You are on page 1of 56

Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 186

TRAVANJ 2016.

AHMET TUTA
MANJINE I KRIZA VLASTI
Bonjaka politika, to je to?
HRVATSKA NA RASKRSNICI
Novi/stari lideri SDP-a i HDZ-a
Nervoza vlasti zbog bojkota
INTERVJU AHMET TUTA
Balkan predstavlja prioritet za Tursku
BOSNA I HERCEGOVINA NA RASKRSNICI
Nijedan prijedlog nije usvojen
Negatori oiglednog i karavane koje prolaze
Posrbljavanje bonjakog liderstva
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

SADRAJ

PREPORODOV

UVODNIK
Bonjaka politika, to je to?.......................................................... 3

Journal

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 25 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Nj. E. Ahmet Tuta, turski ambasador u Hrvatskoj

BONJACI U HRVATSKOJ
Vanost meuvjerskog dijaloga...................................................... 4
Molitva za due odraslih................................................................. 5
Put vjernika do sree...................................................................... 6
Posjet prijateljima u Vitezu............................................................. 7
Modra rijeka umjetnika bonjakih korijena............................... 8
iriti poruke suivota, tolerancije i meusobnog potovanja....... 11
Meuvjersko uvaavanje preduvjet ivota u miru i stabilnosti.....14
Ne govorimo o suivotu, ve ivimo ivot..................................... 17
HRVATSKA
Novi/stari lideri SDP-a i HDZ-a...................................................... 20
Nervoza vlasti zbog bojkota.......................................................... 22
INTERVJU AHMET TUTA
Balkan predstavlja prioritet za Tursku........................................... 25
BOSANSKI BAROMETAR
Nijedan prijedlog nije usvojen...................................................... 32
Negatori oiglednog i karavane koje prolaze................................ 35
ZEMLJO MOJA
Posrbljavanje bonjakog liderstva............................................... 38
IZ SVIJETA
Generiranje sukoba i kaosa........................................................... 41
KULTURA
Kahvu mi, draga, ispeci................................................................. 46
Pronai svoju stazu....................................................................... 47
Ljubav prema knjizi....................................................................... 48
Samo znanje je kapital.................................................................. 49
Vrhunac islamske arhitekture....................................................... 51
PRIE IZ BOSNE
Jasenovac grobnica 1.520 Bonjaka........................................... 52
IVJETI ISLAM
Svjetski velikani o Poslaniku Muhammedu, a.s. (I)....................... 54

UVODNIK

UVODNA RIJE

Bonjaka politika, to je to?

Ve mjesecima svjedoci smo nefunkcioniranja vlasti, pri emu


politiki analitiari govore o najgoroj Vladi u povijesti moderne Hrvatske, o teatru apsurda koji je skoro paralizirao zemlju. U proteklom
periodu bili smo svjedoci ogromne ideoloke polarizacije drutva,
udara na medije u okviru nove kulturne revolucije, ali i praznim
foteljama za vrijeme zasjedanja Hrvatskog sabora, kao i brojnim telefonskim sjednicama Vlade Republike Hrvatske. S druge strane, afera Konzultantica otkrila je zabrinjavajue razmjere domoljubne
ljubavi, sukoba interesa (ili istog interesa) i politike odgovornosti.
Eksperiment oigledno nije uspio, politika elita dovela je zemlju do agonije, a vladajua koalicija meusobno ratuje do granica
izdrljivosti. Sada svjedoimo opsenoj politikoj (vjerojatno i obavjetajnoj) operaciji saniranja tete koju su napravili sami sebi, ali i
prema hrvatskim graanima onima koji su im ukazali povjerenje na
parlamentarnim izborima u studenom 2015. godine. U meuvremenu su i moni ljudi s Kaptola rekli svoje definirali stanje i krivca.
Veliko je pitanje kako e zavriti hrvatski politiki raomon. Hoe li uspjeti operacija spaavanja vojnika Ryana? Tko e prikupiti
76 ruku potrebnih za preslagivanje Vlade (elja HDZ-a) ili za rasputanje Hrvatskog sabora i izvanredne parlamentarne izbore (cilj
SDP-a) ili, moda, za ostanak Tihomira Orekovia na premijerskoj
funkciji uz odlazak nepoeljog kadra iz Vlade (MOST-ovi snovi)? Pritom sve ankete govore da skoro 70% hrvatskih graana prieljkuje
nove izbore i to to prije, to bolje.
Do saborskog dana D traje velika politika trgovina, a toj igri
javno se izriu i neke nemoralne ponude i nezamislive kombinacije, posve u suprotnosti s politikom prezentiranom u prethodnom
periodu. Tako je primjerice Darko Milinovi, lan Predsjednitva
HDZ-a, komentirajui preslagivanje i prikupljanje nove saborske
veine od strane HDZ-a izjavio kako nova Vlada mora izraziti jasan
koalicijski potencijal, i mora pridobiti i aia, i Dragu Prgometa, i
nacionalne manjine, pri emu nema problema ukoliko manjine
budu traile odlazak ministra kulture Zlatka Hasanbegovia. Naveliko se spominje mogunost i da Milorad Pupovac, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine i predsjednik Srpskog narodnog
vijea, bude potpredsjednik nove Vlade RH.
Komplicirana ahovska partija je u toku, a najjae figure bit e
aktivirane tek pri kraju. Politiari su ovu priu zakuhali, oni e je morati i rijeiti na bilo koji od moguih naina, iako moemo oekivati
i nenadane zaplete. Za sada niti HDZ niti SDP nemaju 76 ruku junakih. Mnogi su itekako svjesni da izvanredni parlamentarni izbori
znae i kraj njihove dobro plaene saborske karijere. Neki znaju i da
slijede gadni unutarstranaki okraji, prvenstveno u stoernoj stranci Domoljubne koalicije. Novac brau zavadi, a krvne neprijatelje pomiri tako je i kod politikih funkcija i fotelja. Naime, izvanredni parlamentarni izbori najvjerojatnije bi bili svojevrsni referendum za
ili protiv HDZ-a. Ankete govore da bi ih previe bilo protiv.
Promatrajui politika zbivanja u Hrvatskoj neminovno se namee pitanje: gdje smo mi Bonjaci u svemu tome? Malo bolje
upueni vjerojatno bi dali sljedei odgovor: kao i obino, ko u kinu,
scenarij poznat kao Coca-cola i kokice. Bez imalo elje za bonjakom revolucionarnom ulogom u aktualnim zbivanjima, pokuajmo postaviti priu na nekakve sutinske politike temelje.
Neminovno se otvaraju mnoga pitanja. Postoji li uope bonjaka politika u Hrvatskoj ili barem neto to bi ukazivalo na jasno
definiran i obznanjen bonjaki stav (ne samo u ovim turbulentnim, nego i mirnijim vremenima)? Postoji li ita drugo osim pri-

TRAVANJ 2016.

godnog folklora olienog u sevdalinkama, narodnim nonjama,


baklavama, evapima i slinim identitetskim obiljejima? Pritom
smo svjesni kako e se neki nakostrijeiti na sam spomen pojma
bonjaka politika u Hrvatskoj. Meutim, pojam je pravilno definiran, naalost, iz samo jednog prostog razloga trenutno u Hrvatskoj egzistiraju ak tri bonjake politike stranke: Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDAH), Bonjaka demokratska stranka
Hrvatske (BDSH) i Stranka Bonjaka Hrvatske (SBH).
Najnormalnije je da pripadnici bonjake nacionalne manjine,
dakle, potencijalni birai, saznaju to oni koji se smatraju bonjakim politikim predstavnicima misle o pojedinim zbivanjima u
drutvu. Svi skupa se trebamo upitati gdje je nestao glas stranakih
elnika i jasno oitovanje o aktualnim politikim procesima u hrvatskom drutvu? Kakva je svrha stranaka, emu (i kome) slue ako ne
ispunjavaju temeljnu funkciju!? Jesmo li politiki nepismeni ili smo
samo kukavice ili smo pametni pa se ne bismo teli meati?
Jako mnogo pitanja, a odgovor bi mogao biti vrlo jednostavan
politika nepismenost (onako kako ju je svojevremeno definirao
njemaki knjievnik Bertolt Brecht). Taj uzrok drutveno-politike
neprisutnosti nekako bolje zvui nego kukaviluk.
Naalost, ivimo u vremenu redukcije demokratskih standarda,
koje karakterizira porast netolerancije i ograniavanje medijskih
sloboda. Netko bi rekao imamo problema s demokracijom. U
proteklih godinu dana Savjeta za nacionalne manjine RH i manjinski saborski zastupnici u tom su se smislu putem dva vana dokumenta obratili hrvatskoj javnosti. Prisjetimo se, radilo se o Deklaraciji o nesnoljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj (u svibnju 2015.) i
Priopenju o porastu atmosfere ope nesnoljivosti u hrvatskom
drutvu i pojavama etnocentrizma (u veljai 2016.). Nimalo ugodne situacije za pripadnike nacionalnih manjina nagnale su Savjet za
nacionalne manjine na ovakve reakcije.
U posljednje tri i pol godine, praktino nakon ulaska Hrvatske u
Europsku uniju, svjedoci smo zaotravanja situacije u drutvu vezano
uz odreena manjinska pitanja, pa i pokuaje redukcije standarda definiranih u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina RH. Vodi
se grevita borba oko zadravanja dostignutih manjinskih pozicija, to
se nije moglo oekivali niti u najpesimistinijim prognozama. Osim toga, jaki su pokuaji da se nacionalne manjine sabiju u nekakav manjinski geto, gdje bi se bavili sami sa sobom i svojim folklorom.
Preslagivanje Vlade RH ili prijevremeni parlamentarni izbori
prilika su za postavljanje nove manjinske prie, to zorno svjedoi
izjava HDZ-ovca Darka Milinovia. U sluaju novih izbora neki od
osmero manjinskih saborskih zastupnika vie nee obnaati ovu
funkciju. Kod svojih biraa sigurni su Milorad Pupovac, Furio Radin,
Mile Horvat i Veljko Kajtazi, dok Mirko Rakovi vie ne moe raunati na stranaku kandidaturu iz poznatih razloga. Ostalo troje manjinskih saborskih zastupnika Erminu Lekaj Prljaskaj, andora Juhasa i Vladimira Bileka eka teka izborna utakmica.
Da li su bonjaki politiari spremni za eventualnu novu izbornu
rundu, moda ve u rujnu 2016. godine? Jesu li napravili kvalitetnu
analizu prethodnih izbornih rezultata? Jesu li izvukli pouke? Jesu li
proistili svoje nijjete/namjere? I iznad svega: to mogu ponuditi
bonjakom birakom tijelu koje bi u prijevremenom izbornom
ciklusu trebalo prepoznati neto novo, bolje, estitije, potenije, u
interesu zajednice i pritom zaboraviti na sve ono to se u Hrvatskoj deavalo proteklih nekoliko mjeseci!? q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

TRIBINA ISLAMOFOBIJA: ISKUSTVO MUSLIMANA U NJEMAKOJ

Vanost meuvjerskog dijaloga


U Islamskom centru u Zagrebu, u etvrtak, 14. travnja 2016., u
sklopu Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, dr. sc. Fikret ef. Arnaut, imam u bonjakom dematu Sabur iz Mnchena, odrao je predavanje na temu Islamofobija: Iskustvo muslimana u Njemakoj.
Fikret Arnaut (Arnauti, opina Zenica 1964.) zavrio je Gazi Husrev-begovu medresu (1983.) i erijatski fakultet Univerziteta u Jordanu (diplomirao 1989.). Od oujka 1990. zapoljava se u Islamskom
centru Freiman u Mnchenu i radi na osnivanju prvog bonjakog
demata. 1996. upisao je posdiplomski studij na Fakultetu Imam
Uzai u Beirutu (Libanon). 2009. na Kanadskom institutu za islamske
studije u Torontu obranio je doktorsku disertaciju na temu ivot i
djelo imama Ebu Hanife i njegov utjecaj na muslimane Balkana. Pored poslova imama, muallima i hatiba bavio se pisanjem i prevoenjem s arapskog jezika. Do sada je objavio 30-ak studija i knjiga.
Fikret ef. Arnaut zapoeo je svoje izlaganje citiravi hadis Poslanika Muhammeda, a.s.: Najbolji su oni ljudi koji koriste drugima, a
najgori su oni koji nanose tetu drugim ljudima. Po mojim skromnim saznanjima mislim da je situacija puno bolja u Hrvatskoj, po
pitanju vjerskih sloboda i graanskih prava manjinskog naroda.
Ubijeen sam da su uslovi za djelovanje Islamske zajednice i izvravanje vjerskih obreda u Hrvatskoj daleko bolji od uvjeta koje muslimanskim manjima prua SR Njemaka. Iako su obe drave lanice
EU, uvodno je rekao Arnaut.
U SR Njemakoj, po statistici iz 2003. godine, ivi 82,4 milijuna
stanovnika. Kada je rije o religijskoj pripadnosti, muslimani ine
oko 4,8% ukupne populacije, i to uglavnom stranci koji imaju boravak u Njemakoj (brojka se kree od 2,5-4 milijuna). Oko 650.000
muslimana primilo je njemako dravljanstvo. Iako Ustav SR Njemake garantira slobodu prakticiranja vjere, vjerskog organiziranja
i pouavanja vjerskim propisima, Njemaka nije laicistika drava,
kao to je to Francuska, niti je religija strogo odvojena od drave.
Ona eli biti neutralna, tj. ne mijeati se u pitanja vjere i vjerskih
zajednica. Meutim, idovska vjerska zajednica, Protestantska i
Katolika crkva imaju status priznatih javnih korporacija, dok ni
jedna islamska zajednica niti muslimanska organizacija u Njemakoj to pravo nema. To u praksi znai da drava u ime crkava prikuplja crkveni porez, i uz naplatu svojih usluga predaje ga dotinim
crkvama. To takoer znai pravo crkava da upravljaju dravnim
vrtiima, bolnicama i drugim socijalnim ustanovama.
Iako je muslimanska zajednica nakon kranske druga po veliini vjerska zajednica u Njemakoj ona nije priznata. Druga veoma
vana injenica, kada je rije o poloaju i pravima muslimana u Njemakoj, jeste da se useljenici u Njemaku smatraju kao stranci (Auslnder) i ne dobivaju status useljenika. Do 2000. godine tako su
tretirali i njihovu djecu roenu u Njemakoj, te stoga nisu bile
predviene nikakve mjere protiv rasizma, niti mjere za osiguravanje jednakopravnosti i jednakih mogunosti za sve. Obje ove injenice su za posljedicu imale homogenizaciju i getoizaciju muslimana
u njemakom drutvu.
Kada je rije o islamofobiji, dakle strahu od islama i muslimana
ako se to moe uzeti za ozbiljno u kontekstu do sada reenog
stanja islama i muslimana u Njemakoj za ilustraciju posluio bih
se primjerom prof. dr. Ferida Muhia. Kada je jednom prilikom od-

Dr. sc. Fikret ef. Arnaut


govorio na pitanje koliko je opravdana pojava islamofobije u Evropi, njegov odgovor je glasio: 'Zamislite jednog velikog slona koji
bjei, a za njim tri mi. I slon urlie na sve strane da je ugroen i
zove u pomo da ga zatite od mijeg gonjenja, rekao je Arnaut.
Naglasio je kako je pojava islamofobije na europskom tlu, pa tako
i u Njemakoj, vezana uz 09.11.2001. i ruenja zgrada Svjetskog trgovakog centra u New Yorku. Od tada su se europski muslimani nali na
udaru zapadne ideologije koja se temelji na netonoj interpretaciji
islama. Svakodnevno se u medijima prikazuju reportae o radikalnim
muslimanima koji su prijetnja zapadnoj modernoj civilizaciji. Naravno,
cilj je prikazati islam i muslimane neprijateljima Zapada. U Mnchena
je Islamski centar Freiman nakon 11. septembra bio predmet racije i
pretresa u kome su uestvovale specijalne jedinice 40 naoruanih
specijalaca u maskirnim odjelima. Cilj je bio zastraivanje muslimana.
O tom skandalu pisao je njemaki musliman Ahmed von Denfer. Osnovna islamska kola, koja je djelovala u Mnchenu ve nekoliko decenija, zatvorena je pod optubom da je financiraju lanovi teroristikih
organizacija. Vjerske zajednice su pod prismotrom policije, telefoni se
prislukuju, a u damije su postavljeni ljudi koji sluaju to imami govore. Sve ei su primjeri krenja ljudskih prava i nepotivanje dostojanstva linosti. Dakle, na djelu je klasini rasizam i diskriminacija" , istaknuo je imam Fikret ef. Arnaut.
On je naveo i svoje prijedloge za prevazilaenje opasnosti od
islamofobije. Tako je naveo da muslimani trebaju osuditi i ograditi
se od svih teroristikih napada koji su se izveli i koji se izvode u
ime islama. Jer to odudara i protivi se glavnim naelima uenja
islama koji je doao kao milost svjetovima (rahmete lil-alemin) i
koji se zalae za ouvanje ivota, imetka i asti svakog ovjeka, bez
obzira kojoj religiji pripada. Takoer je istaknuo da e se napredak
postii rjeavanjem statusa islama u europskim zemljama na nain
da islam bude priznat i izjednaen s drugim religijama u pravima i
dunostima. U Njemakoj muslimani, naalost, nemaju takav tretman. Dr. sc. Fikret ef. Arnaut je na kraju izlaganja istaknuo vanost
razvijanja meuvjerskog dijaloga, te organiziranja tribina i konferencija, kao to je primjer Islamske zajednice u Hrvatskoj. q
Samid DIZDAREVI

PREPORODOV JOURNAL 186

BONJACI U HRVATSKOJ

IZLOBA I PROJEKCIJA ANIMIRANOG FILMA REQUIEM FOR PINOCCHIO

Molitva za due odraslih


U petak, 15. travnja 2016., Kulturno-informativnom centru Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Zagrebu, Ilica 44, upriliena je
projekcija kratkog animiranog filma Requiem for Pinocchio autora Berina Tuzlia, kao i izloba crtea iz filma. Ovaj nagraivani animator i strip umjetnik iz Sarajeva nije nepoznato ime zagrebakoj
publici jer je u lipnju 2015. izlagao crtee u Centru za informacije i
kulturu na Preradovievom trgu 5, crtee iz svog ranijeg, takoer
vrlo uspjenog animiranog filma Straila.
Animirani film Requiem for Pinocchio je nastao u koprodukciji Via Medije iz Sarajeva i Taurus produkciji iz Podgorice. Film na
kompleksan nain progovara o Tuzlievu estom motivu: dijete
pronalazi naine da putem stripa izae iz drutvenih stereotipa.
Dakle, indoktrinacija u odgoju tema je i ovog Tuzlieva filma u kojem igraka Pinocchio igra glavnu ulogu i najvra je okosnica
humanizacije svijeta.
Glazbu u filmu potpisuje Haris Ljumanovi, a scenarij je napisala Naida Lindov prema prii Berina Tuzlia. U radu na animaciji, pored Tuzlia, sudjelovali su Adnan Halvadija, Denana Harai, Velid Agovi, Darko Dacovi i Esmir Prlja.
Molitva je to za sve due odraslih koji ekaju neki Sudnji dan,
neku Apokalipsu. Taj trenutak preispitivanja bi im trebala osvijetliti
vjena svjetlost ili e zauvijek propasti u tamu pakla. A to e uistinu biti s njima u ovom filmu, objasnit e gledateljima ponajbolje
djeca. 'Requiem for Pinocchio' je pria koja podsjea i na poetak
rata u Bosni i Hercegovini i moj osobni osjeaj djeteta. Zahvaljujui
tom mom osjeaju djeteta i takav, kataklizmiki svijet, odjednom
se promijenio. Preko noi mogao sam kao dijete nastaviti ivjeti i u
takvom, ratnom, okruenju. Simbolika lutka Pinocchija, koji je preivio bosanski kaos, ne okonava sretno. On pogine u Parizu. Puno
je tu dramatinih emocija. Tumaim to kao sudbinu koja sve nas
prati preivjeli smo rat, ali smo na neki nain i 'umrli', tj. dio nas
jest i ubijen. Toga emo postati svjesni kad se najmanje nadamo
moda ba u miru i tiini jedne evropske metropole, rekao je Berin
Tuzli okupljenima u Kulturno-informativnom centru Veleposlanstva Bosne i Hercegovine.
Requiem for Pinocchio je osvojio je nagradu za najbolji kratki
animirani film na Filmskom festivalu Best Shorts u Kaliforiniji, a
nominiran je i na prestinom Filmskom festivalu u Cannesu.
Nakon zavretka izlobe Berin Tuzli je za itatelje Preporodovog Journala najavio i svoj novi filmski projekt: Ve sam zavrio
dvije treine novog filma, nosit e naslov 'Life of Artist'. To je pria
o renesansnom velikanu, slikaru Michelangelu, koji je svoje ime
dobio jer je napravio anela u kamenu. Prema Katolikoj crkvi bila
bi hereza raditi svece, namjeravala je Crkva umjetnika spaliti na
lomai. Kada su umjetnika pitali zato je isklesao taj kip, budui da
samo Bog zna kako izgleda aneo, odgovorio je da je to morao uiniti jer je aneo bio 'zarobljen u kamenu'. U tom novom filmu
govorim o svim umjetnicima. Zato moj crtani umjetnik izgledom
vie slii na jednog Leonarda da Vincija, ali on i klee u kamenu. Na
kraju filma, u mojoj prii, umjetnik odlazi u inozemstvo. Uz poruku
slinu onoj pape Franje, a koji odnedavna poruuje svijetu: 'Stvarajte ivot, a ne smrt.' Bit e to malo drugaiji film od mojih dosadanjih animiranih filmova, jer govori o drugaijem odnosu prema

TRAVANJ 2016.

umjetnosti u nae vrijeme. I najvei meu umjetnicima, naime,


suoavali su se kroz povijest sa znatnim problemima kako bi uspjeli materijalizirati svoje zamisli. Imali su gotovo uvijek probleme s
nekom 'politikom', s nekim aktualnim krutostima u stavovima svojih suvremenika. Zadrao sam svoj rukopis, prepoznatljiv moj stil
ve izgraenog crtea. Zapravo, umjetnik uvijek ostane sam, sam
mora nastaviti. To je uvijek tako. A ini mi se da oni stvaratelji kojima 'pomae' i 'pomogne' politika ili ideologija i ne polue neki vrijedan uspjeh, barem je tako to se umjetnosti tie. Nikada nisam
ovisio o politici. Ovo je moj prvi film za koji sam dobio i nekakvu
simbolinu svotu za kinematografsko dostignue. Imam inae podosta i domaih i svjetskih nagrada. q
Edina SMAJLAGI

Berin Tuzli
BERIN TUZLI (Sarajevo, 1968.) obrazuje se u podruju animacije,
i to u rodnoj Bosni i Hercegovini, zatim u Francuskoj, Kanadi, Danskoj
i Hrvatskoj, a u konanici i u Zagrebakoj koli crtanog filma. Na dugometranom animiranom filmu egrt Hlapi u produkciji Croatia filma radio je 1996. godine, a na osnovu ve tada prepoznatih rezultata
iz oblasti reklamne industrije, animacije i dizajna, francuska televizija
Arte bira Tuzlia kao kandidata za program PRIMN francuske vlade
za edukaciju po svjetskim standardima renomirane francuske televizije iz oblasti vizualnih komunikacija.
Nagraen je prestinim izdanjima, od kojih treba istai Zlatni dukat Atatrk za kreativni slogan Yes, we are open turskog Ministarstva kulture i turizma, kao i za film Sarajevo ne znam kad i ne znam
gdje, koji je osvojio 33 nagrade. Osim nagrade koju je dodijelilo francusko Ministarstvo kulture, znaajno je spomenuti i dodjelu nagrada
ASIFA international u saradnji s kineskom vladom u Chang chunu Institut za animaciju.
Sa svojim autorskim radovima uestvovao je na preko 20 meunarodnih festivala irom svijeta: od Francuske, Japana, New Yorka,
preko Hiroime, Isfahana, Kine, pa do zemalja regije. Trenutno je suvlasnik i kreativni direktor u agenciji za integriranu trinu komunikaciju Via Media, a kao osniva Udruenja za art i vizualne komunikacije PIXEL obavlja dunost predsjednika ASIFE BIH svjetskog udruenja animatora. q

BONJACI U HRVATSKOJ

TRIBINA PUTEVI DO SREE KUR'ANSKI KONCEPT

Put vjernika do sree


U Islamskom centru u Zagrebu, u subotu, 16. travnja 2016., u
sklopu Tribine Veer Kur'ana i demata, mr. sc. Aljo ef. Cikoti,
imam u dematu Kalibunar u Travniku, odrao je predavanje na
temu Putevi do sree kur'anski koncept.
Aljo Cikoti (Trpezi, opina Berane, Crna Gora 1969.) zavrio
je Gazi Husrev-begovu medresu (1987.) i Fakultet islamskih nauka
u Sarajevu (diplomirao 1999.). U meuvremenu, u periodu od
1990.-1993. studirao na Islamskom univerzitetu u Medini na Odsjeku za jezike i na Fakultetu Ed-da'we we usuli'd-din (Da'wa i
osnove vjere). Prekida studija kako bi se ukljuio u aktivnosti u radu s prognanim muslimanima iz BiH (skoro tri godine radio u Zagrebu i Peuhu u Maarskoj). Magistrirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na Katedri za hadis.
Aljo ef. Cikoti uvodno je istaknuo da u svome predavanju eli
razmotriti i sagledati kako ljudski rod, u globalu, razmilja o srei:
to smatraju da e ih uiniti sretnim i to je to to nam Kuran i Poslanik Muhammed, s.a.v.s., govore o pravoj, istinskoj srei. Kada
bi veeras svi vi bili u prilici da govorite o srei i to je to to veina
u vaem okruenju smatra da je srea, na prvom mjestu nam na
um padne da veina misli da je glavni uzronik sree novac. Ako
imate novca, veina smatra da je to neto ime se moe pridobiti
puno toga. U Plemenitoj knjizi, u Kur'anu, Uzvieni Allah nam navodi primjere onih koji su imali izuzetno puno novca, velika blaga na
Dunjaluku, ali e kazati na Sudnjem danu: 'Nije mi od koristi imetak
moj.' Imetkom ne moete kupiti sreu, moete kupiti ono to je
materijalno, ali istinsko zadovoljstvo u dui ne moe se kupiti novcem. Naravno, dok ivimo na Dunjaluku novac nam je potreban, ali
nam nikada ne smije postati glavni cilj, pojasnio je Cikoti.
Divan je imetak u rukama vjernika, ali on ne smije okupirati srce,
jer ako okupira srce onda toj osobi novac postane cilj. Naalost, u vremenu u kojem ivimo dobar dio ljudskog roda ide upravo tim putem.
Imam Cikoti je rekao kako je u Kur'anu naveden primjer Karuna, koji
je bio toliko bogat da su kljueve od njegovih riznica grupe ljudi trebali nositi. Meutim, Allah, d.., kae da se je Karun odmetnuo, iako mu
je to blago bilo Njegov dar, pa je Uzvieni Allah da zemlja proguta i
Karuna, i njegov dvorac, i njegovo blago, i sve to je imao i da sve to
nestane. Kur'an kae Poslaniku, a.s.: I nemoj zaboraviti svoj udio u
Dunjaluku ovjek dokle god je iv, vrlo je vano da radi, da se angaira, da imetak stjee na halal/dozvoljen naini da ga troi na Allahovom putu. Pritom uvijek treba imati na umu da je novac neto prolazno, neto to nam je dato na koritenje na izvjesno vrijeme i da to
nije trajna vrijednost i konstanta koja e ii s nama.
Kao drugu stvar koju veina ljudi smatra da e im donijeti sreu,
imam Aljo ef. Cikoti je naveo vlast. Veina ljudi misli: kada bi imali
vlast bili bi utjecajni, mogli bi puno toga napraviti, bili bi sretni.
Olienje nepravedne vlasti u Kur'anu je Faraon. On je sebi toliko
bio umislio, da je on tolika vlast, pa kae za sebe: 'Zar ja nisam
bog!?' Danas, u ovom naem vremenu, mi imamo savremene faraone. Mi danas imamo one koji imaju vlast i misle da mogu upravljati svijetom. I takvi si umiljaju da oni odluuju da li e netko ivjeti
ili umrijeti, da li e netko neto dobiti ili ne. Takvi ne shvaaju da je
ta njihova vlast daleko manja od one koju je Allah, d.. davao vladarima prije nas. Meutim, Faraon je kada ga je more potopilo i

Mr. sc. Aljo. ef. Cikoti


kada mu je dua dola do grla izjavio da vjeruje u Boga Musaovog. Meutim, tada mu to njegovo svjedoenje nije bilo od koristi,
rekao je Cikoti. ovjek se treba upitati: da li je vrijedno da za neto
to je prolazno, poput vlasti, neto to je kratkotrajno i ogranieno
prodat neto to je vjeno!?
Imam Cikoti je kao slijedei primjer naveo titule i zvanje. Mnogi ljudi misli kada zavre kole, kada steknu znanje i dobiju titule i
dobar posao, da e time dobiti sreu. Jedna doktorica iz Njemake
je napisala: 'Divite se mom bijelom mantilu i natpisu, divite se meni, a ja sam za aljenje. Ja bih vam sve ovo dala, samo u zamjenu da
ujem jednu rije: da imam dijete i da me zovne mama.' Ako samo
to uzmemo za cilj, da emo dobiti nekakvo zvanje, i da emo time
dobiti ogroman utjecaj ili poloaj, onda smo se prevarili, pojasnio
je Cikoti i upitao prisutne: Kae Poslanik, s.a.v.s.: 'Tko osvane ujutro siguran u svojoj porodici, da je zdrav u svom tijelu, da ima hranu za taj dan, kao da mu je dato svo bogatstvo Dunjaluka.' Koliko
nas zna za ovaj hadis i koliko nas razmilja na ovaj nain?
Ogromna blagodat kojom nas je Allah Uzvieni poastio je naa
vjera islam. Cikoti se upitao: to je uzrok nesrei ljudskog roda
da li je to siromatvo, bolest ili izostanak slobode? Tko eli da
istinski bude sretan neka uzme Allahov govor Kur'an da ga svakodnevno ui. Ako istinski najvie Allaha volimo onda moramo svakodnevno uiti Kur'an. Ako elimo sebe testirati kakvo je nae mjesto
kod Allaha, samo se testirajmo kakvo je mjesto Kur'ana kod nas,
koliko ga dnevno uimo, koliko o njemu razmiljamo. Mi trebamo
Allaha se sjeati kada nam je dobro pa e se On nas sjetiti kada nam
bude teko, rekao je Aljo ef. Cikoti, te naglasio kako onaj tko gleda kroz prizmu Kur'ana i Poslanikovog sunneta on gleda mnogo
bolje i svestranije, nego onaj koji gleda samo dunjalukim oima.
Zato nam je vjera toliko potrebna, da nam proiri prsa i zato mi
svaki dan dovimo Allahu, d..: 'Gospodaru na, daj nam dobro i na
ovom i na buduem svijetu i sauvaj nas od dehenemske vatre.'
Na kraju je Aljo ef. Cikoti citirao hadis Poslanika Muhammeda,
s.a.v.s., koji kae: Divan li je primjer vjernika. Njemu je uvijek dobro. Ako ga Allah poasti dobrim, on zahvaljuje Allahu i bude mu
dobro. A ako ga zadesi kakav musibet, on se strpi i bude mu dobro.
Ali takvo neto ima samo vjernik. q
Samid DIZDAREVI

PREPORODOV JOURNAL 186

BONJACI U HRVATSKOJ

KUD BOSANA IZ ZAGREBA NA OBILJEAVANJU 25. GODINJICE BZK PREPOROD U VITEZU

Posjet prijateljima u Vitezu


Ova no je postala no prijateljstva!, najavili su organizatori
proslave 25. godinjice predanog rada Bonjake zajednice kulture
Preporod Vitez iz Bosne i Hercegovine, 9. travnja 2016. u dvorani
Vatrogasnog drutva Stari Vitez. Tada su predstavljali svoje brojne
goste, a meu njima, po prvi puta i goste iz Hrvatske Mjeoviti
zbor, plesae i orkestar KUD Bosana, koji djeluje pri zagrebakom
ogranku Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske.
Iako veinu lanstva Preporoda ine mladi ljudi, svi su lanovi
Bosane, veina u poznijim godinama, bili udomljeni. Na takav su
nain, u svakom gradu BiH s kojim su povezani, Viteani i stekli,
rekoe, i najiskrenije prijatelje.
Bonjaka zajednica kulture Preporod Vitez odrala je 1990.
godine Osnivaku skuptinu pod nazivom Kulturno drutvo Bonjaka Preporod Vitez. Osnovni ciljevi su bili zatita i ouvanje tradicije i kulture, identiteta Bonjaka, u svim oblicima. Pisana rije,
likovni, folklorni, nauno-istraivaki rad a koji su bitni i definiraju
Bonjake kao narod koji stoljeima ivi na prostoru BiH. Jedna od
posebnih ideja prvog predsjednika bila je osnivanje biblioteke. Iako
u vrlo sloenim i tekim ratnim uvjetima, 1993. godine, Preporod
Vitez nastavlja s radom osnivaju se nove sekcije, a manifestacije
su se odravale u centralnoj vitekoj Ahmed-begovoj damiji, kao i
Vatrogasnom domu u Starom Vitezu.
Godine 1997. u redovitoj proceduri, na Izbornoj skuptini, a po
novom Zakonu o udruenjima, za predsjednika BZK Preporod u
Vitezu izabran je Fejzulah Beo. Obavljat e tu dunost sljedeih 17
godina. Sada je na elu vitekog Preporoda agilni Damir Bei.
Novi Upravni odbor ima zadau da BZK Preporod Vitez zadri poziciju najorganiziranije i najaktivnije institucije nevladinog sektora
na podruju opine, a kada je u pitanju promocija i ouvanje i ureivanje kulturne tradicije i batine bonjakog naroda prvenstvo u
i van BiH.
Za 25 godina postojanja i rada Bonjake zajednice kulture
Preporod Vitez realizirano je samostalno ili kao dio sudjelovanja
oko 1.100 projekata, manifestacija i dogaaja. Njihov rad predstavljen je u Turskoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji. Kroz drutvo je prolo vie od 3.000 lanova, najvie djece predkolskog i kolskog
uzrasta, a danas je aktivno 120 do 150 lanova.
U raznim akcijama prikupljeno je vie od 200.000 KM financijske pomoi udruenjima, kolektivima i pojedincima. Odrano je 40
bajramskih sijela i 50 promocija knjiga. Zajednica je sudjelovala na
8 meunarodnih smotri folklora. Na vitekoj Smotri folklora sudjelovalo je oko 5.000 folkloraa. Zajednica je u svom kantonu organizira i Festival sevdalinke, svake dvije godine. Cilj je njegovati pjesmu sevdalinku, afirmirati mlade.
Slavljenike je pozdravio prof. dr. Senadin Lavi, predsjednik BZK
Preporod BiH i profesor na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu.
U svom govoru podsjetio je na povijest Preporoda, a koje traje
od 1903. kada se zvalo Gajret, do 1924. Mladi su ljudi stipendirani, kako bi se obrazovali i mogli voditi ovaj narod i dravu. Od
1946. do 1949. godine stvoren je 'Preporod'. Radio je tek tri godine
i ugaen je sve do 1990. Od 1995. osnivaju se Preporodova drutva, pa tako i u Vitezu. 'Preporod' je u 25 godina djelovanja odredio
to je to bonjatvo, pobrinuo se za kulturu Bonjaka i ouvao je.

TRAVANJ 2016.

Obiljeavanje 25-godinjice rada BZK Preporod Vitez


Ukljuili smo i organizirali omladinu u razne sekcije: literarnu,
dramsku, pjevaju u zborovima, u likovne i druge radionice. Ta djeca
e uskoro biti novi Berberi, novi Sidrani, Karahasani, ugledni profesori, ugledni umjetnici i znati uvati na jezik, kulturu, na identitet.
Plan od 100 tiskanih knjiga nismo jo ostvarili, nedostajalo je podosta financijskih sredstava. Ali onih tiskanih 55 knjiga, u pripremljenih 20 kola, govore o tome da imamo knjievno-teorijsku osnovu.
Uspjeli smo odravati i znanstvene skupove na kojima se elaboriraju vane teme. Iz defanzive nacionalnog proljea preli smo u zrelo
promiljanje o nacionalnom biu. U budunosti emo crpiti uspjehe iz te osnove, izmeu ostaloga, rekao je prof. dr. Senadin Lavi,
poasni graanin Viteza i poasni lan BZK Preporod Vitez.
Slavlje su zapoeli plesom domaini, folklorai BZK Preporod
Vitez, i to Praznikim igrama Vezak vezla mlada nevjesta. Nastup Mjeovitog zbora i orkestra Bosana zapoeo je s himnom
Bonjake nacionalne zajednice grada zagreba i Zagrebake upanije, koja govori o najdraoj nam Bosni i Hercegovini Zemlja
Tvrtka i Kulina-bana. Zatim su uslijedile pjesme Zvijezda tjera
mjeseca i Iznad Tenja zora svie.
U slijedu programa, koji je potrajao do u sitne none sate, uivalo se u pjesmi enskog zbora illahija i kasida iz Viteza (Suza bijela oko vlai) i plesaa iz Jajca. Nastupio je i Folklorni ansambl Bosana u koreografiji Na erefu vezak vezla Fata. Pjevali su i Bosanini pjevai Mjeovitog zbora u pratnji Bosaninih glazbenika:
Sino ja i moja kona...
Domaini su bili predvidjeli sutradan, u nedjelju, 10. travnja,
odvesti sve svoje goste da razgledaju i eko-selo, kod Viteza. Takoer i poslovnu zonu FIS, koja ove godine obiljeava 20 godina
uspjenog djelovanja. U jutarnjim nedjeljnim satima zaputila se
KUD Bosana prema Sarajevu obilo se damije, sarajevske duane i ainice na Baariji. Dirljivi su bili susreti s rodbinom. q
Edina SMAJLAGI

BONJACI U HRVATSKOJ

100 GODINA ISLAMA U HRVATSKOJ: IZLOBA MODRA RIJEKA, RAZNOBOJNI PRITOCI

Modra rijeka umjetnika


bonjakih korijena
U srijedu, 20. travnja 2016., u Muzeju Mimara u Zagrebu, Rooseveltov trg 5, u organizaciji Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, a pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovi, Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i Grada Zagreba, sveano je otvorena
izloba pod nazivom Modra rijeka, raznobojni pritoci. Izloba je
organizirana povodom 100. obljetnice priznanja ravnopravnosti
islama s drugim religijama u Hrvatskoj. Nakon sveanog otvaranja
izlobe prisutni su mogli pogledati i dokumentarni film Ismara Mujezinovia o umjetnosti pod nazivom Ajvar.
Izloba organizirana povodom 100-godinjice pravno-institucionaliziranog islama u Hrvatskoj eli podsjetiti na zamjetljivu i
izvornu ulogu niza slikara bonjakih korijena, umjetnika poteklih
izravno iz Bosne ili iz obitelji ve prethodno udomaenih u novoj
sredini. Mnogi od njih su u Zagrebu i Hrvatskoj pronali novi dom,
mogunost rada i djelovanja, takorei stekli drugu, umjetniku
domovinu. Neki od ovdje kolovanih vratili su se u Bosnu, ponijevi
sa sobom znaajna steena iskustva, a neki su tek tangencijalno
sudjelovali u zagrebakoj izlagakoj i kritikoj agilnosti, zadobivi
relevantnu recepciju i potovanje, izmeu ostaloga, napisao je
akademik Tonko Maroevi u katalogu izlobe o participaciji i recepciji umjetnika bonjakih korijena u Hrvatskoj.
Izloba Modra rijeka, raznobojni pritoci je dvodijelna, bez otrih
tipolokih podjela razlika je samo po mjestu djelovanja. Kroz 77
umjetnikih djela (slike, skulpture, fotografije, karikature, video-instalacije) prezentira su 22 umjetnika raznih generacija i stilskih odrednica
koji su ostavili umjetniki trag u Hrvatskoj, te onih koji ne djeluju ovdje,
ali su tokom proteklih skoro 100 godina bili prisutni svojim kolovanjem, izlagakom aktivnou ili povremenim boravcima.
Posjetitelji su do 8. svibnja 2016. mogli pogledati vrijedna djela
sljedeih autora, poredanih abecednim redom: Edib Ahmetaevi,
Alija M. Akamija, Mehmed A. Akamija, Mersad Berber, Hamo avrk, Fadil Hadi, Hamo Ibrulj, Alem Korkut, Hajrudin Kujundi,
Omer Mujadi, Mejra Mujii, Ismar Mujezinovi, Ismet Mujezinovi, Kemal irbegovi, Dino Nurudin Trtovac, Zlatan Vehabovi,
Fadil Vejzovi, Munir Vejzovi, enana Voljevica ii, Ismet Ico
Voljevica, Mehmed Zaimovi i Safet Zec.

Otvorenje izlobe Modra rijeka, raznobojni pritoci

Bogatstvo u razliitosti
Mr. sc. Lada Ratkovi Bukovan, ravnateljica Muzeja Mimara,
na sveanom otvorenju uvodno je rekla kako izloba slavi ast, plemenitost, dostojanstvo svakog ljudskog ivota u svim aspektima njegova postojanja i slojevitosti; pravo na mirnu rijeku razliitosti sljubljenih u gustim mlazovima ivota i povijesti; punou razumijevanja
i meusobnog uvaavanja, ukorijenjene ve cijelo stoljee u Hrvatskoj. Istaknula je kako izloba okuplja i prezentira istinska remekdjela nekih od najznaajnijih imena slikarstva koji su kroz desetljea
djelovanja ostavila neizbrisiv trag u tvorbi kulturnog krajolika Hrvat-

PREPORODOV JOURNAL 186

BONJACI U HRVATSKOJ
ske i Bosne prenosei auru svoje umjetnosti i diljem Europe, odiui
snanom individualnom percepcijom svijeta u kojemu i iz kojega su
utili i najtananijim duhovnim titrajima, upijali poticaje i skrivena
vrela motivike. U zadivljujuim djelima prisutni su pejzai, portreti,
djelii zanosa, uspomene, ali i vizionarstvo, iskriav humor i duboka
nujnost, te je stoga prezentirana izloba trijumf ljudskosti, mudrosti i ljepote, zakljuila je Lada Ratkovi Bukovan.
Dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj, zaelio je dobrodolicu prisutnima na
veliku umjetniku i kulturnu sofru koju nam priredie 22 naa
umjetnika dragulja, a koji svojim umjetnikim radom i djelovanjem zaduie Hrvatsku i bonjaku kulturnu batinu. Zbirka muslimanskih umjetnika, slikara i fotografa, prof. dr. sc. Asima Kurjaka
jedinstvena je takva zbirka u nas. U povodu 100. obljetnice priznanja islama u Republici Hrvatskoj kao vjere ravnopravne svim drugim religijama, profesor Kurjak htio je obiljeiti upravo svojom kolekcijom slikarskih majstora s naih podruja. Na toj plemenitoj
ideji izrasla je ova izloba u reprezentativnom prostoru galerije
jednog od najveih, ako ne i najveeg kolekcionara Ante Topia
Mimare. Ovdje vam predstavljamo 70-ak djela 22 majstora, od kojih je 27 djela iz goleme zbirke slikarskih umjetnina samoga profesora Kurjaka. Ostala djela su iz kolekcije obitelji Berber, Ensara Berbera, Boe Bikupia, obitelji Fadila Hadia i autora zastupljenih
na ovoj velebnoj izlobi, rekao je muftija Hasanovi.
Naglasio je kako je izloba Modra rijeka, raznobojni pritoci
ovjekovjeena knjigom-katalogom u nakladi Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. U knjizi su objavljene sve fotografije s izlobe, s
respektabilnim predgovorom akademika Tonka Maroevia i kratkim
biografijama svih prezentiranih umjetnika. Kau da slika govori
1.000 rijei, a ova ovdje izloena djela govore, svako zasebno, znatno
vie od 1.000 rijei. Meihat Islamske zajednice eli i na ovaj nain
iskazati zahvalnost svima koji su i na ovaj nain profilirali sliku muslimana u Republici Hrvatskoj, te su svojim umjetnikim izriajem obiljeili 100 godina slubenog i institucionalnog islama u Hrvatskoj.
Radei na Islamskom enciklopedijskom almanahu, a u povodu 100
godina islama u Hrvatskoj, otkrili smo oko 1.600 imena koji su, svatko u svom segmentu, dali veliki obol i zaduili ne samo Islamsku zajednicu ve i Republiku Hrvatsku. To slui nama kao ponos kao odgovornim potomcima i nasljednicima da to trajno njegujemo i usavravamo, rekao je zagrebaki muftija Aziz ef. Hasanovi.
Vesna Kusin, zamjenica zagrebakog gradonaelnika, podsjetila
je kako je Hrvatska bila trea zemlja u Europi, koja je 1916. na prijedlog saborskih odbora za bogotovlje i pravosue, jednoglasnom
odlukom Sabora, izglasala Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti, kojeg je potvrdio i austro-ugarski car Franjo Josip I. Prethodile
su joj Austrija (1912.) i Ugarska (1915.).
Hrvatska je 100 godina, u raznim povijesnim okolnostima, uz
katkad vee ili manje potekoe, paljivo gradila taj, za nju plodotvoran odnos s postepeno rastuom islamskom zajednicom, kao i s
ostalim zajednicama razliitih vjeroispovijesti, etnikih pripadnosti
i svjetonazora. Prirodno, u tome je prednjaio Zagreb u kojem danas ivi i djeluje 50-ak vjerskih zajednica i 20-ak nacionalnih manjina. Svima njima tu je omogueno ravnopravno i dostojanstveno
ivljenje i djelovanje. Ni jedna od njih nije getoizirana, pa ni islamska, koja je u navodno multikulturalnoj Europi, to se ujedinjenjem
klela u bogatstvo razliitosti, ostala izoliranim otokom. Ovdje joj je
osigurano zadravanje i njegovanje vlastita identiteta, to pridonosi bogatstvu u razliitosti, koje je ostalo nedosanjani san Europske
unije. Ona bi od nas poneto mogla i nauiti. Ali e ovaj 100-godinji put morati skratiti. Zagreb joj moe posluiti kao mogui puto-

TRAVANJ 2016.

POTANSKA MARKA S MOTIVOM ZAGREBAKE DAMIJE


27. travnja 2016. Hrvatska pota pustila
je u slubenu upotrebu potansku marku
povodom obiljeavanja 100. obljetnice islama u Hrvatskoj. Autor potanske marke s
motivom Islamskog centra Zagreb je Nurudin Dino Trtovac, akademski slikar iz Zagreba, dok je autor fotografije dr. sc. Edib
Ahmetaevi, lan Glavnog odbora KDBH
Preporod. Marka je tiskana u arcima od
20 maraka i nakladi od 100.000 primjeraka,
a nominalna vrijednost marke je 3,10 kuna. Hrvatska pota izdala je i
prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a ig prvog dana bio je u upotrebi 27. i 28. travnja u Potanskom uredu 10101 Zagreb, Juriieva
13. Sva izdanja potanskih maraka mogu se kupiti putem interneta, na
stranici www.epostshop.hr. q

kaz u ostvarivanju ideje skladnog zajednitva. Naglaavam zajednitvo, a ne suivot, jer suivot oznaava odreenu odvojenost i
izvjesno trpljenje drugoga, a zajednitvo naglaava apsolutno prihvaanje, rekla je Vesna Kusin, proglaavajui izlobu Modra rijeka, raznobojni pritoci otvorenom.
Akademik Tonko Maroevi, povjesniar umjetnosti, autor likovnog postava i predgovora kataloga izlobe, rekao je kako 100
godina razumijevanja i tolerancije obavezuje na nastavak takve
tradicije, pritom istiui kako manjine doprinose bogatstvu kulture
u kojoj ivimo i djelujemo. Zagreb kao kulturno sredite ima neospornu otvorenost i snagu privlaenja u nacionalnim i u regionalnim
okvirima. Posebno je na stvaralakom podruju stekla autoritet
Akademija likovnih umjetnosti, u koju su hrlili budui slikari i kipari
s raznih strana, no naroito iz bliega susjedstva. Hrvatska kultura
treba s razumijevanjem i zahvalnou primiti izvorne prinose
umjetnika bonjakih korijena, koji proiruju njezin profil i obogauju joj kreativnu paletu, rekao je Maroevi.
Naglasio je kako su se mnogi takvi umjetnici potvrdili u zagrebakoj sredini i unijeli nezanemarive dionice u tkivo moderne i suvremene hrvatske likovne umjetnosti. Meutim, ne moe se i ne
treba govoriti o cjelovitoj izdvojenoj parceli, o nekom homogenom
isjeku iz irega konteksta, jer su zastupljeni slikari izraziti individualci, tako da i u odnosu prema duhovnoj batini i poticajima iz zaviaja svaki od njih ima vlastitu mjeru i drugaije proporcije. Odluujui se za naziv Modra rijeka, raznobojni pritoci sigurno je da aludiram na djelo Maka Dizdara. Ta boja, ta raznobojnost, opet nam
govori da ti umjetnici nisu jednobojni, nisu izraz samo vlastite kulture, nego su pripadnici vie kultura ukljuujui i ovu u kojoj su
afirmirani, rekao je akademik Tonko Maroevi.

Paralelna izloba u ije svrhe?


Izloba Modra rijeka, raznobojni pritoci, iznimno dojmljiva
izloba koja prikazuje likovno izraavanje umjetnika bonjakih korijena u Hrvatskoj, imala je svoje drugo poluvrijeme. Ono se odigravalo u Galeriji PM u prostoru Hrvatskog drutva likovnih umjetnika, na zagrebakom Trgu rtava faizma 16, gdje je u isto vrijeme,
u 19,00 sati, sveano otvorena izloba fotografija Zorana Filipovia
pod nazivom Zagrebaka damija. Izlobu je otvorio dr. sc. Zlatko
Hasanbegovi, ministar kulture RH i lan Izvrnog odbora Medlisa
Zagreb, a uvodniar je bio povjesniar prof. dr. sc. Ivo Banac.
Zanimljiv tekst, svojevrsno priopenje, iao je uz pozivnicu za
izlobu Modra rijeka, raznobojni pritoci. U njemu, izmeu ostaloga, pie: Prije godinu dana su zapoele pripreme oko otvaranja

BONJACI U HRVATSKOJ
izlobe umjetnikih djela umjetnika muslimana koji su ivjeli i djelovali u Hrvatskoj u proteklih 100 godina, a povodom 100. obljetnice otkako je islamu priznata ravnopravnost s drugim religijama.
Stoga Vas ovim putem pozivamo da nam se pridruite na otvorenju
jedine izlobe koju emo ove godine organizirati u okviru programa
obiljeavanja 100. obljetnice institucionalnog islama u Hrvatskoj.
Otvaranje izlobe e se odrati 20.04.2016. u muzeju Mimara s
poetkom u 19 sati. () elimo napomenuti da su sve druge manifestacije slinog karaktera dio privatne organizacije, nisu dio slubenog obiljeavanja 100. obljetnice islama u Hrvatskoj, pa samim
tim i slue u neke druge svrhe, ponajvie u vlastite.
Nijanse u govorima na otvorenju izlobe u muzeju Mimara
nisu ostale nezapaene, to je posebno uoio novinar zagrebakog
Veernjeg lista. Pozdravljam vas u ime Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Organizacijskog odbora slubenog programa obiljeavanja 100. obljetnice institucionalnog islama u Hrvatskoj, rekao je muftija Aziz ef. Hasanovi na otvorenju izlobe Modra rijeka, raznobojni pritoci, ime je jasno dao do znanja kako izloba
fotografija Zagrebaka damija, koja se istodobno otvarala na
Trgu rtava faizma, nije dio zvaninog programa Islamske zajednice u Hrvatskoj. Zahvaljujui svima koji su omoguili da se izloba
odri, muftija Hasanovi je posebno istaknuo Grad Zagreb, iji su
predstavnici, ukljuujui proelnika za kulturu Ivicu Lovria prisustvovali otvorenju. Pritom je Ministarstvo kulture samo nabrojano
s ostalim pokroviteljima predsjednicom Republike, Vladom RH,
Hrvatskim saborom i Gradom Zagrebom.
Izlobu je otvorila Vesna Kusin, zamjenica zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia, uvodno rekavi kako joj je pripala osobita
ast da vas pozdravim kako u ime ministra kulture, gospodina Zlatka
Hasanbegovia, tako i u ime Grada Zagreba, zagrebakog gradonaelnika, gospodina Milana Bandia i, naravno, svoje osobno.
Zanimljivo je bilo primijetiti da na otvorenju ove vane izlobe
nije bilo predstavnika dravnog politikog vrha meu uzvanicima
se isticao samo bivi ministar kulture Boo Bikupi, iz ije je privatne zbirke posuen znaajan dio eksponata, napisao je novinar
Veernjeg lista.

Otvorenje izlobe Zagrebaka damija


S druge strane, otvorenju izlobe Zagrebaka damija, izmeu ostalih, prisustvovali su Ivan Tepe, potpredsjednik Hrvatskog
sabora i predsjednik HSP-a dr. Ante Starevi, mons. Nedjeljko Pintari, izaslanik kardinala Josipa Bozania, Tedi Lueti, zamjenik
proelnika Ureda za kulturu Grada Zagreba, Esad Prohi, bivi hrvatski veleposlanik u IR Iran, Mirsad Srebrenikovi, predsjednik
SDA Hrvatske i kurra hafiz Aziz ef. Alili, glavni zagrebaki imam. q
Ismet ISAKOVI

10

IZLOBA FOTOGRAFIJA ZAGREBAKA DAMIJA


Izlobu fotografija Zorana Filipovia Zagrebaka damija, u Galeriji PM u prostoru Hrvatskoga drutva likovnih umjetnika (HDLU),
Trg rtava faizma 16, otvorio je dr. sc. Zlatko Hasanbegovi, ministar
kulture RH, koji je napisao i popratni tekst o povijesti hrvatskih muslimana i gradnji Zagrebake damije.

Zlatko Hasanbegovi, Zoran Filipovi i Ivo Banac


100-godinjica nas samo dodatno podsjea na ukorijenjenost
islama i muslimana u hrvatsko kulturno i religijsko tkivo. Povijest
islamske nazonosti u ovih 100 godina podudaralo se sa velikim povijesnim lomovima, gradilo se, ruilo, iznova poinjalo. I samo ovo mjesto na kojem je otvorena ova izloba ukazuje na traumatinu povijest
prolog stoljea. U nekadanjoj damiji otvara se izloba o dananjoj
suvremenoj Zagrebakoj damiji i ovo je uistinu dobra prigoda da se
podsjetimo na sve te injenice, rekao je Hasanbegovi. Istiui znaaj
Filipovieve izlobe koja tematizira Zagrebaku damiju u razliitim
periodima, Hasanbegovi je kazao da ona, osim sjeanja na zvanino
priznanje islama u Hrvatskoj, podsjea na ukorijenjenost islama i muslimana u hrvatsko kulturno, nacionalno i religijsko tkivo. Mislim da
se pojam integracija uope ne moe primjenjivati na hrvatski povijesni i dravni kontekst. Dakle, islam i muslimani nisu integrirani, oni su
sastavni dio hrvatskog drutva i hrvatske drave, kao i svi ostali kranski ili inovjerni sugraani. Mislim da ne trebamo robovati kliejima o integracijskim modelima s kakvima se danas suoavaju zapadna
europska drutva, jer odnos islama i Hrvatske se ni na koji nain ne
moe usporeivati sa odnosom o kojem govorimo u vezi sa razliitim
akulturacijskim, integracijskim i ostalim modelima o kojima se naveliko raspravlja u modernim zapadnoeuropskim drutvima, rekao je
Zlatko Hasanbegovi, ministar kulture RH.
Povjesniar prof. dr. sc. Ivo Banac ukazao je na duboke korijene
islama na europskom prostoru i njegovo irenje u vrijeme Osmanskog
carstva. Susret Hrvata s islamom ide vrlo daleko u prolost, jo u 7.
stoljee, kada su neki od naih predaka imali itekako kontakte s islamom, a i danas su u pojedinim hrvatskim krajevima i prostim okom
vidljivi tragovi nekadanje islamske civilizacije, rekao je Banac. Istaknuo je kako novi priljev muslimana u Hrvatsku iz BiH dolazi nakon
austro-ugarske okupacije 1878. godine, kada muslimani sudjeluju u
integracijskim procesima hrvatske nacije. Podsjetio je da nekoliko povijesnih injenica, meu kojima i da je upravo u prostoru gdje je otvorena Filipovieva izloba, 1944. godine bila otvorena prva zagrebaka
damija. 1948. godine damija je zatvorena, a minareti srueni kao
ideoloki nepoudni simboli prolosti.
Prisutnima se obratio i Zoran Filipovi, autor fotografija. Osim dokumentaristikog i historijskog pristupa izloba Zagrebaka damija
imala je i snanu emotivnu poruku. Naime, autor ju je posvetio ljudima
koji su umrli, a koji su ostavili dubok trag u njegovom ivotu. Prvi je
njegov djed Ivo, za kojeg je rekao kako njegova smrt svjedoi ivot koji
je ivio, jer su svojevremeno na posljednjem njegovom ispraaju na
drugi svijet, kako je rekao Filipovi, kilometarsku kolonu predvodila dva
katolika sveenika, dva pravoslavna svetenika i jedan hoda. Drugi
ovjek kojem posveujem izlobu, koji mi jako nedostaje, jeste Muhamed dralovi, svojedobno voditelj Orijentalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, veliki ovjek, veliki prijatelj. Muhamed me
uveo u svijet islama da ga bolje razumijem, rekao je Zoran Filipovi. q

PREPORODOV JOURNAL 186

BONJACI U HRVATSKOJ

100 GODINA ISLAMA U HRVATSKOJ: KONFERENCIJA MUSLIMANI U EUROPI NASLIJEE I BUDUNOST

iriti poruke suivota, tolerancije


i meusobnog potovanja
U utorak, 26. travnja 2016., u Islamskom centru u Zagrebu odrana je konferencija pod nazivom Muslimani u Europi naslijee
i budunost, koja je organizirana u sklopu programa obiljeavanja
100. obljetnice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama
u Hrvatskoj. Susret muslimanskih lidera Europe okupio je 50-ak
muftija, reisu-l-ulema, predsjednika, ministara i predstavnika vakufa. Meu njima su bili Husein Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske
zajednice u Bosni i Hercegovini, reisu-l-uleme Crne Gore i Makedonije Rifat Fejzi i Sulejman Rexhepi, zatim Mehmet Grmez, predsjednik turske Uprave za vjerske poslove (Islamskog Diyaneta),
Ibrahim bin Abdulaziz bin Zejd, specijalni izaslanik saudijskog kralja
Selmana bin Abdulaziza, kao i Ajetullah Muhammed Ali Et-Teshiri,
specijalni gost iz Irana.
Okupljeni vjerski lideri islamskih zajednica u Europi razgovarali
su o trenutnom stanju europskih muslimana, posebno se osvrui
na budunost islama i muslimana u Europi s obzirom na rastuu
islamofobiju i jaanje radikalnih desniarskih stremljenja.
Usvojena je Zagrebaka deklaracija, zajedniko priopenje uesnika konferencije Muslimani u Europi naslijee i budunost.
Deklaracija se oslanja na univerzalne vrijednosti slobode, ravnopravnosti, ljudskih prava i ljudskog dostojanstva koje islam dijeli sa
pripadnicima drugih vjera i svjetonazora. U Zagrebakoj deklaraciji
se osuuje svaki teroristiki in u svijetu kao zloin koji nema vjere
i koji pogaa svako ljudsko bie i drutvo, te ostavlja nesagledive
posljedice po generacije koje dolaze. Deklaracijom se pozivaju sve
lanice Europske unije da priznaju islam te pomognu irenju tolerancije i dijaloga izmeu vjera i uvjerenja uzimajui hrvatski model
kao primjer europskim zemljama sa manjinskim muslimanskim zajednicama. Izmeu ostalog, Zagrebakom deklaracijom poziva se
na irenje kulture dijaloga, tolerancije i meusobnog potovanja,
umjesto jednostranosti, iskljuivosti, sektake i mezhepske netrpeljivosti. Takoer se pozivaju muslimanska drutva na usvajanje
i primjenu Marakeke deklaracije o pravima vjerskih manjina u muslimanskim drutvima, koja je donesena 27.01.2016., shodno meunarodno prihvaenim obavezama.

TRAVANJ 2016.

Vrhunac zajednikog ivljenja


Potaknuti ovim svakodnevnim krizama, potaknuti velikim rastom islamofobije i antiislamizma, smatrali smo prigodnim organizirati ovakav jedan skup u povodu 100 godina slubenog priznanja
islama u Republici Hrvatskoj. Progovoriti na tu temu i dati odreene smjernice kako najbolje integrirati muslimane u Europi obzirom
da imamo vrlo kvalitetan model u Republici Hrvatskoj, uvodno je
rekao zagrebaki muftija Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata
Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Istaknuo da se u Europi samo Austrija moe pohvaliti tradicijom duljom od ove u Hrvatskoj, ali da je u 20. stoljeu Hrvatska ipak
otila najdalje kada je u pitanju pozicija islama i muslimana. U svom
govoru istaknuo kako je poloaj Islamske zajednice vrhunac zajednikog ivljenja. Mi ovdje govorimo o ivotu, a ne suivotu, rekao je Hasanovi.
Naglasio je kako postignuta iskustva i pravni obrasci mogu posluiti svima u rjeavanju statusnog pitanja i ureenih odnosa vjerske zajednice i drutva. Poruio je kako stojimo pred velikim historijskim izazovom, na koji moramo odgovoriti. Europa u nama
trai partnere kao i nai vjernici, jer se osjeaju bespomono. elim
da iz Zagreba na ovaj veliki jubilej krene inicijativa za iznalaenje
najboljih rjeenja muslimanskog statusnog i svakog drugog pitanja
u Evropi. Priopenje kojim emo zavriti dananji skup trebalo bi
posluiti kao platforma mnogim europskim parlamentima u rjeavanju muslimanskog pitanja, koji je dalekovidno Hrvatski sabor jo
prije 100 godina rijeio, zakljuio je Aziz ef. Hasanovi, muftija i
predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Islam je sastavni dio hrvatskog kulturnog ivota


Konferenciju Muslimani u Europi naslijee i budunost
slubeno je otvorio Miro Kova, ministar vanjskih i europskih poslova RH, koji je istaknuo kako 100-godinjica ima iznimnu snagu i
simboliku posebno u historijskim okolnostima u kojima se nalaze

11

BONJACI U HRVATSKOJ
Hrvatska, Europa, ali i svijet. Za Republiku Hrvatsku autohtoni
islam je ne samo vjera, ve i kulturno-civilizacijska batina koja u
naoj zemlji ima osiguran prostor djelovanja, rekao je Kova. Spomenuta vana, okrugla i povijesna obljetnica kojom se obiljeava
donoenje zakona u Hrvatskom saboru 27. travnja 1916. o priznavanju ravnopravnosti islama s ostalim religijama, ima iznimnu
snagu i simboliku, posebno u historijskim okolnostima u kojima se
nalazi Hrvatska, Europa i svijet, rekao je Kova.
Hrvatska i islamska zajednica gradile su svoj odnos stoljeima.
Dodiri s islamskim svijetom lee u samom korijenu postojanja nas
Hrvata u ovom dijelu Europe, naglasio je ef hrvatske diplomacije
i dodao da je taj odnos postavljen na prave temelje odlukom Sabora 1916. Upravo tu odluku Hrvatskog sabora i njezino prakticiranje danas obiljeavamo, istaknuo je Kova.
Po njegovim rijeima, taj je odnos prerastao u model ureenja
odnosa s islamskim zajednicama: Takav odnos kakav mi u Hrvatskoj imamo i u tretmanu i u javnim glasilima ne postoji niti u zapadnoj Europi. Hrvatska na to mora biti ponosna. Hrvatska se kao
preteito katolika zemlja, ocijenio je ministar, otvarala, primala i
samopotvrivala kroz prihvaanje drugih konfesija. Budui da
mnogo putujem po svijetu, usudim se rei kako Hrvatska s Islamskom zajednicom u RH ima model suradnje kakvog nema nigdje u
Zapadnoj Europi. Taj odnos smo gradili mukotrpno i moramo ga
uvati i svakodnevno zalijevati poput cvijea. Pritom moramo biti
ponosni i iriti na model suradnje prema zemljama jugoistone
Europe, izjavio je ministar Kova.
Istaknuo je kako saradnja, tolerancija i izgradnja zajednike budunosti moe uspjeti samo ako su u nju ukljueni svi relevantni
faktori u drutvu. Taj odnos je postavljen na prave temelje odlukom Hrvatskog sabora 1916. godine, kada je slubeno priznao islamu status religije i time ga izravnao sa svim do tada religijskim grupama i zajednicama: katolikom i idovskom.
Ministar Kova je rekao kako postoje brojni pokazatelji da je odnos
s Islamskom zajednicom vrlo kvalitetan i pozitivan, pri emu je naveo
da je prepoznat uspjean primjer upuivanja hrvatskih vojnika, vojnikinja i ostalih djelatnika na rad u muslimanske zemlje, koji se dobro prilagoavaju posebnostima drutva u koje odlaze. To je mogue jer je

islam sastavni dio hrvatskog kulturnog ivota, rekao je ministar Kova. Taj duh tolerancije, nastavio je Kova, moramo iriti prema naim
jugoistonim susjedima, da budemo vrlo aktivni, konstruktivni u susjednoj BiH, gdje je vrlo vaan odnos izmeu Bonjaka, Hrvata i Srba,
ali i junije, gdje isto tako imamo brojnu islamsku zajednicu.

Kao drava pruamo ruku prijateljstva islamu i


islam je prua natrag
Ante prlje, ministar pravosua RH i predsjednik Komisije za
odnose s vjerskim zajednicama, rekao je kako je Hrvatska ponosna
to ima ovakvu Islamsku zajednicu, koja je dio njene drave. Prema
njegovim rijeima, malo je drava koje se mogu pohvaliti ovako
kvalitetnom saradnjom drave i Islamske zajednice: Odnosi Republike Hrvatske i Islamske zajednice su odlino. Kad bih ih ocjenjivao
ocjenom od jedan do pet, dao bih pet plus. Ministar prlje je naglasio da e Islamska zajednica u Hrvatskoj uvijek imati partnera u
dravi. Kao drava pruamo ruku prijateljstva islamu i islam je prua natrag, istaknuo je prlje. Rekao je kako na islam u Hrvatskoj
gledaju kao na konstruktivan element, a nikada ono to se eli prikazati u drugim dravama, kao destruktivan element.
Treba naglasiti kako su meusobni odnosi izmeu hrvatske drave i Islamske zajednice ureeni sporazumom iz 2002. godine,
kojim se jame sva vjerska prava, od financijske potpore, ukljuujui plae imamima, vjerouiteljicama i vjerouiteljima, zatim osnivanja odgojnih i obrazovnih ustanova, odravanja islamskog vjeronauka u kolama do duebrinitva u vojsci, policiji i kaznionicama.
Mi u Zagrebu smo rjeenje, a ne problem. Neka iz Europe dou vidjeti to je rjeenje, kratko je izjavio zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi.

Mrnja prema drugima mora nestati


Meu uzvanicima i sudionicima bio je i Mehmet Grmez, predsjednik Islamskog Diyaneta iz Turske, koji se zahvalio Hrvatskoj to
u ovim tekim danima obiljeava 100. obljetnicu priznanja islama. Dolazim iz jedne zemlje koja je i ekonomski i geografski veli-

Sudionici konferencije Muslimani u Europi naslijee i budunost

12

PREPORODOV JOURNAL 186

BONJACI U HRVATSKOJ
ka i u kojoj ive i nemuslimani, pripadnici raznih religija. Smatram
da Hrvatskoj, koja je manja zemlja od Turske, daje veliinu to to
ima puno razumijevanja prema drugim religijama, rekao je Grmez. Ocijenio je da je ovaj skup iznimno vaan, pogotovo s obzirom
na to, istaknuo je, to u Europi i svijetu danas vlada islamofobija.
Podsjetio je da je Austrija bila prva zemlja u Evropi koja je zvanino priznala islam, a 2002. i obiljeila 100-godinjicu. Grmez je
takoer prisustvovao tom dogaaju. Naalost, moram rei da u
Austriji nisam vidio neki napredak od 2002. godine, a to nam je
svima velika elja. Naravno, naa dunost je da kroz suivot, toleranciju i susret svih kultura od istoka do zapada, nastavimo ivjeti
u suradnji i da vidimo napredak za sve. Europa se isto mora vratiti
ljudskim vrijednostima i vrijednostima koje je postavila. A muslimanska zajednica svojim vjernicima mora usaditi vie mira i da nestane mrnje prema drugima, rekao je Mehmet Grmez.

Uiniti muslimane vidljivima


Na konferenciji je sudjelovao i Husein ef. Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH. Uvodno je naglasio kako se nalazimo
u specifinom vremenu koje karakterizira pozicioniranje islama i
muslimana kao graana u dravama u kojima ive. Ovo danas to
se deava u Hrvatskoj, 100 godina od priznanja islama, jedna je
vrlo vana poruka samoj Europi, imajui u vidu da se Europa nalazi
licem u lice s velikom migracijom iz islamskog svijeta. Hrvatska je
imala, da tako kaemo, to iskustvo s muslimanima, ali moram kazati i sa Bonjacima na svom prostoru, ali je jako ispravno razumjela
sutinu muslimanskog bia i donijela zakon kojim je omoguila svojim graanima da oni, kao i drugi, uivaju svoja prava i da imaju
pravo da grade svoje objekte, da se organiziraju u Islamskoj zajednici i na taj nain relaksirala odnose, rekao je Kavazovi.
Komentirajui aktualnu situaciju i odnose izmeu europskih drava i drutava te tamonjih muslimanskih zajednica, Kavazovi je
naglasio kako je iznimno vano da muslimani u Europi postanu vidljivi. Kad to kaem onda smatram da nije dobro da muslimani u Europi ne mogu imati svoje damije s minaretima, uenje ezana...To ih na
neki nain ini vidljivim i mislim da bi to u mnogo emu relaksiralo i
te odnose i neke strahove prema muslimanima. Muslimani nisu ni
bolji, ni gori nego to su ostali. Muslimani su ljudi imaju svoju kulturu, svoju tradiciju i ele se osjeati, ali isto, a to se pokazalo kod
muslimana u Hrvatskoj i drugim balkanskim zemljama, da su pokazali kroz povijest da oni grade svoje zajednice na civilizacijskim normama, europskim vrijednostima i to najbolje pokazuje da je to mogue
napraviti. Hrvatska je dobar primjer, rekao je Kavazovi.
Osvrnuo se pritom i na vanost meukonfesionalnog dijaloga,
kako u zemljama regije, tako i u Europi. Smatra da bi taj dijalog
mogao biti i bolji. Pogotovo veliku odgovornost imaju tri vjerske
zajednice dvije crkve, Katolika i Pravoslavna i Islamska zajednica, na prostorima Balkana pa i Europe. Mogli bi biti bolji odnosi
pogotovo izmeu Islamske zajednice i Pravoslavne crkve. Nisu zadovoljavajui. Ne znam kakvi su bilateralni odnosi izmeu Katolike i Pravoslavne crkve, ali vjerujem da se svi trebamo potruditi, ako
smo vjernici, ako aljemo nadu ljudima, da ne moemo jedne iskljuivati iz te nade, a drugima traiti posebnost u tome svemu.
Smatramo da svi trebamo ukljuiti sve i podjednako gledati na
sve, naglasio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazovi. Zakljuio je kako postoji prolost koja nije bila laka, no da nije civilizacijski, a ni u
skladu s europskim vrijednostima, da se jedne smatra svecima i
muenicima, dok se na druge gleda posve drugaije. q
Ismet ISAKOVI

TRAVANJ 2016.

ZAGREBAKA DEKLARACIJA
U povodu 100. godinjice slubenog priznanja islama kao ravnopravne religije u Republici Hrvatskoj, u Islamskom centru u Zagrebu,
26. travnja 2016. godine, odrana je konferencija Muslimani u Europi
naslijee i budunost. Nakon jednodnevne konferencije okupljeni
vjerski lideri islamskih zajednica u Europi, politiki predstavnici u Hrvatskoj, vjerski velikodostojnici iz muslimanskog svijeta su:
- polazei od injenice da je Europa vjekovima zajedniki dom tri
nebeske religije,
- da je kroz svoju povijest prolazila kroz razliite periode suivota
i tolerancije, ali i izazove najteih svjetskih kriza,
- oslanjajui se na univerzalne vrijednosti slobode, ravnopravnosti, ljudskih prava i ljudskog dostojanstva koje islam dijeli sa pripadnicima drugih vjera i svjetonazora,
- uvaavajui injenicu da danas u Europi ive autohtoni muslimani Europljani kao i oni koji su svoj dom nali u okriljima europskih drava koje doivljavaju svojim domovinama,
- priznajui i potvrujui ideju kolektivne sigurnosti kao europsko
politiko i drutveno naslijee,
- izraavajui potrebu za evropskim modelom organiziranja muslimana,
- prihvaajui injenicu da su neki neodgovorni i zlonamjerni ljudi
koji sebe predstavljaju pripadnicima i ekskluzivnim tumaima islama
teko uzurpirali i kidnapirali uenja i naela islama o ljudskom dostojanstvu, suivotu i suradnji nasilno ih zamjenjujui terorom i zloinakim ideologijama,
- svjesni sve izraenije opasnosti od islamofobije i jaanja radikalnih desniarskih stremljenja,
- odajui priznanje hrvatskoj dravi koja je svojim priznavanjem
islama prije 100 godina ime ga je uinila ravnopravnim sa ostalim
religijama i kontinuiranim nastojanjima za unaprjeenjem dobrih odnosa razvila uzorit model za organiziranje i odnos sa dravama s muslimanskim manjinskim zajednicama,
donijeli
ZAGREBAKU DEKLARACIJU
1. Osuujemo svaki teroristiki in u svijetu kao zloin koji nema
vjere i koji pogaa svako ljudsko bie i drutvo, te ostavlja nesagledive
posljedice po generacije koje dolaze.
2. Pozivamo sve lanice Europske unije da priznaju islam te pomognu irenju tolerancije i dijaloga izmeu vjera i uvjerenja uzimajui
hrvatski model kao primjer europskim zemljama sa manjinskim muslimanskim zajednicama.
3. Pozivamo na irenje kulture dijaloga, tolerancije i meusobnog
potovanja na svim nivoima europskog drutva.
4. Pozivamo da se pone primjenjivati inicijativa uvara Dvaju Harema rahmetli kralja Abdullaha bin Abdulaziza da se islamofobija kriminalizira shodno odluci Ujedinjenih nacija od 11. travnja 2011. godine, broj 65/224.
5. Traimo od muslimanskih zajednica i njihovih predvodnika u Europi da se intenzivnije ukljue u preuzimanju odgovornosti i potivanju
europskih standarda ivota punopravnih graana europskih drutava.
6. Pozivamo imame i hatibe da svoje govore, vazove i obraanja
usklade s potrebama vremena i prostora kako bi njihove poruke bile
razumljive u sadanjosti i okrenute budunosti.
7. Pozivamo sve muftije, imame i vjerske misionare u Europi da u
svom tumaenju vjerskih propisa na autentian nain pribliavaju vrijednosti islama vremenu i prostoru u kojemu muslimani Europe ive i djeluju.
8. Poseban apel upuujemo imamima i odgajateljima da uine sve
kako bi mlade narataje zatitili od ekstremizma, irenja mrnje i netrpeljivosti prema drugima i drugaijima.
9. Pozivamo muslimane da se aktiviraju na promociji damija i
mesdida kao centara iz kojih e se iriti poruke suivota, tolerancije i
meusobnog potovanja, a ne poruke jednostranosti, iskljuivosti,
sektake i mezhepske netrpeljivosti.
10. Pozivamo muslimanska drutva na usvajanje i primjenu Marakeke deklaracije o pravima vjerskih manjina u muslimanskim drutvima, koja je donesena 27. sijenja 2016. godine, shodno meunarodno
prihvaenim obvezama. q
Zagreb, 26. travanj 2016.

13

BONJACI U HRVATSKOJ

100 GODINA ISLAMA U HRVATSKOJ: SVEANA SJEDNICA HRVATSKOG SABORA

Meuvjersko uvaavanje
preduvjet ivota u miru i stabilnosti
U srijedu, 27. travnja 2016., u Hrvatskom saboru odrana je sveanost obiljeavanja 100. obljetnice pravnog i institucionaliziranog
islama u Hrvatskoj. Sveana sjednica odrana je u spomen na saborsku sjednicu odranu prije tono 100 godina, 27. travnja 1916., na
kojoj je islam u Hrvatskoj proglaen ravnopravnom religijom.

Hrvatski model promiemo ostalim zemljama


Dravnim dunosnicima i uglednicima uvodno se obratio Aziz
ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u
Hrvatskoj. Prisjetio se kako su saborski zastupnici prije 100 godina
jednoglasno proglasili islam jednakopravnim, to je postavilo temelj za razvoj Islamske zajednice u Hrvatskoj. Prisjetio se i ubistva
muftije Ismeta Muftia u proljee 1948. kojemu se ne zna za grob
ni danas, te ruenja minareta na Staroj damiji u Zagrebu.
Gradei svoju infrastrukturu i vlastitu organizaciju kroz jedinstvenu Islamsku zajednicu u BiH, Islamska je zajednica gradila istovremeno i dobre odnose s drugim vjerskim zajednicama i drutvom
u cjelini", rekao je Hasanovi. Izrazio je ponos to su Islamska zajednica i Hrvatska postigle vrhunac ureenih i dobrih odnosa na svim
razinama te ih promiu kao jedinstveni model drugim zemljama, koje naalost imaju odreene probleme sa svojim zajednicama.
Postigli smo vrhunac u dobroj suradnji s drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj i primjer smo za to drugim zemljama u kojima postoje problemi tijekom integracije u drutvo. Vidljiva je zatvorenost pojedinih zemalja u pozitivnoj integraciji muslimana, ali i
svojevrstan strah i nespremnost muslimanskih zajednica da se adekvatno integriraju u drutvo. Islamska zajednica u Hrvatskoj potie
zemlje Istoka i Zapada na otvorenost i ohrabruje manjinske vjerske
zajednice u spremnosti na istinski dijalog i iznalaenje najboljih rjeenja. Ohrabreni naim iskustvima elimo ih podijeliti s drugima.
Hrvatski model promiemo ostalim zemljama koje se suoavaju sa
problemom integracije muslimana u drutvo, poruio je muftija
Hasanovi.
Naglasio je kako je Islamska zajednica kroz proteklih 100 godina
uvijek imala pozitivnu i konstruktivnu ulogu u drutvu. Islamska je
zajednica zadnjih 100 godina imala dobru ulogu u drutvu, a svi smo
obvezani graditi drutvo svih graana, bez obzira na vjeru. I 1.180
muslimana poginulih u Domovinskom ratu obvezuje nas da gradimo
drutvo po mjeri svih njezinih graana, bez obzira na vjeru, naciju,
boju koe ili bilo koju drugu odrednicu, rekao je Aziz ef. Hasanovi,
predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Hrvatski muslimani dio su modernog hrvatskog


drutva
Tihomir Orekovi, predsjednik Vlade RH, uvodno je podsjetio
da je Hrvatska, nakon Austrije, druga europska zemlja koja je priznala islam kao slubenu religiju. Kroz to vrijeme odnosi drave i
islama bili su izloeni izazovima, ali od 1916. taj odnos gradimo na

14

Sveana sjednica Hrvatskog sabora

PREPORODOV JOURNAL 186

BONJACI U HRVATSKOJ
novim osnovama. Hrvatska je druga europska zemlja koja je priznala islam kao slubenu religiju, i to samo etiri godine nakon Austrije koja je to uinila 1912. godine, rekao je Orekovi.
Premijer Orekovi je naglasio kako odnos drave prema Islamskoj zajednici u Hrvatskoj moe biti model mnogim drugim zemljama. Govorimo o aktivnoj zajednici koja je ustala u obranu svoje
domovine i koja joj i danas daje vaan doprinos u svim sferama ivota. Hrvatski muslimani dio su modernog hrvatskog drutva i na
to smo ponosni. Republika Hrvatska i Islamska zajednica mogu biti
ponosne na ono to je zajednikim radom izgraeno kroz ovih 100
godina. Mi danas imamo iskustvo zajednikog ivota i ureenja odnosa izmeu Islamske zajednice koje moe biti model za mnoge
zemlje u Europi i ire, rekao je premijer Tihomir Orekovi, naglasivi kako u Hrvatskoj nije rije samo o Ustavom zajamenim pravima, nego o aktivnoj zajednici koja je ustala i u obranu svoje domovine.

Islam je religija mira


eljko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora, naglasio je kako
se zakon, kojeg je Sabor Kraljevine Hrvatske i Slavonije usvojio 27.
travnja 1916. pokazao mudrom i dalekosenom odlukom. Znaenje te odluke naroito cijenimo u dananjem turbulentnom svijetu
ratova koje jedna instrumentalizirana manjina vodi toboe u ime
islama nanosei time, naalost, neizmjernu tetu upravo samim
muslimanima, ali i globalnom miru i razvoju ovjeanstva. Jer islam
je religija mira, rekao je Reiner, citirajui pritom kur'anske ajete
koji govore o miru i nenasilju. U ratovima koje oni izazivaju trpimo
svi podjednako, neovisno o vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj pripadnosti ili politikim uvjerenjima jer se ratovi u globalnom svijetu ne
vode na ogranienom teritoriju kao nekad u povijesti, ve se teroristikim akcijama prenose izvan podruja direktno zahvaenih ratom i preskau s jednog kontinenta na drugi. Terorizam ne bira rtve i od njega jednako stradavaju i muslimani, i krani, i idovi, i
ateisti, naglasio je akademik Reiner.
Rekao je kako je Hrvatska ve stoljeima domovina trima najveim svjetskim monoteistikim religijama kranstvu, judaizmu i
islamu. Meuvjersko uvaavanje te pravo svake osobe da slobodno
ispovijeda vjeru, kao i njezina obveza da to isto pravo ne ometa pripadnicima drugih vjeroispovijesti, na ovim su prostorima oduvijek
bili preduvjet ivota u miru i stabilnosti. Tim vie to su se na podruju jugoistoka Europe stalno prelamali interesi velikih politikih sila,
pri emu je svako koritenje vjere u ideoloke svrhe bilo uzrokom
sukoba, pa i ratova, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora.
Progovorio je i o utjecaju islama u Hrvatskoj, te velikom doprinosu Islamske zajednice u obogaenju Hrvatske. Muslimani u Hrvatskoj ve stoljeima sudjeluju u gospodarskom, znanstvenom,
politikom, kulturnom i sportskom ivotu, inei Hrvatsku boljom i
naprednijom, rekao je Reiner.
Posebno se zahvalio vjerskim voama u Hrvatskoj koji su se
uvijek suprotstavljali, rekao je, ekstremizmu i fundamentalizmu.
Pravo na razliitost i prihvaanje razliitosti jedan je od osnovnih
postulata demokracije. Suprotstavljajui se svakom zlu koje bi naruilo dobre odnose izmeu muslimana i ostalih graana Hrvatske
pokazujete vlastitim primjerom da je ivot bez predrasuda mogu i
nadasve vrijedan ivljenja, ali i uvate mir i stabilnost cijele Hrvatske. Ve punih 100 godina s islamskom zajednicom u Hrvatskoj dijelimo dobro i zlo, veselimo se i tugujemo, slavimo i uzajamno estitamo vjerske blagdane. Sve to kao i iskrena solidarnost koju su
graani Hrvatske iskazali do sada tijekom migrantske krize prua
mi nadu da emo jednako uspjeni biti u prihvatu buduih izbjegli-

TRAVANJ 2016.

ca i imigranata iz Sirije i omoguiti im integraciju u hrvatsko drutvo, te time dodatno uvrstiti mostove povjerenja s pripadnicima
islamske vjeroispovijesti, rekao je akademik eljko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora.

Svima nam je isti cilj uiniti drutvo i svijet bolji


Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednica RH, rekla je da je odluka o
priznanju islama imala svoj povijesni kontekst, ali to je jo vanije,
ima vanu ulogu u hrvatskom drutvu. Odluka Sabora donesena prije 100 godina znaajna je za budunost hrvatskog drutva jer je pokazala demokratsku zrelost i slobodarsku svijest onoga doba.
Naglasila je i injenicu da su muslimani vana sastavnica hrvatskog drutvenog ivota. Iz narataja u narataj muslimani u Hrvatskoj iskazivali su se radom i djelovanjem na mnogim poljima, kao
odgovorni dionici razvoja i napretka, nerijetko cijenjeni zbog svoje
marljivosti i radnih vrlina, rekla je Grabar Kitarovi.
Istaknula je doprinos i sugraana islamske vjere u Domovinskom ratu, od kojih su mnogi poloili ivot za slobodu Hrvatske.
Danas se nedvojbeno moemo sloiti da u samostalnoj, demokratskoj Republici Hrvatskoj vjerski kulturni i prosvjetni ivot muslimana predstavlja dragocjen doprinos dinaminoj pluralnosti naeg
drutva. Danas se moemo sloiti da vjerski, kulturni i prosvjetni
ivot muslimana predstavlja doprinos dinaminosti i pluralnosti naeg drutva. Zasluuju priznanje kao ljudi dobre volje, odgovorni
promicatelji dijaloga i suradnje, humanosti i opega dobra. Razliiti
po mnogoemu, svima nam je isti cilj uiniti drutvo i svijet bolji,
poruila je hrvatska predsjednica.
U Islamskoj zajednici i brojnim vjernicima muslimanima u Hrvatskoj, dodala je, jo od poetka mandata nalazi sugovornike i suradnike. Vani su nam zakoni i ugovori, sve ono to uva ljudska
prava i vjerske slobode, no jo je vanije graditi dobre ljudske odnose, graditi ivotno, a ne deklarativno zajednitvo i istinski zdravo
drutvo, a to inimo potovanjem svake vjerske zajednice, rekla je
hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi.

Sadraji, vrijednosti i standardi koji bi trebali biti


poticajni za mnoge druge zemlje
Husein ef. Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH,
uvodno je naglasio kako slubeno priznanje islama u Hrvatskom
saboru 1916. godine ima viestruko povijesno znaenje. in institucionalnog priznanja islama u Hrvatskom saboru prije 100 godina
znaio je poetak jednog novog vremena u kojem se muslimane u
njihovoj viestoljetnoj ukorijenjenosti u hrvatskom etnikom prostoru sve vie doivljava kao sunarodnjake i punopravne sudionike
hrvatskog drutva i u kojem muslimani Hrvatsku doivljavaju kao
svoju domovinu u kojoj punovano ele i mogu izraziti u isto vrijeme i svoj islamski i svoj evropski identitet. Takvo povijesno znaenje priznanja pravnog i institucionalnog poloaja islama i muslimana u Hrvatskoj svjedoi proteklih 100 godina. Na jednoj strani, muslimanski graani Hrvatske u proteklih 100 godina su dali prepoznatljiv i znaajan doprinos hrvatskom znanstvenom, obrazovnom,
knjievnom, umjetnikom, kulturnom, sportskom i drutvenom ivotu u cjelini. Na drugoj strani, Islamska zajednica u Hrvatskoj ve
je desetljeima meu najbolje organiziranim i najuspjenijim dijelovima nae Islamske zajednice, rekao je Kavazovi.
Prisjetio se otvorenja Zagrebake damije 1987. godine, dogaaja koji je za cijelu nau Islamsku zajednicu, za sve njene pripadnike znaio mnogo vie od otvorenja jednog prelijepog vjerskog
objekta. Bio je to, danas na to valja podsjetiti, dogaaj koji je

15

BONJACI U HRVATSKOJ
nama muslimanima nakon mnogih iskuenja kroz koja smo prolazili u vrijeme jugoslavenskog komunistikog reima, iako pomalo paradoksalno, ponajvie u Bosni i Hercegovini, gotovo prekretniki
osnaio samopouzdanje, ulio nadu i usmjerio pogled prema budunosti. in sveanog otvorenja Zagrebake damije dogodio se pred
ozarenim licima do tada najveeg muslimanskog skupa na prostorima na kojima je tada djelovala naa Islamska zajednica, ali, mi to
ne zaboravljamo, i u ozraju iskonskog gostoprimstva grada Zagreba i hrvatskih graana. Da je in priznanja islama u Hrvatskom saboru prije 100 godina imao veliki povijesni znaaj potvruje i vrijeme u kojem se Hrvatska bori za svoju neovisnost, Domovinski rat,
poratne godine, kao to to Republika Hrvatska kao lanica EU i njeno drutvo potvruju i danas kada na ovakav nain obiljeavamo
ovu godinjicu. Mi nikada neemo zaboraviti s koliko solidarnosti je
Hrvatska primila i zbrinjavala izbjegle i protjerane u toku agresije
na Bosnu i Hercegovinu. Mi smo isto tako ponosni da su muslimanski graani Hrvatske u razmjerno velikom broju sudjelovali u Domovinskom ratu za osloboenje Hrvatske, rekao je Kavazovi.
Istaknuo je zadovoljstvo s pravima i poloajem muslimana i
Islamske zajednice u Hrvatskoj. Autonomija Islamske zajednice,
njena organiziranost i potpora koju radu i djelovanju Islamske zajednice prua Republika Hrvatska, ugled i povjerenje koje muslimanski graani Hrvatske uivaju u hrvatskom drutvu, rezultati
koje postiu na svim podrujima drutvenog ivota to su sadraji,
vrijednosti i standardi koji bi trebali biti poticajni za mnoge druge
zemlje u regiji i u Evropi, rekao je Kavazovi.
Naglasio je kako 100 godina od institucionalnog priznanja islama u Hrvatskoj, u duhovno-povijesnom, politiko-pravnom i kulturno-civilizacijskom smislu predstavlja vjerodostojan i referentan
povod i razlog da se odgovorno i u meusobnom povjerenju promilja o budunosti muslimansko-kranskih odnosa u Europi, na
budunost muslimanskih graana i zajednica u Europi, kao i na izazove pred kojima se nalaze i muslimani i pluralna Europa.
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazovi izrazio je nadu da e Evropa
svoju budunost graditi i na povijesnim temeljima muslimanskog
kulturnog i civilizacijskog doprinosa njenom pluralnom identitetu,
kao i da e muslimani svoju budunost u Evropi graditi na temeljima
svoje privrenosti univerzalnim islamskim duhovnim vrijednostima u
kojima mogu i moraju iznalaziti duhovna i kulturno-povijesna uporita za dobroinstvo, suivot, dijalog, mir i lojalnost demokratskim,
pravnim i politikim vrijednostima zemalja u kojima ive.

POTPISAN ANEKS I. UGOVORA CENTAR ZA


CERTIFICIRANJE HALAL KVALITETE
U etvrtak, 21. travnja 2016., dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, muftija i
predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, potpisao je
Aneks I. Ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i Islamske zajednice u Hrvatskoj o pitanjima od zajednikog interesa (NN broj 196/03. i
86/14. ispravak), koji je danom potpisivanja stupio na snagu. Inae,
Vlada Republike Hrvatske na elu s premijerom Tihomirom Orekoviem, na 13. sjednici odranoj 5. travnja 2016., donijela je zakljuak
kojim se prihvaa Nacrt aneksa I. navedenog Ugovora, i to u tekstu
koji je dostavio Ured Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, na
ijem je elu ravnatelj ime Jeri.

Premijer Tihomir Orekovi i zagrebaki muftija Aziz Hasanovi


Vlada Republike Hrvatske i Islamska zajednica u Hrvatskoj sporazumno su dopunile Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Islamske zajednice u Hrvatskoj o pitanjima od zajednikog interesa na nain da se iza lanka 7. dodaje lanak 7.a, koji glasi:
Islamska zajednica u Hrvatskoj, u cilju zadovoljenja vjernika
islamske vjeroispovijesti na izbor prehrane u skladu s vjerskim potrebama (halal) osnovala je Centar za certificiranje halal kvalitete, kao
organizacijski oblik vjerske zajednice.
Centar za certificiranje halal kvalitete je jedini organizacijski oblik
Islamske zajednice u Hrvatskoj koji je ovlaten tumaiti pojam halal
(rije halal kao vjerski termin), pruati uslugu certificiranja halal usluga i proizvoda, izdavati halal certifikate, kao i vriti nadzor nad certificiranim proizvodima i uslugama na podruju Republike Hrvatske.

Priznanja i povelje
Na sveanoj sjednici Hrvatskog sabora dodijeljena su i brojna
priznanja osobama posebno zaslunim za doprinos razvoju i promicanju misije Islamske zajednice u Hrvatskoj, meureligijskog dijaloga i zatiti vjerskih sloboda i prava.
Priznanja za izniman doprinos na planu suradnje, razvoja, jaanja
raznolikosti, vjerskog i kulturnog identiteta, kako muslimana tako i
pripadnika svih drugih religija u Republici Hrvatskoj dobili su: Ured
predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Vlada Republike
Hrvatske, Ministarstvo vakufa Kraljevine Saudijske Arabije, Diyanet
Republike Turske, Rijaset Islamske zajednice u BiH, novinar HTV-a
Augustin Bai i gradonaelnici Zagreba, Rijeke i Dubrovnika.
Posebnu Povelju utemeljitelja Zajednice dobili su umirovljeni
zagrebaki muftija evko ef. Omerbai, zatim Ahmed Ikanovi i posthumno Muhamed Tokali, te Hammad bin Halifa Al-Thani, emir
Katara i ejh Sultan bin Muhame El-Qasimi, emir Emirata ara. q
Ismet ISAKOVI

16

Premijer Tihomir Orekovi na sveanoj sjednici Hrvatskog sabora


S obzirom da je 'halal' vjerski termin koji proizlazi iz vjere, da je s
vjerom neupitno povezani i da spada u domenu temelja vjere i misijskog djelovanja Islamske zajednice, pokrenuli smo inicijativu za dopunom predmetnog Ugovora. Jedino vjerski autoritet nadlene islamske
zajednice ima pravo tumaiti pojam 'halal', u ovom sluaju Islamska
zajednica u Hrvatskoj. Vrijedi napomenuti da je krajnji cilj nae inicijative osigurati ispravno tumaenje vjere u ovom polju kao i jaati hrvatsko gospodarstvo na najveem rastuem halal tritu. Ovim Aneksom Ugovora podiemo standard, uvamo steene vrijednosti i
ispravnost vjerskog nauka lienog skrivenih zlouporaba, te se otvaramo prema slinim svjetskim organizacijama, pie na web stranici
Islamske zajednice u Hrvatskoj. q

PREPORODOV JOURNAL 186

BONJACI U HRVATSKOJ

100 GODINA ISLAMA U HRVATSKOJ: SVEANA AKADEMIJA U HRVATSKOM NARODNOM KAZALITU U ZAGREBU

Ne govorimo o suivotu, ve
ivimo ivot
U srijedu, 27. travnja 2016., u Hrvatskom narodnom kazalitu u
Zagrebu odrana je sveana akademija, zavrna sveanost obiljeavanja 100. obljetnice pravnog i institucionaliziranog islama u Hrvatskoj. Na sveanosti meu 700 uzvanika, pored predstavnika Islamske zajednice u Hrvatskoj, bili su prisutni brojni gosti iz Hrvatske i
inozemstva, meu kojima i predsjednik Republike Turske Recep
Tayyip Erdoan, predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske (Diyanet) Mehmet Grmez, lanovi Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi i
Dragan ovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazovi, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednik
Hrvatskog sabora eljko Reiner, predsjednik Vlade RH Tihomir Orekovi, zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi, zatim predstavnici
Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Osim obraanja uzvanika, sveanost su svojim nastupom uveliali
Zagrebaka filharmonija, grupa Mavi Kan i Mjeoviti zbor Islamske
gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia iz Zagreba. Sveanu akademiju su vodili Sanja Doleal i Zijad Grai, uz direktan prijenos Hrvatske televizije.

U Hrvatskoj postignut vrhunac u ureenosti


odnosa na svima razinama
Bila je to dalekovidna jednoglasna odluka tadanjeg Hrvatskog
sabora kojoj se danas divimo i iju dalekovidnost proslavljamo. Ta
odluka bila je presudna u nesmetanom razvijanju islama i muslimana koji su se organizirali u Islamsku zajednicu, koja je danas stabilna i prepoznatljiva po svom djelovanju, rekao je Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj
na poetku sveanosti u zagrebakom HNK.
Istaknuo je kako je Islamska zajednica prola mnoge uspone i
padove, politike sustave i ratove, ali je opstala i ostala vjerna
islamskom nauku i promicanju univerzalnih vrijednosti. Tijekom
100 godina svog egzistiranja uvijek je bila konstruktivni i afirmativni imbenik ovog drutva, to se pokazalo i u Domovinskom ratu u

kojem je, branei univerzalne vrijednosti, 1.180 muslimana dalo


ivote kako bi mi danas, zadueni njihovim ivotima, nastavili graditi drutvo po mjeri svih njezinih graana, bez obzira na naciju,
vjeru, spol i rasu, rekao je Hasanovi.
Dodao je da su 2002. godine hrvatska vlada i Meihat Islamske
zajednice u Hrvatskoj potpisali Ugovor od zajednikog interesa.
Danas smo postigli vrhunac odnosa koje promiemo kao primjer
svima koji, naalost, imaju probleme u svojim zajednicama. Mi ne
govorimo o suivotu, ve ivimo ivot. ao nam je to takav ureeni odnose s manjinskim zajednicama nemaju i drugi, rekao je zagrebaki muftija. Naglasio je kako Islamska zajednica u Hrvatskoj
podstie vjerske zajednice irom svijeta da promoviraju sline odnose jer, kako je rekao narodi svoju zrelost pokazuju odnosom
naspram manjinskim zajednicama Republika Hrvatska je najbolji
primjer tih odnosa.
Muftija Hasanovi je istaknuo odline odnose s drugim vjerskim
zajednicama, posebno s veinskom Katolikom crkvom, za to se zahvalio kardinalu Josipu Bozaniu. Uputio je zahvalu sadanjima i dosadanjim hrvatskim predsjednicima Franji Tumanu, Stjepanu
Mesiu, Ivi Josipoviu i Kolindi Grabar Kitarovi, Hrvatskom saboru i
svim dosadanjim Vladama RH za razumijevanje koje su imali za
Islamsku zajednicu u Hrvatskoj i njezino nesmetano funkcioniranje.
Posebno se zahvalio turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoanu
to se odazvao pozivu da prisustvuje proslavi znaajne obljetnice.

Iznalaziti duhovna i kulturno-povijesna uporita za


dobroinstvo, suivot, dijalog, mir
Husein ef. Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH,
rekao je da muslimani doivljavaju Hrvatsku kao svoju domovinu u
kojoj mogu izraziti svoj muslimanski europski identitet. Autonomija Islamske zajednice, njena organiziranost i potpora koju radu i
djelovanju Islamske zajednice prua Republika Hrvatska, ugled i

Sveana akademija u zagrebakom HNK

TRAVANJ 2016.

17

BONJACI U HRVATSKOJ
povjerenje koje muslimanski graani Hrvatske uivaju u hrvatskom
drutvu, rezultati koje postiu na svim podrujima drutvenog ivota to su sadraji, vrijednosti i standardi koji bi trebali biti poticajni
za mnoge druge zemlje u regiji i u Evropi, rekao je Kavazovi.
Ocijenio je da prava i poloaj muslimana u Hrvatskoj mogu posluiti kao uzor drugim zemljama Europe. Oni su vjerodostojan
temelj da odgovorno i s meusobnim povjerenjem promiljamo
odnos muslimana i ostalih vjerskih zajednica te izazove pred kojima stoje muslimani i pluralna Evropa, rekao je Kavazovi.
Istaknuo je kako 100-godinjica u duhovno-povijesnom, u politiko-pravnom i kulturno-civilizacijskom smislu predstavlja vjerodostojan i referentan povod i razlog da odgovorno i u meusobnom povjerenju mislimo na budunost muslimansko-kranskih odnosa u Evropi,
na budunost muslimanskih graana i zajednica u Evropi, na izazove i
izglede pred kojima se nalaze i muslimani i pluralna Evropa.
U tom pogledu, upravo ovdje u Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske i danas kada obiljeavamo 100 godina od slubenog
priznanja islama u Hrvatskoj smijem izraziti nadu da e Evropa svoju budunost graditi i na povijesnim temeljima muslimanskog kulturnog i civilizacijskog doprinosa njenom pluralnom identitetu kao
to, u svojstvu vrhovnog poglavara ove Islamske zajednice, njenih
pripadnika i lanova, smijem izraziti nadu da e muslimani svoju
budunost u Evropi graditi na temeljima svoje privrenosti univerzalnim islamskim duhovnim vrijednostima u kojima mogu i moraju
iznalaziti duhovna i kulturno-povijesna uporita za dobroinstvo,
suivot, dijalog, mir i lojalnost demokratskim, pravnim i politikim
vrijednostima zemalja u kojima ive, istakao je Husein ef. Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.

Predsjednik Republike Turske prisjetio se Saveza civilizacija, inicijative koju je potaknuo 2005. zajedno s tadanjim panjolskim premijerom, a koji je danas prerastao u savez 145 zemalja lanica. Ako budete zagovarali dijalog, suivot razliitih vjeroispovijesti, budite sigurni da
e se oni koji nas pokuavaju okrenuti jedne protiv drugih sruiti u
vlastitoj tami, rekao je Erdoan. Poruio je da je razlike u vjeroispovijesti pogreno tumaiti na temelju bolnih povijesnih dogaaja, ve se
treba okrenuti sjajnim primjerima suivota. Hrvatska nam je danas
pruila hvalevrijedan primjer, istaknuo je Recep Tayyip Erdoan.

Hrvatska je primjer vjerskog suivota

Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednica Republike Hrvatske, zahvalila je muslimanskim vjernicima na svemu to su uinili i ine za
dobro Hrvatske. Muslimani su sastavni dio hrvatskog drutva i hrvatske kulture, a vjerski ivot i moralna uvjerenja temelj su tome
doprinosu, poruila je predsjednica Republike, te navela kako hrvatska kultura, znanost, umjetnost i kolstvo nisu zamislivi bez sudjelovanja muslimana. Meu njih treba ubrojiti nekoliko ministara u hrvatskim vladama, ukljuujui i dananjeg ministra kulture,
rekla je Grabar Kitarovi.
Mnogi su muslimani, rekla je predsjednica, isticali i istiu svoju
pripadnost hrvatskom kulturnom krugu i hrvatskom domovinstvu, a
naroito su to pokazali u Domovinskom ratu, kada ih je oko 1.100
poginulo ili nestalo. Istodobno tih godina Hrvatska je primila i zbrinula stotine tisua izbjeglica iz BiH. Takvu privrenost muslimana u
Hrvatskoj naoj slobodi i neovisnosti, kao i hrvatsku spremnost pomoi izbjeglicama iz BiH, nije naruio ni nesretni sukob u toj zemlji,
ijem su zaustavljanju pridonijeli i vjerski poglavari muftija evko
Omerbai te kardinal Franjo Kuhari, naglasila je predsjednica.
Ravnopravni poloaj muslimana u Hrvatskoj bio je temelj donoenju Ugovora o pitanjima od zajednikog interesa iz 2002. izmeu
Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske Vlade, te taj dokument, uvjerena je predsjednica Republike, moe biti poticaj pravnim
rjeenjima u drugim europskim dravama koje tee urediti to pitanje.
Hrvatska moe s ponosom isticati primjer uloge i znaenja muslimana u ukupnosti svojega drutvenog ivota. U proteklih stotinu godina, Islamska zajednica u Hrvatskoj vjerno je odravala svoje vjerske i
kulturne tradicije, bila imbenik mira, solidarnosti rada i razvoja. Danas, kad je europski prostor preplavljen pitanjima vezanim uz migracije i integraciju izbjeglica iz ratom zahvaenih drava strahom od terorizma i kulturnim napetostima, hrvatsko iskustvo zajednikog i mirnoga ivota vie je nego dragocjeno, rekla je Kolinda Grabar Kitarovi.

Hrvatska je hvalevrijedan primjer suivota razliitih vjeroispovijesti, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoan i poruio da
u suvremenim drutvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija. Muslimani danas u Hrvatskoj slobodno prakticiraju svoju vjeroispovijest i nisu izloeni nijednoj vrsti diskriminacije i marginalizacije, rekao je Erdoan i dodao kako je tome znatno pridonijela suradnja izmeu Turske i Hrvatske.

Recep Tayyip Erdoan

18

Razliitosti vjera i religija ne sputavaju nikoga


Bakir Izetbegovi, lan predsjednitva BiH, istaknuo je Hrvatsku
kao primjer da je u suvremenoj Europi mogue uspostaviti odnos
drave i muslimanske zajednice na naelima stvarne integracije.
Nain na koji je Hrvatska rijeila poloaj muslimana treba biti putokaz i inspiracija drugima u Europi' u kojoj ivi 20 milijuna muslimana, rekao je Izetbegovi.
Dodao je da se Bonjaci u Hrvatskoj sve ee uzimaju kao primjer uspjene integracije muslimana koji u Europi trae utoite od
rata i nasilja. Islam nije stran Europi, niti je stran njenom duhu.
Onoga to danas prepoznajemo kao duh Europe ne bi bilo bez doprinosa islama... Kada bi Europa iz svog civilizacijskog i kulturnog
naslijea pokuala odstraniti muslimanske elemente, poljuljala bi
temelje na kojima poiva, naglasio je Izetbegovi i zakljuio: Razliitosti vjera i religija ne sputavaju nikoga, to mora biti vizija nae
zajednike budunosti.

Muslimani su sastavni dio hrvatskoga drutva

PREPORODOV JOURNAL 186

BONJACI U HRVATSKOJ
Zahvalila se i na iskazanome prijateljstvu predsjedniku Turske
Recepu Tayyipu Erdoganu rekavi kako hrvatski narod ne zaboravlja iskreno prijateljstvo koje su prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tumanu i Republici Hrvatskoj iskazivali njegovi prethodnici
pokojni predsjednici Turgut zal i Sleyman Demirel.

Doprinos muslimana miru i toleranciji


eljko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora, zahvalio se svima
u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj zbog ouvanja kulture meureligijskog dijaloga, a time i zbog doprinosa miru i toleranciji u hrvatskom drutvu.
Dananja sveana i lijepa obljetnica prigoda je da obnovimo
sjeanje na sve ono to nas vee u naim odnosima i zbog ega nas
dananji dan ispunjava veseljem. Neka nam dananja obljetnica
bude i dodatni poticaj za irenje meuvjerskog dijaloga ne samo
ovdje u Hrvatskoj gdje se ponosimo najboljim odnosima u Europi
izmeu Islamske zajednice i drave, ve neka to bude primjer i za
druge dijelove svijeta, koji e tim zemljama pomoi boljem meusobnom razumijevanju i u, naalost, zaraenim dijelovima svijeta
uvrivanju mira, obnovi razruenih gradova i povratku izbjeglica
njihovim domovima, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora.

Veliki doprinos Islamske zajednice u


Domovinskom ratu
Tihomir Orekovi, predsjednik Vlade RH, rekao je kako cijeni to
Islamska zajednica promie pristup potpune integracije muslimana u
hrvatsko drutvo. U naoj novijoj povijesti su mnogi muslimani imali istaknute uloge u izgradnji moderne hrvatske drave. Htio bih posebno istaknuti da je tijekom Domovinskog rata veliki broj muslimana poloio svoje ivote u obrani Hrvatske. Njihovu rtvu neemo zaboraviti. Za odline odnose i suradnju Republike Hrvatske i Islamske
zajednice uvelike je zasluan evko efendija Omerbai, koji je bio
glavni muftija punih 24 godine i predano je radio na promicanju dobrih meureligijskih odnosa, rekao je Orekovi.
Svjestan sam da je pred nama jo mnogo izazova i predrasuda
protiv kojih se moramo boriti, ali moemo se vrsto osloniti na steeno iskustvo zadnjih 100 godina. Kad je Hrvatska pristupila kao
nova lanica Europske unije, govorilo se kako ima puno toga za ponuditi Europi. I to je zaista istina. Danas moemo potvrditi da zasigurno moemo biti ponosni na svoj miroljubivi i velikoduni pristup
prema svim vjerskim zajednicama i islamskoj. Treba uvijek naglaavati to nas povezuje, a ne razdvaja i imati jedan ljudski pristup za
koji u se uvijek zalagati, zakljuio je premijer Orekovi.

Muslimani sastavni dio multikulturnog Zagreba


Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi naglasio je kako su muslimani sastavni dio dananjeg multikulturnog Zagreba, grada koji
je potie najrazliitije oblike koegzistencije kultura naroda i religija.
Zato danas kao malo koji gradonaelnik na politikoj karti Europe i svijeta mirne savjesti i pune due mogu rei: islam je u Zagrebu doma, a muslimani i te kako svjesni toga da su svoji na svome,
barem jednako kao veinski katolici, barem jednako kao i hrvatski
pravoslavci i idovi. Muslimani su tijekom 100 turbulentnih politikih godina gradili Hrvatsku kao svoj dom ne inzistirajui na negaciji
tuih identiteta i nali svoje mjesto pod suncem, rekao je gradonaelnik Milan Bandi pozvavi Europu i svijet, istok i zapad da
dou u Zagreb u uvjere se u to. q
Ismet ISAKOVI

TRAVANJ 2016.

SVEANO OTVOREN KULTURNI CENTAR INSTITUTA YUNUS


EMRE
U srijedu, 27. travnja 2016., turski predsjednik Recep Tayyip
Erdoan na prigodnoj sveanosti zvanino je otvorio Kulturni centar
Instituta Yunus Emre u Zagrebu. Pored predsjednika Republike Turske ceremoniji otvaranja, izmeu ostalih, prisustvovali su njegova supruga Emine Erdoan, tursko izaslanstvo u kojem je bilo nekoliko ministara iz turske Vlade i predsjednik Instituta Yunus Emre eref Ate,
zatim ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kova, ministar kulture Zlatko Hasanbegovi i zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi.

Otvoren Kulturni centar Instituta Yunus Emre u Zagrebu - veleposlanik


Ahmet Tuta (lijevo) i predsjednik Recep Tayyip Erdoan (u sredini)
Mislim da je otvaranje Kulturnog centra 'Yunus Emre' u Zagrebu
vrlo vaan dogaaj. Lijepo je da se to desilo upravo na dan kada se
obiljeava 100 godina institucionalnog islama u Hrvatskoj, rekao je
turski predsjednik Recep Tayyip Erdoan. Istaknuo je kako Turska pridaje veliki znaaj jaanju kulturnih odnosa s drugim zemljama u svijetu. Turska se nalazi na taki dodira drevnih civilizacija koje su u velikoj mjeri utjecale na svjetsku historiju. Vjerujem da ste svjedoili naem kulturnom bogatstvu kada posjeujete nau zemlju, rekao je
turski predsjednik, dodajui kako e i Kulturni centar Yunus Emre u
Zagrebu posluiti jaanju odnosa s Hrvatskom. elimo da Kulturni
centar, osim za predstavljanje turskog jezika i Turske, doprinese jaanju kulturne saradnje s drugim zajednicama, rekao je Erdoan.
Podsjetio je da se trenutno u 37 zemalja svijeta nalazi ukupno 45
Kulturnih centara Yunus Emre. Erdogan je izrazio zadovoljstvo tijesnom suradnjom izmeu katedre Turkologije Filozofskog fakulteta u
Zagrebu i Instituta Yunus Emre. Kroz tu ustanovu nazvanu po pjesniku i predstavniku filozofije sufizma iz 13. stoljea, slubena Ankara od
2009. promie turski jezik i knjievnost, kulturu te povijest i jaa kulturnu razmjenu meu zajednicama i regijama.
U turskom i hrvatskom jeziku postoji mnogo zajednikih rijei.
Zajednike rijei su same po sebi dobar izraz partnerstva izmeu nas.
Danas u Hrvatskoj imamo blizu 2.000 zajednikih rijei. Hajde se kod
nas kae 'haydi', jastuk se kae 'yastik', kao i rijei 'boja', 'aj' i mnoge
druge. Kulturni centar 'Yunus Emre' e sigurno poveati kulturnu razmjenu izmeu dviju zemalja i osnaiti nae dosadanje prijateljstvo,
rekao je Recep Tayyip Erdoan.
Ulazni prostor zagrebakog Kulturnog centra Yunus Emre rese
po zidovima ispisane rijei iz bogatog korpusa turcizama koji su uli u
svakodnevnu upotrebu hrvatskog jezika poput badema, kutije te
visoko na vrhu ortaka, na to se predsjednik Republike Turske referirao poeljevi dobar ortakluk dvjema zemljama.
Ministar Miro Kova je podsjetio na vanost turskoga gospodarstva
i ulogu Turske kao mosta izmeu Azije i Europe, pri emu je otkrio da i
sam ui turski jezik. Otvorenje Kulturnog centra u Hebrangovoj 34
upotpunjuje obiljeavanje 100. obljetnice priznanja islama u Hrvatskom
saboru, rekao je Miro Kova, ministar vanjskih i europskih poslova RH.
Zagrebaki centar Yunus Emre, koji e nuditi besplatne teajeve
turskog jezika zainteresiranima, otvoren je izlobom Od Konstatinopolisa do Istanbula: bosporske fotografije od sredine 19. do 20. stoljea.
Svi izloeni eksponati su originali i svjedoe o kozmopolitskom duhu
Istanbula, jednog od najljepih i najveih gradova na svijetu. q

19

HRVATSKA

SDP, HDZ I HNS IZBORI ZA PREDSJEDNIKE STRANAKA

Novi/stari lideri SDP-a i HDZ-a


Nakon to je u oujku 2016. HSS izborom novoga predsjednika
Kree Beljaka otvorio sezonu predsjednikih izbora u strankama, u
travnju su dvije najvee stranke u Hrvatskoj dobile nove/stare
predsjednike Zorana Milanovia i Tomislava Karamarka. I u HNSu su odrani izbori, a njegov je novi predsjednik Ivan Vrdoljak.

Nemam se za to ispriavati
2. travnja u SDP-u je potvren Zoran Milanovi za predsjednika
stranke pobijedivi svoga konkurenta Zlatka Komadinu. Na 544 biraka mjesta na kojima je upisano 36.987 biraa glasalo je ukupno
njih 20.898 ili 55,05%. U glasakim kutijama bilo je ukupno 20.887
listia. Vaeih glasakih listia bilo je 20.758, a nevaeih 129. Milanovi je dobio 12.494 ili 60,19%, a Zlatko Komadina 8.263 ili 39,81%.
Milanovi se na Facebooku zahvalio lanovima SDP-a rijeima:
Nema prevare, nema predaje. Hvala vam svima. On je zakljuio
da je ovo bila dugaka kampanja, dua od parlamentarne i ve pomalo zamorna. Poruio je kako je zadatak SDP-a da oko sebe okupe
stranke ljevice i stranke centra. Na je zadatak da skupimo glave
zajedno, da okupimo sve ono to je na ljevici i u centru, sve ono to
die slobodarski, zapadno i napredno. Pokazivali smo da smo to u
stanju i bit emo opet, rekao je Milanovi.
Mirando Mrsi, koji je podravao Milanovia, rekao je da je
ovim izborom SDP pokazao koliko su velika i napredna stranka.
Izabrali smo na smjer, izabrali smo Zorana Milanovia, izabrali
smo predsjednika koji e nas sve zajedno povesti u nove pobjede.
Nakon Konvencije za dva tjedna, jedinstveno moramo uprijeti kako
bismo na izborima koji dolaze graankama i graanima Hrvatske
ponudili viziju i put u bolju budunost, rekao je Mrsi.
Milanovi je pobijedio i u Zagrebu i Splitu, organizacijama iji su
elnici u kampanji podrali Komadinu, a iznenaenje je bilo i relativno nizak odaziv u Rijeci, gdje je na izbore izilo tek 40-ak posto SDPovaca, a Komadina je u tom gradu pobijedio sa 60-ak glasova vie.
Komadina je nakon poraza estitao Milanoviu na pobjedi rekavi
da je oito kako veina lanova ne eli promjene. Pri tom je napomenuo da je za njega najvanije da nije izgubio nikad od HDZ-a. Na Zoranu je velika odgovornost. Nisam prorok, sigurno ima puno ljudi koji
misle da SDP nije dovoljno lijevi. I dalje se vidim u SDP-u. Ovo vodstvo
stranke e ovaj put biti bez mene. Ja sam osnivao SDP i iz njega sam
doao. Sebe i dalje vidim u SDP u nekoj savjetodavnoj ulozi, kazao je
Komadina. Na pitanje novinara hoe li se povui iz politike odgovorio
je da e podnijeti ostavku samo ako izgubi pred graanima. Ako mi
lanovi ne daju povjerenje neu ni ii na lokalne izbore. Ne bojim se
niega. Ni revanizma Zorana Milanovia, poruio je Komadina.
Predsjednik Gradske organizacije SDP-a Davor Bernardi, koji je
takoer podrao Komadinu, rekao je da je zagrebako vodstvo podralo Komadinu za SDP, za jai SDP i za SDP koji moe pobijediti
na svakim lokalnim i parlamentarnim izborima. Da citiram Olivera: Da se opet rodim, isti put bih izabrao, kazao je Bernardi.
elnik Komadininog izbornog stoera Rajko Ostoji poruio je
pak da se nema kome za to ispriavati. U stranku sam uao radi
vrijednosti socijaldemokracije, a ne radi osoba. Nemam se kome to
ispriati jer nikoga nisam vrijeao. Iza svega to sam dosad rekao i
dalje stojim, kazao je Ostoji. On se osvrnuo i na neprimjereni dio

20

Zlatko Komadina i Zoran Milanovi (SDP)


kampanje primijetivi kako je bilo dosta neprimjerenih rijei, flore,
faune, ivotinjskoga carstva... To ide na duu svih koji su to govorili.
Oni koji su uputili teke rijei, morat e se ispriati. Svi emo se okupiti oko jedne ideje. Mi smo u stranku uli zbog ideje, ne osobe, zbog
ideje socijaldemokracije, svega onoga to sjajno zvui. To je komparativna prednost Komadine. On socijaldemokraciju provodi u praksi.
On je etiri puta zaredom izabran za upana. Tom su upanijom prije
njegova dolaska vladale druge stranke. Tek kad je Komadina preuzeo
upaniju, SDP je doao na vlast. On zna pregovarati, privlai i okuplja
ljude, ne pakira, nema groblja svojih suradnika. U dva mjeseca kampanje nijedan medij nije pisao o tome da ga je neki suradnik napustio, rekao je Ostoji, a na pitanje novinara to e biti s onima koji
podravaju Komadinu, odgovorio je: to se mene tie, ja to radim
ve etiri godine, kad sam procijenio kako to izgleda. Davor Bernardi i ja smo uvijek bili nadglasani. Kad se rasputala Istra, bili smo
nadglasani. Isto tako i Meimurje i Varadin. Jedan od osnivaa SDPa u Varadinu dao je ostavku jer se ne potuje Statut. Nama je Statut
zakon. Ja u se, naravno, nastaviti boriti, a kad doe novi izborni ciklus, rei u javno to mislim, rekao je Ostoji.
lanica glavnog odbora SDP-a i biva saborska zastupnica Ivana
Posavec Krivec rekla je da je predsjednik Milanovi pokazao daleko
vei stupanj nepristojnosti od Komadine, dok je predsjednica Foruma ena SDP-a i saborska zastupnica Gordana Sobol ustvrdila da je
na obje strane izreeno dosta neprimjerenih rijei. Sobol je podrala
Milanovia, a Posavec Krivec Komadinu, i potonja tvrdi da je Komadina pokazao visok nivo kulture dijaloga. Nema potrebe da govorimo
da su svi vodili kampanju koja je prela granice dobrog ukusa jer to
nije istina. Tono se zna tko je vodio kampanju omalovaavanja i poniavanja. Ja sam ponosno u svakom trenutku iskazala svoju naklonost kandidatu Komadini, i ako to znai da sam u tom trenutku postala dio ivotinjskoga carstva, mene to smeta, ali to nisu primjerene
poruke. Svaka osoba koja smatra da su neki od kolega drugaiji, da ih
treba zvati ivotinjama, to ide uistinu na njihovu duu. Kandidat Komadina se vrlo pristojno i dosljedno drao teza i stavova koje zagovara i niti u jednom trenutku nije omalovaao nikoga, rekla je Posavec
Krivec, koja je osudila i Baldasarovu usporedbu Milanovia i Goebelsa. Ja to osuujem kao to su osudili i moje kolege. Jednako je runo
i ovo i usporedba sa ivotinjskim carstvom, rekla je Posavec Krivec.
Iako je rekla da su obje strane davale neprimjerene izjave,
Sobol je rekla da misli da Milanovi nije preao granicu niti jednom.

PREPORODOV JOURNAL 186

HRVATSKA
No na opasku o usporedbi Rajka Ostojia s vjevericom rekla je da je
tu Milanovi pogrijeio te se oito zato iskreno ispriao na zavrnom skupu svima koji smatraju da ih je povrijedio.

Jedan lan, jedan glas, jedan kandidat


Tomislav Karamarko ponovno je izabran 17. travnja za predsjednika HDZ-a na predsjednikim izborima koji su se u HDZ-u po
prvi put odrali po principu jedan lan jedan glas. Na izborima
je glasovalo 93.017, odnosno 44,4% lanova HDZ-a. Vaeih glasakih listia utvreno je 92.276, odnosno 99,2%. Nevaeim glasakim listiima proglaeno je 741, odnosno 0,8%. Karamarko je dobio
92.276 glasova, odnosno 99,2%.

Tomislav Karamarko (HDZ)


No za razliku od izbora u SDP-u, mnogi su s podsmjehom pratili izbore u HDZ-u. Razlog je bio taj to je Karamarko bio jedini kandidat, pa su se mnogi pitali nije li to ismijavanje demokracije. Prethodnih su se mjeseci kao protukandidati mnogi spominjali, a najozbiljniji su bili eurozastupnici Andrej Plenkovi i Davor Stier, koje je,
pisalo se u medijima, podupirala i predsjednica Republike Kolinda
Grabar Kitarovi. No Plenkovi je vrlo brzo demantirao da e se
kandidirati za predsjednika stranke, a kasnije je od svega odustao i
Stier. Mnogi u Hrvatskoj smatraju da su odustali shvativi da je Karamarko preuzeo kontrolu u stranci i da su demokratske procedure
u njoj tek puka formalnost.
Karamarko je istaknuo da e u novom mandatu artikulirati estoko domoljublje tako to e se estoko boriti za kvalitetu ivota u
Hrvatskoj. Borit emo se za svako radno mjesto, za svaku investiciju, borit emo se za svaki projekt i neobraeno polje, za svakog
mladia i djevojku koji ele napustiti zemlju, poruio je Karamarko, burno pozdravljen u Sredinjici HDZ-a od mnogih lanova vodstva stranke, ministara, saborskih zastupnika i simpatizera, nakon
proglaenja neslubenih rezultata izbora.
Istaknuo je da je puno ljudi poginulo za Hrvatsku i da zbog toga
zemlju nee prepustiti demontai, zaboravu i nestanku. Karamarko
je naglasio i da e u iduem mandatu sve ideoloke rasprave staviti
u drugi plan, jer je HDZ jasan u svom ideolokom izriaju. Jasni
smo u odnosu prema svakom totalitarizmu faistikom, nacistikom i komunistikom. Ne elimo s time imati posla i ono to nas
zanima jest budunost nae djece, poruio je predsjednik HDZ-a.
Podsjetivi da je prije etiri godine dobio stranku koja je nakon
gubitka izbora 2011. bila na koljenima, poruio je kako su se ove
etiri godine borili da stranci vrate ime i prezime, ponos i dostojanstvo. Takoer, borili su se i da HDZ, koji je, kako je rekao, u temeljima hrvatske drave, vrate izvornim naelima na kojima je
okupila iroke mase hrvatskog naroda, a to su Domovinski rat, hrvatski branitelji i politiki nauk dr. Franje Tumana. HDZ-u smo

TRAVANJ 2016.

vratili domoljubni, narodnjaki i demokranski karakter. To je bilo


bitno jer su nas mnogi ve vidjeli kao bezidejnu stranku, stranku
bez ikakve ideoloke profilacije. To smo vratili i cijeli mandat smo
se borili da to bude tako, istaknuo je Karamarko. Istovremeno,
dodao je, svjesni teke situacije u kojoj se nalazi zemlja pripremali
su gospodarski program i projekte.

Batinik domoljublja u najpozitivnijem smislu rijei


Dan prije Karamarkove uvjerljive pobjede novog su predsjednika birali i u Hrvatskoj narodnoj stranci liberalni demokrati. Izabran je Ivan Vrdoljak, o dosadanja predsjednica Vesna Pusi, koja se
kandidirala za glavnog tajnika UN-a, postala je poasna predsjednica
te stranke. Glasanju za predsjednika stranke je od 670 delegata pristupilo njih 610, od kojih je vaeih listia bilo 601. Uz novog predsjednika Vrdoljaka, na stranakom je Saboru izabran i njegov zamjenik Predrag tromar te dvoje potpredsjednika Anka Mrak Tarita i
Sran Gjurkovi. Poput kolege mu Karamarka, i Vrdoljak je bio jedini
kandidat za predsjednika, to je takoer dovele pod sumnju da i u
ovoj stranci postoji manjak demokratskog kapaciteta.
Vrdoljak je rekao da je HNS stoerna stranka graanskog centra,
jednako udaljena od lijeve i desne strane, koja e i dalje biti stranka
rezultata i oslonac nagrienom srednjem sloju drutva kojem treba vratiti dostojanstvo ivota. Takvo pribliavanje, preklapanje vrijednosti, ideja i vizija u budunosti, vjeruje, moe rezultirati kvalitetnim razgovorom i moguom suradnjom, pa i politikom koalicijom.
Mislim da smo time rekli sve bitno o temi s kim e i kako e HNS u
budunosti suraivati na naoj politikoj sceni, naglasio je Vrdoljak.

Ivan Vrdoljak (HNS)


Radit e, istaknuo je, na uklanjanju populizma i ekstremizma iz
hrvatske politike i hrvatskog drutva. Jesmo i bit emo nositelji vizije i strategije razvoja zemlje u cjelini te stabilan i vjerodostojan partner u vlasti, jer su se svi dosadanji eksperimenti tzv. treih puteva
pokazali potpunim i preskupim promaajima, rekao je Vrdoljak.
HNS e, dodao je, biti batinik domoljublja u najpozitivnijem
smislu rijei. Onako kako ga je Savka razumjela nekad i kako ga mi
razumijemo danas dokazujui ga ouvanjem nacionalnih interesa
na svakom polju drutvenog ivota, ukljuujui i gospodarstvo, ljubei svoju zemlju na bolji, poteniji i kvalitetniji nain, a ne samo
busanjem u prsa ili mahanjem zastavama. Na nain da e od toga
koristi imaju svi graani Hrvatske, a da pritom nitko nema pravo
monopola na domoljublje", poruio je predsjednik HNS-a.
Vrdoljak je novi predsjednik za kojeg tek oekujemo da se dokae. No to se tie najveih stranaka, mnogi su skloni tvrdnji da je
reizbor Karamarka, za kojeg se ve znalo da e biti jedini kandidat,
pomogao reizboru Milanovia. To nije iskljueno, no jedina sigurna
injenica je da su oni novi/stari predsjednici. q
Edis FELI

21

HRVATSKA

IDOVSKE I SRPSKE ORGANIZACIJE BOJKOTIRALE SLUBENU KOMEMORACIJU U JASENOVCU

Nervoza vlasti zbog bojkota


Da ve sad osjeamo posljedice nametnute ideoloke podjele u
drutvu, pokazuje bojkot nekih manjinskih organizacija prilikom
slubene komemoracije u Jasenovcu, koja je odrana 22. travnja
2016. Slubena komemoracija rtvama jasenovakog logora odrana je u organizaciji Javne ustanove Spomen podruja Jasenovac na
kojoj su bili predstavnici drave i nekih manjinskih udruga, no da e
ona biti odrana u krnjem sastavu najavili su jo zadnjeg dana
oujka predstavnici idova iz Koordinacije deset idovskih opina u
Hrvatskoj te vjerska zajednica Bet Israel.
Kako je rekao predsjednik Koordinacije Ognjen Kraus, oni su
odluili zbog relativizacije ustatva bojkotirati komemoraciju.
Kao razlog naveli su s politikom neinjenja u odnosu na izmjene
postava muzeja, odgaanje imenovanja Savjeta JUSP Jasenovac te
dnevno politika dogaanja vezana uz relativizaciju i revitalizaciju
ustatva. Istovremeno su najavili da e komemoraciju organizirati
sami, u skladu sa idovskom tradicijom.
Ve je ova najava pokazala da u hrvatskom drutvu ponovo rastu tenzije i da e nedolazak na slubenu komemoraciju one biti jo
i vee. Tome je u prilog ila i najava Srpskog narodnog vijea (SNV)
da bi i oni mogli bojkotirati komemoraciju jer, rekli su, razumiju
idovsku odluku o bojkotu Jasenovca. Iako se u medijima pojavila
informacija da e se i predstavnici Roma pridruiti ovim idovskim
i srpskim organizacijama, ipak su poruili da o tome nisu razmiljali, ali e, kao i SNV, donijeti odluku naknadno.
SNV je i donio odluku kojom se pridruio idovskoj Koordinaciji,
a da je to bila vrlo neugodna situacija za vlast pokazuje i poziv hrvatske vlade da se o svemu trezveno razmisli prije konanog stava.
Hrvatska je vlada u svom priopenju ovakvu situaciju komentirala
navodom kako izneseni razlozi nisu dovoljno ozbiljni za bojkot,
poruivi da je prisustvo idova na komemoraciji iznimno vana.

ovako malen narod. Ova istina je jo tea i bolnija ako se zna da su


tako brojna masovna stratita nastala kao posljedica, po ideolokom predznaku razliitih totalitarnih sustava. Osuda svake vrste
totalitarizma i potovanje prema svim rtvama, odluke su oko kojih
se mora ujediniti hrvatsko drutvo. Zato osuujem svaki pokuaj
da se preko pijeteta prema rtvama totalitarnih sustava unose nove podjele meu hrvatskim graanima. Pozivam sve one koji su
najavili bojkot komemoracije u Jasenovcu da jo jednom razmisle o
svojoj odluci i da im potovanje prema rtvama i ponovljena osuda
totalitarnog reima budu vaniji od jeftinog dnevnog politikantstva
iji uinci i onako ne traju dulje od dva-tri dana. Jedinstvo u osudi
totalitarizma i potovanje prema rtvama takvih politikih sustava
treba ostati generacijama koje dolaze kao nae civilizacijsko naslijee, objavio je na Facebooku Karamarko.
I predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovi pozvala je
drutvene imbenike u dravi na prestanak podjela po ideolokoj
osnovi. Rekla je kako je zabrinuta zbog jaanja ideolokih podjela
u drutvu, posebno oko dana sjeanja na nevine rtve Jasenovca.
NDH je bila najmanje nezavisna i najmanje je titila interese hrvatskog naroda, a ustaki reim je bio zloinaki reim. Antifaizam je
u temeljima hrvatskog Ustava, a moderna Hrvatska drava izrasla
je na temeljima Domovinskog rata, rekla je Grabar Kitarovi.

Dolazi Amerikanac, pazi to pria!


Razlog zato se predsjednica odluila obratiti javnosti mnogi
vide u injenici da ju je posjetio Nicholas Dean, izaslanik amerikog
State Departmenta za pitanja Holokausta. Kako su prenijeli mediji,
iako se to nastojalo sakriti, predsjednica je s njim imala vrlo neugodan razgovor. Kako je netko primijetio, za razliku od Karamarka

Drugo miljenje
Drugo pak srpsko manjinsko udruenje, Nacionalno vijee Srba
(NVS), odluilo je sudjelovati na slubenoj komemoraciji poruujui da SNV ne potuje dignitet rtava Jasenovca. Predsjednik Vijea
Nenad Vlahovi ocijenio je da je odluka SNV-a, na elu s predsjednikom Miloradom Pupovcem, nezrela i neozbiljna. Ovakav stav ne
slui na dobrobit ni Hrvatskoj niti Srbima u Hrvatskoj, a posebno je
oit primjer nepotivanja digniteta svih rtava Jasenovca, bez obzira na pripadnost te vodi u nove podjele. SNV i Pupovac nisu jedini
Srbi u Hrvatskoj i s minornom podrkom od osam posto ne mogu u
ime svih Srba initi ovakvu tetu jer veina Srba osuuje ovakav
stav SNV-a i smatra ga sramnim, smiljenim i potezom jednog Srbina koji to najmanje stvarno i je, poruio je Vlahovi.
No stav Vlahovievog vijea nije donio mir vlastodrcima, pa je
ak i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, inae kod manjinaca percipiran kao osoba koja potie ekstremnu desnicu, pozvao idove i Pupovevo vijee da odustanu od bojkota. Karamarko je ponovo u aktualni problem pokuao nametnuti priu o razliitim totalitarnim sustavima, to se kod veine manjinskih udruga
moglo samo protumaiti kao relativiziranje ustakih zloina. Naa
ne tako davna prolost ostavila nam je sjeanje na previe rtava za

22

Nicholas Dean i Kolinda Grabar Kitarovi

PREPORODOV JOURNAL 186

HRVATSKA

Ognjen Kraus i Lucijano Moe Prelevi

Milorad Pupovac

predsjednica je bila puno izravnija u osudi ustakih zloina bez navoenja onog ali i spominjanja drugih zloina. S druge strane,
ekspresnim dolaskom Deana u Hrvatsku jo je jednom praktino
potvreno da u Hrvatskoj postoji ozbiljan problem mariranja desnice, to smo i bili svjedoci proteklih mjeseci.
No Grabar Kitarovi i Karamarko su pogrijeili to su pozivali na
osude totalitarnih reima te iskazivali zabrinutost zbog ideolokih
podjela, jer se stjee dojam da desnica na taj nain relativizira stvari, pogotovo to su pozivi na osudu totalitarnih reima puno rjei
kada se obiljeava obljetnica Bleiburga. Ovakav nastup prvog potpredsjednika samo je zabetonirao odluku idovskih i srpskih organizacija o bojkotu.
To je pokazao i njihov vrsti stav prilikom razgovora s predsjednicom Republike Kolindom Grabar Kitarovi, koja ih je bezuspjeno
pokuala uvjeriti da promijene odluku. Dodue, iz Ureda predsjednice priopili su da su se predsjednica i predstavnici Saveza antifaistikih boraca i antifaista (Franjo Habulin), romske manjine
(Veljko Kajtazi), Srpskog narodnog vijea (Milorad Pupovac) i idovske opine Zagreb (Ognjen Kraus) sloili oko nunosti otvaranja
dijaloga oko svih otvorenih pitanja. Iz Ureda pak nije priopeno da
su Kraus i Pupovac odbili predsjedniinu zamisao da odustanu od
bojkota. Nismo se dogovorili jer smatramo da se nakon svih dogaaja, relativizacije ustatva, nije nita uinilo. elimo da se prvo
neto uini, onda emo mijenjati odluku. Predsjednica do sada nije
nita uinila, rekao je Kraus te dodao da je njezina osuda ustakog
reima bila samo reakcija na akciju. Kraus, takoer, smatra da je
oito da se lavina i dalje valja, a od vlade i premijera oekuje da
neto uine. Kraus je najavio da e Koordinacija svoju komemoraciju odrati 15. travnja, no Pupovac jo nije znao rei hoe li im se
pridruiti i SNV.
SNV se uz Bet Israel i Sarajevsku idovsku opinu prikljuio Koordinaciji idovskih opina u komemoraciji rtvama jasenovakog
logora koja je odrana 15. travnja. Molitvom za mrtve i stavljanjem
simbolinih kamenia podno spomenika Cvijet u Jasenovcu poela je komemoracija, a molitvu za mrtve, kadi, predvodio je glavni rabin za Hrvatsku Lucijano Moe Prelevi.
Kraus je poruio kako su komemoriranje rtvama ustakog koncentracijskog logora u Jasenovcu organizirali mimo slubene komemoracije 22. travnja jer ele dravnu vlast i sve u Hrvatskoj upozoriti na to da je u drutvu zaista prisutna revitalizacija ustatva i
relativizacija zloina poinjenih u NDH, a istog su stava bili i drugi
sudionici komemoracije. Naglasio je da su doli komemorirati sve

rtve Jasenovca i sve idove koji su stradali u ovome ustakom logoru po rasnim zakonima NDH.
On je izrazio nezadovoljstvo jer je osuda ustakog reima od
strane dravnoga vrha dola tek nakon njihove odluke da odre odvojenu komemoraciju, a zamjera i to to je dola na dan, neu
govoriti koji, odnosno na dan osnivanja NDH. to se tie potpredsjednika Karamarka, on nikada nije osudio ovaj logor. On u
potpunosti relativizira stvari i nikada nije spomenuo ni rasni zakon,
niti ustatvo. A vladajuoj stranci je danas ekstremna desnica, koja
do sada nije imala nikakva znaaj u drutvu, postala zapravo glasnogovornik te vladajue stranke, dodao je Kraus. Na kraju je rekao kako bi volio da je hrvatsko drutvo shvatilo poruku idovskih
opina poslanu odlukom da ne prisustvuje slubenoj komemoraciji
22. travnja.

TRAVANJ 2016.

Ovdje sam zbog pijeteta, a ne zbog politike


Pupovac je pak rekao da su predstavnici SNV-a danas tu jer
trebaju biti. Odluili smo da budemo s naom braom u stradanju, idovima, i da budemo s antifaistima koji su ovdje stradavali
zbog svog uvjerenja i sa svima drugima koji su ovdje stradavali,
rekao je te najavio i da e 22. travnja ujutro u crkvi u Mlaki, gdje je
bio enski logor za NDH, biti odrana liturgija za srpske rtve.
On je podsjetio da su aktivnosti desnice prelile au punu ui
marom i proustakim porukama protiv Vijea za elektronike medije, odnosno smjene ljudi zbog njihove etnike pripadnosti i slanja rasistikih, nacistikih poruka kakve su bile poslane Mirjani Raki. Upozorio je i na skandiranje na utakmicama, zadnji puta na
utakmici Hrvatska-Izrael u prisustvu dravnog vrha koji nije imao
potrebu drugo osim da radi selfije, umjesto da osudi i da se distancira od toga te pozove na primjenu zakona. Uz Pupoveve rijei
ovdje jo moramo podsjetiti kako je predsjednica Republike izjavila
da nita nije ula iako je uivo pratila utakmicu, a istovremeno je
ak i pohvalila publiku.
No vratimo se rijeima Pupovca na komemoraciji koji je naveo
jo jedan primjer ofanzive desnice. Rije je o onima koji kontinuirano, uz podrku crkve i dijela politikih krugova, obilaze zemlju,
indoktriniraju po kolama kako ovdje za vrijeme ustaa nije bio
osobiti logor, nego da je logor bio tek nakon ustakog logora i da
je u tom logoru poinjeno mnogo vie zloina nego to je poinjeno u ustakom logoru. Kao vrhunac svega naveo je kontroverzni
film i inae kontroverznog redatelja Jakova Sedlara Jasenovac
istina, na ije je predstavljanje doao i ministar kulture Zlatko Ha-

23

HRVATSKA
sanbegovi. I konano, film na koji dolazi ministar i koji predstavlja sramotu za umjetnike i naciju jer je la. I onda dolazi ministar i
kae: To je prilog utvrivanju istine. A svi znamo o emu je rije.
Rije je s jedne strane o gnjusnom falsifikatu i lai, a s druge strane,
o potjernici protiv ljudi koji upozoravaju na porast i obnavljanje
desnih, nacionalistikih i proustakih ideja, kazao je Pupovac.
On dri da osuda ustakog reima koju je uputila predsjednica
Republike nije bila dovoljna jer nije osudila i pojave koje su danas
prisutne. Nego osuuju nas zbog toga to mi, navodno, ne potujemo rtve. A osudu od onih koji negiraju i relativiziraju rtve, od
onih koji trebaju osuditi, jo nismo uli, osim u formi osude svih
totalitarnih reima, kazao je Pupovac. Da bi ponovno bila jedna
komemoracija u Jasenovcu potrebno je, naglaava, osuditi pojave
koje su na djelu, primjenjivati zakone. Treba poeti raditi na obrazovanju, otkloniti one koji u knjige i u kole donose tzv. istine, a
zapravo aboliraju zloince i lai ustanovljuju kao istine, poruio je
saborski zastupnik Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijea
Furio Radin, saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine,
Radin kazao je kako bi trebala biti samo jedna komemoracija, a
danas je tu, rekao je, jer je idovska zajednica u Jasenovcu najvie stradala. Ovdje sam zbog pijeteta, a ne zbog politike, dodao
je Radin.

Prigodniarski antifaizam
Ivo Josipovi, bivi predsjednik drave i elnik stranke Naprijed
Hrvatska Progresivni savez, kazao je u povodu triju komemoracija
(Savez antifaistikih boraca i antifaista odrao je komemoraciju
24. travnja) da je oito dolo do razdvajanja onih koji znaju to se
dogodilo u Jasenovcu i znaju tko je bio na pravoj, a tko na krivoj
strani, i na one koji tek prigodniarski, s figom u depu, istiu hrvatski antifaizam. To je ozbiljna situacija jer se, naglasio je, mijenjaju
vrijednosti. Podsjetio je i na svoj stav o obnavljanju ustake zmije
to mu je zamjereno da je rekao kao predsjednik drave. Tvrdili su
da je to puka propaganda. Ja mislim da nije, a zadnji mjeseci u Hrvatskoj govore da sam bio u pravu, ustvrdio je Josipovi.
Ipak je upozorio da neprisustvo na ovoj komemoraciji ravnateljice JUSP Jasenovac Natae Jovii, koja je i savjetnica predsjednice Republike za Holokaust, ne treba gledati kao na problem podsjetivi da je njoj velik dio obitelji stradao u Jasenovcu. Ona je savjetnica, slijedi politiku, ali ne bih rekao da je generator ovih negativnih trendova u Hrvatskoj, rekao je Josipovi.
Komemoraciji su prisustvovali i elnik Narodne stranke reformista Radimir ai i u ime Antifaistike lige Zoran Pusi, koji su
takoer estoko i nedvosmisleno osudili ustake zloine. Poast su
odali i vijence poloili i austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Andreas
Wiedenhoff, izraelska veleposlanica Zina Kalay Kleitman te predstavnici veleposlanstava Nizozemske, Njemake, Francuske, Kanade, SAD-a i Srbije.
Inae, Koordinaciju ine idovske opine akovec, Daruvar, Dubrovnik, Koprivnica, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Split i Zagreb.
Podsjeanja radi, jer oito je da nikad nije dovoljno ponavljati, Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u
kojem su ubijani mukarci, ene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideoloke pripadnosti. Poimenini popis rtava logora navodi
imena i podatke za 83.145 rtava - 39.570 mukaraca, 23.474 ena i
20.101 djece do 14 godina starosti. Meu njima su 47.627 bili Srbi,
16.173 Romi, 13.116 idovi, 6.229 antifaiste i drugi. q
Edis FELI

24

I MINISTAR HASANBEGOVI U JASENOVCU


Slubena dravna komemoracija rtvama ustakoga koncentracijskog logora odrana je 22. travnja, na dan kada je 1945. u proboj krenulo 600 logoraa, od kojih je preivjelo njih 100-tinjak. Za razliku od
ranijih godina, na komemoraciji, prema elji preivjelih logoraa, nije
bilo govora dravnih dunosnika ve je nakon himne i minute utnje
proitano pismo najstarije ivue bive zatoenice Pave Molnar (95),
kao i pisma logoraa iz knjige Pisma iz logora, autorice Maje Kuan.
No tu je izbio skandal jer je Pava Molnar u izjavi za Jutarnji list
rekla kako je povukla svoj govor. Kao razlog navela je da ne eli da
govor bude proitan tamo gdje nisu prisutni svi koji bi trebali biti, aludirajui na bojkot idovskih i srpskih udruga, ime je praktino dala
njima i podrku. Rekla je i da je o tome obavijestila ravnateljicu Spomen-podruja Natau Jovii. No Jovii je opovrgnula da ju je Pava
Molnar zvala da povue napisano.

Dravni vrh na slubenoj komemoraciji u Jasenovcu


Komemoraciju je organizirala Javna ustanova Spomen podruje
Jasenovac pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, ije je izaslanstvo
predvodio predsjednik eljko Reiner, a u izaslanstvu su bili i saborski
potpredsjednici Ante Sanader, Ivan Tepe i Robert Podolnjak te brojni
drugi zastupnici, meu njima i zastupnici manjina Ermina Lekaj Prljaskaj, Mirko Rakovi i Veljko Kajtazi.
Izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarovi bio je
Branko Lustig, svjetski ugledni filmski producent koji je preivio zatoenitvo njemakih koncentracijskih logora, a u Jasenovcu mu je ubijen djed. Pri tom nije jasno zato je predsjednica nekoliko dana ranije
u tajnosti posjetila Jasenovac. Dodue, obrazlagalo se to njezinom
eljom da ne prisustvuje komemoracijama u Jasenovcu i Bleiburgu, no
usprkos svemu, ta odluka nije, blago reeno, najjasnija.
Izaslanstvo Vlade predvodio je premijer Tihomir Orekovi, a uz
njega su bili jo i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, potpredsjednik Vlade Boo Petrov, ministar vanjskih i europskih poslova
Miro Kova, ministar pravosua Ante prlje, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag ustar te kontroverzni ministar kulture Zlatko Hasanbegovi. Poast rtvama odalo je i izaslanstvo HAZU-a u kojem su akademici Stjepan Gamulin i Ivica Kostovi te izaslanstvo Matice hrvatske na elu s predsjednikom Stjepanom Damjanoviem.
Isti je dan u Zagrebu odran skup pod nazivom Jasenovac na Trgu
rtava faizma u organizaciji Antifaistike lige, kojoj su se pridruile
Koordinacija idovskih opina u Hrvatskoj, Srpsko narodno vijee,
Romsko nacionalno vijee i Savez antifaistikih boraca Hrvatske. Na
skupu su dominirali transparenti Faistodi na vlasti vrijeme je za
otpor, Oni faistiki zbore - njihove oi sve govore, Hoemo antifaistiku vladu i drugi.
Dva dana kasnije Savez antifaistikih boraca i antifaista Hrvatske organizirao je svoju komemoraciju na kojoj je bilo 2.000 ljudi. Na
ovu su komemoraciju doli bivi predsjednik Republike Stjepan Mesi,
ali i izaslanstvo SDP-a na elu s predsjednikom Zoranom Milanoviem.
Na kraju treba ipak rei da je prisustvo ministra kulture Zlatka Hasanbegovia potvrdilo ispravnu odluku idovskih i srpskih organizacija da
bojkotiraju slubenu komemoraciju. Prisustvo Hasanbegovia, pa i elnika HSP-a AS Ivana Tepea, najvea je uvreda za rtve ovog stranog ustakog stratita. Ljudi koji se nikad nisu iskreno ogradili od ustake ideologije,
svojim su prisustvom poslali poruku da su pozivi vladajuih na dijalog nita drugo nego smokvin list za njihovo poticanje ekstremne desnice. q

PREPORODOV JOURNAL 186

INTERVJU

NJ. E. AHMET TUTA, VELEPOSLANIK REPUBLIKE TURSKE U HRVATSKOJ


Znamo da izbjeglika kriza, koja se u posljednje vrijeme dogaa u Europi, u velikoj mjeri utjee i na
Hrvatsku. Turska, koja je do sada ugostila oko tri milijuna Sirijaca i Iraana te u prihvatne centre
smjestila oko 270.000 ljudi, izbliza prati aktivnosti Hrvatske na tom planu. U tom smislu, mislimo da e i
sporazum koji smo postigli s Europskom unijom pomoi u borbi sa izbjeglikim problemom EU-a i
europskih zemalja. Mislim da oni koji kritiziraju Tursku u vezi izbjeglica koje dolaze u Europu moraju biti
svjesni da najvei teret ovoga problema nosi upravo naa zemlja. Ako Turska pomae primiti gotovo tri
milijuna osoba koje su morale pobjei iz ratova u drugim zemljama, onda bi se radi mira i humanosti u
svijetu i druge zemlje, posebno one velike, trebale vie rtvovati po tom pitanju. U suprotnom sluaju,
mogli biti svjedoiti jo veoj ljudskoj drami od one koja se danas dogaa u svijetu.

Balkan predstavlja prioritet


za Tursku
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Izmeu turskog naroda i naroda balkanskih
zemalja postoje snane povijesne veze
Prije godinu i pol dana naslijedili ste Nj. E. Buraka zgergina
na mjestu veleposlanika Republike Turske u Hrvatskoj. Podsjetit
emo nae itatelje da ste ranije obavljali dunost generalnog
konzula u Kazanu, glavnom gradu Republike Tatarstan, koja je u
okviru Ruske Federacije. Kakvi su Vai dojmovi? Kako procjenjujete odnose izmeu Zagreba i Ankare?
Prije svega, osjeam veliko zadovoljstvo to obavljam dunost veleposlanika Republike Turske u Hrvatskoj s kojom imamo bliske povijesne i kulturne veze. Sa sugovornicima i prijateljima iz Hrvatske provodimo znaajne aktivnosti u cilju razvoja odnosa izmeu dvije zemlje.
Turska, svjesna vane uloge koju bi mogla igrati u pogledu ouvanja mira i stabilnosti u regiji, bila je meu prvim zemljama koje su
priznale nezavisnost Hrvatske te razvijala bliske odnose s tom zemljom na svim poljima. Nai bilateralni odnosi, koji su zapoeti u vrijeme prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tumana, posljednjih godina su dodatno intenzivirani. Posljednji primjer tome je
i posjet naeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdoana Hrvatskoj 26. i
27. travnja 2016. godine koji e, vjerujem, uvelike doprinijeti da se
odnosi Turske i Hrvatske dodatno razviju na svim poljima.
Nadalje, otkrivanje zajednike povijesne i kulturne batine iz
16. i 17. stoljea, kao i aktivnosti na njihovoj zatiti, predstavljaju
znaajnu kulturnu dimenziju suradnje izmeu dvije zemlje. U tom
smislu, mislim da e i Turski kulturni centar Yunus Emre u Zagrebu, koji je nedavno otvorio predsjednik Erdoan, dodatno zbliiti
dvije prijateljske zemlje.
Poznato je da Turska posljednjih godina igra sve znaajniju
ulogu na Balkanu. Koji su glavni ciljevi turske vanjske politike na
balkanskim prostorima?
Balkan predstavlja prioritet za Tursku kako s aspekta geografskih, politikih i gospodarskih odnosa, tako i u pogledu povijesnih,
kulturnih i ljudskih. Balkan, koji u geografskom smislu predstavlja
produetak Turske prema europskom kontinentu, ima veliki znaaj i

TRAVANJ 2016.

Nj. E. Ahmet Tuta, turski ambasador u Hrvatskoj


u pogledu povijesnog procesa koji je oblikovao tursku naciju, a predstavlja i potencijal u smislu regionalne integracije, ali i dostizanja cilja
lanstva u Europskoj uniji koji dijelimo sa svim zemljama regije.
Postoje etiri glavna stupa nae politike na Balkanu, a to su:
politiki dijalog na najviem nivou, sigurnost za sve strane, maksimalna ekonomska integracija i ouvanje multietnikog, multikulturalnog i multireligijskog drutvenog ambijenta u regiji. Meu naim
najvanijim ciljevima su intenziviranje postojee suradnje tako to
bi se formirale zajednike interesne sfere meu zemljama regije
i provedba sveobuhvatne regionalne integracije.
Turska, koja ima status zemlje regije, pridaje veliki znaaj bilateralnim odnosima sa balkanskim zemljama i razvija dobre odnose

25

INTERVJU
sa svim zemljama regije. Nai bilateralni odnosi su utemeljeni na
principima potivanja nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nemijeanja u unutranja pitanja, a dodatno su razvijeni
u svjetlu naih povijesnih veza i principa dobrosusjedstva.
Izmeu turskog naroda i naroda balkanskih zemalja postoje
snane povijesne veze. U balkanskim zemljama ive nae manjinske grupe i srodne zajednice, dok u naoj zemlji ive graani porijeklom sa Balkana. Iz tog razloga, krize koje se dogaaju na Balkanu
mogu izbliza utjecati na Tursku. Zato je od ivotnog znaaja za Tursku da se na Balkanu ouvaju mir i stabilnost.
Turska vjeruje da je meunarodno prisustvo na Balkanu vano
i potrebno, posebice na Kosovu i u Bosni i Hercegovini u smislu jaanja procesa izgradnje ovih drava, kao i zbog regionalne stabilnosti, a s takvim uvjerenjem participira i u svim meunarodnim dogaajima i incijativama na Balkanu. Turska svojim osobljem doprinosi
meunarodnim vojnim i civilnim operacijama, to prikazuje nau
efikasnu podrku meunarodnim mehanizmima u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Isto tako, svjesna injenice da zemlje Balkana same mogu najvie doprinijeti budunosti cijele regije, Turska u tom
smislu posveuje posebnu panju razvoju mehanizama za jedinstvenu suradnju u regiji.
Najkonkretniji primjer naeg doprinosa dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji je inicijativa Turske kojom je uspostavljen
trilateralni mehanizam za suradnju Turska Hrvatska BiH, te Turska Srbija BiH. Posljednji sastanak trilateralnog mehanizma za
suradnju Turska Hrvatska BiH odran je na marginama 70. Generalne skuptine UN-a 29. rujna 2015. godine u New Yorku, a planirano je da se narednih mjeseci odri novi trilateralni sastanak na visokom nivou. Ovim mehanizmima za suradnju, koji su u cijelom regiji u
vrlo kratkom periodu prihvaeni kao znaajne mjere za jaanje povjerenja, pokuava se, s jedne strane, ojaati mir, stabilnost i blagostanje u Bosni i Hercegovini, a s druge strane, ine se napori kako bi
se uspostavila vea stabilnost na cijelom Balkanu.
Turska smatra da je integracija u Europu i euroatlantske organizacije svih zemalja regije imperativ u pogledu uspostave trajnog mira i
stabilnosti, te u tom smjeru i dalje nastavlja podravati zemlje regije.

Na temeljni cilj je da cijela regija uspjeno


upotpuni integraciju s Europskom unijom
Pojedini srpski intelektualci, posebno iz desniarskih krugova,
tvrde da je na sceni na Balkanu prisutan neoosmanizam, odnosno
pokuaji Turske da vlada regijom kao to je to nekada bilo za vrijeme Osmanlija. to mislite o ovakvim tvrdnjama?
Turska osim ekonomskim aktivnostima, pridaje znaaj i drutvenim i kulturnim aktivnostima. Pridavanje znaaja ovim instrumentima meke sile meu narodima regije shvaeno je kao dobronamjeran korak u smjeru poveanja povjerenja i stabilnosti. Osim toga, u
kontekstu sve izraenije prijetnje ISIL-a na Balkanu u posljednje vrijeme, optube i kritike pojedinih krugova upuene Turskoj, a koje nemaju nikakvu objektivnu osnovu, mogu se objasniti time da se Balkan naao u fokusu tajne ratne strategije u pogledu alternativnih
energetskih puteva te da je, s druge strane, postao mjesto za utrku
velikih sila u ekonomskom, politikom i kulturnom smislu.
Zemlje kao to su Turska, SAD, Njemaka i Vatikan putem raznih
ustanova na Balkanu pruaju usluge obrazovanja, zdravstva, humanitarne pomoi, restauracije i otvaranja novih radnih mjesta. TKA, najprisutnija turska institucija na Balkanu, provodi brojne aktivnosti u cijeloj regiji. Prema izvjetaju koji je dostupan javnosti, projekti i aktivnosti koje je ova institucija provela, razmatrano po sektorima, zastu-

26

pljene su sljedeim redoslijedom: 45,5% se odnosi na zdravstvo,


20,49% na upravu i civilno drutvo, 15,81% obrazovanje, 14,78% kulturnu suradnju i restauraciju i 3,45% na vodu i vodoopskrbu.
Ne pravei nikakvu razliku i vodei se principom ukljuivosti,
TKA na Balkanu provodi brojne projekte, a najbolji pokazatelj tome
je provoenje projekata rekonstrukcije i obnove kranskih vjerskih
objekata u zemljama regije gdje su oni pripadnici manjinske grupe.
Primjerice, na zamolbu strunjaka Nacionalnog centra za zatitu Republike Makedonije, geodetske i terenske radove na crkvi Svetog
ora u blizini grada Kumanovo u Makedoniji provela je firma koju
je angairala TKA. Takoer, TKA je na Franjevakom samostanu u
Fojnici u BiH postavila alarm, kameru, protupoarni alarm i sistem za
upozorenje, dok je provela i radove na ureenju okolia Katedralne
crkve posveene Roenju Blaene Djevice Marije, gdje se odravaju
boine i uskrsne mise pravoslavne zajednice u BiH.
Nadalje, TKA je, ne pravei nikakvu razliku, stanovnicima pogoenim poplavama 2014. godine u podruju Gunje u Hrvatskoj osigurala podjelu hrane tijekom cijele godine, a potom je za 50 obitelji
osigurala pomo od 100 grla krupne stoke, a za 50 obitelji staklenike.
Aktivnosti obnavljanja damija koje provodi TKA na Balkanu,
a to se esto koristi kao sredstvo za kritike prema sve veem utjecaju i aktivnostima Turske u regiji, nalaze se tek na etvrtom mjestu na listi priotiteta ove ustanove. Prema tome, kritike upuene
Turskoj kako provodi neoosmansku politiku nisu opravdane. tovie, aktivnosti koje Turska provodi na Balkanu igraju kritinu ulogu
u spreavanju radikalnih trendova.
Koliko, prema Vaem miljenju, Turska moe doprinijeti pomirenju i izgradnji povjerenja meu zemljama i narodima na Balkanu, posebno imajui u vidu njezinu povijesnu i kulturnu ostavtinu
na ovim prostorima? Kako zaustaviti ponavljanje ratova? Kako
pronai put prema boljoj i mirnijoj budunosti?
Balkan, koji je, s jedne strane, bio poprite velikih ratova i sukoba, a s druge pak, i uporite velikih civilizacija, kroz povijest je bio u
fokusu znaajnih meunarodnih zbivanja. elimo da Balkan cijelom svijetu bude primjer regije u kojoj na jednom mjestu u miru i
sigurnosti ive razliite zajednice i kulture, kao to je bio sluaj i
ranije u prolosti. Zbog geostratekog poloaja, zajednikog povijesnog naslijea i bliskih ljudskih i kulturnih veza sa narodima u regiji, uspostava trajnog mira i stabilnosti na Balkanu jedan je od prioriteta vanjske politike Turske.
Ono to povezuje zemlje Balkana nije samo zajednika prolost
nego i zajednika vizija prema budunosti. Put zemalja regije prema europskim i euroatlantskim organizacijama predstavlja vano
sidro u pogledu mira i stabilnosti u itavoj regiji. U tom kontekstu,
Turska podrava perspektivu integracije balkanskih zemalja u EU i
NATO, te u tom smjeru koristi svaku priliku da naglasi potrebu nastavka oekivanih reformi.
Turska, koja jednim dijelom pripada Balkanu, ovu regiju ne vidi
samo kao prostor na ivici Europe nego kao srce europskog kontinenta. Na temeljni cilj je da cijela regija uspjeno upotpuni integraciju s Europskom unijom. U tom smislu, pozitivna zbivanja koja
se u posljednje vrijeme dogaaju na Balkanu predstavljaju znaajan pomak u pogledu budunosti cijele regije, ali i same Europe.
Vano je stoga sauvati teritorijalni integritet i suvernitet Bosne i
Hercegovine, koja je utemeljena na veoma osjetljivom principu
ravnotee snaga. Posebno elim naglasiti da Turska eli da ova zemlja ima dravno ureenje koje e joj omoguiti da bude stabilna.
Iskreno elimo da BiH nadie sve unutranje politike prepreke i
napreduje na putu prema Europskoj uniji i NATO-u. Nastavljamo
bliske kontakte s meunarodnim akterima, prije svega s Europ-

PREPORODOV JOURNAL 186

INTERVJU

Turska, koja jednim dijelom pripada Balkanu,


ovu regiju ne vidi samo kao prostor na ivici Europe nego kao srce europskog kontinenta.
Na temeljni cilj je da cijela regija uspjeno
upotpuni integraciju s Europskom unijom. U
tom smislu, pozitivna zbivanja koja se u posljednje vrijeme dogaaju na Balkanu predstavljaju znaajan pomak u pogledu budunosti cijele regije, ali i same Europe. Vano je stoga sauvati teritorijalni integritet i suvernitet
Bosne i Hercegovine, koja je utemeljena na
veoma osjetljivom principu ravnotee snaga.
Posebno elim naglasiti da Turska eli da ova
zemlja ima dravno ureenje koje e joj omoguiti da bude stabilna. Iskreno elimo da BiH
nadie sve unutranje politike prepreke i napreduje na putu prema Europskoj uniji i NATOu. Nastavljamo bliske kontakte s meunarodnim akterima, prije svega s Europskom unijom,
u pogledu intenziviranja politike i ekonomske
podrke Bosni i Hercegovini.
skom unijom, u pogledu intenziviranja politike i ekonomske podrke Bosni i Hercegovini.
Vidimo da problemi koji postoje u BiH, postoje i u drugim zemljama regije. Mislimo da politika i socio-ekonomska pitanja u
zemljama Balkana naglaavaju potrebu razvoja regionalne suradnje. Trilateralnim mehanizmima za suradnju koje smo razvili sa
BiH, Srbijom i Hrvatskom, u cilju promocije normalizacije i dobrosusjedskih odnosa, pokuavamo izgraditi atmosferu meusobnog
razumijevanja, tolerancije i suradnje.
Veliki znaaj pridajemo i razvoju ekonomske suradnje izmeu
Turske i zemalja Balkana. Cilj nam je da poveamo postojee meusobne trgovinske veze i investicije. Iznimno nam je zadovoljstvo to
turske firme uspjeno provode vrlo vane infrastrukturne projekte
na Balkanu. Turska je u prethodnom periodu sa veinom balkanskih
zemalja dogovorila bezvizni reim te potpisala sporazume o slobodnoj trgovini. Kao rezultat sporazuma o bezviznom reimu koji smo
postigli sa zemljama Zapadnog Balkana zabiljeen je veliki porast u
pogledu meusobnih posjeta i putovanja izmeu turskog naroda i
naroda na Balkanu. Tome u velikoj mjeri doprinose i letovi koje provodi Turkish Airlines i privatne aviokompanije prema svim zemljama
Balkana. Od 10. svibnja Turkish Airlines je uveo i direktnu liniju na
relaciji Istanbul Dubrovnik to nam predstavlja posebnu radost.
Ljudska dimenzija naih odnosa sa balkanskim zemljama za nas
zaista ima poseban znaaj, a ta je dimenzija posebno naglaena
posljednjih godina naporima i aktivnostima TKA-e, Kulturnog centra Yunus Emre, kao i opina te nevladinih organizacija.
Da bi se mogli boriti protiv novih problema koji se pojavljuju u
ovom stoljeu, bitno je da zemlje regije naue potrebne lekcije iz
prijanjih sukoba te razviju meusobnu suradnju, dijalog i solidarnost radi zajednike budunosti. Miljenja smo da se regionalni
meunarodni izazovi mogu prebroditi integracijom svih zemalja
Balkana u europske i euroatlantske organizacije. Iskreno vjerujemo
da prepreke na putu normalizacije regije mogu biti uklonjene me-

TRAVANJ 2016.

usobnim razumijevanjem, veom tolerancijom i odrivim ekonomskim razvojem.

Izbjeglika kriza je pomou zajednikog akcijskog


plana stavljena pod kontrolu
Skoro godinu dana svjedoimo o velikoj seobi naroda s Bliskog istoka, najveem egzodusu stanovnitva nakon Drugog
svjetskog rata. Nakon zatvaranja izbjeglike rute koja je vodila
preko Maarske, Hrvatska je postala nova ruta izbjeglica te je
kroz dijelove Hrvatske prolo gotovo milijun izbjeglica i migranata. Kako ocjenjujete nain na koji se Vlada Republike Hrvatske
nosila s izbjeglikom krizom? Jeste li zadovoljni s pisanjem hrvatskih medija i reakcijama graana o toj problematici?
Znamo da izbjeglika kriza, koja se u posljednje vrijeme dogaa
u Europi, u velikoj mjeri utjee i na Hrvatsku. Turska, koja je do sada ugostila oko tri milijuna Sirijaca i Iraana te u prihvatne centre
smjestila oko 270.000 ljudi, izbliza prati aktivnosti Hrvatske na tom
planu. U tom smislu, mislimo da e i sporazum koji smo postigli s
Europskom unijom pomoi u borbi sa izbjeglikim problemom EUa i europskih zemalja. Mislim da oni koji kritiziraju Tursku u vezi
izbjeglica koje dolaze u Europu moraju biti svjesni da najvei teret
ovoga problema nosi upravo naa zemlja. Ako Turska pomae primiti gotovo tri milijuna osoba koje su morale pobjei iz ratova u
drugim zemljama, onda bi se radi mira i humanosti u svijetu i druge
zemlje, posebno one velike, trebale vie rtvovati po tom pitanju.
U suprotnom sluaju, mogli biti svjedoiti jo veoj ljudskoj drami
od one koja se danas dogaa u svijetu.
Nakon to je povean broj izbjeglica koje su tokom ljetnih mjeseci prole godine pobjegle iz Sirije, s Europskom unijom su od rujna 2015. godine ostvareni vei kontakti i razgovori. Oni su su rezultirali pokretanjem zajednikog izbjeglikog akcijskog plana na samitu Turska EU odranog 29. studenog 2015. godine. U zajedni-

27

INTERVJU
koj deklaraciji dogovorena je potreba ponovnog intenziviranja
procesa pristupanja Turske u Europsku uniju, a takoer je donesena i odluka da se dva puta godinje redovno odravaju samiti. Dogovoreno je da Europska komisija osigura tri milijarde eura Turskoj
u cilju potpore Sirijcima koji se u naoj zemlji nalaze pod privremenom zatitom. Plan obuhvaa pruanje financijske potpore za Sirijce u Turskoj, jaanje suradnje s Turskom radi sprjeavanja ilegalnih
migracija, suradnju Turske i EU u vezi ilegalnih migracija, popravljanje socio-ekonomskog stanja izbjeglica u Turskoj, upravljanje izbjeglikim valom, sprjeavanje gubitka ivota i zajedniku borbu protiv krijumara migrantima. Izbjeglika kriza, koja je za zemlje lanice EU-a tokom 2015. godine predstavljala ozbiljan problem, pomou zajednikog akcijskog plana stavljena je pod kontrolu.
Kako ocjenjujete sadanje stanje s izbjeglikom krizom u zemljama Europske unije? U nekoliko europskih zemalja jaaju razni desniarski pokreti, dogodilo se nekoliko teroristikih napada,
na granicama mnogih europskih zemalja postavljene su vojne
snage i bodljikava ica Imamo osjeaj da situacija polako, ali
sigurno, ide u neeljenom smjeru, u smjeru jaanja islamofobije i
degradiranja ideje multikulturalizma u Europi. Imajui to u vidu,
kako vidite Europu, ali i svijet, u narednih 10-20 godina?
Europa se zbog ekonomske krize, ali i izbjeglike krize, izazvane
nemirima na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi, ve dulje vrijeme nalazi u samom centru estokih rasprava. Ekonomska kriza, kao i pritisak uzrokovan izbjeglikom krizom, potaknuli su socijalne strahove koji su pak uzrokovali protekcionistike tendencije i nacionalistiki politiki diskurs koji se brzo proirio, a takvo stanje prijeti i
samoj integraciji Europe. Populizam je tako u europskim zemljama
postao dio politikog diskursa. Popularnost ekstremne desnice
utjee takoer i na strategije politikih stranaka. Paranoja izazvana
dogaajima vezanim za 11. rujan, zajedno s ekonomskom krizom i
krizom Schengena, koji direktno utjeu i na socio-ekonomsko bla-

gostanje u Europi, poele su graditi kulturu iskljuivosti. Stoga je


potrebno sprijeiti jeftini populizam koji je u veem dijelu Europe
postao dio politikog diskursa. Zbog ovakve situacije tetu nee
osjetiti samo izbjeglice i graani treih zemalja, nego i same vrijednosti europskih integracija.

Ciparsko pitanje trebalo bi konano dobiti


pravedno, odrivo i sveobuhvatno rjeenje
Turska je posljednjih 10-15 godina ostvarila veliki ekonomski razvoj, ve dugo ima gospodarski rast po stopama veim od 10% godinje, dakle, vei i od Kine. U posljednjih 12 godina turski BDP se utrostruio. Koja je formula uspjeha Turske i to je Vaa zemlja uinila
kako bi danas postala jedna od najbre rastuih ekonomija u Europi?
Ekonomija Turske je tokom zadnjih 10 godina biljeila vrhunske
rezultate i veliki rast, emu su od 2002. godine do danas najvie doprinijele reforme praene dosljednom financijskom politikom. U makroekonomskom smislu, strukturalne reforme, koje su omoguile prilagoavanje globalnoj ekonomiji, uinile su Tursku liderom regije u
pogledu izravnih stranih investicija, te su otvorile put inovacijama koje
nerijetko granie sa revolucijom u ekonomskom i financijskom sektoru. Zahvaljujui i procesu pristupanja u EU, reforme koje su brzo provedene, odnose se prije svega na liberalizaciju turske ekonomije, stavljanje naglaska na privatni sektor, poveanje efikasnosti i otpornosti u
polju financija i jaanja osnove za sistem socijalne zatite.
Provedene reforme osnaile su gospodarske stupove zemlje
kao i financijske pokazatelje, dok je ekonomija Turske izmeu
2002. i 2014. godine u prosjeku godinje rasla oko 4,7%. Prema
podacima OECD-a, Turska e u periodu od 2014. do 2016. biljeiti
godinji rast od 3,6%, te e biti jedna od lanica OECD-a sa najveim ekonomskim rastom. Brutto domai proizvod (BDP) Turske je
sa 305 milijardi iz 2003. godine, porastao na 720 milijardi dolara u
2015. godini, dok je u istom periodu prihod po stanovniku pora-

Europa se zbog ekonomske krize, ali i izbjeglike


krize, izazvane nemirima na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi, ve dulje vrijeme nalazi u samom
centru estokih rasprava. Ekonomska kriza, kao i
pritisak uzrokovan izbjeglikom krizom, potaknuli
su socijalne strahove koji su pak uzrokovali protekcionistike tendencije i nacionalistiki politiki
diskurs koji se brzo proirio, a takvo stanje prijeti
i samoj integraciji Europe. Populizam je tako u europskim zemljama postao dio politikog diskursa.
Popularnost ekstremne desnice utjee takoer i
na strategije politikih stranaka. Paranoja izazvana dogaajima vezanim za 11. rujan, zajedno s
ekonomskom krizom i krizom Schengena, koji direktno utjeu i na socio-ekonomsko blagostanje u
Europi, poele su graditi kulturu iskljuivosti. Stoga je potrebno sprijeiti jeftini populizam koji je u
veem dijelu Europe postao dio politikog diskursa. Zbog ovakve situacije tetu nee osjetiti samo
izbjeglice i graani treih zemalja, nego i same
vrijednosti europskih integracija.
28

PREPORODOV JOURNAL 186

INTERVJU

Aktivnosti ISIL-a u Siriji i Iraku predstavljaju direktnu i ozbiljnu


prijetnju nacionalnoj sigurnosti nae zemlje. Ova je organizacija
proirila prostor djelovanja uz podrku sirijskog reima. Prema
podacima Vijea sigurnosti UN-a, u redovima ISIL-a u Iraku i Siriji nalazi se oko 25.000 stranih ratnika iz preko 100 zemalja.
Prisustvo i napadi ISIL-a u Iraku i Siriji primoravaju nas da i pitanje stranih ratnika koji dolaze iz drugih zemalja kako bi se pridruili teroristikoj organizaciji, razmatramo iz mnogo ire perspektive. Turska je poveala mjere sigurnosti kako bi se sprijeio odlazak stranih ratnika na ta podruja, a u tom kontekstu od
2011. godine do danas Turska je uvela zabranu ulaska u zemlju
za oko 40.000 sumnjivih stranih dravljana. Takoer, u sluajevima kada relevantne ustanove utvrde da se radi o sumnjivim
stranim ratnicima koji su ilegalnim putevima stigli u Tursku, deportiramo ih van granica zemlje. U tom kontekstu, do sada su
nae institucije deportirale preko 3.000 stranaca.
stao sa 4.565 na 9.261 dolar. Drugi znaajni napretci turske ekonomije su rast BDP-a 2015. godine od 4% u odnosu na 2014. godinu.
Zahvaljujui izvrsnim rezultatima, Turska je tako u kratkom periodu
postala rastua ekonomija, dok je prema paritetu kupovne moi,
u usporedbi sa zemljama lanicama EU-a, 2013. godine postala 6.
najvea ekonomija u Europi i 16. najvea ekonomija u svijetu.
Pomalo smo zaboravili na problem s Ciprom. Ima li naznaka
napretka, s obzirom da znamo kako je to jedan od kamena spoticanja vezano uz ulazak Turske u Europsku uniju?
Trenutni proces pregovora izmeu dvije strane na Cipru traje
od rujna 2008. godine u okviru misije dobre volje koju je pokrenuo
glavni tajnik UN-a. Parametri rjeenja na otoku, kao to je nova
zajednika drava koju bi inila dva dijela, dvije zajednice, dva naroda osnivaa, gdje bi dvije drave osnivaice imale jednak status,
pojavili su se kao rezultat pregovora koji traju ve godinama. Ovi
elementi koji bi to prije trebali biti ukljueni u sveobuhvatno rjeenje, a koje bi omoguilo novi sistem na Cipru, odredili su i sam
okvir pregovora koji jo traju, a spominju se i u zajednikoj izjavi
lidera od 11. veljae 2014. godine.
Nakon izbora koji su se odrali u Turskoj Republici Sjeverni Cipar, a na kojima je za predsjednika izabran Mustafa Akinci, pregovori su ponovo poeli 15. svibnja 2015. godine. Kao to je napomenuo i specijalni savjetnik glavnog tajnika UN-a Espen Barth Eide u
studenom 2015. godine, razgovori koje su do sada vodili turski i
grki elnici na otoku, predstavljaju sigurnu osnovu za intenziviranje pregovora i aktivniju ulogu elnika u tom procesu. U ovom momentu, potrebno je da sve strane iskoriste pozitivnu atmosferu
koja je prisutna i pokrenu svu energiju i iskrene napore.
Turska strana na Cipru zauzela je iskren, konstruktivan i dinamian stav u vezi s ovim pitanjem, intenzivirala inicijative te ubrzala pregovore kako bi se konano postiglo rjeenje. Turska odluno
podrava trenutni proces i napore kako bi se postiglo sveobuhvatno rjeenje na otoku. Ciparsko pitanje trebalo bi konano dobiti
pravedno, odrivo i sveobuhvatno rjeenje kojim bi se osigurala
politika jednakost za ciparske Turke kao i njihova legitimna prava.
Rjeenje koje bi se postiglo na otoku rezultiralo bi pozitivnom klimom za suradnju u regiji Istonog Mediterana, a sigurno bi doprinijelo i uspostavi regionalne stabilnosti.

TRAVANJ 2016.

Bez obzira na motiv, mjesto, vrijeme i izvritelja,


nijedna teroristika aktivnost ne moe biti legitimna
Naalost, i Turska je na udaru terorista. U posljednjih nekoliko
mjeseci svjedoci smo brojnih teroristikih napada u Istanbulu i Ankari. Po Vaem miljenju, to je cilj serije teroristikih napada na turske
graane i strane turiste iza kojih stoje ISIL i kurdski pobunjenici?
Turska je na meti mnogih teroristikih organizacija kao to su AlQa'eda, ISIL, PKK i DHKP-C. U tom smislu, elim posebno naglasiti da
u Turskoj postoji problem terorizma PKK, a ne kurdsko pitanje. Kao
to sam rekao u pismu koje je objavljeno u jednim hrvatskim novinama prije nekoliko dana, iznimno je vano napraviti razliku izmeu
naih dravljana Kurda u Turskoj, te PKK i s njima povezanim teroristikim organizacijama. Teroristiki napadi od srpnja 2015. godine
jasno pokazuju da su ISIL i PKK kao metu izabrali Tursku.
Turska je jo 2005. godine DAE (ISIL) proglasila teroristikom
organizacijom. Aktivnosti ISIL-a u Siriji i Iraku predstavljaju direktnu
i ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti nae zemlje. Ova je organizacija proirila prostor djelovanja uz podrku sirijskog reima.
Prema podacima Vijea sigurnosti UN-a, u redovima ISIL-a u Iraku i
Siriji nalazi se oko 25.000 stranih ratnika iz preko 100 zemalja. Prisustvo i napadi ISIL-a u Iraku i Siriji primoravaju nas da i pitanje
stranih ratnika koji dolaze iz drugih zemalja kako bi se pridruili
teroristikoj organizaciji, razmatramo iz mnogo ire perspektive.
Turska je poveala mjere sigurnosti kako bi se sprijeio odlazak
stranih ratnika na ta podruja, a u tom kontekstu od 2011. godine do
danas Turska je uvela zabranu ulaska u zemlju za oko 40.000 sumnjivih
stranih dravljana. Takoer, u sluajevima kada relevantne ustanove
utvrde da se radi o sumnjivim stranim ratnicima koji su ilegalnim putevima stigli u Tursku, deportiramo ih van granica zemlje. U tom kontekstu, do sada su nae institucije deportirale preko 3.000 stranaca.
Turska takoer u okviru meunarodne koalicije protiv ISIL-a
kopredsjedava Radnom grupom za strane borce. Turska u tom smislu izvrava svoje obveze u smjeru sprjeavanja putovanja stranih
terorista i ratnika. Potrebno je ipak da i izvorine i tranzitne zemlje
po tom pitanju uloe mnogo vee napore.
Turska odluno djeluje i po pitanju zaustavljanja financijskih
izvora teroristike organizacije ISIL. Aktivno se borimo protiv svih
oblika ileglanih aktivnosti kao to su uvoz nafte iz kriznog podruja

29

INTERVJU
u nau zemlju, kao i droga i cigareta. Stoga je u pograninim podrujima povean broj pripadnika sigurnosti Turske, a poduzete su
i dodatne mjere kako bi se upostavila sigurnost granica.
Kako Turska doprinosi borbi protiv terorizma?
Turska se godinama bori protiv razliitih oblika terorizma. Meunarodna suradnja u borbi protiv terorizma za Tursku nikada nije
bila samo retorika ili akademska rasprava. Teroristike grupe koje
djeluju u Turskoj otvaraju kampove za obuku terorista izvan nae
zemlje, prikupljaju financijska sredstva te putem medija vode propagandu. Naalost, lideri teroristikih organizacija, poinitelji teroristikih djela, i oni koji financiraju teroriste, mogu slobodno etati
izvan granica Turske.
Jedna od glavnih lekcija koje smo nauili u borbi koju dugo godina vodimo protiv ove prijetnje je da bez konkretne suradnje na
meunarodnom nivou, borba protiv terorizma nee i ne moe biti
uspjena. Zauzevi takav stav, Turska je uvijek u prvi plan stavljala
napore na poveanju svijesti meunarodne zajednice protiv teroristike prijetnje. U cilju osiguranja mehanizama za efikasniju i aktivniju borbu protiv terorizma, Turska je poduzela ozbiljne napore u
pogledu bilateralne, ali i multilateralne suradnje.
Potpuno je pogreno povezivati terorizam sa bilo kojom vjerom
ili etnikom grupom jer to samo slui ciljevima terorista. Bez obzira
na motiv, mjesto, vrijeme i izvritelja, nijedna teroristika aktivnost
ne moe biti legitimna. Meunarodna zajednica, bez pravljenja razlika meu teroristikim organizacijama, mora odluno djelovati u pogledu sprjeavanja teroristikih grupa, njihovih lanova i aktivnosti
kao i u pogledu njihovog praenja i privoenja pred lice pravde.
Teroristika prijetnja koja je sve izraenija u posljednje vrijeme
dodatno je pokazala vanost meunarodne suradnje. U tom kontekstu, meunarodna zajednica danas se, kao nikada do sada, suoava
sa velikom globalnom prijetnjom. Teroristike organizacije se globaliziraju i imaju pristup metodama nasilja koje mogu izazvati jo vee
ljudske i materijalne gubitke, a vee su i mogunosti da putem razvijenih drutvenih mrea ire svoju retoriku i pozivaju mlade u nasilje.
Skoro da ne postoji dan kada se u svijetu ne dogodi teroristiki napad usmjeren na ljude koji su se jednostavno nali u pogreno vrijeme na pogrenom mjestu. Fenomen stranih boraca je pokazatelj ove
zabinjavajue realnosti. Kako bi se izborili sa ovom prijetnjom, potrebno je brzo i koordinirano ponuditi globalne odgovore.

Trenutna situacija u Siriji i dalje predstavlja ozbiljnu


prijetnju u pogledu mira i sigurnosti nae zemlje
Doli smo do najneuralginije toke nae planete, do Sirije, u
kojoj skoro pet godina bjesni rat s ogromnim posljedicama preko 300.000 mrtvih, milijuni izbjeglica, unitena infrastruktura, leglo terorizma i svakakvog zla. Znamo da su u prolosti turski
predsjednik Recep Tayyip Erdoan i sirijski predsjednik Bashar AlAssad bili u iznimno prijateljskim odnosima. Nakon oujka 2011.
situacija se potpuno promijenila Istanbul je postao sjedite sirijske opozicije. Zato Turska, kao i neke druge zemlje, toliko ele
Bashara al Assada skinuti s vlasti? Zato je Turska okrenula lea
Assadu nakon to ga je podravala?
U Siriji, s kojom dijelimo duge povijesne, kulturne i civilizacijske
veze kao i 911 kilometara dugu zajedniku kopnenu granicu, od
oujka 2011. godine do danas zbili su se dogaaji koji su odnijeli
veliki broj ivota nevinih ljudi, i koji su iznova utjecali i na dravu
Siriju i na nae bilateralne odnose, kao i na cijelu regiju. Glavni elementi politike nae zemlje od prvog dana sukoba u toj zemlji su
bili ouvanje teritorijalnog integriteta i jedinstva Sirije, zaustavlja-

30

nje prolijevanja krvi i postizanje mirnog rjeenja koje bi omoguilo


demokratske reforme i tranziciju u cilju provoenja legitimnih zahtjeva sirijskog naroda.
Prije nego je sukob u Siriji i poeo, od sirijskih vlasti je na iskren
i jasan nain traeno da omogue tranziciju i poduzmu potrebne
korake i pravovremene reforme kako bi udovoljili graanima koji
su eznuli za univerzalnim vrijednostima kao to su demokracija,
sloboda, ljudska prava, dobro upravljanje i vladavina prava. Ipak,
uprkos svim naporima, Assadov reim je pokuao orujem uguiti
legitimne zahtjeve naroda te je uvukao zemlju u sve dublju krizu.
Kao rezultat nasilja sirijskog reima, koji je izgubio svaki legitmitet,
i koji ne pravi razliku meu ljudima te koristi svaki nain da ostane
na vlasti, ak i kemijsko oruje protiv vlastitog civilnog stanovnitva, do sada je u zemlji poginulo preko 300.000 ljudi. Ovaj broj je
svakim danom sve vei. Takoer, 7,6 milijuna raseljenih, 12,2 milijuna osoba koje trebaju pomo, preko 4 milijuna izbjeglih u susjedne zemlje i ekonomska teta od 250 milijardi dolara, dodatno pokazuju svu ozbiljnost ove ljudske tragedije.
Turska, s jedne strane, osigurava humanitarnu pomo kako bi
pomogla Sirijcima koji su pobjegli od nasilja sirijskog reima, dok
opet, s druge strane, u suradnji sa meunarodnom zajednicom nastavlja napore i inicijative kako bi se to prije na miran nain okonalo nasilje u Siriji. Broj Sirijaca koji su pobjegli od nasilja i izbjegli u
nau zemlju gdje imaju privremenu zatitu iznosi preko 2,7 milijuna. Od ovih osoba njih 270.000 trenutno je smjeteno u 26 izbjeglikih centara. Takoer, Crveni polumjesec provodi aktivnosti dostavljanja pomoi do granice za osobe kojima je potrebna pomo i
koji su protjerani sa svojih ognjita u Siriji.
U momentima kada je izbjeglika kriza dostigla vrhunac, na inicijativu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona koja je zapoela 2013.
godine, u Istanbulu je 23. i 24. svibnja 2016. godine odran prvi
Svjetski humanitarni samit. Na samitu su sudjelovali predstavnici
173 zemlje lanice te ukupno 9.000 sudionika. To je svjetski humanitarni samit sa najveim brojem sudionika, a stekao je i titulu najveeg samita izvan centra UN-a u New Yorku.
Turska je do danas igrala aktivnu ulogu u svim meunarodnim
inicijativama u cilju pronalaska mirnog rjeenja za sirijsku krizu.
Trenutna situacija u Siriji i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju u pogledu mira i sigurnosti nae zemlje, ali i regionalnog i meunarodnog mira i sigurnosti. Ukoliko se uskoro ne dogodi proces tranzicije
u skladu s legitimnim oekivanjima sirijskog naroda, sve je vei rizik
da se unutar zemlje proire podjele i nasilje po etnikoj i sektakoj
liniji, to bi se moglo odraziti i na cijelu regiju. U posljednje vrijeme,
posebice u podrujima koja su blizu naih granica, odnosno u stambenim naseljima u naem pograninom podruju, vidljive su negativne posljedice sukoba u kojima sudjeluju radikalne i teroristike
grupe koje podrava sirijski reim. Turska stoga poduzima potrebne mjere protiv moguih prijetnji sirijskog sukoba usmjerenih prema naoj zemlji.
Kako bi se postiglo mirno rjeenje sirijskog sukoba, prije svega
je potrebno da se okona nasilje reima i politika pritiska te da
monici, koji su okrvavili ruke, napuste svoje pozicije to prije. Nadamo se mirnom rjeenju koje e omoguiti slobodno i demokratsko okruenje u kojem bi sirijski narod, bez pravljenja etnikih i
sektakih razlika, realizirao legitimne zahtjeve i oekivanja u okviru
ustavnih garancija koje bi omoguile svim graanima temeljna prava i slobode. Turska e u ovim tekim trenucima i dalje odluno
biti uz sirijski narod, a meu svojim glavnim ciljevima e i dalje zagovarati ouvanje nacionalnog jedinstva Sirije i teritorijalni integritet zemlje.

PREPORODOV JOURNAL 186

INTERVJU

U Hrvatskoj imamo tvrtke koje posebno uspjeno djeluju u sektoru turizma, bankarstva i energetike. Vjerujem da e u narednom periodu i dalje biti nastavljen
interes turskih investitora za ulaganje u Hrvatskoj tako to e se dodatno popraviti uvjeti za ulaganja i osigurati potrebne olakice. Zajedno s investicijama naih kompanija registriranim u zemljama Europske unije, turske investicije u Hrvatskoj iznose ukupno 500
milijuna eura. Ako se osvrnemo na probleme sa kojima se suoavaju nae firme, investitori povremeno
navode da se u Hrvatskoj najvie suoavaju s birokratskim preprekama u smislu pribavljanja dozvola i licenci, kao i oteanim funkcioniranjem pravnog sistema.
Takoer, jedan od problema za nae firme u Hrvatskoj
su potekoe koje se tiu radnih dozvola za strance koji dolaze izvan zemalja lanica Europske unije.
Mislimo da je naa trgovinska razmjena ispod
potencijala koji sigurno posjedujemo
Za kraj razgovora, vratimo se ponovo na ove prostore. Kako
ocjenjujete gospodarske odnose izmeu Turske i Hrvatske, koji su
za sada usmjereni uglavnom na turizam? Rixos grupa i Dou holding imali su velike investicije u Dubrovniku i ibeniku, to je s
ostalim ulaganjima? ale li se turski gospodarstvenici na tekoe
s birokracijom?
Cilj nam je da pozitivnu atmosferu koja je postignuta meusobnim politikim odnosima prenesemo i na ekonomske odnose. Mislimo da je naa trgovinska razmjena, koja je 2015. godine iznosila
blizu 400 milijuna dolara, ispod potencijala koji sigurno posjedujemo. inimo napore da u narednom periodu ovaj iznos poveamo
na milijardu dolara.
U Hrvatskoj imamo tvrtke koje posebno uspjeno djeluju u sektoru turizma, bankarstva i energetike. Vjerujem da e u narednom
periodu i dalje biti nastavljen interes turskih investitora za ulaganje
u Hrvatskoj tako to e se dodatno popraviti uvjeti za ulaganja i
osigurati potrebne olakice. Zajedno s investicijama naih kompanija registriranim u zemljama Europske unije, turske investicije u
Hrvatskoj iznose ukupno 500 milijuna eura.
Ako se osvrnemo na probleme sa kojima se suoavaju nae firme,
investitori povremeno navode da se u Hrvatskoj najvie suoavaju s
birokratskim preprekama u smislu pribavljanja dozvola i licenci, kao i
oteanim funkcioniranjem pravnog sistema. Takoer, jedan od problema za nae firme u Hrvatskoj su potekoe koje se tiu radnih dozvola za strance koji dolaze izvan zemalja lanica Europske unije.
Kako komentirate ogromnu promociju Turske i Istanbula putem popularnih turskih TV sapunica koje se gledaju u cijeloj regiji?
Pokazan je veliki interes za uenje turskog jezika, osmansku kulturnu batinu, turistika putovanja Jeste li takvo neto oekivali?
Filmska industrija turskih serija svakim danom je sve snanija u
pogledu proizvodnje i tehnikih kapaciteta, te se uspjela sa vrlo
kvalitetnim sadrajima predstaviti u 75 zemalja svijeta. Prema podacima Ministarstva kulture i turizma, sa preko 70 serija koje se
prikazuju irom svijeta, izvoz turskih serija dostigao je gotovo 200
milijuna dolara.

TRAVANJ 2016.

Turska je prije samo 10 godina filmove, serije, natjecateljske i


zabavne programe kupovala iz inozemstva. Od sredine 2000-tih
godina turska filmska industrija je bogatim sadrajem, ali i razvijenom tehnikom infrastrukturom dola u situaciju da se natjee s
drugim zemljama u svijetu. S vrlo kvalitetnim sadrajima sektor
turskih serija je uveliko prisutan na meunarodnom tritu od
Bliskog Istoka, Balkana, Centralne Azije pa do Latinske Amerike.
Turske serije su meu najgledanijim sadrajima u zemljama gdje se
prikazuju i postale su znaajan instrument meke sile ime daju
veliki doprinos i imidu Turske u svijetu. Svakim danom se poveava izvoz u sektoru serija, tako da se danas preko 70 serija izvozi u
75 zemalja, a 2013. godine turske serije su se prvi put pojavile i u
Ukrajini, Pakistanu, Rusiji i Kini. Drago nam je da u Hrvatskoj vlada
veliki interes za turskim serijama. U tom smislu u narednom periodu elimo razviti i nove projekte.
Turska agencija za meunarodnu suradnju i koordinaciju TKA
pomogla je obnovu Gunje nakon katastrofalnih poplava u proljee 2014. u iznosu od oko 600.000 eura. Podijeljeno je 100 grla
goveda i potpisano 50 ugovora za izgradnju plastenika, obnovljena je damija i Islamski centar. Od srca Vam se zahvaljujemo na
prijateljskoj i nesebinoj pomoi. Planira li TKA u narednom periodu sline aktivnosti u Hrvatskoj?
TKA je institucija koja ima predstavnitva u 50 zemalja svijeta, dok
je u preko 150 zemalja provela projekte u podruju ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, stoarstva, tehnologije i obrazovanja. U tom smislu, TKA je primjerice nakon poplava u Gunji za 50 obitelji osigurala po
dva komada krupne stoke, a za 50 obitelji staklenike. Glavni princip
TKA-e tokom realizacije spomenutih projekata u Gunji je bio da one
kojima je potrebna pomo naui pecati ribu, a ne da im daje ribu.
Takoer, kao rezultat suradnje sa Hrvatskom agencijom za razvoj, TKA je u vrtiu Vrbovec napravila igralite i donirala raznu
opremu. Isto tako, TKA je opini umberak poklonila terensko vozilo, zdravstvenu i vrtnu opremu koja e sluiti starijim osobama.
Nadalje, SUVAG-u je iz inozemstva donirala ureaj koji je bio potreban kako bi modernim sredstvima doprinijeli ozdravljenju oboljelih
osoba. elimo i dalje u suradnji s relevantnim hrvatskim institucijama nastaviti s projektima suradnje posveenim ljudima, kao i s razvojnim projektima koji ukljuuju pruanje tehnike pomoi. q

31

BOSANSKI BAROMETAR

PROPAO POKUAJ ORGANIZIRANJA IZBORA U MOSTARU

Nijedan prijedlog nije usvojen


Lokalni izbori, koji su u Bosni i Hercegovini raspisani za 2. listopada 2016., ponovo e biti odrani bez uea graana Mostara. Odluila je to, ili ispravnije reeno nije odluila veina u Parlamentarnoj
skuptini Bosne i Hercegovine na svojoj sjednici od 27. travnja, a nakon toga ni 11. svibnja 2016. O ovom smo problemu pisali u prethodnom broju Preporodovog Journala kada smo pokazali koliko je
SDA-ov prijedlog o podjeli Mostara na dvije opine i izborne jedinice
lo ne samo za Mostar, nego i kao primjer budueg razgranienja
ostalih opina u BiH te faktine konane podjele zemlje.
Da podsjetimo iz prolog broja, Mostar je imao specifina izborna
pravila koja je 2004. donio tadanji visoki predstavnik Paddy Ashdown
kako bi ujedinio Mostar. U Gradsko vijee Mostara biralo se maksimalno po 15 Hrvata i Bonjaka, etvoro Srba i jedan iz reda ostalih. HDZovci su bili nezadovoljni takvim rjeenjima jer su glasovi Bonjaka vrijedili vie od glasova Hrvata u Mostaru, pa su njegovi delegati u Domu
naroda Parlamentarne skuptine BiH 2011. pokrenuli apelaciju na
Ustavnom sudu BiH. Sud je zatim naloio Parlamentarnoj skuptini BiH
da promijeni dio Izbornog zakona BiH u dijelu koji definira nain izbora
vijenika u Gradsko vijee Mostara. Izmjenama zakona trebalo je ujednaiti vrijednost glasova biraa iz est bivih izbornih podruja. Zbog
nemogunosti dogovora oko tih izmjena, lokalni izbori 2012. u Mostaru nisu odrani. Naime, posljednji lokalni izbori u Mostaru odrani su
2008., a kako je Ustavni sud BiH ponitio dio Izbornog zakona vezano za
Mostar, nakon isteka mandata zastupnicima biranim 2008. Gradsko je
vijee rasputeno, a jedinu vlast predstavlja gradonaelnik Ljubo Beli.

Pomak SDA prema cjelovitom Mostaru


No vratimo se aktualnim dogaajima. SDA se suoila s nizom
kritika oko svoga prijedloga, pa je sa svojim partnerima Radonievim SBB-om dva dana prije sjednice Parlamenta ponudila novi prijedlog za rjeenje mostarskog problema i poslala ga u parlamentarnu proceduru. Osim prijedloga ove dvije stranke, svoje su prijedloge poslali zajedno SDP i DF te HDZ BiH, odnosno njegov je prijedlog
predstavljen kao prijedlog Hrvatskog narodnog sabora.
Zahtjevi zastupnika Mirsada Meia (SDP) i Damira Beirovia
(DF) za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama
Izbornog zakona Bosne i Hercegovine stavljen je u proceduru po
hitnom postupku, ba kao i zahtjev zastupnice Borjane Krito (HDZ
BiH), te zastupnika Amira Fazlia (SDA) i Mirsada onlagia (SBB).
Prema novom prijedlogu SDA koji su izradili s SBB-om izborne
su jedinice sredinja zona koja ine est gradskih podruja i odgovaraju bivim gradskim opinama, a ije granice su utvrene mapom priloenom u privremenom Statutu od 20. veljae 1996. Izborna jedinica 1 sastojala bi se od gradskog podruja Mostar-Sjever, a odatle bi se birala etiri vijenika. Izbornu jedinicu 2 inilo bi
gradsko podruje Mostar-Stari grad i biralo bi se osam vijenika,
izborna jedinica 3 bila bi gradsko podruje Mostar-Jugoistok, a izborna jedinica 4 sastojala bi se od gradskog podruja Mostar-Jug. Iz
ove dvije izborne jedinice birala bi se po tri vijenika. U Izbornoj
jedinici 5 (gradsko podruje Mostar- Jugozapad) biralo bi se 10 vijenika, u Izbornoj jedinici 6 (gradsko podruje Mostar- Zapad) biralo bi se est vijenika te jedan vijenik iz izborne jedinice 7 - Sre-

32

Mostar
dinja zona. Ovaj prijedlog precizira da najmanje etiri predstavnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih budu
zastupljeni u Gradskom vijeu. Nijedan od konstitutivnih naroda ne
moe imati vie od 15 vijenika.
Gradonaelnik i dva dogradonaelnika birala bi se dvotreinskom veinom u Gradskom vijeu s liste kandidata koje neposredno biraju birai upisani u sredinji biraki popis. Lista kandidata
sastoji se od najvie po dva kandidata iz reda svakog naroda i najvie jednog kandidata iz reda Ostalih, koji dobiju najvei broj glasova meu nominiranim kandidatima. Gradonaelnik i dogradonaelnici e biti iz razliitih konstitutivnih naroda ili reda Ostalih, a
nakon svakog mandata gradonaelnik e biti iz reda razliitog konstitutivnog naroda u odnosu na prethodni mandat. Ovo jeste bolje
rjeenje nego prethodno s dvije opine i blie je SDP-DF-ovom, to
pokazuje da su kritike upuene SDA-u ipak imale efekta.
Prijedlog HDZ BiH, odnosno HNS-a BiH sastojao se u tome da se
odreeni broj vijenika bira iz vielanih izbornih jedinica prema
formuli proporcionalne zastupljenosti. Kompenzacijski mandati
dodjeljuju se s teritorije cijelog podruja Grada Mostara kao cjeline. Najmanje tri lana svakog konstitutivnog naroda i jedan pripadnik Ostalih bit e zastupljeno u Gradskom vijeu.
Prema tom prijedlogu, Izborna jedinica 1 (14 lanova) sastoji se od
teritorije bivih gradskih podruja Jugozapad, Stari grad i Sredinje zone. Izborna jedinica 2 (pet lanova) ini gradsko podruje kojeg ini
bivi teritorij biveg gradskog podruja Zapad. Izborna jedinica 3 (dva
lana) je teritorij biveg gradskog podruja Jug, Izbornu jedinicu 4 (dva
lana) ini teritorij biveg gradskog podruja Jugoistok, a Izbornu jedinicu 5 (tri lana) ini teritorij biveg gradskog podruja Sjever.
Od 35 mandata za Gradsko vijee, izmeu 23 i 27 posto su
kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljuju se u vielanim izbornim jedinicama. Nijedan od konstitutivnih naroda ne
moe imati vie od 17 vijenika.

Zadnja prilika
Prema prijedlogu DF-SDP (koji smo predstavili u prolom broju,
ali ga vrijedi ponoviti) izborne jedinice u gradu Mostaru inilo bi
est gradskih podruja i centralna zona. Gradska podruja odgovaraju bivim gradskim opinama i zajedno sa sredinjom zonom

PREPORODOV JOURNAL 186

BOSANSKI BAROMETAR
obuhvaaju teritoriju grada Mostara, u skladu sa stanjem podruja
prema katastarskim opinama rubnih dijelova na dan 1. sijenja
1991. godine. Iz sredinje zone birao bi se jedan vijenik, iz gradskih podruja Mostar-Jug, Mostar-Jugoistok i Mostar-Sjever tri vijenika, iz gradskih podruja Mostar-Stari grad i Mostar-Zapad biralo bi se sedam, a iz podruja Mostar Jugozapad 11 vijenika.
U Gradskom vijeu moraju biti zastupljena najmanje etiri vijenika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih, s tim da nijedan konstitutivni narod ne moe imati vie od 15 predstavnika u Gradskom vijeu. Gradonaelnika i dva dogradonaelnika Mostara neposredno biraju svi birai upisani u biraki popis. Glasai mogu dati glas
samo jednom kandidatu na jednom glasakom listiu. Gradonaelnik
je onaj koji dobije najvie glasova, a sljedea dva kandidata su dogradonaelnici Mostara, uz uvjet da gradonaelnik i dogradonaelnici ne
mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.
Ovi su prijedlozi ponueni poslanicima u Parlamentarnoj skuptini BiH koji su o tome raspravljali i odluili 27. travnja. Nije usvojen niti jedan prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koje su predloile politike stranke, a koje se tiu statusa grada Mostara. Za
prijedlog SDP-a i DF-a glasalo je osam zastupnika, protiv je bilo njih
28 i suzdrana tri. Za prijedlog HDZ-a BiH glasalo je pet zastupnika,
protiv je bilo njih 32, i suzdrano dva. Za prijedlog SDA-SBB glasalo
je 16 zastupnika, protiv je bilo njih 22 i jedan suzdran.
Borjana Krito je u toku sjednice kazala da prijedlog HNS-a u
vezi izmjena Izbornog zakona koji se tie Mostara u potpunosti
provodi odluku Ustavnog suda BiH i otklanja svaki vid diskriminacije meu graanima Mostara. Ona je ocijenila kako su SDA i SBB-a
pokuavali doi do implementacije presude Ustavnog suda BiH, ali
da to jo uvijek nije dovoljno ako se govori o jednakosti glasa te da
u njihovom prijedlogu postoje odreeni dijelovi koji nisu ustavni.
Opozicija je u toku sjednice upozorila kako postoji dogovor vladajuih politikih stranaka, mislei na SDA i HDZ BiH, da se nijedan
od prijedloga izmjena ne usvoji na dananjoj sjednici. Mladen Bosi
iz SDS-a, koji je dio parlamentarne veine, kazao je kako mu nije
poznato da su politike stranke bilo to dogovarale.
Ovo je bila zadnja prilika da se donesu Izmjene i dopune zakona Izbornog zakona Bosne i Hercegovine jer je Centralna izborna komisija 4.
svibnja 2016. trebala raspisati lokalne izbore u toj zemlji. Da je jedan od
prijedloga dobio potrebnu parlamentarnu veinu, i u Mostaru bi se mogli odrati lokalni izbori na isti dan kao i u svim drugim dijelovima BiH.

Nejasna situacija oko izbora


eljko Komi i njegova Demokratska fronta, izrevoltirani fijaskom svih prijedloga o gradu Mostaru, ve sutradan nakon sjednice Parlamenta uputili su u proceduru zahtjev za odravanje hitne
sjednice Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH.
Svjesni ozbiljnosti situacije i moguih posljedica nerjeavanja pitanja izbora u Mostaru, uputili smo u proceduru zahtjev za odravanje hitne sjednice Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine
BiH, stajalo je u saopenju DF-a.
Generalni sekretar DF-a Zlatko Mileti kazao je kako ne vidi nijedan razlog zbog ega se sjednica Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH ne bi zakazala i nanovo na dnevni red stavila
sve prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona
BiH koji se odnose na grad Mostar. Mi smo ispunili sve procedure
koje se podrazumijevaju poslovnikom, i pravne i tehnike prirode.
Zakonski, sjednica bi trebala biti sazvana za tri dana, kazao je Mileti i dodao: Istovremeno smo ponudili novo rjeenje ijim bi se
usvajanjem ispotovala presuda Ustavnog suda Federacije BiH i
omoguilo odravanje izbora u gradu.

TRAVANJ 2016.

Borjana Krito
No do sjednice nije dolo za tri dana, nego je odrana tek 11.
svibnja, tjedan dana nakon to je Centralna izborna komisija (CIK)
raspisala lokalne izbore u BiH za 2. listopada. No ni tada nije naeno rjeenje za Mostar. Naime, Predstavniki dom Parlamentarne
skuptine BiH nije usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH u vezi sa izborima u Mostaru. Prethodno
je prihvaen zahtjev predlagaa zakona poslanika Damira Beirovia iz Demokratske fronte i Mirsada Meia iz SDP-a da ovaj zakonski akt bude razmatran po hitnom postupku.
A tjedan dana prije ove hitne sjednice, 4. svibnja je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela jednoglasnu odluku o
raspisivanju lokalnih izbora koji e se odrati u nedjelju, 2. listopada
ove godine. Kako su naveli, odluka CIK-a o raspisivanju i odravanju
lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini donijeta je u skladu s odredbama
Izbornog zakona BiH. prema toj odluci, lokalni izbori ne obuhvaaju
Mostar jer se nisu stekli uvjeti za raspisivanje izbora u tom gradu s
obzirom na odluku Ustavnog suda BiH koji je proglasio neustavnim
dijelove Izbornog zakona BiH koji se odnose na izbor vijenika u Gradskom vijeu Mostara iz 2010. godine. Iz CIK-a su apelirali na politike
stranke da to prije postignu dogovor kada je u pitanju Mostar.
Inae, jo uvijek ostaje nejasno to e biti sa izborima u Mostaru, odnosno da li e se oni raspisati onda kad se izglasaju zakonske
promjene u Parlamentu. Predsjednik CIK-a Ahmet anti izjavio je
da je problem sada jo i vei, jer ako se do odluke CIK-a nisu izglasale promjene u Parlamentu, kada su svi bili vrui da se neto
uini i kada su se angairali oko rjeenja, veliko je pitanje kakvo e
poslije biti raspoloenje zastupnika u tom smislu. Da li e biti i u
kom pravcu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji se odnose
na grad Mostar, ne znam. Vjerovatno bi tada, u tim odredbama
bilo sve regulirano kako i kada bi se odrali izbori za grad Mostar,
odnosno takva rjeenja bi sadravala i obaveze koje ima CIK BiH,
ako bi do toga dolo da se naknadno donosi odluka za grad Mostar.
Ne znam kako e se odrediti Parlamentarna skuptina BiH prema
tome, rekao je anti.
Kako sada stvari stoje, Mostarci e jo dugo ekati na izbore jer
kao to je rekao anti, pitanje je koliko e glavne stranke biti zagrijane za to rjeavanje nakon to je propala mogunost da se i u Mostaru odre izbori na isti dan kad i u ostatku BiH. to je pokazao i
oajniki pokuaj SDP-a i DF-a sazivanjem hitne sjednice Parlamenta
BiH na kojoj je opet proputena ansa da se neto uradi za Mostar.
Inae, u CIK-u su objavili da e lokalni izbori u BiH kotati oko 8
milijuna KM, a financirat e ih drava i opine. Birat e se devet
gradonaelnika i 132 naelnika opina, kao i 74 Opinska vijea u
sarajevskom entitetu, te 58 Skuptina opina u banjalukom

33

BOSANSKI BAROMETAR

U jednom danu, 23. travnja, mediji su objavili tri na prvi pogled


razliite vijesti. Prva je da su predstavnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini utvrdili kako u toj zemlji postoji 38 paralelnih zajednica koje bez slubenih doputenja i suglasnosti okupljaju muslimanske vjernike, a njih 22 odbile su poziv na integriranje u, kako
su naveli, zakonite strukture.
O tome je najvie govorio Ismail Smajlovi, ravnatelj uprave
Islamske zajednice za administrativne i pravne poslove. Taj podatak sadran je u izvjeu o problemu tzv. parademata to ga je
na zasjedanju u Sarajevu usvojio Sabor Islamske zajednice u BiH
odran tih dana. Smajlovi je potvrdio kako su predstavnici 14 paralelnih demata prihvatili poziv na ozakonjenje svog rada, odnosno ukljuivanje u strukture jedine slubeno priznate Islamske zajednice u BiH i to su potvrdili potpisivanjem posebnog protokola
koji im je ponuen. Dodao je da je nejasan status jo dvije zajednice koje djeluju izvan struktura Islamske zajednice u BiH.
Meu onima koji su prihvatili integriranje u zakonite strukture
je i zajednica muslimana u Boinji kod Maglaja, koja je godinama
slovila kao jedno od rasadita islamskog ekstremizma. Druga u javnosti poznata zajednica, ona u Gornjoj Maoi kod Brkog, odbila je
ui u sastav Islamske zajednice u BiH, a isto su uinili i lanovi zajednice u Ovama kod Maglaja odakle su regrutirani borci za teroristiku organizaciju Islamska drava (IS). Pripadnikom te zajednice tako je bio Emrah Fojnica, koji je 2014. godine poginuo u Siriji
ratujui na strani terorista.
Smajlovi je pojasnio kako sada predstoji proces integriranja
onih koji su se s tim suglasili no istaknuo je kako je ovime ujedno
formalno zavren proces pregovora s nelegalnim zajednicama.
On nije odgovorio na pitanje to e se sada s dogaati s onim zajednicama koje su odbile pristupiti IZ BiH, no ocijenili su kako je to pitanje kojim e se vjerojatno morati baviti drava.
No oito je da su podaci koje ima Islamska zajednica u BiH neto drugaiji od policijskih. Ravnatelj Uprave policije Federacije
BiH, Dragan Luka, kazao je pak kako je temeljem policijskih istraga

i izvida utvreno da na teritoriju BiH postoji 60 zajednica koje okupljaju radikalne islamiste. Oni su rasuti po cijeloj zemlji poput tigrove koe, kazao je Luka, potvrdivi kako je sainjen precizan
registar ne samo takvih zajednica nego i svih osoba koje su njihovi
lanovi, te kako se njihovo kretanje i djelovanje kontinuirano prati
s ciljem sprjeavanja protuzakonitih djelovanja.
U tom kontekstu navedimo drugu vijest da je Bosnu i Hercegovinu pohodio i John Brennan, prvi ovjek amerike CIA-e. On je
dva dana razgovarao s prvim bosanskim policajcima i predstavnicima Tuiteljstva BiH, a domain je bio ef Obavjetajno-sigurnosne
agencije BiH (OSA) Osman Mehmedagi. Nisu objavljene nikakve
potankosti o razgovorima, no neki od sudionika rekli su da je bilo
rijei o razliitim oblicima sigurnosne suradnje izmeu dvije zemlje, ukljuujui tu i borbu protiv terorizma. Govorili smo o suradnji i koordinaciji policijskih agencija u BiH, stranim borcima, radikalizaciji i deradikalizaciji i strategiji BiH za borbu protiv terorizma,
kazao je Mirsad Vili, elnik Ravnateljstva za koordinaciju policijskih tijela u BiH. Dodao je kako je Brennan prenio poruku da SAD
doivljavaju BiH kao partnera u borbi protiv terorizma, te je obeao
potporu ukljuujui razmjenu obavjetajnih podataka.
Istovremeno je Husein ef. Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, optuio Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) da svojim
djelovanjem potie nacionalizam i titi dokazane ratne zloince,
to oteava mogunost suivota i gradnje stabilnih odnosa u BiH. U
istupu na zasjedanju Sabora Islamske zajednice u BiH u Sarajevu,
reis Kavazovi je istaknuo kako se za razliku od Srpske pravoslavne
crkve Katolika crkva ponaa kao prijatelj BiH radei na jaanju njene meunarodne pozicije. Pritom je posebice pohvalio djelovanje
pape Franje podsjetivi na vanost njegovih poruka tijekom svog
posjeta Sarajevu u lipnju 2015. Posjet pape Franje Sarajevu sredinom prole godine osnaio je meunarodnu poziciju BiH i otklonio
bojazan da Katolika crkva podrava separatistike politike u BiH.
Taj dojam, na alost, nemamo kad su u pitanju javni istupi ljudi iz
vrha Srpske pravoslavne crkve iz Beograda. Dapae, oni ohrabruju
srpski nacionalizam i iskljuivost i doprinose velianju zloina i zloinaca, ime dodatno oteavaju put pomirenja, razumijevanja i osiguranja boljeg ivota svih graana BiH, izjavio je reis Kavazovi.
Bolji poznavatelji prilika u IZ BiH kau da je ovo bio prvi otar
nastup reisa Kavazovia otkako je izabran za poglavara, a koji inae
slovi za odmjerenu osobu i koji, kau, pozorno bira rijei i trudi se
stvarati pretpostavke za dijalog i razumijevanje.
U svakom sluaju, pitanje je, pratei sve ea mariranja etnika po okupiranim dijelovima BiH, u tzv. rs, znamo li mi uope
gdje da traimo ta teroristika legla? q
Edis FELI

John Brennan, direktor CIA-e, na izlasku iz zgrade Predsjednitva BiH

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazovi

entitetu. Treba biti izabrano ukupno 140 naelnika i gradonaelnika gradova i opina u BiH i to njih 78 u dijelu BiH kojeg zovu Federacija BiH i 62 u dijelu BiH kojeg zovu Republika Srpska.
Na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2016. godine birat
e se i Skuptina Brko distrikta BiH, Skuptina Grada Banje Luke i
gradonaelnik Grada Banje Luke, te skuptine gradova Prijedor, Bijeljina, Doboj i Trebinje kao i gradska vijea Bihaa, Tuzle, Zenice i
irokog Brijega.

Znamo li gdje su teroristika legla?

34

PREPORODOV JOURNAL 186

BOSANSKI BAROMETAR

SUSRETI BOSNISTA 2016 U STOCU: REAKCIJE NA NERETVANSKU DEKLARACIJU O BOSANSKOM JEZIKU

Negatori oiglednog i
karavane koje prolaze
Sigurno je da niti jedan drugi skup o srpskom, hrvatskom ili crnogorskom jeziku ne izaziva toliko panje i negativnh reakcija kao bilo
koji o afirmaciji bosanskog jezika. Izuzetka nije bilo i u sluaju Susreta
bosnista 2016, odranih 29. i 30. aprila 2016. u Stocu, u kojem je uestvovalo 200 studenata i profesora bosanskog jezika i knjievnosti Univerziteta u Mostaru, Sarajevu, Zenici, Tuzli, Bihau, Novom Pazaru i
Prizrenu. Organizatori, Bosanska lingvistika akademija u Stocu, Matini odbor Bonjake zajednice kulture Preporod u Sarajevu i Odsjek za bosanski jezik i knjievnost Fakulteta humanistikih nauka Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, donijeli su javni proglas o bosanskom jeziku u dolini Neretve bosanskohercegovakom jugu.

Sukus Deklaracije je da je bosanski istonohercegovaki dijalekt osnovica ne samo bosanskog standardnog jezika nego i drugih
srednjojunoslavenskih jezikih standarda. Razlog je to za njegovo
ouvanje i njegovanje na svim jezikim nivoima, posebno njegovog
prepoznatljivog akcenatsko-prozodijskog sistema kao jezikog blaga. U Neretvanskoj deklaraciji o bosanskom jeziku stoji i ovo: Ime
jezika u Hercegovini jeste bosanski jezik. ak i u vrijeme Bekog
knjievnog dogovora (1850), ali u kontinuitetu i prije i kasnije, na
naem jugu u javnosti i drutvu ne samo meu muslimanima ve i
meu pravoslavcima i katolicima u upotrebi je bilo bosansko ime
jezika, koji je bio slubeni jezik u kolama u Mostaru i okolini, kako
u vrijeme osmanske, tako i u vrijeme austrougarske uprave. U tom
smislu, uz niz drugih, treba se sjetiti i Halila Hrle, Omera Hume ili
Ibrahima Kapetanovia, ali i pravoslavnih i katolikih prvaka naeg
juga, poput Pere Tunguza i biskupa Pavla Dragievia.

Borba za trei entitet fra Andrije Nikia

Susreti bosnista 2016 u Stocu


Cilj proglasa je da ukae na ono ta znai jeziki temelj bosanskog jezika, da se ukae ta jeste bosnistika danas, ta su njeni okviri, u kojim se istraivakim okvirima kreemo i ta je do sada na
tom polju uraeno, kazao je akademik Devad Jahi, jedan od potpisnika Deklaracije.
Susrete je otvorila Elvira Dilberovi, ministrica obrazovanja i
nauke Federacije BiH. Tom prilikom je kazala da Bonjaci svoj maternji jezik oduvijek imenuju bosanskim. I ne samo oni, nego su ga
i njihovi susjedi imenovali tako, o emu svjedoe brojna djela, dokumenti te putnici kroz Bosnu i Hercegovinu. Meu brojnim primjerima podsjetit u na jedan, onaj kada gradonaelnik Mostara
Ibrahim-beg Kapetanovi na jednoj sjednici davne 1895. godine
zabranjuje da gospodin Schavner neto kae na njemakom jeziku.
U zapisniku je navedeno da je rekao: 'Mi ovde nismo ni u Beu, ni u
Grazu, ve u Mostaru gdje treba da se govori bosanski, da svi razumimo', navela je ministrica Dilberovi.
No ta je to to je u sadraju ovog dokumenta, koji se bavi iskljuivo bosanskim jezikom, izazvalo ne samo osporavanja ve je
bila prilika da intelektualna, sveenika i nauna elita, oliena u
Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u BiH te Hrvatskom kulturnom drutvu Napredak, otvoreno iskae snove o politiko-teritorijalnom preustroju Bosne i Hercegovine, te nacional-ovinistike stavove kroz koje e propuhivati i duh mrnje.

TRAVANJ 2016.

Na sve pomenuto reagirao je akademik fra Andrija Niki, kao


dvostruki predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u
BiH i Hrvatskog kulturnog drutva Napredak u Mostaru. Razumijevajui Neretvansku deklaraciju o bosanskom jeziku kao napad na
hrvatski jezik, a preko njega i na sve hrvatsko u Hercegovini, on ju
je nazvao politikim udarom u same temelje Ustava Republike Bosne i Hercegovine, pokazujui time elementarno neznanje o
ustroju drave u kojoj ivi jer je Bosna i Hercegovina prestala biti
republika jo 1995. kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum.
Pod tobonjom skrbi za ouvanje imena bosanskoga jezika
otvoreno je iskazano teritorijalno posezanje prema prostoru neretvanske doline, koji bi u buduem preustroju BiH imao postati teritorijalnom okosnicom treega, hrvatskoga, entiteta, a na kojem
veinom ive Hrvati kao ustavni konstitutivni narod s pravom na
slobodnu uporabu hrvatskoga jezika, napisao je fra Niki u ime

Fra Andrija Niki

35

BOSANSKI BAROMETAR
svih Hrvata u Bosni i Hercegovini. On dalje interpretira historijske
injenice i poluinjenice o Hrvatima i Bonjacima, pretvarajui reagiranje u isti politiki pamflet koji negira samobitnost Bonjaka
kao naroda sve tri vjere do poetka 19. stoljea i dananjih Bonjaka-muslimana.
Fra Niki kae da je 1463. nakon pada Bosanske kraljevine pod
Osmanlije, bosanska kraljica Katrina Kosaa ostavila Humsku zemlju, dananju Hercegovinu, u batinu rimskom papi, da su dananji Bonjaci islamizirani potomci preteno hrvatskog te drugih balkanskih i azijskih naroda, da su se u vrijeme turske okupacije sami
nazivali Turcima, a samobitni narod postali tek krajem 19. stoljea,
a u 20. stoljeu politikom odlukom nazvani Muslimani. Akademik
Niki kae i da je Bosna i Hercegovina kao samostalna drava ouvana prije svega zahvaljujui Republici Hrvatskoj, da je od '91. do
'95. muslimansko politiko rukovodstvo provodilo politiku etnikog ienja na hrvatskim narodom u neretvanskoj dolini, a da se
rat protiv Hrvata vodi i nakon tog perioda uz pomo meunarodne
zajednice i to izbornim inenjeringom, unitavanjem hrvatskih banaka i hrvatske privrede, politikim atentatima, to je uzrok iseljavanja Hrvata s hrvatskih podruja, a da je Neretvanska deklaracija
nastavak rata na kulturnom planu.
U neka doba fra Niki sjetio se da progovori i o bosanskom jeziku. Iznosimo kljune elemente tog dijela reagiranja. On bosanski
jezik smatra niim idiomom hrvatskoga jezika, kao to su to dubrovaki ili dalmatinski govor. Tvrdi da su potpisnici Neretvanske deklaracije isti kao i Vuk Karadi jer ne priznaju druge narode i jezike osim svoga, da se bosanski jezik javlja tek krajem 19. stoljea u
okviru protuhrvatske austro-ugarske politike a nestaje ve 1918.
u Karaorevievskoj Jugoslaviji.
Na kraju reagiranja akademik fra Niki veli: Hrvatski je narod
sauvao identitet, vjeru i kulturu svojih otaca uz goleme rtve, a danas ih nastavlja izgraivati i usavravati u sasvim drugom okruju
(pazite sad! op.a.): u modernoj, demokratskoj i pluralnoj Bosni i Hercegovini, koja mu ustavom jami dosljednu primjenu hrvatskoga
knjievnog jezika u medijima, kolama, novinstvu, javnom i politikom ivotu, ne vidjevi kontradiktornost izmeu ove i ranije pomenute tvrdnje o nastavku rata protiv Hrvata drukijim sredstvima.

Duhovi prolosti
A Mostarsko muftijstvo se ponadalo da to nije zvanini stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i HKD Napredak ve samo
pojedinani ispad jednog akademika i fratra. U saopenju za javnost reeno je kako su vjerovali da su takvi stavovi o Bonjacima
prevazieni i naputeni.
Sa aljenjem, naime, istiemo da rijei fra Andrije Nikia podsjeaju na vrijeme kada je Bonjacima uskraivano pravo na fiziki
opstanak, a time i na njihovu kulturu, tradiciju i, naravno, jezik kojim govore, zbog ega su zatvarani u logore, protjerivani, zlostavljani, te ubijani. Smatramo neprihvatljivim istrajavanje na ovakvom
odnosu prema Bonjacima, ak i u retorikom smislu, a posebno
nas zabrinjava oivljavanje ovakvih ideja i stavova danas, kad bismo svi zajedno trebali snano zagovarati i podupirati suivot naroda i vjera u Bosni i Hercegovini i punu toleranciju meu njima, uz
uvaavanje svih specifinosti svakog od naroda i svake od vjera u
naoj zajednikoj dravi. (...) Istovremeno, apeliramo na predstavnike Katolike crkve da se pridravaju naela meureligijskog dijaloga za koje se zalae njihov vrhovni vjerski autoritet papa Franjo,
a javno podrava kardinal Vinko Pulji. Poslanje predstavnika vjere
jeste da smiruju, a ne raspiruju, da spajaju, a ne razdvajaju, da uvaavaju i potuju, a ne omalovaavaju one s kojima dijele ivotni

36

Mostarski muftija Salem ef. Dedovi


prostor", kae se u saoptenju za javnost koji potpisuje muftija mostarski mr. Salem ef. Dedovi.
Oglasio se i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver
Kazaz. U svom tekstu on se suprotstavio svome kolegi Sanjinu
Kodriu sa Odsjeka za jezike i knjievnost naroda BiH (iji je Kodri
ef) i jednom od potpisnika Deklaracije. Ovaj dokument oznaio je
marifetlukom bez presedana iji je stvarni cilj skrenuti panju javnosti na sopstvenu akademsku mizeriju i prikazati se kao straar na
granici nacionalnog identiteta. Nazvao je jo banalnom i glupom,
a potpisnike akademskim nacionalistima. Pri tome nije se libio, ni
da ih, ba onako profesorski i akademski, izvrijea, posebno Kodria i Dijanu Hadizuki, nazivajui ih univerzitetskim blenama i astei ih i drugim slinim epitetima. To su osnovne karakteristike
njegovog teksta koji je ustvari banalno politika, umjesto da bude
struno zasnovana kritika.
U nizu reagiranja na ovaj dogaaj izdvajamo i ono pod nazivom
Protiv june znanosti o jeziku i knjievnosti, kojeg je potpisalo
devet lanova i saradnika Odsjeka za jezike i knjievnost naroda
BiH Filozofskog fakulteta u Zenici (iji ef je uestvovao u radu Susreta bosnista 2016), a koju predvodi profesorica Alisa Mahmutovi. Ova uesnica Hrvatskog slavistikog kongresa na kojem je problematizirala status hrvatskog jezika i knjievnosti u srednjokolskim ustanovama u BiH traei njegovo poboljanje, navodi: Ko bi
bili autori i po emu bi oni bili vani da ne proglase neku ugroenost bosanskog jezika? Sve u svemu, jasno je koga bonjakisti kopiraju. Njima je Zagreb bio i ostao uzor. Sve to se u Zagrebu smisli ne
dovodi se u pitanje, pa tako i ova deklaracija. Vidjeli bonjakisti da
Hrvati ive od deklaracija, pa i oni pourili da se deklariu.
I novinar i pisac Muharem Bazdulj iz nekakvog beogradskog
budaka, udarajui u ve poznatu tamburu lingvistice Snjeane
Kordi jedan se jezik pokuava podijeliti na etiri srpski, hrvatski,
crnogorski i bosanski, pokuava umanjiti vrijednost brige za bosanski jezik: Ima zaista neeg tugaljivog u tom bonjakom zakasnjelom ponavljanju nacionalistikih zabluda drugih junoslovenskih naroda. To je kao kod onih trebera koji u pubertetu ne piju
pivo s drutvom i ne rade sline tinejderske gluposti, pa se pod
stare dane ludiraju kao da su klinci.
Kako prof. dr. Sanjin Kodri iako je prvobitno bilo dogovoreno,
nije imao vremena za razgovor za Preporodov Journal, prenosimo
ono to to je poetkom maja 2016. govorio u intervjuu za sarajevske dnevne novine Faktor. On je, naime, kazao kako ga raduje to
su se od fra Nikieve nacional-ovinistike i negatorske reakcije
spram bosanskog jezika ogradili pojedini lanovi Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti u BiH i Sredinjica HKD Napredak. On nije

PREPORODOV JOURNAL 186

BOSANSKI BAROMETAR
razumio da se Deklaracija obraa prije svega govornicima bosanskog
jezika, pa se ni na koji nain ne bavi hrvatskim jezikom u Bosni i Hercegovini hrvatski jezik pitanje je i pravo bosanskohercegovakih
Hrvata, a Bonjaci se u njega ne trebaju mijeati, kazao je Kodri.
A o onima s druge strane rekao je ovo: Krajnje je sramno to
da pojedinci idu toliko daleko u linim animozitetima prema svojoj
'meti' da njihov cilj ne bira sredstva, pa tako, denuncirajui prije
svega jednog autora Deklaracije, u pitanje dovode i sam bosanski
jezik i bonjaku knjievnosti ili bosnistiku kao naunu disciplinu,
pri emu i bosanski jezik, bonjaka knjievnost i bosnistika u ovim
sluajevima trpe i posve neprihvatljivu kolateralnu tetu, uz spomenuti izvorni otpor i spram samog bosanskog jezika, bonjake
knjievnosti i bosnistike kao takve kod veine kritizera iz ove grupe.
Samo po sebi jasno je to da su vrlo opasni oni stavovi koji se o bosanskom jeziku, odnosno o govornicima tog jezika, prije svega Bonjacima, o njihovoj knjievnosti, kulturi, tradiciji i identitetu, kao i o
samoj Bosni uope, izriu s nacional-ovinistikih osnova. (...) ...je li
se iko od njih makar i osvrnuo na nacional-ovinistiko negiranje
bosanskog jezika i Bonjaka kod fra Andrije Nikia i da li im takvo
to uope predstavlja ikakav problem?!

Sanjin Kodri
Za Kodria, razlozi negiranja bosanskog jezika lee u tome to je
to jedan od kljunih naina za negiranje Bosne i Bonjaka. Jedna od
najeih neistina jeste i ta da je bosanski jezik izmiljotina s kraja 19.
i poetka 20. stoljea, da je ideja bosanskog jezika rezultat okupacione politike Austro-Ugarske (...) posebno je porazno to to se ova potpuna neistina javlja ak i u pojedinim kolskim udbenicima, knjigama i drugim radovima koji u principu imaju afirmativan odnos prema
bosanskom jeziku, a to je prije svega stvar neznanja.
Druga od brojnih neistina, smatra Kodri, posebno kod tzv. kritiara nacionalizma, pa tako i u veini reakcija na Deklaraciju, jeste
tvrdnja da je bosanski jezik nastao nacionalistikim razaranjem nekadanjeg srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika. Ni to, naravno, nije tano jer je srpskohrvatski/hrvatskosrpski jezik nastao Bekim knjievnim dogovorom 1850. godine, i to iz drutveno-politikih potreba jednog vremena, i postojao tek stoljee i po, a bosanski
jezik kao jezik Bosne trajao je i stotinama godina prije, da bi pod
utjecajem prije svega izvanbosanskih lingvistikih nacionalizama
ime bosanskog jezika bilo ukinuto 1907. godine, dok je devedesetih godina 20. stoljea tek obnovljeno, a ne izmiljeno.
Koliko dugo e trajati osporavanja postojanja bosanskog jezika
i napadi na one koji ga govore, izuavaju, promoviraju i tite, niko
ne moe sa sigurnou prognozirati. Sa take gledita sadanjih dogaaja, ini se, sve dok postoje i Bonjaci. q
Elirija HADIAHMETOVI

TRAVANJ 2016.

POVELJA O BOSANSKOM JEZIKU


Institut za bonjake studije pri Matinom odboru BZK Preporod u Sarajevu objavio je 23. marta 2002. godine Povelju o bosanskom jeziku:
1. Bosanski jezik jeste jezik Bonjaka i svih onih koji ga pod tim
imenom osjeaju svojim.
2. Korienjem naziva bosanski jezik Bosnjaci slijede nominaciju
svoga jezika iji je kontinuitet moe pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvren u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bonjakoj usmenoj i
pisanoj knjievnosti te u razliitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima.
3. Bez obzira na slina ili razliita miljenja o zajednikom i posebnom u standardnim jezicima nastalim na temelju srednjojunoslavenskog dijasistema a koji ini glavninu junoslavenske jezike zajednice smatramo da je u svakom od narodnosnih
tokova rije o jeziku koji Srbi odvajkada nazivaju srpskim, Hrvati hrvatskim, a Bonjaci bosanskim.
4. Manipuliranja nazivom bosanski jezik u politike svrhe kojih
je u pojedinim razdobljima prolosti Bosne bilo, uporedo s manipulacijama imenom bonjakog naroda kao ni upotreba
ove sintagme u regionalnom znaenju, ne dovode u pitanje vjerodostojnost korisenja ovog naziva kod Bonjaka u narodnosnom smislu.
5. Istrajavajui na upotrebi historijskog imena za svoj jezik, Bonjaci u Bosni i Hercegovini i ire ne ugroavaju niija prava niti
prisvajaju neto to im ne pripada. U tom smislu, korienje
naziva bosanski jezik ne ukljuuje nikakvu tenju ka unifikaciji i
unitarizaciji na prostoru Bosne i Hercegovine.
6. Pokuaji da se Bonjacima, umjesto historijski potvrenog te u
praksi usvojenog naziva bosanski jezik nametne bonjaka nominacija jezika predstavljaju politiziranje koje je posljedica preivjelog a neprevladanog srpskog i hrvatskog paternalizma i
negiranja bonjake nacionalne samosvojnosti.
7. Istiui legitimno pravo da svoj jezik nazivaju njegovim historijskim i u narodu ukorijenjenim imenom, Bonjaci podravaju
jednaka prava drugih naroda u Bosni i Hercegovini i ire, a smatraju dobrodolim lingvistika istraivanja i zalaganja u kulturi
koja e omoguiti nae bolje upoznavanje i meusobno uvaavanje.
Potpisnici Povelje pozivaju politike predstavnike, vjerske prvake,
kulturne djelatnike i sve sudionike javne rijei, a naroito prosvjetne
radnike na svim razinama obrazovanja da podre te u praksi zastupaju
i provode naela iznesena u ovom dokumentu.

NEKADA DAVNO REKLI SU O BOSANSKOM JEZIKU


Dio predstavke koju je 1885. godine u ime varcarskih i jajakih
upljana napisao fra Antun Kneevi, a koja je trebalo da bude predata Benjaminu Kalaju: Mi bolnim srcem gledamo u dvolinost nae
visoke Vlade, koja na jezik zove 'Zemaljskim', i doputa da se njeki
zovu 'Srbi' a njeki 'Hrvati' umjesto da pravedno, i iskreno rekne 'zemlja Bosna', 'itelji Bonjaci', a njihov jezik 'bosanski'. A zar emo dopustiti da se spomen nas i nae kraljevine uniti! Nigda! To nigda dopustiti neemo! Nek se na Sbor sazove; i na njem e Bonjaci slobodnom svojom voljom izjaviti ta ele, i skim hoe da budu, uvijek prije
osiguravi prava svoja, i svoje kraljevine.
Fra Matiju Divkovia (roen u mjestu Jelake kod Varea 1563)
smatraju ocem bosanske knjievnosti. Godine 1611. tampana je njegova knjiga Nauk krstjanski. U njoj je napisao: I ovo istomai aliti
privede iz jezika dijakoga u pravi i istiniti jezik bosanski.
Muhamed Hevaija Uskufi roen je 1601. godine u Dobrinji kod
Tuzle. Autor je prvog rjenika bosanskog jezika, tokom svog ivota isticao je da je Bonjak, a jezik kojim govori bosanski. Bio je jedan od prvih koji je pjevao na svom narodnom bosanskom jeziku. Tako poinje
i jednu svoju pjesmu: Bosanski da vam besidim, bratani, da sluaju
dobrotelji, prijatelji znani q

37

ZEMLJO MOJA

KO TO, I ODAKLE TO, MOE UPOZORITI BONJAKE DUHOVNE I POLITIKE LIDERE DA, MODA, GRIJEE?
NIKO, NIOTKLE.

Posrbljavanje bonjakog liderstva


Svaki narod u svakom vremenu ima svoj retoriki stil, od kojeg
umnogome zavisi ta e se sa tog naroda dogaati. Ako narodi ne
umiju ili ne mogu artikulirati sebe, ono to jesu, i ono to hoe,
nuno dolazi do povijesnih aritmija, izopavanja iz zakona vremena, zbog ega ti narodi u budunost nose transhistorijske traume i
nedoreenosti. Ovo je posebno izraeno kod naroda koji su pretrpjeli iskustva koloniziranosti, pa u renesansu identiteta nose sedimente kolonijalne i okupatorske kulture.
Raznorodne povijesne mijene malo su gdje ostavile toliko traumatinih prekida u etnonacionalnim identitetima, kao to je to na
Balkanu, a ni u jednom narodu te brazde nisu tako duboke, ive i
aktuelne, kao kod Bonjaka. Zbog toga je postgenocidno izrastanje
jednog stabilnog retorikog modela trebalo da Bonjake usidri u
suverenu taku gledita, da odatle mogu kritiki sagledati sve to je
bilo, te sa pozicije redefiniranosti planirati budunost.
Uistinu se inilo da Bonjaci od 1995. godine na ovamo dobijaju
institucionalne i projektne okvire iz kojih svjedoe sebe, bez potrebe da ikome podilaze, da se nekome pravdaju, ili, u najgorem sluaju, da sebe tumae vizijama kolonizatora i dejtonskih hegemona.
No, ponovo se potvrdilo da su kulturalni obrasci zapravo refleksi
politike i ekonomske moi, tako da je sa prerastanjem dejtonske
prevare u (veliko)srpsko-(veliko)hrvatsku vladavinu Bosnom i Bonjacima, dolo do raspada onih modela koji su uspostavljeni u vremenima kada su Bonjaci uivali institucionalne, politike i ekonomske plodove svoje borbe za osloboenje i suverenitet.

Borba za retoriki model


Niko nije oekivao tako dramatian, mada logian, obrat pozicija, da bonjaki lideri postanu glasnogovornici bonjakih neprijatelja, barem u onom smislu u kome bukvalno preuzimaju velikosrpske i velikohrvatske ideoloke konstrukte u predstavljanju Bonjaka. Koliko god se inilo da se Bonjaci sastoje od obnovljenih i izgraenih damija, od formalne ravnopravnosti u Ustavu, od injenice
da se, eto, za njih uje u medijima i kojekuda, to nije realna slika
bonjake (ne)slobode.
Bonjaka rtva se, kao temeljni ideoloki resurs bonjake budunosti, nala pod okupacijom, ili jurisdikcijom, onih snaga koje
su tu rtve proizvele. Konkretno, Bonjaci nisu sazreli do vizije da bi
znali ta e sa svojom rtvom, u mjeri u kojoj su Jevreji znali ta e
sa rtvom Holokausta. Bonjaka politika, i akademska zajednica,
ako uope postoje kao samosvjesni entiteti, nikada nisu razumjeli
ideoloki i politiki potencijal bonjake rtve na kojoj je trebalo
graditi sigurnu budunost za Bosnu i Bonjake. A kad je ve tako,
onda se bonjaka defanziva i izgubljenost pretvorila u motiviranost velikosrpskog/velikohrvatskog faktora, koji su razumjeli prostu logiku da od koliine sataniziranja Bonjaka, na globalnom
talasu islamofobije, ovisi stupanj aboliranosti i legitimiranosti velikosrpskog/velikohrvatskog zloinakog poduhvata. to je vie tzv.
islamskog terorizma, to je manje bonjake rtve; to je vie tzv.
vehabija, to je vie velikosrpskog i velikohrvatskog prava na secesiju svoga, otetog dijela BiH.

38

Slobodan Miloevi, Alija Izetbegovi i Franjo Tuman


u Daytonu 1995. godine
S obzirom da je dejtonski poredak, involvirao ove hegemonistike utjecaje, koji su rat protiv bosanske multilateralnosti nastavili
drugim sredstvima, nije bilo teko nai medijske i kulturalne izvoae radova za projekt izmiljanja tzv. islamskog terorizma, a ime se
zloinaki projekti iz Karaoreva podrazumijevaju kao slobodarska
nunost za civilizirane Srbe i Hrvate. No, ovoj prii je falio jo jedan
fundamentalni faktor vjerodostojnost. A zar moe biti vee vjerodostojnosti od hrabre, bonjake, vilibrantovske, samooosude tzv.
nasilnog ekstremizma u Bonjaka, kojoj aplaudira srpsko-hrvatski i
meunarodni, medijski i ideoloki cockpit. Pa tako su Bonjacima ovi
isti aplaudirali i 1992. i 1995., kad god se odricalo od svojih prava u
ime iluzije zajednitva, tako je nastala i Republika Srpska, napose.
Danas vie niko ne govori o bonjakom stradanju, a kamoli o
satisfakciji za rtve. Danas ak i tzv. bonjaki lideri govore o vanosti borbe protiv tzv. nasilnog ekstremizma, tzv. militantnog radikalizma naravno, kod Bonjaka. ta se dogodilo?
lagvort za nastavak prie elim otvoriti posljednjim pasusom iz
moje knjige Reisofobija, koja je objavljena 2009. godine: Bjesomuna kampanja protiv reisu-l-uleme, koja je eskalirala u toku
2009. godine, ukazuje na konaan cilj dejtoniziranje bonjake
politike i vjere u Bonjaka, kako bi i politiku i vjeru zastupali razbonjaeni i razmuslimanjeni Bonjaci. Onako kako smo izgubili bonjaku politiku, kao mjesto sa kojeg su morali biti branjeni nai interesi, tako moemo izgubiti i model koji je uspostavio reisu-l-ulema Ceri, kao mjesto odakle se jo jedino brane nai interesi. Ova
govornika mrea koju je odgojio reisu-l-ulema Ceri realno moe
nestati ako za reisu-l-ulemu doe neko ko nema snage da se glasno
ponosi svojim narodom. Ovo to predstoji je mnogo vie od izbora
za reisu-l-ulemu, to je izbor za retoriki model koji e vladati u bonjakom drutvu i od kojeg e ovisiti bonjaka spremnost da se
prepoznaju i zastupaju svoji interesi.
Nebitni su personalni primjeri i eventualne slinosti, koliko je bitno da do unazad godinu dana vi niste mogli uti da neko iz Islamske
zajednice, ili iz SDA, govori kroz ideoloke i retorike konstrukte kakve su proteklih desetak godina zastupali uglavnom srpski mediji i
politiari. Primjerice, nije se moglo dogoditi da neko od bonjakih
prvaka getoizira genocid nad Bonjacima na prostor Srebrenice, a da

PREPORODOV JOURNAL 186

ZEMLJO MOJA
u svome govoru jasno razgranii druge dijelove BiH u kojima su stradavali Bonjaci. To je ona velikosrpska intencija kojom je sa spomenika u Viegradu sastrugana rije genocid, uz asistenciju specijalne
policije koja je obezbjeivala operaciju uklanjanja te rijei.
Srpska politika zna da rije genocid za sobom povlai odgovornost dravnog aparata, a da je ratni zloin samo u domeni individualne odgovornosti, te da bi Republika Srpska, zbog odgovornosti za
genocid, mogla biti ukinuta po normi ius cogens. Ali, ta je briga tzv.
bonjake lidere ta odgovara Srbima, ako bi se oni morali baviti pitanjem ta odgovara Bonjacima?! U tome i jeste sr ove enigme,
jer se ini kako je bonjako liderstvo poelo da zastupa velikosrpske, a da izdaje bonjake interese. Idemo se prisjetiti hronologije.

Izvinjavanje i poniavanje rtve


Nita se ne dogaa samo od sebe, sve ima svoju genezu, pa tako i
dejtonsko posrbljavanje bonjakog liderstva. Mogli bismo taj popularno nazvani srbaliluk pronai i u irem historijskom dijapazonu i
kontekstu, kao svojevrstan fenomen to srpske, a to bonjake traume identiteta, ali zadrat emo se samo na dejtonskim relacijama.
Ope poznato je da srpska i hrvatska politika u BiH imaju strateko usmjerenje, znaju ta rade, planiraju i realiziraju planove,
dok su bonjaka politika, akademska i drutvena zbilja, zabavljene
linim interesima, bez stratekog, institucionalnog i kolektivnog
kompasa. U relaciji gdje su dvije ruiteljske politike u punoj aktivnosti, a jedna imanentno graditeljska u punoj pasivnosti, normalno
je ishodite da se destrukcija podvue pod atribute graditeljstva,
bosnoljublja, tolerancije, pa ete onda dobiti iznenaujui proizvod da se budunost Bosne gradi progonom bonjake rtve, e,
kako bi Srbi i Hrvati bili zadovoljni svojom zemljom Bosnom.
Ako bi se traila uporina taka sa koje je, i od koje je, krenula
najdublja erozija bonjakog samopotovanja, onda je to tragini
dogaaj u Zvorniku, kada je 24-godinji mladi Nerdin Ibri ubio
policajca Dragana uria, najvjerovatnije u ime osvete, jer se ubijeni policajac nalazio na spisku potencijalnih ratnih zloinaca koji
su likvidirali Bonjake po Srebrenici, a Ibri je navodno imao informaciju da je uri ubio njegovog oca. Ipak, velikosrpski mediji su
odmah objavili da je ISIL napao Srbe u Zvorniku, a policijski zvaninici su objavili da se radi o teroristikom inu iza kojeg stoje vehabije. Sve to bez ikakve istrage.
Do dana dananjeg ostala je enigma ta se dogodilo sa snimka
sigurnosne kamere, za koji je reeno da e biti objavljen, a na kome
bi se trebalo vidjeti kako je ubijen policajac, a kako napada. Pored
injenice da je u Federaciji BiH proglaen dan alosti zbog ubijenog
srpskog policajca, a zapravo ratnog zloinca, nas zanimaju izjave bonjakih zvaninika, koje su ile ka potvrivanju i legitimiziranju svega
onoga to su plasirali velikosrpski mediji i centri politike moi.
U trenutku kada se uope nije znalo ta se dogodilo, a kada su
srpski izvori navodili da je Nerdin Ibri tzv. vehabija, iza kojega neko
stoji, evo ta izjavljuje najistaknutiji bonjaki politiar Bakir Izetbegovi. On zahtijeva od nadlenih institucija da preduzmu sve neophodne aktivnosti i mjere u pravcu procesuiranja i najotrijeg sankcionisanja svih osoba koje zagovaraju ili pripremaju ovakva krivina
djela. Dakle, Bakir Izetbegovi ve zna da iza ubistva u Zvorniku
stoje osobe koje zagovaraju ili pripremaju ovakva krivina djela, on
trai njihovo procesuiranje, na osnovu rekla-kazala pretpostavke, te
legitimizira ono to e se koji dan poslije dogoditi sa akcijom Ruben, kada su specijalci RS-a pretresali kue bonjakih povratnika i
uhapsili 31-og Bonjaka, koji su, tek godinu dana poslije, proglaeni
nevinim, jer im nije pronaeno nita to bi ih povezivalo sa teroriz-

TRAVANJ 2016.

mom. Rijaset Islamske zajednice je takoe najotrije osudio kriminalni zloinaki in napada na policijsku postaju u Zvorniku.
U tom bonjakom utrkivanju da se potvrdi velikosrpska verzija
dogaaja, najhrabriji i najmudriji bio je glavni zvorniki imam Mustafa Muharemagi, koji je rekao sljedee: Najbolje je da se istraga provede do kraja i tada bi bila potpuna ukupna slika svega to se
desilo, a kako ne bi grijeili i prema ljudima i dogaajima. ta je
falilo Bakiru Izetbegoviu da dadne ovako odmjerenu izjavu, namjesto to je u apsolutnom kapacitetu rekao ono je trebalo velikosrpskom represivnom aparatu, koji je ovaj tragini dogaaj odmah
iskoristio za maltretiranje Bonjaka!?
Naredno poglavlje samoponiavanja Bonjaka dogodit e se na
20. godinjicu genocida u Srebrenici, kada je jednom od istaknutijih
negatora genocida u Srebrenici, srbijanskom premijeru Aleksandru
Vuiu, ukazano gostoprimstvo, a njegov dolazak i odlazak je u zasjenio 8.372 rtve genocida i sve to se u tom povodu trebalo uti. Svi
srpski mediji su govorili o atentatu na Vuia, a niko iz Sarajeva
nije smio proturjeiti, kazati da se ne radi ni o kakvom atentatu,
ve o burnoj reakciji naroda na injenicu da je bonjaka politika, na
svetoj bonjakoj zemlji, ugostila linost kojoj tu nije mjesto.
Bonjaki zvaninici su se krenuli izvinjavati i moliti za oprost.
Poznati dogaaj neemo prepriavati, ali, hoemo se prisjetiti reakcija. Kao to je poznato, Bakir Izetbegovi je rekao da se stidi i
uskoro je otiao u Beograd, tamo su mu na uvce svirali tamburice
kao da tema nije genocid u Srebrenici. Rijaset Islamske zajednice
je odmah izdao saopenje u kome je najkriminalniji in cijelog dogaaja odlikovanje Vuia simbolom rtve, Cvijetom Srebrenice prikazano kao neto najasnije.
Evo odlomka: Na njegov rever stavile su Cvijet Srebrenice, najasnije sjeanje to u svojim rukama dre od dana kada im poubijae srpski vojnici i policajci djecu i mueve. Dobio je cvijet iz ruke
Hatide Mehmedovi, majke koja je izgubila cijelu porodicu i ostala
sama da ivi svoju samou. Da, Hatida je smogla snage da svojom
rukom stavi cvijet i time je pokazala nepojmljivu veliinu i snagu
nadilaenja ratnih izjava i aktivnosti srbijanskog premijera i sposobnost okretanja novih stranica u meusobnim odnosima.
U ovom patetinom velianju neega to su poslije mnogi oznaili inom nacionalne sramote i samoponienja ravnom mogunosti da Jevreji odlikuju nekoga ko negira Holokaust postoji zamjena
teza, jer se potencira da majka Hatida nadilazi zlo, kao da je rtva
duna da se pravda, namjesto da fokus bude na Vuievoj ili velikosrpskoj nemoi da se izdignu iznad zla koje je u srpsko ime injeno.

Zloupotreba tragedije u Rajlovcu


Tragini dogaaj u Rajlovcu, od 18.11.2015., kada je Enes Omeragi u kladionici ubio dvojicu pripadnika Oruanih snaga BiH, Amina Salkia (24) i Nedjeljka Radia (34), reprizirat e u konstrukcijama i u ishitrenim reakcijama dogaaj iz Zvornika. I ovdje e se unaprijed znati da je poinilac ubistva tzv. vehabija, da je prilikom
krvavog pira uzvikivao Allahu ekber, da se u posljednje vrijeme
druio sa tzv. vehabijama i osobama arapskog porijekla. Uslijedit e
i hapenja nevinih Bonjaka, pod optubama za terorizam, koja e
svojim povlaivanjem velikosrpskim podvalama legimtirati tzv.
bonjaki lideri.
Primjerice, Emir Suljagi, zamjenik ministrice obrane BiH, tada
je rekao: Sve je izvjesnije kako je rije o teroristikom napadu, jer
je Omeragi povezan s osobama radikalnih vjerskih uvjerenja.
Otvorile su se glomazne logike rupe izmeu nastojanja dejtonskih
organa da tragediju u Rajlovcu prikau kao tzv. islamski terorizam,

39

ZEMLJO MOJA
i injenica koje su izlazile na povrinu. Ostalo je nejasno kakav je to
tzv. islamista koji zalazi u kladionice, kakav je to narkoman koji je
tzv. islamista, i obratno, kakav je to tzv. islamista koji, prema policijskim izvorima, izvrava samoubistvo, itd.
Saznalo se putem drutvenih mrea da je uzrok tragedije ljubomora, budui da je ubica, navodno, bio u vezi sa radnicom u kladionici. Ali, tzv. istraivako novinarstvo se nije bivalo istraivanjem u
interesu istine, ve u interesu lai.
Sve ove logike provalije nisu sprijeile Islamsku zajednicu da
se bez ikakve potrebe pravda za dogaaj u Rajlovcu. Uz veliku medijsku pompu, najavljeno je da reisu-l-ulema Husein Kavazovi za
04.12.2015. zakazuje hitan i bitan razgovor sa najistaknutijim Bonjacima. Najava dogaaja se pretvorila u estradnu papazijaniju: ko
se nalazi, a ko ne meu liderima koje je izabrao Reisu-l-ulema? Moglo se uti kako se radi o historijskom dogaaju. Tada je 37 tzv.
bonjakih lidera potpisalo Zajedniku izjavu kojom, izmeu
ostalog izraavaju odlunost da se institucionalno, intelektualno, moralno i politiki suprotstave svakom obliku radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma.
Nema sumnje da je Zajednika izjava odgovor na tragediju u
Rajlovcu, jednako kao to nema sumnja da se tragedija u Rajlovcu
ne moe povezati sa tzv. islamskim terorizmom ili radikalizmom,
ve je jedna u nizu tragedija kakvih je bilo i bie ih svuda po svijetu.
Jedina je razlika to je ova tragedija zloupotrebljena za jo jednu
pozorinu predstavu o tzv. islamskom terorizmu, a to su sad tzv.
bonjaki lideri pristali da budu dio produkcijske ekipe.
Onako kako su neodmjerene izjave bonjakih zvaninika u vezi
sa tragedijom u Zvorniku legitimirale policijsku akciju Ruben, i
hapenje 31-og nedunog Bonjaka i maltretiranje njihovih porodica, tako je Zajednika izjava tzv. bonjakih lidera o borbi protiv
terorizma legitimirala akciju Rez, 22.12.2015., kada je 100 specijalaca, praeno TV-kamerama, izvrilo napad na bonjake kue i
uhapsilo 11 Bonjaka. Osumnjieni su, po rijeima Marine Zovi, iz
Federalne uprave policije za krivina djela terorizma, finansiranja terorizma, podstrekavanja i pripremanja krivinog djela, kao i
navoenje osoba na odlazak na strana ratita".
Glasnogovornik Tuilatva BiH Boris Grubei je kazao da je bitno
istai da se pretresi vre i u naseljima u blizini mjesta Rajlovac, gdje se
desio teroristiki napad u kojem su ubijena dva vojnika Oruanih snaga BiH", to je svojevrsna glupost kao da jedno s drugim ima ikakve
veze!? Iz ovoga se vidi da su hapenja 11 Bonjaka nasilu vezano sa
ubistvima u Rajlovcu. Mediji su prenijeli izjavu dravnog tuioca Dubravka ampare koji je rekao: Grupa radikalnih islamista, koji su poetkom sedmice uhapeni u Sarajevu planirali su smrtonosni napad u
glavnom gradu Bosne i Hercegovine 31. decembra s namjerom da
ubiju to vei broj ljudi, a mediji su objavili da su namjeravali ubiti
okruglo 100 ljudi. Reisu-l-ulema Kavazovi je takoe dao izjavu koja je
bila u duhu medijske atmosfere, rekavi da zakon moraju potovati i
oni koji bi aktom sile i nasilja provodili neke svoje hirove u ovoj zemlji.
Niko poslije nije objasnio kako su i zato su tako opasni tipovi,
tih 11 terorista, puteni na slobodu poslije nekoliko dana, jer bi
to potegnulo pitanje odgovornosti, i neozbiljnosti, svih onih koji su
nevinim ljudima presudili na nevieno.

Bonjaka rtva postaje krivac


Narednih pola godine e uslijediti nekoliko deklaracija od
strane tzv. bonjakih lidera, u kojima se osuuje tzv. nasilni ekstremizam, a koje se pozivaju na dogaaje u Zvorniku i Rajlovcu.
Dotad se ve moglo znati da se u Zvorniku i Rajlovcu nisu dogodili napadi tzv. vehabija, ve da je velikosrpska propaganda, u inte-

40

resu prebacivanja krivice na bonjaku rtvu, zloupotrijebila ove


tragine dogaaje.
Prvo se dogodila cirkularna hutba, koja je proitana u svim damijama, u povodu Dana Armije Republike BiH, a u kojoj stoji sljedei sporni pasus: Armija i policija su nae dvije ruke koje treba da
otklone zlo od nas kad god se ono u bilo kojem obliku pojavi. Jasno
vam je stoga, zato su se na meti teroristikih napada nale ba ove
dvije dravne institucije.
Budui da nije bilo nikakvih napada na Policiju i Armiju, osim
onog u Zvorniku i Rajlovcu, ima se zakljuiti da je Policija Republike
Srpske, u kojoj rade ratni zloinci, koji su ubijali Bonjake u Srebrenici ta naa ruka koja e od nas otkloniti zlo. Armije Republike BiH
odve nema, osim u uspomenama, Oruane snage BiH se postrojavaju sa etnikom paravojskom, a u hutbi nam se preporuuje da bi
takva armija trebala biti ta naa druga ruka koja nas titi. Nejasno
je zato je i kome je trebala ovakva reenica u hutbi u povodu
Dana Armije Republike BiH?!
Ba 15. aprila 2016. dogodit e se i samooptuujua izjava lidera SDA Bakira Izetbegovia, koju je dao na Samitu Organizacije
islamske saradnje u Istanbulu, a kojom je oblatio Bonjake za nasilni ekstremizam i terorizam. Izetbegovi je rekao: Bosna i
Hercegovina je pogoena fenomenom radikalnog tumaenja islama, to je rezultiralo nasilnim ekstremizmom i teroristikim inovima u posljednjih nekoliko godina. Izetbegovi je probleme bonjakog naroda sveo na nepostojei tzv. terorizam, namjesto da
iskoristi medijsku pozornost i kae kako su bonjaki povratnici
izloeni stalnom terorizmu, zastraivanju i diskriminaciji. Krajem
aprila 2016. je slina formulacija o tzv. nasilnom ekstremizmu u
Bonjaka izila i sa Sabora Islamske zajednice.
Nakon otvaranja Ferhadije, 07.05.2016., reisu-l-ulema Husein
Kavazovi je posjetio Maarsku, na poziv premijera Viktora Orbana, i tamo je odrao govor u kome su bila dva problematina momenta: prvi, getoiziranje genocida nad Bonjacima na prostor Srebrenice, i drugi, vezivanje terorizma za Bonjake. Na drutvenim
mreama je problematiziran ovaj govor reisu-l-uleme Kazvazovia,
sa pitanjem da li je ovo bilo potrebno?
Evo prvog citata: (Bonjaci) su rtve najteih zloina poinjenih
u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, rtve zloina genocida u Srebrenici i tekih zloina u drugim bosanskohercegovakim sredinama, a iz koga se vidi da reisu-l-ulema Kavazovi jasno, nedvosmisleno, razdvaja rtve Srebrenice od svih drugih bonjakih rtava.
Evo drugog citata: U okrilju Islamske zajednice, krajem prole
godine, istaknuti predstavnici bonjakog politikog, kulturnog i
vjerskog ivota u Sarajevu su potpisali Zajedniku izjavu o nasilnom
ekstremizmu. Kao neposredne razloge svoga ina naveli su zabrinutost uslijed teroristikih akcija u Bosni i Hercegovini...
Reisu-l-ulema, dakle, misli da su se u Zvorniku i Rajlovcu dogodili teroristiki napadi koji imaju veze sa tzv. radikalnim islamom.
Zato se osjeati prozvanim na terenu gdje te uope nema? To to
velikosrpska propaganda zloupotrebljava tragedije, nije razlog za
pravdanje. Bilo bi normalno odutjeti na stvari, pojave i dogaaje
koji nemaju nikakve veze sa Islamskom zajednicom.
Na alost, u bonjakom narodu, u akademskoj i nevladinoj zajednici u Bonjaka, ne postoje kapaciteti koji bi se mogli kritiki nositi sa ovim izazovima. A kritika je uvjet zdravlja svakog naroda,
svake zajednice. Ko to, i odakle to, moe upozoriti bonjake duhovne i politike lidere da, moda, grijee? Niko, niotkle. Greka
slobodno moe postati mudrost, kritika slobodno moe postati
greka. Rezultat je tragian: bonjaka rtva postaje krivac. q
Fatmir ALISPAHI

PREPORODOV JOURNAL 186

IZ SVIJETA

KRIZNA ARITA U SJEVERNOJ AFRICI I NA BLISKOM ISTOKU

Generiranje sukoba i kaosa


LIBIJA: Uskoro nova vojna intervencija?
to s Libijom?
Poetkom travnja 2016. ameriki predsjednik Barack Obama
sastao se sa Jensom Stoltenbergom, efom NATO pakta, pri emu
su raspravljali o pojedinim aktualnim temama kao to su borba
protiv ISIL-a, ali i trenutna situacija u Libiji. Nastavljamo suradnju
na kontinuiranoj bazi o operacijama, potencijalno na mjestima kao
to je Libija gdje s radom upravo poinje nova Vlada, izjavio je
Obama novinarima nakon sastanka.
10. travnja 2016. Barack Obama je dao intervju za kanal Fox
News u kojem mu je postavljeno niz pitanja, ukljuujui i sljedee:
Koja je Vaa najvea predsjednika pogreka? Obamin odgovor
je glasio: Vjerojatno nedostatak planiranja za dan nakon onog
to smatram da je bila ispravna stvar intervencije u Libiji.
Zanimljiv je komentar jednog hrvatskog analitiara na Obamin
odgovor: Obama je na dobrom tragu kada se treba istaknuti koja
je njegova daleko najvea pogreka u ovih 8 godina mandata, no,
to nije planiranja za 'dan nakon intervencije' ve je to sama intervencija. Barack Obama, zajedno s dvojicom istaknutih saveznika britanskim premijerom Davidom Cameronom i bivim francuskim
predsjednikom Nicolasom Sarkozyem - pokrenuo je 2011. vojnu
agresiju na Libiju, aktivno pomaui islamistike militante koji su u
konanici svrgnuli s vlasti libijskog lidera Muammara Gaddafija te
ga brutalno smaknuli. Nakon ubojstva Gaddafija Libija je tono
kako su mnogi ve tada i govorili potonula u kaos u kojem se nalazi i danas, vie od pet godina nakon, a zemlja je u meuvremenu
takoer postala i uporite za ISIL-ove teroriste. Neopravdana agresija SAD-a, Britanije, Francuske i NATO-a na Libiju bila je ujedno i
pokreta brojnih drugih nestabilnosti diljem Bliskog istoka.
22. travnja, za vrijeme novinske konferencije u Londonu, Obama je rekao: Neemo slati kopnene snage u Libiju, ali neemo ni
gledati kako ISIL preuzima kontrolu. Drugim rijeima, ameriki
predsjednik spominje kopnene snage, a njihovo potencijalno slanje ovom izjavom, zapravo, nije u potpunosti opovrgnuo, ostavivi
pritom mogunost promjene plana.

Energetske lokacije u Libiji

TRAVANJ 2016.

Nekoliko dana kasnije Eric Draitser, ameriki geopolitiki analitiar, komentirao je u razgovoru za rusku novinsku agenciju Sputnik
aktualnu situaciju u Libiji i mogunost nove vojne intervencije predvoene SAD-om. Draitser smatra kako primarni interes u Libiji danas
imaju europske sile koje na nju gledaju kao na koloniju i prostor utjecaja na sjeveru Afrike. Za vrijeme Obaminog posjeta Njemakoj
prolog tjedna, Libija i potencijalna nova intervencija u Libiji, bila je
jedna od vanijih tema. Takva intervencija bila bi zapravo kontinuitet
ilegalnog rata protiv Libije koji je zapoeo 2011. godine. No, ovdje je
rije o europskoj politici, europskom utjecaju nad libijskom energijom, kao i nad utjecajem Europe nad cijelom sjevernom Afrikom.
Ovo je vrlo vana tema koja dobiva jako malo panje u zapadnim
medijima Libija nije veliki naftni izvoznik i njihova nafta nije interes
SAD-a, ali definitivno je za europske zemlje. Europske sile gledaju na
Libiju na jedan kolonijalan nain. Nisu mogli dozvoliti postojanje ekonomski nezavisne i sve monije zemlje izvan njihove sfere utjecaja te
su je zato odluili unititi, istaknuo je ameriki analitiar. to se tie
ISIL-a, Draitser istie kako je ISIL prigodno smjeten u Libiji te tamo
moe uvijek posluiti kao povod za stranu vojnu intervenciju.

SIRIJA: Rat u kojem nitko ne moe pobijediti


Parlamentarni izbori: obina farsa ili iskrena tenja ka
demokratizaciji?
13. travnja 2016. odrali su parlamentarni izbori, a uvjerljivu
pobjedu je odnijela koalicija Nacionalni Progresivni Front, iji dominantni lan je Arapska socijalistika Baath partija. Ovaj izborni
savez je na izborima osvojio ak 200 od 250 zastupnikih mjesta u
Narodnom vijeu, sirijskom parlamentarnom tijelu.
Parlamentarni izbori su ak i prije odravanja proglaeni nevaeima od strane zapadnih zemalja, a priznati ih nee niti zaljevske
monarhije, Turska i druge zemlje iz skupine tzv. Prijatelja Sirije,
koje se protive daljnjoj vlasti Bashara Al-Assada. Iako prema procjenama ak 80% stanovnika Sirije ivi na teritoriju pod nadzorom
vladinih snaga, ovi su izbori za samoproglaenu meunarodnu zajednicu nelegitimni i nevaei. Iz Washingtona su ve poruili kako
su izbori nevaei, jer ne odravaju volju naroda.
Druge drave, poput Rusije, pozdravile su parlamentarne izbore kao primjer demokratizacije i stabilnosti u sirijskom drutvu.
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, izjavio je kako su
parlamentarni izbori u Siriji dobra stvar jer e onemoguiti politiki vakuum u zemlji.
Izlaznost na izborima nije bila prevelika (57,5%) to bi se moglo
objasniti ratnim stanjem u odreenim dijelovima Sirije, ali i rezigniranou pojedinih Sirijaca zbog nepostojanja jasne i odlune antiAssad opcije na izborima. Meu 3.500 kandidata koji su se borili za
mjesta u parlamentu bilo je jako malo pravih oporbenih predstavnika, a veina kandidata koji nisu bili lanovi vladinog Nacionalnog
Progresivnog Fronta su bili neovisni i nisu bili lanovi niti jedne organizirane oporbene stranke to znaajno ograniava njihovu mogunost politikog djelovanja, ak i u sluaju da budu izabrani.
Polarizirana meunarodna reakcija na rezultate izbora vie
odraava postojee geopolitike sukobe, nego to govori o validno-

41

IZ SVIJETA
sti sirijskog izbornog sustava. Analitiari su primijetili veliki pad u
broju registriranih sirijskih biraa u odnosu na predsjednike izbore
odrane 2014. godine. Ako je vjerovati podacima koje je iznijela
Sirijska sredinja izborna komisija, na predsjednikim izborima u
lipnju 2014. godine pravo glasa imalo je oko 15,8 milijuna Sirijaca,
dok je na ovim izborima taj broj iznosio svega 8,8 milijuna. to se
dogodilo s oko 7 milijuna nestalih biraa jo uvijek nije razjanjeno,
ali za pretpostaviti je da je sirijska izborna komisija izbrisala skoro 5
milijuna sirijskih izbjeglica iz birakih spiskova.

Prekid pregovora u enevi


Travanjski dogaaji na geopolitikoj pozornici u Siriji su dokazali svu veliinu dva pravila. Prvo, sve je 'u skladu sa zakonima', a drugo
da 'svaki problem moe biti nerjeiv, samo ako odrite dovoljan broj
sastanaka na kojima ete raspravljati o njemu'. Drugo pravilo su potvrdili pregovori u enevi, koji su poeli kao rezultat rezolucije Ujedinjenih naroda iz prosinca prole godine, kojom se dala potpora mirovnom procesu u Siriji. Inae je bilo teko za oekivati da e oni
uspjeti, jer sirijsku opoziciju ine dvije skupine. Jedna je 'Platforma iz
Kaira', koja se pojavila nakon konferencija koje su sirijski oporbeni
elnici odrali u Siriji Kairu, Astani i Moskvi, a druga skupina je 'Visoki
pregovaraki odbor' utemeljen u Rijadu, glavnom gradu Saudijske
Arabije, krajem 2015. godine. Kako je slikovito za 'EA Daily' napisao
Andrej Gana, u jedna kola su upregnuli 'ruskog konja' i 'amerikosaudijsku drhtavu ragu', te oekivali da e zaprega krenuti s mjesta.
Onda je Assad dolio kerozin na vatru i uoi pregovora u enevi 13.
travnja odrao sirijske parlamentarne izbore. Naravno, Assadova
stranka je osvojila 200 od ukupno 250 mjesta u parlamentu. Rezultate izbora nitko od oporbe nije priznao, ali nije ni morao, jer 'enevski
pregovori' ionako nee uspjeti. No drhtava raga iz Rijada se podigla.
18. travnja, etiri dana nakon poetka pregovora, suspendirala je
svoje sudjelovanje, a 22. travnja napustila enevu. Ostali su pregovarai skupine iz Kaira, ali s jasnim naglaskom da e 'svi ostali sastanci
biti posveeni tehnikim pitanjima'. Tako je izjavio Jihad Makdissi,
glasnogovornik 'Platforme iz Kaira'. Nakon toga, mogui politiki ishodi 'eneve 3' se mogu zaboraviti. Moda i zauvijek, pie jedan
hrvatski politiki analitiar.

Pregovori eneva 3 prekinuti borbe se nastavljaju


18. travnja tzv. sirijska opozicija je prekinula pregovore i jednostrano se povukla iz primirja dogovorenog posredstvom Rusije i
SAD-a. Istovremeno je vei broj sirijskih oruanih oporbenih skupina proglasio opu ofenzivu protiv vladinih snaga. Prema njihovom slubenom predstavniku, to je odgovor na poveanje broja
krenja primirja od strane sirijske vojske. Pokrenute su velike operacije u pokrajinama Hama i Latakija.

42

Izjavu o zajednikim borbenim aktivnostima potpisalo je najmanje


10 naoruanih skupina, kao npr. teroristike skupine Ahrar Al-Sham,
Jaish Al-Islam, Jaish Al-Fateh, Jund Al-Aqsa i dijelovi tzv. Slobodne sirijske vojske (FSA). Oni su izdali zajedniku deklaraciju o formiranju Ujedinjenog operativnog zapovjednitva, kojim e odgovoriti na pojaane aktivnosti vladinih snaga, koje granatiraju kampove u kojima borave privremeno preseljeni civili. U vezi pregovora u enevi je odlueno
da e se oni odgoditi, ali ne otkazati ili obustaviti, pie Reuters.
Ostavimo li po strani sada ve tragikominu retoriku medija, koji jo uvijek govore o 'umjerenoj oporbi' ili 'revolucionarnim snagama', jasno je da su teroristike islamistike skupine skoro dva mjeseca primirja iskoristile da se opreme, naoruaju i popune redove za
nove napade. Iako s poetnim uspjehom zauzimanja nekoliko sela u
sjeveru Latakije i ravnici Al-Ghab, dalje nisu napredovale. Za uvjeriti
se o kakvim je revolucionarima rije, dovoljno je otii na njihovu slubenu stranicu na Twitteru, na kojoj objavljuju najnovije informacije o
svojim 'vojnim uspjesima', pie jedan hrvatski analitiar.

Sergej Lavrov i Vladimir Putin o Siriji


20. travnja strani mediji su objavili zanimljive izjave Sergeja Lavrova, ruskog ministra vanjskih poslova i Vladimira Putina, predsjednika Ruske Federacije.
to se tie pitanja hoe li e Bashar Al-Assad pobijediti u ratu,
tamo nitko ne moe pobijediti. To je priznato od strane svih strunjaka. Postoje, meutim, neki strani akteri koji jo uvijek sanjaju da
e svrgnuti sirijsku vladu silom i pokuavaju uiniti na svaki mogui
nain, ukljuujui i opstrukcijom pregovora u enevi. Vjerujem da
ni Sjedinjene Drave niti Francuska nisu suglasne s takvim pokuajima, rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.
Koristiti silu u Siriji je put za kolaps jo jedne drave. Rusija e,
pak, uiniti sve to je mogue da se stvari ne rjeavaju silom, jer e
tako nastati jo jedna propala drava. Uinit emo sve to je mogue kako bi se izbjeglo vojno rjeenje, te da se nitko ne odlui na
silu, jer je to nain da zavlada kaos u regiji i doe do kolapsa jo
jedna drave, kao to je bio sluaj Irakom i Libijom, rekao je ruski
ministar vanjskih poslova, dodajui kako ni Jemen nije u boljoj situaciji. Moramo privesti pravdi one koji imaju takve planove i
moramo izbjei pokuaje podrivanja pregovora, rekao je Lavrov i
naglasio da se moraju sprijeiti pokuaji dijela sirijske oporbe koja
eli ugroziti pregovore i vratiti se na uporabu sile. Zapadni partneri e shvatiti da ne moemo biti taoci hirovitih sudionika, zakljuio je ruski ministar vanjskih poslova.
O sirijskom sukobu se oglasio i ruski predsjednik Vladimir Putin,
koji je istaknuo ulogu Rusije u rjeavanju sirijskog sukoba. Rusija
je podrala legitimnu vladu Sirije i pomogla sprijeiti kolaps drave,
sam dravni sustav, pomogla sauvati institucije vlasti i sprijeiti
daljnje masovne rtve meu civilima. Uz pomo ruskog ratnog zrakoplovstva su sirijski vojnici oslobodili 400 naselja, eliminirali tisue
militanata, ukljuujui i one iz Rusije. Zahvaljujui suradnji Rusije sa
Sjedinjenim Dravama i drugim partnerima, omoguen je poetak
politikog procesa u Siriji, uz sudjelovanje slubenog Damaska i
oporbenih snaga, te su stvoreni uvjeti za humanitarnu pomo potrebitom stanovnitvu Sirije. Situacija u Siriji je potvrdila sposobnost meunarodne zajednice da se mogu postii rezultati, samo
ako radimo zajedno, uz povjerenje i sredinju ulogu Ujedinjenih
naroda", rekao je Vladimir Putin tokom svog govora na sveanosti
predstavljanja stranih ambasadora u Kremlju.
S druge strane, ameriki The Wall Street Journal pie kako
ruska vojska prebacuje velike koliine artiljerijskog oruja u Siriju,
to navjetava predstojeu veliku kopnenu ofenzivu protiv snaga

PREPORODOV JOURNAL 186

IZ SVIJETA
tzv. umjerene opoicije. Komentari na ovu vijest su bili razliiti, od
onih da Rusija nikada nije ni povukla svo oruje koje je rasporedila
u Siriji, te da je odavno jasno da e prije ili kasnije, posebice ako
pregovori definitivno propadnu, biti pokrenuta kampanja protiv
terorista na cijelom teritoriju Sirijske Arapske Republike.
Nema sumnje da Rusija jo uvijek eli ostaviti otvorena vrata
pregovorima, dok u meuvremenu tajne slube, ruske i sirijske,
uurbano rade na uvjeravanju zapovjednika sirijskih pobunjenikih
milicija da pristupe primirju i ukljue se u politiki proces, to se
vidi i iz dnevnih izvjea ruskog Centra za praenje primirja iz baze
Hmeymim u Latakiji. Kada bude jasno da vie ne postoje zapovjednici i plemenske voe s kojima se moe pregovarati, vjerojatno e
se krenuti u eliminaciju ostatka teroristikih skupina, iako to mora
biti dobro pripremljena i organizirana vojna operacija, koja e voditi rauna o civilima i da bude to manje gubitaka u redovima sirijskih snaga, pie dobar poznavatelj sirijskih (ne)prilika.

IRAK: Sve jae unutariitske podjele


Povratak Muqtade al-Sadra na iraku politiku scenu
Poetkom travnja 2016. svjetski mediji objavili su kako se
Muqtada Al-Sadr, iitski imam iz Bagdada, ponovo vratio na iraku
politiku scenu. Poznat po iitskoj pobuni protiv amerikih okupacijskih snaga u Iraku 2003. godine, al-Sadr je sa svojim pristaama
zapoeo miran prosvjed unutar bagdadske Zelene zone, iznimno
uvanog dijela Bagdada gdje se nalaze vladine zgrade i ambasade.
Prosvjed je uperen protiv nesposobnosti irake vlade da izvri dugo
oekivane reforme kabineta koje je obeao premijer Haider AlAbadi, ali ih sporo provodi. Sadr i njegove pristalice trae smjenu
ministara, iskorjenjivanje korupcije i integriranje iitskih paravojnih jedinica u Ministarstva obrane i unutranjih poslova.
Premijer Abadi je izrazio zabrinutost da bi moglo doi do iitskih ulinih prosvjeda koji bi izmaknuli kontroli i ugrozili iraku sigurnost u vrijeme kada se iraka drava mora u potpunosti posvetiti sve uspjenijoj borbi protiv ISIL-a. Korupcija i borba protiv ultraradikalnih sunitskih militanata dodatno stavljaju pritisak na vladine
financije, koje su sve manje uslijed pada cijene nafte. Ako Abadi ne
uspije izbaciti korupcijske navike iz vlade, njegova vlast bi mogla
biti oslabljena upravo u vrijeme kada se priprema napad na Mosul,
strateki najvaniji grad pod kontrolom terorista.
Iako je Sadrova milicija Mahdijeva vojska slubeno ukinuta 2008.,
ova skupina nikad nije zapravo nestala, ve se pretvorila u dobroiniteljsku organizaciju koja prua socijalne usluge i sigurnost ijitskom
puanstvu u predgraima Bagdada te u junom Iraku. Mahdijeva vojska se pretvorila i u politiku snagu, a sadristiki blok Al-Ahrar osvojio
je 2014. u irakom parlamentu 34 zastupnika mjesta. Iste godine,
Sadr je zapravo dobio veliku politiku mogunost. Tog ljeta se samoprozvana Islamska drava poela iriti sjevernim Irakom. Za Sadra i
njegove sljedbenike je mogunost revanistike sunitske vojske koja
napada prema Bagdadu ulaz u vei utjecaj u nacionalnoj politici. Sadr
je stoga Mahdijevu vojsku nazvao Mirovnim snagama te je svoje naoruane poslunike poslao da tite ijitska sveta mjesta i zajednice od
ISIL-ovih pobunjenika. Njihovo sjedite je tzv. Sadr City. Doista se radi
o gradu unutar grada. Sagraen je kao javni program za smjetanje
bagdadskog urbanog siromanog sloja, te je dom milijuna Iraana koji
su gotovo svi ijiti. Poznat je kao nemirna etvrt, otkuda je krenuo otpor amerikim i saveznim snagama 2003. godine. Poslije su lanovi
Mahdijeve vojske pomagali u izgradnji irake nacionalne vojske. Sada
Sadr polae vrijednost na iraki nacionalizam i postavlja se kao iraki
federalist, pie jedan hrvatski politiki analitiar.

TRAVANJ 2016.

Muqtada Al-Sadr obeao novu eru u Iraku


Situacija pokazuje da su unutariitske podjele u Iraku dosegle
vrhunac. Sada Abadiju prijeti otpor od poznatih politikih aktera
koji imaju dovoljno politikog kredibiliteta jer su do sada odravali
status quo. Blokada Zelene zone je pokazatelj da bi se uskoro mogle oekivati velike promjene u Vladi. Imperativ irake vlade trebao bi biti na preuzimanju kontrole nad Mosulom i ostatkom svog
teritorija, vie nego ita drugo ukljuujui naftnu infrastrukturu.
Sukob u Bagdadu bi samo dodatno opteretio te pokrete, posebice
ofenzivu na Mosul. Vojska ve biljei dezertiranja i niski moral.
Muqtada Al-Sadr nikad nije izostao iz koritenja dobre irake krize,
pa bi mogao iskoristiti slabost irake vlade za svoju veliku politiku
pobjedu. No, koja bi cijena po Irak potom dola?, pie u jednoj
analizi irake stvarnosti.

SAD alje dodatne vojnike u Irak za borbu protiv ISIL-a


18. travnja 2016. iz SAD-a su potvrdili kako e poslati dodatne
trupe u Irak s ciljem borbe protiv ISIL-a. Dunosnici iz amerikog
ministarstva obrane navode kako e uskoro stii ukupno 200 vojnika - velikom veinom radi se o vojnim savjetnicima koji e asistirati
irakim trupama napredak prema kljunom ISIL-ovom uporitu u
Iraku, gradu Mosulu. Vidimo kako su Iraani spremni boriti se i
vidimo da osvajaju teritorij, potrudimo se da im damo dodatnu
potporu Moje je oekivanje da emo do kraja godine stvoriti uvjete za konani pad Mosula, rekao je ameriki predsjednik Barack
Obama u intervjuu za CBS.
Kada se govori o ratu u Iraku, kojeg je 2003. zapoeo ameriki
predsjednik George W. Bush, u SAD-u jo uvijek znaju isticati kako
su svojom vojnom intervencijom oslobodili iraki narod od brutalnog diktatora Saddama Husseina. No, izgleda kako takav stav ne
dijele sami Iraani. Naime, rezultati istraivanja agencije Arab
Youth Survey objavljeni sredinom travnja 2016. pokazuju kako
mladi u Iraku, u dobnoj skupini izmeu 18 i 24 godine, smatraju
SAD ne osloboditeljem ve neprijateljem. ak 93% ispitanika
smatra SAD neprijateljem, tek 6% ih smatra SAD saveznikom, dok
je 1% neodluno.

JEMEN: Ratni zloini i jaanje Al-Qa'ede


Zloini koalicijskih snaga u Jemenu
Krajem oujka 2016. UNICEF je objavio izvjetaj u kojem se navode podaci o stradanju jemenske djece. Od poetka rata u Jemenu ubijena su 934 djeteta, dok ih 1.356 ranjeno. Dakle, od saudijskih zranih napada u prosjeku dnevno poginulo estero djece. U

43

IZ SVIJETA
izvjetaju UNICEF-a stoji da je to samo vrh ledenog brijega, te da
se djeca bore i s tekom pothranjenosti, dok ih na milijune nema
pristup zdravstvenoj skrbi i istoj vodi. Djeca nisu sigurna bilo
gdje u Jemenu. ak i igranje ili spavanje je postalo opasno. UNICEF
procjenjuje da je oko 10.000 djece mlae od pet godina u posljednjih godinu dana umrlo od inae izljeivih bolesti. Osnovne usluge
i infrastrukture u Jemenu su na rubu potpunog kolapsa, pie u
izvjetaju koji potpisuje Julien Harneis, UNICEF-ov predstavnik u
Jemenu.
U slinom izvjeu, objavljenom poetkom travnja 2016., nevladina organizacija Save the Children iznijela je podatak kako
zbog saudijske agresije oko 90% djece u Jemenu treba hitnu humanitarnu pomo. Nekoliko milijuna djece ovdje trpe uas zranih
napada i granatiranja, a unitavanje svega oko njih postala je svakodnevica. To se mora zaustaviti", rekao je Edward Santiago, direktor nevladine udruge Save the Children u Jemenu.
Saudijski reim je zapoeo vojnu kampanju protiv jemenskog
naroda 26. oujka 2016. Rat je do sada odnio vie od 8.500 ivota i
u njemu ozlijeeno vie od 16.000 ljudi. Nanesene su i velike tete
jemenskoj infrastrukturi i stambenim podrujima.
Saudijska vojska esto provodi zrane udare na bolnice koje vodi meunarodna medicinska udruga Lijenici bez granica. Saudijci
se koriste i meunarodno zabranjenim orujem, ukljuujui i kasetne bombe, prenosi Press TV.
9. travnja 2016. meunarodna organizacija za ljudska prava,
Human Rights Watch (HRW), objavila je kako zrane snage Saudijske Arabije u svojim napadima u Jemenu ubijaju civile s amerikim
bombama. Konkretno se navodi sluaj napada na trnicu u naselju
Mastaba, 15. oujka 2016, kada je, prema procjenama UN-a, ubijeno najmanje 97 osoba, a meu njima bilo je i 25-ero djece. Organizacija HRW istraila je fragmente bombe iji su ostaci pronaeni na
lokaciji te su zakljuili kako se radi o satelitski navoenoj bombi
GBU-31 amerike proizvodnje. Nadalje, navodi se kako su saudijske snage, otkako su zapoeli agresiju na Jemen u oujku 2015.
godine, do sada izvele napad na najmanje 12 trnica diljem Jemena. Iz ove brojke je sasvim jasno da ovi napadi ne mogu nipoto
biti sluajni to nas dovodi do zakljuka kako Saudijska Arabija ubija civile s predumiljajem. Iz HRW-a pozivaju amerike vlasti da
prekinu prodaju oruja Saudijskoj Arabiji sve dok Rijad ne okona
napade na Jemen.

Jemenska svakodnevica

44

Komplicirana situacija: Al-Qa'eda pokret koji kontrolira


teritorij sa sretnim graanima
Jedna od posljedica rata i saudijske agresije na Jemen je stvaranje mini-drave kojom u toj siromanoj arapskoj zemlji upravlja
Al-Qa'eda. Reuters navodi kako je ova svjetski poznata teroristika skupina zaplijenila oko 100 milijuna dolara iz banaka u zauzetim gradovima, a imaju i stalni prihod od upravljanja treom najveom lukom u Jemenu, u Mukalli, lukom gradu s oko 300.000
stanovnika.
Osim toga, Al-Qa'eda je uzela u obzir pogreke terorista tzv.
Islamske drave i ne terorizira lokalno stanovnitvo. Na podruju
koje kontrolira u Jemenu, Al-Qa'eda je ukinula porez na plae, popravlja ceste, brine se za opskrbu bolnica, a ak pokuava postii
priznanje od strane jemenske vlade. Prema rijeima strunjaka, AlQa'eda i pristae Osame Bin Ladena ele pokazati kako su na podruju svoje vladavine promijenili taktiku u odnosu na tzv. Islamsku dravu. Iz tog je razloga, istiu strunjaci, Al-Qa'eda postala
puno opasnija za Bliski istok od ISIL-a, jer se razlikuje od takfiristikih fanatika koji su pokuali izgraditi raj za vjernike, ne toliko u
Jemenu, koliko i Siriji, gdje je planove terorista omela ruska intervencija.
Reuters je detaljno prouio ivot ove nove drave, za koju
priznaje da je plod saudijske vojne kampanje u Jemenu uz potporu SAD-a. Tako je amerika administracija Al-Qa'edi Arapskog poluotoka (AQAP) pomogla da postane jaa nego ikad za svih 20 godina
njenog postojanja. Jemenski vladini dunosnici i lokalni trgovci procjenjuju kako Al-Qa'eda dnevno zarauje ak dva milijuna dolara
dnevno od naknada za robe i goriva koji dolaze u luku. Neki smatraju da se radi i o svoti od pet milijuna.
Reuters je izvijestio da je AQAP svakim danom sve jai. Kao to
je navedeno i od strane obavjetajnih agencija, sada je AQAP je
najsnaniji ogranak Al-Qa'ede. 22. oujka ameriki zrakoplovi su
proveli zrane udare po poloajima terorista u Mukalli u kojima je
u gradskoj vojnoj bazi ubijeno 50 militanata. Profesionalizam grupe za proizvodnju eksploziva i njene dugorone sposobnosti za napade pomou novih sloenih taktika su posebna prijetnja, za Reuters je izjavio jedan ameriki obavjetajni dunosnik. Smatra se da
AQAP kontrolira skoro 20% Jemena.
AQAP je pod pritiskom jemenskih plemena, napada jemenske
vojske i amerikih zranih udara bio prisiljen povui se, ali skupina
danas ima drugaiji pristup i surauje s drugima. AQAP se ak pokuao dogovoriti o podijeli profita s dravnim tvrtkama, ukljuujui
naftne kompanije i mobilne operatere. Teroristi koriste novac za
kupnju priznanja javnosti, to strunjaci nazivaju strategijom Robina Hooda.
Reuters pie kako je AQAP izgleda nauio lekciju nakon naruenog ISIL-ovog ugleda. Mjetani sami kau da su zloini i javna pogubljenja poput onih u Siriji i Iraku rijetki. Diplomat s Bliskog istoka
je nakon dogaaja u Jemenu za Reuters rekao da bi se taktike AlQa'ede u Jemenu mogle pretvoriti u jo straniju prijetnju od AlShababa u susjednoj Somaliji: Moemo dobiti kompliciranu situaciju da Al-Qa'eda ne bude samo teroristika organizaciju, nego pokret koji kontrolira teritorij sa sretnim graanima.
Saudijska Arabija pokuava izai iz jemenske movare u koju je
upala prije godinu dana, kada se odluila uplesti u graanski rat.
25. travnja 2016. dunosnici iz saudijske vojne koalicije objavili su
kako su jemenske vladine snage, zajedno s arapskim saveznicima
na terenu, pokrenuli veliki napad na luki grad Mukalla, koji se godinu dana nalazio pod kontrolom terorista iz Al-Qa'ede. U izvjetaju se navodi kako je za vrijeme ofenzive ubijeno preko 800 pripad-

PREPORODOV JOURNAL 186

IZ SVIJETA
nika Al-Qa'ede, dok su brojni teroristi pobjegli iz grada. Istie se
kako su teroristi protjerani u ofenzivi koju su vodile snage lojalne
predsjedniku Hadiju Mansouru, potpomognute specijalnim snagama Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

AFGANISTAN: Brojna iskuenja moe li ovakav


Afganistan opstati?
Poetak talibanske proljetne ofenzive
Poetkom travnja 2016. talibani su najavili poetak proljetne
ofenzive u Afganistanu nazvanu operacijom Omari. U priopenju
su najavili pokretanje velikih napada protiv dravnih sredita putem samoubilakih i gerilskih napada, s ciljem izbacivanja afganistanske vlade koju podupire Zapad. U izjavi talibana stoji da je dihad protiv agresivne i uzurpatorske nevjernike vojske sveta obaveza i jedini nain ponovnog osnivanja islamskog sustava i stjecanja nezavisnosti. Talibani takoer najavljuju da e u urbanim sreditima izvravati atentate na neprijateljske zapovjednike. Trenutana operacija ukljuuje sve mogue vidove borbe protiv neprijatelja, stoji u priopenju.
Talibansko pobunjenitvo ojaalo je od povlaenja meunarodnih trupa iz borbi krajem 2014., a talibani su najjai otkako su
istjerani iz Kabula 2001. godine. Talibanska privlana propaganda
oituje se u obeanjima da e u podrujima pod svojom kontrolom
osnovati dobru upravu te izbjegavati civilne rtve i tetu na infrastrukturi. Najava poetka operacije Omari stigla je nekoliko dana
nakon to je ameriki ministar vanjskih poslova John Kerry posjetio
Kabul i potvrdio ameriku potporu vladi nacionalnog jedinstva pod
vodstvom predsjednika Arafa Ganija.
Naime, svakog proljea, u skladu s promjenom vremena, kree
vee nasilje u Afganistanu. Snijeg se topi na planinama, otvaraju se
putevi i borbe doseu vrhunac do sredine ljeta. Prole godine je
nakon proljetne ofenzive dolo do velikog stradanja civila. Preko
10.000 civila je ubijeno, a NATO i afganistanski dunosnici se sada
spremaju na jo jae borbe. Infiltracija talibanskih boraca je velika.
Nekoliko sati prije nego li su talibani najavili svoju ofenzivu, Amerika ambasada u Kabulu izdala je upozorenje amerikim graanima da bi pobunjenici mogli ciljati najvee kabulske hotele.
Sredinom travnja 2016. napadi su zaredali u cijelom Afganistanu, od sjevernog grada Kunduza koji je prole godine na kratko pao
u ruke pobunjenika, pa sve do vjeito nemirne june provincije Helmand, koja granii s Pakistanom. U Helmandu, popritu najeih
borbi britanskih i amerikih trupa s talibanima, vladine snage su se
povukle iz brojnih podruja, te pokuavaju zatititi sredita koja
okruuju provincijski glavni grad Lakar Gah. Te snage se bore ne
samo protiv talibana, ve i protiv vlastite slabosti, velikim gubicima, golemim razinama dezertiranja, manjka zrane snage, manjka
prijevozne i logistike podrke. Dodatna potekoa preivljavanju
Afganistana u ovom obliku jest to ne postoji dostatan konsenzus
u afganistanskoj vladi. Golema rasprava o izbornim rezultatima
2014. je savladana uz pomo Johna Kerryja

Jaanje kineske uloge u Afganistanu


Povjerenje u ameriku sposobnost pomaganja afganistanskoj
dravi i vlasti jenjava, a s druge strane, poveava se uloga Kine u
Afganistanu. Potiho, Kinezi promatraju odvijanje pregovora i sukoba izmeu afganistanskih politiara i militanata, a u Pekingu se ozbiljno razmatra kineska izravna sigurnosna uloga u ratom razruenoj zemlji. Posljednjih tjedana Kina je dogovorila 70 milijuna dolara
vojne pomoi Afganistanu i predloila sigurnosni blok izmeu Kine,

TRAVANJ 2016.

Afganistana, Pakistana i Tadikistana. Ovo partnerstvo, koje bi vodio kineski general Fang Fenghui, a koje je prihvaeno od strane
afganistanskog predsjednika Arafa Ganija tokom oujka, postavilo
bi Kinu na elo koordinacijskih napora u borbi protiv terorizma na
svom vlastitom pragu.
Potez je dobrim dijelom vezan uz kinesku unutarnju politiku.
Kako nisu uspjeli pregovori afganistanske vlade i talibana, granino podruje postalo je utoite ujgurskim militantima i borcima
povezanim s ISIL-om, koji mogu planirati napade u Kini. To su ozbiljne i izravne teroristike prijetnje iz Afganistana, gdje ne postoji dobra protuteroristika strategija, a Kinezi smatraju da ne mogu mirno sjediti i promatrati negativan tijek dogaaja. Malo detalja je do sada poznato o kineskom prijedlogu, a prepreke uspjenoj suradnji su goleme. Afganistan i Pakistan se rutinski meusobno optuuju za koritenje militanata u postizanju sebinih
stratekih ciljeva, dok se Tadikistan gleda sa sumnjom poradi
ruske sfere utjecaja.

Centralna Azija

Ruska zabrinutost za situaciju u Afganistanu


U veljai 2016. Rusija je dala vlastima u Kabulu ukupno 10.000
kalanjikova i nekoliko milijuna komada streljiva za borbu protiv
ISIL-a. Nadalje, Rusija trenutno pregovara s afganistanskim vlastima oko dva ugovora o isporuci helikoptera i pojaanoj razmjeni
obavjetajnih informacija. Krajem travnja Aleksander Mantitskij,
ruski ambasador u Afganistanu, izjavio kako nije tono da Moskva
podrava talibane u borbi protiv ISIL-a, teroristike skupine koja
ima sve veu prisutnost na istoku Afganistana, te dodao: Ekstremno smo zabrinuti da bi se nestabilnost mogla proiriti u centralnu
Aziju, zemlje poput Uzbekistana i Tadikistana, to bi dovelo do
izbjeglikog vala prema Rusiji.
Iako je Mantitskij izjavio kako Rusija ne daje nikakvu potporu
talibanima, ruski ambasador ipak priznaje kako je Rusija, kao i jo
nekoliko zemalja, u kontaktu s talibanima. Nai interesi po pitanju
talibana su borba protiv ISIL-a, ali nije dolo do nikakve razmjene
informacija izmeu Rusije i Talibana, rekao je Mantitskij. Inae,
Moskva je kritina prema SAD-u i nainu na koji su okonali rat u
Afganistanu. Rusija je suraivala s NATO-om oko logistike po pitanju NATO-ove misije u Afganistanu, no, suradnja je prekinuta 2014.
nakon tenzija oko Ukrajine. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

45

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: PLJEVALJSKA SEVDALINKA U PET VERZIJA

Kahvu mi, draga, ispeci


Kahvu mi, draga, ispeci
Kahvu mi, draga, ispeci,
ba kao da je draga duo za tebe
haj, ja u doi oko pola noi
da sjednem kraj tebe.
Duek mi, draga, razmjesti
duek mi, draga, razmjesti,
ba kao da je draga duo za tebe
haj, ja u doi oko pola noi
da legnem kraj tebe.
Ne dolazi, dragi, ne treba
ne dolazi, dragi, ne treba,
jer ti drugu dragu sada miluje
haj, ti si rek'o da si bolju
dragu stek'o od mene.
Pljevaljski sevdah svojom specifinom melodijskom linijom i
tekstualnim porukama postao je prepoznatljiv, bez obzira to su
mnoge sevdalinke nastale u ovoj ariji prisvajane, pokradane, pa
ak i potpisivane kao autorsko djelo nekih novokomponovanih
kompozitora.
Nakon viedecenijskih dilema i polemika o tome kako je i gdje
nastala sevdalinka Kahvu mi, draga, ispeci, neobinu priu o ovoj
pjesmi, ija popularnost traje preko 12 decenija, nedavno je novinaru Damiru Bjelopolji, otkrio muziar Omer Talovi iz sandakog
grada Priboj na Limu. Talovi dokumentuje da pjesma Kahvu mi
draga ispeci ima ak pet svojih verzija, a da je on izvornu pljevaljsku verziju ove pjesme uo prvi put od svoje majke Nure Talovi,
koja je roena davne 1903. godine.
Pjesmu sa izvornim nazivom 'Kahvu mi, draga, ispeci' prvi je
snimio Edo Ljubi, poznat kao kralj jugoslovenskog swing sevdaha,
za jednu stranu produkcijsku kuu. Ljubi je vei dio ivota proveo
u Santa Barbari u SAD, gdje je i umro 1993. godine, on je ovu pjesmu snimio u istoj melodijskoj varijanti kao i Cune Gojkovi, istina

Pljevalja iz perioda Balkanskih ratova (1912. godina)

46

Omer Talovi iz Priboja na Limu


u neto sporijem tempu. Poslije njega, ovu pjesmu je snimio i Zaim
Imamovi, njegova verzija je napriblinija notnom zapisu Ludviga
Kube, a 'Pljevaljski tamburai' su takoe snimili pjesmu 'Kahvu mi
draga ispeci', kao i Imamovi, priblino notnom zapisu Ludviga Kube, ekog putopisca. Tu verziju je doslovce na isti nain pjevala i
moja majka Nura Talovi, naravno uz male nijansirane razlike, to
je ipak etvrta verzija ove pjesme. Naravno, pjesmu je javnosti
moda na najbolji nain plasirao Predrag Cune Gojkovi, koji je petu verziju pjesme 'Kafu mi, draga, ispeci' snimio u februaru 1962.
godine u aranmanu Branka Belobrka. Cune ovu pesmu pjeva kao i
Ljubi u sporijem tempu, pria Talovi, koji nedvosmisleno tvrdi i
dokazuje da je rije o narodnoj pjesmi.
Talovi kae da je ipak, ponajvie zahvaljujui Cunetu Gojkoviu, pjesma Kafu mi, draga, ispeci, postala pjesma za sva vremena
i za nezaborav.
Istina, ezdesetih godina prolog stoljea, ovu pjesmu snimio je
i Pribojac Zehbo Latif Pekui, tvrdei da je on autor pjesme, meutim, Omer Talovi nedvosmisleno negira, jer je rije o narodnoj pjesmi koja ima ak pet svojih verzija.
Prije nekoliko godina u domu Omera Talovia obrela se grupa
studenata beogradskog Fakulteta muzike akademije, Odsjek etnomuzikologa, na elu sa poznatim profesorom Sanjom Radinovi,
doktoricom etnomuzikologije. Bili su fascinirani Omerovim znanjem preko 3.000 narodnih izvornih pjesama, ali i literarurom etnomuzikologije koju on posjeduje, a nema je ak ni ovaj fakultet.
Omer je odrao toliko nadahnuto i sjajno predavanje o izvornoj
narodnoj muzici da ovih dana Katarina Milosavljevi, koja se kao
student obrela na Omerovom predavanju o etno muzici, radi magistarski rad pod nazivom Pjevanje Omera Talovia. q
Avdo HUSEINOVI

PREPORODOV JOURNAL 186

KULTURA

21. MEUNARODNA KULTURNA MANIFESTACIJA ZENIKO PROLJEE

Pronai svoju stazu


2016. godine grad Zenica slavi 580. roendan. U Srednjem vijeku
zeniko podruje je bilo jedan od centara srednjovjekovne bosanske
drave. U selu Janjii, smjetenom nedaleko od Zenice, neko vrijeme
nalazilo se i sjedite Crkve bosanske. U neposrednoj blizini grada nalazi se i srednjovjekovna utvrda-grad Vranduk. 1203. godine na Bilinom
polju ban Kulin se odrekao krivoga nauka, spasivi tako za izvjesno
vrijeme zemlju Bosnu od ugarske vojne intervencije. Samo ime Zenica
prvi puta se spominje u dubrovakom trgovakom dokumentu od 20.
oujka 1436. godine, pa se taj dan slavi i kao Dan grada Zenice.
Izmeu ostaloga, Zenica je poznata i po Meunarodnoj kulturnoj manifestaciji Zeniko proljee, koja okuplja umjetnike i
umjetnike ansamble iz oblasti slikarstva, muzike, kazaline i scenske umjetnosti. Tradicionalno se odrava u periodu izmeu Dana
grada Zenice i Dana osloboenja Zenice u Drugom svjetskom ratu.
U okviru Zenikog proljea 2016., koje je odrano od 20. oujka do 12. travnja 2016. godine, uprilieno je 38 programa, od toga
po 11 muzikih i kazalinih, koji su bili osnova ovogodinje kulturne
manifestacije. Pored njih, Zeniani i gosti ovog grada mogli su vidjeti etiri likovne izlobe, promocije etiri knjige, tri knjievna programa i jednu javnu tribinu. Zeniko proljee 2016. ugostilo je
umjetnike iz Makedonije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i
Bosne i Hercegovine, ali i Turske, Irana, Italije
Tema ovogodinje manifestacije sadrana je u sloganu Pronai svoju stazu koja, prema rijeima organizatora, predstavlja traganje za identitetom koji nas vodi do onog to je matrica polja iz
kojeg nitko nee izai. Pritom je, to je za svaku pohvalu, ponovo
potivana osnovna ideja manifestacije afirmacija kulturnog stvaralatva u Zenici, tako da su domai umjetnici i ovaj puta dobili
najvie prostora u programima.
21. Meunarodna kulturna manifestacija Zeniko proljee
sveano je otvorena u nedjelju, 20. oujka, na Bulevaru Eshera Eze
Arnautovia, ija je rekonstrukcija zavrena nekoliko dana ranije.
Nastupili su lanovi Duhakog orkestra KUD-a eljezara Zenica,
mostarske maoretkinje i lanovi Plesnog studija Shadows, kao i
zeniki biciklisti, koji su se po zavretku sveanosti provozali rekonstruiranim ulicama Zenice i biciklistikim stazama.
Istog dana otvorene su dvije izlobe. Na Trgu Alije Izetbegovia
upriliena je izloba fotografija Pogled na Zenicu autora Dade Ruvia, fotoreportera agencije Reuters, koji je svoj rodni grad fotografirao iz ptije perspektive, pomou bespilotne letjelice (drona). Takoer, u Muzeju grada Zenice otvorena je izloba Bitka za anakkale,
koja je posveena 101. godinjici Bitke na Galipolju, jednoj od najkrvavijih i najeih bitaka u Prvom svjetskom ratu, a prema mnogim
pokazateljima i uope u ljudskoj povijesti. Kopnena bitka koja se na
Galipolju odvijala od 25.04.1915. do 09.01.1916., kao i pomorska bitka koja je, izmeu 03.11.1914. i 18.03.1915. voena kod Galipolja,
bitke su koje zauzimaju najznaajnije mjesto u Turskoj, pa i povijesti
svih muslimanskih naroda ovog dijela svijeta. Veinu fotografija snimili su u vrijeme bitke vojnici, samoinicijativno, bez svjesne namjere
da dokumentiraju ratna dogaanja. Radi se o originalnim fotografijama koje je za ovu priliku ustupio Arhiv Generaltaba vojske Republike Turske. Do prole godine ove fotografije nisu nigdje objavljene,
tako da je premijerna izloba pripala Zenici.

TRAVANJ 2016.

Midhat Kasap, Sead Berberovi, Devad Joguni, Ismet Isakovi,


Nermin Hodi i Sedida Beganovi Isakovi
Od brojnih ostalih programa u okviru 21. Meunarodne kulturne manifestacije Zeniko proljee treba istaknuti promociju
12-tomne edicije Historija Bosne i Hercegovine 1788-1878 autora prof. dr. Galiba ljive, u izdanju Planjax Group iz Tenja, kao i
koncerte Massima Savia, Ramba Amadeusa i Amire Medunjanin.
Osim toga, vrijedno je zabiljeiti kako je 21.-22. travnja, povodom
Svjetskog dana poezije, u Opoj biblioteci Zenica odran i tradicionalni Poetski maraton.
Na Zenikom proljeu 2016. aktivno su uestvovale i bonjake udruge iz Hrvatske Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske,
KDBH Preporod Zagreb i KDB Preporod Dubrovnik.
U ponedjeljak, 4. travnja 2016., u Opoj biblioteci Zenica uprilien je program pod nazivom Od monologa prema dijalogu, u okviru kojeg je predstavljena iznimno bogata i raznovrsna izdavaka djelatnost Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske, kao i drutvenopolitiki mjesenik Preporodov Journal. Sudjelovali su Sead Berberovi, predsjednik BNZH, Devad Joguni, predsjednik zagrebakog
ogranka BNZH, Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journal i Nermin Hodi, djelatnik Naunoistraivakog instituta Ibn
Sina iz Sarajeva. Moderator je bio Midhat Kasap, direktor Ope biblioteke Zenica, a ulomke iz prezentiranih knjiga itala je Sedida
Beganovi Isakovi, vrsna zenika novinarka i publicistkinja.
U etvrtak, 7. travnja 2016., u Domu BZK Preporod Zenica
predstavljena je izdavaka djelatnost Kulturnog drutva Bonjaka
Preporod Dubrovnik. Uestvovali su prof. dr. Nikola Tolja, sociolog
i povjesniar iz Dubrovnika, Kemal Tursunovi - Zmaj, autor nekoliko
knjiga o dubrovakim Bonjacima, Mato Jerini, knjievnik i novinar
iz Dubrovnika i Izet Spahovi, predsjednik KDB Preporod Dubrovnik. Moderator je bio Faruk Kadri, sekretar zenikog Preporoda.
Istu veer, u Opoj biblioteci Zenica, organizirana je prigodna izloba
knjiga i to knjiga koje su napisali dubrovaki Bonjaci, i knjiga koje
govore o Bonjacima u Dubrovniku. Izmeu ostaloga, predstavljene
su knjige Fee ehovia i Jusufa Mulia, kao i Gradimira Gojera, bosansko-hercegovakog kazalinog redatelja, knjievnika i kritiara,
koji je priredio sjajnu monografiju o eli Jusiu. q
Ismet ISAKOVI

47

KULTURA

28. MEUNARODNI SARAJEVSKI SAJAM KNJIGA (20.-25. TRAVNJA 2016.)

Ljubav prema knjizi


U organizaciji Kantonalnog javnog poduzea Skenderija, u suradnji s partnerom TDK ahinpai, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, od 20. do 25. travnja
2016. u Sarajevu je odran 28. Meunarodni sarajevski sajam knjiga. Zemlja partner sajma bila je Republika Turska.
Na oko 2.000 kvadratnih metara izlobenog prostora, s vie od
100 tandova, posjetiteljima se predstavilo blizu 200 izlagaa, od
kojih su oko dvije treine bili izlagai iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Irana, Njemake i Saudijske Arabije. Posredno su se
predstavile i zemlje koje su zastupljene autorima ili djelima, a meu njima su Kosovo, vedska, Danska, Italija, Norveka, Austrija,
Slovenija, SAD, Nizozemska, Belgija i Velika Britanija. U Bosanskoj
kui, centralnom prezentacijskom prostoru, odrano je 100-tinjak
promocija novih izdanja i prateih tematskih izlobi i seminara, kao
i kreativnih radionica crtanja, to je bila novost u sajamskoj ponudi.
Ulaz za posjetioce bio je besplatan.
Svoje mjesto meu izlagaima naao je i KDBH Preporod Zagreb, ije su se knjige i asopisi mogli vidjeti na tandu Ministarstva
za ljudska prava i izbjeglice BiH (Sektor za iseljenitvo), koje dugi
niz godina pomae autore i izdavae iz bosansko-hercegovake dijaspore. U njihovoj organizaciji, tokom pet sajamskih dana, odrano je 20-ak promocija na kojima je predstavljeno oko 30 autora
porijeklom iz BiH, a koji ive i stvaraju u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji,
Austriji, Belgiji, ekoj, vedskoj, Njemakoj, Nizozemskoj, Italiji,
Norvekoj i Velikoj Britaniji. tand Ministarstva za ljudska prava i
izbjeglice BiH u dvorani Mirza Delibai Kulturno-sportskog centra Skenderija, prema ocjeni organizatora, bio je jedan od posjeenijih tandova. Po rijeima djelatnica Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, naroito veliki interes je vladao za asopise u
nakladi KDBH Preporod Behar i Preporodov Journal. Promocije djela pisaca iz bosansko-hercegovake dijaspore pratilo je
nekoliko stotina potovatelja pisane rijei.
Promocija izdavako-informativne djelatnosti KDBH Preporod odrana je u subotu, 23. travnja 2016. Ismet Isakovi, glavni
urednik Preporodovog Journala, i Jasmin Agi, knjievni kritiar iz
Sarajeva, predstavili su Preporodovu izdavako-informativnu djelatnost u 2015. godini: asopise Behar i Preporodov Journal, te
knjige Svjedoenje o vremenu Esada Durakovia, Bosanskohercegovaki knjievni obzori Enesa Durakovia i Kuna zmija Amira Talia.
U ponedjeljak, 25. travnja 2016., zadnjeg dana 28. Meunarodnog sarajevskog sajma knjige dodijeljene su sajamske nagrade i
priznanja izdavaima i piscima u razliitim segmentima izdavatva i
bibliotekarstva. Predsjednik Ocjenjivake komisije bio je Ahmed
Buri, a lanovi Amra Zulfikarpai i Miro Petrovi. Dodijeljene su
nagrade u pet kategorija.
Nagradu za najboljeg izdavaa/nakladnika godine dobila je
Bosanska rije Tuzla Wuppertal. Vlasnik ove izdavake kue je
imo Ei, koji je pod pokroviteljstvom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i ove godine predstavio niz novih izdanja autora
koji ive i stvaraju u dijaspori. Ovo je podvig jer je malena ekipa
radila u tekom vremenu za knjigu. Zahvaljujui idejama izdavatva, kolege su prepoznale energiju. Presudila je ljubav prema knji-

48

Ismet Isakovi i Jasmin Agi


zi, rekao je imo Ei u izjavi za medije, dodajui kako Izdavaka
kua Bosanska rije ima dva predstavnitva u Bosni i Hercegovini (Tuzla) i Njemakoj (Wuppertal).
Nagradu za najbolji izdavaki/nakladniki poduhvat godine dobio je Media Centar Sarajevo za djelo grupe autora Radio Sarajevo, 10. april 1945. 10. maj 1992. godine. Urednici ovog djela su
Zija Dizdarevi, Boro Konti i Ranko Mavrak. Dobitnik nagrade za
najbolji dizajn je eljko Podoreki za oblikovanje djela Leksikon
sinjske alke. Najbolja djeja knjiga bila je Petar i tramvaj, autorice An Kadoi i Kamira Huseinovia. Nagradu za najbolje ureen
tand dobio je Agarthi Comics, koji u etiri uea na sajmu ima
dvije nagrade.
Treba istaknuti da je Republika Turska bila zemlja partner 28.
Meunarodnog sarajevskog sajma knjige. Sveanosti otvorenja
tanda Republike Turske prisustvovali su Orhan Erdem, zamjenik
ministra obrazovanja, Cihad Erginay, turski ambasador u BiH, i
Hamdi Tursucu, generalni direktor Direkcije za biblioteku i izdavatvo Republike Turske. Tursucu je ocijenio kako Sarajevski sajam
nije kao neki drugi sajmovi knjiga, gdje je Turska takoer bila zemlja partner i poasni gost. Ovdje imamo jedan drugaiji odnos,
jer ovdje njegujemo neka druga osjeanja, specijalna osjeanja,
rekao je novinarima Hamdi Tursucu.
Ministarstvo kulture i turizma Turske imalo je tand od 160
kvadratnih metara, to je bio najvei tand na sajmu. Pored toga,
svoj tand na sajmu imalo je i Tursko jezino drutvo (TDK). Inae,
na 28. Sarajevskom sajmu knjiga predstavljeno je devet izdavakih
kua iz Turske. Knjige koje su ostale sa sajma, njih oko 2.000, poklonjene su Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu i odsjecima za
turkologiju fakulteta u Bosni i Hercegovini.
28. Meunarodni sarajevski sajam knjiga posjetilo je oko
60.000 graana, a zabiljeena je dosta dobra prodaja. Cijene su bile sajamske nie za 20% do 80% od uobiajenih. Posjetitelji su se
najvie zanimali za djela klasika svjetske knjievnosti, ali i za bestselere, strunu, djeju i vjersku literaturu. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 186

KULTURA

PREDAVANJE IRANSKA ARHITEKTURA SELDUKOG PERIODA (11. I 12. STOLJEE)

Vrhunac islamske arhitekture


U etvrtak, 28. travnja 2016., u prostorijama Drutva arhitekata Zagreb, Trg bana Josipa Jelaia 3/1, u organizaciji Hrvatskoiranskog drutva Irandustan odrano je prvo predavanje o iranskoj arhitekturi iz ciklusa Iranska arhitektura, arolija suncem
obasjana. Predavanje pod nazivom Iranska arhitektura seldukog perioda (11. i 12. stoljee) odrao je mr. sc. Senad Nani, arhitekt, publicist, znanstvenik, pedagog i drutveni aktivist, bivi dugogodinji predsjednik KDBH Preporod.
Senad Nani (Zagreb, 1966.) diplomirao je na Arhitektonskom
fakultetu u Zagrebu, a na International Institute of Islamic Thought
and Civilization u Kuala Lumpuru (Malezija) stjee znanstveni magisterij filozofije znanosti. Kao arhitektonski projektant bio je zaposlen u Istanbulu i Sarajevu, a od 1999. u Zagrebu u Arhitektonskom
studiju d.o.o. Potpisuje vie od 80 projekata s preko 50 ostvarenja
u rasponu od urbanizma, preko javnih, poslovnih i stambenih zgrada do interijera te zahvata na spomenicima graditeljske kulture.
Uvodno je rekao kako turkijsko pleme Selduci, postupno osvajajui podruja pod vlau manjih dinastija, u 11. stoljeu stvaraju
veliku i snanu dravu na podruju sredinje Azije, Irana, ama i
Anadolije. Pokreu projekt kulturne obnove olien El-Gazzalijevim
revolucionarnim i sintetskim djelom teologije, filozofije i prava.
Oblikujui graditeljsku sintezu, susreu se s dva graditeljska izvorita, islamskom tradicijom zaetom u Arabiji te antikom i ranoislamskom arhitekturom Irana i Iraka, rekao je Nani.
Izvorna Poslanikova damija u Medini bila je jednostavna graevina kvadratnog tlocrta, oblikovana obodnim zidom koji zatvara
hipostilni prostor damije natkriven ravnim krovom i nenatkriveni
prostor dvorita. Izvorne damije u Kufi i Basri (7. stoljee), u potpunosti prate osnovna obiljeja Poslanikove damije. ahartak,
zoroasterski hram vatre iz sasanijskog razdoblja antikog Irana (2.7. stoljee), paviljon je kvadratnog tlocrta otvoren etirima lukovima s kupolom oslonjenom na lukove trompama oblikovanim stoastim svodom. aharbag je vrt podijeljen na etiri polja ograen
sadrajima antikih sasanijskih palaa s basvasto nadsvoenim
loama (ejvan) smjetenim na etiri osovinska kraja vrta. U arheolokim nalazitima velikih abbasijskih carskih palaa (9. stoljee) u
Samarri vidljiva je primjena aharbaga i ejvana. Damija u Damganu (8. stoljee) uvodi ejvan s bavastim svodom u iransku damijsku arhitekturu. Pod kupolom grobnice Arabataa u Timu kraj Samarkanda (10. stoljee) trompe se uslonjavaju u oblik 1 nad 3
nie, to tvori osnovni oblik daljnjeg uslonjavanja trompe u mukarnas, na zapadu zvani stalaktitni, svod.
Duma damija u Isfahanu iz 11. stoljea remek djelo je
selduke i islamske arhitekture. Ustanovljava niz inovacija standardizirajui iranski oblik damije i drugih javnih graevina. Hipostilna damijska dvorana razvija se oko dvorita oblikovanog kao
aharbag s etiri ejvana. Damija je natkrivena nizovima razliito
konstruiranih kupola. Trompa '1 nad 3 nie' postaje izvorom rebraste konstrukcije dviju najveih kupola i potkupolnog prostora, a u
jednoj od niza kupola iri se cijelom kupolom, odreujui razvoj
mukarnas kupola i anticipirajui Fullerove geodezijske tapne kupole iz 20. stoljea. Ejvani nisu vie nadsvoeni bavastim svodom
ve polukupolom izvedenom mukarnas svodovima sloene geo-

TRAVANJ 2016.

Mr. sc. Senad Nani


metrije. Izum rebrastih pandantiva u konstrukciji jedne od kupola
omoguuje laku izvedbu najzahtjevnijeg dijela konstrukcije kupole
nad kvadratnim tlocrtom zbog svoenja dvostruko zakrivljene
tranzicijske plohe na pravaste rebraste elemente s ispunom od
sitnih openih svodova. Oblik, koji odgovara rotacijskom hiperboloidu, generiran je rotacijom tlocrtnog kvadrata s projekcijom susjednih kuteva u ravninu odabrane visine. Rjeenje postaje jednim
od najprepoznatljivijih elemenata svih poslije seldukih graditeljskih stilova Irana i anticipira tapne konstrukcije rotacijskih hiperboloida 20. stoljea, rekao je Nani.
Istaknuo je kako naroiti uzlet u sloenosti uzorka islamska geometrijska dekoracija doivljava u seldukom periodu u Iranu. Na
grobnici u Harakanu (11. stoljee) proeljna povrina pod lukom
dekorirana je uzorkom koji predstavlja inovativnu peterostruku simetriju izvedivu na vie naina ploicama jednostavnijih formata,
nepravilnim esterokutima ili osmerokutima u obliku leptir mane.
Dekoracija proeljnih panela grobnice u Maragi, iz 12. stoljea, privukla je veliku panju matematiara i kristalografa s kraja 20.
stoljea kad se ustanovilo da uzorak odgovara suvremenim kristalografskim otkriima aperiodinih beskonanih oploenja bez pukotina, tako zvanih jer se ne mogu proizvesti translacijom. Uzorak
je izveden ploicama jednostavnijih formata - deseterokut, nepravilni esterokut, romb i osmerokut u obliku leptir mane. Razmatrani uzorak odgovara kvazikristalnoj strukturi legure aluminij
mangana, tako zvanoj jer se uzorak ureuje aperiodino. Leguru je
1982. otkrio Shechtman za to je dobio Nobelovu nagradu 2011.
Kvazikristal je potvren u prirodi nalazom meteorita u rijeci Hatrka
na sjeveroistoku Sibira 2009. godine. Danas je potvreno postojanje stotina razliitih materijala kvazikristalne strukture, legura najee aluminija, ali i drugih metala te polimera, rekao je Nani.
Naglasio je kako je El-Gazzali dosljedno ponitio proturjeja materijalizma Aristotelove tradicije i atomizma e'arijske teoloke kole. Oblikovao je revolucionarne znanstvene pojmove u polju fizike,
koji svoju paralelu svjedoe na Zapadu tek u djelu znanstvenika kao
to su Leibniz i Einstein, zakljuio je mr. sc. Senad Nani. q
Samid DIZDAREVI

49

PRIE IZ BOSNE

BAJRUZIN HAJRO PALNJAC PISAC, UREDNIK I IZDAVA IZ TENJA

Samo znanje je kapital


Pjesnik, pripovjeda, romansijer i publicist, mr. Bajruzin Hajro
Planjac, jedan od najtiranijih bosanskohercegovakih pisaca za
djecu i omladinu, roen je 1961. godine u Bobarama, nadomak
Tenja (BiH). kolovao se u rodnom mjestu, zatim Doboju, Banja
Luci i Beogradu.
Zastupljen je u brojnim antologijama i panoramama, udbenicima
i prirunicima za osnovnu kolu i Pedagoki fakultet (predmet knjievnosti za djecu), kao i u lektiri. Djela su mu prevoena na engleski, njemaki i arapski jezik. Pie uglavnom za djecu i omladinu i esto obilazi
kole po BiH i govori uenicima svoje pjesme, prie i odlomke iz romana. ivi u rodnom mjestu i radi u Izdavako-grafikoj kui Planjax,
iji je osniva i vlasnik. lan je Drutva pisaca i Saveza novinara BiH.
Na ovogodinjem Meunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu
predstavio je izdavaki poduhvat, kapitalno izdanje Historiju Bosne i Hercegovine 1788-1878 u 12 knjiga, iji je autor prof. dr. Galib ljivo, bosanskohercegovaki historiar, umirovljeni univerzitetski profesor, bivi direktor Instituta za istoriju u Banja Luci. Prof.
ljivo je na ovom znanstvenom projektu radio due od tri desetljea, istraujui arhivsku grau u BiH i inozemstvu. Na 7.800 stranica
12-tomnog djela detaljno su opisani dogaaji iz perioda posljednjih
devet desetljea vladavine Otomanskog carstva u BiH.

Na jesen promocije u Zagrebu i Rijeci


Imate upravo nevjerojatnu biografiju od fizikog radnika do
doktoranta. Izdavatvo je postalo neto u emu ste se pronali.
Otkuda u izdavatvu i zato svoju egzistenciju niste potraili u nekoj profitabilnoj djelatnosti?
Karijeru sam poeo u RO Tehnika iz Zagreba, OOUR Graenje Kutina, kao fiziki radnik na gradilitu druge faze Tvornice
umjetnih gnojiva. Odatle sam proao nekoliko poslova i gradova.
Bio sam muziar u rock grupi, bravar, mater, zidar, trgovaki putnik
- prodava knjiga, novinar na radiju i televiziji, u novinama, poduzetnik, glumac u popularnoj TV-seriji Viza za budunost, oficir
Armije Republike BiH, urednik, izdava... Ove godine planiram doktorirati Menadment, a idue oekujem Izabrana djela u 10 knjiga.
Izdavatvo je blagodaran posao i zasigurno ne bih bio ovako sretan i zadovoljan da radim neki drugi posao u kome se vrti mnogo
novca. Ovdje se mora mnogo vie raditi i mnogo vie energije i novca
uloiti, nego u neki drugi posao i mnogo je vei rizik. Inae, itav svoj
ivot sam u ovom poslu, a poeo sam u Otokaru Kerovaniju iz
Opatije i BIGZ-u iz Beograda, davne 1984. godine, da bih ve u ljeto
1988. zapoeo vlastiti biznis sa knjigom, kojim se bavim do dananjih
dana i koji moja porodica preuzima i nastavlja. Inae, moj novi roman Najbolji prijatelj, gdje su knjige glavni likovi, posvetio sam Kasimu Derakoviu, Remziji Omeragiu i Hajrudinu Drdiu-Trapi, u znak
zahvalnosti to su me uveli u svijet arolije knjige. Prvi, kao pisca,
drugi kao knjiara i trei kao grafiara. Tako sam postao kompletan.
Tko je najvie kriv za Va uspjeh i formiranje Planjaxovog poslovog carstva? S ime se najvie ponosite u 30-godinjem biznisu?
Najvie su krivi Kasim, Remzija i Hajrudin, koji su me, kako sam
rekao, uveli u aroliju knjige. Ali ima i drugih krivaca moja supruga Medina koja se od prvog dana prihvatila pogona tamparije

50

Bajruzin Hajro Planjac


u kome provodi i dan i no, zatim sin Alen, diplomirani ininjer grafike, kerka Muamera, diplomirana ekonomistica, kao i najmlai
sin Mirza, koji visi na kompjuterima. Osim toga, mislim da je to i u
genima. Da sam radio neki drugi posao sigurno bi bio uspjean.
Kada sam radio kao fiziki radnik, najvie sam kanala iskopao. Kada
sam u Otokaru Kreovaniju iz Opatije bi trgovaki putnik, prodava knjiga najvie knjiga sam prodavao. Mjeseno sam zaraivao
desetak hiljada eura od prodaje knjiga.
Sa ime se najvie ponosim? To to sam uspio opstati iv i zdrav
sa porodicom, a onda sa hiljadama zadovoljnih kupaca koji su uz
Planjax group sve ove godine, koji kupuju na Enigmatski erdan, nae knjige i revije, ali i izdanja naih partnera koja tampamo u tampariji Planjax print. Mi smo radili izabrana djela Nedada Ibriimovia u deset knjiga, Tvtrka Kulenovia u sedam knjiga,
zatim Sidrana, Latia, Veovia, Eia, Bekria, Beirbaia... skoro sve istaknute knjievnike.
Dugo vremena Planjaxova nagrada je bila glavna dravna
nagrada za poeziju, zar ne?
Nekada je Izbor Mis BiH, koji sam ja radio, bio dravni, zatim
izbor Kraljice Skandi Planjaxa, pa Planjaxova nagrada za najbolju
knjigu poezije u BiH, zatim Planjaxovo pero za najbolju priu za djecu i omladinu. Sa suradnicima sam dao 60.000 KM za poeziju za
est godina, u cilju njene popularizacije i afirmacije. Nagradu su
dobili Munib Delali, Senadin Musabegovi, Hadem Hajdarevi,
Mile Stoji, Ibrahim Kajan i Amir Brka. Ove godine smo treeg dana
Sarajevskog sajma knjiga dodijelili Planjaxovo pero, a nagradu u
visini od 2.000 KM dobitnici sa izdavaem uruili su djeci SOS Djejeg sela u Sarajevu.
Radio sam desetine projekata za ovih skoro tridesetak godine.
Neke sam radio iz ljubavi, a neke radi egzistencije i biznisa. Inae,

PREPORODOV JOURNAL 186

PRIE IZ BOSNE
sve to sam naumio ostvario sam uz Allahovu pomo, izuzev to
nisam uspio Teanj nainiti fakultetskim gradom. Naime, u dvije
godine sam potroio stotinjak hiljada KM sa namjerom otvaranja
privatnog fakulteta u Tenju i nisam uspio.
U uvodnom pitanju spomenuo sam da ste doktorant. Zanimljivo je da ste jedan rijetkih uspjenih poduzetnika koji u neto
starijim godinama jo uvijek studira. Pridajete mnogo znaaja
edukaciji i obrazovanju, zato?
Mislim da je ovo vrijeme cjeloivotnog uenja. Mnoge stvari se
brzo deavaju i ako nisi u trendu, ako ih ne prati, jednostavno te
posao nadraste i slijedi propast. Naalost, mnoge moje kolege je prerastao i onda im biznis stagnira. Inae, narodna poslovica kae: ovjek se obrazuje dok je mlad, a ui dok je iv. itav ivot idem u
kolu, pohaam seminare i kurseve o raznim vjetinama kako me
posao ne bi nadrastao i kako bih njime mogao upravljati. Samo je
znanje kapital, a sve ostalo su kuine i trice. Nadam se da u do kraja
godine na Univerzitetu u Travniku odbraniti doktorsku disertaciju na
temu Faktori uticaja na razvoj malog i srednjeg poduzetnitva, i
disertaciju pretoiti u knjigu. Inae, moja knjiga iz menadmenta
Tajne uspjenih poduzetnika kako pokrenuti i voditi vlastiti biznis
rasprodata je u rekordnom roku u par hiljada primjeraka.
Jedan ste od najtiranijih bosanskohercegovakih pisaca za
djecu i omladinu. to se deava na knjievnom polju, stvarate li
nove knjievne poslastice za najmlae?
injenica je da sam najtiraniji pisac, no da li ja to dobro piem ili
jo bolje prodajem, ne znam. Ovih dana dogovaramo sa BH Telekomom da ue u na projekat Poklon knjiga za peticu, gdje nagraujemo najbolje uenike, odlikae sa poklon knjigom za odlian uspjeh u
koli. BH Telekom eli da nagradi 50.000 najboljih odlikaa u Bosni i
Hercegovini. Zar to nije divno? Izmamiti 50.000 osmijeha, to je super.
Inae, krajem prole godine izaao mi je zanimljiv roman, Najbolji
prijatelj, u kojem su knjige glavni likovi. Dakle, to je knjiga o knjigama.
Ovih dana svjetlo dana e ugledati roman koji pet godina glaam i brusim. Rije je o Srebrenom djetinjstvu, knjizi u kojoj glavni junak,
15-godinji djeak iz mjeovitog braka govori svoju ispovijest o planetarnom genocidu u Srebrenici. Ovih dana poslije dugotrajnih priprema
zapoinjem rad na romanu Pogrean put, ispovijest narkomana Mirsada Nadakovia. To e biti potresno kazivanje o mladim ljudima koji
pogrijee put i umjesto da uivaju u ivotu, otiu u pakao droge iz
koga se teko izlazi. Roman od 20-ak pria iz djetinjstva Pisac sa dva
imena pustit u u tampu idue godine i to povodom jubileja,
30-godinjice od izlaska iz tampe moje prve knjige.
Moete se pohvaliti s dva izdavaka poduhvata u BiH, koja smo
imali prilike vidjeti na Sarajevskom sajmu knjiga 2015. i 2016. godine. Ponimo prvo s Biografski leksikonom Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2014-2018. Otkud ideja za takvo kapitalno djelo? Jeste li
zadovoljni s odzivom? Postoji li razlika u zainteresiranosti, s jedne
strane, kod Srba i Hrvata, a s druge, kod Bonjaka?
Pred rat pravio sam malo istraivanje ko ta i koliko ita. Obzirom da je kod mene ostajao jedan primjerak ugovora zakljunice,
bilo je lahko doi do podataka o nacionalnom sastavu kupaca. A on
je bio poraavajui za Bonjake. 45% kupaca su bili Srbi, 40% Hrvati, a Bonjaci su inili samo 15% kupaca. Zanimljiva je i struktura
knjiga, imena pisaca. Srbi su kupovali i itali Froma, Freuda, Singera, Balzaca, Dostojevskog, Prverta... Hrvati isto tako. S druge strane, onih 15% Bonjaka kupovali su Vasu Pelagia - lijeenje biljem,
Sait Orahovac ili Kosta Herman, Muslimanske junake pjesme,
Hrnji Halil, Sam svoj majstor, Popravi sam svoj auto, Kalemljenje...

TRAVANJ 2016.

Ovi podaci oslikavaju i danas stanje u Bosni i Hercegovini. Moramo mnogo vie raditi na afirmaciji nauke, kulture, knjige i kao
narod, i kao zajednica. Kada sam ureivao Biografski leksikon Ko
je ko u Bosni i Hercegovini 2014-2018 slao sam mailove Drutvima
pisaca u Sarajevu, Banja Luci, Mostar, kao i u mnoge druge institucije. I onda imamo zanimljivu situaciju. Odgovor iz Mostara stigne
za tri dana sa 80% biografija, iz Banja Luke za pet dana sa 70% biografija, a iz Sarajeva za dva mjeseca sa 30% biografija. Uglavnom
piu: Nemoj mene, nisam ja za taj leksikon, uzmi drugoga... I ini
mi se u svemu smo takvi. Ja ne kukam, ja sam pozitivna energija, ali
mi smetaju ovakve stvari. Neu da kaem da je to u naem biu, u
naoj filozofiji, ali smeta mi kada odem u damiju pa hoda dri vaz
u stilu: Polahko, osaburi, nemoj bit' proklet... A za to vrijeme drugi odoe nekoliko koplja ispred.
Ove godine na Sarajevskom sajmu knjiga 2016. predstavili ste
drugo kapitalno djelo Historiju Bosne i Hercegovine 17881878. Predstavite naim itateljima ovaj iznimno vaan projekt.
Na 28. Meunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu osjeao sam se
ponosno, Uradio sam sa ekipom suradnika historiara, recenzenata, konsultanata, urednika, lektora, korektora, grafiara, knjigovezaca, trgovaki putnika ogroman posao. Napravili smo najobimnije i najvrijednije tivo o najburnijem periodu nae domovine,
periodu odlaska Osmanlija i dolaska Austro-Ugarske Monarhije,
Pokreta Husein kapetana Gradaevia, guenje bune od strane
Omer pae Latasa,... To je oko 8.000 stranica u 12 knjiga, u tvrdom
uvezu u kutiji, u tirau od 3.000 primjeraka. Radi se o projektu tekom oko milion KM.
Zahvaljujui pojedincima i drutveno odgovornim kompanijama u pretplati smo uspjeli prodati pola tiraa. Pritom su, istina,
moda desetak pretplatnika Hrvati ili moda pet Srba, uglavnom su
pretplatnici Bonjaci. Zanimljivo je da se kao pretplatnici nisu pojavile kantonalne, federalne i dravne institucije, ministarstva, vlade.
Poalju odgovor da nemaju sredstava i slino. Inae, ovu ediciju
koju treba imati svaka biblioteka, svaka kua, planiramo na jesen
promovisati u Zagrebu, Rijeci i Novom Pazaru. Tom prilikom elimo
predstaviti i projekat Biografskog leksikona Ko je ko u Bosni i Hercegovini. Cijena ovog kompleta iznosi 220 KM i moe se poruiti
na e-mail adresu info@kojekoubih.ba ili pozivom na broj telefona
00387/62-873-378.
Kada kreete s novim projektom, drugim izdanjem biografskog leksikona Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2018-2022? Na
koji se nain zainteresirani mogu ukljuiti, odnosno prijaviti?
Projekat Biografskog leksikona Ko je ko u Bosni i Hercegovini
zamiljen je da izlazi svake etvrte godine jer se u tom vremenskom
periodu mnogo toga promijeni. U leksikonu elimo predstaviti biografije i fotografije najkreativnijih ena i ljudi iz svih oblasti ljudskog
rada i djelovanja, bez obzira da li ive u Bosni i Hercegovini ili u Americi, Hrvatskoj, Njemakoj, Australiji ili Novom Zelandu. Dakle, bitno
je da su uspjeni i da su Bosanci i Hercegovci. Za uvrtavanje u leksikon nije dovoljna samo elja ili novac da se izvri narudba leksikona.
Potreban je rezultat, a nai ljudi imaju rezultata.
Predlaem da itaoci Preporodovog Journala posjete nau
web-stranicu www.kojekoubih.ba da se informiu i predloe
nam linosti iz svog okruenja za koje misle da zavreuju svoje
mjesto u Bibliografskom leksikonu. Poslije Ramazanskog bajrama
kreemo sa prikupljanjem biografija, a plan je da se do kraja idue godine leksikon Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2018-2022
pojavi iz tampe. q
Ismet ISAKOVI

51

PRIE IZ BOSNE

LOGOR JASENOVAC OD ZLOINAKE NDH U DRUGOM SVJETSKOM RATU NISU SAMO STRADALI SRBI,
JEVREJI I ROMI

Jasenovac
grobnica 1.520 Bonjaka
Ove godine u Jasenovcu su organizirane tri komemoracije rtvama ustakog koncentracijskog logora Jasenovac. U danima kad
se obiljeava zloin velikih razmjera, poinjen od ustakih snaga
pod komandom poglavnika Ante Pavelia, naalost, ponovo su
bonjake rtve zaboravljene.
Od augusta 1941. do 22. aprila 1945. godine, Jasenovac je bio
logor smrti u kojem je, zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideoloke
pripadnosti, ubijen veliki broj ljudi. Broj rtava u jasenovakom logoru je posljednjih 70 godina stalni predmet politikantskog prebrojavanja, pa se kod procjene broja rtava moe naii na brojke od
nekoliko hiljada, pa do ak milion rtava.
U zvaninoj literaturi spominju se tri popisa ubijenih: 1946. 1950.
i 1964. godine. Po popisu iz 1946. godine, utvreno je da je ubijeno
vie od 550.000 ljudi, onda je traeno da se ponovo radi popis. Drugi
popis bio je 1950. godine. Organizirao ga je SUBNOR, ali taj popis,
navodno, ak ni Predsjednitvo Titove Jugoslavije nije moglo vidjeti.
Trei je bio 1964. godine, u kojem je utvreno da je u Jasenovcu
ubijeno 59.188 ljudi. Od toga je, navodno, ubijeno 949 muslimana,
Hrvata 6.546, Jevreja 9.044 i Srba 33.994. No, ovaj je dokument proglaen kao najvea tajna bive Jugoslavije sve do 1992. godine.
Poimenini popis prema najnovijim istraivanjima navodi imena i podatke za 83.145 rtava (39.570 mukaraca, 23.474 ene i
20.101 dijete starosti do 14 godina). Nacionalni sastav rtava je
sljedei: 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 idova i 6.229 pripadnika ostalih naroda. Neki srpski izvori tvrde da je u Jasenovcu ubijeno vie stotina hiljada Srba, ali to nikada nisu uspjeli potkrijepiti
relevantnom dokumentacijom.

Bonjaci su ubijani zbog bonjakog merhameta


Imena i prezimena Bonjaka, koji su ubijeni u Jasenovcu, prikupio je historiar Nihad Halilbegovi u knjizi Bonjaci u jasenovakom logoru. Zahvaljujui Halilbegoviu, Bonjaci su jedini narod
koji posjeduje spisak ubijenih, i to po imenu, prezimenu i mjestu
roenja. Prema zvaninim dokumentima, ubijani su Srbi, Hrvati,
Jevreji, Romi, Maari, pa ak i ehoslovaci, ali ne i Bonjaci.
Na taj nain eljeli su pokazati svom narodu da su muslimani ustae, da su i oni ubijali. Jer, ako su muslimani ubijani u logoru, kako onda
pokazati da su oni zloinci. To je bio plan za falsificiranje historije. Meutim, ja sam istraivanjem doao do podatka da je u Jasenovcu ubijeno 1.520 Bonjaka, i to po imenima i prezimenima, kae Halilbegovi.
Iako je donedavno vladalo miljenje da su u Jasenovcu ubijani
samo komunisti, Halilbegovi je u svom istraivanju, te u razgovorima s bivim logoraima dokazao da to nije tako. Konkretno, Bonjaci su ubijani, kako kae, zbog bonjakog merhameta. Tanije,
ubijani su zbog toga to su pomagali drugim narodima. Jedan od
bivih logoraa, Fahrudin Ajanovi, kazao mi je: Ubijen je neki Salko iz okolice Banje Luke, koji pojma nije imao o komunizmu i anti-

52

Spomen podruje Jasenovac i Nihad Halilbegovi


faizmu. Naili partizani, on je dao neki prilog i ustae su ga ubile u
logoru, pria Halilbegovi.

Jasenovac stratite uglednih Bonjaka antifaista


Meu ubijenima su bili pripadnici nekih od najuglednijih bonjakih familija. Prema kazivanju akademika Abdulaha Sidrana,
njegov amida Abdulah bio je poten i estit ovjek: Veoma ponosan. Svi su ga voljeli. Po njemu sam dobio ime Abdulah. U dui je
bio antifaista i protivnik NDH. Ustae su ga uhapsile i deportirale u
logor Jasenovac. Poslije strahovitog muenja je ubijen.
Osnovni podaci prema Anketi SUBNOR-a: Sidran Hasana Abdulah, roen 1909. u Sarajevu, tipograf, izuio zanat u Islamskoj
tampariji u Sarajevu, FT, uhapen i deportiran u logor Jasenovac
20. januara 1942. godine, ubijen u logoru 1. septembra 1942. godine. U logoru proveo 9 mjeseci. (Anketa SUBNOR-a, obr. 5. ABiH)
U Jasenovcu su muki ubijene Nezira, roena 1881. godine u
Trebinju i Refika Dizdar, roena 1921. godine u Stocu majka i sestra velikih pjesnika Mehmedalije Maka i Hamida Dizdara.
U Jasenovcu je 1945. godine ubijen i Demal Dumhur, roen
1923. u Konjicu, brat legendarnog Zuke Dumhura.
Simbolina je i sudbina mostarske porodice Bali. U faistikoj
tvorevini NDH ustae hapse dvojicu sinova uglednog graanina
Mostara hadi Avdage Balia Mustafu 1942. godine i Mirzu 1944.
godine. Odvode ih u logor Jasenovac i nakon strahovitog muenja
ubijaju. Poslije 48 godina (1993. godine) i treeg sina hadi Avdage,
poznatog Mostarca i najuvenijeg skakaa sa Starog mosta, Emira,
hapse i u logor Heliodrom u Mostaru zatvaraju jedinice HVO-a.
U Jasenovcu je skonao i jedan od najveih intelektualaca u to
vrijeme, o kojem se vrlo malo govorilo, Safet Krupi, pisac i filozof.
Safet Krupi, roen 1911. godine u Bosanskoj Krupi, u znamenitoj
posjednikoj familiji, studirao je u Zagrebu i Parizu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu. Po svom spisateljskom opredjeljenju
bio je knjievni i nauno-drutveni esejist. Pisao je o domaim i stra-

PREPORODOV JOURNAL 186

PRIE IZ BOSNE
nim knjievnicima i naunicima, o poloaju bosanskohercegovakih
muslimana, njihovoj kulturi i knjievnosti. Ubijen je 1942. godine.
Demil Demo Krvavac, roen 1913. godine u selu Velika Graanica kod Gacka. Bio je nadaren knjievnik. Pisao je pjesme i crtice,
knjievne kritike i eseje o knjigama, filmovima i likovnim izlobama.
Ubijen je 1942. godine. Demo je amida jednog od najpoznatijih
bosanskohercegovakih filmskih reditelja Hajrudina ibe Krvavca.
Zijah Zijo Dizdarevi, roen je 1916. u Vitini u bonjakoj porodici, od oca efkije i majke Selime. Nekoliko godina po roenju sa porodicom se seli u Fojnicu, gdje provodi djetinjstvo. Jedan je od najtalentiranijih iz generacije mladih predratnih knjievnika. Cjelokupno
njegovo djelo od 30 pria-novela, po obimu je maleno, ali sa nekoliko izvrsnih kratkih pria spada meu najbolje u ukupnoj jugoslavenskoj prozi pisanoj izmeu dva svjetska rata: Majka, Naza vezilja,
Jah, i on umrije, Ramazanska no, Jedan dan u mojoj kasabi,
Blago u duvaru... U proljee 1942. uhapen je u Sarajevu, dan prije
odlaska u partizane. Ubijen je 1942. godine u Jasenovcu.
Halil Alije Isakovi, roen 1911. godine u Butini kod Stoca,
amida poznatog bonjakog intelektualca i knjievnika Alije Isakovia, ubijen je 1944. godine.
Bakir Repovac, roen 1920. godine, i Muhamed Repovac, roen 1921. godine u Ostrocu kod Konjica daide lana Predsjednitva Bosne i Hercegovine i predsjednika SDA Bakira Izetbegovia,
koji je na prijedlog svoje majke Halide dobio ime po starijem ubijenom daidi ubijeni su u Jasenovcu i Lepoglavi. Bakir 31.10.1944.
u Lepoglavi, a Muhamed 01.03.1943. godine u Jasenovcu. Ismet
Repovac, otac ubijenih, u izjavi datoj 4. maja 1946. godine pretpostavio je da su Muhamed i Bakir ubijeni u Jasenovcu.
Mehmed Meho Ferhatovi, roen 1900. godine u Sarajevu,
otac legendarnog fudbalera Asima Ferhatovia Haseta, ubijen je
1945. godine u Jasenovcu.

Alija Hodi: Znam, ubit e me, ali neka e. Nai e


sigurno pobijediti.
U svojoj knjizi Bonjaci u jasenovakom logoru Nihad Halilbegovi je napisao:
27. avgusta 1942. godine Alija Hodi je doveden u policijski
zatvor, a onda iste noi krenuo s transportom za Jasenovac. Putovalo se 36 sati. Put u Jasenovac Aliju nije obeshrabrio niti se to dalo
ma im na njemu zapaziti. Razgovarao je, pravio dosjetke i alio se.
Na samom polasku rekao je drugovima: Znam, ubit e me, ali neka
e. Nai e sigurno pobijediti. Osvetit e nai mene, a to je vano!
Voz je usporio, po navici pred skorom stanicom pisnuo dva-tri
puta, a onda je jo vie usporio, pa je stao. Izlazilo se, izlazilo, izlazilo, a onda se stalo. Jasenovac. Lokomotiva se promigoljila sad desno, sad lijevo, a onda se kao od srama odvukla. Kao krupni grad
zasuli su udarci ustakih krvoloka na novopridole stanovnike Jasenovca. Ljudi su pognuli glave lijevo i desno vie zbog zgaenog ljudskog ponosa nego zbog boli udaraca. Poelo je prebrojavanje.
Podboen drvenom toljagom namjesto take, Alija je mirno ekao s ostalim logoraima. Tada se pojavio, najvia mo logora, Majstorovi fra Filipovi. Oi toga fratra lukavo su prele po razbrojanim
ljudima, a onda su stale na Aliji. Hitro se digla gojazna ruka sa zamahnutim gvozdenim tapom. Tupo, kao po vrstoj ledini, padali su
udarci po Aliji. Alija je gledao pravo u krvnika bez rijei. Ti si se borio
sa mnom u rogatikim umama, rekao je fra Filipovi udarajui i dalje Aliju po glavi, po rukama, pa kad je udario po jo bolesnoj nozi i
taci, Alija je pao. Drugovi su ga podigli, a fra Filipovi je izdao nareenje da jedna grupa poe prema logoru 2-b, a druga u 3-c. Sa prvom je bio Alija. Iste noi Alijina grupa prevezena je skelom preko

TRAVANJ 2016.

Mustafa i Mirza Bali

Sidran Hasana Abdulah

Muhamed i Bakir Repovac

Zijo Dizdarevi

Alija Hodi

Save u malu umicu Gradinu, gdje su svi do jednog maljem likvidirani. Tu je poginuo i Alija Hodi, po kojem e poslije Drugog svjetskog
rata jedna sarajevska fabrika biti nazvana Alhos.

Nepoznati odgovori na tri pitanja


U Islamskoj zajednici u BiH, tokom Drugog svjetskog rata, donesen je zakljuak da se pokuaju spasiti Romi i Jevreji. To je, kako Halibegovi navodi, uraeno na taj nain da su Jevreji privremeno, a u
dokumentima i zvanino, primani u islam. Halilbegovi posjeduje taj
spisak. Osim organiziranih akcija, bilo je i bezbroj pojedinanih sluajeva u kojima su bonjake porodice rizikovale svoje ivote da spase
Jevreje. Jedan takav sluaj dogodio se u Halilbegovievoj porodici.
U mojoj kui u Graanici, spaena je mala Nada. Naime, nakon
to je njen otac Viktor Kolman poginuo na Ozrenu, a majka Lena
uhapena, moja majka je odvela Nadu naoj kui. Kada nas je jedan
ustaa upozorio da je vie ne moemo uvati, moja majka je poslala Nadu svom bratu u Zagreb, nakon ega je poslije rata prebaena
u Izrael, pria Halilbegovi.
U svojim istraivanjima Nihad Halilbegovi kae da nije uspio odgovoriti na tri pitanja. Prvo, zato partizani koji su bili u blizini logora
Jasenovac nisu pomogli zatvorenicima prilikom njihovog proboja iz
logora? Drugo, zato su po ulasku u logor partizani unitavali objekte
i druge predmete u logoru? I tree, zato Josip Broz Tito nije nikada
posjetio jasenovaki logor i poklonio se rtvama? q
Avdo HUSEINOVI

53

IVJETI ISLAM

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XXXXV)

Svjetski velikani o Poslaniku


Muhammedu, a.s. (I)
Kada se govori o Muhammedovoj, a.s., linosti i njegovom povijesnom znaaju veoma je vano citirati rijei velikih svjetskih
umova. Mnogi su svjetski velikani o posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu, a.s., zadivljeni njegovim grandioznim likom,
izrekli najljepe rijei s kojima se muslimani trebaju ponositi i drugima prenositi. Poslanika Muhammeda, a.s., cijenili su prvenstveno stoga jer je svojim djelom doprinio da ljudski rod ostvari do tada
nepoznati moralni i civilizacijski uspon. Samo neke od misli svjetskih velikana o Muhammedu, a.s., citiramo u nastavku teksta.

MAHATMA GANDHI (1869.-1948.),


indijski politiki i duhovni voa:
elio sam saznati sve o ovjeku koji danas neosporno vlada
srcima milijuna ljudi. Uvjerio sam se u potpunosti da islam nije maem sebi osigurao mjesto u dananjem ivotu. To je uradila stroga
jednostavnost i krajnja skromnost Poslanika, njegovo striktno ispunjavanje obeanja, izuzetna posveenost svojim prijateljima i sljedbenicima, hrabrost i neustraivost i apsolutna vjera u Boga i u svoju
misiju. Te stvari, a ne ma, privlaile su ljude i davale im snage da
savladaju tekoe. Kad sam zatvorio drugi tom Poslanikove biografije bilo mi je ao to ne mogu jo itati o ovom velikom ivotu."
Ja sam prouavao islam i preko njega sam spoznao vrijednost
ovjeka i prava koja on ima! Islam je jedina vjera u svijetu koja je
dala i koja jednako daje ovjeku istinsku mjeru uistinu, on mu je
izrazito poast u svojoj asnoj Knjizi! Stoga ne treba nikoga uditi
to se zalaem za ouvanje ovjekove asti ne samo u Indiji nego i
u cijelome svijetu, jer e onaj ovjek koji je ravnopravan sa drugim
ljudima i u pravima, i u obavezama u svemu moi ponuditi vie.
A upravo je islam doveo ovjeka u ravnopravan poloaj s drugim
ljudima. Stoga nemojte ovjeku uskraivati onu ravnopravnost koju nalae islam i za koju se borio Poslanik islama! Onaj velikan, koji
e dovijeka biti velikan, Muhammed, sin Abudullahov, Poslanik
islama, bio je kadar vladati cijelim svijetom, pa je ipak htio biti samo ovjek, radi ovjeka, pomou islama. ejtanov poriv za vlau
nije se nikako mogao njemu pribliiti, tako da je Vjerovjesnik islama ivio on, Poslanik kao obian ovjek pred svojom braom,
drugim ljudima, kao jedan od njih, i pored toga to je bio Boanski
izbor. Vjerovjesnik islama on je bio taj koji me je pobudio da se
stanem javno zalagati za osloboenje Indije! Svakome tko upozna
islam dua e se ispuniti i postati velika. Stoga sam osjetio neopisivu sreu kad su me prozvali duom (hatma). Volio bih vidjeti Indiju, i muslimane Indije, u boljem stanju od ovog u kakvom su sada,
a to e se u budunosti i dogoditi!

LAV NIKOLAJEVI TOLSTOJ (1828.-1910.),


ruski knjievnik i mislilac:
Ja sam jedan od onih koji su oduevljeni vjerovjesnikom Muhammedom, kojeg je odabrao Allah Jedini da preko njega, preko
njegova uma i srca, spusti ljudima Posljednju objavu i da on, tako-

54

er, bude posljednji vjerovjesnik, tako da poslije njega vie nee


doi neki novi vjerovjesnik. Muhammedovo priznavanje svih vjerovjesnika koji su mu prethodili po nalogu Boga Jedinoga da bi
pokazali ljudima kako da urede svjetsku zajednicu i radi koje je on
doao da taj proces dovede do kraja, jeste takoer jedan nesumnjiv dokaz. Muhammed je, zaista, doao da sa islamom upotpuni
drutvenu izgradnju na svakome mjestu. Vjerovjesnik Muhammed
nije ni na koji nain vrio pritisak na pripadnike drugih religija kako
bi uli u njegovu vjeru, a muslimani tako postupaju i danas. Vjerovjesnik Muhammed je podnio mnoge tegobe kako bi njegova vjera
dospjela do svih ljudi, a da pritom nije isukao sablju. S druge strane, vjerovjesnik Muhammed je bio ugnjetavan ak i od onih ije je
vjere i vjerovjesnike sam priznavao. tovie, oni su predvodili njegove neprijatelje, ali on se i pored toga savladavao i strpio i uspio
svoju Objavu prenijeti ljudima u cijelosti, a njegovi sljedbenici su je
poslije njega prenosili dalje. Nema nijednog vjerovjesnika koji je
uivao potovanje i svojih neprijatelja, osim vjerovjesnika Muhammeda. Iz tog razloga je velik broj njegovih neprijatelja uao u
islam. Ono to izaziva uenje jeste injenica da su oni koji su mu
izraavali neprijateljstvo sasvim dobro znali da je Muhammed u
pravu te da poziva istinitoj vjeri. U dubini svoji dua oni su ga potovali, ali su to potovanje tajili, kako ne bi bili optueni da se udaljavaju od svojih vjerovanja. Meutim, ono u to nema nikakve
sumnje jeste da je vjerovjesnik Muhammed bio jedan od najveih
reformatora koji su drutvenom ustrojstvu dali ogroman doprinos.
Dovoljno mu je asti sadrano u okolnosti da je stotine milijuna
ljudi naputio na svjetlo istine, na mir i spokoj, i to je ljudima otvorio put prema visokom duhovnom ivotu. To je neto ogromno,
neto to moe uiniti samo netko kome budu podareni snaga, nadahnue i pomo s Neba.
Nema nikakve sumnje da je Muhammed jedan od najveih reformatora ovjeanstva. Pripada mu najvea slava jer je ovjean-

PREPORODOV JOURNAL 186

IVJETI ISLAM
stvo uputio istinskom svjetlu, pravdi i miru, jer je sprijeio prolijevanje nedune ljudske krvi i tako otvorio put ka napretku i civilizaciji. Ovo veliko djelo nije mogao izvesti nitko drugi do ovjek koji je
imao nadnaravnu snagu, ovjek koji je dostojan svakog potovanja,
divljenja i panje.

JOHANN WOLFGANG VON GOETHE (1749.-1832.),


uveni njemaki pisac, politiar, pjesnik, znanstvenik i filozof:
Muhammed nije bio pjesnik, vian jezikom izraaju, ve je
Muhammed bio vjerovjesnik poslani, upuen s tono odreenim
zadatkom. Za taj zadatak odabralo ga je Boansko Provienje, budui da je Muhammed bio kadar ostvariti ga, stii do cilja. Nije dakle poinio nijedan grijeh, niti iskazao ijedan neposluh Bogu; ak
nije nita ni pogledao na pogrean nain, kako prije dobivanja
Objave, tako ni poslije. Poslanik islama pripreman je boanskom
pripremom, ime se izdvaja od svih vjerovjesnika i poslanika koji su
mu prethodili, uz svu njihovu brojnost. Stoga Muhammed, poslanik islama, zasluuje vjeito potovanje, te da se ljudi podsjeaju
na njegovu Objavu, da ih se upoznaje s njom, jer je on i doao s tim
ciljem.
Muhammed je najvei, jer je sa najmanje sredstava uinio najvie. On je, pomaui islam, dobio pomo islama. uvajui islam,
ostvario je najvie rezultate. Ostavio je vjeito pravilo ponaanja
svim svojim sljedbenicima: tko ostavi islam izgubio je sve, tko
sauva islam dobio je sve!

NAPOLEON BONAPARTA (1769.-1821.),


poznati francuski osvaja, vojskovoa, dravnik i car:
Jo sam na ivotu i ivim jer sam muslimane u Egiptu napustio bez veeg sukobljavanja sa njima. Da sam uao u vei okraj s
njima, vjerujem da bih se u Francusku mogao vratiti jedino kao
truplo, a moda ni tako! Zahvaljujem Bogu to nisam ivio u vremenu u kojem je ivio Vjerovjesnik islama, koji je osobno predvodio bitke protiv svojih neprijatelja, jer bih tada bio primjereno
poraen. Uistinu, kada su njegovi sljedbenici ovakvi, kakav li je
tek bio on!?
Mojsije je objavio Boju egzistenciju svom narodu, Isus rimskom svijetu, a Muhammed cijelom svijetu. Arabija je bila poganska zemlja kada je, est stoljea poslije Isusa, Muhammed upoznao
svijet sa jednim Boanstvom koje je i Abrahamovo, i Ismailovo, i
Mojsijevo, i Isusovo. Arijanci i ostali sektai su uzbudili svijet raspravama o Trojstvu: o Ocu, Sinu i Svetom Duhu. Muhammed
objavljuje da je samo jedan Bog, da On nema ni oca, ni sina i da
trojstvo namee misao idolatrije. Nadam se da nije daleko vrijeme
kada u biti u mogunosti da ujedinim sve pametne i obrazovane
ljude svih zemalja i da uspostavim jedinstvenu upravu na temelju
principa Kurana, koji su jedini ispravni i jedino oni mogu dovesti
ljude srei.

ALBERT EINSTEIN (1879.-1955.),


poznati njemaki fiziar-teoretiar i najistaknutiji stvaratelj
novog doba u fizici, nobelovac:
Dananji idovi razlikuju se od onih Musaovih/Mojsijevih, koji
su ga bili doveli u poloaju da trai iskupljenje za ono to su oni
uradili. Uistinu, kako bih ja mogao biti njihov vjerovjesnik u ovom
vremenu, lienom vjerovjesnika, premda sam njihov: i otac i majka
su mi idovi!? Ja ipak ne bih volio biti idovski vjerovjesnik iako je
dananje vrijeme bez vjerovjesnika, od kojih je posljednji bio Muhammed. A kada biste se vi /Palestinci/ odnosili prema idovima
onako kako se on odnosio, vi bi ste njih imali u svojim rukama,

TRAVANJ 2016.

umjesto to oni imaju vas! Koliko znam, vjerovjesnik Muhammed


je uspio osujetiti njihova svekolika nastojanja protiv njega i njegove
Objave onom mudrou s kojom se odnosio prema svim ljudima.
idovi tako, pred tim njegovim ljudskim odnosom i jednostavno, a
istovremeno svjetskom milju, nisu mogli uiniti nita drugo, ve
mu se podiniti. Tako su bili u njegovoj ruci, a neki od njih su i povjerovali u njegovo vjerovjesnitvo i u njegovu Objavu i svrstali se u
red onih koji su vjerovali u sve ono s ime je Muhammed dolazio.
tovie, zajedno s njim su se suprostavljali otvorenim i prikrivenim
idovskim neprijateljskim postupcima protiv islama. Mislim da je
Muhammed, svojom visoko razvijenom svijeu kojom je pronicao
u sve ono to su poduzimali idovi, uspio ostvariti svoj cilj i onemoguiti ih da na nesu neposrednu tetu islamu, koji sve do danas
predstavlja snagu stvorenu da se njome uspostavi mir. Da je sada
Muhammed iv, vjerujem da u vaoj zemlji ne bi postojale tekoe,
pa zato vi, njegovi sljedbenici, ne slijedite put svoga Poslanika. Tako biste, mislim, uspjeli rijeiti sporove koji vremenom postaju sve
zamreniji!

THOMAS CARLYLE (1795.-1881.),


kotski historiar, filozof, matematiar i esejist:
Uistinu, ja Muhammeda volim zbog njegovog istog karaktera, istog od svakog licemjerja i izvjetaenosti, ponikao u pustinji,
bio je ovjek nezavisnog miljenja, koji samo o sebi sudi, ne tvrdi za
sebe ono to nije. Nije bio ohol, ali nije bio ni ponien, potlaen.
Slobodno i jasno korespondira s bizantskim i perzijskim carevima,
upuujui ih na obveze oba svijeta. Znao je sebi mjeru, u tekim
ratovima s arapskim plemenima nije se libio snagu upotrijebiti, ali,
takoer, nije u njima zaboravio na milost, plemenitost i oprost.
Muhammed se nije alio na ivot na ovom svijetu, niti se hvalisao s
drugim.
Njegov dom bio je vrlo skroman, obina hrana bila mu je hljeb
i voda. Ponekad se mjesecima nije naloila vatra na njegovom
ognjitu. O njemu s ponosom govore. Dobar ovjek, kako bih rekao, neto je u njemu bolje od ma koje vrste privlanosti, inae ga
njegovi sirovi Arapi, koji su se pod njegovim vodstvom borili 23 godine, ne bi toliko potovali. To su bili sirovi ljudi koji bi esto zametali kavgu s divljom iskrenou, bez prave vrline i ovjenosti i niko
ne bi mogao njima upravljati i komandirati. Nijednog vladara u njegovoj kraljevskoj odori ne bi oni tako sluali kao ovog ovjeka koji
je iao u ogrtau koji je on sam sebi napravio. Za tih 23 godine
iskuenja smatram da je trebalo biti pravi heroj. Ti Arapi, ovjek
Muhammed i ono stoljee nije li to sve kao jedna iskra da je pala,
iskra u jedan svijet iji je pijesak izgledao crn i nezapaen i gle, taj
pijesak se pokazao kao barut koji je zasvijetlio visoko u nebo od
Delhija do Granade. Bilo je i drugih ljudi koji su ispovijedali monoteizam ali ni jedan nije bio ravan njegovoj istoj i vrstoj vjeri u
jednog Boga.
Kako je za samo dvije decenije jedan goloruk ovjek mogao
ujediniti zaraena plemena i pustinjske beduine u jednu od najmonijih i najciviliziranijih nacija?! Lai koje su se lijepile oko dobronamjernog zanosa, samo su naa, vlastita sramota.

CHRISTIAAN SNOUCK HURGRONJE (1857.-1936.),


nizozemski orijentalist:
Liga naroda koju je osnovao Poslanik islama postavila je princip meunarodnog jedinstva i ljudskog bratstva na tako univerzalne temelje da predstavljaju putokaz drugim narodima.
(Nastavlja se) q
Mirza MEI

55