake snage da
uu u Falluju, ali nai borci nee popustiti pred tim pritiskom. Irake
dragovoljake snage nikada nee popustiti pred zahtjevima nekolicine pojedinaca koji ne ele dobro Iraku i povezani su s ISIL-om, rekao
je zapovjednik iitskih milicija Hassan Al-Sari.
S druge strane, iraki premijer Haider Al-Abadi bitku za Mosul
vidi kao priliku za jedinstvo. Pozvao je sve irake oruane snage, ukljuujui dobrovoljake postrojbe, da se udrue u borbama za osloboenje Mosula, te da ne sluaju one koji se protive partnerstvu svih
irakih snaga operaciji. Abadi je izjavio da e se osloboenje Mosula
postii uz suradnju i jedinstvo svih Iraana, naglaavajui da nitko
nema pravo iskljuiti dragovoljce iz ove povijesne bitke.
Vojni analitiari istiu kako se nekoliko kljunih gradova i podruja moraju osvojiti prije nego se zapone veliki napad na Mosul.
Podruje Tigrisa, posebice Baidi i gradovi kao Gjara i Tal Afar, morali bi biti osloboeni kako bi se Mosul naao u okruenju. Potencijalna ofenziva bi se mogla odvijati i prema Falujji, gradu u kojemu
je zapoela plemenska borba protiv ISIL-a.
Napad na Mosul oprezno i na distanci podravaju i susjedne
arapske zemlje. Mnogi upozoravaju i ire medijsku propagandu da
je osvajanje Mosula teko, skoro i nemogue. Ako bi se doista
ostvario cilj oslobaanja Mosula, onda bi se stubokom promijenila
situacija na terenu. ISIL bi izgubio vano uporite, te bi bio osuen
na pustinju i doline, gdje se mogu lako eliminirati kao prijetnja. Nastao bi luk suradnje izmeu Irana, Iraka i Sirije, koji bi mogao zadati snani udarac selafistiko-vehabitskim militantnim ekstremistima i teroristikim organizacijama. Iraka vlada bi onda mogla krenuti prema obnovi drave, to rui mnogobrojne planove kaosa i
rata na Bliskom istoku, to, uz naftu i drogu, ini okosnicu velikog
biznisa u svijetu, pie jedan hrvatski vojno-politiki komentator.

69

IZ SVIJETA

JEMEN: Godina dana rata o kojem se malo govori


Dogovoren poetak pregovora zaraenih strana kraj rata?
18. oujka saudijski brigadni general Ahmed Al-Asiri izjavio je da se
aktivna faza antiteroristike operacije u Jemenu blii svom kraju. Najavljujui skori kraj vojne kampanje koalicijskih snaga u Jemenu, rekao
je da e se zatim na dnevnom redu nai pitanja poput pripreme dugoronih planova stabilizacije zemlje. General Ahmed Al-Asiri je naglasio kako e Saudijska Arabija i njeni saveznici u koaliciji nastaviti
podupirati legitimnu Vladu Jemena, tj. prosaudijskog predsjednika
Mansura Hadija, sve dok se na vrati stabilnost u zemlji.
Nakon to se iitski pobunjenici protjerani iz Mariba, administrativnog sredita istoimene pokrajine u sredinjem Jemenu, kao i Taiza, treeg grada po veliini u Jemenu na jugozapadu zemlje, poeli su
radovi na obnovi i nastavljaju se aktivnosti upravnih tijela i pruaju
se javne usluge, prenose Al-Arabiya i Al-Jazeera. Meutim, mnogi
vojno-politiki analitiari istiu kako, gledajui kartu sukoba u Jemenu i ofenzive jemenskih snaga na podruju juga Saudijske Arabije,
nema sumnje da Rijad niti ima snage, moda niti resursa da porazi
jemenske borce, te da je rije o asnom izlazu iz jemenskog ivog
blata. Jemenski borci i dalje dre velike dijelove zapadnog Jemena,
odakle gotovo nesmetano mogu vriti upade i na saudijski teritorij.
S druge strane, Ujedinjeni narodi vre sve vei pritisak na saudijske vlasti zbog izuzetno velikog broja civilnih rtava i nepotrebnih razaranja. Zeid Raad Al-Hussein, glavni tajnik UN-a za ljudska
prava, optuio je Saudijsku Arabiju da je odgovorna za ubijanje veine civila u Jemenu, kao i za zrane napade na dvije trnice (27.
veljae i 15. oujka) u kojima je preko 170 osoba izgubilo ivot.
Gledajui slike, ini se da je koalicija odgovorna za dvostruko vie
civilnih rtava nego sve druge sile zajedno, a to je posljedica njihovih zranih udara", rekao je Zeid Raad Al-Hussein, koji je osudio
neuspjeh saudijskih koalicijskih snaga da poduzmu uinkovite
mjere kako bi se sprijeilo ponavljanje takvih incidenata. Osudio
je i nastavak zranih napada protiv civilnih struktura, kao to su
trnice, bolnice, klinike, kole, tvornice, svadbe i stotine privatnih
stanova u Jemenu.
Ured UN-a za ljudska prava je priopio je da je 15. oujka na
prepunoj trnici ubijeno 106 civila, ukljuujui 24 djeteta. Pokolj
uzrokovan s dva zrana napada na trnicu Al-Khamees je bio jedan
od najsmrtonosnijih incidenata jo od poetka sukoba prije godinu
dana, rekao je Zeid. U izjavi se navodi kako zrani napadi nisu ima-

Prva godinjica rata u Jemenu


demonstracije u glavnom gradu Sanaa

70

li opravdanje, jer nema dokaza o bilo kakvom oruanom sukobu ili


znaajnim vojnim objektima u tom podruju u vrijeme napada,
osim male kontrolne toke udaljene 250 metara.
23. oujka je objavljeno da su sukobljene strane u Jemenu dogovorile kako e 10. travnja 2016. na snagu stupiti prekid vatre, a
tjedan dana kasnije mirovni pregovori trebali bi zapoeti u Kuvajtu.
Informaciju je potvrdio i specijalni UN-ov izaslanik, Ismail Ould
Cheikh Ahmed, koji je u razgovoru s novinarima rekao: Ovo je naa zadnja ansa. Rat u Jemenu mora se zaustaviti sada.
26. oujka deseci tisua prosvjednika izali su na ulice glavnog
grada Jemena, Sanaa, kako bi osudili saudijsku agresiju na njihovu
zemlju koja je zapoela prije tono godinu dana, 26. oujka 2015.
Prosvjednici su mahali jemenskim zastavama i nosili transparente s
brojnim porukama kao to su: Zajedno protiv tiranijske saudijske
agresije. Dok su ljudi marirali gradom iznad njih su nadlijetali saudijski vojni zrakoplovi.

Saudijska Arabija i njezini partneri uspjeli su ostvariti


kontrolu nad vie od 80% Jemena
Vojna intervencija koalicije predvoene Saudijskom Arabijom
bacila je Jemen, najsiromaniju arapsku zemlju, u humanitarnu krizu i posvemanje unitenje. Prema UN-u, u godinu dana sukoba
ubijeno je oko 6.400 ljudi, a polovica te brojke su civili. Oko 30.000
tisua ljudi je ranjeno, a 2,5 milijuna Jemenaca raseljeno. 20 milijuna Jemenaca je u potrebi za pomoi u gotovo svakom smislu. Prijetea financijska kriza dodatno oteava krizu dobave hrane, jer su
unitene farme i ribarska flota. Naime, rat je natjerao 65% jemenskih ribara i 650.000 poljoprivrednika da napuste svoje poslove. S
obzirom da je polovica jemenskog stanovnitva prije rata ivjelo
ispod razine siromatva, sada oni doslovno nemaju nita.
UNHCR upozorava da je Jemen gotovo zaboravljen i to prije
nego to je poeo rat. Manjak brige pokazuje i odgovor na UN-ov
poziv za humanitarnu pomo Jemenu. Zemlja je do 22. oujka
2016. dobila samo 12% od traenih 1,8 milijardi dolara za pomo
13,6 milijuna ljudi.
Analitiari istiu kako niti nakon godine dana ratnih operacija
Saudijci nisu u mogunosti zavriti rat. Saudijska Arabija i njezini
partneri uspjeli su ostvariti kontrolu nad vie od 80% Jemena, no
pobunjeni Hutiji dre i dalje kljuna podruja, odnosno gradove Sanaa, Ibb i Taiz. S druge strane, naoruane teroristike skupine poput Al-Qaede na Arapskom poluotoku i ISIL-a polako dobivaju potporu u junim i jugoistonim dijelovima zemlje. Koji god scenarij
prevladao, opet jemenski graani najvie gube.
Tjedan dana prije krvave prve ratne godinjice, Saudijci su najavili da se borbene operacije pribliavaju kraju. to to tono znai u
praksi nije jasno, meutim, izgleda da se slubeni Rijad pribliava
razgovorima s Hutijima, to snano poveava mogunost ostvarivanja mira. Nakon tihe i uvijek briljantne diplomacije Omana, Saudijska Arabija je pristala da u Rijad stignu Muhamad Abdul Salem i
njegov zamjenik, dva visoka hutijevska predstavnika. Od tada su se
smanjili zrani napadi saudijskog zrakoplovstva, a dolo je i do manje razmjene zatvorenika.
Kad krenu politiki razgovori, onda e se vidjeti koliko je golem
jaz izmeu dvije strane. Nema jo govora o budunosti biveg
predsjednika Saleha i njegove obitelji. Oni su bili kljuni saveznici
Hutijima, i pruali su im sofisticirano oruje poput Scudova. Konvencionalno razumijevanje jest da Saleh mora ii u egzil kako bi
proradio bilo koji mirovni plan, ali za sada nema znakova volje da
se to uini. Drugo je pitanje hoe li Salehov nasljednik Hadi biti ponovno postavljen na predsjedniko mjesto u glavnom gradu Sanai.

PREPORODOV JOURNAL 184/185

IZ SVIJETA
To je poetni cilj borbene operacije u Jemenu. Hadi ima kontrolu
nad Adenom, lukom koja ujedno pati od brojnih atentata i bombakih napada. Ima malo narodne potpore i pokazao se kao slab
voa. Jedno je rjeenje da se stvori Vlada nacionalnog jedinstva, ali
detalji takve Vlade su nepoznanica. Stoga se oekuje produenje
primirja, da se podigne blokada zemlje, te da se u Jemen dovede
prijeko potreba pomo. Saudijci napokon rade pravi korak, a to je
razgovor s Hutijima. Zanimljivo je da su Hutiji prije mjesec dana
javno zatraili da se Iran ne uplee u rjeavanje problema, to je
takoer politiki mudar korak Jemenaca, za koje Rijad smatra da su
saveznici Iranaca zbog svoje predanosti zajdijevskoj iitskoj denominaciji, pie jedan hrvatski vojno-politiki analitiar.
Koliko u Rijadu puu novi vjetrovi, vidjet e se 17. travnja 2016.
u Kuvajtu, kada se oekuje poetak pregovora zaraenih strana i
produetak primirja.

AFGANISTAN: Jaanje ISIL-a, promjena stava


prema talibanima
ISIL predstavlja dugoroniju prijetnju nego talibani
Znatno smo poveali pritisak i broj zranih napada na ISIL u
provinciji Nangarhar tokom zadnja tri tjedna, istaknuo je 13. veljae 2016. glasnogovornik Amerike vojske, general Wilson Shoffner.
Analitiari piu kako je tome razlog doputenje koje je sredinom sijenja 2016. ameriki predsjednik Barack Obama dao amerikim vojnim zapovjednicima. Takoer istiu kako je ISIL od nedavno prisutan i na prostoru Afganistana i tamo predstavlja velik izazov, do te mjere da neki ak razmatraju i suradnju s talibanima
koji su do sada bili omraeni neprijatelji.
ak tovie, sve je vie izvjetaja o tome da afganistanska vlada, ali i svjetske sile, ukljuujui Kinu i Rusiju, dijele s talibanima
obavjetajne podatke o prisutnosti ISIL-a u Afganistanu. Iako su
talibani odbijali dijeliti podatke koje imaju o svom teroristikom
takmacu, ipak su ukljueni u razgovore i komunikaciju sa zainteresiranim vladama. Prisutnost ISIL-a u Afganistanu je promijenila politiku dinamiku koja vlada regijom; ironino, ISIL je pomogao da
talibanski pobunjenici postanu legitimnom silom u mnogim afganistanskim i pakistanskim regijama.
Nakon priznanja o smrti talibanskog osnivaa i vjerskog voe
Mule Omara, unutarnja borba za nasljedstvo te titule postala je sve
eom. Usred te borbe za prevlast, neki lanovi talibana postali su
nezadovoljni i pridruili se redovima stranih boraca, veinom iz
Srednje Azije, te poloili vjernost ISIL-u.
Politiki analitiari istiu kako je ISIL ogoren s talibanima jer
smatra da oni ne vuku svoju legitimnost iz jedinstvenog islamskog
vjerovanja, ve iz uske etnike i nacionalistike baze. ISIL eli stvoriti halifat koji e obuhvaati cijeli islamski ummet (zajednicu svjetskih muslimana), dok talibani ele samo osnovati vlastitu afganistansku dravu kojom bi vladali na temelju islamskog prava. ISIL
takoer smatra da to pravo i nije pravi erijat, ve plemenski obiaji i odluke plemenskih sudaca koji su u skladu s eljama i tradicijama (patunskog) naroda, a to su tradicije koje se razlikuju od islamskog erijata. Tu je ISIL donekle u pravu, to potvruje i niz miljenja i odluka islamskih pravnika koji su optuivali da talibanska vlast
u Kabulu nema veze s islamskim pravom. Sami talibani kau da su
vladali prema islamskom pravu ali da su istovremeno morali estoko odbijati plemenske tradicije. Uz to, teroristi ISIL-a smatraju talibane nacionalistima, to je ideja nespojiva s ummetom.
Talibani su okrivljeni i za stvaranje saveza sa iitima i pakistanskom obavjetajnom zajednicom, sve redom obiljeene herezom.

VELJAA/OUJAK 2016.

Talibani u Afganistanu
U tome ISIL oito namjerno prelazi granicu okrivljavanja jer povijesno talibani nemaju dobre odnose sa iitskom manjinom u Afganistanom, a naroito ne s Islamskom Republikom Iran. Talibanska
vlada i Iran su se skoro zaratili 1998. godine, ali svejedno ISIL okrivljava nekadanje vladare Kabula za prijateljstvo sa iranskim iitima.
No, to je ideoloka osnova jaa od upiranja prstom za plemenske obiaje i nacionalizam, jer se temelji na zloupotrebljavanoj podjeli i zavadi sunita i iita. Stoga je ISIL je naredio svojim borcima iz
provincije Horasan da se bore protiv talibana jednako kao protiv
pakistanske i afganistanske vlasti. Sve su to faktori koji su omekali meunarodni stav prema talibanima.
Zanimljivo je da je upravo Rusija jedan od kljunih pregovaraa
s talibanskim predstavnicima, unato povijesnim protuinteresima.
Ali, Rusija je takoer svjesna da ISIL predstavlja dugoroniju prijetnju nego talibani. Vizija ISIL-a je transnacionalna, dok talibani nemaju takvih ideja: talibanska je misao domaa radinost stvorena
na taj nain da se prilagodi Afganistanu i njegovim potrebama. Tako je prisustvo ISIL-a pomoglo talibanima za dobivanje vee legitimnosti u meunarodnoj zajednici, paradoksalno kao partner koji
se bori protiv ekstremistike skupine koja je prijetnja cijelom svijetu. Kako se povlae zapadne snage, meunarodni akteri sve vie
vide dobroga u razgovoru afganistanske vlade i talibana. Ovakav
vid priznanja uloge talibana jest oblik legitimnosti koji talibani ve
dugo trae.
Uz to je potrebno ukljuiti posebnu priu odnosa prema AlQaedi, kako talibana, tako i ISIL-a. U iduim mjesecima, ISIL bi mogao zapravo izmijeniti granice provincije Horasan, kako bi se pribliio drugoj meunarodnoj teroristikoj organizaciji. Naime, AlQaeda je izdvojila pakistanske provincije Punjab i Sind iz svoje
koncepcije Horasana. Ali, Al-Qaeda na indijskom potkontinentu je
ionako usmjerena prema prevladavanju u Kamiru, Indiji, Bangladeu i Mijanmaru, a Pakistan smatra ionako zemljom koja je na
dobrom putu. Nova provincija se stoga zove vilajet Hind (Indija).
U toj igri, narod Afganistana je opet onaj koji e izvui deblji kraj.
Budunost Afganistana je i dalje siva. Na jednom kraju spektra nalaze se novostvorene skupine koje nadilaze naelo nacionalne drave i iji zloini tvore talibane malom djecom. S druge strane nalazi se afganistanska vlada krcata korumpiranim gospodarima rata,
ija lojalnost vie odraava srednjovjekovno regionalno vazalstvo
nego oblik djelovanja sredinje vlasti. U sredini stoji skupina koja
ima groznu povijest dok je bila na vlasti, ali koja se nekako ini manje ekstremnom od ISIL-a i vie funkcionalnom u smislu potreba
naroda. Afganistanci e, meutim, patiti pod svakom od tih skupina, pie jedan hrvatski vojno-politiki analitiar.
Pripremio: Ismet ISAKOVI

71

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: KAKO ZLATAR MUJO PREVARI SULJAGINU FATU

Lijepi li su mostarski duani


Lijepi li su mostarski duani
jo su ljepi mladi bazerdani
jo su ljepi mladi bazerdani
a najljepi bazerdan Mustafa.
Haj, proetala Suljagina Fata
haj, proetala do Mostara grada,
luta Fata po ariji sama
ona trai Muju bazerdana,
nae Muju u sedmom duanu
hej, bolan, Mujo, daj mi oku zlata
hej, bolan, Mujo, daj mi oku zlata.
Haj, nemam, nemam, Suljagina Fato
haj, danas, Fato, ja ne mjerim zlato
tereziju nosili jarani
pa se neto terezija kvari
nego ui, magaza ovamo
uzmi zlata koliko ti drago
hej, uzmi zlata koliko ti drago.

Mostarski duani

Haj, prevari se Suljagina Fata


haj, prevari se, alosna joj majka,
ue Fata u magazu sama
za njom ue Mujo, zamandali vrata
hej, za njom Mujo zamandali vrata.
Mostarski duani je popularna mostarska sevdalinka, poznata po izvedbi Himze Polovine. Pjesma svjedoi o Fati, koja biva zavedena i prevarom uvedena u magazu, gdje pjesma grubo zavrava
sa Mujinim zatvaranjem vrata. Pjesma poinje pjesnikim poreenjem ljepote: od lijepih duana, jo ljepih mladih bazerana do
najljepeg Mustafe.
Suljagina Fata je proetala do Mostara, to ukazuje da je Fata ivjela na periferiji. Ne znamo odakle je Fata, al moglo bi se naslutiti
da je mogla biti iz Blagaja, Stoca, Poitelja, Nevesinja, pa moda i Jablanice. Sedam duana je obila, da bi nala Muju i zatraila mu oku
zalata. Oka je malo manja od kile zlata. Meutim, tek tada dolaze na
scenu Mujini marifetluci, gdje Fatu vara okatim opravdanjem
da nema vage, da se neto kvarila dok su je nosili jarani i da sama
zagrabi koliko hoe u magazi. A, kad je ula, on je zamandalio vrata i
ko zna ta bi. Na kraju moemo zakljuiti, da je Suljagina Fata, ipak
htjela vidjeti lijepog i bogatog Muju, da ga je traila i nala.
Ova sevdalinka je evo i na ovaj malo aljivo-provokativan nain
zapamtila bogate mostarske duane. U stara vremena, u njih je dolazila razna roba, pa i zlato sa istoka preko Istambula, preko mora,
putem Mletaka i Dubrovnika karavanima u Mostar, pa i u Sarajevo
i ostale gradove Bosne i Hercegovine.
Ismet umurija je zapisao da su se mostarski duani protezali
du mahale emsi-kethode sve do 1633. godine, zapravo dananjom Velikom Tepom, Carskom dadom ili Glavnom ulicom i od
Starog mosta uz lijevu obalu rijeke Neretve. emsi-kethoda, ejvan-kethoda i Mehmed-kethoda su po svoj prilici upravljali Hercegovinom i u to vrijeme ona nije imala svoga Sandak-bega, ve je

72

Crte Starog mosta u Mostaru objavljen u


Illustrierte Zeitungen, Leipzig (25.09.1875.)
bila pridodata bosanskom namjesniku kao arpaluk, a u njegovo je
ime upravljao ehaja.
U vrijeme do 1633. godine Mostar je imao 24 mahale. Prvi duani vjerovatno su nastali na Mejdanu oko Sinan-paine ili Atik damije. Tri dobrotvora sagradili su 153 duana u razdoblju izmeu
1550. i 1570. godine. Dobrotvori su bili ejvan-kethoda, sin Abdulahov, sagradio je 67 duana. Neki duani su bili nad Peinom, te
Velikom Tepom do gradskih vrata na Carskoj dadi oko Suhodoline,
a neki pod Peinom u Kujundiluku. Ovi duani su nastali prije avgusta 1554. godine i pretpostavlja se da su tada i uvakufljeni.
Nasuf-aga Vuijakovi sagradio je 28 duana oko svoje damije.
Poznati orijentalista Hivzija Hasandedi tvrdi da su bili u jednom
nizu sve do dananje zgrade Narodnog pozorita. Najvei dobrotvor Mehmed Karaoz-beg sagradi prije 1570. godine 58 duana.
Tri vakufa, oko 60 duana, u Prijekoj ariji, imali su hadi Balija-aga umurija, sin Muhamedov, osnovani prije 1612. godine,
zatim hadi Ahmed-age (Lakiia), osnovanog 1670. godine i uglednog trgovca Ibrahima (evre), osnovanog 1686. godine. q
Avdo HUSEINOVI

PREPORODOV JOURNAL 184/185

KULTURA

66. MEUNARODNI FILMSKI FESTIVAL U BERLINU: DVIJE NAGRADE ZA FILM SMRT U SARAJEVU DANISA
TANOVIA

Neobian gost Gavrilo Princip


Na 66. Meunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, koji je odran
od 11.-21. veljae 2016., prikazana su 434 filma iz 77 zemalja, meu
njima i nekoliko iz drava s podruja bive Jugoslavije. Film bosanskohercegovakog redatelja Danisa Tanovia Smrt u Sarajevu nagraen
je s dvije nagrade Srebrenim medvjedom i nagradom FIPRESCI.
Film stavlja u fokus Sarajevski atentat i njegove refleksije na
dananje bosansko-hercegovako drutvo. Preko arolike palete
likova koji beznadeno pokuavaju rijeiti svoje egzistencijalne probleme, Tanovi se pozabavio i glupou neminovnog balkanskog
prepucavanju Bonjaka, Hrvata i Srba o tome tko je povijesno ugroeniji na ovim krvavim prostorima, kao i o tome da li je Gavrilo
Princip heroj ili atentator.
Smrt u Sarajevu je raen po motivima dramskog teksta francuskog filozofa Bernard-Henryja Levyja Hotel Evropa. Sve je poelo prije oko tri godine kada je on doao u Sarajevo postaviti tu
svoju monodramu, a ja sam zajedno s mojim prijateljem Dinom
Mustafiem, kazalinim redateljem, razgovarao to bi mogli napraviti povezano sa 100-godinjicom atentata Gavrila Principa. Prvo
sam mislio napraviti dokumentarac, no dok sam pratio razvoj rada
na ovom kazalinom komadu dobio sam ideju da u taj tekst unesem i svoje gledite, pa sam poeo razvijati scenarij kao nadogradnju tog teksta Pria za film nadograivala se vrlo organski i sloena je od mnogo detalja koji su se naprosto dogaali u procesu rada
na scenariju. Na primjer, sasvim sluajno sam proitao lanak o
momku koji se zove Gavrilo Princip, i koji je roak pravog Gavrila
Principa. To mi je bila potpuno luda pria koju sam morao upotrijebiti, rekao je Tanovi u intervjuu za rijeki Novi list.
Film je sniman u svibnju 2015. godine, a premijerno prikazan u
Berlinu. Nastao je u produkciji Margo Cinema i SCCA/pro.ba, te u
koprodukciji sa France 3 Cinema. Film su podrali Canal+, France
Televisions i Fondacija za kinematografiju Sarajevo. U glavnoj ulozi
glumi francuski glumac Jacques Weber, a jo igraju Izudin Bajrovi,
Sneana Vidovi, Vedrana Seksan, Muhamed Hadovi, Faketa Salihbegovi Avdagi, Aleksandar Seksan, Boris Ler, Rijad Gvozden,
Amar Selimovi, Luna Zimi Mijovi, Milan Pavlovi i drugi.
Radnja Tanovievog filma odvija se u jednom sarajevskom hotelu koji priprema veeru povodom 100-godinjice atentata Gavrila Principa na austrougarskog nadvojvodu Franju Ferdinanda, koji
je doveo do Prvog svjetskog rata. U organizaciji Europske unije u
hotelu se priprema sveani banket za meunarodnu delegaciju.
Nakon dugo vremena hotel radi punim kapacitetom, ali istovremeno banka trai naplatu dugovanja, a radnici spremaju trajk upravo
u trenutku dolaska visokih uzvanika. Propast veere znaila bi i
propast hotela. Direktor hotela uz pomo mafijaa koji vodi striptiz
bar u podrumu hotela pokuava da zaustavi trajk. Istovremeno,
na krovu, u improviziranom TV-studiju, traje specijalni program
posveen 100-godinjici Sarajevskog atentata. Rutinu prekida neobian gost Gavrilo Princip.
Predsjednica irija na 66. Berlinaleu bila je Oscarom nagraivana amerika glumica Meryl Streep, a pored nje o nagradama su
odluivali njemaki glumac Lars Eidinger, britanski filmski kritiar
Nick James, francuska fotografkinja Brigitte Lacombe, britanski glu-

VELJAA/OUJAK 2016.

66. Berlinale - Danis Tanovi dri Srebrnog medvjeda,


specijalnu nagradu irija
mac Clive Owen, talijanska glumica Alba Rohrwacher i poljska redateljica Malgorzata Szumowska.
Danis Tanovi se po preuzimanju Srebrnog medvjeda zahvalio svima koji su uestvovali u nastanku filma. Volio bih da sam pripremio
govor. Hvala mojim producentima, koji su bili strpljivi sa mnom u trenucima kad sam mislio da nikad neu zavriti ovaj film. Moram zahvaliti Levyju koji je napisao pozorini komad na osnovu kojeg je nastao
ovaj film. Hvala mojom ekipi, glumcima i glumicama koji su nevjerovatni. Hvala Berlinale to ste nas ugostili. Pozdrav raji u Meeting Pointu.
Mon amour, jetaime. Mama, tata, ovo je za vas!, rekao je Tanovi.
Osim Srebrnog medvjeda, Smrt u Sarajevu dobitnik je i nagrade FIPRESCI, koju dodjeljuje Federacija meunarodnih filmskih
kritiara. Ovogodinji iri za selekciju filmova Takmiarskog programa sainjavali su Jos Romero, Mohammed Rouda i Clarence Tsui.
Uvijek kaemo nagrade nisu bitne jer ne pravimo filmove radi
nagrada. Ali, u sluajevima malih kinematografija kao u Bosni i Hercegovini gdje je vrlo teko snimiti filmove jer mislim da emo ove godine jedva imati dva filma nagrade su vane jer osvijetle vae filmove,
omogue im da se prikau pred drugom publikama i da putuju, a to je
za mene svakako bitno, poruio je Tanovi na konferenciji za novinare u Berlinu. Pred brojnom novinarskom ekipom istaknuo je da je
Smrt u Sarajevu prvi njegov film koji je snimljen u glavnom gradu
Bosne i Hercegovine. Sarajevo je, zaista, nevjerovatan grad i nadam
se da u naredni film, koji planiram raditi, snimati i izvan a ne samo u
jednoj zgradi u Sarajevu, jer je Sarajevo iznenaujui grad za svakog
reisera, a naroito za mene koji ivi u tom gradu, tamo je moj dom i
elio bih vam pokazati i taj dio svijeta, rekao je Tanovi.
Podsjetimo se, za film Epizoda u ivotu beraa eljeza Danis Tanovi je na Berlinaleu 2013. godine nagraen sa ak tri nagrade: dva
Srebrna medvjeda (za najbolji film i za najboljeg glumca Nazif Muji)
i Nagradom ekumenskog irija. Tanovi je uao historiju kinematografije kao debitant s najvie dobivenih nagrada za svoj prvi film Niija
zemlja (2000.), koji je reirao i napisao scenarij osvojivi 2001. godine Oscara za najbolji strani film, kao i Zlatni globus u istoj kategoriji.
Film Niija zemlja ukupno je osvojio 42 filmske nagrade. q
Ismet ISAKOVI

73

KULTURA

UZ SVJETSKI DAN POEZIJE SMAJIL DURMIEVI IZ ZENICE

Najvei bosanski haiku pjesnik


Svjetski dan poezije (engl. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. oujka 1999. godine s ciljem promoviranja itanja, pisanja, objavljivanja i pouavanja poezije diljem svijeta. Na proglaenju praznika reeno je da treba dati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim pjesnikim nastojanjima.
Prema podacima koje posjeduje Nacionalni odbor za proslavu Dana poezije, koji je od 1990-ih smjeten na Floridi (SAD), Svjetski dan
poezije slavio se jo od 1505. godine. Uglavnom se obiljeavao u
listopadu, najee 15. listopada, na roendan velikog rimskog pjesnika Vergilija. Ovaj je praznik naizmjenino slavljen u listopadu i
studenom sve do UNESCO-ve slubene odluke o proglaenju jedinstvenog dana 21. oujka/marta.
Svjetski dan poezije, ali i uee bonjakih asocijacija iz Hrvatske na Meunarodnoj kulturnoj manifestaciji Zeniko proljee
2016., bio je povod za razgovor sa zenikim pjesnikom Smajilom
Durmieviem, jednim od 100 najkreativnijih haiku pjesnika Europe. Certifikat o uvrtavanju u izboru dobio je poljskog pjesnika
Krzysztofa Kokota, jednog od najboljih poznavatelja i autora haiku
poezije. Inae, haiku je tradicionalni japanski oblik poezije. Smatra
se najkraim oblikom poezije na svijetu, a bavi se prirodom i ljudskom unutranjou. Haiku vrlo esto sadri rijei koje se odnose
na odreeno godinje doba, biljke ili ivotinje.

Haiku poezija je moj govor


Prof. dr. sc. Smajil Durmievi je angairani intelektualac, publicist i humanist, aktivan u nekoliko asocijacija i nevladinih organizacija koje se bore za zatitu ivotne sredine i ljudskih prava. Iako po
struci lijenik, prije sedam-osam godina otkrio je ovu formu pisanja
poezije, a od tada do danas napisao je pet knjiga haiku poezije:
Neujni krici bosanska krvava bajka, Treptaji, epski gorocvijeti, Miris divlje rue i Crveni makovi. Godinama pie poeziju, a sebe je naao u haiku, minimalistikoj formi posveenoj prirodi, nutrini ovjeka, koja se iz Japana proirila na cijeli svijet. Kae da
mu je sklonost pisanju iz srednje kole godinama bila potisnuta
drugim obavezama, ali je vremenom uspio napraviti balans. Kao
doktor medicine, profesor preventivne medicine, nije se kolovao
za knjievnost. Ipak, uspijeva u daleko najstrooj poetskoj formi.
Sad bih mogao rei da ivim od medicine, a za poeziju i knjievnost. to svjesno, to nesvjesno tragao sam za ovom formom. Volim preciznost i konciznost, tako da sam uz haiku poeziju otkljuao
svoj poetski izraaj. Odgovara mi njena stroga forma, lee mi kratki i
izraajni stihovi, iako je nekada teko u 3 stiha smjestiti poruku tog
terceta, a da se pri tome zadovolji metrika, od koje nisam odstupao.
Moja poezija je moj razgovor sa prirodom, biljkama, ivotinjama, ljudima, Stvoriteljem, sa drutvenim subjektima, to su moje reakcije i
moji odgovori na dogaaje u vremenu i prostoru. Ja kroz svoje stihove i druge forme razgovaram s njima, kae Durmievi.
U razgovoru za Preporodov Journal otkriva da mu je prijevod
njegove poezije na engleski jezik otvorio mnoga vrata. Ljudi bogati duhom, ljudi koji osjeaju, zapaaju, koji imaju simpatiju ili empatiju prema drugom mogu pisati haiku. U centar se stavlja priroda.
Sutina haiku poezije je haiku trenutak i haiku doivljaj. Te dvije

74

Prof. dr. sc. Smajil Durmievi, haiku pjesnik iz Zenice


stvari su u centru panje. To je iva materija, razvija se stalno. A
forma pisanja je 5-7-5 slogova kod klasine haiku poezije. Kada se
moja poezija prevede na engleski jezik izgubi se ta metrika, tako da
je bosanski jezik izuzetno pogodan za ovu metriku, rekao je Smajil
Durmievi.
Osim poezije, pie i druge kratke forme, kao to su lirika kratki izlomljeni stih, kratke prie, humoreske ili satirinog sadraja i
aforizme to je i najkraa forma. Takoer piem i prie, preteno
satirinog sadraja i humoreske, stvaram i zaviajnu liriku slobodnog stiha, aforizme... To su moji naini da provuem kroz stihove
svoju duhovnost, moralne i etike principe, principe nae tradicije
i opeljudske borbe protiv zla i nasilja, a za ope dobro, u ime Boga
i za dobro ovjeka. Kada ne bih pisao, to bi bilo isto kao kada bih
prestao govoriti, kae Durmievi.
Brojne su nagrade i priznanja iza njega. Redovno objavljuje u renomiranim asopisima Japana, Izraela, Slovenije, SAD-a, Rumunjske,
Hrvatske, Srbije... Krajem 2015. godine lijepa vijest stigla je iz Njemake, kada je Durmievieva haiku zbirka Crveni makovi prikazana na dvije stranice u najprestinijem haiku asopisu na njemakom
jeziku Sommergras. Glavna urednica Claudia Brefeld, koja je bila i
lektor za njemaki jezik u ovoj zbirci, pie u Sommergrasu: Svojim
tipinim vokabularom Smajil Durmievi u haiku uvodi areni tepih
islamskih termina i arhaizama. To ini kontinuirano u skladu sa vrijednostima bosanskog jezika i tako predstavlja sutinski izraz njegovog duhovnog i emocionalnog umjetnikog stvaralatva. Dakle, on
sa svojim haiku ide kroz godinja doba i Bosnu i Hercegovinu, spontanou djeteta u sebi i impresivno mirnim tonom pjesnika, zbog
ega sam na poseban nain i fascinirana.

PREPORODOV JOURNAL 184/185

KULTURA
Posebno drago priznanje kvalitete njegove poezije dobio je iz
kolijevke haikua, iz Japana. Izdanje Asahi Haikuista Network, kao
knjievni dodatak vodeeg japanskog lista Asahi Shimbuna, koji
izlazi u tirau od samo 10 milijuna primjeraka, 15. i 29. sijenja
2016. objavio je dva haikua prof. Smajila Durmievia. prvi puta, za
15. sijenja, na temu religija (Petak je, duma / niz lica teku moni
/slapovi duha.); i drugi puta, 29. sijenja, na temu morske oluje
(Talasi zimskog mora / red za redom se klanja / priroda moli.)
to je sutinski, opet vjerski haiku.
Za ljubitelje haiku poezije evo i nekoliko stihova iz Durmievieve zbirke Miris divlje rue: Za prvo mjesto / Lahko naklon. Za
tree / Istinu zbori!; Mirie Iftar / Zove na Vrata Rejjan / A ljudi
kasne.; Pusto i groblja / Rastu. A tebi slava, / Veliki Brate!; U
muci drugih / Otvori srce ruku, / Obraduj sebe!; Ja utim srcem
/ Bosnu Boju Bau, / Ljude i Vrijeme!; etau rani, / uje li
poziv drevni / Svrati po blago!; Mirie kamen, / Trava i uma.
Doi, / Zaviaj zove!.
Haiku poezija zahtjeva odreen napor, jer nije jednostavno
da se u samo tri stiha smjesti cijela jedna pria, potujui metriku,
druge elemente haiku zapisa i poruku tog terceta. Nekada stihovi
teku, takorei, kao kada se esma otvori i pjesma sama tee, a
nekada se oko jednog terceta, i uz inspiraciju, treba potruditi, da
se zadovolje svi ili priblino svi elementi ove pjesnike forme. Haiku poezija je moj govor. U ovoj Zemlji, na ovom prostoru i u
ovom vremenu, svako tko ima imalo dara i vjetine pisanja treba
da pie. Sva naa sjeanja, sve nae vrijednosti, naa postignua i
nae padove moramo pretvoriti u rije. Jer, rije je spomenik od
materijala sa vjenim trajanjem! Nae knjige, naa sjeanja, nae
pjesme, nai romani naa povijest i nae vrijednosti pretvorene
u rije, to su vjeni spomenici naoj borbi za dobro a protiv zla i
nasilja, i vjeni spomenici zloincima, da ih se stide i da ih proklinju pokoljenja, da se na tim sramnim primjerima ue budua pokoljenja ta je ojstvo, junatvo i vitetvo, ta su i ko su heroji i
gazije, a ta su i ko su zlikovci i ubice! Potujem formu i sutinu
haiku poezije i haiku stiha. Ali, ja piem bosanski haiku, nastojei
u tu prastaru formu poezije dalekog i mudrog Istoka unijeti bosansku duu, oslikati haiku stihom nae vrijednosti, nae uzlete,
nae padove, nau prolost, sadanjost i naslutiti nau budunost, ukazati, opomenuti i bratski zaruiti, kae najvei bosanski
haiku pjesnik.
Osim osobne satisfakcije, ono to Smajila Durmievia ini ponosnim jeste to to od Japana do Kanade svaki put uz njegovo ime
stoji: Zenica i Bosna i Hercegovina. elim vjerovati da e haiku biti
prisutniji u Bosni i Hercegovini. Pokuat u animirati knjievnike za
to, ako budem imao ast postati lan Drutva pisaca BiH. Nije moje
da ocjenjujem, ali nabrojana priznanja i uvrtavanja u antologije
svjetskog pjesnitva moda nekad budu verificirani i kod kue. Deviza je naih umnih monika: ko jo ita haiku!? Pa, eto, slabo pismeni Japanci, valjda, i jo stotinjak miliona zapadnjaka. Nasreu,
umjetnost, poezija, to su originali ne mogu se niti prepisati niti
kupiti. Sve je do autora i Boijeg dara, rekao je prof. dr. sc. Smajil
Durmievi.
Za kraj razgovora poruuje svim Bonjacima, ma gdje bili, u Bosni i Hercegovini ili dijaspori irom svijeta: ivimo asno i poteno,
radimo ustrajno i vrijedno. Posvetimo nae ivote porodici, zaviaju i Domovini. Uradimo nae ivote u hajr i napredak za ope dobro
u ime Allaha i za dobro ovjeka. Tako nam Allah Uzvieni pomogao!
Amin! q
Ismet ISAKOVI

VELJAA/OUJAK 2016.

SMAJIL DURMIEVI je roen 06.02.1956. u Vrataru, epa, opina


Rogatica. Oenjen, otac jednog odraslog sina. lan Ljekarske komore
Zeniko-dobojskog kantona i Udruenja ljekara javnog zdravstva Federacije BiH. lan Svjetske haiku asocijacije u Japanu i Asocijacije svjetskih
haiku drutava u SAD. lan Haiku drutva u Rijeci, Hrvatska.
Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Medicinskom fakultet u
Sarajevu. Specijalista je za kolsku medicinu i higijenu-zdravstvenu ekologiju. Dodijeljen mu je naziv primarius. Vanredni je profesor na Univerzitetu u Zenici. Naelnik je Slube za zdravstvenu ekologiju i higijenu
Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici. Ima referiranih ili objavljenih preko 85 znanstveno-strunih radova, te preko 250 zdravstvenopopularnih lanaka i objavljena tri univerzitetska udbenika.
Napisao je pet zbirki haiku pjesama: Neujni krici bosanska krvava bajka, Treptaji, epski gorocvijeti, Miris divlje rue (na
bosanskom i engleskom jeziku) i Crveni makovi (na bosanskom, engleskom, francuskom i njemakom jeziku).
Haiku pjesme, lirika, aforizmi i humoreske su mu objavljivane u
knjievnim i haiku asopisima: Sketchbook, Atlas Poetca, Modern Haiku i CatTails u SAD; Sommergas u Njemakoj; Kukai u
Izraelu; Locutio u Sloveniji; Kado, Cronika, Acolada i Convorbiri Literature u Rumanjskoj; Knjievno pero u Rijeci, Hrvatska; Diogen u Sarajevu, BiH; Nosorog u Banja Luci, BiH; Mainici Daily
News u Japanu Haiku in English; Asahi Shinbun u Japanu Asahi
Haikuist Network; Haiku novine u Niu, Srbija.
Nalazi se u zbornicima izabranih pjesama pjesnike manifestacije
Garavi sokak 2011., 2012., 2014. i 2015.; haiku zborniku 9. Haiku
Klotarski susreti 2011.; u antologijama Sharping The Green Pencil
2012. i Sharping The Green Pencil 2013. Rumunjska; International Capolivery Haiku Contest 2011. i 2012. Italija; u antologijama na njemakom jeziku za 2013. i 2014. godinu, u Bochumu (SR Njemaka).
Dobio je drugu nagradu za pjesmu Ruke na takmienju web portala Islambosna za 2012. godinu; drugu nagradu na takmienju za kratku novinsku priu Operacija NIPD Naa Rije, Zenica za 2012. godinu; drugu nagradu na meunarodnom haiku takmienju Diogen Winter Haiku Contest Sarajevo za 2013. godinu; drugu nagradu na meunarodnom haiku takmienju u Japanu za 2012. godinu na 16th Mainichi
Haiku Contest; prvu nagradu na Meunarodnom haiku takmienju
Diogen Spring Haiku Contest Sarajevo za 2013. godine; treu nagradu
na Meunarodnom haiku takmienju Diogen Summer Haiku Contest
Sarajevo za 2013. godinu; kanadsko-japansku nagradu Sakura za
2013. godinu; pohvalu na takmienju za kratku novinsku priu Ispit na
kauu NIPD Naa Rije, Zenica za 2013. godinu; treu nagradu na 15.
Haiku danu Dubravko Ivanan, Krapina 2013., Hrvatska; Specijalnu
estitku za knjigu zbirku haiku pjesama i eseja Miris divlje rue od
urednitva Asahi Haikuist Network, specijalnog izdanja za haiku Asahi Shimbuna u studenom 2013. godine.
Odabran je u edicije Haiku Euro Top 2013, Haiku Euro Top 2014,
Haiku Euro Top 2015 meu 100 najkreativnijih haiku autora u 2013.,
2014. i 2015. godini.
Dobitnik je Plakete grada Zenice za 2014. godinu, za doprinos na
polju knjievnosti i posebno na polju haiku poezije, promovirajui Zenicu u domovini i inozemstvu. Dobitnik je i Plakete Sportskog saveza
Zeniko-dobojskog kantona za promociju zdravlja i zdravih stilova ivota za 2015. godinu. q

75

KULTURA

4. DANI TURSKE KULTURE U IBENIKU

Bogat i sadrajan program


etvrti po redu Dani turske kulture u ibeniku odrani su od 9. do
27. veljae 2016. godine, a obiljeeni su bogatim kulturnim, glazbenim, filmskim i garstronomskim programom. Dane turske kulture u
ibeniku tradicionalno je organizirala Hrvatsko-turska udruga prijateljstva, pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Turske u Zagrebu, ibensko-kninske upanije, Grada ibenika i Yunus Emre Instituta,
te uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
Izlobom Istanbul u crvenom i plavom (Krmz/Mavi stanbul)
turske slikarice i ilustratorice Duygu Serin u Muzeju grada ibenika
zapoela je ovogodinja manifestacija Dani turske kulture, koja je
putem ovih ilustracija nastojala pribliiti ibenanima svoju viziju
Istanbula. Na samom otvorenju izlobe okupljenima se obratila i
sama umjetnica, izmeu ostaloga rekavi: U Istanbul sam se zaljubila, a ovom izlobom pokuavam svoj Istanbul podijeliti s vama.
Taj grad je prepun pria i iznenaenja, a ja sam seretna to te prie
veeras mogu podijeliti s vama.
Tom su se prigodom okupljenima obratili i Nj. E. Ahmet Tuta,
veleposlanik Republike Turske u Hrvatskoj, zatim Goran Beus
Richembergh, predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva i
saborski zastupnik, Nikica Pener, zamjenik gradonaelnika ibenika i Anita Travi, kustosica Muzeja grada ibenika. Obraajui se
prisutnima veleposlanik Ahmet Tuta je rekao: Drago nam je da
turska kultura raste i da se razvija u Hrvatskoj, a posebno nam je
vaan Kreimirov grad s kojim je ostvarena i suradnja na planu investicija. Na te se rijei nadovezao i zamjenik gradonaelnika, Nikica Pener, koji je u ulozi domaina pozdravio okupljenje te im
zaelio dobrodolicu te uspjenu realizaciju manifestacije koja ima
cilj promovirati tursku kulturu.
Isto tako, u sklopu manifestacije svake srijede u Gradskoj knjinici Jurja igoria prikazivale su se projekcije turskih igranih filmova, kao to su filmovi Ljubav voli sluajnosti redatelja mer Faruk
Soraka, Duga pria Osmana Sinava i Dan Rait elikezera.
Osim filmskog programa, Dane turske kulture obiljeeni su i glazbenom manifestacijom koja je posluila kao svojevrsni vrhunac predstavljanja postignua turske umjetnosti. Rije je o klavirskom koncertu
maestra Ivana Horvatia koji se odrao u subotu, 13. veljae u Hrvatskom narodnom kazalitu u ibeniku pod nazivom Alla Turca. Tom je
prilikom jedan od najtalentiranijih mladih pijanista u hrvatskoj ibenanima predstavio pet djela suvremenih turskih skladatelja, a meu

njima se nala i uvena skladba Crna zemlja turskog skladatelja Fazila Saya te sonata u A-duru W. A. Mozarta poznata kao Alla Turca.
Osim Saye, tu se naao i repertoar drugih turskih skladatelja kao to su
Ahmet Adan Saygun te njegova skladba Indijeva knjiga (ncinin
kitab), Ulvi Cemal Erkin te skladba Pet kapi (Be damla), te skladba
Kimseye Etmem ikayet Kemani Sarki Efendije.
Zavrni program Dana bio je posveen predstavljanju monografije Tragovi osmanske kulture u Hrvatskoj autora Anelka Vlaia i Ouza Aydemira, koja je odrana posljednjeg dana 27. veljae
u prostorijama Muzeja grada ibenika. Na promociji o samoj knjizi
govorili su Goran Beus Richembergh, ravnatelj Muzeja grada ibenika Gojko Lambaa, voditelj projekta obnove Makovia hana u
Vrani Marko Metrov te jedan od autora monografije Ouz Aydemir. Naime, rije je o monografiji objavljenoj na hrvatskom i engleskom jeziku, a nastala je kao rezultat suradnje povjesniara i turkologa Anelka Vlaia te predsjednika Turskog instituta za podvodnu arheologiju u Istanbulu Ouza Aydemira, koja ve tri godine i
ivi u Hrvatskoj. Knjiga je zapravo i nastala kao rezultat Aydemirova
otkrivanja turske kulture u Hrvatskoj, a kako nije naiao na nijednu
vrstu pregleda hrvatske umjetnosti i kulture za vrijeme osmanskog
razdoblja odluio je u suradnji sa Vlaiem napisati neku vrstu monografije. Naime, rije je o monografiji koja po prvi puta donosi
pregled graevina nastalih u ili pak povezanih sa razdobljem
osmanske vladavine u Hrvatskoj. Dok za cilj ima doprinijeti ouvanju osmankog kulturnog i graevinskog naslijea te konzervaciji tih
istih spomenika.
Dani turske kulture u ibeniku zavrili su 27. veljae sa tradicionalnom veerom turske glazbe i gastronomije u ibenskom Makari Clubu na Banju. Za gastronomski dio veeri pobrinuli su se kao i
uvijek vjerni partneri i sponzori Dana turske kulture restorani Lokma i kebaba i meze bar Itah iz Splita te tim iz D-resort ibenika. Novost je da se ove godine uigranoj ekipi pridruila Nubake
Baklava, koja se moe pohvaliti injenicom da je najvea tvornica
koja se bavi proizvodnjom baklava u cijeloj Europi sa sjeditem u
Hrvatskoj, odnosno Velikoj Gorici. Na taj nain, Turkish Delights
Party najbolji je mogui nain zavretka Dana turske kulture u ibeniku, koji je sa svojim slatkim okusima Turske osigurao nastavak
ove manifestacije i u budunosti. q
Helena MARKOVI

Otvorenje izlobe Istanbul u crvenom i plavom (Goran Beus


Richembergh, Ahmet Tuta, Duygu Serin, Anita Travi i Nikica Pener)

Predstavljanje monografije Tragovi osmanske kulture u


Hrvatskoj Anelka Vlaia i Ouza Aydemira

76

PREPORODOV JOURNAL 184/185

PRIE IZ BOSNE

NEPOZNATO O RATNOM ZLOINCU RADOVANU KARADIU

Crni Radovan sin sramotne kue


Radovan Karadi roen je 19. juna 1945. godine u uvenom
hajdukom plemenu Drobnjaci, u Petnjici blizu avnika, na Durmitoru u Crnoj Gori, kraju koji zbog snijega umije da bude po pola
godine odsjeen od svijeta.

Otac Vuko uriiev etnik i seksualni manijak


Radovanov otac Vuko, jednom prilikom, tokom Drugog svjetskog rata, izdao je partizanskog ilegalca Vojnina Popovia i njegovog jataka Radovana Pejanovia, na nain to je o tome obavijestio
etniog komandanta mjesta Miloa Baevia. Ovaj je s Radovanovim ocem poslao etniku patrolu da pretresu kuu Pejanovia i
pronau ilegalca Popovia i nali su ga sakrivenog u sijenu u tali.
Ilegalac Popovi i jatak Pejanovi povedeni su u etniki zatvor u
Kolainu. Popovia su osudili na smrt i strijeljali na oblinjem stratiu Breza (kasnije partizanski spomen-kompleks), a Pejanovia su
takoe osudili na smrt i vratili su ga da se presuda izvri u njegovom selu. U prisustvu svih seljana, egzekuciju Pejanovia je izvrila
etnika grupa izvjesnog Poleksia. Partizani su znali ko je odao
ilegalca i jataka, pa su 1944. godine uhvatili Radovanovog oca Vuku, osudili na smrt i strijeljali ga. Ali, Vuko je sluajem preivio, bio
je samo ranjen i nakon toga utekao partizanima.

Radovan Karadi (1967.)

Radovanov otac Vuko


Radovanovu majku Jovanku, koja je bila iz partizanske porodice, osvojio je tako to je najbolje diplio i guslao. Jovankina porodica
nikada joj nije oprostila udaju za uriievog etnika. Vuko i Jovanka izrodili su petoro djece etiri sina i kerku. Pored Radovana
izrodli su jo Luku, Ivana, Radisava i kerku Ivanku.
Vuko Karadi bio je poznat po tome to je naprosto bio seksualni manijak. Negdje poslije Radovanovog roenja, Vuko e silovati bliu rodicu (a prialo se da je i ubio), zbog ega je otiao na
robiju od pet godina. Mada se svuda isticalo da je Vuko poslije rata
bio u zatvoru zbog toga to je bio u etnicima uvenog koljaa Pavla uriia, ipak, istina je da je leao zbog silovanja rodice, to e
u godinama koje dolaze staviti cijelu porodicu na stub srama.

Iz nevolja mladalake due rodio se monstrum


Majka Jovanka koja nije imala ni dana kole, ekajui mua iz
hapsane, gajila je Radovana, a kad je on izaao na slobodu, za eti-

VELJAA/OUJAK 2016.

ri godine je izrodila etvoro djece. Sili su u Niki i poeli da grade


kuu u koju su uselili 1956. godine. Otac Vuko, silujui rodicu je
napravio takvu sramotu, tako da je Radovan umjesto srednje kole
u Nikiu, sa 15 godina poslat to dalje u Sarajevo, gdje dolazi 1960.
godine i polazi u srednju medicinsku kolu. Sramotna kua Karadia, ostala je zauvijek prazna u rodnom selu.
Kasnije e neki njegovi bivi prijatelji zbog toga zakljuiti da se
iz nevolja mladalake due rodio monstrum.
Njegov bivi prijatelj, crnogorski pisac Jevrem Brkovi o Karadievom odlasku u Sarajevo ima drugu teoriju: Kad je zavrio tu
osnovnu kolu, tu se porodica Karadi prekontala. Treba sina da
alje na dalje kolovanje. On je vrlo dobar uenik bio i oni bi ga
najradije poslali u Beograd. I kad su se izraunali nedostajalo je nekih 100 dinara da bi on iao u Beograd. Imali su pare za kartu samo
do Sarajeva. A sve je bilo isplanirano da ide u Beograd. Ali nekih
stotinjak dinara koje je sudbina odluila, sudbina jedne karte koja
je, kobno, prije svega za tu linost, za njega, pa za Bosnu, pa za
srpski narod u Bosni, pa za Muslimane u Bosni. To je sudbina jedne
vozne karte.

Doktorske teza: analiza psiholoke strukture u


narodnoj pjesmi Sejdefu majka buae
Radovan 1965. godine upoznaje svoju buduu suprugu Ljiljanu.
Upoznali su se tokom studija na sarajevskom Medicinskom fakultetu. Ljiljana je Srpkinja iz Sarajeva, iji su roditelji porijeklom iz Duv-

77

PRIE IZ BOSNE
na. Radovan se, jo dok su se zabavljali, uselio kod budue punice
u sarajevskoj ulici Sutjeska br. 2 i tamo, uz neznatne prekide, ivio
sve do poetka rata.
Jo tokom zabavljanja Ljilja je ostala trudna, tako da se njihova
kerka Sonja rodila 22. maja 1967. u Sarajevu, na par mjeseci nakon to su se njeni roditelji vjenali.
Poezijom se poeo baviti kao gimnazijalac, a prvu zbirku Ludo koplje objavio je 1968. godine, zatim, do rata, i Pamtivijek
(1971), Ima uda nema uda (1982), Crne bajke (1990).
Mladi pjesnik Karadi je svoju prvi zbirku Ludo koplje poslao
potom n/r i samom Josipu Brozu Titu: taj se primjerak i danas
uva pod zavedenim registarskim brojem pri Kui cvijea u Beogradu.
Diplomirao je 1971. godine na Medicinskom fakultetu, na kome je specijalizirao psihijatriju. Ono to je malo poznato jeste njegov izbor doktorske teze. Radovan se opredijelio da radi analizu
psiholoke strukture u narodnoj pjesmi Sejdefu majka buae.
Dio kolovanja proveo je u Sjedinjenim Amerikim Dravama, gdje
je prouavao psihoterapiju i ameriku poeziju. Tamo je u New Yorku Radovana i Ljilju ugostio Nikianin Duan Kosovi.
Od tada se poelo sumnjati da je Radovan ovjek UDBA-e. Do
marta 1977. radio je u Centru za obrazovanje odraslih uro akovi, a potom na Psihijatrijskoj klinici Neo Zec u bolnici Koevo
u Sarajevu. Krajem 1983. i poetkom 1984. radio je u Zdravstvenom centru na Vodovcu u Beogradu. U isto vrijeme bio je i psihijatar FK Crvena zvezda. Porodica mu je ostala u Sarajevu, gdje je
i on provodio vikende.

Karadi i Krajinik zajedno u prijeratnoj privrednoj


pljaki
Odvojenost od porodice e natjerati Radovana da se vrati u Sarajevo, gdje e nekoliko mjeseci kasnije zaglaviti zatvora. Karadi je gradio piliarnik i kuu na Kalovitim brdima na Palama, a
Momilo Krajinik acetilensku stanicu na Stupu. Energoinvestova
radna organizacija TAT, iji je Krajinik bio direktor, pokrivala je
trokove gradnje. Kasnije je Krajinik je na isti nain gradio kuu u
selu Zabre, desetak kilometara od Sarajeva. Pljaka je otkrivena
godinu kasnije, kada je Slubi drutvenog knjigovodstva (SDK) sumnjivim se uinio godinji izvjetaj Krajinikovog TAT-a. U sarajevski Centralni zatvor prvi je strpan Radovan 1. novembra 1984. godine, a Krajinik 54 dana kasnije.
U istranom zatvoru Bogdan eli, radnik Slube dravne bezbjednosti, inae Krajinikov zet, suprug sestre Jagode je odigrao
jako bitnu ulogu da ovaj tandem izbjegne odgovornost za nesvakidanju prevaru u to doba. Iz zatvora su izali istog dana 29. marta
1985. godine, a prva presuda im je izreena 26. septembra 1985.
godine. Zbog poinjenog djela pljake Radovan Karadi je osuen
na tri, a Momilo Krajinik na etiri godine zatvora, zato to su od
Energoinvestove radne organizacije TAT otetili drutvenu imovinu za 1.301.457.000 dinara.
Tokom suenja je utvreno da je Radovan, koji je tada radio
honorarno kao psihijatar u Energoinvestu, davao radnicima ljekarska uvjerenja da su na bolovanju, a oni su te dane provodili radei na njegovim i Krajinikovim objektima. Radovana i Momila,
nakon albe uslovnom kaznom je oslobodio sudija Milan Trbojevi,
sudija Vieg suda u Sarajevu. Sudijama e se Rao i Momo oduiti
pet godina kasnije, tako to je Trbojevi postao prvi podpredsjednik Vlade Republike Srpske, a Miroslav Gladinac postavljen za republikog javnog tuioca.

78

Radovan i supruga Ljiljana sredinom 80-ih godina prolog stoljea

Ljiljana Zelen Karadi i Radovan Karadi u


skuptinskim klupama 1991. godine

Radovan Karadi i kerka Sonja u Skuptini Republike BiH


1991. godine

Miting SDS-a 1991. u Banja Luci (jedan do drugog sjede osnivai


SDS-a BiH i Hrvatske - psihijatri Radovan Karadi i Jovan Rakovi)

PREPORODOV JOURNAL 184/185

PRIE IZ BOSNE

ivio drug Tito! ivio Titov pas Reks!


Tih dana e Radovan postati i psihijatar Fudbalskog kluba Sarajevo. Fudbaleri Zijad vraki, Predrag Pai, Milo urkovi, Mirza
Kapetanovi i Husref Musemi se sjeaju jednog karantina u hotelu
Park u Vogoi, pred derbi sa eljom. Radovan je s njima radio
nekoliko sati na psihopripremi. U jednom momentu je ugasio svjetlo
u prostoriji i zavladala je opta tiina, koja je trajala preko pola sata.
Najednom je neko od fudbalera povikao: ivio drug Tito! Salom se prolomilo: ivio! Nakon toga uslijedilo je: ivio Titov pas
Reks! A, onda je opet iz dvadesetak grla zagrmilo: ivio! Odjednom su od dosade svi fudbaleri poeli u mraku skandirati: Reks,
Reks, Reks...!
Trener Boko Anti je u tim momentima prolazio hodnikom i
uo galamu iz susjedne prostorije. Kad je uao u prostoriju i upalio
svjetlo, fudbaleri su skandirali Reks, Reks, Reks!, a Radovan se
popeo na stolicu, sa koje i on skandirao zajedno s njima.

Radovan Karadi i Slobodan Miloevi

Radovan ovjek koji e najbolje sprovesti


memorandumske ideje
U rano ljeto 1990. godine bio je u Incijativnom odboru stranke
Zelenih BiH, na tim sastancima bio je protiv nacionalnih ideja izjavivi da ne ni mogao biti lan nacionalne partije. Na Petrovdan
1990. u Sarajevu je osnovana Srpska demokratska stranka (SDS), a
Karadi izabran za njenog prvog predsjednika. Od ukupno 222 glasa, on je dobio 221.
Milan Nikoli koji je nakon magistrerija u Rusiji promijenio ime
u Vladimir Srebrov, jedan od osnivaa SDS-a, tvrdio je da je Karadi na elo stranke doao na insistiranje Dobrice osia, Vojislava
Lubarde, Srpske akademija nauka i umjetnosti (SANU) i Slobodana
Miloevia, jer je ocijenjen kao ovjek koji e najbolje sprovesti
memorandumske ideje.

Radovan Karadi, Ljiljana Zelen Karadi, Nikola Koljevi,


Momilo Krajinik i Ratko Mladi

Afera Koprivica trade i priznanje: Ja mokrim pod


sobom
Krajem 1991. godine BiH je potresla i afera Koprivica trade.
Naime, vlasnik firme Koprivica trade Sinia Koprivica je zajedno
sa Karadiem prevario na stotine graana BiH, tako to im je naplatio automobile Lada Samara koje nikada nisu dobili.
Ja sam tri miliona maraka dao Karadiu. Moram rei da on te
pare nije traio od mene. Ja sam otiao u vilu u ulici ure akovia,
gdje je bio poslaniki klub SDS-a. Tamo su se srpski poslanici sastajali, ini mi se utorkom i etvrtkom, izjavio je Koprivica.
Jevrem Brkovi otkriva neke nepoznate detalje iz Karadievog ivota. Radovan je sa suprugom Ljiljanom i sa dvoje djece,
Saom i Sonjom, poeo dolaziti na more, ljetovali su u Budvi, ali
su uvijek pri dolasku i povratku svraali kod mene u ondanjem
Titogradu i tu je danio. Do kasno u no igrali bismo karte. Mene
je zaprepastilo da on nikada, iako su djeca bila pospana, a moj je
stan ogroman, nije ostajao da noi kod nas. Ubjeivao sam ga,
govorei da je kasno. On mi je govorio: Neka, Knee, ja nikada
kod nikoga ne spavam. I to se ponavljalo nekoliko godina, prisjea se Brkovi.
Jednom mu je u Sarajevu rekao: Sluaj Radovane, tu neto nije
u redu. Zato nikada nee da noi s porodicom kod mene? Odgovorio mi je: E, moj Knee, sada da ti kaem jednu moju psihosomatsku nezgodu. Ja mokrim pod sobom. To znai da on mokri u
krevetu, svjedoi Brkovi.

VELJAA/OUJAK 2016.

eljko Ranjatovi Arkan i Radovan Karadi

Ratko Mladi i Radovan Karadi

79

PRIE IZ BOSNE

Smijeh zloinca
Zanimljiva je i pria akademika Abdulaha Sidrana. Stanovali
smo u komiluku: ja u ulici Jezero, a Radovan nedaleko preko puta
Druge gimnazije u ulici Sutjeska. Imao sam u stanu make i jednom
izgubio se maak Hektor, tako mu ime dala moja kerka Miranda, a
ja ga po sarajevski zvao Hekac. Elem, Hekac se izgubio i ja ustanem
u pet ujutro, obilazim ulice kad nema napolju svijeta, traim maka
po svuda. Tako, naiem u sirotinjsko dvorite Koreja da vidim dal
mi neko o tome neto zna rei. U tijesnom prolazu parkirano auto,
kad neka ena kae da je Radovanov sin Saa, glavni za tu malu
raju i jo kae ako su ga uhvatili i svezali za rep, nema nita od
maka. U tom trenutku naie Radovan i zaueno me upita: ta
radi Avdo u ovo doba? Nigdje nikog na ulici, on doktor, ide rano
na poso. Ja mu objasnim ta je i ta mi je ona ena od maloprije
rekla, on obea da e vidjeti sa Saom. Kad sam mu reko da tri jutra ustajem rano i obilazim ovaj kraj, on je prasnuo u takav smijeh,
kakav ja do tada ne vidjeh. Nakon puno godina sam mogao proitati da je to bio smijeh zloinca. Smijao se mojoj naivnosti. On u to
doba kroji zloin, a njegov kolega pisac, po tuim avlijama trai izgubljeno mae, pria Abdulah Sidran.

Od mlakonje do krvoloka
Knjievnik Marko Veovi je jedan od bivih Radovanovih prijatelja, koji se najee oglaavao u kritikama prema zloincu.
Bila je jedna grupa ljudi koji su se ozbiljno bavili knjievnou,
zavrili knjievnost, mislili o njoj, bili su intelektualci prvorazredni.
U tu grupu se ukljuio Karadi. On je bio s nama, sjedio je s nama.
On nije zavrio ni gimnaziju. Ondanja gimnazija je bila veoma jaka.
Karadi je zavrio medicinsku kolu i nikada nije iz prve ruke nita

znao o knjievnosti. Karadi je radije priao o svojoj veliini pjesnikoj nego to je radio. On je bio ljenuga. Na primjer, od 74. do
89.-90. nije izdao nijednu knjigu. Ima jedan razgovor sa Karadiem gdje on sa nekim od svojih komandanata razgovara i on mu
kae: Nee Srbi da uzmu puke. A on kae: Pa streljaj ih, pika im
materina! Ja to nikada neu zaboraviti. Kako moe onaj mlakonja
kojeg je zlostavljala njegova vlastita ena, ne samo preda mnom,
pred desetinama njegovih prijatelja, tiklom ga u nogu pred nama... Kako se taj mlakonja preobrazio odjedanput u ovjeka koji
kae: Strijeljaj ga? Meni je bilo zaprepaenje kako je ta pihtija od
ovjeka postala krvolok!?

Uvijek bio neurotian, uvijek je grizao nokte


Karadiev ef na klinici Neo Zec dr. Ismet Ceri esto je spaavao Radovana zbog njegovih neodgovornih i neprofesionalnih
postupaka prema pacijentima.
Uvijek bio neurotian, uvijek je grizao nokte. Do krvi je grizao
nokte, to za jednog psihoterapeuta nije bilo ba dobro. I vidjelo
se, kada vidite na stolu da je haos sa papirima, onda na neki nain
to vam govori o ovjeku, govori da je haos i u dui. On je dolazio
ovdje kod nas. On je moju djecu vodio po stadionima. On je bio
jako dobar sa mojom majkom. Svaki praznik on je estitao mojoj
majci, ak i kad je poeo rat, zvao je sa nekoga mjesta da mojoj
majci estita Bajram. Ovdje je dolazila njegova majka, njegov otac,
njegov brat... Nismo primijetili nita, a imamo taj ugraen senzor
da bi mi to na vrijeme primijetili. Kad se zavrio rat onda je poela
pria po odjeljenju: Svi su nam se vratili, samo nam Rao nije. A
Rao moe svaki dan na vrata da unie i da tako kae: ta ete,
desilo se to se desilo, hajmo dalje. To je on, kae dr. Ceri. q
Avdo HUSEINOVI

Ljiljana Zelen Karadi, Milorad Dodik i Sonja Karadi Jovievi otvorenje Studentskog doma Dr. Radovan Karadi na Palama,
20.03.2016. (Radovan Karadi je uhapen 2008. godine pod imenom Dragan Dabi. Njegova kerka Sonja Karadi Jovievi danas je
potpredsjednica Narodne skuptine RS-a.)

80

PREPORODOV JOURNAL 184/185

DIJALOG CIVILIZACIJA

BOG JE STVORIO OVJEKA U ODREENIM GRANICAMA DOZVOLJENIH PROPISA I OGRANIENE SLOBODE

Fenomen i sadraj nasilja


Allah, d.., je stvorio ovjeka u odreenim granicama i okvirima. Te granice, okviri, forme i oblici ivota su ovjeku i ljudima
objavljene preko Objave, one su im pokazane i demonstrirane i s
njima su u potpunosti upoznati preko sveukupne vjersko-ivotne i
moralno-etike prakse svih poslanika i vjerovjesnika: To su Allahove granice, a ko se Allahu pokorava i Poslanika Njegova slijedi, On
e ga uvesti u vrtove kroz koje protjeu rijeke da zavazda boravi u
njima, i eto uspjeha golema. A ko Allaha ne slua, ne slijedi Poslanika Njegova i ko se drzne preko Njegovih granica u Oganj e ga uvesti da ostane u njemu zasvagda, jer poniavajua patnja je za njega. (En-Nisa, 13-14)
Skoro da bi se bez pretjerivanja moglo kazati da su: Dobro-zlo i
Naredba-zabrana etiri osnovna i sredinja etika pojma. Naime,
nema i nikada nije bilo i nee biti ni jednog i niijeg etikog uenja
bez kazivanja o dobru i zlu, naredbi i zabrani, slobodi i odgovornoisti, mogunosti i dunosti i pravu i obavezi. Kao to je Allah, d..,
stvorio ovjeka i ljude da ive u granicama i okvirima odreenih
propisa, tako je krenje, prelaenje i izlaenje iz tih granica ustvari
ulaenje u Zabranu-Nehj, zabranjene sadraje, radnje, postupke,
ponaanja, ine, rijei, djela, praksu-Haram, koje su Grijeh-Ismun.
U svom pojmovnom i terminolokom odreenju zabrana se u Islamu naziva Nehj, a sve ono to se kao sadraj, kao radnja, injenica,
in, praksa, ponaanje, djelo, i rije zabranjuje naziva se Haram.
Dakle, sama Zabrana naziva se Nehj, a bilo koji sadraj Zabrane naziva se Haram.
Sve zabrane po erijatu i Ahlaku u Islamu imaju za osnovni cilj
zatitu bitnih vrijednosti na temelju i u okviru kojih ljudi jesu, bili su i
mogu biti ljudi. Osnovne vrijednosti koje Islam, na temelju erijata i
Ahlaka pomou zabrane kao sredstva, instrumenta, mee, zida, razmea, granice i lijeka titi i uva, brani, ini neupitnim, svetim i nedodirljivim su: vjera, ivot, ast, imovina, osjetila, razum, um, pamet,
potomstvo, dostojanstvo, mir, sigurnost, sloboda, spoznaja, nauka,
rad, kretanje, privreivanje, pravo govora i pisanja, priznanje i ravnopravnost, u razlikama a ne istovjetnostima i suprotnostima.
Sa stajalita ovjeka i ljudi, njihove slobode, sigurnosti, asti,
mira i dostojanstva, jedino je u odnosu na dvije krajnosti dominaciju i asimilaciju prihvatljiva koegzistencija. Zahvaljujui priznanju
drugih i drugaijih Islam funkcioira na principu koegzistencije, a
koegzistencija podrazumijeva da su svi ljudi kao ljudi najsavrenija
Boija stvorenja, od Boga stvoreni slobodni, ravnopravni i razliiti,
a ne jednaki i suprotni, da su svi Ademovi potomci, da su od zemlje
stvoreni i da podjednako i ravnopravno imaju pravo na ivot, vjeru,
ast, dostojanstvo, mir, sigurnost, osjetila, razum, um, pamet, porodicu, potomstvo, slobodu, spoznaju, nauku, rad, privreivanje,
poslovanje, kretanje, kuu i stanovanje.
Kada erijat u okviru Islama, kao neupitnu vrijednost, on neupitnom i nepobitnom zabranom, titi ljudski ivot, on titi ivot kao
ivot, kao Allahov dar, milost, svetost, i krunu svih stvorenja podjednako, uvijek svugdje i svagda neovisno od toga o kome se radi:
kraninu, hrianinu, protestantu, idovu, brahmanu, budhisti,
intoisti, sabejscu, mandejcu, mahinejcu, mazdejcu, jakobitu, monofizitu, taoistu, konfuijancu ili muslimanu. To je zato to Islam
poznaje, priznaje i autoritetom svog cjelokupnog uenja i instituci-

VELJAA/OUJAK 2016.

onalno brani i uva sve nebeske religije: judaizam, brahmanizam,


budhizam, sabeizam, kranstvo, hrianstvo, protestantizam i njihove svete spise i knjige to je za Islam ljudski ivot kao ivot i kao
univerzalna vrijednost i Allahov dar kojim samo On kao Jedini Stvoritelj ima pravo da raspolae, je prije svega ispred iznad svega toga.
Zato je po Kuranu a i po Tevratu (Tori), ubiti jednog nevinog, ni
krivog ni dunog ovjeka, koji na Zemlji nikakav nered nije sijao
grijeh je ravan kao sve ljude pobiti.

Devet izvora zla, nepravde, nereda i nasilja


Osnovna vjerska, pravna i moralna deviza Islama je sluiti Bogu
u okviru granica Njegove volje, ne prelaziti te granice i koristiti ljudima. Dvije su odrednice, odlike i bitne karakteristike ovjeka: sloboda i nehotino i nenamjerno zaboravljanje, osnova, potencija,
preduvjet i pretpostavka svakog grijeha i grijeenja. Zaborav je neizbjena i neotklonjiva odlika ili odrednica ovjeka ili njegova Ahilova peta, koja prati ljudski rod od praoca Adema i pramajke h. Havve
iz Denneta do kraja svijeta, ivota i postojanja: Eto tako Mi Kuran
u slobodi na arapskom jeziku sputamo i objavljujemo i u njemu
opomene i prijetnje kaznom pomno niemo i ponavljamo da bi bogobojazni bili, da bi se grijeha klonili i da bi ih Kuran na Sjeanje na
Allaha i pobonost pobudio. Neka je uzvien Allah, Vladar Istiniti! A
s Kuranom u slobodi ne uri prije nego li se tebi objavljivanje njegovo ne zavri! I kai: Gospodaru moj! Poveaj i proiri znanje meni!
Adema smo Mi jo odmah u poetku, od praiskona obavezali, upoznali i upozorili na ejtana, ali on je nehotice zaboravio i ne naosmo kod njega odlunosti! (Taha, 113-115).

81

DIJALOG CIVILIZACIJA
Na bilo koji ovjekov zaborav u slobodi: svjesni-nesvjesni, namjerni-nenamjerni, hotimini-nehotimini, sluajni-sistemski, mahinalni ili ciljani ubacuje se ejtan, kao Ademu, a.s., prokleti Iblis,
da udalji ovjeka od Allaha, od Denneta, od Istine, od Upute, od
Pravnog Puta, od poslanika i vjerovjesnika, od Naredbe i Zapovijedi, od Halala, od vjernika i da ga priblii sebi i svojim sljedbenicima:
nevjernicima, muricima, nepopravljivim grijenicima, kufru, irku,
zabludi, tami, nasilju, grijehu, propasti i Dehennemu.
Prije bilo kakvog doticaja i utjecaja ejtana na ovjeka Adem je,
dakle, ljudska vrsta kao njegovi potomci prije toga upozorena na
sve ejtanske vesvese, obmane, magije, bajanja, varke i arolije.
Sve to ejtan obeava h. Ademu, a.s., i h. Havvi u Dennetu je obmana, varka, priin, bajanje, iluzija, fantazija, fikcija, fatamorgana,
arenlaa, roba od nevidia, magija, bajka, halucinacija, virtualni i
frivolni svijet, simulakrumi, artefakti i nezajljiva elja kao plod i
pokvarene mate u slobodi kada ovjek na bilo koji nain zaboravi
Allaha. Sva njegova neodoljiva i skoro neprestano neotklonjiva
obeanja utemeljena su na naruavaju Boijeg reda i poretka, na
prelaenju, krenju i brisanju od Allaha dozvoljenih granica na preinjavanju Zabrane Nehja u Naredbu-Emr i Harama-zabranjenog u
Halal-dozvoljeno to grijeh u svojoj sutini jeste, zatim na lai, prevari, obmani kako e ovjek i svi ljudi, ukoliko se priblie zabranjenom drvetu, ustvari haramu i grijehu, postati meleki i promijeniti
vrstu, postati vjeni, besmrtni i neprolazni i da e im se pokazati
drvo vjenosti i ukazati vlast i carstvo koje nee nikada proi nisu
nita drugo nego ejtanovi instrumenti, putevi, naini, modaliteti,
forme, okviri i sredstva navoena i zavoenja ovjeka i ljudske vrste, kako bi on u trenutku zaborava Allaha, u formi slobode, prekrio Allahovu Odredbu, Naredbu, Zakon, Volju, Granicu, poinio Zabranu, Grijeh, preao granicu, mjeru i izaao iz svoje naravi u kojoj
je stvoren.
Bog je stvorio ovjeka u odreenim granicama dozvoljenih propisa i ograniene slobode. Izlaenje iz tih granica ulazi se u svijet
Nejha i Harama i tako se gubi i izobliuje i izopauje osnovana ljudska narav koju je Bog stvorio i kojoj je u slobodi, miru, sigurnosti i
ravnopravnosti naredio da ivi u okviru odreenih granica i dozvoljenih propisa. Ko god grijei i kad god i bilo kada on bilo gdje da
grijei, bez obzira da li je rije o ovjeku pojedincu, branom paru,
porodici, rodbini, rodu, bratstvu, plemenu, narodu, rasi, naciji, klasi, kasti, staleu, uenom, neuenom, mladom, starom, imunom,
siromanom, muku, ensku, uglednom, neuglednom, oni ili oni u
zaboravu Allaha prelaze i kre Njegove granice, pogreno koriste
slobodu i ine nepravdu i nasilje nad sobom ili drugim ljudima.
Sa stajalita ovjeka i ljudi svaka vrsta grijeha, u osnovi i iskonu
je zaborav Boga, samozaborav sebe i nasilje nad sobom ili ljudima:
Gospodaru na, rekoe (Adem i Havva) sami smo nad sobom zulum-nasilje poinili i ukoliko nam Ti ne oprosti i ne smiluje nam se
sigurno emo biti izgubljeni i nesretni. (El- Earaf, 23)
Svaki i bilo koji grijeh nad sobom ili bilo kim je odreena vrsta
pada, uniavanja, unazaivanja, negiranja i poricanja ovjeka, ljudi
i ivota. Kad god ovjek i ljudi grijee dua se udaljava od sebe i
svoga zaviaja. Ustvari, grijeh je zaborav Boga, udaljavanje od Boga
a pribliavanje ejtanu, samozaborav sebe, samodestrukcija, samonegacija i negacija vrijednosti, principa, naela, nepravda i nasilje nad ljudima, nered i ugroavanje prirode. injenjem grijeha ovjek postaje rob, robot, sluga, sredstvo i instrument stvari, predmeta, strasti, poroka, pouda, tijela, osjetila, maina, ivotinja, ljudi, umjesto da bude Halifa-Allahov povjeritelj nad svim stvarima i
stvorenjima na zemlji u okviru slobode na temelju vjere. Upadanjem u kande grijeha ovjek postaje rtva, epigon, sufler i besplat-

82

ni sluga ejtana koji ugroava i remeti anorgansko-organski, biljnoivotinjski, svoj lini, vlastiti svijet i ivot i ope ljudski. Zato, kao to
tijelo nosi i uva duu, koa, tijelo, odjea, kou i sramotne dijelove
tijela, ljuska sadraj jajeta, ljuska jezgru oraha i ljenika, tako Zabrana titi, uva i brani od Boga odreene i zatiene vrijednosti.
Kada su u pitanju ljudi i meuljudski odnosi, procesi, relacije
veze i komunikacije, Zabrana i zabranjeno se utemeljuje na intenciji i preventivi da se zatiti svako Bogom darovano pravo-Hakk drugog ovjeka i ljudi openito, da se izbjegnu i sprijee opasne, loe,
tetne, grijene, odnosno za ljudski ivot u ovostranoj i onostranoj,
dunjalukoj i eshatolokoj perspektivi opasne i pogubne posljedice. S te strane zabrana je preventiva. a svaka kazna za njeno krenje je egzemplar i primjena zakona, a ne kao odmazda i osveta
krivcu, nego kao pouka, poruka, primjer, podrka, zatita i odbrana
onima koji nisu krivi. Zaborav Allaha neminovno ovjeka i ljude
izvodi iz granica Njegovih odredbi, izlaenjem iz tih granica oni neminovno zapadaju u grijeh i grijeenje, a posljedica grijeha je nered, nepravda i nasilje-zulum.
U tom zaboravu h. Adem i h. Havva su poinili nasilje nad sobom. Umjesto vjenog drveta, vjenog ivota, promjene vrste i neprolazne i nezamljenjive vlasti ejtan Ademovim sinovima nudi,
namee i podmee samo kategoriju, sadraj, mjeru, smisao i cilj
Nefsa, tjelesnosti i tijela, izvanjkosti, ospoljenja, puti, ulnosti, poudnosti, na raun i po cijenu zaboravljanja, potiskivanja i negacije
Ruha, ideje, principa, vrijednosti, naredbe, zabrane i naela u ovjeku. U tom nametanju ulnosti, tjelesnosti, izvanjkosti, ospoljenosti, postvarenosti, fiziko-bioloke animalnosti i instiktivnosti
pod svaku cijenu i na svaki nain ovjek na zemlji, poto se nalazi u
ambijentu i miljeu drutva i drutvenosti, zajednice i zajednikog
ivota u vremenu i prostoru drutvenih pojava, procesa i odnosa i
poto ivi meu ljudima, njegov grijeh koji donosi negativne efekta
uinke na druge ljude.
To je u sluaju Ademovih sinova, da jedan brat Kabil, omaijan,
obdinjen, obmanut i prevaren od ejtana preko Nefsa ili ulne,
nekontrolisane egzistencijalne due po svaku cijenu eli da oeni
sestru blizankinju koja mu je haram, sveta i zabranjena, ubija svoga
brata Habila, jer u njemu naveden i zaveden, vidi granicu, zid, meu, zapreku i razmee za izvrenje svoje pohote, poude, putenosti, animalnosti i surove instiktivne prirode, a ne u Allahovoj zabrani, odreenju, naelu, principu, normi, zakonu, odbredbi i naredbi
koja odreuje i regulira, u okviru kojih se granica smije ivjeti i moe kretati, ta je dozvoljeno a ta zabranjeno. U okviru tih granica
nikada nije dozvoljen brak i seksualni odnos sa drugom vrstom:
insana sa hajvanom, brak izmeu oca i kerke, majke i sina, brata i
sestre blizankinje, homoseksualizam i lezbijstvo. A Nefs njegov

PREPORODOV JOURNAL 184/185

DIJALOG CIVILIZACIJA
(Kabilov) navrati ga da ubije brata svoga (Habila) i ubi ga, i gubitnikom i nesretnim postade. (El-Maide, 30) Bez obzira to je poneen
i zasljepljen Nefsom Kabil ubio brata Habila Allahov se zakon, da
brat ne moe oeniti sestru blizankinju nikada nije promijenio. Bez
ikakve dvojbe drugi izvor nepravde, nereda, nasilja i openito zuluma meu ljudima koji see do Ademovih sinova jeste apsolutizacija
i dominacija Nefsa koja pokriva i dovodi u pitanje sve druge kvalitete i vrijednosti ovjeka.
Trei izvor, korijen i topos nereda, zla i nasilja jeste uenje i
tvrdnja da je Evu nagovorila zmija a ona Adama da se priblie zabranjenom drvetu u Raju. Takvo uenje i nazor imao je za posljedicu da se ena stoljeima smatrala za vjeticu i onom koja je Adama
zavela na stranputicu. Prema Kuranu, ejtan, a ne zmija, naveo je i
zaveo istovremeno i Adema i Havvu, a adresa odgovornosti je
Adem a ne Havva: I ejtan ih poe navoditi, zavoditi bajati im da bi
im otkrio stidna mjesta njihova i na prevaru ih oboje zavede. (ElEaraf, 20 i 22) i Tako Adem nije Gospodara svoga posluao i s puta
je skrenuo. Poslije ga je Gospodar njegov izabranikom uinio, pa
mu oprostio i na pravi put ga uputio. (Taha, 121-122)
etvrti izvor, pralijeha i praforma i humus: nereda, nepravde i
nasilja jeste: rasna, klasna, konfesionalna, etnika, narodna, nacionalna, teritorijalna, imovinska, kastinska, staleka, obrazovna, rodna, intelektualna, rodovska, plemenska, rodbinska, dravna, jezika, kulturna, politika ili bilo koja druga izvanjska ekskluzivnost,
supremacija, osjeaj i svijest, nadreenosti i podreenosti. Takve
ideje i doktrine dovode do politike duplih standarda i diskrecionoarbitranog prava, ugroava i dovodi u pitanje meunarodni: red,
poredak, mir, stabilnost i sigurnost u svijetu ali i ukida povjerenje
meu ljudima, dravama i narodima i razara meuljudske veze i
odnose. Takva politika inspirie i ohrabruje sve ljude sklone brzim i
prijekim rjeenjima i uzimanjem sudbine u svoje ruke, a sve to vodi
u maksimalizam, radikalizam, ekstremizam, suludi avanturizam,
ultratvo, pa i u terorizam. To Kuran savreno detektira: Zato se
ne pokoravaj i ne sluaj one koji programirano i ciljano u sistemu
lau. Oni bi jedva doekali da ti i najmanje popusti u istini, pravdi,
redu, poretku, normi i zakonu, pa bi oni popustili u svemu. (El-Kalem, 8-9)
Politika dvostrukih arina nije ni tana ni istinita, jer su svi ljudi
od Boga stvoreni, po istom principu, po istom zakonu od istovjetne
supstance i zato su oni En-Nas ili Gens una sumus jedan smo jedinstven rod, a u krvnosrodnikoj ravni oni su Benu Adem potomci Ademovi. Svako izvanjsko, fiziko i materijalno razlikovanje,
vrednovanje, diksriminiranje ljudi je ejtanska vesvesa i neminovno vodi u nepravdu i nasilje: Zato se nisi (ejtane) poklonio i seddu Ademu uinio kada Sam ti naredio? upita On. Ja sam, ree

VELJAA/OUJAK 2016.

ejtan, bolji od njega, mene si od vatre stvorio, a njega od ilovae


odgovori ejtan. (El-Earaf, 12)
Peti izvor i korijen zla, nepravde i nasilja i moda jedan od najveih izazova sadanjeg ljudstva jeste sveopi nemar, ravnodunost (indiferentnost) prema drugom i drugaijem: esto se treba
stidjeti ne toliko zbog zlodjela zlih ljudi koliko zbog indiferentnosti
dobrih, pie Marin Luther ili Svijet nije lo zbog loih ljudi, nego
zato to dobri ljudi ne ine nita, primjeuje Albert Ajntajn. Taj
nemar i ravnodunost za drugi i tui ivot ide do krajnjeg cinizma.
Na devetogodinji rat Iraka protiv Irana od 1980. do 1989. godine
koji je u svemu inicirao i pomagao Zapad, stajao iza Sadama protiv
Homeinija i u kome je poginulo milion ljudi i ostalo tri miliona invalida i milioni jetima i udovica Henry Kissinger, posigurno najodgovorniji i najkrivlji ovjek za sva dogaanja na Srednjem i Bliskom
istoku unazad pola stoljea hladno i smireno je izjavio: Najbolje je
da oba loa momka izgube.
Nije takva logika, sud, iskaz prema Allahovoj rijei: A ti nikako
i nikada ne smatraj i ne razmiljaj da je Allah nemaran, ravnoduan
i indiferentan na ono to rade i ine nasilnici i nepravednici. On ih
samo puta do Dana kada e im oi ostati otvorene i kada e urei,
uzdignutih glava, netremice gledati a srca e im pusta i prazna biti. (Ibrahim, 42-43)
Na temelju izvora Islama, Kurana i Hadisa, muslimani vjeruju i
svjesni su, kako god ljudi Boga zvali i imenovali, On je Jedan te Isti,
svi smo samo Njegova ravnopravna stvorenja, svi se samo Njemu
vraamo i samo pred Njim raun polaemo. Kao to nema naeg i
njihovog nego Jednog Jedinog Boga tako nema naih i njihovih lopova, kriminalaca, nepravednika, nasilnika, zloinaca, zlikovaca,
laova, seksualnih manijaka, nego postoje samo lopovi, kriminalci,
nepravednici, nasilnici, zloinci, laovi i pljakai. Bog bezuvjetno
titi i pomae ovjeka kao ovjeka i ljude kao ljude, a narode i rase
pomae samo ukoliko su ljudi u ljudskom smislu. Narodi i rase su
vanjski ukrasi i obiljeja a nisu bitna unutranja vrijednosna odreenja. Zato nikada narode, nacije i rase ne treba ni potcjenjivati ni
precjenjivati. To su sigurne klice kolektivne nepravde i nasilja.
esti izvor, praoblik, polazite i utoite grijeha, nereda, nepravde i nasilja jesu sve vrste unutranjih i vanjskih poroka: alkohol
ii sva opijajua sredstva, droga, kocka, duhovna pornografija i duhovna prostitucija oliena u mitologiji, magiji, vraanju, gatanju,
proricanju sudbine, budunosti i idolatrije: O vjernici! Doista su
vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje i proricanje rune stvari,
posao ejtanski! Svega toga se klonite da biste postigli to elite.
ejtan samo hoe da meu vas neprijateljstvo i mrnju ubaci vinom
i kockom, i da vas od spominjanja Allaha i salata (namaza) odvrati
pa, hoete li vi s tim prestati. (El-Maide, 90-91)
est je osnovnih negativnih uinaka poroka: oni su odvratni ejtanski posao, meu ljude ubacuju mrnju i neprijateljstvo, odvraaju ljude od sjeanja i miljenja na Allaha, d.., i od pravog i
osnovnog obreda namaza, suavaju i blokiraju ljudsku svijest i razaraju nervni sistem.
Sedmi korijen, topos i sjeme, veoma opasan i uasno prisutan
izvor zla, nereda, nasilja, nepravde jeste ruenje hramova, sakralnih objekata (havri, sinagoga, pagoda, crkava, bazilika, katedrala,
kapela, damija, mesdida, mekteba), zabranjivanje ljudima da ih
grade, odravaju i idu u njih zatim psovanje i blasfemija religijskih
svetinja, zabranjivanje religijskih simbola, znamenja i oznaka i ismijavanje, poniavanje, vrijeanje i smatranje vjernika, samo zato to
su vjernici, da su priprosti, glupi, naivni, primitivni, fanatini, sumnjivi, asocijalni: Ko je vei nasilnik i zloinitelj od onoga koji zabranjuje da se u hramovima Allahovim spominje Njegovo ime, i koji se

83

DIJALOG CIVILIZACIJA
svim silama trudi da se oni porue. Dozvoljeno je braniti se onima
koji su napadnuti zato to im se bepravno nasilje ini. A Allah je
doista moan da im pomogne, a i onima koji su neutemeljeno i potpuno nepravedno iz stanita i domova svojih protjerani samo zato
to su: Gospodar na je Allah! govorili. Da Allah ne suzbija ljude i
narode jedne drugima, porueni bi do temelja bili manastiri i crkve
i sinagoge i damije u kojima se mnogo spominje Allahovo ime !! A
Allah e zbilja pomoi one koji Njega pomognu! Allah je doista moan i silan! (El-Bekare, 114; El-Had, 39-40)
Osmi izvor, humus i poivalite nereda, nepravde, zla i nasilja
jeste kada vjernici, u ime Boga, u odbrani religije pokuavaju nevjernicima i nasilnicima u svemu uzvratiti na isti nain: nasiljem,
terorom, osvetom, a ne redom, poredkom, pravdom i zakonom.
Bez obzira to je Dostojevki s pravom pisao: Bez vjere u Boga ovjek je najnezahvalniji dvonoac na Zemlji, bez vjere u Boga ne moe se na Zemlji uspostaviti pravda ni na povrini jedne suze i bez
vjere Boga ovjeku je sve dozvoljeno, u poremeenom i postnormalnom svijetu neki opaki, opasni i zloguki ljudi jednodimenzionalne svijesti i ostraene pameti su ovu maximu promijenili u Boga
ima i sve je dozvoljeno. Oni se ponaaju neuzubillahi da Allah
sauva kao Boiji izaslanici, advokati i neupitni tumai na zemlji.
Oni dijele certifikate istine, pravde, pravog puta, razluuju i razabiru vjernike od nevjernika i dijele nebeske placeve za Dennet.
Tri su kljuna metoda i puta u njihovom radu: El-Israfu pretjerivanje i samo crno-bijela tehnika samo ovako ili samo onako po
svim ivotnim pitanjima u svjetskim okvirima pustoenja kultura i
razaranja kolstva i obrazovanja; El-Guluvu politiko i ideoloko
pretjerivanje, ultratvo, radikalizam, maximalizam i ekstremizam; i
El-Bagju to bi rekli komunisti revolucija, ruenje formi institucija
i normativno-pravnog poretka, ak i nasiljem. To je u Evropi anarhizam i komunizam, a kod muslimana radikalna heteredoksija.
Svaki maksimalizam, perfekcionizam, ultratvo, ekstremizam,
eksluzivizam i radikalizam je prelaenje granica i dovoenje u pitanje Boijeg mira, povjerenja, sigurnosti, stabilnosti, reda i poretka.
Iz toga neminovno slijedi: Ljudi su spremni svaati se zbog religije,
ratovati i umrijeti za nju, samo nisu spremni da ive po njenim pravilima. Tamo gdje je tako shvaena religija sprijeila jedan zloin
pruila je ispriku za njih hiljadu, pie Charles Colton ili Dovoljno
smo religiozni da bismo mrzili, ali nedovoljno da bismo ljubili jedni
druge, pie Jonathan Swift, ili Kako je lahko ispuniti svoje moralne dunosti rtvujui tui ivot, nastavlja Noam Chomsky. A Blaise
Pascal nastavlja: Ljudi nikada ne ine zlo tako savreno i tako veselo kao onda kad to ine iz pogrenog vjerskog uvjerenja, a Mile
Stoji zaokruuje: Hrvatima je pun nos Crkve kao trajno konzervativnog, pohlepnog i samoljubivog faktora javnog ivota. Ovo bi se
po Albertu Camusu mogao nazvati zloin iz strasti, dodajmo sa poremeenim religijskim pobudama.
Na te i takve zamke i opasnosti Kuran izriito upozorava i skree panju: Svome Gospodaru se ponizno molite i obraajte, jer On
zaista ne voli one koji u bilo emu granice prelaze. Nereda i nasilja
na Zemlji ne inite, nakon to je red i poredak na njoj uveden i uspostavljen, a Njemu (Allahu) se obraajte i molite u strahu i nadi,
jer Allahova milost je blizu onih koji dobra djela ine i koji ni u emu
granice ne prelaze. (El-Earaf, 55-56)
Deveti korijen, topos, sjedite i sredite, i to najopasnije, zla,
nereda, nepravde i nasilja jeste institucionalna nesloboda i nasilje
koje koristi dravna vlast, dravni poredak i sistem protiv svog ili
bilo ijeg i kojeg naroda. To je opem sistemsko, planirano, programirano, politiko, dravno i generalno nasilje koje se vodi pod firmom, reda, poretka, progresa i civilizacije i moe se vriti na nivou

84

jedne zemlje, kontinenta, rase, nacije ili svijeta. Ova vrsta zloina i
nasilja je osnovno obiljeje 20. stoljea. Ima zloina iz strasti i zloina iz logike. Kazneni ih zakonik dosta lagodno razlikuje po predumiljaju. Mi smo u vremenu predumiljaja i savrenog zloina. Nai
zloinci nisu vie ona razoruana djeca to se pozivaju na izgovor
ljubavi. Oni su, naprotiv, odrasli i njihov alibi je nepobitan, to je filozofija koja moe sluiti svemu, ak pretvaranju ubojice u suce
(ovisno od kasnije kooperativnosti). Ali od asa kad u nedostatku
karaktera hitamo da sebi priskrbimo neku doktrinu od asa kada
zloin pone umovati o sebi, on buja kao sam um, on poprima sve
oblike silogizma. Bio je osamljen kao krik, evo ga sad univerzalnog
poput znanosti. Juer osuen, danas vai kao zakon. Zloin iz logike, to je napor da razumijem svoje doba. Smatrat e se moda da
epoha koja je za pedeset godina iskorijenila, porobila i ubila sedamdeset miliona ljudi mora biti samo i prije svega osuena. Potrebno je ipak razumjeti njezinu krivnju, pie Albert Camus u Pobunjenom ovjeku.
Najvea i najopasnija zamka zloina iz logike ili savrenog matematikog i znanstvenog zloina koji se utemeljuje na doktrini i
umuje kao sam um i postavlja sam sebe na pijedestal zakona i principa jeste to ga danas ovjeanstvo ne osuuje nego mu se kao
realiziranoj znanstveno-civilizacijskoj moi divi. Ovakvo kakvo je
ovjeanstvo ima samo snage da osudi zloine i nasilja iz strasti a to
kompletno pogaa muslimane kao rtve i grupno kao aktere nasilja. Meutim, sistemske zloine ili zloine iz logike nikada ne previa i ne zaboravlja Kuran: I uzoholie se i osilie bez ikakva prava,
faraon i vojske njegove na zemlji i pomislie da nam vraeni nee
biti! Pa njega i vojske njegove porobismo i u more ih potopismo!
Vidi kakav je kraj silnika bio! I njih smo Mi voama koji pozivaju
vatri uinili! A na Danu Sudnjem oni pomognuti nee biti. I na ovom
svijetu prokletstvom smo ih pratili, a na Danu Sudnjem bit e od
onih ogavnih.
Sistemski i dravni zloin ili zloin iz logike u Kuranu se naziva
tugjan, tagutizam ili u jednoj rijei faraonizam.

Zakljuak
Nema dvojbe da su izvori i arhetipi nerada, zla, nasilja, openito
lane, na ejtanskim izvorima utemeljene misli, ideje, ideologije,
koncepti, teorije, doktrine i dogme koje se pozivanjem na Allaha
pokuavaju legitimirati, legalizirati i regularnim uiniti. Poto svakom djelu, ponaanju, postupku, aktivnosti, poslu, praksi, igri, zabavi, rijei, dranju, karakteru prethodi i ispred se nalazi: misao,
ideja, namjera, unutranji izvori grijeha, zla, nereda i nasilja, to znai da su unutranji temelji zla i nasilja meu ljudima bili, sada jesu i
bit e u svim vremenima duhovna pornografija i duhovna prostitucija oliene u mitu kao ejtanskoj objavi i svim oblicima i formama
sihra-magije. U tom kontetkstu u praiskon grijeha, zla i nasilja spada: ukrivanje, skrivanje, utajivanje i pokrivanje od ljudi Allahovih
znamenja. To je, ustvari, pravi i isti kufur.
Neotklonjiv izvor i rasadite nasilja i grijeha je kada u ovjeku
pojedincu, grupi, zajednici, narodu, naciji, rasi, rodu, plemenu ili
ovjeanstvu vlada vei strah od bilo kojeg stvorenja i stvorenog
bia nego od Allaha, d.. Prvi i osnovni autentini strah je od Stvoritelja, a prema stvorenjima se iskazuje potovanje, priznanje, ravnopravnost i solidarnost.
Uasan i ogavan arhetipski izvor i paradigma zla i nasilja jeste
svjesno, slobodno, ciljano, namjerno i s predumiljajem prodaja
Allahovih znamenja, argumenata i dokaza za neznantnu, prolaznu i
efemernu dunjaluku korist. To prati izofrena fatamorgana i izo-

PREPORODOV JOURNAL 184/185

DIJALOG CIVILIZACIJA
frena svijest da je mogue kupiti Dunjaluk za Ahiret ili prodati Ahiret za Dunjaluk. Kruna toga jeste pomama, pouda, nagon i strast
za zlatnim teletom olienom u profilu kapitala, u novcu, u viku
rada, u viku proizvoda, u kamati, u dobiti, u zlatu. To u ljudima
razvija nezajaljivu pohlepu, gramzivost, egoizam, sebinost, krtost i nesolidarnost tako da u dananjem svijetu sa sedam milijardi
ljudi svega 60 ljudi dri polovinu svjetskog bogatstva izraenog u
mjerljivom kapitalu. Zar to nije najvei izvor egzistencijalnom svjetskom nezadovoljstvu, nepravdi, pobuni i nasilju?
Ovdje se nameu neumitna pitanja. Ko je stvorio i Dunjaluk i
Ahiret? Kome pripadaju i Dunjaluk i Ahiret? Da li se oni uope mogu kupovati, prodavati, razmjenjivati i zamjenjivati? Ma koliko ovjek posjedovao i bez obzira koliko je Dunjaluka upisano na njegovo ime da li se ijedan ovjek ikada, bilo kada i bilo gdje, mogao zakovati za zemlju i ovjekoiti na Dunjaluku? Pa zato je onda toliko
ljudske krvi, pa i stotine miliona nevinih ljudi pobijeno radi tronih
i prolaznih zemnih stvari i koristi?
U svakoj zajednici i drutvu, braku i porodici veliki, opaki i opasni izvor zla, nereda, grijeha i nasilja predstavlja posebno kod mladih ljudi i ena, predaja i zakivanje za strasti koje ih odvode od pravog znanja i blokiraju im osjetila, ali i razaraju im brani, porodini,
rodbinski, javni i drutveni ivot: Da li si vidio onoga koji je strast
svoju uzeo za svoga boga, onoga koga je Allah prepustio zabludi
znajui ga i peat stavio na sluh njegov, srce njegovo, a na vid njegov koprenu navukao? I ko e ga uputiti stazom pravom nakon
Allaha? Zar se neete prisjetiti i opomenuti? (El-Dasije, 23-24)
U svakom vremenu i na svakom prostoru izvor i humus nasilja i
grijeha su: samovolja, neutemeljena i nezasnovana mrnja i netrpeljivost prema ljudima. Uz to ide svjesno, ciljano i planirano, u ime
Allaha istinu ne zastupati, ne biti pravedan i izbjegavati istinito i
pravedno svjedoenje, a umjesto toga krivo mimo Allahove odredbe, na tetu ljudi za neznatnu korist ili interes ili izbjegavati istinito
i pravedno svjedoenje u cilju i funkciji merhaba arijo na sve etiri strane i nezamjeranja ni s kim. Poseban korijen podmuklog i

VELJAA/OUJAK 2016.

poganog zla, licemjerstva, grijeha i nasilja predstavlja svijest onih


ljudi koji samo verbalno, formalno, deklarativno, nominalno i samo
na rijeima vjeruju u ono to je objavljeno Muhammedu a.s., i ono
to je objavljeno prije njega, a u ivotu, stavu, sudu, zakonu, normi,
odreenju, naelu, principu i presudi, prizvati i drati se autoriteta
ejtana.
Nema nikakve dvojbe da u praformu, pramodel i topos grijeha,
zla, nereda, opakih i opasnih bolesti i nasilja spada vanjska ili tjelesna pornografija, prostitucija, zinaluk, travestizam, uniseks, grupni
seks: Nevjernici e zaaliti to muslimani nisu bili. Ti ih ostavi da
jedu i da se iivljavaju i neka ih puste nade varaju, a saznat e, doista oni! (El-Hidr, 2-3)
Jedan od izvora nasilja u svijetu jeste sveukupan nain ivota,
sveopa industrijalizacija, saobraajni udesi, rastavljenost roditelja, posebno majki od djece, kriza i raspad braka i porodice, poremeenost odnosa izmeu vladara i naroda, oeva i sinova, majki i
keri, starijih od mlaih, mueva i ena i meu prijateljima. Tu su
poremeeni i odnosi izmeu brakova, porodica, rodbine, rodova,
plemena, naroda, nacija, rasa, zemalja i kontinenata.
Nikada ovjeanstvo nije imalo ovakav razvoj i bogatstvo, a nikada u svijetu nije bilo vie izbjeglica. ini se da se u svjetskim okvirima meu ljudima smanjuje i stanjuje: povjerenje, stabilnost, sigurnost, uzajamno uvaavanje, razumijevanje i priznavanje, saradanja, solidarnost, koegzistencija, ravnopravnost, integracija, akulturacija, suivot i tolerancija, a poveava se dominacija, asimiliacija, diskriminacija, segregacija, betonski zidovi i bodljikave ice pred
izbjeglicama uglavnom iz muslimanskih zemalja, koje se jedna po
jedna raspadaju i u kojima su uvjeti ivota skoro nepodnoljivi.
U svjetskim okvirima pod egidom globalizacije dogaa se svjetsko pustoenje kultura, pri emu ljudi sve manje panje obraaju
na ast, dostojanstvo, dignitet, identitet, subjektivitet, karakter,
vjerodostojnost i vlastitu linost. Sve to ini plodno tlo za iracionalno i nasilno ponaanje. q
Mustafa SPAHI

85

IVJETI ISLAM

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XXXXIV)

40 izabranih hadisa
Islam je da svjedoi da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, da obavlja namaz, daje zekat, posti
ramazan i da had obavi posjeujui Kabu, ako bude u mogunosti.
Iman (unutarnja vjera) je da vjeruje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruje u Allahov
kader odredbu dobra i zla. (Prenosi Omer, r.a. Biljei Muslim)
Musliman je onaj od ijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani, a muhadir (iseljenik) je onaj koji je napustio ono to je Allah
zabranio. (Prenosi Abdullah ibn Amr, r.a. Biljee El-Buhari, Ebu
Davud i Nesai)
Nijedan od vas nee biti vjernik sve dok ne bude elio svome
bratu ono to sam sebi eli. (Prenosi Enes, r.a., El-Buhari, Muslim,
Ahmed i Nesai)
Zaista Allah ne gleda u vaa tijela, niti u vae likove, nego gleda u vaa srca i u vaa djela. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljei Muslim)
ovjekov namaz u dematu (obavljen u zajednici s ostalim muslimanima) vrijedniji je od njegovog namaza u kui, ili namaza u
duanu (u kojem radi), za dvadeset i nekoliko stupnjeva. To je zbog
toga to, kada ovjek lijepo uzme abdest, a zatim ode u damiju
iskljuivo s namjerom da klanja u dematu, sa svakim njegovim korakom pie mu se dobro djelo i oprata po jedan grijeh sve dok ne
ue u damiju, a od trenutka kada u nju ue, on je u namazu sve
dok je u damiji zbog namaza. Svakog od vas meleki blagosiljaju
dok god se nalazi na mjestu na kojem je klanjao, govorei: Allahu
smiluj mu se! Allahu oprosti mu! Allahu primi njegovo pokajanje.
Meleki to ine sve dok ovjek na tom mjestu nekog ne uznemiri ili
izgubi abdest. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljee El-Buhari i Muslim)
Hoete li da vam kaem to spada u najvee grijehe? ovo
pitanje ponovio je tri puta. Hoemo, Allahov Poslanie, rekoe
prisutni. Allahu pripisivati druga, biti neposluan roditeljima, i
pa je Allahov Poslanik sjeo, nakon to je bio naslonjen i rekao lano govoriti i svjedoiti. (Ebu Bekr kae da je Poslanik ponavljao ovo
toliko dugo da smo pomislili: Da hoe prestati!) (Prenosi Ebu Bekr,
r.a. Biljee El-Buhari, Muslim, Tirmizi i Nesai)
Olakavajte, a ne oteavajte! Obradujte, a ne rastjerujte! Budite posluni jedan drugom i nemojte se meusobno razilaziti!
(Prenosi Amir ibn Ebi Musa, r.a. Biljei El-Buhari)
Tko eli da mu se povea nafaka (opskrba) i produi ivot (ili
sauva uspomenu na sebe), neka odrava rodbinske veze. (Prenosi Ebu Hurejreh, r.a. Biljee El-Buhari i Muslim)
Tko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka pazi svog susjeda; tko
vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka lijepo ugosti svoga gosta; tko
vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori dobro ili neka uti. (Prenosi Ebu urejh Huzai, r.a. Biljee El-Buhari, Muslim, Ebu Davud,
Ibn Made i Et-Tirmizi)
uvajte se sumnjienja, jer je sumnjienje najvea la. Nemojte jedan drugog uhoditi, niti prislukivati. Nemojte jedan drugom
zavidjeti niti se meusobno mrziti, niti jedan drugom lea okretati.
Budite Allahovi robovi braa, kao to vam je Allah naredio. Musliman je brat muslimanu: ne smije mu nasilje uiniti, poniziti ga i
omalovaiti. Dosta je ovjeku zla da svoga brata muslimana zamrzi. Sve to pripada jednom muslimanu sveto je (zabranjeno je) dru-

86

gom muslimanu: njegova imovina, ivot i ast. Allah uistinu ne gleda u vaa tjelesa i likove, nego gleda u vaa srca i djela vaa. Ovdje
je takvaluk (potpuna predanost Allahu) ove rijei je ponovio tri
puta i pokazao na svoja prsa. (Prenosi Ebu Hurejere, r.a. Biljee
El-Buhari i Muslim)
Od uenja ranijih (prvih) vjerovjesnika svijet jo pamti izreku:
Ako se ne stidi, radi to hoe! (Prenosi Ebu Mesud, r.a. Biljee
El-Buhari, Ebu Davud i Ibn Madde)
Nije vjernik onaj koji drugoga napada i vrijea, proklinje, nepristojno se izraava i koji je bestidan. (Prenosi Abdullah ibn
Mesud, r.a. Biljee Tirmizija i Hakim)
Sedam vrsta ljudi e Allah staviti pod Svoj hlad onoga Dana
kada drugoga hlada osim Allahova nee biti: pravedna vladara,
mladia koji je odrastao u ibadetu i pokornosti Allahu, ovjeka koji
spominje Allaha u samoi pa zaplae, ovjeka ije je srce vezano za
damiju, dvojicu prijatelja koji su se u ime Allaha zavoljeli i ostali
takvi sve do smrti, ovjeka koga pokua zavesti ugledna i lijepa ena pa joj on odgovori: Ja se Allaha bojim, i ovjeka koji dijeli sadaku tajno, tako da mu ne zna ljevica to ini desnica. (Prenosi Ebu
Hurejre, r.a. Biljee El-Buhari i Muslim)
O ljudi, irite selam, odravajte rodbinske veze, hranite gladne, klanjajte nou dok drugi spavaju, ui ete u Dennet sa selamom. (Prenosi Abdullah ibn Selam, r.a., Biljee Tirmizi i Ibn
Made)
Poslanik, a.s., se jedne prilike obratio svojoj supruzi Aii, r.a.,
rekavi joj: O Aia, uistinu je Allah blag (dobrostiv) i voli blagost.
Allah daje da se blagou postigne ono to se ne moe postii grubou niti bilo im drugim osim s blagou. (Prenosi Aia, r.a. Biljei Muslim)
Neka nitko od vas ne eli sebi smrt, jer ako je bio dobroinitelj,
moda e jo vie dobra uraditi, a ako je bio grjenik, moda e se
pokajati, pa zatraiti Allahovo zadovoljstvo. (Prenosi Ebu Hurejre,
r.a. Biljee El-Buhari i Muslim)
Najgori ljudi kod Allaha na Sudnjem danu bie oni koje je svijet
naputao i izbjegavao bojei se njihovog zla. (Prenosi Aia, r.a. Biljee El-Buhari, Muslim, Ebu Davud i Tirmizija)

PREPORODOV JOURNAL 184/185

IVJETI ISLAM
Tko se zaputi na put radi stjecanja znanja, Allah e mu olakati put (koji vodi) ka Dennetu. Uistinu meleki podmeu svoja krila
onome tko trai znanje iz zadovoljstva zbog onoga to ini, a oprost
za uenjaka trai sve ono to je na nebesima i Zemlji, pa ak i ribe u
vodi. Prednost uenjaka nad pobonjakom je kao prednost (svjetlosti) mjeseca nad ostalim zvijezdama. Uenjaci su nasljednici poslanika. Poslanici u nasljedstvo nisu ostavljali ni zlatnike ni srebrenjake, ve su ostavljali znanje, pa tko ga uzme, uzeo je neto vrlo vrijedno. (Prenosi Ebu Derda, r.a. Biljee Ebu Davud, Tirmizi, Ibn
Made i Ahmed)
Svaki musliman e imati sadaku (stalno dobro) ako zasadi voku
ili posije usjev, pa od toga se budu hranile ptice ili ovjek ili ivotinje.
(Prenosi Enes ibn Malik, r.a. Biljee El-Buhari, Muslim i Termizi)
Garantirajte mi estero ja u vama garantirati dennet: da ete
govoriti samo istinu, da ete, kada neto obeate ispuniti obeanje,
da ete voditi brigu o povjerenim emanetima, da ete uvati vaa
stidna mjesta, da ete obarati pogled i da neete initi nasilje drugim
ljudima. (Prenosi Ubade ibn Samita, r.a. Biljei imam Ahmed)
udan li je primjer vjernika! to god da ga zadesi, njemu je
dobro, a u takvoj situaciji nije nitko osim vjernika. Ako ga zadesi
neto lijepo, on se (Allahu) zahvali i to bude dobro za njega, a ukoliko ga zadesi neto loe, on se strpi, pa to opet bude dobro za njega. (Prenosi Suhejb, r.a. Biljei Muslim)
Boj se Allaha gdje god bio, loe djelo poprati dobrim ono e ga
obrisati i lijepo se prema ljudima ophodi. (Prenosi Ebu Zerra, r.a.
Biljei Tirmizi)
Nema niega teeg na Mizanu (Vagi dobrih djela) od lijepog
ponaanja. (Prenosi Ebu Derdaa, r.a. Biljee Ebu Davud i Tirmizi)
Jak vjernik je bolji i drai Allahu od slabog vjernika, a u obojici
je dobro. Nastoji da radi ono to e ti koristiti, i trai pomo od
Allaha, a nemoj klonuti, a kada te pogodi neka nedaa, nemoj rei:
Da sam uradio tako, bilo bi tako i tako, nego reci: Allah je odredio
i uradio je to je htio, jer doista (rije) da otvara ejtanu mogunost djelovanja. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljei Muslim)
Najvie to e uvoditi u Dennet jesu bogobojaznost i lijepo
ponaanje. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljei Tirmizi)
Neete moi pridobiti ljude svojim imecima, pa ih pridobijajte
vedrim licima i lijepim ponaanjem. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljei Hakim)
Uistinu se znanje stjee uenjem, a blagost (dobroudnost) se
postie nastojanjem da se bude blag. Onaj tko bude teio ka dobru,

VELJAA/OUJAK 2016.

dobro e mu i biti dano, a onaj tko se bude uvao od zla, od njega


e i biti sauvan. (Prenosi Ebu Derda, r.a. Biljei Taberani)
Neete ui u Dennet sve dok ne budete vjerovali, a neete
vjerovati sve dok se ne budete meusobno voljeli. elite li da vas
uputim to da inite pa da se meusobno volite; irite selam meu
sobom! (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljei Muslim)
Zaista je Allah blag i On voli blagost (ljubaznost) u svim stvarima. (Prenosi Aia, r.a. Biljee El-Buhari i Muslim)
Olakavajte, a ne oteavajte, irite meu ljudima optimizam, a
nemojte ih tjerati od vjere. (Prenosi Enes ibn Malik, r.a. Biljee ElBuhari, Muslim, Ahmed i Ebu Jala)
Nijedan grijeh ne zasluuje da se za njega ubrza kazna onome
tko ga ini pored onog to mu se sprema na Ahiretu kao to je
nepravda i kidanje obiteljskih veza. (Prenosi Ebu Bekr, r.a. Biljee
Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Made i drugi)
Allah se nee smilovati onima koji nisu milostivi prema ljudima. (Prenosi Derir ibn Abdullah, r.a. Biljee El-Buhari, Muslim i
Ahmed)
Stid je od vjerovanja, a vjerovanje vodi u Dennet, dok je vulgarnost od grubosti, a grubost vodi u Dehennem. (Prenosi Ebu
Bekr, r.a. Biljee Et-Tirmizi, Ibn Made i Ahmed)
Poslanik, a.s., je bio upitan to e to ljude najvie uvoditi u
Dennet pa je rekao: bogobojaznost i lijep ahlak (lijepo ponaanje)
i to e ljude najvie uvoditi u Dehennem pa je rekao: dvije upljine, usta i stidno mjesto (jezik odnosno ogovaranje, prenoenje tuih rijei i lano svjedoenje i nemoral/bludne radnje). (Prenosi
Ebu Hurejre, r.a. Biljee imam Tirmizi i Ibn Hibban)
Nije jak onaj koji druge nadjaa, ve onaj koji se suzdri u ljutnji. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljei Muslim)
Tko nije zahvalan ljudima nije zahvalan ni Allahu. (Prenosi
Ebu Hurejre, r.a., Biljee Ebu Davud i Et-Tirmizi)
Allah e svakom muslimanu koji u svojoj dovi/molitvi ne bude
molio za kakav grijeh ili naruavanje obiteljskih veza dati jedno od
tri stvari: ili e mu uskoro usliati dovu, ili e mu sauvati nagradu
za nju za onaj svijet ili e odagnati zlo od njega. Bit e, onda mnogo nagrada ree Ebu Seid. Allah se jo vie odaziva i daje odgovori Poslanik. (Prenosi Ebu Seid El-Hudri, r.a. Biljee Et-Tirmizi,
Ahmed, El-Hakim i Et-Taberani)
Tko bude imao tri svojstva, osjetit e slast imana: da mu Allah
i Njegov Vjerovjesnik budu drai od svega ostalog, da voli i potuje
estite osobe u ime Allaha, i da mu, nakon to ga je Allah izbavio iz
nevjerstva, povratak u zabludu bude odvratan kao to bi mu bilo
teko i odvratno da bude baen u vatru. (Prenosi Enes, r.a., Biljee
El-Buhari i Muslim)
Gospodaru, oprosti mi moj grijeh, neznanje, pretjerivanje i ono
to Ti bolje zna od mene. Gospodaru, oprosti mi moje greke u
ali, ozbiljnosti, svjesnosti i nesvjesnosti jer svega toga ima kod
mene. (Prenosi Ebu Musa El-Eari, r.a. Biljee El-Buhari i Muslim)
Gospodaru, Tebi pripada zahvala, Ti si svjetlost nebesa i Zemlje i onoga to je na njima; Tebi pripada zahvala, Ti upravlja nebesima i Zemljom; Tebi pripada zahvala, Ti si Gospodara nebesa i
Zemlje i onoga to je na njima. Ti si istina, Tvoje je obeanje istina,
susret s Tobom je istina, Dennet je istina, Dehennem je istina,
Sudnji as je istina. Gospodaru, Tebi se predajem, U Tebe vjerujem,
na Tebe se oslanjam, Tebi se kajem, za Tebe se borim, i Tvojoj
odredbi i sudu se preputam, zato mi oprosti to sam uinio i to u
uiniti, to sam skrio i obznanio. Ti si moj Bog, pored kojeg drugog
boga nema. (Prenosi Abdullah ibn Abbas, r.a. Biljee El-Buhari,
Muslim, Ebu Davud i ibn Hibban) q
Mirza MEI

87

ISLAMSKI KULTURNI
CENTAR SISAK