You are on page 1of 60

Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 189

SRPANJ 2016.

HRVOJE KLASI
BONJACI I PARLAMENTARNI IZBORI 2016.
Slijedi li repriza predstave?
HRVATSKA UOI PARLAMENTARNIH IZBORA
Plenkovi umjesto Karamarka
INTERVJU HRVOJE KLASI
Povijest ne moemo promijeniti, ali moemo uiti na grekama
BOSNA I HERCEGOVINA UOI REFERENDUMA
Dodik se i dalje poigrava
Nema dogovora oko Mostara
Referendum u RS-u je dravni udar
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

Journal
PREPORODOV

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Hrvoje Klasi, povjesniar i profesor na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu

SADRAJ
UVODNIK
Slijedi li repriza predstave?.......................................................... 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Muslimani trebaju reformu............................................................ 4
Tradicija od 2003. godine................................................................ 5
Ne ponovilo se nikada!................................................................... 6
Srebrenica mjesto nae zajednike nesree i stradanja............... 8
Maraton mira i tuge...................................................................... 12
rtve nisu zaboravljene................................................................. 13
Obavijesti zagrebakog VBNM...................................................... 16
HRVATSKA
Plenkovi umjesto Karamarka....................................................... 18
INTERVJU HRVOJE KLASI
Povijest ne moemo promijeniti,
ali moemo uiti na grekama . .................................................... 21
BOSANSKI BAROMETAR
Dodik se i dalje poigrava............................................................... 33
Nema dogovora oko Mostara....................................................... 36
Bosanski prostori znanja............................................................... 38
ZEMLJO MOJA
Referendum u RS-u je dravni udar.............................................. 41
IZ SVIJETA
Labirint geostratekih interesa..................................................... 43
KULTURA
Knjigu piu gusinjske evojke........................................................ 49
Glavni tehnolog genocida ......................................................... 50
Kako smo uope opstali? ............................................................. 51
Konstruiranje kolektivne bonjake memorije.............................. 52
PRIE IZ BOSNE
Bonjaka pobuna u pono........................................................... 54
IVJETI ISLAM
Islamska povelja (I)....................................................................... 56

UVODNIK

UVODNA RIJE

Slijedi li repriza predstave?

Predizborno ljeto je pri kraju, a nedjelja, 11. rujan 2016., datum


odravanja prijevremenih parlamentarnih izbora sve je blie. Kako
sada stvari stoje oekuju nas vrlo neizvjesni izbori, nakon kojih nikakve kombinacije nee biti iskljuene i nita nee biti nemogue. Ista
ocjena vrijedi i za Bonjake u Hrvatskoj i kada je u pitanju izborni
pobjednik u XII. manjinskoj izbornoj jedinici, i kada su u pitanju eventualne postizborne kombinatorike.
Ovogodinji prijevremeni izbori doli su kao (ne)zasluena mogunost popravnog ispita nakon izbornog debakla krajem 2015. godine. Ovoga puta stvari su, ipak, malo bolje posloene, iz prostog razloga jer su umjesto osam bonjakih saborskih kandidata, ovoga puta
prijavljena petorica (Rusmir Akamija, Alija Avdi, Nedad Hodi,
Mirza Mei i Mirsad Srebrenikovi). Njima je suprostavljeno troje
kandidata iz reda albanske nacionalne manjine (Ermina Lekaj Prljaskaj, Muhamet Morina i Idris Sulejmani). Ostale tri nacionalne manjine iz ex-YU grupacije Crnogorci, Makedonci i Slovenci nisu dale
niti jednog kandidata, po prvi puta od 2003. godine, oigledno shvaajui uzaludnost kandidiranja zbog nedovoljnog glasakog potencijala.
to rei o izbornim ansama bonjakih kandidata? U meuvremenu svakako najvei posao uradila je SDA Hrvatske, prvenstveno na
unutarnjem konsolidiranju stranke i omasovljavanju lanstva. Povueni su neki jako dobri potezi vezani uz transfer lanstva iz suparnike
BDSH (est istarskih ogranaka), obnavljanje rada ili osnivanja novih
stranakih ogranaka (Gunja, Split), kao i pridobivanje odreenih bonjakih udruga i manjinskih vijea. Ne treba zaboraviti da rije SDA
i stranaka kandidatura prvenstveno zbog odnosa Bonjaka prema
rahmetli Aliji Izetbegoviu i ulozi bosanskohercegovake SDA u borbi
za opstanak bonjakog naroda i drave BiH donosi u startu oko 500
glasova, i to bez obzira ije se ime nalazilo na glasakom listiu. Ostatak izbornog rezultat je personality. Stranaki predsjednik Mirsad
Srebrenikovi u ovu izbornu rundu sigurno ulazi s jaim adutima i
mnogo veim ansama. Meutim, eventualni novi izborni poraz najvjerojatnije znai kraj njegove politike karijere na elu SDAH.
Za Nedada Hodia, biveg saborskog zastupnika i predsjednika
BDSH, ovi su izbori vjerojatno odluujui u njegovoj daljnjoj politikoj
karijeri, svojevrsna prijelomnica. Parlamentarni izbori 2016. mogli bi
pokazati da je Hodi zaista pluskvamperfekt, prolo svreno vrijeme,
kako je krajem 2014. godine napisano u uvodniku Preporodovog
Journala. U igri je veliki ulog izborni rezultat u velikoj mjeri e
odrediti i daljnju sudbinu BDSH, stranke koja ve tri-etiri godine
praktino nestaje u poaru unutarnjih sukoba i sudskih optunica.
Novi izborni poraz moe dovesti do nestanka stranke ili, u blaoj varijanti, jo veeg osipanja lanstva i gaenja pojedinih ogranaka. Ili prelazaka u suparnike bonjake stranke SDAH i SBH.
Alija Avdi, predsjednik Stranke Bonjaka Hrvatske, svjesno je
uao u izbornu utrku znajui da su anse za pobjedu minimalne.
Osnovni limitirajui faktor je izostanak potpore od strane Bonjake
nacionalne zajednice Hrvatske, kao i teritorijalni ustroj stranke, to
kandidaturu i birako tijelo u najveoj mjeri ograniava samo na podruje Sisako-moslavake upanije. A tako se ne dobivaju parlamentarni izbori. Meutim, to i nije prvenstveni cilj SBH jer je Avdieva
saborska kandidatura, zapravo, promidba i pozicioniranje stranke
prije lokalnih izbora u svibnju 2017. godine.
Dva su nova imena na meu bonjakim kandidatima. Kandidat
grupe graana Mirza Mei, zagrebaki imam i magistar politikih
znanosti, zapravo je neformalni kandidat Islamske zajednice u Hrvatskoj. Teko je bilo to rei o njegovim ansama, tim prije jer sigurno
nee imati otvorenu podrku infrastrukture Islamske zajednice (npr.

SRPANJ 2016.

hutbe/propovijedi imama petkom u damijama ili javni istupi muftije


Hasanovia). Postoje jo najmanje dva ograniavajua faktora Meieve kandidature, a s kojima se na parlamentarnim izborima 2011.
susreo Idriz Bei, imam iz Gunje: prvo, Bonjacima nije previe draga
ideja o hodama u politici; i drugo, Mirza Mei cilja na gotovo istu
biraku populaciju kao i kandidat SDAH. Ili, narodski reeno, Mei i
Srebrenikovi jedan drugome smetaju i jedan drugome umanjuju
anse za izbornu pobjedu.
Peti bonjaki saborski kandidat, Rusmir Akamija iz Karlovca,
kandidat koalicije Nezavisna lista Stipe Petrina Slobodna Hrvatska
Pokret Zajedno ORaH, nema nikakvih ansi u ovoj izbornoj utrci.
Moe oekivati jo slabiji rezultat nego to je prole godine imao Alen
Domba, kojega su kandidirale dvije bonjake asocijacije iz Gunje i
koalicija Naprijed Hrvatska Progresivni savez Ive Josipovia.
Po prvi puta meu bonjakim kandidatima nema Sulejmana Tabakovia, vieg strunog savjetnika u Sredinjem dravnom uredu za
upravu, bonjakog izbornog veterana koji je uestvovao u sva etiri prethodna izborna ciklusa u XII. manjinskoj izbornoj jedinici. Nije
izaao iz politike, ovoga puta zauzima visoko 2. mjesto u na listi koalicije ivi zid Promijenimo Hrvatsku Akcija mladih Abeceda demokracije u 1. izbornoj jedinici. Radi se o dobroj odluci pomalo kontroverznog ovjeka iji pravno znanje, iskustvo i sposobnosti, iako
prepoznati, naalost, nisu u dovoljnoj mjeri iskoriteni za dobrobit
bonjake zajednice u Hrvatskoj.
Pored njega, jo su dvojica Bonjaka na opim (stranakim) listama, i to na listi stranke Bandi Milan 365 Stranka rada i solidarnosti.
Ervin Jahi je kandidat u 8. izbornoj jedinici (Istarska i Primorsko-goranska upanija), a Mustafa Pliani u 6. izbornoj jedinici (dio Zagreba
i Sisako-moslavaka upanija), pri emu obojica imaju redni broj 14.
Treba ukljuiti i efika Orlia, veterana i invalida Domovinskog rata,
predsjednika novoosnovane Hrvatske braniteljske puke stranke, koji je nositelj stranake liste u 1. izbornoj jedinici. Ako njima pribrojimo
i Zlatka Hasanbegovia, aktualnog ministra kulture, koji zauzima 3.
mjesto na HDZ-ovoj listi u 2. izbornoj jedinici, onda dolazimo do vrlo
zanimljivog podatka. Islamski kulturni centar Zagreb, odnosno Medlis Islamske zajednice u Zagrebu, u ovome trenutku okuplja vjerojatno najveu politiki angairanu grupaciju ljudi u Hrvatskoj (to bi rekli
po glavi stanovnika). Naime, iz zagrebakog Medlisa dolazi ak
est saborskih kandidata: Ervin Jahi, Mirza Mei, efik Orli, Mustafa Pliani, Mirsad Srebrenikovi i Zlatko Hasanbegovi.
U predizbornoj utrci u XII. izbornoj jedinici je troje albanskih kandidata, isto kao i proli puta jedino je Jonuza Alitija zamijenio Muhamet Morina, kandidat Foruma albanskih intelektualaca u Hrvatskoj. Velika bitka e se voditi izmeu kandidata grupe graana Idrisa
Sulejmanija i Ermine Lekaj Prljaskaj, kojoj podrku daje Unija Albanaca u Republici Hrvatskoj. Ovoga puta ne oekujemo razliku od samo
pet glasova kao proli puta. Tri stvari bi mogle odluiti: prvo, kome e
se preraspodijeliti Alitijevi glasovi; drugo, hoe li Sulejmani jo vie
ojaati inkubator albanskih glasova iz Makedonije; i tree, kakvo je
zadovoljstvo albanskih biraa s nainom predstavljanja i saborskim
rezultatima Ermine Lekaj Prljaskaj.
Oekuju nas vrlo neizvjesni izbori, pri emu sa sigurnou moemo rei kako za izbornu pobjedu nee biti dovoljno 999 glasova. Letvica je podignuta, vjerojatno na oko 1.500. Sagledavajui sve predizborne faktore, pri emu ne treba zaboraviti mnogo veu motiviranost
albanskog birakog tijela za glasanje na manjinskoj listi, ne moemo
a da se ne zapitamo: slijedi li repriza izborne predstave iz studenog
2015. godine? q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

BAJRAMSKA HUTBA: RAMAZANSKI BAJRAM 2016. GOD./1437. H. G.

Muslimani trebaju reformu


Ranojutarnjim bajram namazom, u petak, 5. srpnja 2016., poS tim u vezi istaknuo je prvi kur'anski imeprativ, prvu zapovijed
ela je trodnevna proslava Ramazanskog bajrama. Centralna baj- ui! Muslimani, draga brao, ne ue pa povjeruju u ono to im se
ramska sveanost i molitva odrana je u Islamskom centru u Zagre- kae jer nemaju dovoljno znanja da razlue istinu od lai. to je jo
bu, uz tradicionalno veliki broj vjernika (oko 2.000) i direktan TV i gore, kada ih se pita ne mogu svom susjedu objasniti da ono to neki
radio prijenos Hrvatske televizije i Hrvatskog radija.
zlobnik uradi nije od nae vjere. Moramo znati da je islam vjera koja
Na poetku bajramske hutbe dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, pred- potuje pripadnike svih drugih religija, jer kako Allah, d.., kae u
sjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj, podsje- Kuranu da je On htio sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere uinio.
tio je kako je ovogodinji ramazan bio u topliI u vjeru je ugoniti zabranio, tako u Kuranu stoji
jem dijelu godine kada su dani najdulji, pa je
pa tko su ti muslimani ili nazovi muslimani koji
izazov za tijelo i duu bio umnogome vei. Namogu protiv Bojeg nareenja!? Nadalje, ubiti
glasio je da je ramazan, za svakoga tko ga istinnedunu osobu je kao cijeli svijet pobiti. A diski doeka i njemu se posveti ovosvjetsko ihad nije sveti rat ve napor uloen na Bojem
stilite za duu i za tijelo. Hasanovi je istaknuo
putu zarad poboljanja opeg stanja, kako zada su poruke ramazana univerzalne, pri emu
jednice tako i drutva u cjelini. To su temelji koji
povezuju onoga tko ima s onime tko nema, bonijedan musliman ne smije prekriti! Nahraniti
gatog i siromanog, uenog i neukog. Na taj se
gladnog, obui siromanog, utjeiti oaloenog,
nain briu granice meu njima jer su i jedan i
pomoi unesreenog, paziti susjeda ma tko on
drugi zavisni o svome Stvoritelju.
bio i initi uope dobro na svakom koraku, uz
Muftija Hasanovi je postavio pitanje koje
ibadete je neto to nas ini muslimanima, boljise esto moe uti u ramazanu i na bajramskim
ma ili loijima zavisno od toga koliko se ovome
hutbama: kakvo je nae stanje i stanje ummeta
posvetimo, rekao je Hasanovi.
u cjelini? Pritom je podsjetio na kur'anski ajet u
Istaknuo je kako su muslimani u Hrvatskoj
kojem Allah, d.., poruuje da stanje jednog
svjesni kako nismo dovoljno veliki ni brojni da
naroda nee promijeniti dok taj narod ne provodimo globalne promjene, to se, zapravo, od
mijeni sam sebe, odnosno dok ne promijeni
nas niti ne oekuje. Meutim, kada bi svatko
Dr. sc. Aziz ef. Hasanovi
pristup prema ivotu i ne uskladi ga s pravilima
krenuo od sebe kako Allahov poslanik Mui univerzalnim vrijednostima vjere. Hasanovi je konstatirao da su hammed, a.s., kae poi od sebe brzo bismo svoju zajednicu,
stvari manje-vie iste kao i prole godine ili moda jo i gore. Po- drutvo i ummet doveli u red. Naglasio je kako je naa zadaa izusebno je upozorio na posve novu tendenciju sve glasnije i otvore- avanje vjere islama, ali i svih drugih grana znanosti, kako bismo
nije pozive da se islam mora reformirati, koji stiu i od pojedinih bili od koristi Zajednici i drutvu u cjelini. Hasanovi je pohvalio
muslimana.
dematlije i lanove Islamske zajednice koji neumorno aktivno suOvakvi pozivi su izuzetno opasni i kriju dvije znaajne, a skrive- djeluju u njenoj izgradnji. Zahvalio se i drutvu u cjelini koje je rane prijetnje. Prva je da se od islama izvede neto to e se njime zumjelo nau predanost i iskreno zalaganje za boljitak svih, bez
zvati, a to islam biti nee. I drugo, definitivno pokopavanje bilo ka- obzira kojoj vjeri ili bilo kojoj drugoj odrednici pripadali.
kve mogunosti da muslimani ikad vie budu na pravom putu, a
Dokaz tomu je i zajedniko obiljeavanje 100. obljetnice priznasamim tim i na putu prosperiteta. Pojedini na svojevrsnu reformu nja ravnopravnosti islamu gdje su najvei drutveni i vjerski velikopozivaju dobronamjerno, ali iz neukosti ne pozivaju muslimane da dostojnici potvrdili predanost razvoju naega drutva temeljenog na
se vrate vrijednostima islama i ispravnom uenju, ve da prihvate meusobnom povjerenju, uvaavanju i potpomaganju. Izreene poneku vrstu islama koja je svojstvena odreenom podneblju kao ur- ruke nae su smjernice, koje smo javno i nedvosmisleno predstavili
nek/primjer za ivot u skladu s islamskim naelima. Ovom prilikom cjelokupnoj javnosti, predstavljaju put razvoja nae zajednice u naelim nedvosmisleno rei: islam je jedna, univerzalna religija, koja rednom stoljeu. Nadamo se i oekujemo svesrdnu pomo svih musvoja naela nije mijenjala u proteklih 14 stoljea i nee ih mije- slimana, kao i ire drutvene zajednice na ovom putu. Na je dug
njati do Sudnjeg dana. Islam je iva religija, ono to fali je znanje da posvetiti se vlastitoj duhovnoj i moralnoj izgradnji kako bismo odose ona razumije u duhu vremena, a od neznanja je tvrdnja da se ljeli iskuenjima koja dananjica nosi. Zapamtite, draga brao, iman
islam treba prilagoditi muslimanima jer je to apsurd! To to su mu- je promjenjiv, nije konstantan, ve jaa i slabi, izgrauje se i rui.
slimani, ili pak oni koji sebe danas tako nazivaju, navedeni da zarad Stalna izloenost iskuenjima raznih vrsta nosi sa sobom i slabljenje
ovosvjetskih interesa zanemare vjerske postulate, ali se isto tako imana ako se on redovito ne nadopunjava. Mi smo upravo izali iz
ne libe pozivati se na vjeru, i to svoju vjeru iz neznanja ne razumi- ramazan, povedimo rauna i danas na Bajram, ali i kroz cijelu godinu,
ju i ne mogu je pretoiti u svoj svakodnevni ivot, nije opravdanje, da jaamo svoj iman tj. vjerovanje. Kako? Prije svega kroz ibadete/
mjerilo niti istinita tvrdnja da islam treba reformu. To je u potpunoj Bogosluje, potom kroz dobroinstvo prema svakome i u svakom
suprotnosti s ajetom koji sam spomenuo i oblik bezonog konfor- trenutku kada smo u prilici. I na kraju kroz stjecanje znanja, jer znamizma u koji su se pojedini dananji muslimani upustili. Muslimani nje oplemenjuje, zakljuio je muftija Aziz ef. Hasanovi. q
su ti koji trebaju reformu, rekao je muftija Hasanovi.
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 189

BONJACI U HRVATSKOJ

15. SISAKI BAJRAMSKI KONCERT

Tradicija od 2003. godine


U organizaciji Bonjake nacionalne zajednice Grada Siska i Sisako-moslavake upanije odran je jubilarni, 15. po redu Sisaki
bajramski koncert. Dom kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku,
u etvrtak, 7. srpnja 2016., bilo je mjesto divnih sevdalinki, folklora,
ali i mjesto druenja svih Bonjaka i graana grada Siska povodom
Ramazanskog bajrama. Sudionici manifestaciji bile su enski pjevaki zbor Sevde Bonjake nacionalne zajednice grada Siska i
Sisako-moslavake upanije, te gosti iz Bosne i Hercegovine Hor
Gazije iz Buima i KUD Grme iz Bosanske Krupe.
15. Sisakom bajramskom koncertu prisustvovali su predstavnici bonjakih asocijacija, predstavnici grada, ali i vjerski predstavnici koji su se u svojim kratkim govorima osvrnuli na vanost i vrijednost ovoga koncerta. Predsjednik BNZ Grada Siska i Sisako-moslavake upanije, Alija Avdi obratio se svim prisutnima pozdravivi ih uz bajramsku estitku i rekavi kako je cilj 15. jubilarnog koncerta ouvanje bonjakog identiteta prezentacijom dijela bogate
kulturne batine isprepletene vjerskim pjesmama, sevdalinkama i
koreografijama iskazanim kroz igru i ples.
Prisutnima se obratio i Alem ef. Crnki, glavni imam Medlisa
Islamske zajednice Sisak, koji je istaknuo kako je Sisaki bajramski
koncert najdugovjenija i najstarija bonjaka manifestacija, pri emu je estitao organizatorima na respektabilnom kontinuitetu u
odravanju Bajramskog koncerta iji je cilj afirmiranje bonjakih
vrijednosti. Istaknuo je kako je Bajramski koncert odlina prilika
za promoviranje bonjakih vrijednosti i ljepota, bogatstva i radosti
te vjere i tradicije. Uz to, nadodao je kako je koncert i prilika za
ispraanje blagdana Bajrama i da je to i u ast ljudima koji su se
protekli mjesec trudili da tijekom ramazana izgrade i elie svoj karakter kroz post koja zaista oplemenjuje ovjeka. Kazao je kako
eli i svima onima koji nisu osjetili ugoaj i ljepotu razamana da se
dogodine 'zainate' i nastoje ispotovati ramazan jer on ima svoju
posebnu ast. Pozvao je na vanost susreta (iftara) koji se odravaju tokom ramazana, a koji su ojaali na duh i nae zajednitvo
jer se muslimani najvie drue uz ramazan, a tada i najvie upoznajemo jedni druge pa se suoavamo i sa svojim loim strana i slabostima i to korigiramo. Svima je zaelio sve najbolje i podsjetio na
elju sisakih Bonjaka i izrazio nadu da do kraja godine svi zajedno napravimo jo jednu znaajnu manifestaciju, a to je da poloimo
kamen temeljac za izgradnju budueg Islamskog kulturnog centra
koji e biti objekt namjenjen svim iteljima ovoga grada.
Nakon toga, posjetiteljima i gostima obratio se Marko Krika, dogradonaelnik grada Siska, koji je estitajui Bajram istaknuo kako se
u zadnjih nekoliko dana pokazala potreba u gradu za zajednikom
tolerancijom i meureligijskom pomoi. Dodao je da je bio ponosan kada sam proitao kada se naem sisakom parohu dogodila nesrea i da su mu prvi izrazili suut i pomo pruili na biskup Vlado
Koi i na imam Alem ef. Crnki, istiui da je to jedno kvalitetno
obiljeje ovoga grada i na to moemo biti ponosi da imamo meusobnu toleranciju i nadati da e se to razvijati jo jae. Izrazio je elju
za ponosom to nam je susjed musliman, Srbin, a njima Hrvat, i sa
tim eljama da idui Bajram doekamo jo kvalitetnije i jo ljepe.
estitku povodom Ramazanskog ajrama uputila je i Ivanka Roksandi, predsjednica Skuptine Sisako-moslavake upanije, koja

SRPANJ 2016.

KUD Grme iz Bosanske Krupe


je prenijela pozdrave u ime ime upana Ive inia i svih upanijskih
vijenika. Zaeljela je svima puno mira, tolerancije i zajednitva te
rekla kako je ponosna na na grad, na nau upaniju i na nae zajednitvo. Istaknula je kako u upanijskoj skuptini esto poziva
na zajednitvo na ovim prostorima, nadodavi da tako moemo
postii i bolji ivot koji nam je zajedniki i tako se moemo zajedno
radovati, alovati, ali tako moemo i pomagati jedni drugima.
Jubilarni 15. koncert zatim su otvorile lanice enskog pjevakog
zbora Sevde iz Siska, uz pratnju orkestra Odiseja. Publika je uivala u njihovoj interpretaciji poznatih sevdalinki poput Gdje si da si
moj golube, Bosa Mara Bosnu pregazila i Sino ja i moja kona.
Nakon njihovog nastupa pozornicu je zauzeo Hor Gazija iz Buima,
grada u Bosanskoj krajini, koji su publiku oduevili ilahijama. Ovo je
bilo njihovo ak etvrto gostovanje u Sisku za koji ih, kau, vee poseban osjeaj. Do sada su izdali dva nosaa zvuka i jedan su od najpoznatijih zborova duhovne glazbe koji su i Bosnu i Hercegovinu
predstavljali na manifestaciji duhovne glazbe Istanbul, kulturni grad
Europe 2010. godine u Turskoj. Publiku su oduevili, a njihova vrijednost lei u upornosti, zalaganju i ljubavi prema duhovnoj glazbi.
Snimili su tri videospota, a jedan od aranera koji je dionik njihova
nosaa zvuka je i frontmen rock grupe Divlje jagode. Dobili su brojna priznanja, a najdraa im je Plaketa i Zahvalnica Opine Buim za
afirmaciju kulture. Unato tehnikim problemima, osjetili su kako je
publika zaista uivala u njihovom nastupu, a oni su im se zahvalili
pruivi im odlian set pjesama, od duhovnih prema modernim.
Nakon Hora Gazije, koncert je zaokruio pjesmom i plesom
KUD Grme iz Bosanske Krupe. Osnovani su davne 1945. prvo kao
pjevaka grupa, a zatim su se nakon pola godine afirmirali u kulturno-umjetniko drutvo. Na poetku nastupa uz pratnju orkestra
predstavili su se Osman iri i Jasmin auevi pjesmom U Stambolu na Bosporu", ali i izvedbom Hanume. Osmijehe i oduevljenost
publike izmamio je podmladak KUD-a u dobi od 8 do 15 godina, koji
su se predstavili s koreografijom pod nazivom Treskavica. I oni su,
ba kao i Hor Gazije dobitnici brojih priznanja, ali i organizatori dviju regionalnih smotri Smotre folkora i Smotre horova.
I ovogodinji Sisaki bajramski koncert opravdao je oekivanja
o miru, srei i zajednitvu, ali u duhu sevdalinki, ilahija, plesa i djejih osmijeha. Podsjetio nas je da je Bajram za vjernike i mogunost
kada moemo pridonijeti ljubavlju, toplinom i sveopem miru. q
Ana KLARI

BONJACI U HRVATSKOJ

HRVATSKI SABOR: OBILJEAVANJE 21. GODINJICE SREBRENIKOG GENOCIDA

Ne ponovilo se nikada!
U srijedu, 6. srpnja 2016., u Maloj vijenici Hrvatskog sabora obiljeena je 21. godinjice genocida u Srebrenici. Komemoracija u Hrvatskom saboru odrana je u organizaciji stranke Bandi Milan 365
Stranka rada i solidarnosti, zatim Ermine Lekaj Prljaskaj, saborske
zastupnice i lanice Kluba zastupnika stranke BM 365, te dvije bonjake asocijacije Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba i Kulturnog drutva Bonjaka Hrvatske Preporod Zagreb.
Komemoraciju je vodio poznati bosanskohercegovaki glumac
Emir Hadihafizbegovi, a u kulturno-umjetnikom dijelu programa nastupili su kurra hafiz mr. sc. Aziz ef. Alili, glavni imam zagrebaki, i enski zbor Zagrebake damije Arabeske. Prisutnima su
se obratili Harun Omerbai, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, Ermina Lekaj Prljaskaj, saborska zastupnica albanske, bonjake, crnogorske makedonske i slovenske
nacionalne manjine, Milan Bandi, zagrebaki gradonaelnik, i akademik eljko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora.

Odriemo se osvete i elje za poravnavanjem


rauna, ali ustrajemo i inzistiramo na pravdi
Harun Omerbai je uvodno naglasio kako se svake godine pokapa
samo dio rtava srebrenikog genocida iz srpnja 1995. Podsjetio je na
godine i tune brojke vezane uz kolektivne sahrane/denaze u Memorijalnom centru u Potoarima: 2011.
613, 2012. 520, 2013. 409,
2014. 175, 2015. 136 i 2016.
125. Svake godine brojimo i tko zna
kada emo doi do 8.372 nespokojne due koje trae smiraj, a njihovi najblii dostojanstveni ukop.
Ovo su samo brojke koje govore o stravinim dogaanjima te nesretne 1995. godine u UN-ovoj zatienoj zoni Srebrenica. Ne elim vam stvarati nelagodu, opisujui slike uasa, koji su nezami-

slivi za jednog ovjeka, jer brojevi dovoljno govore sami za sebe.


Iako ivimo u civiliziranom vremenu i vjerujemo da niti jedan zloin ne smije proi nekanjeno, a rtva nepriznata, naalost jo
uvijek postoje ili neupueni ili bolesni umovi koji rtvama spremno uskrauju onaj elementarni, ljudski, svjetovni, vjerski, ovozemaljski ili onozemaljski tako neophodan spokoj, rekao je
Omerbai.
Istaknuo je kako je dunost svih nas, koji smo za sebe spremni
rei da smo ljudi da ih petnih ila damo glas tim nesretnim duama da pronau svoj mir. Iz tog razloga, Bonjaci i njihovi prijatelji
nastoje dostojno podsjetiti na tunu sudbinu 8.372 djeaka, mukarca i staraca koji su u ludilu nezapamene tragedije postali rtvama velikosrpske politike etnikog ienja svega nesrpskog. Dati
im glas tako nunog razuma koji je mogao zaustaviti, ali nije ali
zato moe sprijeiti da se nikome, nikada i nigdje tako neto ne
dogodi. Odriemo se osvete, odriemo se elje za poravnavanjem
rauna, odriemo se svega onoga to je moglo motivirati te krvnike, ali ustrajemo i inzistiramo na pravdi, na pravdi koja e sve one
'Karadie' i 'Mladie' dovesti pred kakvo-takvo lice pravde, jer ruku na srce, nita nee vratiti te ljude. Zato se molim Svevinjem da
obiteljima pronaenih i pokopanih i onih koji e nadam se biti skoro pronaeni, da snagu oprosta, snagu ivota i ustrajnost i dug ivot na putu pravde, rekao je Omerbai.
Podsjeti je kako je 2009. godine Hrvatski sabor proglasio Dan
sjeanja na genocid u Srebrenici i time se svrstao u red parlamenata zemalja koje priznaju genocid koji se tamo dogodio. U naim
oima plemenitost te odluke nije formalnog karaktera, nego istinska empatija sa Srebrenicom, nakon to je Hrvatska preivjela Vukovar. Kao da rat na ovim prostorima zahtjeva zloinaki uvod i
genocidni svretak. Otada svake godine se prisjeamo rtava i aljemo nedvosmislenu poruku o idiotizmu mrnje, gluposti zloina i
enje za pravdom. Prola je 21 godina, dolaze novi ljudi, sjeanja
preivjelih blijede, ali naa dunost pred Bogom i ljudima se nastavlja da pamtimo i opominjemo. Ne ponovilo se nikada!, zakljuio je Harun Omerbai.

PREPORODOV JOURNAL 189

BONJACI U HRVATSKOJ

rtva Srebrenice je duboko ugraena i u temelje


suvremene hrvatske dravnosti

To dugujemo i svima onima nevino stradalima u Srebrenici, poruio je Milan Bandi.

Ermina Lekaj Prljaskaj je rekla kako je Hrvatski sabor institucija koja


utjelovljuje ideju hrvatskog dravnog
prava i ve stoljeima predstavlja posveeno ognjite narodne slobode.
Istaknula je da je Hrvatski sabor, kao
stoerno mjesto okupljanja i sloge
svih hrvatskih dravljana, u prijelomnim trenutcima nae nedavne prolosti uspjeno predvodio izuzetno zahtjevan i sloen proces stjecanja dravne samostalnosti. Podsjetila je
brojne tekoe na tom putu. Naime, iako je izborila meunarodno
priznanje, Republika Hrvatska se, uslijed nerazumijevanja na koje
je nailazila u pojedinim svjetskim centrima moi, nala pred opasnou od nametanja tzv. ciparskog modela unutarnjeg dravnog
ustrojstva.
Istovremeno su se hrvatski i bonjaki narod u Bosni i Hercegovini nali pred opasnou od potpunog biolokog unitenja. Tek
je tragedija Srebrenice, koja nas i danas ispunjava najdubljom tugom i nevjericom, duboko ganula i potresla svjetsko javno mnijenje, a ovo raspoloenje obinih graana natjeralo je i njihove politike elite na poduzimanje odluujuih koraka. Time su konano
stvorene i diplomatske pretpostavke za otpoinjanje pobjednike
vojne operacije 'Oluja', koja je Republici Hrvatskoj osigurala teritorijalnu cjelovitost, a Bosni i Hercegovini donijela zavretak krvavog
rata. rtva Srebrenice time je duboko ugraena i u temelje suvremene hrvatske dravnosti, te je stoga i vie nego opravdano da
danas u ovom visokom domu, koji je najtrajniji izraz vievjekovnog
kontinuiteta hrvatske dravnosti, obiljeavamo ovu tunu obljetnicu, rekla je Ermina Lekaj Prljaskaj.
Zahvalila se vodstvu Hrvatskog sabora na pomoi prilikom organiziranje komemoracije za rtve srebrenikog genocida, pri emu je izrazila duboku nadu da e i u budunosti Hrvatski sabor
biti poasno mjesto s kojeg e se irom svijeta pronositi puna istina
o tragediji Srebrenice.

Srebrenica je bila i ostala poraz itavog


ovjeanstva, poraz ljudskosti

Pravda nije zadovoljena, rtve nisu dobile


zadovoljtinu
Milan Bandi je srebreniku tragediju nazvao najbrutalnijim zloinom
protiv ovjenosti u Europi nakon
Drugog svjetskog rata. ini se da svijet nije izvukao pouku iz tog masovnog pokolja jer pravda nije zadovoljena, rtve nisu dobile zadovoljtinu, a
mi kao civilizacija sve smo dalje od
mira, rekao je Bandi, dodavi kako
ni nakon 20 godina istina o Srebrenici
nije potpuna, niti su poinitelji odgovarali za svoja zlodjela.
Danas kada smo svjedoci burnih previranja i ratnih stradanja
tisua ljudi diljem svijeta, trebamo graditi demokratsko i slobodno
drutvo u duhu tolerancije i solidarnosti, potivanja ljudskih prava
i prava nacionalnih manjina jer time ispunjavamo obavezu prema
onima koji su patili u vremenima kada su ovi principi bili pogaeni.

SRPANJ 2016.

Akademik eljko Reiner naglasio


je kako se prije 21 godinu u Srebrenici
dogodio straan zloin, takorei pred
oima meunarodne javnosti, to genocidu u Srebrenici daje posebnu teinu. Genocid u Srebrenici je na svjetlo dana iznio svu bezobzirnost i brutalnost njegovih poinitelja kao to je
razotkrio i svu nesposobnost dotadanje meunarodne politike i nevoljkost da se reagira prema srboetnikoj agresiji na podruju jugoistone
Europe te svjesno zatvaranje oiju, odnosno okretanje glave od
zloina koji su se dogaali najprije u Hrvatskoj, a onda u Bosni i
Hercegovini. Ovdje smo se danas okupili kako bismo izrazili nae
duboko suosjeanje sa rtvama genocida u Srebrenici i s njihovim
najbliima. Nemogue je ostati ravnoduan na suze i viegodinje
prosvjede srebrenikih majki koje su uase genocida proivljavale i
na njih morale ukazivati jo godinama nakon to je zloin otkriven.
One tu tragediju proivljavaju jo i danas u mukotrpnoj borbi za
pravdu koja je i ovaj put, kao i mnogo puta do sad naalost prespora. Ovdje smo i kako bismo jo jednom izrekli otru i nedvosmislenu osudu svakog zloina poinjenog iz vjerske, rasne ili nacionalne
mrnje kao i osudu svih onih koji jo i danas negiraju da je u Srebrenici poinjen planirani masovni zloin, najtei na tlu Europe nakon
Drugog svjetskog rata, rekao je Reiner.
Istaknuo je kako u svakom negiranju ili prikrivanju istine ili relativiziranju zloina lei klica buduih mrnji, buduega nasilja, novih, jo
krvavijih ratova i zloina. Bijeg od istine, ma koliko ona porazna i
zastraujua bila, ne predstavlja samo kukaviluk i ne otvara mogunost ponavljanja zla, ve itekako poziva na uzbunu. Naime, jedino
istinom, priznanjem zloina i prihvaanjem odgovornosti za zloin
otvara se put prema katarzi bez koje istinska pomirba, suradnja i dijalog nisu mogui, rekao je Reiner, koji se prisjetio i svojih rijei koje
je prole godine, na 20. obljetnicu genocida u Srebrenici, napisao u
Knjizi sjeanja: Srebrenica je bila i ostala poraz itavog ovjeanstva, poraz ljudskosti, opomena da zlo u svakom trenutku moe nadvladati. Hrvatska s neizmjernim pijetetom duboko suosjea sa svima
koji su ovim genocidom pogoeni, ija bol i dalje traje, ije su rane u
srcu i dalje otvorene, koji to nikada ne mogu zaboraviti.
Izrazio je elju da strahote koje su se u Srebrenici dogodile u
srpnju 1995. godine budu trajna pouka do ega moe dovesti mrnja i agresija neka to bude vjena opomena i poziv na pomirenje i suivot, neka ostatci tisua nevini rtava ujedine ljude i narode
u odlunosti da se takav zloin nikada vie ne ponovi. Reiner je
naglasio kako se istinsko pomirenje moe graditi samo na priznavanju istine. Krvavo iskustvo genocida u Srebrenici obvezuje itavo
ovjeanstvo, a osobito nas na podruju jugoistone Europe, da
ustrajemo na razotkrivanju i osudi svih zloina i privoenju svih zloinaca pravdi. To je naa obveza elimo li graanima naih drava
uistinu omoguiti ivot u suivotu, miru i slobodi. Uvjeren sam da
graani naih drava upravo takav ivot oekuju od njih, zakljuio
je akademik eljko Reiner. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

KOMEMORACIJA SREBRENICA 1995. 2016.

Srebrenica mjesto nae


zajednike nesree i stradanja
U organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, KDBH Preporod Zagreb i Medlisa Islamske zajednice u
Zagrebu, u srijedu, 6. srpnja 2016., na platou ispred Islamskog centra u Zagrebu odrana je komemoracija povodom obiljeavanja 21.
godinjice genocida u Srebrenici.
Pored elnika Islamske zajednice u Hrvatskoj i Zagrebu, komemoraciji su prisustvovali zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi (u
svojstvu izaslanika predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi), etvorica ministara iz tehnike Vlade RH ministar kulture Zlatko Hasanbegovi, ministar branitelja Tomo Medved, ministar pravosua
Ante prlje i ministar zatite okolia i prirode Slaven Dobrovi, zatim izaslanici ministra obrane Zoran Pilii i ministrice socijalne skrbi i mladih Ante Babi, saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj,
potpredsjednik zagrebake Gradske skuptine Davor Bernardi,
bosanskohercegovaka ambasadorica Renata Pakalj, turski ambasador Ahmet Tuta, predstavnici diplomatskog kora, akademik Mirko Zeli ispred HAZU i mnogi drugi.
Nakon uvodnog obraanja Gzima Redepija, predsjednika Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Zagreb, brojnim prisutnima su se obratili Ervin Jahi, predsjednik KDBH Preporod, Ermina Lekaj Prljaskaj, zastupnica albanske, bonjake, crnogorske makedonske i slovenske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru,
Zlatko Hasanbegovi, ministar kulture u Vladi RH i Milan Bandi,
gradonaelnik Zagreba. Njihove govore prenosimo u cijelosti.

ERVIN JAHI: Srebrenica sve vie postaje sveto


mjesto nove bosanske duhovne memorije
Napad na Srebrenicu poeo je 6. srpnja, a poslijepodne 11. srpnja 1995. srpske snage ulaze u grad. Mladi tada za televiziju bosanskih Srba izjavljuje: Evo nas, 11. jula 1995., u srpskoj Srebrenici, uoi velikog srpskog praznika, i konano je doao as da se osvetimo Turcima na ovom prostoru od bune protiv dahija. 12. i 13.
srpnja poelo je ubijanje. Godinama poslije rata genocid u Srebre-

nici bio je zloin bez leeva. Vojno i politiko vodstvo Republike


Srpske poricalo je da se zloin i dogodio, vjeto skrivajui dokaze.
Srebrenica je, nema u to dvojbe, europski i svjetski razlaz s normativnim humanizmom. Ona je najtamnija rupa na dui moderne
Europe. Da su stvari tih pet srpanjskih dana mogle govoriti, sam
Bog zna bismo li hropce muenika mogli preivjeti. Srebreniki Bonjaci ili srebreniki bosanski muslimani, samo zato to su muslimani, pobijeni su kao marva u jeku nezaustavljivoga europskog progresa. Srebrenica je moderno stratite nove Europe, ili tonije
nove Europe nastale na arhiobrascima stare. Nimalo nepropitna
zbilja nove, koja se, dakle, uzdie na ruevinama stare, jo se u
prolosti samolegitimirala u nekoliko iznimno brutalnih ratova.
Njezino duhovno-historijsko zalee ekologiziralo je, ali poesto i
kontaminiralo svijet pod njezinim suverenitetom. Zaliha njezine
kolonijalne mate nedvojbeno je djelatna i u naem vremenu. U
svim vremenima trebao joj je partner na terenu.
Srebrenica je simbolika i stvarna dijagnoza ako ne progonilakoga
europskoga refleksa prema Drugom i Drukijem, a onda tihe fascinacije svetou nasilja u vlastitoj kulturi sjeanja. Dati mandat opskurnom etnoklerikalnom faizmu, pod egidom nacionalsocijalistike srpske politike oligarhije, da uredi stvari za njezin raun, kako bi bila prividno neumijeana u zloin, hotimino je sudjelovanje u njemu. Europske ruke su krvave, a ipak to to znai Srebrenianima, Bonjacima,
Bosancima i Hercegovcima koji dan-danas sahranjuju svoju neoplakanu djecu i unuke? to to znai majci koja je identificirala sina po sluajno pronaenom zubalu, premda je duom dahnula jer e mu barem
znati za mezar? to to znai majkama i oevima koje ive ivote od
prisjeanja, dok im se ini da je njihovo dijete svislo u samrtnom hropcu ba ispod svake humke? Konano, to to znai nama, 21 godinu
poslije, kad etniki vojvoda sjedi u klupi predsjednika drave koja je
naom krvlju obojila svoje kue, koja je krvlju Srebrenice, ali i Vukovara, Prijedora, Foe, Sarajeva godinama obnavljala svoje tijelo?
Srebrenica je mjesto gdje je svijet izgubio tlo pod nogama, gdje
je kanjen ispadanjem iz povijesti. Pa ipak, glasnogovornici bosan-

PREPORODOV JOURNAL 189

BONJACI U HRVATSKOJ

skohercegovakog paradno-teferikog drutva spektakla jednom u


godini sriu nemute bajalice o najbrutalnijem genocidu nakon Holokausta u srcu Europe i o nedopustivosti zaborava. Cijeli jedan dan
godinje iz svih talambasa viktimizacijska mantra paralizira svu infrastrukturnu mreu tzv. bosanskohercegovake javnosti, zbiju se narodni zastupnici iz redova rtve i pohitaju na denazu u Potoare.
Istodobno, do kraja svijeta unesreena vojska majki u potrazi za djecom i udom odrasla djeca, koji izmakoe nianu historije, u potrazi
za muki odvedenim roditeljima prebiru po humkama koje izbacie
kosti, ili tek neto to pripadae sjenama njihovih umrlih.
Treba to rei jer moramo to rei: Srebrenica naih dana gradi
je sazidan od kostiju, novovjeka nekropola vazda frikih kaburova.
Kad god poricatelji genocida izuste psovku koja krivotvori i beutno nijee vlastitu umijeanost u konano rjeenje bosanskih muslimana to je ustvari kvintesencija rjeenja srpskog nacionalnog
pitanja u Srebrenici kao da zakripe kosti mrtvih, razbacane po
dunjaluku, i prevrne se utroba zemlje koja ih takve, u dijelovima,
ini se, ne moe svariti u sebi. Jer Srebrenica je od vrstog materijala, sva od kostiju ija se kripa uje do nebesa valjda jedino tamo nepravda im namirena biva.
Moda i najprecizniji psihogram rtve mogue je sagledati u iskazu bonjake heroine Munire Subai: Mi moramo dokazivati da
smo imale djecu, jer ako ih ne naemo u grobnicama, zloinci e
tvrditi da ih nismo ni imale. Ali ve dan poslije 11. jula politikodrutvena narudba iteka memorijske kartice iz iznurene bosanskohercegovake dnevne svijesti, i iduih 12 mjeseci manje dan odvija se ultimativna deviktimizacijska kampanja, koja dodue ne dobacuje do one, do Sudnjega dana na tugu i bol osuene vojske majki,
djece... Mala utjeha, toliko mala da nam se ini da utjehe tu ustvari i
nema, i nikada je ne moe ni biti. Iskren komemorativni diskurs temeljito je izgnan iz svake sfere bosanskohercegovakog drutva, ali
ne i posljedice genocida. Naa heroina o tome kae: Mi majke nismo raale djecu bez glava, bez nogu, bez ruku... Neke majke budu
sretne kada saznaju da su pronale makar jednu kost i nju kopaju
Ako o neemu ne priamo, kao da i ne postoji jer je jezik kua
naeg bitka, zato to nas jezik nastavlja i jer su njegove granice
granice naega svijeta. Bonjacima kao malo kojem narodu u 20.
stoljeu stoljeu Holokausta, genocida, egzodusa, egzila i azila
genocid kao, uinkom povijesnog stradanja, na stanovit nain neupitan moralni kapital, vulgarno je bagateliziran i promaknut u svakovrsnu moralnu ucjenu. Upravo ucijenjeni da se ne osvru, da
gledaju pozitivno zarad uene europske utopije o razliitim a jednakima, oni zatvaraju oi pred povijesnim oiljcima na vlastitoj dui i utnjom trguju svojim mrtvima za sumnjiv uljudbeni klub. I to
klub u kojem je puno pokvarenjaka i varalica.
Umjesto da je posveuju, Bonjaci svoju rtvu obesveuju. Da
je rije o naivizmu i kratkoronoj politikoj logici neobavijetene

SRPANJ 2016.

bonjake elite izvan svake je sumnje, ali to ako je rije i o sprezi


s centrima moi koji do narodne volje dre kao do lanjskog snijega?
Za iji raun im se eeri blistava budunost budu li pozitivno mislili i odustali od pripovijesti koja moe zazvuati kao kapitaliziranje
vlastita stradanja? Kakav je odjek bonjakog stradanja u bosanskohercegovakom drutvu posljednjih 20-ak godina, za koje nam
se, s pravom, nekada ini da se u njima zgusnula cijela povijest? Je
li se ta povijest ui na fakultetima, snimaju li se filmovi o najveem
europskom stradanju naih dana? Ponajprije bonjaki politiki
konformisti, a onda i abnormalan daytonski sustav u kojemu igraju
ulogu lutki na navoenje uinit e sve da se cijela ta pria o genocidu zamuti, defabularizira, demontira, lii smisla i svrhe te najposlije
uini neuvjerljivom.
Kontinuitet bonjakog stradanja, 11 genocida nad jednim europskim narodom slavenskoga korijena i islamskoga vjerozakona,
nevoljko i ceremonijalno alibirat e srebrenikom memorijom i potoarskim denazama. Usuprot tome, Srebrenica sve vie postaje
sveto mjesto nove bosanske duhovne memorije, ali i najvei testament moderne bonjake historije. Ona svojom traumom duboko
natkriljuje sve glavne i sporedne dionice genocida, ali i zakriljuje
Prijedor, Viegrad, Bijeljinu, Ahmie i sve tajne i otkrivene masovne
jame i gubilita. Ma koliko bila i emocionalna ostavina i memorijski
podsjetnik, s pravom nam se bojati da ne bude i jedina simbolina
otkupnina za utnju o genocidu, jedina Velika pria, u ijoj e sjeni
nezapaenima ostati deseci gradova na velikosrpskoj karti zloina.
A kada je doslovno o otkupnini rije, pitajmo se uvijek iznova
to je s pravom civilnih rtava, ali i rtava torture na reparacije?
Ako su Srbija i RS denacificirane, kako je mogue da do dana dananjeg bonjake politike i nacionalne institucije, valjda svi osim Saveza logoraa, nisu artikuliranije pristupile tim pitanjima? Kad glasnogovornici javnog mnijenja pod ruku s nacionalnom bonjakom
oligarhijom ultimativno zagovaraju deviktimizaciju, to je na mnoge
naine oblik kulturnog (auto)ovinizma koji nesahranjenu rtvu potvara da sakralizira vlastitu patnju, od genocida pravi religijski institut i efikasno ideoloko oruje. Da bi Bonjaci etablirali kulturu viktimizacije ili, ne daj Boe, od genocida poinjenog nad njima nainili industriju, najprije je potrebno da skupe sve razasute kosti
svojih mrtvih, do najmanje koice, kako bi i jedna jedina kost bila
nadomjestak za ljudsko bie, a zatim bila ispraena u svoje onozemaljsko stanite.
Bonjaci su zasad tek u fazi rekonstrukcije, koja je uvjet svih
uvjeta za kakvu-takvu simbolinu i stvarnu restauraciju i prolih im
i sadanjih ivota. Umjesto da bosanskohercegovaka politika investira u svijest o genocidu da se on zaista vie nikada ne ponovi, ona
tu svijest podriva frazetinama o okretanju budunosti, time i tako
guei vrat sadanjosti da zaboravi da joj demoni prolosti kopaju
raku pod nogama. Njezina jedina doktrina obraun je sa sjeanjem.

BONJACI U HRVATSKOJ

Ona nas slubenom promidbom nagovara na zaborav. Ona svekolikom graanstvu tek jedan dan u godini doputa da se probudi iz
projektivnih snova. Ona se ustvari podsmjehuje fanatinoj potrebi
majki, oeva, djece, brae, nena, dida da se zna za spomen njihovih
dragih sjena, to joj je nekako trivijalno. Jer ona nema vremena, njoj
se uri, progres ne moe da eka! Strano je ivcira diskurs genocida, premda nije mogue uoiti nikakav jasniji trag da se on institucionalno ili izvaninstitucionalno i doista ozbiljuje, naroito pokraj
zagluujue buke poricatelja.
Profit na pepelu genocida, nepogreivo se ini, ima tek ta opskurna politika nagluha za narodnu muku i patnju. I onda, jesu li se
Bonjaci u procesu deviktimizacije propustili temeljito viktimizirati
ili je sve to neka arena laa? Kakav god odgovor bio, hoe li bar
neki planetarni institut preuzeti obavezu da nikad vie nijedna Munira nikoga ne uvjerava da je majka, da je imala dijete, ali da mu
kosti ne moe sakupiti?

ERMINA LEKAJ PRLJASKAJ: Srebrenica je biljeg


naeg identiteta, vododjelnica nae povijesti
Prije svega bih vam eljela od srca estitati Bajram: Bajram erif
mubarek olsun! Ovo su za sve nas dani radosti i veselja, dani u kojima naa srca trebaju biti ispunjena ljubavlju i razumijevanjem
prema naim blinjima.
Ove godine veliki blagdan pada u vrijeme kada obiljeavamo i
godinjicu najveeg stradanja Bonjaka u povijesti, u dane kada se
prisjeamo tragedije Srebrenice. Stoga su nae due danas ispunjene i beskrajnom tugom, jer pored nas nema vie naih sestara i
nae brae, koji zauvijek usnue pod nebom Srebrenice. Ali mi ivi
neemo j ne smijemo dopustiti da ih prekrije koprena zaborava, jer
dok je svijeta i vijeka, mi emo biti u njima, a oni u nama, jer smo
svi mi zajedno jedno nerazruivo jedinstvo pokoljenja prolih, sadanjih i buduih.
Srebrenica je biljeg naeg identiteta, vododjelnica nae povijesti i Rubikon naeg naroda. Pretpostavljam da nitko te osjeaje i
misli nije umjetniki snanije izrazio od pjesnika Demaludina Latia u sljedeim stihovima kristalne ljepote:
Srebrenice, eljo, ti si moja nada.
Srebrenice krvi, krvi roda moga,
vratit u se ja, vraamo se svi,
grudo moja rodna!
Ovom pjesnikovom zavjetu, nastojat emo ostati vjerni i ove
godine. Stoga vas, dragi prijatelji, pozivam da svi zajedno 11. srpnja
u Potoarima jo jednom itavom svijetu pokaemo kako vjera, ljubav i nada pobjeuju ravnodunost, zaborav i bol.

10

ZLATKO HASANBEGOVI: Srebreniki genocid nije


izdvojen dogaaj, ve avolski klimaks jednog
zloinakog nauma
Iako prolaze godine, naa tuga i bol ne prestaju, sjeanje ne
blijedi. Dapae, slike uasa i pakla lebde pred oima, jer pravda nije
zadovoljena, niti sudska niti dravno-politika niti moralna; a dravna ideologija koja je nadahnula zloince ne samo da tinja ve i
prijeti, opetovano ubija ubijene i zlostavlja preivjele.
O Srebrenici je reeno gotovo sve, ali dopustite mi podcrtati
dvije injenice koje se poesto zaboravljaju. Srebreniki genocid
nije izdvojen dogaaj, ve avolski klimaks jednog zloinakog nauma. Srebrenica je zaeta u jesen 1991. godine u Vukovaru i kabrnji, nastavljena je na prijedorskim poljima smrti u ljeto 1992. , u
Kljuu, Viegradu, na viegradskom mostu, u Foi, Rogatici, Vlasenici, Bratuncu, Bjeljini, cijelom Podrinju, a trebala je zavriti svoj
krvavi pir u Bihau tog istog ljeta 1995.
Iz toga proizilazi i druga injenica, posebice vana za nastanak,
obranu i konano osloboenje moderne hrvatske drave. Tzv. meunarodna zajednica i onda i danas konglomerat razliitih suprostavljenih interesa tek pod dojmom srebrenikog pakla donekle
je shvatila da samo rtve mogu poraziti svoga delata. Srebreniki
genocid i opsada Bihaa otvorili su put pobjednikoj 'Oluji', hrvatskom oslobodilakom vojno-redarstvenom pohodu koji je zaustavio Srebrenicu u Bihau. Time su se, spletom povijesnih okolnosti,
i srebreniki muenici i ehidi utkali u temelje moderne hrvatske
drave. Hvala im na tome! Nikada ne zaboravimo Vukovar i Ovaru, kabrnju, nikada ne zaboravimo Srebrenicu.
Neka je vjena slava i hvala svim naim braniteljima i muenicima. Neka Svevinji podari Dennet srebrenikim ehidima, neka je
vjeni rahmet njihovim duama. ivjela slobodna i neovisna Hrvatska, ivio na Vukovar! ivjela slobodna i neovisna Bosna i Hercegovina, ivjela naa Srebrenica!

MILAN BANDI: Srebrenica je moralni testament


nae epohe
Prije 21 godinu, u Srebrenici, etika i estetika nove Europe i svijeta
pokleknula je pred ideolozima mraka, pred njihovom poludjelom voljom da iskorijene, istrijebe, zatru. Industrija smrti programirana i
kreirana u velikosrpskim politikim kabinetima meunarodnim pravnim aktima dobila je svoje ime: genocid! Srebrenica je, naime, nakon
Holokausta, jezikom tih dokumenata, oznaena jednim od najbrutalnijih zloina protiv ovjenosti usred Europe, u doba kojim smo ispratili
jedno i doekali novo stoljee. Unato tome, uputno se pitati jesmo li

PREPORODOV JOURNAL 189

BONJACI U HRVATSKOJ
bili sudionici u tom zloinu? Jesmo ako ne priznamo da je Srebrenica
sumrak ovjeanstva, ako relativiziramo zloin, ako dopustimo sebi da
nas uvuku u svoja srca tame oni koji danas preuuju i obmanjuju, insinuirajui o navodnom bonjakom marketingu tragedije.
Nismo sudionici u tom zloinu tek ako shvatimo da je zaborav u
sluaju Srebrenice nedopustiv, cinian i oigledan dokaz moralne patologije. Nema dvojbe, Srebrenica je jedan od najjezivijih primjera
kako je historija ovih naih prostora nerijetko bila historija noa, historija posvemanje ljudske muke i patnje. Ona je takoer nesumnjivi dokaz da naa ideja o ljudskosti zaas moe biti suspendirana zloinom mitskih razmjera. Ti ljudi, bonjaki oevi i sinovi, nali su se
na nianu historije pod kojom kipti zloin i kripe kosti, iji se nijemi
glas uje do nebesa. Nas stoga ne trebaju zabrinjavati poricatelji zloina i njihove psovke, ne treba nas alostiti to to deviktimizacijski
metri minoriziraju pravo rtve da se izrazi, ali nam treba osjeaj suuti, treba nam svijest o tome to je bosanska, naroito srebrenika,
prijedorska, viegradska zemlja progutala i skrila u svojoj utrobi.
Ukratko, treba nam istina! Nita manje od toga. Treba nam da svaka
ljudska koica bude sakupljena i na dostojan nain predana zemlji.
udesno bijelo mezarje u Potoarima nijemi je svjedok svega
to se dogodilo. Ono ne doputa da se ita zakamuflira i zataji. Na
njemu, ini mi se kao malo gdje, zgusnula se cijela naa zajednika
povijest. Povijest tuge i nestajanja, povijest krvi i noa. Zato je obaveza svih nas da milju, jezikom i djelom genocid nad Bonjacima
trajno ugradimo u kolektivnu memoriju. Da nas on boli, ulja i opominje.
Srebrenica je sveto mjesto duhovne biografije svakog normalnog ovjeka ovih prostora, i sve dok mu hodoastimo i utimo njegovu bol, imamo pravo osjeati se ljudima, moemo rei da smo
bia baena u ivot koji ima svrhu i smisao. Bez osjeaja suuti, bez
samilosti, mi smo ignorantni i sudionici u zloinu. I ove godine, kao
i prethodnih, Grad Zagreb i ja osobno duom i umom smo uz Srebrenicu. Jer Srebrenica i tragedija bonjakog naroda je i nae pitanje svijesti i savjesti. Ona je moralni testament nae epohe, kojim
dokazujemo svijest o postojanju i patnji Drugoga, nimalo nam tuega i stranoga. Onoga u kojega smo ugraeni i koji je ugraen u
nas po definiciji ovjenosti. Za iju patnju ne smijemo biti nagluhi.
Pribliimo Srebrenicu sebi. Ona je fiziki na nekoliko sati vonje od
nas, ali metafiziki na korak od nas. Ona je, naime, mjesto nae
zajednike nesree i stradanja. Rijeju, poraz ovjeka!
Kad god da se sjeti Srebrenice, jedino ljekovito za ovjeka naega
vremena je da se stidi, uti i potiho plae u sebi. To bi imala biti jedina
njegova mjera. Mjera elementarnog dostojanstva koja ne smije ustuknuti pred demonima i pomraenim umovima. Primo Levi svojedobno
je rekao da osjea stid zbog toga to je Holokaust uope bio mogu, a
neki dan preminuli Elie Wiesel govorio je o rtvi i njezinu negiranju,

SRPANJ 2016.

ime se rtva ubija drugi put. Obojica su se pitali zar je to ovjek?


Zar je mogue, naime, da ljudi u ime besmisla ponite ljude.
Pria o Srebrenici je pria o krugovima pakla za naih ivota. Ona
treba biti ispriana zbog dobra u nama i dobrih kojih vie nisu s nama. Ona mora biti ispriana jer je njezina negacija preduvjet za nova
zloinstva i jer je jedina stvar koja je potrebna za pobjedu zla, kako
ree slavni filozof, da dobri ljudi ne ine nita. Zato to se asnih ljudi
zloin tie uvijek i u svim vremenima, i zato to imamo vlastito iskustvo patnje, i zbog Vukovara i sjeanja na naa zgarita, i zbog boli i
muke koje smo i sami pretrpjeli, hrvatski narod i graani Republike
Hrvatske nee i ne ele zaboraviti nesreu i muku bonjakog naroda. Jer i nama su bliske i posve prihvatljive rijei Kurana asnoga:
tko ubije neduna ovjeka, kao da je sve ljude pobio.
Svevinjega stoga molim da se smiluje duama koji su stradali
samo zato to su bili drukije vjere, nacije i tradicije, i molim Ga neka
njihovim obiteljima i onima koji ih se sjeaju umanji tugu i prazninu
te da svakome zloincu presudi po mjeri Svoje nepogreive pravednosti. Mir nek je na dobre Srebrenianke i Srebreniane i slava im!

Izloba fotografija Srebreniki put pakla


Program je vodio bosanskohercegovaki glumac Emir Hadihafizbegovi, a u njemu su, pored govornika, sudjelovali kurra hafiz
Aziz ef. Alili i enski pjevaki zbor Zagrebake damije Arabeske,
koji su izveli nekoliko prelijepih ilahija.
Nakon komemoracije u prostorijama Islamskog kulturnog centra u Zagrebu otvorena je izloba fotografija Srebreniki put pakla autora Ahmeta Bajria Blicka. fotoreportera sarajevskog
Dnevnog avaza. On je do sada sakupio respektabilan fond dokumentaristike fotografske grae sa zabiljeenim najvanijim dogaajima u vezi sa srebrenikim genocidom. Svoje fotografije je izlagao u BiH i inozemstvu.
U Islamskom kulturnom centru bilo je izloeno 60-ak fotografija, koje su nastale u periodu od 1995. do 2014. godine. Fotograf
Ahmet Bajri je intenzivno pratio i biljeio sve najvanije dogaaje
nakon poinjenog genocida u Srebrenici. Prikazane su vrijedne dokumentarne fotografije koje svjedoe o tekom stanje uesnika
srebrenike kolone smrti iz srpnja 1995. godine u trenutcima njihovog susreta sa slobodom nakon proboja iz Srebrenice na slobodnu tuzlansku teritoriju pod kontrolom Armije Republike BiH. Takoer, i fotografije koje svjedoe o deportaciji ena, djece i staraca iz
Potoara u Stari kod Kladnja, od 12. i 13 srpnja 1995. Zatim, prikazane su fotografije nastale tokom procesa traenja nestalih, ekshumacija masovnih grobnica, zajednikih denaza rtvama genocida,
te posjeta Srebrenici najviih zvaninika iz svijeta. q
Samid DIZDAREVI, Ismet ISAKOVI

11

BONJACI U HRVATSKOJ

5. ULTRAMARATON VUKOVAR SREBRENICA (6.-10. SRPNJA 2016.)

Maraton mira i tuge


Povodom obiljeavanja 21. godinjice srebrenikog genocida, Vije- gue ljudima da normalno ive, u izjavi za medije rekao je Ekrem Bee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba organiziralo je ultra- irovi, voditelj projekta Ultramaraton Vukovar-Srebrenica ispred Vimaraton na relaciji Vukovar Srebrenica. Ultramaraton je odran pod jea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba.
visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde
U ratu sam doivio dosta velike traume i zato trim sve maraGrabar Kitarovi, predsjedavajueg Predsjednitva BiH Bakira Izetbe- tone vezane uz Domovinski rat i stradanja. Deset puta sam trao
govia i zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia.
maraton Zagreb-Vukovar, a pet Vukovar-Srebrenica. Zna se da je
Zajedniki cilj organizatora i uesnika ultramaratona je poveziva- ovo ultramaraton mira. Mi ga prvenstveno trimo za one koji su
nje Vukovara i Srebrenice, dva grada koja
stradali u proteklom ratu a nisu bili krivi
su najvie stradala tokom velikosrpske
nizato a to su sve civilne rtve koje su
agresije i rata u Hrvatskoj i BiH, podsjeastradale. Na nama trkaima je da damo
nje na sve nevino stradale, kao i odavasve od sebe. Stradanje nevinih ljudi nas
nje poasti rtvama Vukovara i Srebrenimotivira i tjera da izdrimo maraton kace. Povezivanjem dva grada rtve, Vuko bismo stigli do cilja i poklonili se nevikovara i Srebrenice, eli se podii svijest
nim rtvama stradalim u Domovinskoo vanosti sjeanja i konanog rjeavanja
me ratu. Trojica od nas su branitelji,
pitanja nestalih osoba kao izraza temeljproli smo traume Domovinskog rata i
ne humanosti prema svima koji jo uvijek
jednostavno elimo poslati poruku mira
ne znaju nita o sudbini svojih najmilijih,
na na nain, rekao je Elvir Rakipovi,
istaknuli su organizatori.
45-godinji umirovljeni asnik HV-a i
U dugom i zahtjevnom ultramaratodragovoljac Domovinskog rata iz Osijenu Vukovar Srebrenica, dugom ak
ka, uesnik svih dosadanjih ultramara227 kilometara, sudjelovala su etiri
tona Vukovar Srebrenica.
maratonca, od toga tri hrvatska braniteUltramaraton se trao u pet etapa
lja sa statusom ratnog vojnog invalida.
od Memorijalnog centra na Ovari (poNjihova imena su Elvir Rakipovi, Duko
lazak 6. srpnja) do Memorijalnog centra
trbac, Robert Kasumovi i Draen uu Potoarima (dolazak 10. srpnja). Prva
i. Pored maratonaca na pojedinim dietapa iznosila je 34 km na relaciji Ovaonicama pridruili su im se i trkai koji
ra Vukovar Borovo Vinkovci; druga
su svojim sudjelovanjem eljeli podrati
etapa od 52 km na relaciji Vinkovci uprojekt, te na taj nain odati poast rpanja Bonjaci Gunja Brko; trea
tvama srebrenikog genocida.
etapa od 51 km na relaciji Brko Bije5. ultramaraton Vukovar Srebrenica
ljina Janja; etvrta etapa od 44 km na
Sudionici ultramaratona Vukovar - Srebrenica
je zapoeo u srijedu, 6. srpnja 2016.,
relaciji Janja Zvornik, te peta etapa od
ispred Spomen obiljeja masovne grobni46 km na relaciji Zvornik Kostijerova
ce na Ovari, iz koje su 1996. godine ekshumirani posmrtni ostatci 200 Bratunac Srebrenica (Potoari).
hrvatskih branitelja i civila koje su poubijali pripadnici srpskih paravojU svim mjestima kroz koja su maratonci prolazili doekivali su ih
nih postrojbi i JNA u studenom 1991. godine, nakon sloma obrane graani i predstavnici lokalnih vlasti, pozdravljajui ih i bodrei da
Vukovara. Prije poetka ultramaratona, podno Spomen obiljeja vijen- istraju na putu za Srebrenicu. Uesnici i tehniki organizatori istaknuce su poloili i svijee zapalili sudionici i organizatori ultramaratona.
li su veoma profesionalno ponaanje policije u osiguranju ultramaraUltramaratonce su u ime grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske u- tona, te srdaan doek i podrku lokalnog stanovnitva. Maratonci
panije ispratili doupan eljko Cirba i proelnica Upravnog odjela za
Elvir Rakipovi, Duko trbac, Robert Kasumovi i Draen ui bez
drutvene djelatnosti grada Vukovara Ana ivanovi, te hrvatski brani- problema su pretrali dionicu dugu 227 kilometara uz prijateljski dotelji i lanovi nekoliko moto-klubova iz Osijeka, Vinkovaca i Vukovara.
ek na svim etapama koje su ih vodile pravcem preko Brkog i Tuzle.
O genocidu u Srebrenici i zloinima u BiH do sada se u pravilu
Vrhunac ultramaratona bio je u Srebrenici, u nedjelju, 10. srpgovorilo rijeima. Mi smo se odluili na jedan drugaiji nain, da to
nja 2016., Ulazak u Memorijalni centar Srebrenica Potoari
radimo koracima. Izraunali smo da e svaki maratonac u 227 kilome- probudio je njihove emocije, ali i vidno zadovoljstvo to na putu
tara prijei oko 280.000 koraka. Kada to pomnoite sa etiri ultrama- koji su preli nisi imali nikakve probleme i to su svugdje s respekratonca vidite koliko je to koraka posveene rtvama na ovim prosto- tom doekivani. Ultramaratonci iz Hrvatske sastali su se s uesnicirima. Mi ne trimo za Bonjake, Hrvate ili Srbe, mi trimo za sve one ma Mara mira od Nezuka do Srebrenice, kojih je ove godine bilo
koji su stradali na ovim prostorima. To je na mali doprinos onome to
vie od 5.000. Sutradan, 11. srpnja, prisustvovali su komemoraciji i
je potrebno uiniti kako bi nam svima bilo bolje i da na ovim prostoriukopu posmrtnih ostataka 127 Bonjaka ubijenih u srebrenikom
ma ivimo u korektnim ljudskim odnosima. elimo da nai politiari na
genocidu u srpnju 1995. godine. q
ovim prostorima jednoga dana maknu ograde iz svojih glava i da omoIsmet ISAKOVI

12

PREPORODOV JOURNAL 189

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEAVANJE 21. GODINJICE SREBRENIKOG GENOCIDA U PULI

rtve nisu zaboravljene


U Puli, u ponedjeljak, 11. srpnja 2016., u organizaciji Nacionalne zajednice Bonjaka Istre i Bonjake nacionalne zajednice Pule
obiljeena je 21. godinjica srebrenikog genocida. Program povodom sjeanja na tragina dogaanja u srpnju 1995. odvijao se u
dva dijela: u prijepodnevnim satima odran je mimohod pulskim
ulicama, od Trga Forum do Gradske trnice, a u veernjim satima,
u Domu hrvatskih branitelja, organizirana je tribina i izloba fotografija pod nazivom Srebreniki genocid 1995..

Niti nakon 21. godine istina o Srebrenici nije potpuna


Okupljanje na Trgu Forum u Puli zapoelo je u 10 sati, gdje su
podijeljene bijele majice s natpisom Srebrenica da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi!. U tiini, dostojanstveni mimohod pod nazivom Srebrenica svijetom hodi krenuo je s Trga Forum, zatim ulicama stare gradske jezgre, a zavrio na Narodnom
trgu (trnici), gdje je u zrak puteno 127 bijelih balona. Oni simboliziraju 127 ubijenih u srebrenikom genocidu kojima je, praktino
u isto vrijeme, u Memorijalnom centru u Potoarima organizirana
kolektivna denaza i ukop.

Mimohod u Puli
Po drugi put smo na ovakav nain obiljeili stradavanje srebrenikih rtava, taj straan zloin i civilizacijsku tragediju. Srpske su
snage ule u Srebrenicu upravo na dananji dan, 11. srpnja 1995.
godine, a do 15.-16. srpnja su, prema dosad poznatim podacima,
ubijena 8.372 mukarca i djeaka. Broj rtava, naalost, nije konaan, a poinitelji jo nisu odgovarali za svoja nedjela. eljeli smo
pokazati da rtve nisu zaboravljene i da pred teinom srebrenikog
zloina civilizirani svijet ne smije ostati ravnoduan, tim vie to
niti nakon 21. godine istina o Srebrenici nije potpuna, rekla je Almira Raimovi, predsjednica Bonjake nacionalne zajednice Pule.
Istaknula je kako e se organizatori potruditi da ova manifestacija
prijee u tradiciju i da se u isto vrijeme odri u svim istarskim gradovima, pri emu je pozvala sve graane Istre da im se pridrue.
Esad ef. Jukan, glavni imam u Istarskoj upaniji, u znak sjeanja
na 8.372 Bonjaka ubijena u srebrenikom genocidu u ljeto 1995.
prouio je prvu kur'ansku suru El-Fatihu.

SRPANJ 2016.

Veeras u govoriti u ime onih koji ne mogu da


govore
Centralna manifestacija obiljeavanja srebrenikog genocida u
Istri odrana je u Domu hrvatskih branitelja u Puli. Prisutni pulski Bonjaci i njihovi gosti, meu kojima su bili Giuseppina Rajko, doupanica
Istarske upanije, i Lena Raduni, iz Savjeta mladih Grada Pule, mogli
su pogledati izlobu 20-ak fotografija na temu srebrenikog genocida,
a zatim prisustvovati tribini pod nazivom Srebreniki genocid 1995..
Poseban gost tribine i autor fotografija bio je Salih Brki (Stolac,
1948.), poznati bosanskohercegovaki novinar i TV-reporter iz Tuzle,
jedan od najboljih poznavatelja i najupornijih istraitelja genocida nad
Bonjacima u Srebrenici. Kao novinar pratio je Srebrenicu i Podrinje
jo od prije rata pa sve do danas uvijek je bio uz narod i s majkama
Srebrenice. Za tisue izvjetaja, reportaa i dokumentarnih filmova
dobio je sva novinarska priznanja u BiH: od Specijalne nagrade Najbolji ratni reporter 1995. i Nagrade za najbolje TV ostvarenje Srebrenica, genocid koji traje', Zlatne znake sa poveljom RTV Bosne i Hercegovine, Godinje nagrade Udruenja novinara Bosne i Hercegovine,
Povelje humanizma i Humaniste godine 1993. do nedavne Nagrade za ivotno djelo Udruenja novinara Bosne i Hercegovine.
Moderator tribine bio je Ismet Isakovi, glavni urednik drutveno-politikog mjesenika Preporodov Journal i dopisnik sarajevskog politikog tjednika Stav. Inae, i Brki i Isakovi su lanovi
Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraivanje genocida Kanada (IGK).
Ismet Isakovi je uvodno rekao kako je srebreniki genocid zauvijek obiljeio bonjaki narod Srebrenica 1995. postala je nulta
toka nae intime i naeg kolektivnog sjeanja. Predstavljajui Saliha Brkia, istinsku legendu bosanskohercegovakog ratnog novinarstva, koji je genocid u Srebrenici i Podrinju zabiljeio fotoaparatom i
kamerom, istaknuo je kako se on po prvi puta na dananji dan ne
nalazi u Memorijalnom centru u Potoarima, ve u Puli kako bi
istinu o genocidu prezentirao Istranima i istarskim Bonjacima.
Veeras u govoriti u ime onih koji ne mogu da govore. Mnogi
od njih su u grobnicama na nepoznatim lokacijama, a drugi su pokopani u Memorijalnom centru u Potoarima, zatim u Bratuncu, Vlasenici, Kalesiji... Uzeo sam sebi za pravo biti njihov glas da slikom i
rijeju kaem kroz kakav pakao su proli i ta je uinjeno nedunim
ljudima. U svakoj asnoj knjizi pie: tko ubije nedunog ovjeka, ubio
je itav svijet; tko spasi nedunog ovjeka, spasio je itav svijet. Njih
nije nitko htio da spasi. Dok je kapetan iz Nizozemskog bataljuna molio plaui da se poalju avioni, neki zvaninici meunarodne zajednice, meu njima i Yasushi Akhashi, mirno su sjedili u restoranu, jeli
kampe i rekli da ne idu avioni. I Srebrenica je umrla. Danas sam u
hotelu gledao komemoraciju i denazu za 127 ljudi. Osjeam se teko, ali sam ponosan to sam doao u Pulu. Ovo to ete vidjeti veeras, to bi se trebalo prikazivati u kolama. Slike koje ete vidjeti su
uznemirujue ako netko ne moe gledati, neka pogleda u stranu,
ali neka nikad ne zaboravi, rekao je Salih Brki na poetku tribine.
Njegovi prvi ratni zadaci bili su vezani uz rat u Hrvatskoj, na ratite
u Slavoniji, gdje je boravio tokom 1991. godine. Tri mjeseca je izvjetavao o ratnim dogaanjima u Vukovaru, Osijeku, Vinkovcima, Dalju,

13

BONJACI U HRVATSKOJ

Tribina Srebreniki genocid 1995. u Domu hrvatskih branitelja u Puli

Salih Brki i Ismet Isakovi

Erdutu i Salau, pri emu je svjedoio o brojnim dramatinim trenutcima. Mi smo bili meu onima koji su snimili porueni spomenik, katoliku crkvu u Salau. Vidio sam to je uraeno Erdutu, kad je kao krv
padala praina od katedrale u Osijeku, neke stvari neu nikad zaboraviti... Nekako su me pustili da uem u Salaa sa ekipom, sa kamermanom vidio sam jednu staru baku, pogoena, sva u krvi kako izdie, a
nekoliko koraka dalje vidim bijelu pudlicu koja isto tako izdie sa svojim vlasnicom. To je bio sav svijet te bake. I drugi detalj, koji sebi kao
novinar nikada neu oprostiti. Kada su zasuli granatama i tenkovima,
nismo imali kamo da se sklonimo. Iz kukuruza je izaao ovjek sav u
krvi, u oku, da nam se nije ugasila kamera taj detalj bi obiao cijeli
svijet, sjetio je Salih Brki krvave uvertire u agresiju na BiH.
Nekoliko mjeseci nakon toga rat iz Hrvatske preselio se u Bosnu
i Hercegovinu, poeo je genocid nad Bonjacima prvo krvavi Bajram u Bijeljeni, poetkom travnja 1992., a zatim na red dolaze
Zvornik, Viegrad, Vlasenica, Srebrenica, Foa Najvea grobnica
bonjakog naroda je rijeka Drina. Bonjaci se masovno ubijaju,
svjetski mediji o tome nita ne piu, a politiari govore da rata u
Bosni nee biti. Salih Brki je pratio i izvjetavao o krvavim dogaanjima bio je s narodom u umama, u zbjegovima. Dolo je opinsko rukovodstvo iz Zvornika, tek sam se vratio iz uma U tom
zbjegu koji se vukao bilo je 15.000 ljudi. ene, djeca i starci. Majke
su do zadnjeg atoma snage nosile djecu. Nikad neu zaboraviti slike te djece, prisjetio se Brki.
Iz rata 1992.-1995. izaao je trajno obiljeen. Njegove oi i dua
vidjeli su skoro 10.000 kostura ubijenih Bonjaka: Svojim sam oima vidio 65 masovnih grobnica u Podrinju i u Srebrenici. Vidio od
7.000 do 8.000 mrtvih tijela ljudi, najee u komadima. Obino sa
icama oko ruku i vezanih oiju. U Podrinju, od sela Lipnja, preko
Kamenike doline smrti i seoca Hodia, do grobnice Crni vrh
1.300 rtava, odmah je po broju rtava iza prijedorske Tomaice
prema Kalesiji i Zvorniku, na zranoj udaljenosti od 8 kilometara,
bile su 24 masovne grobnice.
U okviru tribine prikazane su brojne potresne fotografije koje
je Salih Brki napravio u protekla skoro dva i pol desetljea. Braa
Hajrudin i Nurdin Omi, dva djeaka od 8 i 11 godina, dva mrtva
tijela u jednom sanduku. Kosti su toliko sklopljene da nije ih bilo
mogue odvojiti. Uz njih je pokopan i njihov otac Nurif, a posmrtni
ostaci majke Zehre se jo trae. Nigdje na svijetu nema da su postavljena sva spomenika na jednu grobnicu. Ovo je dokaz genocida.
Od 12-ero brae ostao je samo jedan, i neki kau nije bio genocid, izmeu ostaloga, rekao je Salih Brki pojanjavajui prezentirane fotografije. Prikazao je i fotografiju s kolektivne denaze u
Potoarima u kojem su se nalazili posmrtni ostaci 20 spaljenih Bo-

njaka na Snagovu kod Zvornika. Njihove ugljenisane ostatke nisu


mogli razdvojiti niti najiskusniji forenziari i zato su ih ukopali u
jednom velikom tabutu.
Progovorio je o onima koji uporno negiraju genocid u BiH, ak i
nakon ovogodinje presude Radovanu Karadiu na Hakom tribunalu. Negiranje srebrenikog genocida nije novijeg datuma, on poinje ve 1995. godine i to skrivanjem zloina genocidnih dimenzija kroz izmjetanje leeva i formiranje sekundarnih grobnica (jama) desetinama kilometara udaljenim od mjesta egzekucije.
Brki je pokazao i novinski lanak od 12.07.1997. pod naslovom
Muslimanska podvala, koji je napisao novinar i TV-reporter Zoran
Petrovi Piroanac, u kojem, izmeu ostaloga, pie: Muslimanska
vlast u Sarajevu ne zna ta da radi, naeno je samo 400 ostataka. Od
toga je pola poginulo u borbi sa srpskom vojskom, etnicima, a ostala polovica meusobno se pobila. Sad ne znaju kao e opravdati brojku da je u genocidu ubijeno 7.000-8.000 ljudi. Ovo pie ovjek koji
je na krvi Srebrenice zaradio milione maraka i koji je u samo tri dana
vidio na hiljade ubijenih, komentirao je Brki.
Osvrnuo se i na dokumentarni film Djeca, koji je napravila
RTV Republike Srpske o stradanjima nekoliko djece srpske nacionalnosti i vanosti kakav on ima na prestinim festivalima u vedskoj naspram dokumentiranih vizualnih materijala koji svjedoe o
boli bonjakih majki i oeva. Za ilustraciju, tokom etverogodinje
opsade grada Sarajeva ubijeno je 1.601 dijete, a brojne su bonjake obitelji u kojima su na najbrutalniji nain uz oeve ubijano po
etvero, petero i estero djece. Bonjaci dre neslavni svjetski rekord u zadnjih 300 godina nad nama je uinjeno ak 11 genocida,
pri emu smo se tek nedavno, zadnjih desetak godina poeli baviti
sami sa sobom, sa svojom traginom historijom. Brki je naglasio
kako su prvu knjigu o toj temi, pod nazivom Genocidom nad Muslimanima, 1941..1945. napisali nebonjaci, nemuslimani Vladimir Dedijer i Antun Mileti.
Nakon prikazanih potresnih fotografija, posjetitelji u Domu hrvatskih branitelja u Puli mogli su pogledati njegova dva dokumentarna
filma. Film Zar ovo nije genocid? prikazuje osobna, teka svjedoanstva obitelji nestalih i ubijenih, prvenstveno majki koje su ostale bez
ijednog djeteta, zatim brau i sestre koji su ostali bez cijelih obitelji.
Drugi film pod nazivom Nermine prikazuje nekoliko traginih
sudbina vezanih uz srebreniki genocid. Izmeu ostaloga, na snimku se vidi Enver Husi iz srebrenikog naselja Brezovica, jedan od
rijetkih podrinjskih Bonjaka koji je tokom genocida u srpnju 1995.
godine preivio zarobljavanje u mjestu Sandii kod Bratunca. Naime, Husi, tada 16-godinjak, nalazio se u koloni zarobljenih Srebreniana snimljen je na podruju Sandia. Zaustavljeni su na livadi

14

PREPORODOV JOURNAL 189

BONJACI U HRVATSKOJ
gdje je pred jednom kuom ve bilo oko 1.000 stradalnika, a stalno
su dovodili nove. On se nalazi u koloni iza jednog mukarca, kojeg
srpski vojnik tjera da skine majicu. Husi je jedini preivjeli sa tog
snimka koji je obiao svijet. Jo jedan prizor iz filma Nermine dobro je poznat, a svjedoi o naivnosti i bespomonosti. Ramo Osmanovi iz Dobraka kod Skelana, ocat ubijenog sina Edina, nekoliko
dana prije pada Srebrenice, na livadi kod Sandia zove starijeg sina
Nermina da se preda, pritom ne slutei da ga zove u smrt.
Ljudi danas umiru, a nisu doekali da ukopaju djecu i unuke...
Brojne masovne grobnice nisu otvorene. Ledeni je zid utnje koji ih
skriva. Kroz Zvornik su prolazili kamioni puni tijela pobijenih iz okolnih sela; od jednog sam mjetana, srpske nacionalnosti, uo da su
ujutro komunalci kupili lopatama dijelove tijela koji su padali s kamiona. I prebacivali ih u sekundarne grobnice u Kamenici, pa prali mrkovima raspadnute dijelove tijela i krvi. I nitko u Zvorniku, navodno,
ne zna gdje su te masovne grobnice. ovjek koji je tada bio predsjednik Kriznog taba u Zvorniku dobio je kaznu od samo samo est godina, a sada je vijenik Skuptine optine Zvornik. A u jednom danu sa
Bijelog Potoka odvedeno je 750 ljudi, to u Srebrenici onih 500, pa iz
Vlasenice 2.600, Bratunac 3.100 ljudi, Srebrenica, na jo nezakljuenom popisu 8.372 ovjeka. Pobijeni Pogledajte ubijeno neroeno
dijete majke Zekire Begi iz Bratunca, zatim Azemine Salihovi iz Konjevi Polja ili dva baluka uz mezar najmlae rtve genocida u Srebrenici Fatime Muhi. Od vlasti RS-a tek nekoliko sati data je dozvola
da ubijeno dijete dobije ime i sa ovog dunjalukog svijeta otila je sa
svojim imenom Fatima Muhi. Nigdje u svijetu, kao u tragediji Rame
Osmanovia, kako ve rekoh, nije zabiljeeno da katili natjeraju oca
da pozove sina Nermina da sie iz ume i preda se etnicima, kako bi
bio ubijen zajedno s njim, a u Potoarima im je prethodno stradao i
drugi sin/brat. Ili kada monstruozne ubice 'korpioni' pred TV-kamerom strijeljaju est Srebreniana, od toga tri maloljetnika, meu njima i sina majke Nure, Azmira Alispahia. I opet neki govore da nije
bio genocid. Na sramotu svima, uz Evropski parlament i brojne drave u svijetu, koji su usvojili Deklaraciju o Danu sjeanja na genocid u
Srebrenici, to jo, zbog blokada iz RS-a, nije uinjeno u Bosni gdje se
i desio genocid. Pogledajte Bjeljinu i Zvornik, pogledajte Aleju mladosti u Tuzli, pogledajte Kapiju, pogledajte Potoare, Memorijalne
centre Rakita, Veljaci u Vlasenici i u Gornjoj Kalesiji i opet kau da
nije bio genocid. To me stvarno boli. esto su me srpski nacionalisti
optuivali da laem, ali moji snimci i drugi dokumenti su ih tjerali da
zaute i nikad se vie ne oglase, rekao je Salih Brki.
Njegova ivotna elja je da digitalizira i trajno sauva svoju ogromnu video-arhivu, koja se mjeri u tisuama kazeta snimanih raznim
video-tehnikama u proteklih 30-ak godina. To bi bio znaajan doprinos ouvanju sjeanja na genocid u Bosni i Hercegovini tokom rata
od 1992.-1995. godine. Nitko u dravi Bosni i Hercegovini sigurno
nije vie vezan sa Srebrenicom od mene jer sam Srebrenicu poeo
pratiti od 1985., dakle, sedam godina prije rata. Preko 1.800 kazeta
u mojoj kui samo je vezano za Srebrenicu i Podrinje, a moja privatna
ratna arhiva broji oko 3.600 kazeta, rekao je Brki, koji je od 1993.
godine do sada napravio izmeu 50 i 60 filmskih dokumentarnih uradaka. Istaknuo je kako je svaki video materijal vrlo vaan jer ono
to nije zabiljeeno kao da se nije niti dogodilo. Bilo bi jako dobro
ako bi tribina u Puli kao i prologodinja u Zagrebu i nedavno odrana u Sisku bile poticaj bonjakim asocijacijama u Hrvatskoj da se
ukljue u proces digitalizacije video-materijala nesumnjivo velike vrijednosti za povijest BiH i bonjakog naroda.
Na kraju tribine prikazan je video materijal snimljen iz zraka, iz
bespilotne letjelice (drona). Posjetitelji tribine Srebreniki genocid 1995. iz nesvakidanje, ptije perspektive mogli su vidjeti

SRPANJ 2016.

bijelo spomen mezarje u Memorijalnom centru u Potoarima, gdje


su 11. srpnja 2016. ukopani (dijelovi) posmrtnih ostataka 127 rtava srebrenikog genocida iz ljeta 1995. godine.
Brki je naglasio kako e o genocidu pisati i govoriti dok je iv
i da e uvijek ostati uz narod, koji je najbolji sudac, bolji od svih
urednika, direktora i politiara. Borit e se za Srebrenicu pa makar ostao sam. Genocid jo traje jer ledeni zid utnje krije lokacije
jo desetine masovnih grobnica, poruio je Salih Brki, koji i na taj
nain dosljedno realizira svoje ivotno i novinarsko geslo: Perom
treba dodirnuti ranu i biti tamo gdje je najtee. q
Mirela AUEVI
BUZET: MIMOHOD UDRUGE BONJAKA U POVODU
OBILJEAVANJA 21. GODINJICE GENOCIDA U SREBRENICI
BIJELE RUE ZA RTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Dvadeset i jednu bijelu ruu kao simbol buenja novog ivota poloili su mali Bonjaci, lanovi Folklorne sekcije Buzetski biseri, na
centralni spomenik u Spomen parku Buzeta u sklopu obiljeavanja 21.
obljetnice genocida u Srebrenici te na taj nain poslati svijetu poruku
mira Srebrenica da se ne zaboravi i nikada, nikome i nigdje ne ponovi. Sudionici mimohoda sjeanja na rtve srebrenike tragedije
krenuli su od Fontane do Spomen parka, a svi su dobili srebreniki
cvijet kojeg su heklale ene Bonjake nacionalne zajednice Buzeta.
Srebrenika tragedija dogodila se u dvoritu Europe tono prije
21 godinu, nakon pada zatiene zone. Samo u pet, est dana, postrojbe vojske i policije bosanskih Srba izvrile su stravian zloin protiv
ovjenosti, genocid u kojem je ubijeno 8.372 neduna civila. Do sada
ih je sahranjeno 6.302, ovih dana je u Memorijalnom centru u Potoarima sahranjeno jo 127 rtava, a za ostalima se jo uvijek traga. Danas ne tuguje samo Srebrenica, nego kabrnja, Vukovar i itava Europa koja je usvojila rezoluciju o Srebrenici i na taj nain osudila genocid
koji se dogodio u njenom dvoritu, istaknuo je predsjednik Bonjake
nacionalne zajednice Buzeta Muhamed Muratagi.

Obiljeavanje 21. godinjice srebrenikog genocida u Buzetu


Muratagi je podsjetio da je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovi, zajedno je s delegacijom Istarske upanije, koju
su inili upan Valter Flego, predsjednik upanijske skuptine Valter
Drandi te gradonaelnik Pule Boris Mileti, u svibnju ove godine posjetio Predsjedavajui dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine te se susreo sa majkama Srebrenice. Jakovi je pozvan u znak zahvalnosti zbog zalaganja da Europski parlament usvoji posebnu rezoluciju u kojom je u srpnju 2015. godine osudio genocid u Srebrenici.
Obiljeavanjem ove godinjice upozoravamo na strani zloin
koji se desio u Srebrenici te prenosimo poruku da neduni ljudi ne
smiju stradati, istaknuo je upan Valter Flego. q
Glas Istre, 13.07.2016.

15

BONJACI U HRVATSKOJ

VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA

Obavijesti
zagrebakog VBNM
I.
UPIS BONJAKA U BIRAKI POPIS
REPUBLIKE HRVATSKE
Potovani, Ustavni zakon Republike Hrvatske, pored jednakih
prava svih graana Hrvatske titi i posebna dodatna prava nacionalnih manjina u cilju ouvanja i ostvarenja prava pripadnika manjina.
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i
pismom i kulturna autonomija. (l. 15. st. 4. Ustava Republike Hrvatske)
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima: pravo slobodno se
izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj; pravo ostvarivati sam ili zajedno s drugim pripadnicima te nacionalne manjine ili zajedno s pripadnicima drugih nacionalnih manjina prava i slobode propisane ovim Ustavnim zakonom i druga
manjinska prava i slobode propisana posebnim zakonima. (l. 4. st.
1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina)
Svaki graanin ima pravo pregledati svoj upis u registar biraa,
traiti njegovu dopunu ili ispravak tijekom cijele godine, a u vrijeme raspisanih izbora odnosno referenduma najkasnije do 10 dana
prije dana odreenog za odravanje izbora odnosno referenduma.
Ispravnost podataka u popisu biraa mogu se provjeriti na linku
https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/, a zahtjev za upis u popis biraa, dopunu i ispravak podataka (prebivalite, nacionalnost) podnosi se Gradskom uredu za opu upravu, Trg Francuske republike
15, Zagreb. Dodatne informacije na telefone 01/6101-766,
01/6101-767, 6101 768. Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 8 do 15,30 , a utorak i etvrtak od 8 do 18 sati.
Za sve informacije moete se obratiti Vijeu bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba: Trnjanska cesta 35, Zagreb, tel.
01/631-4109 ili e-mail: vbnmgz@vbnmgz.hr.

Potovani Bonjakinje i Bonjaci, ovim putem pozivamo Vas da


na parlamentarnim izborima, koji e se odrati 11. rujna 2016. godine, iskoristite svoje pravo koje Vam jami Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske i glasate u XII. Izbornoj
jedinici za zastupnika albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru.

II.
RADUJMO SE BAJRAMU PROGRAM ZA DJECU
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba organizira
bajramski program za male Bonjake RADUJMO SE BAJRAMU koji e se odrati u subotu, 17. rujna 2016. godine, u 11:00 sati u
Gradskom kazalitu Trenja, Moenika 1.
U sklopu programa izvest e se predstava Pepeljuga uz podjelu bajramskih poklona. Molimo roditelje da najkasnije do srijede, 14.09.2016., prijave svoju djecu (starosti od 2-12 godina) za
predstavu i poklon paketie u ured Vijea BNMGZ na mail:
vbnmgz@vbnmgz.hr ili tel. 01/631-4109. Za prijavu je potrebno
ime, prezime i godina roenja djeteta (broj mjesta ogranien).

KURBAN BAJRAM - ESTITKA:


Potovani, Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba
povodom Kurban bajrama svim pripadnicima islamske vjeroispovi-

lanovi Vijea bonjake nacionalne manjine Grada zagreba izabrani na izborima 31.05.2015.

16

PREPORODOV JOURNAL 189

BONJACI U HRVATSKOJ
jesti upuuje najiskrenije estitke sa eljom da bajramske dane
provedu u veselom i radosnom ozraju obiteljskog zajednitva, miru i blagostanju. Bajram erif mubarek olsun!

III.
DARIVANJE BONJAKE NOVOROENE DJECE
Potovani, u sklopu svoga programa rada Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba provodi projekt Darivanje bonjake novoroene djece s ciljem da se svakom novoroenom bonjakom djetetu na podruju grada Zagreba poeli dobrodolica s
primjerenim poklonom.
Poklon se sastojati od posebno pripremljene Bonjaka radosnica, knjige uspavanki San u beu, uroci pod beu i uporabnih
predmeta (dekica, runik, posteljina).
Pozivamo roditelje novoroene djece da se za prigodni poklon
prijave na tel. 01/631-4109 ili adresu VBNMGZ, Trnjanska 35,
10000 Zagreb. Napominjemo da je uz prijavu potrebno dostaviti
Izvod iz matice roenih ili Rodni list.
S radou oekujemo susret s malim Bonjacima.

IV.
X. KONVOJ MLADIH BONJAKA RH I NJIHOVIH
PRIJATELJA DA SE NIKAD NE ZABORAVI I
NAGRADNI NATJEAJ ZA NAJUSPJELIJI LITERARNI
RAD/ESEJ POTAKNUT TRAGEDIJOM SREBRENICE
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u spomen
na rtve srebrenikog genocida i ove godine organizira X. konvoj
mladih Bonjaka Hrvatske i njihovih prijatelja pod nazivom DA SE
NIKAD NE ZABORAVI 30.09.-01.10. (petak/subota) 2016. godine.
Za uesnike Konvoja osiguran je prijevoz na relaciji Zagreb
Srebrenica Zagreb, smjetaj u Behram-begovoj medresi u Tuzli i
ruak u Srebrenici. S obzirom na to da je projekt posveen podizanju svijesti o nacionalnom identitetu, vanosti tolerancije, potovanja prema drugima i razliitima kod mladih ljudi prednost imaju
mladi do 35 godina.
Kako bismo to kvalitetnije mogli isplanirati program putovanja
prijavu treba poslati do 19. rujna 2015. godine. Za prijavu je potrebno navesti ime, prezime i godina roenja.
Za prijavu i sve dodatne informacije obratiti se Vijeu bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba na tel. 01/631-4109 ili e-mail: vbnmgz@vbnmgz.hr.
U okviru projekta raspisujemo i Nagradni natjeaj za najuspjeliji literarni rad/esej potaknut tragedijom Srebrenice. Pozivamo sve
uenike/uenice srednjih kolama u Republici Hrvatskoj da kroz
svoje literarne radove daju svoje vienje jedne od slijedeih tema:
1. Na polju bijelih niana;
2. A kau da je povijest uiteljica ivota;
3. Barbarski je pisati poeziju nakon Auschwitza.
(T. W. Adorno);
4. Vukovar, Srebrenica, Darfur, Ruanda.. kuda ide svijete?;
5. Srebreniko ljeto '95.;
6. 8.372 nisu doli;
7. Tema po slobodnom izboru.
Prijave za natjeaj primaju se do 22. rujna 2016. godine. Struni
iri odabrat e 3 najuspjelija rada koja e biti novano nagraena.
Propozicije nagradnog natjeaja objavljene su na web stranici Vijea www.vbnmgz.hr. q

SRPANJ 2016.

PROGRAM

X. KONVOJA MLADIH BONJAKA RH I


NJIHOVIH PRIJATELJA DA SE NIKAD NE
ZABORAVI, 30.09.-01.10. 2016. GODINE
1. DAN: PETAK, 30. RUJNA/SEPTEMBRA 2016.
14:00 h
okupljanje sudionika Konvoja ispred Islamskog centra u Zagrebu, Prilaz Safveta-bega Baagia 1 (biva Gavellina 40)
15:00 h
prigodni program ispraaja Konvoja u Kongresnoj dvorani
H. Salim abi Islamskog centra Zagreb
16:00 h
polazak Konvoja ispred Islamskog centra Zagreb, Prilaz
Safveta-bega Baagia 1
22:00-23:00 h
dolazak u Tuzlu, organizirano noenje u Behram-begovoj
medresi.
2. DAN: SUBOTA, 1. LISTOPADA/OKTOBRA 2016.
07:15 h
polazak Konvoja za Srebrenicu
posjet Memorijalnom centru i ehidskom mezarju/groblju
Veljaci u Bratuncu
11:00 15:00 h
dolazak u Memorijalni centar Potoari, Srebrenica
obraanje naelnika opine amila Durakovia
sat povijesti, svjedoci dogaaja
susret i razgovor sa enama koje su svjedoile dogaaju
susret i razgovor s predstavnicima Asocijacije studenata Srebrenice
susret i razgovor s predstavnicima mladih koji ive i rade u
Srebrenici
posjeta Spomen sobi i prikazivanje filma o genocidu u Srebrenici (Tvornica akumulatora)
obilazak mezarja (spomen groblja) i odavanje poasti rtvama u sklopu kojega e se obaviti vjerski dio programa
15:30 h
ruak u srebrenikim restoranima nakon kojeg e uesnici
Konvoja moi proetati i upoznati se sa ivotom u Srebrenici
posjet kui BOSFAM-a gdje se mogu razgledati ilimi i rukotvorine koje izrauju Srebrenianke (po izboru)
posjet kapeli Sv. Marije (po izboru)
18:00 h
povratak Konvoja u Zagreb.
Voditelj projekta:
mr. sc. Ekrem Beirovi

Predsjednik Vijea BNMGZ:


Harun Omerbai

Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba


Trnjanska cesta 35, Zagreb
tel. 01/631-4109, fax. 01/631- 4111
www.vbnmgz.hr

17

HRVATSKA

OPET SAMO JEDAN KANDIDAT NA IZBORU ZA PREDSJEDNIKA HDZ-A

Plenkovi umjesto Karamarka


HDZ je dobio novog predsjednika stranke, Andreja Plenkovia,
koji je bio jedini kandidat na izborima odranim 17. srpnja 2016.
Plenkovi je dobio oko 6.000 glasova vie nego Tomislav Karamarko tri mjeseca ranije, u travnju, kada je takoer kao jedini kandidat
ponovo izabran za predsjednika. Plenkovi je u roku propisanom
Statutom stranke prikupilo i predao 35.000 potpisa lanova koji su
ga podrali, a u kratkoj kampanji to ju je vodio unato injenici da
nije imao protukandidata, obeao je dosljednost politike HDZ-a te
vraanje povjerenja biraa, kao preduvjet za predstojeim parlamentarnim izborima. Inae, izbori su odrani prema pravilu jedan
lan, jedan glas, a od 209.702 lanova HDZ-a na izbore je izilo njih
98.646, odnosno 47,04% na ukupno 782 biraka mjesta. Vaeih
glasakih listia utvreno je 98.335, odnosno 99,68%, a nevaeih
311, odnosno 0,32%. Andrej Plenkovi je dobio 98.335 glasova, odnosno 99,68% glasova lanova koji su pristupili glasovanju. U travnju ove godine Karamarko je dobio 92.276 glasova.

Andrej Plenkovi, novi predsjednik HDZ-a


(lijevo Davor Ivo Stier, desno Damir Krstievi)
Andrej Plenkovi se nakon toga pojavio pred novinarima ne previe uzbuen jer je kao jedini kandidat njegov izbor bio samo formalnost, a nije bilo ni slavlja kao tri mjeseca ranije kad je izabran Karamarko. U obraanju novinarima zahvalio se na podrci i povjerenju koje su
mu iskazali lanovi stranke. Zahvalio se i suradnicima mladima i volonterima, a posebno Damiru Krstieviu i Davoru Ivi Stieru. Svjestan
sam odgovornosti koju preuzimam. Na temelju dr. Franje Tumana,
HDZ je predvodio uvoenje demokratskog poretka. U drugom desetljeu 20. stoljea HDZ i Hrvatska trebaju novu viziju, odgovoriti na izazove suvremenog drutva. Odluke koje emo donijeti bit e donesene
za konsolidaciju i revitalizaciju HDZ-a. Paljivo sam oslukivao to ele
graani, elimo vratiti sadraj politici. elim poruiti svim lanovima,
simpatizerima i partnerima, da imamo snage i hrabrosti za novu politiku pune odgovornosti. Moja prioritetna politika je vraanje povjerenja u HDZ, kazao je novi predsjednik HDZ-a. Rekao je da smo kao
drutvo kroz proteklih 25 godina zajedno ostvarili mnoge uspjehe na
koje moemo biti ponosni. Vjerujem u HDZ, hrvatski narod i nau domovinu, zavrio je svoj govor Andrej Plenkovi.
Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brki iskazao je zadovoljstvo nakon izbora, poruujui da stranka okree novu stranicu, ali
nastavlja pod istim barjakom. HDZ s dananjim danom okree no-

18

vu stranicu u knjizi koju pie ve 27 godina. Okreui novu stranicu


ne znai da stranka ide pod novi barjak, ve znai da nastavljamo s
barjakom HDZ-a. Moramo ustrajno i marljivo raditi kako bismo pobijedili na parlamentarnim izborima na jesen i svim graanima osigurali kvalitetniji ivot, kazao je Brki.
Plenkovi je u slijedeim nastupima u medijima poruio kako je
fokusiran na izbornu pobjedu na parlamentarnim izborima kao i za
preuzimanje uloge predsjednika Vlade. Dodao je i kako spreman za
suradnju s MOST-om.

Ima li kandidata?
Plenkovi je kandidaturu objavio jo prije nego to je Tomislav
Karamarko slubeno objavio da se povlai te je krenuo lobirajui na
sve strane. Potom su se pojavljivali potencijalni kandidati i do samo
nekoliko dana prije izbora nije bilo sigurno da li e Plenkovi biti
jedini kandidat za predsjednika stranke. Naime, posljednji je od
kandidature odustao aktualni ministar kulture Zlatko Hasanbegovi koji je na neformalnim portalskim anketama jako dobro stajao.
Osim Hasanbegovia kao kandidati su spominjani jo i Milijan
Brki Vaso, Ivana Maleti, Darko Milinovi, Tomislav Tolui i Miro
Kova. No oni su redom otpadali, tj. povlaili su svoje najavljene ili
mogue kandidature.
Ministar vanjskih poslova Miro Kova, iako percipiran kao osoba
koja pripada pristojnijem dijelu HDZ-ovaca, ipak je odustao s obzirom
da je Plenkovi prvi objavio da eli biti predsjednik HDZ-a. On je svoj
stav obrazloio ozrajem u stranci i u iroj javnosti, pa bi njegova kandidatura dovela do polarizacije unutar HDZ-a. Novinarima je prenio
da se nee kandidirati za predsjednika HDZ-a. elim da ovo vrijeme
iskoristimo za pripreme stranke za izbore. elim da HDZ pobjedi na
parlamentarnim izborima. To je najvanija stvar i tome u se osobno
posvetiti. elim zahvaliti svima koji su me podravali i poticali na kandidaturu, no parlamentarni izbori su sada najbitniji, rekao je Kova.
Tako je ostalo neizvjesno jo samo to hoe li se kandidirati Hasanbegovi. Inae, informaciju o njegovoj kandidaturi objavio je
jedan HDZ-u blizak portal, a i sam je Hasanbegovi svojim turim
odgovorima potpirivao vatru jer tu informaciju nije htio niti potvrditi, niti demantirati. Primjerice, na upite novinara o kandidaturi
jednom prilikom je rekao: Okrenimo se budunosti, nemojmo se
baviti prolou. Ili pak drugi odgovor: Priekajte jo malo.

Hasanbegovi najopasniji konkurent?


Dok je Plenkovi prikupljao potpise, krajnje desni portali, pa
ak i Hasanbegovieva biva Hrvatska ista stranka prava (HSP)
poeli su snano lobirati za njega. Prema anketi jednog portala bliskog HDZ-u, Hasanbegovi je uvjerljivo vodio ispred ostalih potencijalnih kandidata s gotovo 50% potpore posjetitelja portala. Imao
je i petnaestak posto vie glasova od Andreja Plenkovia. Iako su te
portalske ankete nerelevantne, bilo je jasno da se odreeni krug
ljudi snano ukljuio ne bi li ekstreman desnica preuzela HDZ. Podrao ga je i predsjednik HSP-a Ivan Panda. Bilo bi jako dobro i
za HDZ i za dravotvornu politiku opciju u zemlji da se dr. Hasanbegovi kandidira, ja ga pozivam da to uini, rekao je Panda. On

PREPORODOV JOURNAL 189

HRVATSKA

Tomislav Karamarko i Zlatko Hasanbegovi


je dodao kako nasuprot Hasanbegovia u HDZ-u stoji opcija mutnih
interesa i namjera koju predvodi Vladimir eks. eks je ve birao
vodstva HDZ-a i znamo to se dogodilo i toj stranci i dravotvornoj
opciji u cjelini. lanovi HDZ-a to dobro znaju i kada bi se samo njih
pitalo i ponudilo im se Hasanbegovia za predsjednika, on bi glatko
pobijedio bilo koga, pa tako i Plenkovia. Zato jer Hasanbegovi
govori i razmilja dravotvorno, njegove su ideje jasne i prepoznatljive, naglasio je Panda.
Ipak, treba rei i to da se o Hasanbegovievoj kandidaturi govorilo, dodue ne ba pompozno, da je rije o spinu. Koliko je sve to
tono zna samo Hasanbegovi i njemu bliski ljudi, no Tomislav uljak, ovjek koji je bio desna ruka Tomislavu Karamarku kada je on
postao predsjednik i jedan od najmonijih ljudi HDZ-a, otvoreno je
podrao umjerenijeg Andreja Plenkovia. Osobno podravam Andreja Plenkovia. Nemam dvojbi da je trenutano najbolji izbor za
predsjednika HDZ-a. Uvjeren sam da e mu podrku pruiti Vukovarsko-srijemska upanija te peta izborna jedinica, rekao je uljak, koji
je inae odluio povui kandidaturu za Hrvatski sabor preporuujui
i ostalim starijim kolegama da to isto uine u korist mlaih.
Na kraju je, tek nekoliko dana pred izbore, Hasanbegovi objavio da se nee kandidirati. Ne zbog toga to nije imao anse, nego
vjerojatno zbog toga to je u javnosti percipiran kao ekstremni desniar i ustaofil, na to je i on svojim dvosmislenim izjavama o
ustaama i NDH (a ne kao to kae Panda jasnim) utjecao i time
poruivao javnosti da njegovo ustaofilstvo nije tek mladenaki grijeh. Vjerojatno je shvatio da okruenje (ne samo u Hrvatskoj) nije
povoljno za ekstremne desniare i da su toga svjesni ak i u HDZ-u,
pa je odluio jo priekati svojih pet minuta.
to se tie ostalih kandidata koji su odustali, jedan od kljunih
HDZ-ovaca i zamjenik predsjednika stranke Milijan Brki na Facebooku je pomalo neobinom porukom objavio da se nee kandidirati za predsjednika HDZ-a. Svojoj stranci i naoj Hrvatskoj mogu
bolje pridonijeti na drugi nain. Svojim predanim radom pridonosit
u boljitku stranke kao izabrani zamjenik predsjednika HDZ-a. U
ovim vremenima, iznimno je vano prepoznati vrijeme, biti svoj i
biti odgovoran, napisao je Brki. Kao da je ovim rijeima da treba
prepoznati vrijeme potvrdio, kako smo naveli, da nije vrijeme za
desnije HDZ-ovce, a meu takve je percipiran i Brki.

Redom odustajali
Meu prvima je kandidaturu istaknuo ministar gospodarstva
Tomislav Tolui i prema miljenju dobrih poznavatelja prilika u
HDZ-u slovio je kao najsnaniji protukandidat Plenkoviu, barem
dok se nije poelo pekulirati o Hasanbegovievoj kandidaturi. Tolui pripada mlaoj, dodue i Hasanbegovi, ali za razliku od Hasa-

SRPANJ 2016.

nbegovia umjerenijoj generaciji HDZ-ovaca i pritom prilino dobro kotira u stranakoj bazi. Pisalo se da je uivao podrku nekih
vodeih ljudi HDZ-a, primjerice Brkia, no vrlo brzo objavio je kako
se ipak nee kandidirati za elnu poziciju HDZ-a. Neu se kandidirati, podrat u Andreja Plenkovia, kazao je Tolui.
Njegov kolega Oleg Butkovi, ministar pomorstva, prometa i
infrastrukture, takoer se meu prvima kandidirao, ali se vrlo brzo
povukao podravajui Plenkovia. elnik likog HDZ-a Darko Milinovi pak, iako je prethodno kritizirao Plenkovia, ali i skupljao potpise za svoju kandidaturu, iznenadio je javnost objavom kako nee
biti kandidat. Razlike izmeu mene i Andreja su male. Ja sam ovih
dana obavio niz razgovora s ljudima na politikoj sceni i danas sam
obavio i razgovor s Andrejom Plenkoviem, razgovarali smo o budunosti HDZ-a i budunosti Hrvatske. Shvatili smo da se nae vizije bitno ne razlikuju. Gotovo su identine. Shvatili smo da se na tim
malim razlikama ne bi trebalo iscrpljivati na unutarstranakoj bitci
i da sav na potencijal HDZ-a moramo usmjeriti jednom cilju, a to je
sprjeavanja povratka na vlast najnesposobnijeg premijera u povijesti Hrvatske, kazao je Milinovi.
Prethodno je bio govorio da e, ukoliko se kandidira, poraziti
Plenkovia ve u prvom krugu. Zanimljiva je njegova izjava i o predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviu. On je cijenio kako e novi predsjednik HDZ-a, tko god to bio, na parlamentarnim izborima pobijediti Milanovia. S druge strane, priznajmo Zoranu Milanoviu da je i
fakin u SDP-u kad treba. Trebamo imati fakina i u HDZ-u, ako to bude
trebalo. Zoran Milanovi je i ratnik za svoj SDP, ako treba, mi moramo imati i ratnika za HDZ, ako treba. Milanovi, kau, ima nekakva
velika iskustva u diplomaciji. Naravno, 90-ih ih je stekao, kad se ovdje ginulo i tu diplomaciju upotrijebio da blati, zajedno s Vesnom
Pusi, svoju dravu da je agresor, a nova paradigma je da je to sluajna drava. I na kraju, vele da on ima veliku irinu pa, evo, ja mogu
razgovarati korektnije, potenije, otvorenije s nacionalnim manjinama, svojim prijateljima u IDS-u i HDSSB-u, uvjeren je Milinovi.

Ivana Maleti i Milijan Brki


I HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maleti nakon ostavke Tomislava Karamarka na upite hoe li se kandidirati za predsjednicu,
govorila je da e o svemu razmisliti. Iz njezinih je odgovora bilo jasno da se eli kandidirati, ali je jo uvijek procjenjivala koliku ima
politiku snagu u stranci. Shvatila je da ona jo uvijek nije taj kalibar
pa je nedugo zatim poruila kako se nee natjecati za predsjednicu
te kako podrava Andreja Plenkovia. Donijela sam odluku da mi
je bolje fokusirati se na parlamentarne izbore, rekla je Maleti.

Vladimir eks ostaje u utakmici


Vrlo brzo nakon to je izabran za predsjednika HDZ-a, Plenkovi
je predsjedavao sjednicom Predsjednitva stranke na kojoj je ra-

19

HRVATSKA
spravljalo pripremama za predstojee izvanredne parlamentarne izbore, sastavljanju izbornih lista te moguim koalicijskim partnerima.
Plenkovi je predstavio osnovni smjer djelovanja HDZ-a. Razgovarali smo i o izbornom programu. Najavio sam da u predloiti Gordana
Jandrokovia za novog glavnog tajnika stranke, a Davora Ivu Stiera za
novog politikog tajnika stranke. Miro Kova ostat e na dunosti
meunarodnog tajnika, rekao je novi predsjednik HDZ-a.
Najavio je i mogunost jo nekih promjena u predsjednitvu rekavi da e predloiti jo neke nove lanove. Za Vladimira eksa istaknuo je da nee biti meu njima. Novi smjer koji kanim provoditi u
HDZ-u je jasan i prepoznatljiv. Siguran sam da e HDZ to pokazati na
izborima i da emo svojom politikom i programom biti poeljan partner strankama koje su nam bliske, najavio je Plenkovi.
On se osvrnuo na medijske napise da na HDZ-ovim listama vie
nee biti Karamarkovih ljudi poput Josipe Rimac, eljka Reinera...
Jako je puno pekulacija. Na njih se ne elim obazirati. Imat emo
temeljite rasprave, sasluat emo prijedloge. Napravit u dobar
spoj i iskustva i mladosti, ljudi koji e svojim radom privui birae.
Nije realno da budu sasvim iste liste kao 8. studenog, rekao je
Plenkovi. I zaista, kako sada stvari stoje, na listi nee biti ni Rimac
ni Reiner. to se pak tie esto kritiziranih ministara obrazovanja i
zdravstva Predraga ustara i Darija Nakia, odnosno njihovog mjesta u buduoj Vladi ako HDZ pobijedi na izborima 11. rujna, Plenkovi je rekao da budua Vlada mora preciznije artikulirate nae namjere oko reforme zdravstvenog sustava. to se tie obrazovanja, injenica je da o kurikularnoj reformi jo traje javna rasprava.
To je razvojni projekt za drutvo. Trebamo teiti da nam program
obrazovanja iznjedri mlade ljude koji e imati iroko obrazovanje.
Ministar graditeljstva Lovro Kuevi, nakon odrane prve sjednice Predsjednitva HDZ-a, rekao je kako novi predsjednik unosi
svjeinu u stranku. Potuje temeljne vrijednosti HDZ-a. Mislim da
e upravo taj mix novih ideja i temeljnih vrijednosti doprinijeti pobjedi Hrvatske demokratske zajednice, rekao je Kuevi.
Ono to se moglo proitati kao zamjerka Plenkoviu je to to se
u stranku ukljuio tek 2011. kad je stranku vodila Jadranka Kosor,
da nije sudjelovao u Domovinskom ratu, da je u politikom smislu
brat blizanac Zorana Milanovia (imaju sline biografije) da je vodio dvije neuspjene kampanje (Mate Grani i Jadranka Kosor) te
da iza njegove kandidature stoji Vladimir eks i nejasni lobiji, a ne
lanstvo stranke.

NARODNA KOALICIJA: HSS KOALIRA SA SDP-OM

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovi raspisala je izbore


za 11. rujna 2016. Prva velika promjena pred ove izbore desila se u srpnju kada je Glavni odbor HSS-a odluio nakon 10 godina raskinuti suradnju s HDZ-om i pristupiti Narodnoj koaliciji, koju ine SDP, HNS i HSU.
SDP je HSS-u ponudio mjesto potpredsjednika Vlade, Ministarstvo poljoprivrede i jo etiri do pet saborskih zastupnika.

Marijana Petir i Kreo Beljak (elnici HSS-a)


Glavni odbor HSS-a ima 134 lana, a kvorum je na sjednici inilo 110
HSS-ovaca. Nakon gotovo etiri sata duge rasprave, 105 lanova Glavnog
odbora HSS donijelo je odluku o tome da na iduim parlamentarnim izborima budu partneri SDP-u. Za ponudu SDP-a glasovalo je 87 lanova Glavnog
odbora, dok ih je pet bilo suzdrano, uglavnom Meimurci. 13 lanova je
bilo protiv, i to uglavnom zastupnici iz Sisako-moslavake upanije, krug
ljudi oko Marijane Petir, zatim HSS-ovci iz Dalmacije te dio Meimuraca.
Donijeli smo vanu odluku, sudbonosnu za Hrvatsku i HSS, jer stvari vie
ne mogu biti kao do sada u ovih 25 godina. Neemo biti lak koalicijski partner, neemo biti samo dizai ruku ve emo se boriti za programe koji e
doprinijeti razvoju Hrvatske. U ovoj smo se odluci vodili razumom, a ne srcem jer srce nam govori da idemo sami, ali realnost i brojne ankete govore
da jo nismo dovoljno jaki za to, kazao je predsjednik HSS-a Kreo Beljak.
Dodao je i da e se stranka i dalje boriti za tradicionalne vrijednosti,
ouvanje sela i poljoprivredu, te bolju budunost Hrvatske. Ovo je sudbonosna odluka i smatram da ju je bilo bolje donijeti je sada, nego kasnije, nakon izbora neka obeanja potpisivati kod javnog biljenika, kao
to su to radili neki i zavlaili naciju pola godine, kazao je Beljak, aludirajui na MOST.
Na Glavnom odboru HSS-a sloili su se u tome da je stranka dosegla
dno te da je njihova odluka o tome s kim e na izbore sudbonosna za
budunost stranke i Hrvatske. Za suradnju s SDP-om najglasniji je bio i
Stipe Gabri Jambo. HDZ-ovci lau i varaju. Kada te trebaju zovu te
stalno, tristo njih zove, a kada ti njih treba, nitko se ne javlja. Pa HDZ je
u Metkoviu postavio MOST. S njima neu, bio je jasan Jambo, kao i
mnogi drugi lokalci koji su svjedoili o tome da su ih HDZ-ovci, tko
god ih vodio, prevarili.
Marijana Petir bila je od onih koja je zagovarala suradnju s HDZ-om,
kao i kolege sa sjevera Hrvatske koji su zadovoljni suradnjom s HDZ-om u
lokalnim sredinama. Ne smatram da e doi do raskola u stranci i da e
otii oni koji su bili protiv suradnje s SDP-om. Svatko je rekao to misli, nema tu zamjerke. HSS ostaje jedinstven i svoj. Sve su rasprave ile u istom
smjeru i nitko nije na taj nain ita uvjetovao, rekao je Beljak. q

Vladimir eks
Jedan od utemeljitelja HDZ-a Vladimir eks potvrdio je novinarima da e se aktivnije angairati u HDZ-u, no nije elio pojasniti na
koji nain, poruivi samo da ostaje u utakmici. Ve sam se itekako aktivnije angairao, a na koji nain to e se jo vidjeti, rekao
je eks. Na pitanje hoe li biti savjetnik predsjedniku stranke samo
je odgovorio: Ja ostajem u utakmici. q
Edis FELI

20

Narodna koalicija - Ivan Vrdoljak (HNS), Zoran Milanovi (SDP),


Kreo Beljak (HSS) i Silvano Hrelja (HSU)

PREPORODOV JOURNAL 189

INTERVJU

HRVOJE KLASI, POVJESNIAR I PROFESOR NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU


Za dom spremni je jedino i iskljuivo ustaki pozdrav koji je bio slubeni pozdrav u NDH, kojim su
potpisivanje brojne odluke o masovnim deportacijama i ubojstvima. Ne postoji nikakva dilema oko toga
da li je neto drugo Za dom spremni. I ne razumijem niti hrvatske politiare, a posebno ne razumijem
hrvatske intelektualce, koji su stvorili dilemu oko neega gdje dilema ne postoji. Ako za jednu injenicu
imamo stotine dokumenata da se radi o ustakom pozdravu uvedenom 1941. godine, a ako za drugu
informaciju o tome da se radi o starom hrvatskom pozdravu nitko nikada nije vidio ni pokazao niti jedan
dokaz kako onda moe biti dilema? Gdje je onda dilema? Prianje o tome da postoji u operi Nikola
ubi Zrinjski su vrijeanje inteligencije i pismenosti. Ne morate biti povjesniar da biste uzeli i proitali
libreto Nikola ubi Zrinjski i vidjeli da u toj operi ne postoje rijei Za dom spremni. Niti u bilo
kojem drugom dokumentu. Naime, ustae su same taj pozdrav nazivale ustakim pozdravom. Oni su,
ustvari, svojim dolaskom stvorili jednu nultu godinu. Pokuali su raistiti s dosadanjom tradicijom i
stvoriti jednu novu tradiciju. Izmeu ostalog, u toj funkciji je ustaki pozdrav, kao i uvoenje funkcije
glavnog ovjeka poglavnika. Ni to nije prije postojalo. Za dom spremni je ustaki pozdrav i govoriti
da su ga 1991. koristili branitelji nije nikakvo opravdanje.

Povijest ne moemo promijeniti,


ali moemo uiti na grekama
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Obino se na ovim prostorima ljudi prema povijesti
odnose kao prema samoposluzi
Nakon prologodinjih parlamentarnih izbora Hrvatska se nalazi u zoni sumraka, pri emu su graani svojevrsni zarobljenici
povijesti. Kako tumaite upravo nevjerojatnu ideoloku polarizaciju hrvatskog drutva, iz koje se, prema mnogim ocjenama, naziru ozbiljni oblici faizacije? Kuda vode ideoloke podjele u hrvatskom drutvu? Tko su i to su generatori takvih politika?
Nisam ba suglasan s tvrdnjom da su graani zarobljenici povijesti. Mislim da smo inae, kao graani, previe kritini prema politikim elitama, novinarima, a premalo samokritini. Da graanima
ne odgovaraju teme iz povijesti, odavno bi ih i politiari zanemarili.
Ali, u pravu ste, hrvatsko drutvo je duboko podijeljeno, ini mi se
vie nego ikad. I iskreno sve vie imam osjeaj da ta podjela nije od
juer. Razloga tome je puno. Hrvatski nacionalni identitet se kroz
20. stoljee gradio na razliite naine, kroz razliite reime i ideologije. Nikad nije bilo jednog, jedinstvenog hrvatskog identiteta. Jedni su ostvarenje hrvatstva vidjeli kroz jugoslavenski okvir, a drugi
iskljuivo kroz dravnu neovisnost. Hrvatstva se nisu sramili niti oni
koji su polagali zakletvu kralju Karaoreviu, poglavniku Paveliu
ili maralu Titu.
I umjesto da sve to uzmemo u obzir kao povijesnu injenicu, mi
danas vodimo bitke naih predaka. Hrvatska u 21. stoljeu je neto
bitno drugaije od Hrvatske kroz 20. stoljee. I umjesto da se svaamo tko je u prolosti bio u pravu kada je birao ovu ili onu stranu,
trebali bi iskoristit sva najbolja i odbaciti sva najgora iskustva. Ali,
to zahtjeva i potpuno drugaiji nain suoavanja s prolou, drugaiji kolski sustav, puno vie tolerancije i uvaavanja drugih i dru-

SRPANJ 2016.

Prof. dr. sc. Hrvoje Klasi

21

INTERVJU
gaijih, puno manje iskljuivosti i stava da su Hrvati najbolji, najvee rtve i tako dalje.
Naalost, u mnogim glavama jo uvijek nisu zavrena prethodna dva rata Drugi svjetski, od 1941.-1945., i Domovinski, od
1991.-1995. godine. Stjee se dojam da se istovremeno vri i revizija i relativizacija prolosti. Kuda sve ovo vodi i do kada ovakva
situacija moe potrajati?
ao mi je to se esto moe uti kako je povijest uiteljica ivota,
a mi nikako da postanemo dobri uenici. Povijest ne moemo promijeniti, ali moemo uiti na grekama. Gledajui iz perspektive 21.
stoljea nevjerojatno mi je da postoje oni koji opravdavaju bilo kakav
zloin poinjen u ime bilo koga. U ime kralja, poglavnika, marala, ili
vrhovnika. Veliki pomak bi bio da uspostavimo jednake kriterije za
dogaaje i linosti iz prolosti. Ako je neto uinjeno za dobrobit
drutva i ako ima pozitivne posljedice, onda to trebamo valorizirati.
Bez obzira uinio to maaron Izidor Krnjavi ili komunist Veco Holjevac. Ali isto tako ako je netko poinio hladnokrvno ubojstvo, ne moe u jednom sluaju postati zloinac, a u drugom nacionalni heroj.
Bez obzira da li je to uinio u ime komunistike Jugoslavije ili demokratske Hrvatske. Upravo, to je revizionizam. Tendenciozno i selektivno isticanje nekih dogaaja i linosti i ignoriranje drugih. Obino
se na ovim prostorima ljudi prema povijesti odnose kao prema samoposluzi uu kada neto trebaju i uzmu kada im neto u tom
trenutku treba, a na drugo se ne obaziru.

Treba biti jasan i nedvosmislen u obrani


demokratskih vrijednosti
Svjedoci smo brojnim neugodnim incidentima i dogaanjima
u drutvu, svojevrsnom revizionistikom trendu i zaboravu. Neminovno se namee pitanje: imamo li problema s obrazovanjem,
odnosno s izuavanjem povijesti u osnovnim i srednjim kolama?
S druge strane, postavlja se pitanje da li je slubena politika
uspjela ispolitizirati i vlastitu povijest?
Zanimljivo je to s obrazovnim sustavom, kolama i udbenicima. Istina, 1990-ih smo imali jako loe udbenike. U njima je bilo
takvih termina i stavova koji se tamo nisu smjeli nai. Ali ve 15-ak
godina imamo puno bolje udbenike. Meutim, nikada, ak ni tih
1990-ih, a kamoli danas, u udbenicima i kolskim programima nije
stajalo da je Za dom spremni stari hrvatski pozdrav, da je Rafael
Boban heroj, a Mile Budak netko po kome bi trebalo nazivati ulice.
Drugim rijeima, Nezavisna Drava Hrvatska je u udbenicima uvijek marionetska drava koja je nastala zahvaljujui Hitleru i Mussoliniju i u kojoj su poinjeni masovni zloini nad nedunim civilima.
Ali u javnosti ve dugo prevladava potpuno drugaiji stav. Danas se, kada su u pitanju teme iz povijesti, vie vjeruje nogometaima, pjevaima i politiarima nego doktorima povijesti. Nije to tako
samo s povijesnom strukom. Pa svatko od nas je strunjak i za medicinu, graevinu, farmaciju... Naravno da svatko ima pravo na
svoje miljenje, ali to bi rekao Mile Kekin na ovim prostorima i
kad nemamo pojma, imamo stav.
Da li bi, s obzirom na stavove koje zastupaju neke Vae kolege, trebalo primijeniti tvrdnju da povijest treba prepustiti povjesniarima? Da li se povijest izmakla kontroli povjesniarima?
Ne bi ovdje idealizirao niti povjesniare. Povijest je znanost i
ima svoje kriterije i pravila. Naalost, kao i u svakoj disciplini, kao u
svakoj struci i znanosti, imate loe strunjake i bolje strunjake.
Imate one koji se pridravaju pravila i one koji se ne pridravaju
pravila. Imamo takve lijenike, suce, vozae, kuhare, konobare U

22

svakoj struci toga ima. Ono to bi trebalo biti centralno u naem


poslu jeste kada se govori o neemu da se moe argumentirati
dokumentima. Zato sam nesretan kada vidim da neki povjesniari
potpisuju peticiju Za dom spremni, gdje i sami znaju da, s jedne
strane, imaju tvrdnju koja je potkrijepljena stotinama argumenata
i dokumenata, a s druge strane, imaju dezinformaciju iza koje ne
stoji ni jedan dokument. Ako su u stanju tako neto podupirati,
onda se bojim kako uope pristupaju povijesti. A bojim se i da
znam odgovor da se u principu unaprijed postavi teza koja se
onda ide opravdavati. Naalost, i meu nama ima onih koji u istraivanju krenu s tezom i prikupljaju samo one dokumente koji potvruju tezu, a zanemaruju one koji ju moda dovode u pitanje. Da
parafraziram Hegela, koji je jednom prilikom rekao: Ako injenice
ne idu u prilog tezi, to gore po injenice.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi mnoge je razoarala
svojom viemjesenom utnjom na brojne ksenofobne i nacionalistike pojave u drutvu, na otvoreno velianje ustatva. Onda se
iznenada oglasila s dramatinim apelom o dubokim podjelama u
drutvu, u kojem je spomenula i neizdrivu atmosferu zagaenosti javnog prostora mrnjom i netolerancijom? Kakav je Va komentar istupa predsjednice Grabar Kitarovi?
Ve sam komentirao neprincipijelnost nakon onih runih incidenata na Europskom nogometnom prvenstvu. Tada su se sazivale
sjednice Vlade, prijetilo se otrim sankcijama i tako dalje. A to se
to dogodilo to se ne dogaa zadnjih 25 godina? Koga je iznenadilo
ono to se dogodilo na Europskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj? Zar se do sad nisu pravile bakljade po stadionima, izvikivale
ovinistike i rasistike parole? I kako se reagiralo? Nikako. E sada,
kada su nas osramotili u Europi, sada je to problem. To su ti dvostruki kriteriji. Umjesto da poistimo u vlastitom dvoritu, da smo
sankcionirali takva ponaanja im su se poela dogaati, sada se
svi odjednom ude. Treba biti jasan i nedvosmislen u obrani demokratskih vrijednosti, a ne se preuivanjem ili kritiziranjem po potrebi dodvoravati birakom tijelu. Politiari trebaju shvatiti da biti
konzervativan ili desniar ne znai tolerirati nacionalizam i ovinizam. Posebno kada im se stavlja hrvatski predznak. Bez obzira
nosi li im to kratkorone politike poene.

Hrvatska i Hrvati su postojali i prije 1990. godine


Proteklu Vladu RH obiljeilo je djelovanje ministra kulture
Zlatka Hasanbegovia, inae povjesniara s Instituta drutvenih
znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Njegove izjave i stavovi o prolosti, kao i djelovanje u okviru nove kulturne revolucije, naroito
prema neprofitnim medijima, izazvale su brojne reakcije u zemlji
i svijetu. Kako ocjenjujete Hasanbegoviev ministarski mandat i
njegove izjave o nekim dogaajima u prolosti? Kako objanjavate fenomen Zlatko Hasanbegovi, (ne)popularnost povjesniara koji je postao nova ikona hrvatske desnice?
Kada je kolega Hasanbegovi imenovan za ministra kulture,
moje prvo pitanje je bilo zato on? Naime, tjednima smo sluali
kako se trae najbolji ljudi, najbolji strunjaci, a onda se za ministra
kulture izabere ovjek koji s tim resorom nema nikakve veze. Ajde
da ga se imenovalo ministrom znanosti, argumenti bi u svakom sluaju bili vri. to se tie njegovih stavova prema prolosti, ve
sam u nekoliko navrata komentirao i argumentirao da se po meni
radi o revizionizmu i negacionizmu. On i ja na Nezavisnu Dravu
Hrvatsku i ustaki pokret gledamo bitno drugaije. On uglavnom
izvlai pozitivne stvari i uglavnom preuuje ili minimalizira zloine koji su poinjeni.

PREPORODOV JOURNAL 189

INTERVJU

Kada je kolega Hasanbegovi imenovan za ministra


kulture, moje prvo pitanje je bilo zato on? Naime, tjednima smo sluali kako se trae najbolji ljudi, najbolji strunjaci, a onda se za ministra kulture
izabere ovjek koji s tim resorom nema nikakve
veze. Ajde da ga se imenovalo ministrom znanosti,
argumenti bi u svakom sluaju bili vri. to se tie njegovih stavova prema prolosti, ve sam u nekoliko navrata komentirao i argumentirao da se po
meni radi o revizionizmu i negacionizmu. On i ja na
Nezavisnu Dravu Hrvatsku i ustaki pokret gledamo bitno drugaije. On uglavnom izvlai pozitivne stvari i uglavnom preuuje ili minimalizira zloine koji su poinjeni. Drugim rijeima, netko tko
proita bilo koji njegov rad na temu Nezavisne Drave Hrvatske ne bi stekao dojam da se radi o dravi koja je nastala iskljuivo zato to su to Hitler i
Mussolini to dopustili, koja je nain nastanka kompenzirala predajom hrvatskog teritorija i hrvatskog
stanovnitva, niti bi stekao pojam o stravinom genocidu koji je provoen nad Srbima, idovima i Romima. S druge strane, kada s pravom govori o komunistikim zloinima, onda ulazi u najsitnije detalje. To je po meni tendenciozno i selektivno postupanje. Da se razumijemo, neki radovi koje je kolega
Hasanbegovi napisao su stvarno vrijedan historiografski doprinos. To to se ja ne slaem sa svim stavovima za mene je samo poziv na argumentiranu
raspravu, nikako i na javni lin.
Drugim rijeima, netko tko proita bilo koji njegov rad na temu
Nezavisne Drave Hrvatske ne bi stekao dojam da se radi o dravi
koja je nastala iskljuivo zato to su to Hitler i Mussolini to dopustili, koja je nain nastanka kompenzirala predajom hrvatskog teritorija i hrvatskog stanovnitva, niti bi stekao pojam o stravinom genocidu koji je provoen nad Srbima, idovima i Romima. S druge
strane, kada s pravom govori o komunistikim zloinima, onda ulazi u najsitnije detalje. To je po meni tendenciozno i selektivno postupanje. Da se razumijemo, neki radovi koje je kolega Hasanbegovi napisao su stvarno vrijedan historiografski doprinos. To to se
ja ne slaem sa svim stavovima za mene je samo poziv na argumentiranu raspravu, nikako i na javni lin.
Ne znam koliko je Hasanbegovi ikona desnice. Sjeam se raznih ikona od Sanadera, Jadranke Kosor, do Karamarka. Svima
im se klicalo kao voama. A sada vie nitko ni ne pita za njih. Zanima me da, na primjer Hasanbegovi izae iz HDZ-a i osnuje vlastitu
stranku ili ue u neku drugu da li bi i dalje bio tako popularan?
Moderna hrvatska drava nastala je 1990. godine i obranjena u Domovinskom ratu. To su jedini temelji drave, kae povjesniar Zlatko Hasanbegovi. Va komentar?
Ja sam osobno protiv nultih godina. Bilo da se radi o 1918.,
1941., 1945. ili 1990. godini. Hrvatska nije nastala 1990. godine, ali

SRPANJ 2016.

da tada poinje jedna faza u njezinom razvoju. Nakon prvih parlamentarnih izbora zapoinje proces stvaranja demokratske i neovisne
drave. Taj proces se naalost odvijao i u uvjetima nametnutog rata.
Meutim, Hrvatska i Hrvati su postojali i prije 1990. godine. Kolike su
kole, bolnice, ceste, tvornice, brodogradilita, hoteli izgraeni prije
1990.? Koliki su strunjaci odkolovani prije 1990.? Koliki su hrvatski
sportai postizali vrhunske rezultate i prije 1990. godine?
Da, poetkom 1990-ih smo stvorili samostalnu, demokratsku dravu, ali ne smijemo zanemariti kontinuitet koji je doveo do tog trenutka. Uostalom kljuni ljudi u procesu stvaranja samostalne Hrvatske nisu doli iz emigracije, nego su Hrvati koji su na razne naine
djelovali upravo u domovini. Nekad su zbog toga zavravali i u zatvoru, ali tim vie je vano naglaavati da stvari 1990. nisu pale s neba. I
rekao bi jo neto. Nije fer danas oduzimati pravo Hrvatima u prolosti na svoje vienje hrvatske dravnosti. Mi danas znamo kako su
razni eksperimenti zavrili, ali hrvatski politiari 1918. ili 1945. su
imali pred sobom potpuno drugaije mogunosti i perspektive.
Osim toga, nije ni fer danas govoriti da su svi Hrvati Jugoslaviju
doivljavali kao tamnicu. Velikom dijelu hrvatskog stanovnitva
upravo je taj jugoslavenski okvir bio ne samo garancija opstanka
na primjer onima u Istri, Dalmaciji, Meimurju nego i gospodarskog i socijalnog prosperiteta. to ne znai da treba zanemariti i

23

INTERVJU
one koji se s takvim rjeenjima nisu slagali pa su zbog toga bili politiki progonjeni.

NDH je bila drava koja je nastala kako bi najveim


dijelom ispunila tadanje njemake i talijanske
zahtjeve
itajui hrvatske udbenike iz povijesti, gledajui izdanje hrvatske Wikipedije i sluajui neke vodee politiare u zemlji, stjee se dojam da ni dan-danas ne postoji vrsti stav prema antifaizmu, kao ni prema faizmu. Iz hrvatske perspektive, koja su osnovna podruja revizionizma?
Ispravio bih vas. itajui udbenike iz povijesti vrlo je jasno to
je faizam, a to antifaizam. Za razliku od srpskih udbenika, u hrvatskim su iskljuivo partizani antifaisti. A ustae kolaboracionisti
faistikih i nacistikih reima. Druga je stvar to neki politiari,
sportai, pjevai, novinari nemaju jasan stav o (anti)faizmu. to je
opet dokaz neprincipijelnosti. Jer moda i najvee zasluge, u politikom i vojnom smislu, za stvaranje samostalne Hrvatske imaju
hrvatski partizani i antifaisti poput Franje Tumana, Janka Bobetka, Martina pegelja, Josipa Manolia i drugih. Zahvaljujui njima je
antifaizam u Ustavu, a Hrvatska ima i dravni praznik posveen
antifaizmu.
Revizionizam se kod nas najveim dijelom sveo na relativizaciju i
poistovjeivanje ustaki i komunistiki zloini, NDH i Jugoslavija.
Nezavisna Drava Hrvatska je bila kvislinka tvorevina koja se temeljila na rasnim zakonima i genocidu nad nepoeljnima. S druge
strane, partizanski odredi se ne osnivaju kako bi ubijali Hrvate, Srbe
ili Bonjake, nego da bi istjerali strane okupatore i sruili njihove saveznike reime koji su nastali na podruju Jugoslavije. To naravno
ne znai da ne treba ukazati na sve zloine koji su bilo iz mrnje,
osvete ili ideolokih razloga poinjeni posebno nakon zavretka rata.
I nije nikakvo opravdavanje, ali zloini te vrste su, naalost, u to vrijeme specifikum ne samo Jugoslavije nego cijele poslijeratne Europe.
S kolaboracionistima, i onima koji to nisu bili ali ih se za to optuivalo,
surovo se obraunavalo i u demokratskim drutvima. Ali, svi oni hrabri mladii i djevojke koji su u partizanskim jedinicama poginuli tijekom rata, istinski su heroji. Oni s navedenim zloinima nemaju nita,
i zato je suludo i necivilizacijski to je tijekom 1990-ih porueno preko 3.000 spomenika posveenih upravo njima.
Da se razumijemo, nisu ni svi ustae bili zloinci. I meu njima je
bilo mladia koji su se ne svojom voljom nali u ustakoj uniformi. I
sigurno nisu zasluili sudbinu koja ih je zadesila 1945. od strane pobjednika. U tome i je poanta povijesnog istraivanja. Nema crno-bijele slike, dogaaje i linosti treba sagledavati u kontekstu prostora i
vremena. Bez emocija, bez strasti i bez dnevnopolitikih utjecaja. Ali
nikako se jedan reim ne smije gledati samo kroz prizmu zloina, a
drugi samo kroz prizmu rtve. Ne moemo ni partizane ni ustae gledati samo kroz Bleiburg. Puno toga se dogaalo od proljea 1941. do
svibnja 1945. to je od velike vanosti za sagledavanje cijele slike.
to je NDH: vjekovna tenja Hrvata za samostalnom dravom
ili zloinaki poduhvat, odnosno zloudna nacistika tvorevina i
marionetska drava?
Ono to ne treba brkati je injenica da je velik dio Hrvata sanjao
samostalnu dravu. Meutim, vjerujem da velika veina tih koji su
sanjali, nije sanjala dravu koja e po karakteru liiti na Nezavisnu
Dravu Hrvatsku. Naime, treba moda demistificirati i neto to je
sa dananje pozicije ponekad u hrvatskom kontekstu zvui bogohulno, ali nije istina su svi Hrvati oduvijek htjeli samo hrvatsku neovisnu dravu. Nije istina da nije bilo Hrvata koji su hrvatsku drav-

24

nost ili hrvatsku opstojnost vidjeli i u nekim drugim dravotvornim


modelima, izmeu ostalog u jugoslavenskom.
Gledati na povijest iz dananje perspektive nije dobro. Treba
uzeti u obzir ono to se dogaa u tom kontekstu, u tom trenutku.
Naime, htjeti Jugoslaviju 1918. i priati o Jugoslaviji 2018. nije
isto. Kada se pogledaju opcije i mogunosti koje su Hrvati imali
1918. godine, onda je Jugoslavija izgledala kao najbolje rjeenje. U
to se ona pretvorila, to je druga stvar. Bilo je svakako veliki broj
Hrvata ak i 1941. godine, ili neto prije, koji su svakako bili za samostalnu Hrvatsku. Meutim, treba izdvojiti tada najjau politiku
stranku u Hrvatskoj Hrvatsku seljaku stranku, HSS koja sudjeluje u svim vladama kralja Karaorevia. Tako, na primjer, HSS-ovi
ministri 1941. godine zajedno s kraljem bjee u Beograd i ostaju u
Vladi u kojoj e Draa Mihailovi biti ministar obrane. Dakle, velik
dio HSS-ovaca je bio projugoslavenski orijentiran, u smislu da su
jugoslavenski okvir vidjeli kao neku garanciju hrvatske opstojnosti.
Naravno, drugaije posloeno nego to je do tada bila monarhistika Jugoslavija. Hrvatski komunisti, takoer, nisu vidjeli jedinu mogunost u samostalnoj Hrvatskoj. I oni su bili za nekakav oblik Jugoslavije, ne monarhistike, ali su vidjeli da Hrvatska moe zadrati
svoje bitne elemente i kroz nekakav jugoslavenski okvir. Izmeu
ostalog, i dio HSS-ovaca prikljuio se partizanima.
Predsjednica je nedavno spomenula orjunae. Orjunai su
najveim dijelom bili dalmatinski Hrvati. Sredite ORJUNA-e je bilo
u Splitu. A za ta su bili ti Hrvati u Splitu, govori nam najbolje ime
njihove organizacije Organizacija jugoslavenskih nacionalista, dakle ORJUNA.
Nije istina da su svi Hrvati htjeli samo samostalnu Hrvatsku, ali
da ih je velik broj elio samostalnu Hrvatsku i da ih se velik broj
veselio 10. travnju 1941. vjerojatno je istina. Meutim, imati dravu je jedna stvar, meutim, njezin karakter je ono to ju odreuje. Dobiti dravu nije dovoljno. Na dravi treba raditi, dravu treba
graditi na naelima koja bi trebala biti u interesu svih graana. Nezavisna Drava Hrvatska se vrlo brzo pretvorila u neto to nije bilo
dobro ne samo za Srbe, Rome i idove, nego niti za Hrvate, niti za
Bonjake. Dakle, ni za koga, osim za vrlo uski krug onih koji su bili
uz ustaki pokret.
I ono to treba bez ikakve zadrke rei: Nezavisne Drave Hrvatske ne bi bilo da to nisu dopustili Hitler i Mussolini. Nezavisna
Drava Hrvatska nije bila nikakav plod borbe ustakog pokreta gdje
su oni izborili svoju slobodu, nego su se i oni zatekli u neemu gdje
ih gotovo nitko nije nita pitao. Nezavisna Drava Hrvatska je bila
drava koja je nastala kako bi najveim dijelom ispunila tadanje
njemake i talijanske zahtjeve. Ona je bila kolonija i njemaka i
talijanska. Oni su se i u ekonomskom i u ljudskom smislu odnosili
prema Hrvatskoj kao prema koloniji.
To to je jedna drava nastala moemo uzeti kao povijesnu injenicu. Meutim, sve ono to se odvijalo iza 10. travnja 1941. naalost je pokazalo da se ona ustvari pretvorila u jednu zloinaku
tvorevinu u kojoj zloini nisu bili incident, u kojoj su zloini bili
smiljeni i planski voeni od strane reima koji je bio na vlasti.

Jasenovac je simbol logora smrti na podruju


Nezavisne Drave Hrvatske
U svjetlu reenog, koje civilizacijske vrijednosti hrvatsko drutvo, ali zemlje u regiji moraju batiniti kako bi vladao kakav-takav mir i suivot?
Kada govorimo o faizmi i antifaizmu ne moramo se uope
uvlaiti u 1941. godinu. Ono to bi za nas danas trebale biti vrijed-

PREPORODOV JOURNAL 189

INTERVJU
nosti su suivot, tolerancija, multiperspektivnost, dijalog, uvaavanje drugih i drugaijih oko sebe. Da li mi to nazivali ovako ili onako
potpuno je nebitno. Bitno je da ljudi ive s time, da gradimo drutvo u kojem e ljudi oko nas bilo da su manjina ili veina, ove ili
one vjere, ove ili one boje koe ivjeti ravnopravno. U faizmu to
nije bilo mogue niti u njemakom, niti u talijanskom, niti u hrvatskom obliku. Niti u bilo kojem drugom obliku.
To ne znai da je sve to se odvijalo u ime antifaizma bilo pozitivno, bez ikakve mrlje. Ukljuujui bacanje atomske bombe na Hiroimu i Nagasaki, ukljuujui bombardiranje Dresdena, ukljuujui Bleiburg Danas ne moramo robovati formama iz prolosti. Mi
se prolou se trebamo baviti, ne moemo je promijeniti, ali ono
to jedino moemo jeste uiti na grekama iz prolosti, ali i uvaavati pozitivne tekovine. Opet naglaavam, meni je alosno to se
90-ih godina poruilo preko 3.000 antifaistikih spomenika, jer je
veina spomenika bila posveena mladiima i djevojkama Hrvatima, Srbima, Bonjacima, muslimanima, katolicima, pravoslavcima,
ateistima koji su se pobunili protiv segregacije, terora i ubijanja.
Oni u partizanske jedinice nisu uli iz mrnje, nego kako bi spasili
svijet u kojem ive od mrnje.
Uzmimo za primjer Sisaki partizanski odred 77 ljudi, od ega
71 Hrvat. 44-ero e ih poginuti ve u prve dvije godine rata. I vi
imate spomenike tim ljudima koji se 90-ih godina rue. Zato? Zato njih optuivati za Bleiburg, za Goli otok, za Slobodana Miloevia ili za pad Vukovara!? Oni s tim nemaju veze. To su hrabri mladii
i djevojke koji su rtvovali svoj ivot za bolji ivot svih oko sebe. I to
je nam trebaju biti pozitivne tekovine. Mislim da takve stvari treba
isticati, a ne ruiti spomenike posveene njima, ne obraunavati se
s tim ljudima i dogaajima.
U Hrvatskoj ima revizionistikih povjesniara koji tvrde da Jasenovac nije bio logor smrti, nego radni logor u kojemu su zatvorenici
ak i izveli jednu operu. Kakvo je Vae miljenje o Jasenovcu, ali i o
sjeanju i nainu obiljeavanja spomena na zloglasni konclogor?
Jasenovac je simbol logora smrti na podruju Nezavisne Drave
Hrvatske. Prije toga imali smo logor Danicu, a poslije i logor, bolje
reeno stratite, u Jadovnom kod Gospia. Naravno, Jasenovac je
najvei. Treba imati u vidu da u ljeto i u jesen 1941. godine Eugen
Dido Kvaternik i Maks Luburi, dvojica prvaka represivnog aparata
u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, odlaze u slubeni posjet nacistikoj
Njemakoj. Tada su posjetili koncentracioni logor Sahsenhausen,
koji se nalazio nedaleko od Berlina. Taj je konclogor sluio kao
ogledni primjerak kako bi svi logori Treeg Reicha trebali izgledati
od oblika do namjene. Dakle, kombinacija radnog logora, izrabljivakog logora, ali i logora smrti. Kvaternik i Luburi odlaze tamo
kako bi u stvari dobili model kojega e iskoristiti za izgradnju Jasenovca. U ljeto 1941. godine osniva se logor Jasenovac koji e postati stravino mjesto, u kojem je prema dostupnim podacima ubijeno
oko 84.000 ili 85.000 ljudi. Ubijeni su iskljuivo zato to su bili druge nacionalnosti i vjeroispovijesti ili drugaijeg politikog uvjerenja. Tamo je stradalo i mnogo Hrvata.
Negiranje Jasenovca i toleriranje Nezavisne Drave Hrvatske je,
naalost, samo neto to traje zadnjih 25 godina. I zato se danas
udim onima koji su sada odjednom iznenaeni to se masovno
koristi ustaki pozdrav Za dom spremni. U zemlji u kojoj se zadnjih 25 godina imenuju ulice po jednom od najpoznatijih ustakih
ideologa Mili Budaku, u zemlji u kojoj se diu spomenici Juri Francetiu i imenuju postrojbe po Rafaelu Bobanu, gdje neki hrvatski
politiari imaju po kuama i stranakim kancelarijama slike Ante
Pavelia, gdje se dre mise za Antu Pavelia ne znam od kuda je
sada odjedanput iznenaenje da je Za dom spremni postalo ne-

SRPANJ 2016.

to okantno. Iz raznoraznih razloga i na raznorazne naine u hrvatskom drutvu se uspjelo jednostavno relativizirati period Nezavisne Drave Hrvatske.
Zato? Ima nekoliko razloga. Prvi razlog svakako je taj to 1991.
godine iz emigracije dolazi veliki broj Hrvata koji su obiteljski, po
nasljeu, bili vezani uz ustaku emigraciju. I naravno, oni su odgajani u jednom potpuno drugaijem narativu. esto priam jednu
anegdotu o prijatelju Ivanu, koji je 1991. godine sa mnom studirao
povijest. Rodio se u Australiji, prvi put je doao u Hrvatsku, nikada
u ivotu nije bio u Jugoslaviji i on mi kae: Zna Hrvoje, dok nisam doao ovdje nisam znao da Bosna nije u Hrvatskoj! Doma sam
imao kartu 'Hrvatska do Drine'. Prije godinu dana pitam tatu: 'iji je
'eljo' klub?' On mi kae: 'Hrvatski.' 'A iji je 'Vele'?' 'Isto hrvatski.'
I ja onda doem ovdje i vidim da Bosna nije u Hrvatskoj! On je
jednostavno ivio u okruenju u kojem su se takve stvari govorile.
Zanimljiva je i anegdota gdje ga pitam: Ivane, da li je istina da su
svi u Australiji bili za Antu Pavelia? A on mi kae: Nije, nemoj im
vjerovati. Moji su bili za Luburia.
Dakle, 1991. dolazi dio hrvatske emigracije s jednim drugaijim
narativom. I to se dogaalo? Imate dio koji nastavlja s tim narativom dakle, mi smo bili borci za Hrvatsku, mi smo spaavali Hrvatsku Meutim, imate dio kao, na primjer, Dragu Pilsla i Davora Ivu
Stiera, koji su takoer iz jednog ustakog miljea. Meutim, kada su
doli ovdje i vidjeli neke druge dokumente, onda su rekli ekajte,
ovo je bitno drugaije od onoga sa ime smo mi odgajani.
Drugi razlog je simboliki obraun s prolou kroz 90-e godine.
esto znam rei da nam se dogodila jedna inverzija. Umjesto da prouavamo 20. stoljee kako bismo shvatili to nam se dogodilo 1991.
godine, mi kroz 1991. objanjavamo cijelo 20. stoljee. I onda imate
ovu stvar. S obzirom da mi izlazimo iz Jugoslavije ratom, onda ta Jugoslavija nikada nije mogla biti dobra. S obzirom da ratujemo protiv
JNA, koja je slijednik partizana, onda ni ti partizani nikada nisu mogli
biti dobri. A s obzirom da oni nose zvijezdu na kapi kao simbol komunizma, onda ni taj komunizam nije mogao biti dobar. A tko je dobar?
Kada pogledate tko su kljuni neprijatelji Republike Hrvatske 1991.
godine to su Srbija, Jugoslavija i komunizam. Tko se u hrvatskoj
prolosti borio protiv svega toga? Ustae. I tako ustae na mala vrata
postaju borci za hrvatsku neovisnost jer su se i oni borili protiv Srba,
Jugoslavije i komunizma. I tu je dolo do toga da su Nezavisna Drava
Hrvatska i ustaki pokret postali simpatini borci za hrvatsku neovisnost, a ne ljudi koji su jadne starce, ene i djecu ubijali samo zato to
su bili druge nacionalnosti ili vjeroispovijesti.

Ne moemo neto gledati iskljuivo kroz rtvu ili


iskljuivo kroz zloin
Jedan od najveih nacionalnih prijepora u suvremenoj Hrvatskoj tie se osvete partizana nad ustakim snagama odmah nakon kraja Drugog svjetskog rata Bleiburg i Krini put 1945. godine. to se tamo dogodilo?
Neosporno je i nema nikakvog naina da se opravda ono to se
dogodilo nad masama ljudi. Meutim, ja bih ipak ukazao na jedan
manji kontekst, povijesni kontekst u tom trenutku. Kada su ve svi
kapitulirali, kada je Njemaka kapitulirala, kada je rat proglaen gotovim, kada je proglaena kapitulacija Njemake i kada je u Europi
zavladao mir na podruju Jugoslavije nije bilo mira, nije zavladao
mir. Ustae se nisu predale, bez obzira to su u Europi borbe utihnule. Ustae se odluuju na jedan in koji je po meni, s jedne strane, bio kukaviki, a s druge strane, izdajniki. Radilo se i o glupom
potezu jer ako vi 1941. godine objavite rat Sjedinjenim Amerikim

25

INTERVJU

I jo neto je vano naglasiti kada su u pitanju dogaaji na Bleiburgu i Krinom putu.


Danas se moe uti kako su ljudi tamo ubijani zato sto su bili Hrvati, valjda kako bi se jedan genocid, ustaki, izjednaio s drugim,
komunistikim. Ali to je potpuno netono i
zlonamjerno tumaenje povijesti. Svi koji su
ubijeni, ubijeni su ili zato to ih se smatralo
odgovornima za zloine ili zato to su suraivali sa zloincima. A ne zato to su Hrvati.
Uostalom, da je ba uslijedila takva antihrvatska histerija, kako bi jedan Hrvat postao
neprikosnoveni autoritet u novoj dravi, a
brojni Hrvati doli na vane politike funkcije? Dakle, zloin se dogodio, on je zahvatio
sigurno i velik broj potpuno nevinih ljudi. Ali
taj zloin nije bio nacionalno motiviran, njegov cilj nije bio nestanak Hrvata. Dok u ustakom odnosu prema Srbima, idovima i Romima je upravo genocid bio glavni cilj.
Dravama i zapadnim saveznicima, a onda etiri godine kasnije hrlite u naruje tim saveznicima i njima nudite nekakvu suradnju u
borbi protiv partizana ne znam kakva je to politika mudrost. S
druge strane, dio ustakog rukovodstva na elu s Antom Paveliem
kukaviki bjei iz zemlje u drugom smjeru i uspjeli su se spasiti.
Dio vojske i civili, koji su na neki nain nagovoreni ili koji su zaplaeni, povlae se prema Austriji. I ono to je jako bitno, na tom povlaenju se i dalje vode borbe. U sljedeih tjedan dana, od prvih
dana svibnja pa sve do Bleiburga, vode se oruane borbe.
I sada kada dolazimo do Bleiburga gdje je nalazi desetine tisua
vojnika i ustaa i domobrana, ali i etnika, i belogardejaca, i slovenskih domobranaca Saveznici odluuju da ih ne ele jer su postojali dogovori tokom rata da e se uvijek vraati zarobljenike onima od kuda jesu. Oni su vraeni u Jugoslaviju i tu kree stravian
teror koji ne moemo niime opravdati. Da li je to bila osveta? Svakako je bila i osveta. Treba uzeti u obzir da u partizanskim jedinicama u tim trenutcima imate masu ljudi koji su jedva spasili ivu glavu, u kojima su obitelji poubijane, sela spaljena, etiri godine su
proveli u blatu, kii, zimi i hladnoi i koji se sada odjedanput nau
u situaciji da se mogu osveivati.
U tom trenutku to je razumljivo, ali apsolutno nikoga ne opravdava. Naalost, i 90-ih godina smo vidjeli da je osveta imanentna
ljudskom rodu. ak i na poetku 21. stoljea ljudi u trenutku osvete
svata ine, postaju zvijeri. Svakako je tada poubijana masa ljudi,
meu njima mnogo i potpuno nevinih ljudi. Da li je tamo bilo i ljudi
koji su zasluni za stravine zloine? Vjerojatno jeste. Meutim,
mislim da je to jedna od najrunijih strana. I opet, riskirajui da me
se optui da relativiziram, negiram ili tako neto, rei u i sljedee
Naalost, to nije bio specifikum samo Jugoslavije u tom trenutku.
Svuda u Europi se sa kolaboracionistima obraunavalo na vrlo slian nain i u Francuskoj, i u Italiji, ehoslovakoj, Norvekoj
Svuda je bilo vrlo, vrlo slino. Naravno, to ne umanjuje tragediju
koja se dogodila, ali, naalost, to je velikim dijelom bio dio prakse
koja je u tom trenutku postojala u cijeloj Europi.

26

Moe li se biva SFR Jugoslavija svesti samo na Goli otok i Bleiburg? Ili postoji neto drugo
Mnogo puta sam rekao, a ponovit u i sada: ne moemo neto
gledati iskljuivo kroz rtvu ili iskljuivo kroz zloin. Kod nas se poelo dogaati da se ustaki pokret gleda iskljuivo kroz Bleiburg,
kao da se nita prije Bleiburga nije dogaalo. S druge strane, na
partizanski pokret se takoer gleda kroz Bleiburg, kao da se nita
prije toga nije dogaalo.
Kada sam u Srbiji, vrlo esto znam govoriti: S pravom govorite,
s pravom se prisjeate, s pravom komemorirate sve rtve i sve to
se dogodilo tijekom i nakon 'Oluje'. Meutim, Domovinski rat nije
poeo u 8. mjesecu 1995. godine. Dakle, ako komemorirate sve to
se dogodilo, bilo bi u redu da komemorirate i sve one spaljene kue
1991. godine, sve one civile ubijene 1991. godine, sve one gradove
granatirane 1991. godine.
Dakle, ne moemo poeti s onom godinom kada se nama svia.
Socijalistika Jugoslavija je imala nekoliko svojih faza. Gledati Jugoslaviju crno-bijelo je nemogue. Ako uzmemo pet ili sedam godina
nakon Drugog svjetskog rata, to je svakako jedan staljinistiki koncept drave koji je imao i teror i represivan odnos prema neistomiljenicima. I to apsolutno stoji. Meutim, ve od 50-ih, a posebno
60-ih godina, Jugoslavija je bila vrlo specifina, a posebno u odnosu
na ostatak istone Europe. Jugoslavenski socijalizam je bio bitno
drugaiji od socijalizma u Bugarskoj ili od socijalizma u Poljskoj i
Sovjetskom Savezu. Gledati povijest Jugoslavije iskljuivo kroz Bleiburg i Goli otok ili kroz ubojstva UDBA-e, bilo bi jednako kao da
gledamo povijest Sjedinjenih Amerikih Drava samo kroz povijest
CIA-e ili kroz povijest rasne segregacije, odnosno odnosa prema
crncima 20 ili 25 godina nakon zavretka Drugog svjetskog rata.
Uvijek govorim jednu stvar: da, brojne slobode nisu postojale,
meutim, postojale su neke druge slobode i mogunosti koje i danas nismo uspjeli nadii. Jedna mala usporedba Volio bih da smo
sada u 1962. godini i da pitate jednu crnaku obitelj s juga Amerike
da li bi radije ivjeli na jugu Amerike ili recimo u Opatiji ili Zagrebu?

PREPORODOV JOURNAL 189

INTERVJU
Dakle, gdje nee imati vie stranaka i razvijenu slobodu govora. Ali,
nee imati niti posebna sjedala za crnce u autobusima, nee imati
posebne ulaze u kole, nee morati paziti gdje sjedaju u restoranu
i tako dalje. Dakle, ne moemo gledati sve iskljuivo kroz jedno, a
zanemarivati drugo.
Jugoslavija je nakon Drugog svjetskog rata najveem dijelu
svog stanovnitva, ne kaem svima, donijela puno bolji ivot nego
to su ga ikad prije, a ini mi se i ikada poslije imali. Milijuni ljudi
prelaze iz jednog zaostalog poljoprivrednog drutva u naprednije
industrijsko drutvo poinju ivjeti bolje, standard im se poveava. Ne znam koliko ljudi to zna, ali sredinom 60-ih godina Jugoslavija je trea na svijetu po broju studenata u odnosu na ukupno stanovnitvo. Sjedinjene Amerike Drave, Sovjetski Savez, pa Jugoslavija. Ne vedska, ne Velika Britanija, ne Francuska nego Jugoslavija.
Grade se stanovi, dijele se stanovi Prije par godina u Zagreb je
dola jedna doktorandica iz June Koreje kako bi se bavila jugoslavenskom stambenom politikom. Gledam je i mislim eh, ba je
izabrala temu! I tada mi je postavila jedno pitanje koje je njoj zvualo nemogue, a meni potpuno normalno. Kae: Je li istina da su
jugoslavenske firme gradile stanove koje su dijelile svojim radnicima? Pa, da, kaem, normalno. Zato je to vama normalno?,
kae ona. U Junoj Koreji imate KIA-u, Samsung i Hundai koji zapoljavaju po 50.000 ljudi i koji zarauju milijarde dolara, ali nikome
nije palo na pamet izgraditi i dati stan besplatno. Bila je u pravu
Upitajmo se svi zajedno da li Todori, Tedeschi ili bilo koji drugi
tajkun s ovih prostora danas grade zgrade i dijele stanove svojim
radnicima? Naravno, ne grade i ne dijele.
Dakle, imamo niz stvari koje su bile dobre. Apsolutno se slaem
da to nije bila zemlja demokracije, da to nije bila zemlja u kojoj ste
vi mogli govoriti i raditi to hoete. I to svakako trebamo osuditi i
uiniti da se ne ponovi. Meutim, ipak mislim da postoje neke stvari koje su se mogle unaprijediti i koje su se mogle iskoristiti.
Evo i primjer o kojem sam esto govorio, gdje smo propustili
veliku ansu. Naime, Jugoslavija je imala vanu vanjskopolitiku
ulogu, kakvu vjerojatno niti jedna zemlja u ovoj regiji vie nikada
nee imati. I danas se kae pa dobro, to je Jugoslavija mogla. Ali,
zato je mogla? Jugoslavija je poslije rata imala 15 milijuna stanovnika niti zlata, niti nafte, niti ba tako vaan geostrateki poloaj,
ali se izgradila... Imala je ljude s vizijom, imala je nekakvu strategiju. I gdje smo mi propustili ansu? Pogledajte gdje su danas neke
od zemalja nesvrstanih. Pogledajte Iran, Singapur, Katar, Indiju to
su vane zemlje u svijetu. Koliki vani ljudi u tim zemljama su se
kolovali na podruju bive Jugoslavije, kod nas u Zagrebu, Sisku i
Rijeci. Da smo napravili jedan registar ljudi koji su se kolovali, koji
su danas na ministarskim pozicijama u tim zemljama, da smo s njima sklopili vrsta prijateljstva i poslovnu suradnju.
Postoji neto to se zove meka mo. Joseph Nye, poznati
ameriki politiki analitiar, napisao je knjigu pod nazivom Budunost moi u kojoj govori o geostrategiji. On je izraunao da se 60
ili 70 sadanjih svjetskih dravnika kolovalo u Sjedinjenim Amerikim Dravama. To ne znai da su svi oni proameriki, ali velika veina ima pozitivan odnos prema SAD-u. Nye kae da se u prolosti
oko 160 dravnika kolovalo u Americi. Zamislite koliko se dravnika i vanih linosti se kolovalo na fakultetima u Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini, Srbiji i tako dalje. Koliko smo mi to iskoristili? Nikoliko. Dakle, postoje stvari koje smo mogli iskoristiti, a nismo iskoristili. I zato kaem da se Jugoslaviju nikako se ne smije gledati crnobijelo. Svaku zemlju bi onda mogli gledati iskljuivo kroz crno ili
isticati samo bijelo. Ali, ivot su nijanse.

SRPANJ 2016.

I jo neto je vano naglasiti kada su u pitanju dogaaji na Bleiburgu i Krinom putu. Danas se moe uti kako su ljudi tamo ubijani zato sto su bili Hrvati, valjda kako bi se jedan genocid, ustaki,
izjednaio s drugim, komunistikim. Ali to je potpuno netono i
zlonamjerno tumaenje povijesti. Svi koji su ubijeni, ubijeni su ili
zato to ih se smatralo odgovornima za zloine ili zato to su suraivali sa zloincima. A ne zato to su Hrvati. Uostalom, da je ba
uslijedila takva antihrvatska histerija, kako bi jedan Hrvat postao
neprikosnoveni autoritet u novoj dravi, a brojni Hrvati doli na
vane politike funkcije? Dakle, zloin se dogodio, on je zahvatio
sigurno i velik broj potpuno nevinih ljudi. Ali taj zloin nije bio nacionalno motiviran, njegov cilj nije bio nestanak Hrvata. Dok u ustakom odnosu prema Srbima, idovima i Romima je upravo genocid
bio glavni cilj.

Za dom spremni je jedino i iskljuivo ustaki


pozdrav koji je bio slubeni pozdrav u NDH
Nedavno smo u Srbu imali vrlo neugodne i prijeporne dogaaje na obiljeavanju Dana ustanka naroda Hrvatske. Podno Spomenika ustanku orilo se Padaj silo i nepravdo, a nekoliko stotina metara dalje odzvanjao je ustaki pozdrav Za dom spremni.
Slino se dogaalo u Kninu povodom obiljeavanja Dana pobjede
i domovinske zahvalnosti. Predsjednica Grabar Kitarovi smatra
da pravosudni organi, pravosudna tijela, trebaju rjeavati pitanje pozdrava 'Za dom spremni'. to, zapravo, predstavlja taj pozdrav? Kako je, primjerice, Njemaka rijeila pitanje upotrebe
pozdrava iz nacistikog vremena?
Za dom spremni je jedino i iskljuivo ustaki pozdrav koji je
bio slubeni pozdrav u NDH, kojim su potpisivanje brojne odluke o
masovnim deportacijama i ubojstvima. Ne postoji nikakva dilema
oko toga da li je neto drugo Za dom spremni. I ne razumijem
niti hrvatske politiare, a posebno ne razumijem hrvatske intelektualce, koji su stvorili dilemu oko neega gdje dilema ne postoji.
Ako za jednu injenicu imamo stotine dokumenata da se radi o
ustakom pozdravu uvedenom 1941. godine, a ako za drugu informaciju o tome da se radi o starom hrvatskom pozdravu nitko nikada nije vidio ni pokazao niti jedan dokaz kako onda moe biti dilema? Gdje je onda dilema? Prianje o tome da postoji u operi
Nikola ubi Zrinjski su vrijeanje inteligencije i pismenosti. Ne
morate biti povjesniar da biste uzeli i proitali libreto Nikola ubi Zrinjski i vidjeli da u toj operi ne postoje rijei Za dom spremni. Niti u bilo kojem drugom dokumentu.
Naime, ustae su same taj pozdrav nazivale ustakim pozdravom. Oni su, ustvari, svojim dolaskom stvorili jednu nultu godinu. Pokuali su raistiti s dosadanjom tradicijom i stvoriti jednu
novu tradiciju. Izmeu ostalog, u toj funkciji je ustaki pozdrav, kao
i uvoenje funkcije glavnog ovjeka poglavnika. Ni to nije prije
postojalo. Za dom spremni je ustaki pozdrav i govoriti da su ga
1991. koristili branitelji nije nikakvo opravdanje.
Poto hrvatsko drutvo voli jako i cijeni njemako pravosue, u
onome to oito odgovara, hajdemo i ovdje povui paralelu. Pozdrav Sieg Heil ili kukasti kri su u principu pandani Za dom spremni ili crtanja slova U. Za isticanje nacistikih znakova ili izgovaranja nacistikog pozdrava u Njemakoj je velika novana kazna ili
kazna zatvora do tri godine. Kad prvog ovjeka stavimo u zatvor na
godinu, dvije ili tri zbog ustakog pozdrava ili slova U, vidjet emo
hoe li se sljedei usuditi. Dok se to svede na prekrajnu prijavu s
kojom se ponosito hvali na Facebooku, zbog ega postanete jo
vei heroj nita od toga nee biti.

27

INTERVJU
to se tie Dana ustanka u Srbu, po meni radi se o jo jednom
udaru na inteligenciju. U Srbu se 27.07.1941. lokalno stanovnitvo,
uglavnom seljako i polupismeno, pobunilo protiv terora. Ne moemo krenuti od 27. srpnja Ve s uspostavom Nezavisne Drave
Hrvatske, a posebno od kraja petog mjeseca, zatim estog mjeseca
i poetkom sedmog mjeseca, kree stravian teror prema srpskom
stanovnitvu Like, Banije i Korduna. Nakon to su brojna sela oiena i poubijana, odjedanput se dio srpskog stanovnitva odluio
na otpor. U tom trenutku ustanak nije niti komunistiki, niti etniki, nego se ljudi naprosto bore za svoju egzistenciju. To to e Komunistika partija, ali i neki etniki elementi pokuati iskoristiti
ustanak i staviti se na elo, to je druga stvar. Isto tako, injenica je
da e nakon podizanja ustanka uslijediti osveta, posebno u Borievcu prema Hrvatima, prema onima koji se smatraju da su na bilo
koji nain suraivali sa ustaama. Ali, to nitko nikad nije sporio, i u
komunizmu se o tome prialo. Govorilo se o osveti koja je bila takva da ju se nije moglo zaustaviti, da se pokuavalo, ali da se nije
moglo zaustaviti. Dakle, imate masu seljaka koji su odluili uzeti
pravdu u svoje ruke ni prvi, ni zadnji put.
Ali gledajui kronoloki, kada danas sluam neke povjesniare
kako kau da je taj ustanak bio protuhrvatski i da je cilj bio protjerivanje Hrvata, ja im postavljam nekoliko pitanja. Prvo, to znai
protuhrvatski? Protiv NDH ne znai protuhrvatski, jer su se oni vrlo
brzo ujedinili s Hrvatima u partizanskim jedinicama i borili zajedno.
Dakle, on nije bio protuhrvatski. A drugo, jo gluplje. Kako moe
biti cilj protjerivanje Hrvata i to 1941. godine? Kako to da Srbi iz tog
kraja nisu odluili protjerati Hrvate 1918., 1928. ili 1938. godine,
kada su imali svoga kralja, svoje andare i svoju vojsku? Kako tada
nisu ili protjerivati Hrvate, nego su se ba odluili u ljeto 1941.
godine? Pa valjda ima nekog razloga zato su odluili na otpor teroru, valjda barem zbog onoga to se deavalo prije toga. I govoriti o
Srbu zbog onoga to je uslijedilo kasnije gdje je bilo obrauna i
osvete nad Hrvatima svakako treba. Meutim, govoriti o tome, a
da se ne spomenu stravini pokolji nad Srbim na tom prostoru, po
meni je potpuno pogreno.

Alojzije Stepinac nije bio ratni zloinac, ali niti


simbol otpora prema ustakom reimu
Protekli period obiljeilo je nekoliko presuda koje imaju snaan politiki predznak. Nedavno je Zagrebaki upanijski sud u
cijelosti ponitio presudu kardinalu Alojziju Stepincu kojega su
komunistike vlasti 1946. osudile na 16 godina zatvora i prisilnog
rada, te petogodinji gubitak politikih i graanskih prava. itajui odluku Izvanraspravnog vijea sudac Ivan Turudi je rekao da
je presuda montiranog politikog suenja koja kri naela kaznenog prava, bila osveta komunistike vrhuke Stepincu, te da
ova presuda nema samo pojedinani, nego i duboki znaaj za
povijest hrvatskog naroda. Va komentar?
Nema spora da je presuda i cijelo suenje Alojziju Stepincu bio
jedan politiki motiviran, pa i montiran proces 1946. godine. Meutim, kao to kae odvjetnik Nobilo kao to je tada bilo nevjerojatno oekivati oslobaajuu presudu, tako mi se ini da je danas
bilo nevjerojatno oekivati bilo kakvu drugu presudu, osim ove koja je donesena. I jo jedna stvar: kao to je tada javnost pripremana
na osuujuu presudu, tako je i sada javnost pripremana na oslobaajuu presudu. Ono to upada u oi u jednom i drugom sluaju
je brzina kojom je odluka donesena. I tada i danas je trebalo vrlo,
vrlo malo vremena da bi se sudski procesuirao jedan vrlo kompleksan period, te vrlo kompleksna linost ili optuila ili oslobodila.

28

Alojzije Stepinac po mom osobnom miljenju nije bio ratni zloinac, ali sigurno nije bio niti simbol otpora prema ustakom reimu. Da li je mogao uiniti vie, u to ne elim ulaziti. Svatko od nas
je u ivotu vjerojatno mogao uiniti puno vie u nekim situacijama,
pa nije. Osuivati nekoga drugoga i bacati kamen na nekoga drugoga mislim da nije u redu. Meutim, injenicu je da Alojzije Stepinac
nikada javno nije osudio ustaki pokret i Nezavisnu Dravu Hrvatsku, da nije javno osudio teror nad Srbima i idovima. injenica je
da je u nekoliko privatnih pisama osudio neke pojave, ali i to je vrlo
problematino. Poznato je njegovo pismo Paveliu gdje protestira
protiv naina na koji se nearijevci deportiraju u Jasenovac. On ne
dovodi u pitanje deportaciju i postojanje logora, ak i ne dovodi u
pitanje da se stanovnitvo dijeli na arijevce i nearijevce nego dovodi u pitanje nain na koji se tamo odvode.
Osim toga, ako ste vi ba simbol otpora ustakom pokretu, onda ne dobivate od te iste drave 1944. godine Orden za zasluge. Ili,
recimo, u veljai 1945. godine Alojzije Stepinac predvodi delegaciju
koja ide poglavniku Paveliu estitati Novu godinu. U travnju 1945.
godine, dakle, mjesec dana prije kraja rata, u svim upnim crkvama, ukljuujui i zagrebaku prvostolnicu, slave se mise zahvalnice
za nezavisnost povodom godinjice Nezavisne Drave Hrvatske. I
na kraju, kada ustaki vrh bjei iz Zagreba, dio arhive dolaze sakriti
upravo u Nadbiskupski dvor. To svakako ne govori da je kardinal
Stepinac bio zloinac, niti da je poticao na mrnju, ali govori da je u
tom reimu i u toj dravi imao odreen ugled, da je imao odreene
kontakte sa ljudima s kojima ih moda i nije trebao imati.
Sredinom srpnja 2016. u Vatikanu je odran prvi sastanak
mjeovite komisije Srpske pravoslavne crkve i Katolike crkve o
ulozi kardinala Alojzija Stepinca u Drugom svjetskom ratu. Komisija je formirana na inicijativu pape Franje koji ne eli proglasiti
Stepinca svetim dok se ne raiste povijesne nedoumice na koje
mu je ukazao vrh SPC-a. to su osnovne zamjerke Srpske pravoslavne crkve na putu Stepineve kanonizacije? S druge strane,
koji su kontraargumenti Katolike crkve vezano uz djelovanje
kardinala Stepinca za vrijeme NDH?
Imamo dvije stvari. Prva stvar je proglaavanje Stepinca svetim.
O tome ne odluuje nitko osim same Katolike crkve. Za to postoji
posebna komisija, posebno tijelo u Vatikanu koja se bavi proglaavanjem svetaca i tu se nikoga ne pita za miljenje. Dakle, komisija
u Vatikanu se bavi Stepinevom svetou. to se tie mjeovite komisije formirane na papinu inicijativu, mislim da bi oni trebali procijeniti i ocijeniti njegovu ljudskost. Kako se kardinal Stepinac ponaao tijekom rata, da li je bilo spornih elemenata ili ne?
Za Katoliku crkvu oito nije bilo spornih elemenata, dok je za
Srpsku pravoslavnu crkvu bilo spornih elemenata. Pravoslavna crkva, naravno, tu polazi od injenice da je u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj poinjen genocid nad srpskim stanovnitvom, da su brojni pravoslavni sveenici ubijeni bilo u Jasenovcu, bilo u drugim mjestima. I svakako se prisjeaju, naalost, vrlo aktivne uloge brojnih
katolikih sveenika i njihove suradnje s ustakim pokretom.
Ne smijemo svesti ulogu Katolike crkve u periodu Nezavisne Drave Hrvatske samo na poziciju Alojzija Stepinca. Kardinal Stepinac
se vjerojatno ponaao puno bolje od veine katolikih sveenika. Velik dio nieg sveenstva, ali i neki biskupi, ak i sarajevski nadbiskup
ari, otvoreno su podravali ustaki pokret. Brojni sveenici su aktivno sudjelovali, ak i u izvrnoj vlasti Nezavisne Drave Hrvatske.
Meutim, s druge strane bilo je sigurno stotinjak sveenika koji su
bili u partizanskom pokretu. Imamo sveenike, recimo biskupa krkog, koji se otvoreno protivio nekim stvarima. Dakle, imamo brojne
sveenike koji su bili antifaisti. I to pokazuje jednu kompleksnost

PREPORODOV JOURNAL 189

INTERVJU

Alojzije Stepinac po mom osobnom miljenju nije bio ratni zloinac, ali sigurno nije
bio niti simbol otpora prema ustakom reimu. Da li je mogao uiniti vie, u to ne elim ulaziti. Svatko od nas je u ivotu vjerojatno mogao uiniti puno vie u nekim situacijama, pa nije. Osuivati nekoga drugoga
i bacati kamen na nekoga drugoga mislim
da nije u redu. Meutim, injenicu je da
Alojzije Stepinac nikada javno nije osudio
ustaki pokret i Nezavisnu Dravu Hrvatsku, da nije javno osudio teror nad Srbima
i idovima. injenica je da je u nekoliko privatnih pisama osudio neke pojave, ali i to
je vrlo problematino. Poznato je njegovo
pismo Paveliu gdje protestira protiv naina na koji se nearijevci deportiraju u Jasenovac. On ne dovodi u pitanje deportaciju i
postojanje logora, ak i ne dovodi u pitanje
da se stanovnitvo dijeli na arijevce i nearijevce nego dovodi u pitanje nain na koji
se tamo odvode.
Katolike crkve, kao i danas. Ne vjerujem da svi sveenici isto misle o
nekim stvarima danas u Hrvatskoj, niti da svi glasaju za istu stranku.
Srpska pravoslavna crkva ima odreene zamjerke, poput pokrtavanja ljudi, odnosno prelaska iz pravoslavlja na katolianstvo.
Katolika crkva stalno govori da je to spasilo ljude jer su oni koji su
konvertiranjem preli na katolianstvo, na taj nain spaeni. Moda je i stvarno bilo onih koji su tako i mislili. Meutim, bilo je vjerojatno i onih koji su to vidjeli kao misiju pokatoliavanja, odnosno
stvaranja nekakve etniki i vjerski iste Hrvatske.

Suoavanje s prolou mora biti sa svim kartama


na stolu
Poetkom kolovoza 2016. na sudu u Mnchenu bivi pripadnici jugoslavenske i hrvatske tajne slube Josip Perkovi i Zdravko
Musta proglaeni su krivima za pomaganje u ubojstvu hrvatskog
emigranta Stjepana urekovia u Njemakoj 1983. godine i osueni na doivotne zatvorske kazne. to se, zapravo, dogodilo
1983. i to ova presuda znai za hrvatsku povijest?
Mislim da nismo nita saznali to ve nismo znali. Evidentno je
da se jugoslavenska sigurnosna sluba koja se do 1966. zvala UDBA, a zatim mijenja ime u Sluba dravne sigurnosti na razliite
naine obraunavala s takozvanom neprijateljskom emigracijom,
to je i ukljuivalo vrlo okrutna ubojstva. S druge strane, ne smijemo zanemariti injenicu da je velik broj hrvatskih politikih emigranata sam sebe proglaavao teroristima u tom trenutku. Brojni od
njih su poduzimali razliite aktivnosti koje su u skladu s ondanjim
i dananjim standardima bile terorizam od remeenje javnog reda i mira, preko podmetanja eksploziva, do ubijanja i otmica ljudi.
Jugoslavenska sluba je bila vrlo okrutna u zatiti tadanjeg ustavnog poretka, ali i velik dio emigracija je bio takoer vrlo okrutan. To

SRPANJ 2016.

ne opravdava injenicu da se nekoga hladnokrvno ubije bilo gdje


ili u bilo ije ime.
I opet u pokuati da ne ispadne da revitaliziram, ali da li se CIA
drugaije ponaala u to vrijeme? Dakle, obavjetajna sluba jedne
demokratske zemlje, i to zemlje koja postavlja demokratske standarde u svijetu. Da li su CIA-ini agenti potivali ljudska prava kada
su se obraunavali s neistomiljenicima ili kada su ruili legalno demokratski izabrane Vlade kao, na primjer, u Iranu ili ileu? Ali, ne
moramo se ugledati u takve primjere da bismo rekli da je normalno ubijati. Ne, nije normalno ubijati i naravno da treba osuditi.
Volio bih da se u Hrvatsku uspostave jednaki standardi i jednaki kriteriji. Ne moemo jedna ubojstva nazivati zloinom i te ljude
zloincima, a one koji su ubijali, recimo u ime Hrvatske, njih nazivati patriotima ili nacionalnim herojima, poput Bariia. I podizati im
spomenike. S druge strane, osuujem sva ubojstva i sve zloince
bilo da su oni poinjeni u garaama po Njemakoj ili garaama u
Osijeku. Za mene, zloin je zloin, a zloinac je zloinac i mora
kad-tad odgovarati. Ne elim ivjeti u drutvu gdje se oko mene
kreu ljudi koji su svirepo ubijali i uzimali pravdu u svoje ruke. Bez
obzira radili oni to u ime Jugoslavije ili u ime Hrvatske, bez obzira
radili za jugoslavenske slube ili hrvatske slube. Za bilo koga. Zloinac je za mene zloinac.
1983. godine ubijen je Stjepan urekovi, ovjek koji godinu
dana ranije odlazi iz Jugoslavije i prikljuuje se emigrantskim organizacijama. Do tada je bio na visokim pozicijama u INA-i. Poinje
objavljivati knjige koje su trebale ukazati na zloinaki karakter Jugoslavije. Jo nisam vidio obrazloenje presude Iz suenja nisam
vidio koji su bili motivi ubojstva, niti tko ga je tono ubio. U presudi
se kae da su Perkovi i Musta sudjelovali u ubojstvu, dakle, po
svemu sudei jo uvijek ne znamo tko ga je ubio i koji su pravi motivi. To e vjerojatno biti zadatak i za povjesniare i za sve skupa.

29

INTERVJU
Mislim da je ovo vaan dogaaj, ali ne i presudan, jer nas ovdje nita nije posebno iznenadilo. Meutim, ukazuje na jednu stvar da
suoavanje s prolou mora biti sa svim kartama na stolu. Mi se
moramo obraunati sa svim pozitivnima i negativnima tekovinama
prolosti u kojem god periodu bilo i s kojim god reimom bilo. Ne
moemo u jednom trenutku izvlaiti samo sve pozitivno, a u drugom samo sve negativno. Tako je i u ovom sluaju.
Zato su Perkovi i Musta dobili tako veliku kaznu? Ne moemo, a da usporedimo presudu s onima na Hakom sudu, gdje smo
svjedoili manjim kaznama za mnogo svirepije i brojnije zloine,
neke i genocidnih dimenzija.
Pravilo je ne komentirati presude, a mislim da je u Njemakoj ak
i zabranjeno komentirati presude. Zato ne bih ulazio koliku je tko
kaznu dobio u usporedbi s drugima. Meutim, mogle bi se izvui i
sline paralele. Recimo, poetkom 90-ih godina, nakon ujedinjenja
Njemake, sudilo se broju 1 i broju 2 zloglasnog Stasija elnicima Ministarstva za dravnu sigurnost DDR-a, najzloglasnije obavjetajne slube moda i u povijesti. Sudilo se dvojici ljudi koji su u tom
trenutku bili osobno optueni za nekoliko ubojstva, plus za brojne
dokumente i zapovijedi, recimo konkretno o ubijanju svih onih koji
su pokuali prei preko Berlinskog zida. Dobili su po est godina, pri
emu je broju 2 nakon nekog vremena kazna ukinuta.
Ne bih volio usporeivati i ne bih se volio uplitati u rad pravosua. Ono ima svoje kriterije po kojima donosi odluke. Kako se mi
odnosimo prema tome, rekli ste i sami. Ne elim uope ulaziti u to
da li je presuda pravedna ili nepravedna. Na naim prostorima smo
svjedoci da postoje presude s kojima emo se svi vrlo lako sloiti,
ali postoje presude koje neemo nikad prihvatiti kao to ste spomenuli maloprije ili kao to je presuda Vojislavu eelju. Bez obzira
to se radi o jednom europskom sudu, da tako kaem, mislim da
unato toj presudi nitko u Hrvatskoj ne doivljava Vojislava eelja
nevinom osobom.
Lex Perkovi je prije nekoliko godina bila jedna od glavnih
glavobolja za tadanjeg premijera Zorana Milanovia. Svata se
pisalo i nagaalo. Po Vaem miljenju, da li se radilo o pokuaju
zatite nekadanjih visokopozicioniranih obavjetajaca ili o nainu
tienja hrvatskih branitelja u eventualnim sudskim procesima?
Stvarno ne znam, ni tada ni danas nije mi u potpunosti jasno
to je ustvari hrvatska vlada u tom trenutku htjela. Obrazloenje je
bilo to vezano uz branitelje. S druge strane, moglo se uti i to da je
Milanovi bio revoltiran time da Hrvatska po tom nalogu mora predati svoje dravljane, a neke njemake dravljane koje je traila
nije mogla dobiti. Mislim da se to je bilo ispregovarano moralo
ispotivati. I ao mi je to je do toga dolo, jer se potpuno nepotrebno na SDP poela bacati nekakva stigma zatitite udbaa i svega ostaloga. U tom trenutku u hrvatskoj vladi bile su osobe koje su
u vrijeme ubojstva urekovia, ukljuujui i Zorana Milanovia,
imale 15 ili manje godina. Koliko znam, nitko od njih ili lanova njihove rodbine nije sudjelovao u udbakim operacijama.
A to je najbolje, Josip Perkovi nije bio pomonik ministar obrane u SDP-ovoj vladi, nego u HDZ-ovim vladama. Od poetka 90-ih, pa
dobar dio 90-ih godina on je visokorangiran u sustavu vlasti kojoj je
na elu HDZ. Dakle, barem prvih 10 godina se moglo iskoristiti da se
procesuira, jer svi su dobro znali tko su i Perkovi i Musta. I prebacivati sada sve na Milanovia i na lex Perkovi mislim da, u najmanju
ruku, nije korektno. Od 25 godina hrvatske demokracije, ak 18 godina na vlasti je bio HDZ. Ako mi danas pozivamo na lustraciju, ako
danas govorimo da oko nas postoje ljudi koji su udbai i koji su ne
znam to radili, onda postavljam pitanje to je u tih 18 godina na-

30

pravljeno!? Ako su znali da oko nas cijelo vrijeme nesmetano ive i


rade udbai, kako nas nisu zatitili od tih ljudi?

Najvei problem Hrvatske u zadnjih 25 godina su


nesposobne i korumpirane politike elite
Svojevremeno ste u kontekstu revizije prolosti i Josipu Perkoviu govorili i o tzv. autorevizionizmu, tj. autocenzuri vlastitih ivota, pritom spominjui primjere dr. Franje Tumana i generala
Janka Bobetka. to nam ti primjeri govore?
Kao to sam ve rekao, mi volimo ulaziti u povijest po ono to
nam treba i krenuti u povijesti onda kada nama treba. Nedavnom
sam svojim studentima na jednom predavanju rekao: Kada kaem
komunizam i Jugoslavija, recite mi tri najcrnje stvari koje vam padaju na pamet? Onda oni svi krenu Bleiburg i Goli otok. Tree se
ve ne mogu sjetiti. Onda sam im rekao: Ako su to najcrnje stvari,
ako to nije za lustraciju, a to onda jeste!? I onda ih pitam: to je
u vrijeme Bleiburga i Golog otoka bio Franjo Tuman? Je li on bio
visokopozicionirani oficir JNA, je li on bio visokopozicionirani lan
Komunistike partije? A studenti kau: Da, jeste, ali on je od 60-ih
godina bio disident. OK, od 60-ih godina je disident. Ali, to ako
sam ja iz obitelji u kojoj je jedan djed stradao na Bleiburgu, a drugi
na Golom otoku? Da li to meni onda ita znai to je netko od 60-ih
poeo biti neto drugo, ili je meni svatko kriv tko je 1945. ili 1950.
bio u tom aparatu?
Franjo Tuman je ustvari najbolji primjer kako ne moemo jednostrano gledati, kako ne moemo crno-bijelo gledati i ne moemo po
potrebi uzimati iz nae biografije ono to nama treba. Franjo Tuman
je i hrvatski antifaist, i partizan, i komunist, ali je takoer i borac za
samostalnu i neovisnu Hrvatsku, prvi hrvatski predsjednik. On je sve to
i hrvatska povijest je sve to. I dok god mi mislimo da hrvatska povijest
moe biti jedino ovakva ili onakva nee biti dobro.
Moramo uvaiti da veliki broj Hrvata nije izgubio svoje hrvatstvo time to su bili komunisti, time to su bili HSS-ovci, time to su
bili za Hrvatsku u Jugoslaviju. Vai roditelji, moji roditelji, ljudi koji
ive oko nas su gradili Hrvatsku, zapoljavali su ljude, kolovali su
se, lijeili su se ovdje. Pa i to je Hrvatska. I bila je i danas je Hrvatska. Ne moemo mi procijeniti kada je netko bio vie ili manje Hrvat i uvoditi kriterije koji samo nama ili samo nekima odgovaraju.
Dakle, Hrvat moete biti samo ako ste ovakav ili onakav! Zato bi to
bilo tako? Do prije par godina 9 od 10 hrvatskih kola su izgraene
u socijalizmu, 9 od 10 svih bolnica izgraene su u socijalizmu. Da ne
govorimo o industriji koje danas gotovo da i nema Pa, je li to doprinos hrvatskom drutvu? Jeste.
U kontekstu reenoga, kakvo je Vae miljenje o lustraciji: da
li je izvediva s ovakvim vremenskim odmakom i zapaljivim stanjem u drutvu; kome bi koristila, a kome tetila?
Lustracija niti je mogua, niti je potrebna. Prva i osnovna stvar,
u hrvatskom drutvu veina ljudi ne zna definicije. Da sada napravite anketu i pitate to je lustracija, veina ljudi e vam rei obraun s komunizmom. To nije lustracija. Lustracija bi trebala biti slijedee... U procesu demokratizacije, u procesu tranzicije u demokraciju, postupak da se onemogui one koji bi mogli onemoguiti demokraciju. Dakle, ona je mogua u trenutku kada kree prijelaz iz
komunizma u demokraciju. Mogua je 1990. ili 1991., ali nije mogua 25, 26 godina kasnije.
Na Europskom sudu u zadnjih nekoliko godina pale su u vodu
presude iz Estonije i Makedonije, gdje je reeno nakon 10 godina
od uvoenja demokracija vie ne moe biti lustracije jer vie ne postoji opasnost od vraanja na prolo. Dakle, lustracija ne smije posta-

PREPORODOV JOURNAL 189

INTERVJU

Kada sluam politiare koji govore o


povijesti u Hrvatskoj, a posebno u zadnje vrijeme u Srbiji, prvo to vidim je
veliko neznanje. Drugo to vidim svi
vie vole istiti u tuem dvoritu, a ne
krenuti od vlastitog. Kritizirati odnos
hrvatskog drutva prema ustaama,
Stepincu i Jasenovcu, a ne oistiti svoj
odnos prema rehabilitaciji etnitva,
prema podizanju spomenika Drai Mihailoviu, prema rehabilitaciji Milana
Nedia mislim da nije dobar put.
Smatram da bi svi, prije svega, trebali
poistiti u vlastitom dvoritu. Nesnalaenje u prolosti je moda ak i najmanji problem. Mene brine to veina politiara odlazi u prolost zato to, zapravo, nema to pametno ponuditi u
sadanjosti i budunosti. Dakle, nesnalaenje u prolosti je puno manji problem od nesnalaenja u sadanjosti.
ti obraun s ljudima koji su bili komunisti. I rei u drugu stvar najvaniju. Lustracija u Hrvatskoj nije mogua i nije usporediva s drugim
zemljama zbog iskustva rata. Hrvatska je demokraciju, slobodu i neovisnost gradila kroz rat. U tom ratu su sudjelovali svi i komunisti, i
ateisti, i katolici, i muslimani, i Bonjaci, svi... Uzmimo ovakvu situaciju: da je netko 1987. godine radio u SUP-u, bio mladi inspektor i,
izmeu ostalog, bavio se prislukivanjem neprijateljskih elemenata.
1990. se ulani u HDZ, a 1991. postane dragovoljac u ratu. I bude i
ranjen i nakon toga ostane raditi u slubi. Hoemo li mi njega danas
lustrirati zato to je 1987. radio svoj posao, koji je ukljuivao praenje ljudi koji su u tom trenutku smatrani opasnou za dravu?
Druga stvar, nisu svi ljudi koji su radili u Slubi dravne sigurnosti zloinci. U SUP-u su bili ljudi koji su se bavili praenje i suzbijanjem korupcije meu lijenicima ili odvjetnicima, koji su se bavili
nekakvim teroristikim organizacijama u tom trenutku u svijetu. Ili,
imate ovakav sluaj Recimo, 1985. godine ivite u Zagrebu i iznajmljujete svoj stan u koji dolazi student, na primjer, iz Libije, Libanona ili Palestine. Iznajmite stan i pozovu vas u policiju kako biste
napisali izjavu tko je u stanu, s kim se drui ili neto slino. I vi
napiete i oni vas zavedu kao nekakvog suradnika. Da li ste vi suradnik ili ste rekli neto to vas je netko pitao? Treba biti vrlo paljiv.
Meutim, ono to je kljuno 2016. godine Hrvatska nije ugroena udbaima. Hrvatskoj demokraciji niti hrvatskom gospodarstvu ne tete udbai. Uz asne iznimke, najvei problem Hrvatske u
zadnjih 25 godina su nesposobne i korumpirane politike elite koje
nemaju ni viziju ni strategiju kuda vode ovu zemlju.

Veina politiara odlazi u prolost zato to, zapravo,


nema to pametno ponuditi u sadanjosti i budunosti
Za kraj razgovora zanima nas Va komentar izjava nekoliko
hrvatskih politiara. Svatko e u kui moi misliti to hoe, ali

SRPANJ 2016.

javno morati e potivati temeljne vrijednosti hrvatske drave, a


to su Domovinski rat, branitelje, nae poginule, dr. Franju Tumana i Gojka uka, svojevremeno je izjavio Tomislav Karamarko,
bivi predsjednik HDZ-a. to za Vas kao povjesniara znae ove
rijei?
Osim to je bivi predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko je i
povjesniar. Kada je to izgovorio pomislio sam da mu je netko dao
knjiicu Agitpropa iz 1945. ili 1946. godine, u kojoj je sam zamijenjeno da e se morati potivati lik i djelo Josipa Broza Tita, gdje e
se morati potivati sjeanje na Drugi svjetski rat, gdje e se morati
potivati tekovine Revolucije i Jugoslaviju. Nije mi jasno da nismo
nauili da iskustvo gdje netko propisuje to e tko morati misliti,
morati znati i moi govoriti ne ini dobro drutvu, posebno ako ga
elimo graditi u demokratskom duhu. Nismo li se zbog toga i izali
iz zemlje koju smo smatrali da negira pravo na drugaije miljenje,
izraavanje i istraivanje. Ako emo opet imati takvo stanje, ako
emo opet ustavom tititi kult linost onda to nije graansko
drutvo 21. stoljea. Propisivati to e tko i na koji nain uiti, mislim da se radi o velikom povratku u prolost. Pokazalo se da svaka
preuivanja, guranja pod tepih ili naglaavanje neega ne vode
prema dobrom. Kad-tad se vrati kao bumerang i opale vas tamo
gdje najmanje oekujete i kada najmanje oekujete.
Nakon pobjede na parlamentarnim izborima na kojima oekujem da emo osvojiti dvotreinsku veinu s koalicijskim partnerima u Hrvatskom saboru emo postaviti kri od tri metra, najavio je Pero ori, saborski zastupnik i glavni tajnik Hrvatske stranke prava dr. Ante Starevi. Radi se izjavi danoj nakon posjeta
Poljskoj. Va komentar?
Radi se o poistovjeivanju hrvatstva i katolianstva. Katolika
crkva je u hrvatskoj povijesti igrala vanu ulogu u ouvanju kulture
i nacionalnog identiteta. Meutim, Katolika crkva je samo jedna
vjerska institucija, dakle mogunost izbora. Niti su svi Hrvati ka-

31

INTERVJU
tolici, niti je Hrvatska katolika drava. Nisu ni svi katolici onakvi
kakvim ih se prikazuje. Hrvatska je sekularna drava, odnosno drava u kojoj je apsolutno doputena ravnopravnost svih vjeroispovijesti i tko god eli vjerovati, bio katolik, pravoslavac ili musliman,
trebao bi imati slobodu i ravnopravnost u vjerskom ispovijedanju.
A ta ravnopravnost znai da ne moe netko biti ravnopravniji. Da li
ima nekoga vie, to je je u principu potpuno nebitna stvar u cijeloj
prii jer Hrvatska nikada nije bila i nadam se da nee biti katolika
drava. Moraju se uvaavati ljudska prava i slobode vjerske, nacionalne, etnike Naglaavanje jedne vjere, nacije ili rase kroz povijest je pokazalo kuda najee vodi.
S obzirom na situaciju u drutvu, hoe li povijest biti vana
tema u predstojeoj predizbornoj kampanji? Milan Bandi je prije
neki dan imao potrebu izai s proglasom u kojem stoji: Danas je
Drugi svjetski rat zavren. Poruujem to onima koji 26 godina unitavaju hrvatsku politiku scenu i nau predivnu Hrvatsku. Da li
je ovo najava da bi politiari mogli dignuti runu konicu i baviti se egzistencijalnijim temama?
Kada sluam politiare koji govore o povijesti u Hrvatskoj, a
posebno u zadnje vrijeme u Srbiji, prvo to vidim je veliko neznanje. Drugo to vidim svi vie vole istiti u tuem dvoritu, a ne
krenuti od vlastitog. Kritizirati odnos hrvatskog drutva prema
ustaama, Stepincu i Jasenovcu, a ne oistiti svoj odnos prema
rehabilitaciji etnitva, prema podizanju spomenika Drai Mihailoviu, prema rehabilitaciji Milana Nedia mislim da nije dobar
put. Smatram da bi svi, prije svega, trebali poistiti u vlastitom
dvoritu. Nesnalaenje u prolosti je moda ak i najmanji problem. Mene brine to veina politiara odlazi u prolost zato to,
zapravo, nema to pametno ponuditi u sadanjosti i budunosti.
Dakle, nesnalaenje u prolosti je puno manji problem od nesnalaenja u sadanjosti.
Da li e oni stati u ovoj kampanji? Bojim se da nee. Ovdje bih
rekao neto to veina ljudi ne eli uti, ali Ne bih ovdje bio tako
izriit ili otar iskljuivo prema politikim elitama. Da ljudi ne vole
voditi ili sluati takve prie, davno bi politiari preli na neke druge
teme. Meutim, kod nas postoji jedan veliki lom u drutvu, koji se
ogleda i u neuvaavanju drugaijih ne samo oko sebe, nego i unutar sebe. Dakle, Hrvat mora biti katolik, mora biti po jednoj pranci. Ako nije po toj pranci, onda nije dobar Hrvat.
Ja se zovem Hrvoje, iz potpuno sam hrvatske obitelji, ali ne
smatram se katolikom. U ljeto 1991. godine sam s 18 godina bio
dobrovoljac u ratu. Da sam tada nekim sluajem od granate ili snajpera poginuo, moda bi se neka ulica po meni zvala. A danas gotovo svaki dan dobivam prijetea pisma, mailove i telefonske pozive
jer sam izdajica zato to se usudim rei da je Za dom spremni
ustaki pozdrav.
Dakle, mi imamo nerazjanjene stvari iz prolosti, ali mi se s
prolou ne suoavamo, nego se s prolou obraunavamo. Po
potrebi, a to nije dobro. Nema naroda niti drave koja u svojoj
prolosti nije imala i dobre i loe trenutke. Nema regija koje takve
nisu. Pogledajte francusko-njemake odnose: u manje od 100 godina vodili su tri rata koji su za posljedicu imali preko 60 milijuna
poginulih. I pored stravinih stradanja te su dvije zemlje samo pet
godina nakon Drugog svjetskog rata odluile osnovati Europsku zajednicu, koja e postati faktor europske stabilnosti do dananjeg
dana. Dakle, samo pet godina nakon rata Od 1995. i od Oluje
prola je 21 godina pogledajte odnose u regiji izmeu Hrvata,
Bonjaka i Srba. Mislim da je to neto gdje bismo trebali uiti i vidjeti niti je naa rtva najvea, niti su nae muke najvee, niti su
naa neprijateljstva najvea. Naprotiv, mislim da i Hrvati, i Bonja-

32

ci, i Srbi, kroz povijest imaju puno vie nekakvih poveznica, dodirnih toaka i trenutaka solidarnosti nego to su to imali Francuzi i
Nijemci. A mi i dalje iz toga ne moemo isplivati

Jo uvijek nemamo drutvo u kojem znamo i


elimo priati s onima koji misle drugaije od nas
Zbog svojih stavova esto ste izloeni prijetnjama i napadima.
Kako se ti napadi manifestiraju i tko iza njih stoji? to Vam daje
snagu da izdrite sve pritiske?
Napada je jako puno, a manifestiraju se kao vrlo vulgarni mailovi, vrlo runa prijetea anonimna pisma koja uglavnom dobivam na adresu Filozofskog fakulteta. Ponekad su i telefonski pozivi u kojima se uzvikuje Za dom spremni, a ponekad su i na
ulici runa dobacivanja. Meutim, u zadnjih godinu dana daleko
vie je podrke od ljudi koji mi alju mailove ili zaustavljaju na
ulici. Oni mi se zahvaljuju i pritom izgovaraju jednu reenicu koja
me istovremeno i raduje i sablanjava zahvaljuju mi se na hrabrosti. Biti hrabar u 21. stoljeu, rei neto o neemu to se dogaalo prije 70 godina mislim da nije ba lijep opis drutva u kojem bismo eljeli ivjeti.
Kada govorim o svim tim prijetnjama, esto razmiljam da li
tako na isti nain na cesti ili mailovima, pismima i telefonskim
pozivima napadaju ljude optuene za gospodarski kriminal? Ljude
koji su opljakali ovu dravu Da li sam ja vea nacionalna prijetnja ovoj dravi od ljudi koji su pokrali milijune i unitili tolika radna mjesta?
Zato se i dalje time bavim? Davno sam sebi rekao koliko god
to sada zvualo patetino i pretenciozno mislim ako jedan doktor
arhitekture u svom poslu nije napravio neki model koji moe biti
upotrebljiv u praksi, ustvari nita nije napravio. Ako nekakav doktor medicine nije unaprijedio neto to se moe koristiti u lijeenju,
on nita nije napravio. Ako u se ja baviti samo pisanjem radova
koje e itati moje kolege i moji roditelji, a ne pomoi u drutvu
koje je optereeno prolou, onda nita nisam napravio.
Time se bavim, svakodnevno itam dokumente po arhivima.
U svom ivotu sam radio u arhivima u Zagrebu, Beogradu, Pragu,
Washingtonu i Londonu. Nagledao sam se dokumenata i mogu
doi do nekih dokumenata do kojih veina ljudi ne moe doi,
naprosto jer mi je to posao. I moja misija mora biti da ponudim
objanjenje za neke vrlo komplicirane dogaaje. I zato, unato
tim prijetnjama, neu stati! Mislim da ljudi moraju uti to netko
kome je to struka ima za rei. I jo vanija stvar: ne elim ivjeti u
drutvu u kojem u oko bilo koje teme morati utjeti i gdje u
zbog bilo koje teme morati paziti da mi ne bude ugroena egzistencija. Ne elim ivjeti u drutvu u kojem u se kao pojedinac
morati bojati to u rei, a posebno ono to je predmet mog
znanstveno-istraivakog rada.
Kada sam iao u srednju kolu u Sisku itao sam djela Vlade
Gotovca. To mi je bila inspiracija Vidio sam da ne ivim u drutvu u tom trenutku krajem 80-ih godina koje je u potpunosti
slobodno i demokratsko. Sanjao sam drutvo o kakvom je Vlado
Gotovac pisao kada je bio u zatvoru. Zato sam i obukao uniformu
u ljeto 1991. godine. Nisam obukao uniformu zato da bi me 25
godina kasnije netko nazivao jugonacionalistom i komunistikom gadijom, prijetio mi i govorio da se moram iseliti iz ove
zemlje. eljeli smo drutvo dijaloga, govorili smo da ga nemamo,
a sada mi se opet ini da je nama puno drai monolog. Jo uvijek
nemamo drutvo u kojem znamo i elimo priati s onima koji misle drugaije od nas. q

PREPORODOV JOURNAL 189

BOSANSKI BAROMETAR

VELIKOSRPSKI REFERENDUM

Dodik se i dalje poigrava


Milorad Dodik je jo jednom
pokazao da ne potuje institucije
drave BiH proguravi inicijativu u
svome parlamentu da se raspie
referendum o postojanje suda i
dravnog odvjetnitva Bosne i
Hercegovine te prihvaanja njihovih odluka. Razlog je taj to je
Ustavni sud 26. studenog 2015.
zakljuio da su odredbe Zakona o
praznicima tog bh-entiteta, koje
se odnose na 9. sijeanj kao Dan
Milorad Dodik,
RS-a neustavne. Nakon toga se dipredsjednik RS-a
gla cijela halabuka, pa je Dodik
zaprijetio referendumom kojeg je parlament na kraju i prihvatio.
Od 73 prisutna zastupnika, njih 45 je glasalo za referendum. Graani u tom entitetu e se izjasniti da li podravaju nametnute i protuustavne odluke visokog predstavnika meunarodne zajednice, a
posebice one o uspostavi suda i tuiteljstva BiH kao i provedbu njihovih odluka na podruju RS-a.
Glasanju u parlamentu je prethodila dvodnevna burna rasprava,
koju su obiljeili verbalni obrauni dunosnika i zastupnika vladajuih stranaka i onih iz oporbe. Dodik je svoj zahtjev obrazloio tvrdnjom kako su Sud i Dravno odvjetnitvo na dravnoj razini uspostavljeni protivno Ustavu te da slue samo kako bi se procesuiralo Srbe.
Potpredsjednik Dodikovog
parlamenta Senad Brati (SDA)
kazao je kako su netone Dodikove tvrdnje o selektivnom pristupu
dravnog pravosua ratnim zloinima. Visina i broj presuda za ratne zloine rezultat su onoga to se
zbivalo tokom rata. Ne moe se
sporiti da je u Srebrenici 8.000 rtva ratnih zloina i da ih je u Prijedoru bilo 3.500, kazao je Brati,
dodajui kako je opasno to to se
Senad Brati,
s tim injenicama neki i danas ne
potpredsjednik Narodne
skuptine RS-a
ele pomiriti.

Sonju neto vrijea


Rasprava o organiziranju referenduma izazvala je otru polemiku i izmeu zastupnika SNSD-a i oporbenih stranaka sa srpskim
predznakom. Oporba predvoena Srpskom demokratskom strankom (SDS) smatra kako Dodik pitanje referenduma koristi za politike manipulacije s ciljem skretanja pozornosti s gospodarskih i
socijalnih problema te s niza korupcijskih skandala u koje je, kako
tvrde, umijean. Upozorili su pritom i kako je rije o nepotrebnoj
pustolovini jer podrazumijeva sukob s meunarodnom zajednicom
koja referendum u entitetu o pitanjima iz nadlenosti drave smatra nedoputenim. Zato nam treba konfrontacija s meunarodnom zajednicom? Zato nam treba sukob sa SAD-om? S njima su u

SRPANJ 2016.

sukobu bili i Saddam Hussein i


Gaddafi pa smo vidjeli kako su zavrili, kazao je zastupnik oporbenog Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Zdravko Krsmanovi.
Upozorio je kako se jednonacionalnim referendumom dovodi u
pitanje Daytonski sporazum te
stoga i RS, a pritom se apsolutno
ne zna to nakon toga.
SNSD-a je optuio SDS i ostale
oporbene stranke zbog rezerviraZdravko Krsmanovi,
nosti prema referendumu za izpotpredsjednik Narodnog
daju nacionalnih interesa. Tim se
demokratskog pokreta (NDP)
optubama nala pogoena i zastupnica SDS-a Sonja Karadi, ki haakog optuenika za ratne zloine Radovana Karadia. To mene osobno vrijea, kazala je Jovievi-Karadi, koja je takoer predbacila Dodikovim zastupnicima
da manipuliraju referendumom, a godinama prije toga su u Parlamentu BiH glasali za razliite zakone kojima su potvrivali odluke
visokih predstavnika.
Diplomatski predstavnici najutjecajnijih zapadnih drava akreditirani u BiH prije glasovanja su upozorili Dodikove vlasti kako e
provedba referenduma biti smatrana protuustavnim inom i da se
nee tolerirati.
I sam Dodik je nakon rasprave ustvrdio kako je RS duboko podijeljena oko ovog pitanja, a oporbi je poruio kako zapravo nije
shvatila njegovu inicijativu. Pred zastupnicima je ustvrdio kako
ima informacije da e meunarodna zajednica pokuavati promijeniti stvari u BiH do 2018. godine, a ako u tome ne uspije, tvrdi Dodik, od svega e odustati.
Svijet je danas nervozan a posebice neke velike sile, kazao je
Dodik, opisujui Veliku Britaniju kao neku vrstu glavnog urotnika u
BiH. Ne mogu poslati ni vojsku ni SIPA-u da sprijee referendum,
kazao je Dodik, dodajui kako jami da e referendum biti organiziran ak i ako ga zabrani Ustavni sud BiH, potvrdivi ipak kako postoji i takav pravni mehanizam kojega se ne moe zakonito blokirati.
Zakljuio je kako ipak vano ne ulaziti u potpuni sukob s meunarodnom zajednicom. Ne smijemo ih naljutiti toliko da dignu avione na
nas kao to su digli na neke druge, kazao je sarkastino Dodik.
Upravni odbor Vijea za provedbu mira u BiH (PIC) je uz izdvojeno stajalite Rusije upozorio kako e referendum smatrati fundamentalnim krenjem Daytonskog sporazuma. Podsjetili su vlast
u Banja Luci kako meunarodna zajednica ima instrumente kojima moe osigurati potivanje Daytonskog sporazuma te upozorili
kako visoki predstavnik meunarodne zajednice u BiH Valentin
Inzko i dalje ima na raspolaganju iroke ovlasti, ukljuujui i pravo
smjene izabranih dunosnika za koje ocijeni da kre Daytonski sporazum i djeluju protuustavno.
Tamonja premijerka eljka Cvijanovi kazala je kako se sadanja entitetska vlast ne plai moguih kazni meunarodne zajednice. Kao netko e nas sankcionirati? Pa ta e oni bez RS-a?, kazala je Cvijanovi.

33

BOSANSKI BAROMETAR

Veto Bonjaka
Odluku o referendumu moralo je potvrditi i Vijee naroda, gornji dom Dodikovog parlamenta na kojem je Kluba Bonjaka pokrenuo proceduru za zatitu vitalnog nacionalnog interesa. Predsjedavajua Vijea Nada Teanovi je rekla da ostali klubovi srpski, hrvatski i klub ostalih naroda nisu podrali veto Bonjaka.
Nakon sjednice Vijea, potpredsjedavajui Kemo amdija je kazao
da autokratska vlast u Republici Srpskoj pokuava na nedemokratski nain da narui ustave entiteta i drave odlukom o referendumu u RS-u. Graani u RS-u, a posebno povratnici, Bonjaci, ne
treba da brinu ako se referendum i odri, jer on nema nikakvu snagu i nitko ih ne moe da prisili da izau na referendum, rekao je
amdija. Po njemu, politiari u moraju i opravdati utroena sredstva za provedbu referenduma, koji mogu da iznose i do 10 milijuna eura. Naveo je i da pitanja koja se mogu postaviti na referendumu mogu biti o entitetskoj liniji razgranienja, ali ne i ovom pitanju.

Dakle, konanu bi odluku trebali donijeti najkasnije do 1. rujna,


a to je ujedno i vrijeme koje bi Dodik mogao iskoristiti za cjenkanje.
No bez obzira kakva ona bila, odnosno da se Dodik usudi ii do
kraja (a uvijek se u ovakvim situacijama kukaviki povlaio podvijena repa), ona nee imati ama ba nikakvog pravnog efekta. Naime,
kako i sami bonjaki politiari istiu, 9. sijeanj ne moe biti prihvaen kao dan entiteta te smatraju da treba provesti odluku
Ustavnog suda BiH od 26. studenog 2015. kojom su odredbe Zakona o praznicima tog bh-entiteta, koje se odnose na 9. sijeanj neustavne. Oni su najavili i da e, bez obzira na odluku vijea entitetskog Ustavnog suda, nastaviti pravnu borbu osporavanja odluke o
entitetskom referendumu, pa i na Ustavnom sudu BiH.
Predstavnici Bonjaka poruili su prethodno i da je entitetski
Zakon o popisu rezultat politike, koja je krenula u krivom smjeru.
Naime, i po tom je pitanju velikosrpski parlament u Banja Luci donio odluku da ne priznaje popis koji je objavila Agencija za statistiku BiH jer osporavaju brojku od 196.000 graana koji su popisani i
jesu dravljani BiH, ali ive u drugim dravama, ime su takoer
naili na osudu meunarodne zajednice, kao i zbog raspisivanja referenduma.

Svi mar na referendum

Nada Teanovi i Kemo amdija,


elnici Vijea naroda Narodne skuptine RS-a
Predsjedavajui Kluba Bonjaka Mujo Hadiomerovi rekao je
da je odluka o referendumu neprihvatljiva i antidaytonska, te
ustvrdio kako su odluke Ustavnog suda BiH, koji je osporio 9. sijenja kao dan entiteta konane i taj bh-entitet ih, po njemu, mora
potovati. Oekujemo da zadueni za praenje implementacije
Daytonskog sporazuma kau svoje. Mislim da ovakvoj politici mora
doi kraj, rekao je Hadiomerovi.
Klub Bonjaka u Vijeu naroda, naveli smo, na tu je odluku stavio veto, to znai da su zatraili od entitetskog ustavnog suda da
odlui da li je odluka o referendumu u skladu s ustavom entiteta ili
ne. Kako su prenijeli mediji, procjenjuje se da su u njemu suci naklonjeni vladajuem Dodikovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pa su oekivali kako e bonjaki veto biti odbaen,
to otvara prostor da se referendum organizira tokom rujna nakon
dovretka postupka.
Ipak, to se nije, barem za sada, desilo. Suoen s mogunou da
izazove sukob s meunarodnom zajednicom te da ostane bez kredita MMF-a, Dodik je, ako je tono da su ustavni suci pod njegovom kontrolom, povukao runu. Nije mogao odustati od referenduma jer bi se time posuo pepelom, ali je svakako mogao iskoristiti Ustavni sud entiteta da to uradi umjesto njega. Naime, 1. kolovoza Vijee za zatitu vitalnog interesa entitetskog Ustavnog suda
odluilo je da je prihvatljiv zahtjev Kluba Bonjaka u Vijeu naroda
tog entiteta za utvrivanje vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa
referendumom o danu entiteta te o Zakonu o obradi i objavljivanju
rezultata popisa stanovnitva, domainstava i stanova 2013. Vijee e konanu odluku o predmetnim zahtjevima donijeti u ustavom odreenom roku u narednih 30 dana, saopeno je iz entitetskog Ustavnog suda.

34

Amerika vlada razmatra mjere koje e poduzeti nakon odluke


o referendumu. Uznemireni smo smjerom u kojem planirani referendum vodi Republiku Srpsku kao entitet kao i prijetnjama koje
on predstavlja za sigurnost, stabilnost i prosperitet BiH. Mi smo
protiv ovog referenduma i bilo kojih priprema za njegovu provedbu jer one predstavljaju krenje Daytonskog sporazuma i stoga to
se plaimo posljedica koje e imati za graane u Republici Srpskoj i
u cijeloj BiH, stoji u izjavi veleposlanstva SAD dostavljenoj medijima. U izjavi se takoer navodi kako su angairani relevantni odjeli i agencije vlade SAD da bi se odluilo o primjerenoj reakciji prema
onima koji su odgovorni za ovu politiku provokaciju. Blisko suraujemo s delegacijom Europske unije i Uredom visokog predstavnika (OHR) u svezi s poduzimanjem iduih koraka, stoji u izjavi.
Veleposlanstvo SAD poruilo je kako je ohrabreno raspravom o
ovom politikom manevru i njegovim motivima to je formulacija kojom se oito aludira na raspravu voenu na sjednici Parlamenta RS kada je oporba predvoena Srpskom demokratskom strankom (SDS) optuila Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika da raspisivanjem referenduma pokuava odvratiti
pozornost s korupcijskih i kriminalnih afera. Ovaj otvoreni diskurs
o raskolu izmeu korumpiranih snaga koje vode proces odluivanja u RS i onoga to je istinski u najboljem interesu njezinih graana indikator je energinog i transparentnog demokratskog sustava
koji moe i treba postojati u BiH, navodi se u izjavi.
Veleposlanstvo SAD smatra kako iz referenduma ne moe proistei nita dobro. Sada je na vodstvu ovog entiteta da se odlui za
napredak ili za politiku i gospodarsku izolaciju, stoji u izjavi amerikog veleposlanstva u BiH.
Visoki predstavnik meunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko ocijenio je kako BiH klizi u dublju krizu nakon
odluke o referendumu kojim se dovodi u pitanje djelovanje suda i
dravnog odvjetnitva BiH, upozoravajui kako se time osporavaju
odluke dravnog parlamenta, ali i Daytonski sporazum. U izjavi
objavljenoj nakon to je parlament izglasovao odluku o raspisivanju referenduma, Inzko je odluku nazvao neodgovornom i izrazio
aljenje zbog njezina donoenja, istiui kako su time prekoraene
ovlasti koje pripadaju entitetskom parlamentu. Traiti od graana

PREPORODOV JOURNAL 189

BOSANSKI BAROMETAR
da glasaju protiv bitnih elemenata Daytonskog mirovnog sporazuma neodgovorno je i pokazuje spremnost mone elite da nastavi
gurati Republiku Srpsku i BiH jo dublje u krizu, izjavio je Inzko.
Podsjetio je kako je zakone o sudu i dravnom odvjetnitvu BiH
Parlament BiH donio i uz glasove zastupnika iz Saveza nezavisnih
socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika koji sada trai provedbu
referenduma. Samo Parlament BiH moe mijenjati zakone koje je
on donio, istaknuo je Inzko, pozvavi Dodika i sljedbenike mu da
prestanu insistirati na provedbi referenduma za koji tvrdi da kri
Daytonski sporazum. Pozvao ih je da umjesto toga rade na rjeavanju stvarnih problema koje imaju obini ljudi u tom entitetu. Inzko
je podsjetio kako meunarodna zajednica i dalje ima na raspolaganju instrumente nune za ouvanje Daytonskog sporazuma.
Zanimljivo je i pismo koje je
Visokom predstavniku Inzku i specijalnom predstavniku EU LarsuGunaru Vigemarku poslao Denis
Beirovi, poslanik dravnog parlamenta i potpredsjednik SDP-a
BiH. U njemu pie da se najavljenim entitetskim referendumom o
konanoj i obavezujuoj odluci
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine eli sruiti ustavni poredak drave i obaviti posljednja priprema
Denis Beirovi, poslanik
uoi najavljenog raspisivanja refeu Predstavnikom domu
Parlamentarne skuptine BiH renduma o antidejtonskoj i antiustavnoj secesiji bosanskohercei potpredsjednik SDP-a BiH
govakog entiteta RS. Pri tome
ne treba zanemariti injenicu da je to i kongresna odluka koju je
usvojio vladajui SNSD u manjem entitetu. Najavljeni antidejtonski
referendum u RS-u predstavlja nesagledivo i nezabiljeeno opasno
uzurpiranje nadlenosti drave i krajnje opasno krenje sutinskih
dijelova Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik, zajedno s njegovim mentorima i nalogodavcima iz Beograda, krenuli su u otvoreno
i brutalno ruenje ustavnog poretka drave Bosne i Hercegovine.
To se mora hitno zaustaviti, dok nije kasno! Bolje je da to uradite vi
iz meunarodne zajednice, pie u pismu.
Beirovi upozorava Inzka i Vigemarka da se vie ne smije dozvoljavati Dodiku i sljedbenicima da se stalno poigravaju Bosnom i Hercegovinom te da to treba jednom zauvijek presjei. U nastavku pisma pie: Desi li se jednostrano uzrokovani krah Dejtonskog mirovnog sporazuma 25. septembra 2016. na snagu se vraa ustavnopravni sistem Republike Bosne i Hercegovine, kao meunarodnopriznate
drave punopravne lanice Ujedinjenih naroda i jedne od tri strane
potpisnice (Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija) Opeg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini. Meunarodna zajednica je sada na potezu. Dejtonski mirovni sporazum, uz garanciju najveih svjetskih sila, ovlastio
vas je da ga uvate i brinete o njegovom provoenju. Neko e morati zatititi mir i dravu Bosnu i Hercegovinu jer ovako dalje ne ide.
Dodik je najavio referendum za 25. rujna i desi li se, nee imati
nikakvog pravnog uinka, a velikosrbi e i dalje slaviti 9. sijenja
kao svoj dan. No mnogo je opasnija njegova izjava da Bonjaci moraju izai na referendum ele li u tom velikosrpskom entitetu ivjeti. Samo je takva izjava bila dovoljna da ga Inzko smijeni. Naalost,
meunarodna zajednica nita nee uraditi po tom pitanju i krajnje
je vrijeme da bosanski patrioti uzmu stvari u svoje ruke. q
Edis FELI

SRPANJ 2016.

POTPISAN SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUIVANJU

Nakon posjete njemakog ministra za poljoprivredu i prehranu


Christiana Schmidta BiH potpisana je sredinom srpnja 2016. prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP). Milorad Dodik se
opirao jer je rekao da e veliku tetu pretrpjeti poljoprivrednici, no
nakon cjelodnevnih sastanaka sa predstavnicima vlasti i udruenjima
poljoprivrednika, Schmidt je jasno kazao kako neutralne meunarodne institucije moraju istraiti sve okolnosti i eventualne negativne posljedice koje bi bh-proizvoaima donio SSP-a te kako e se na osnovu
tih procjena njima pomoi financijski, tehniki, preko obuka, razliitih
programa i slino. Ta institucija najvjerojatnije e biti Svjetska banka.

Christian Schmidt
Odgovarajui na pitanje novinara na koji nain e osigurati da financijska pomo uistinu doe do poljoprivrednika, jer nerijetko smo
svjedoili kako novci koji su namijenjeni proizvodnji, a idu preko bhinstitucija, nikada ne dou do obinih ljudi, on kae kako ta pomo
nee biti proraunska te e se izuzetno strogo kontrolirati. Mi elimo
pomoi onima kojima je pomo uistinu i potrebna. elimo potporu
pojedinanim projektima, a ne da bude proraunska pomo. U EU vrijede striktna pravila koja se ne smiju tumaiti razliito i sve to e se
vrlo strogo kontrolirati, naglasio je Schmidt. Dodao je kako je kancelarka Angela Merkel izrazila zadovoljstvo i jo jednom istaknula potporu Njemake putu BiH ka EU. Schmidt je takoer kazao kako su mu
svi sugovornici potvrdili kako ele da se trenutne blokade na putu ka
EU otklone, to kod njega i svih drugih dunosnika EU budi optimizam.
Lars-Gunnar Wigemark, voditelj Delegacije EU u BiH i specijalni
predstavnik EU-a, kazao je kako je poljoprivreda kljuna djelatnost za
gospodarstvo bilo koje zemlje, to svi u EU priznaju i prepoznaju. Mi
itekako brinemo i za poljoprivredu i poljoprivrednike. elimo da podrimo poljoprivredu BiH, a ne da je unitimo. U razgovoru s poljoprivrednicima smo upoznati s time kako odreene subvencije nisu isplaene jo od 2010., a znamo kako je pria o prilagodbi SSP-a na stolu od
2013. Ne trebamo mijeati kruke i jabuke, a nesumnjivo je da je poljoprivredi u BiH potrebna podrka. Za sve te stvari potreban je mehanizam koordinacije, posebno u kontekstu EU integracija, rekao je
Wigemark. q

Lars-Gunnar Wigemark

35

BOSANSKI BAROMETAR

NITA OD IZBORA GRAANI MOSTARA JO UVIJEK NEMAJU PRAVO GLASA

Nema dogovora oko Mostara


Graani Mostara i ove godine, kao i nekoliko prethodnih, nee glasati na lokalnim izborima. Inae, u ovom gradu se nije glasalo od 2012.
godine zbog injenice da se vladajue partije SDA i HDZ BiH ve godinama ne mogu dogovoriti oko rjeenja za izbore u ovom gradu. Postojalo je nekoliko ideja za rjeenja problema u Mostaru kako bi graani
ovog grada konano osjetili slast demokratije i graanskih prava, ali
jo uvijek se nije postiglo nita konkretno. Umjesto stvarnim problemima graana, bez obzira na etniku pripadnost, izmjenama Statuta grada Mostara koje je naloio Ustavni sud BiH, predstavnici SAD i HDZ BiH
uglavnom su konstantno pokuavali doi do to veeg broja vijenika
u Gradskom vijeu i maksimalno poveati kontrolu nad njima.
Veliki kamen spoticanja je presuda Ustavnog suda BiH 2011.
godina kojom su suspendovane uredbe Statuta grada Mostara, a
koja se mora implementirati kako bi se u tom gradu proveo izborni
proces koji bi formirao i novo Gradsko vijee. Ipak, bonjaki predstavnici u tom gradu trae da se grad Mostar ustroji u vie opina
kako bi se, kako tvrde, zatitili malobrojniji Bonjaci u odnosu na
Hrvate. Problem oko odravanja demokratskih izbora u Mostaru se
od isto pravnog pitanja pretvorio u politiko pitanje koje vladajue partije u tom gradu koriste za ubiranje izbornih poena, bez istinskog pokuaja da se pronae rjeenje.
Posljednji pokuaj da se elnici ove dvije politike partije dogovore, i to na dan kada je istekao rok od 60 dana koji je Centralna
izborna komisija (CIK) odredila kao rok za organizaciju izbora u Mostaru 2. oktobra 2016., nije ipak urodio plodom. Obzirom da je ovako vaan sastanak odran, ni manje ni vie u kafani, gdje se jedan
od politiara nije ni pojavio, a drugi alio to je propao dobar burek, nije ni udno da nikakvo rjeenje nije postignuto. Naime, dva
lana kolektivnog efa drave Bakir Izetbegovi i Dragan ovi trebali su se nai u kafani kako bi odrali sastanak, i to, simbolino, na
pola puta izmeu Mostara i Sarajeva. ovi se ipak nije pojavio na
sastanku za koji je novinarima rekao da ga nee biti, ali ipak o tome
nije obavijestio svog kolegu iz Predsjednitva. Loa komunikacija ili
ipak politiko nadmudrivanje?

HDZ-u BiH nije prihvatljiv graanski koncept


ureenja BiH
Nai koalicioni partneri HDZ nisu doli na zakazani sastanak.
Evo ekali smo ih nekih skoro 40 minuta. Time su propustili da sa
SDA dogovore vane stvari za ovu zemlju, a propustili su i jedan
dobar burek, kazao je Bakir Izetbegovi ispred restorana gdje je
ekao svoje koalicione partnere. Iako je Izetbegovieva pria o dobrom bureku bila apsolutno bespotrebna i neumjesna, ovi se
ipak, u najmanju ruku, trebao pojaviti na tom sastanku kako bi se
bar pokualo pronai odreeno rjeenje za grad Mostar. Oni su valjda ti od kojih Mostarci oekuju da pronau rjeenje za njihov
grad. Ipak, na kraju su graani Mostara, ali i BiH, umjesto jednog
od najvanijih politikih pitanja koje se provlai ve osam godina
pitanja izbora u Mostaru, mogli sluati samo priu o bureku i politikim sastancima po kafanama.
Izetbegovi je miljenja da bi presuda Ustavnog suda o Mostaru dovela u pitanje poziciju Bonjaka. OHR nas je, na kraju krajeva,

36

Dragan ovi (HDZ BiH) i Bakir Izetbegovi (SDA)


doveo u ovu situaciju s nametanjem Statuta, sa svojim intervencijama, a onda nas je ostavio negdje na sredini, s ovom presudom
Ustavnog suda koja bi jako dovela u pitanje poziciju Bonjaka nakon svega to su proli u Mostaru. Pa bi moda i OHR trebao razmisliti da neki potez napravi, da zavri ono to je poeo prije desetak
godina, smatra Izetbegovi. Upitan na koji nain bi to bilo mogue
uiniti, odgovorio je da moe recimo kazati da nam dadne jo dvije godine i da izvrimo izbore po starom modelu, na primjer je tako
neto.
S druge strane, po ovievim rijeima, ideja svih je da izbori u
Mostaru treba da budu odrani 2. oktobra 2016., zbog ega, kako
je izjavio, izmjenama Izbornog zakona treba pronai rjeenje. Zajedniki princip je da treba ispotovati odluku Ustavnog suda BiH.
Procjena je da ima smisla nastaviti razgovore danas i sutra. Siguran
sam da e izbori u Mostaru biti odrani 2. oktobra, rekao je ovi.
Zato ovi nije doao na sastanak moda najbolje govori i njegova izjava samo nekoliko dana nakon toga, kada je kazao da HDZu nije prihvatljiv graanski koncept ureenja drave. ovi smatra
da je potrebno mijenjati ustavno-pravni okvir BiH, kako bi bila, kako je rekao, normalna zemlja. Bosni i Hercegovini je potrebna
potpuna reorganizacija da bi normalno funkcionirala. Ono to ima
bonjaki narod, a to je veina u jednom dijelu drave, ili srpski
narod, morat e imati i hrvatski, kazao je lan Predsjednitva BiH
iz reda hrvatskog naroda. Istakao je da su Hrvati stalno u rukavicama iznosili svoje prijedloge kako bi se izbjegla zamka glede tumaenja da je to podjela BiH ili odcjepljenje, dodajui da HDZ jasno
zagovara ustroj BiH s etiri federalne jedinice. Prema njegovom
miljenju, kantoni su Hrvatima u BiH veoma vani jer, kako je kazao, to jedini segment vlasti u kojem se moe rei da su adekvatno
zastupljeni. Naalost, to je jedini segment vlasti u BiH u kojemu
moemo rei da su Hrvati primjereno zastupljeni potrebi ustavne
jednakopravnosti ovog naroda. Kroz dva entiteta to apsolutno nismo, kazao je ovi, dodajui da su Hrvati najvee rtve.
Da li je to ve poela predizborna retorika ili je stvarno potrebno omoguiti prava svim ljudima u BiH koji se osjeaju diskriminisa-

PREPORODOV JOURNAL 189

BOSANSKI BAROMETAR
nima? Sarajevski profesor Enver Kazaz za ovakvo ponaanje i izjave
politiara kae kako pokazuju nepotovanje prema dravi i njenim
institucijama. injenica da bosanskohercegovaki politiari ne uspijevaju da se dogovore ni u kafanama, pokazuje da njima interesi
drave nisu vani, nego njihovi lini, tajkunski i interesi elita koje
predvode, smatra Kazaz.

Kladionice su krive za sve!?


Ako se ovako u meusobnim odnosima ponaaju koalicioni
partneri SDA i HDZ ta se onda moe oekivati od drugih partija,
posebno opozicije. Oigledno je da odnosi ove dvije partije djeluju
po principu ustupak za ustupak. Naime, u osnovi, jedan od problema je Zakon o igrama na sreu u Federaciji BiH oko kojeg koalicioni partneri ne mogu da se dogovore mjesecima. Tanije, pozadina cijele afere je ko e kontrolisati veliku novanu dobit od kladioniara. Mi est mjeseci pokuavamo da rijeimo stvari sa kladionicama. Pa ko je strateki partner HDZ-u, vlasnici kladionica ili SDA, je
li mi radimo za ovu dravu ili kladioniare. Stvaraju se vjetake
krize, istakao je ranije Izetbegovi.
Podsjetimo, izmjenama Zakona o igrama na sreu, SDA trai da
kladionice porez uplauju prema mjestu uplate, vodei se prostom
raunicom da je najvie igraa i uplata na teritoriji gdje vlada ova
partija. S druge strane, HDZ BiH trai naplatu poreza prema sjeditu kladionice, a to su, uglavnom, podruja gdje su oni godinama
na vlasti. Izmjenama zakona naplaivao bi se porez od 10% ve kod
same uplate te jo toliko od dobitka bez obzira na njegovu visinu.
Kladionice procjenjuju da bi zbog toga 5.000 radnika moglo ostati
bez posla. Ipak, prava istina je da HDZ previe ne zabrinjava to e
porez na dobitke biti povean jer e ga ionako platiti oni koji novac
troe u kladionicama, niti SDA interesuje realno mala budetska
dobit u odnosu na koliinu novca koja kola kladionicama.
U meuvremenu, ovi koalicijski partneri nastavljaju dokazivati
da su majstori politike opsjene u predizborno vrijeme. SDA je otpor izmjenama federalnog Zakona o igrama na sreu protumaila
namjerom HDZ-a da politiki zatiti svoje finansijske mentore iz
kladioniarskog lobija, dok HDZ i vlasnici kladionica spoitavaju da
SDA tako titi interese Lutrije BiH i njihovog poslovnog partnera u
igri na poker aparatima, austrijsku firmu Novomatik. to je najgore od svega, same kladionice i dalje e imati povlaten status
zbog neslaganja SDA i HDZ-a BiH!
Kako god, sada je vie nego evidentno da se pitanje odravanja
izbora u Mostaru nee rijeiti dok se ne rijee pitanja koja SDA i

Kada e izbori u Mostaru?

SRPANJ 2016.

HDZ oigledno mnogo vie zanimaju. Problem oko izbora u Mostaru politikim elitama obje stranke apsolutno odgovara jer bi u suprotnom sluaju uinili potrebne napore da provedu odluku Ustavnog suda koja je donijeta jo prije est godina, te da naprave funkcionalno Gradsko vijee, koje bi graanima u Mostaru omoguilo
da najbitnije i elementarne funkcije grada normalno rade. U postojeim okolnostima, graani Mostara, bez obzira na nacionalnost i
politiko opredjeljenje, su taoci politikih elita SDA i HDZ BiH kojima je, izgleda, sve bitnije od rjeavanja konkretnih problema u tom
gradu.

Mostarci bi na sudu u Strasbourgu dobili spor


protiv BiH
Analitiar Almir Terzi je miljenja da su bosanskohercegovaki
politiari ovakvim neodgovornim ponaanjem oduzeli elementarno ljudsko pravo graanima Mostara. Da ima volje tih Mostaraca
da tue dravu BiH sasvim je sigurno da bi svako pojedinano od
njih 90.000 na sudu, ne samo domaem nego Meunarodnom sudu u Strasbourgu, dobio spor protiv BiH. Dakle, to je najbolja ilustracija kako se poigravamo ljudskim sudbinama u BiH, gdje moemo donijeti propise, odnosno ne donijeti u ovom sluaju, i uskratiti
ak i elementarna prava graanima BiH, izjavio je Terzi.
Uistinu, zbog neodgovornog ponaanja i uskih linih i stranakih interesa graani Mostara ne mogu uivati u blagodati demokratije zvanoj izbori gdje bi imali priliku da biraju novu vlast ako
nisu zadovoljni sadanjom.
U vezi sa problemom Mostara oglasili su se i predstavnici meunarodne zajednice u BiH. U zajednikom saoptenju Maureen
Cormack i Edward Ferguson, ambasadori SAD i Velike Britanije u
BiH, istakli su da se umjesto rjeenjima za Mostar svjedoi jo jednoj jalovoj i bespotrebnoj svai koja e samo dodatno tetiti meunarodnoj reputaciji BiH i njenih lidera. Kada smo na posljednjem sastanku u Vijeu za implementaciju mira razgovarali o Mostaru, jednoglasno smo osudili potpuni neuspjeh politikih stranaka da provedu presudu Ustavnog suda BiH kako bi se graanima
Mostara osiguralo osnovno ljudsko pravo da glasaju po prvi put u
osam godina. Bili smo takoer jasni kada smo kazali na kojim strankama je primarna odgovornost: na HDZ BiH i SDA, navodi se u zajednikom saoptenju dvoje ambasadora.
U zakljuku se moe kazati da je velika mogunost da graani
Mostara i ove godine, kao i nekoliko prethodnih, nee glasati na
lokalnim izborima. U ovom bosanskohercegovakom gradu se nije
glasalo od 2012. godine zbog injenice da se vladajue SDA i HDZ
BiH ve godinama ne mogu dogovoriti oko rjeenja za izbore u Mostaru. I posljednji pokuaj da se elnici ove dvije stranke dogovore
oko Mostara nije uspio. Veoma je teko da se ovakvim ponaanjem
njenih politiara BiH moe kretati prema istinskim demokratskim
zemljama. Ako nita, za poetak bi trebali nauiti sluati jedni druge, ali i paziti na retoriku jer svaka javno izgovorena rije je odgovornost.
Zbog neodgovornog ponaanja i uskih linih i stranakih interesa graani Mostara ne mogu uivati u blagodati demokratije zvanoj
izbori, gdje bi imali priliku da biraju novu vlast ako nisu zadovoljni
sadanjom. Graanima BiH je jo uvijek, kao jedna od rijetkih metoda za izgradnju prosperitetnije drave, preostala mogunost da
izaberu druge politiare umjesto sadanjih! Ali im se i to pravo polako uskrauje, kao to je sluaj u Mostaru. Je li ovo demokratija
koju smo dugo ekali!? q
Bedrudin BRLJAVAC

37

BOSANSKI BAROMETAR

DRUGI IZVJETAJ SA ESTOG NAUNOG SKUPA BZK PREPOROD BIH BOSANSKOHERCEGOVAKA


DRAVA I BONJACI

Bosanski prostori znanja


Izmeu neoliberalne globalizacije i
postkomunistike tranzicije
Bosanski prostor znanja, kao specifian singularitet, podrazumijeva prethodno obrazovanje pojmova ili govora o tom znanju. To
pretpostavlja mogunost ustanovljavanja odrivog znanja o specifinosti tog singulariteta (u vremenu i prostoru) koji je, u svim svojim bitnim odreenjima, pluralan. U tome poduhvatu radi se o logosu bosanskog prostora znanja koji je zahvaen epohom evropskog nihilizma. To je veoma teak, gotovo nemogu zadatak, ali
isto toliko neophodan i obavezujui za miljenje. Nakon radikalne
sumnje u mo filozofije da, iz prvih principa, deducira znanje o svijetu, svijet u kojem jesmo danas nalazi se u gotovo nepredstavljivom stanju kognitivne bijede i oajanja. Mjesto prve filozofije zauzela je nova ekonomija znanja i informacija. Ona je zauzela mjesto
fundamentalne drutvene ontologije 21. stoljea. Ona se nametnula kao privilegirana, znanstvena slika svijeta, koja ima monopol
na razumijevanje same ideje znanja; monopol na razumijevanje i
planiranja globalnog i regionalnog socioekonomskog razvoja; monopol na razumijevanje i apliciranje koncepta odrivog razvoja, odnosno odrivosti pojedinaca i zajednica.
Pluralitet bosanskih prostora znanja proizilazi iz specifinog karaktera samog bosanskog singulariteta, dok specifini singularitet
bosanskog prostora znanja proizilazi iz povijesno otvorenog pluraliteta znaenja njegovog imena u vremenu i prostoru. Dakle, singularitet i pluralitet bosanskog prostora znanja uzajamno se pretpostavljaju i nadopunjuju kroz forme evropske filozofske antropologije, socijalne ontologije znanja i sociologije prava koje govore o novim oblicima drutvenosti nakon genocida. Nemogunost esencijalistikog utemeljenja nekog filozofskog (prvog ili posljednjeg), metafizikog znanja o tom singularitetu, vodi do pluralizacije singulariteta bosanskog prostora znanja u drutvenim i humanistikim
znanostima, kulturi, umjetnosti, filozofiji, arhitekturi i praktinim
djelatnostima bosanskih ljudi. Pluralitet znaenja pojmova kao to
su znanje, prostor i identitet zahtijevaju kvalitativno obrazloene
analitike i normativne okvire koji u novim programima rada nisu
nespojivi sa otvorenim karakterom bosanskog singuraliteta. Specifina otvorenost bosanskog singulariteta (koji se naao na udaru
genocidnih projekata) za razumijevanje neophodnosti miroljubive
rekonstrukcije evropskih projektnih identiteta oituje se u miroljubivom identitetu bosanskog singulariteta kao takvog. Taj specifini
oblik bosanskog singulariteta singulariteta koji je ve u svom temeljnom odreenju otvoren za ono pojedinano, i na taj nain pluralan nazivamo bosanstvom. U procesu izgradnje prostora odrivog znanja o vlastitom singularitetu, bosanski singularitet nije zatvoren za evropske i svjetske pluralistike prostore znanja koji su
na inteligentan nain otvoreni za povijesni, komunikacijski, egzistencijalni i aksioloki pluralitet poimanja samog svijeta.
Vulgarizacija znaenja vremena i prostora, koja se dogaa u doba uspona i dramatine krize projekta neoliberalne globalizacije
svijeta (a koja se rukovodi apoteozom jezika trita,) rezultirala je
i razliitim zahtjevima za povratkom ka nekim navodno autenti-

38

nim ili istim formama egzistencije. Ukorjenjivanje kolektivnog


identiteta u etno-klero-nacistikim slikama svijeta, koje se 90-ih
godina 20. stoljea dogaalo u bosanskogercegovakom semiotikom, geopolitikom, biopolitikom i vojnom okruenju, rezultiralo
je projektima etnikog ienja i genocida nad Bonjacima koji su
izvrili srpska vojska i policija. Rezultat svega toga je brisanje, minimiziranje, potiskivanje i vulgarizacija znaenja bosanstva. Dakle
etno-klero-nacionalistika vulgarizacija znaenja vremena, prolosti i budunosti, kao i vulgarizacija znanja o vremenu i prostoru u
doba globalizacije svijeta, rezultirala je opasnim redukcionizmima,
nasiljem protiv ovjeanstva, te globalnim i regionalnim nesporazumima. Ti nesporazumi traju i danas se prelamaju preko epistemike strukture Bosne koja je kontaminirana podlim ideolokim
diskursima projiciranih obmana antibosanstva. Oni se negativno
odraavaju na ispravno razumijevanje, kao i na ouvanja specifinog karaktera singulariteta bosanskog prostora znanja i bosanstva
kao takvog.
Uvjerenje koje govori o neophodnosti oblikovanja bosanskog
prostora znanja o specifinostima vlastitog identiteta, oituje se u
razliitim formama, a prije svega podrazumijevaja identifikaciju vokabulara (terminologije, kategorija) uz pomo kojih miljenje, kao
refleksivno istraivanje, stupa u odnos prema kvalitativno definiranom prostoru znaenja kljunih pojmova. U tome kljunu ulogu
igraju humanistike i drutvene znanstvene discipline koje nam
predoavaju nihilistiku pusto kao rezultat planskog poricanja bosanstva.

PREPORODOV JOURNAL 189

BOSANSKI BAROMETAR

Bosanstvo kao ishodite


Bosanski prostor znanja podrazumijeva razvijanje cjelovite
strukture znanja o drutvenom sistemu Bosne i njegovim povijesno-politikim procesima neovisno od pojedinih politikih ili ideolokih opcija koje nas obmanjuju i zavode na pogrean put u aktualnom stanju. Tu se radi o kvalitetnoj svijesti u vlastitom drutvenom sistemu i fenomenima koji ga odreuju povijesno i bitno utiu
na njegovo stanje danas. Ouvanje bosanskog prostora znanja
znai ouvanje misli i znanja o Bosni. Brojnim antibosanskim projekcijama u povijesti potisnuto je bosansko znanje ili, precizno reeno, znanje o bosanstvu kao ishoditu i smislu naeg povijesnog
postojanja.
Zahtjev da se ouvaju BOSANSKI PROSTORI ZNANJA jeste,
ustvari, izraz nune povijesne potrebe za oslobaanjem Bosne od
lai i nametnutih mitomanskih konstrukcija koje nemaju veze s istinom i historijskim injenicama. To je krajnji cilj razvijanja bosanskog prostora znanja ili bosanske samosvijesti kao refleksivnog
odnosa prema vlastitom bivstvovanju u vremenu i prostoru. Antibosanske forme znanja pokuavaju prikriti svijest bosanstva o sebi
i skloniti ga iz vidika nae savremenosti.
Bosansko politiko miljenje ima zadataka da dostigne inteligentni politiki sistem u kojima se racionalnim miljenjem i odluivanjem dostie maksimalizacija ljudskih sloboda i prava. Trenutni
politiki sistem u Bosni je iracionalan i zasnovan
na genocidu i drugim ratnim zloinima nad civilnim stanovnitvom, to danas predstavlja povijesni apsurd u cijeloj civiliziranoj zajednici nacija.
U Bosni je ratnom agresijom uniten legalni
Ustav Republike Bosne i Hercegovine i zemlja je
dovedena u agoniju i sporno ustavno stanje s
Anexom IV.
Posmatrano kroz cijelo 20. stoljee uoljivo
je da se bosansko politiko, povijesno, kulturno i
teritorijalno postojanje pokazuje kao predmet
velikodravnog hegemonizma i ekspanzionizma
i kao takvo se pokuava preinaiti u neto drugo. Otud dolazi nacijsko poricanje Bosne od
strane velikosrpstva i velikohrvatstva kroz brojne historiografske, ideoloke i politike konstrukcije. Pokuaj brisanja Bosne s mape svijeta
zavrio je genocidom koji jo nismo razumjeli
kao monstruozni organizirani zloin prvih susjeda koji ga i dalje besramno i morbidno poriu.
Sve to postalo je sastavni dio nihilizirane kulturne antibosanske matrice od druge polovice
19. stoljea.
Primjer zloina genocida u Bosni i Hercegovini, kao primjer zloina protiv ovjeanstva, koji
se planirao, racionalno organizirao, dogaao i
medijski dokumentirao, ustanovljavao i posmatrao devedesetih godina 20. stoljea, dakle,
upravo u vrijeme promocije globalnog drutva znanja, pokazao je,
ustvari, da je modernistika vjera u neogranieni linearni progres,
vjera u napredak, rast i razvoj za sve zapravo pogrena. Znanstveno-tehniki napredak, naalost, nije bio ujedno i humani napredak.
Zato su nam potrebni novi programi rada u drutvenim znanostima, koji bi ukazali, ne samo na kognitivnu i orijentacijsku krizu zapadnog koncepta racionalnosti, nego i na dublju moralnu krizu vrijednosnih orijentacija koja je zahvatila cijeli savremeni svijet.

SRPANJ 2016.

Danas je sasvim vidljivo da se uzdizanje potisnutog bosanstva


dogaa kao nezaustavljiva povijesna pojava i proces uz narastanje
prepoznatljive bosanske politike misli koja je ve odavno zatomljena i potisnuta iz naeg miljenja i naina djelovanja. Bosansko
politiko miljenje bilo je potinjeno izvanbosanskom velikodravnom hegemonizmu i njegovom insceniranom definiranju bosanskog bia, s jedne strane, i sasvim ahistorijsko sa svojim imaginacijama nekog zlatnog doba turijata, s druge strane. U tome su decenijama nestajale i propadale velike prilike bosanskog bia, kontroliranog kroz mo sistema velikodravne hegemonije.

Negacija bosanskog prostora znanja


U tom negiranju BOSANSKOG PROSTORA ZNANJA ili bosanske
samosvijesti i znanja o sebi, velikosrpska opsada Bosne traje ve
dugo i ne pokazuje znakove posustajanja. Njezin strateki cilj je da
hipnotizira i paralizira bosansku misao (miljenje) i pasivizira ktitiki intelektualni potencijal bosanskih misleih ljudi. Ona je za tu svrhu konstruirala brojne lane prie o bosanskoj povijesti i procesima
koji su je bitno odredili. Naroito su ljudi sa strane, iz Beograda i
Zagreba, voljeli pisati povijest Bosne. Proces srbiziranja i kroatiziranja Bosne doveo je do fantazijskih konstrukcija u kojima je bosansko znanje o sebi zamueno i potisnuto iz drutvenih i obrazovnih sistema. Tu se, prije svega, radi o pretvaranju bosanskog srednjevjekovlja i njegovih sadraja u neto to nikada nisu bili, odnosno pretvarnje Bosne u srpsku
ili hrvatsku Bosnu, zato ne postoje historijski
dokazi i znanstveno zasnovane injenice. Srpska
historiografija je uloila velike napore da prilagodi povijest svojim interesima i interpretira injenice onako kako bi to odgovaralo savremenoj
velikosrpskoj hegemonijskoj ideji i politikim
ideologijama. Zato je nastala teza srednjevjekovna Bosna je samo dio Srbije i Bosna i Hercegovina su srpske zemlje. Danas znamo koliko
je bilo pogubno krivotvorenje autentine bosanske povijesti. Stoga je pred nam zadatak dezavuiranja brojnih falsifikata koji su ciljano ubaeni u
bosanski prostor znanja.
Velikosrpsko spinovanje Bosne i podmetanje
lai u bosansku komunikativnu orbitu jeste proces koji je zapoeo u drugoj polovini 19. stoljea
i traje do danas. Najvea la koja je postala istina jeste velikosrpski narativ o tzv. srpskim zemljama. Odranju te podle fantazme doprinosi
podanika svijest i pasivno dranje intelektualaca prema procesima koji potkopavaju tokove
ispravnog znanja u naem drutvu. Isto tako, ali
s drugim velikodravmni intencijama, naprimjer,
Tvrtko I Kotroman postaje hrvatski vladar u
brojnim konstrukcijama povijesti ime se upotpunjuje isti proces, to jeste pokuaj pretvaranja
Bobovca i Kraljeve Sutjeske u hrvatska medijavalna mjesta, te se
time skriva istina da je tu srce bosanstva od davnina. Antibosanske
politike identiteta ve dva stoljea poriu bosanstvo i pluralnu
strukturu njegovog trajanja.
Nametnute su neprecizne i proizvoljne definicije pojmova, a
pojmovi su misli o bitnim svojstvima pojava, procesa, stvari i dogaanja oko nas. Tamo gdje nema pojmova nema ni pojava ni dogaaja. U komunikativnoj orbiti dananje Bosne jo uvijek ordinira

39

BOSANSKI BAROMETAR
elementarno nerazlikovanje pojmova narod ili narodna grupa (etnikim karakteristikama imenovana grupa ljudi: jezik, teritorija,
religija, historija, dogaaji, navike i obiaji, linosti, mitovi, predaje,
prie...) i nacija (graani jedne drave, politiko-pravna zajednica).
Nacija se balkanski svodi na religijsku razliku a to nema veze s
nacijom kao politikom zajednicom ljudi u jednoj nezavisnoj dravi
u naem vremenu.
Nedavno objavljeni rezultati popisa stanovnitva pokazali su da
u Bosni i Hercegovini ivi 3,5 miliona Bosanaca koji su se izjanjavali etniki kao Bonjaci, Hrvati, Srbi, Jevreji, Romi, Crnogorci, Albanci
i drugi. Demografski smo vraeni u 1965. godinu. Oni su, naalost,
optereeni nesavladanom prolou i gube orijentacijsku jasnou
meu drugim evropskim nacijama. Bosanski prostor znanja, koji
obuhvata znanja i znanstvene discipline kojima su se bavili ili bave
znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, kao i oni koji djeluju van granica BiH ali su usko vezani za svoju domovinu, morao bi biti miljen
kao mrea vertikalnih i horizontalnih tokova znanja u naoj savremenosti. Jaanje bosanskog prostora znanja nije stvaranje neke
nove ideologije, nego nuno samokritiko-kulturoloki pristup koji
kroz dugorone projekte mora izgraditi nove mape uma bosanstva.

U toku je proces poricanja bosanskog znanja kroz:


- Privikavanje graana Bosne na destruirajuu antibosansku
matricu kao opravdanu ili kao normaliziranu nenormalnost u
okviru potiskivanja bosanskog prostora znanja; to je danas primjetljiv proces u medijskoj agresivnoj propagandi i mitovima koji dolaze iz manipulacijskih centara. Time se postie intelektualna paraliza i nesposobnost kritikog promiljanja zloina protiv Bosne.
- Plansku srbijansku i velikosrpsku relativizaciju genocida; obesmiljavanje genocida nad Bonjacima je nastavak genocida; vrijeanje rtava i mrtvih, nihilizam propagande, zamuivanje znaenja
pojmova kroz proizvoljno i obmanjujue spinovanje dogaaja.
- Poricanje i skrivanje injenice da je srpska vojska napravila
masovne zloine u Bosni tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a meu tim zloinima je genocid. To se ne smije marginalizirati i potisnuti iz svijesti svih ljudi u Bosni i Hercegovini i njenom
okruenju.
Senadin LAVI, Zlatan DELI, Amer OSMI

40

PRVI IZVJETAJ SA ESTOG NAUNOG SKUPA


BOSANSKOHERCEGOVAKA DRAVA I BONJACI
esti nauni skup pod naslovom Bosanskohercegovaka drava i
Bonjaci odran je u Sarajevu 28. maja 2016. godine. Na skupu je
uee uzelo 29 izlagaa sa pripremljenim referatima i preciziranim
problemskim pitanjima za elaboraciju.

Uesnici na naunom skupu


Bosanskohercegovaka drava i Bonjaci

KRITIKO RAZOTKRIVANJE ANTIBOSANSKE MATRICE


Kada se same glavna strukturno-analitika usmjerenost veine
znanstvenih izlaganja na estom naunom skupu Bosanskohercegovaka drava i Bonjaci onda je mogue uoiti jednu generalnu dimenziju koja odreuje sadraj objanjenja i hipotetikih polazita.
Radi se, naime, o tome da je sasvim jasno identificirana i eksplicirana
djelatna antibosanska matrica ili, drugim rijeima, destruirajui obrazac antibosanstva koji djeluje tokom cijelog 20. stoljea i bitno odreuje sve nae predstave o Bosni kroz kulturu, ekonomiju, politiku,
religiju, knjievnost, historiografiju, umjetnost, diplomatiju, medije i
druge oblasti znanja i ljudskog kreativnog djelovanja, stvarajui pritom uvjerenje da je negacija Bosne opravdana i prirodna forma politikog djelovanja. Jednom je taj antibosanski proces i model djelovanja potaknut izvan Bosne od strane nacijskih velikodravnih hegemonijskih projekata, a drugi put je to unutarnji proces getoizacije, autodestrukcije i separiranja bosanskog naroda na religijskoj osnovi i putem nacijskih ideologija.
Dakle, na kraju 20. stoljea moemo tvrditi da se sr kulturno-politikog i agresivno-militarnog djelovanja nacijskih politika spram Bosne ogleda u cjelovitom konceptu antibosanstva koji se strukturira
kroz znanstvene interpretacije, kulturno djelovanje, ekonomske odnose, vojne pothvate, ideologizacije znanja i diplomatsko insceniranje
predstava o Bosni irom svijeta. To je najprimitivnija instrumentalizacija Bosne u hegemonijskim projekcijama velikodravnih ideologija.
Pritom, cilja se da bosanstvo nestane u etniko-religijskim svoenjima
povijesnog postojanja i njihovom krivotvoreem prilagoavanju trenutnim politikim aspiracijama ahistorijskih ideologija velikodravnog
ekspanzionizma velikosrpstva i velikohrvatstva.
Primjeri projektiranog antibosanstva:
- plansko i kontinuirano poricanje Bosne u djelima politike, znanosti
(drutvene teorije, historijske znanosti, politologije, etnologije i dr.), knjievnog stvaralatva, svakodnevnog iskustava, religijskih narativa (...);
- osporavanje bosanske nacije i postojanja bosanskog naroda;
- poricanje i nepriznavanje Bonjaka kao autohtonog i starog
evropskog naroda u hegemonijskim i ideologiziranim naracijama velikodravlja;
- negiranje bosanskog jezika i svih bitnih oznaka koje se vezuju za
Bosnu i Bonjake, kao i relativiziranje i negiranje genocida;
- uvoenje mitologema i ideolokih konstrukcija (lai) kojima se
krivotvori povijesna struktura i dinamika bosanskog bia;
- plansko i sistematizirano pretvaranja Bosne u prostor etnikog
razraunavanja dva naroda i njihovih provincijalnih projekcija velikodravnog hegemonizma;
- otvorena agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid
nad Bonjacima 1992.-1995. q
Senadin LAVI

PREPORODOV JOURNAL 189

ZEMLJO MOJA

VELIKOSRPSKI REFERENDUM JE DRAVNI UDAR DEJTONSKE KVAZIDRAVE NA BOSNU I HERCEGOVINU

Referendum u RS-u
je dravni udar
Dejtonska Bosna i Hercegovina nikada nije bila blie raspadu,
ratu, redefiniciji, palestinizaciji, nego to je to danas uoi najavljenog tzv. referenduma u Republici Srpskoj o tzv. Danu Republike
Srpske, 9. januaru, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim. Sama
injenica da entitet Republika Srpska negira autoritet Ustavnog suda, i de facto i de jure dovodi do negacije samog entiteta Republike
Srpske, koja moe postojati iskljuivo u okviru dejtonskog poretka.
Zato onda bonjaki zvaninici ne iskoriste ovu mogunost i zauvijek se pravno rijee entitetske podjele Bosne i Hercegovine i tog
secesionistikog tereta? To pitanje je najskrivenije i najstranije
pitanje aktuelne zbilje u BiH, jer svi znaju za tu pravnu mogunost,
a svi od nje bjee. Na drutvenim mreama se na pomen takve mogunosti javilo mnotvo paranoinih komentara da bi bonjako
ukidanje Republike Srpske znailo novi rat.
U redu, ali, ko uope moe garantirati da i bez toga nee doi
do novog rata, odnosno, nove agresije? Ili, ko moe garantirati da
e bonjaka popustljivost rezultirati ostajanjem Republike Srpske
u dejtonskoj Bosni i Hercegovini? Moda e upravo ta bonjaka
popustljivost, i strah od velikosrpske agresivnosti, nahraniti i ohrabriti secesionistike ambicije? Rije je veoma preciznom pravnom
prostoru, koji je definiran pravnim aktima odmah nakon 1995., a
koji kau da nesprovoenje Dejtonskog sporazuma moe dravno
ureenje Bosne i Hercegovine vratiti na prethodno pravno stanje,
a to je onaj prostor u kome je Republika Srpska bila ime za nelegalnu vojnu huntu, a kada je validno pravno stanje bila Republika Bosna i Hercegovina, bez entiteta i upanija, za koju su glasali graani
na Referendumu o nezavisnosti, 1. marta 1992. godine.

Fildanotvorna iluzija
Svi koji se iole razumiju u pravo znaju da nesprovoenje nekog
dogovora ili sporazuma, nepotivanje preuzetih obaveza, pravno
stanje vraa na prethodnu poziciju, a to je u ovom sluaju Republika BiH, bez entiteta, kakva je po legalnom dravnom ustrojstvu bila
do Vaingtonskog sporazuma u martu 1994., odnosno, Dejtonskog
sporazuma u novembru 1995. godine. Pri tome treba napomenuti
da je Dejtonski sporazum oktroisan, nametnut silom, pa i genocidnom ucjenom, da nema niti legitimitet niti legalitet, da su presude
za genocid pred Hakim tribunalom i Svjetskim sudom umnogome
promijenile mogunost odrivosti poretka koji u sebi ima tvorevinu
nastalu na genocidu, i presuenu za genocid.
Po tome se ini da je bosanska realnost ula u mrtvu trku, budui
da velikosrpski stratezi odlino razumiju kako je odrivost Republike
Srpske postala veoma upitna u odnosu na izmijenjene pravne okolnosti, kao to je ovaj faktor genocidnosti. Velikosrbima se uri, budui da njihove procjene sigurno biljee veliko ubrzanje u razvoju kulture pamenja u Bonjaka, a to, posebno u odnosu na Srebrenicu,
postaje planetarni i obavezujui pojam. Pitanje je bliskog vremena
kada e se u Bonjaka roditi patriotska snaga koja e u svome programu imati pokretanje pravnih mehanizama za realizaciju Presude

SRPANJ 2016.

Svjetskog suda za genocid, kojom je Republika Srpska direktno odgovorna, a to po normi ius cogens, vodi njenom ukidanju. Pa ak i da
ne bude te kritine mase politike samosvijesti u Bonjaka, koja bi
otvorila proces ukidanja dejtonskog poretka, stasat e u Evropi nezavisne, slobodne i humanistiki orijentirane snage koje e postaviti
pitanje o neodrivosti koegzistencije uspomene na Srebrenicu i legalnosti tvorevine koja je presuena za genocid u Srebrenici.
Srpskoj politici se moe tota zamjeriti, ali njene strateke procjene, koje su praene raznim marifetlucima, sigurno je ine faktorom koji diktira tempo dogaanja. U protivnom, zato bi velikosrpska politika sa toliko strasti, bezonosti, odlunosti, i to s obje strane Drine, gurala protuustavni, secesionistiki tzv. referendum, ako
cilj svega nije poraz bonjake politike i bonjakog faktora u odnosu na logine bosanske i bonjake interese?!
Ba u tom kontekstu treba uoiti nevjerovatne poteze bonjake politike, koja, kroz usta lidera SDA Bakira Izetbegovia, koketira
sa nekakvom podjelom na tri etnike regije, plus dva distrikta, Brko i Sarajevo, a ime bi Bonjaci izgubili svoju metropolu. A ako
Bonjaci, svojom politikom voljom, pristanu da Sarajevo postane
distrikt, neto kao trodijelna ili etverodijelna (sa tzv. etvrtim narodom) zajednica, to se kao ideja vue jo od tzv. Prudskog sporazuma iz 2009. godine, na koji je pristao Sulejman Tihi tada je
opstanak Bonjaka upitan, jer se gubi ta kljuna veza izmeu bosanske drave i Bonjaka koje vee i zajednika metropola.
Konano postaje jasno da bonjaka politika, po inerciji profiterskih interesa, nema nita protiv rtvovanja tri etvrtine ili vie bh.
teritorije u ime fildanotvorne iluzije da e vladati na frtalju bh. teritorije na kojem se prostiru akcije, dionice i poslovna carstva politike
elite. No, ta andaluzijska trgovina kratkog je daha, budui da po
osnovu raznih ustupaka koje su Bakir Izetbegovi i SDA davali poglavito hrvatskoj, ali i srpskoj politici, sve kljune institucionalne poluge
vie ne dre Bonjaci. Konkretno, velikohrvatska politika ne samo da
vlada na 27% bh. teritorije, ukljuujui i opine sa bonjakom veinom, poput Jajca, ve ovladava i krajevima sa bonjakom veinom,
budui da raznim fondovima, iz kojih se sufinansiraju privatne firme,
vladaju Hrvati koji podravaju hrvatsku ekonomsku ekspanziju u Sarajevu, Tuzli ili Zenici. Svi Bonjaci, koji se tu zateknu, u nekom lancu
upravljanja, inercijom interesa bivaju uvueni u bonjako ekonomsko samoubistvo, a iz ega proizilaze i posljedice na stabilnost kulturnog i duhovnog identiteta. To isto vrijedi i za druge oblike marionetizacije bonjakog faktora, u kome su Bonjaci tek statisti svojih sudbina, a u ime bogaenja uskog lanca najmonijih tajkunskih familija i
lobija oko partnerske politike grupacije SDA-SBB.
Zapravo, zato i jeste mogu politiki apsurd koji prati posljednja
dogaanja oko velikosrpskog referenduma i velikohrvatske podrke razgradnji Bosne i Hercegovine. Bonjaka politika, dakle, ima
keca u rukavu, to je povlaenje bonjakog potpisa, ukidanje entiteta, povratak na prethodno pravno stanje, ali inercija profiterskih
interesa je starija od nacionalnog interesa i dravotvorne svijesti.

41

ZEMLJO MOJA

Dravno samoubistvo
U medijskoj i politikoj orbiti, oko tzv. referenduma se vrti itav
niz dogaaja koji mogu ili ne moraju biti povezani sa tim secesionistikim i kriminalnim aktom. Prvo valja razjasniti pretpostavku da je
tzv. referendum zakazan da bi se mobiliziralo birako tijelo za potrebe nacionalnih opcija, a po emu i bi profitirali oni koji su ve na
vlasti. Nema sumnje da e strah od velikosrpske agresije mobilizirati
bonjako birako tijelo oko SDA kao nacionalne politike okosnice,
odnosno, da e taj odvani put u secesiju puhnuti u izborna krila
SNSD-u i Miloradu Dodiku. Ali, ove procjene apsolutno nemaju veze
za faktom da je ve sada preena granica na kojoj bi pravna drava
morala hapsiti one koji rue njen ustavni i pravni poredak. Upravo to
je injenica koja bode oi da pravna drava ne reagira na svoje ruenje, da ambasadori zemalja Vijea na implementaciju mira ne reagiraju, iako su stvari potpuno jasne: tzv. referendum u RS-u je dravni udar! ta logiki slijedi iz ove ocjene, osim ocjena da sama dejtonska drava, uz pomo meunarodnog faktora, sudjeluje u dravnom
udaru na sebe. Direktno kazano: velikosrpski referendum je dravni
udar dejtonske kvazidrave na Bosnu i Hercegovinu.
No, ovu injenicu niko nee tako imenovati, ve e se svi posakrivati iza umanjivanja teine krivinog djela. ini se da ovo pozorino
tumaenje pravnih decidnosti olakava tenju Bonjaka za iluzijom
da sve i nije tako opasno, da se spava mirno jer rata nee biti, iako
su sve opcije realne, pa i rat za koji nije potrebno dvoje. Uistinu, danas su za Bonjake umnogome nepovoljnije okolnosti nego 1992.
godine: prvo, jer nemaju kritinu masu ljudi sa vojnom obukom, a
to su tada imali po osnovu odsluenja vojnog roka u JNA; drugo,
nemaju vie oruja teritorijalne odbrane koje su kako-tako uspijevali
zadrati ili oteti neposredno pred sukobe; tree, vojnim i policijskim
strukturama dejtonske drave apsolutno upravljaju velikosrbi, velikohrvati i Bonjaci koje su oni instalirali; i etvrto, meunarodna islamofobijska histerija nikako ne ide na ruku Bonjacima koji su ve
temeljito stigmatizirani kao narod koji je povezan za tzv. islamskim
terorizmom, a to jako dobro znaju oni koji koriste sve ove faktore.
Ako, s jedne strane, imamo velikosrpsku spoznaju o dugoronoj neodrivosti Republike Srpske, usljed presuda za genocid i
pravne kratkoronosti pod okriljem dejtonskog poretka, ako je velikosrpska politika ve ogrezla u transhistorijskoj isplativosti genocida, onda je realno strahovati da bi obavjetajni Beograd mogao
planirati rjeenje bonjakog pitanja kroz neki brzi i agresivni rat,
koji bi utnjom podravala meunarodna zajednica. Srbi su ve naoruani do zuba, imaju po javnim i zvaninim informacijama izmeu 30.000 i 50.000 etnika, imaju enormno razmnoena tzv. lovaka drutva, po selima i zaseocima, imaju genocidnu discipliniranost
da etniki iste islamske fundamentaliste, tj. Bonjake, tako da
povijesno iskustvo ukazuje na realnu mogunost i takvog plana.
Bonjaci, s druge strane, nemaju nita od svega toga, izuzev iluzije
da je za rat potrebno dvoje, i da se moe mirno spavati.
U medijskoj orbiti, velimo, puteno je mnotvo razliitih dogaaja.
Na tzv. referendum u RS-u odgovoreno je apsurdnom idejom bonjake politike o tzv. referendumu za izdvajanje Srebrenice iz Republike
Srpske. Time je bonjaka politika pokazala svu svoju prizemnost u
(ne)razumijevanju jedinstva bonjake rtve, odnosno, diskriminaciji
bonjake rtve, koju sama bonjaka politika dijeli na onu iz Srebrenice, koja ima prava da bude rtva genocida, i na sve druge bonjake
rtve koje su, kako u Budimpeti onomad ree reisu-l-ulema Husein
Kavazovi rtve ratnih zloina. Oni koji znaju jako dobro znaju, kao
to srpski politiari znaju, da ratni zloin nikog ne obavezuje ni na ta,
jer je to individualna krivica, dok definicija genocida obavezuje na uki-

42

danje tvorevina koje stoje iza udruenog genocidnog poduhvata. Ako


je ukinut Trei Reich, zato ne bi bila ukinuta Republika Srpska?! Zato
je apsurd kad sami tzv. bonjaki lideri getoiziraju bonjaku rtvu na
prostor Srebrenice, namjesto da se bore za jednak tretman, pod sintagmom Srebrenica nad Bonjacima.

Kolektivna odgovornost
Od velikosrpske politike i propagandne mainerije, ini se, ne postoji nita to nas moe iznenaditi. Dodik je nakon te bonjake nebuloze o tzv. referendumu za otcjepljenje Srebrenice otiao u Srebrenicu i ponovo negirao genocid, ime je u maksimalnoj bestijalnosti
pokazao da je velikosrpsko divljatvo prisutno, ivo, legitimizirano od
srpskog naroda, zbog ega je uistinu teko govoriti o individualnoj krivici u srpskom narodu. Sigurno je da postoje asni srpski pojedinci koji
se stide zla injenog u ime srpskog naroda, ali to je jedna uasna manjina, zbog ije asti mi ipak ne moemo velikosrpsku opsjednutost
genocidom nad Bonjacima svoditi na pojedince. Radi se o narodu, i to
je tragino. A narod nije samo narod, ve narod ine institucije, akademske i druge drutvene zajednice, koje se kod Srba, sve redom, ne
zgraavaju kad Milorad Dodik negira genocid u Srebrenici.
Ali, hajmo, istini pogledati u oi: pa nismo se ni mi zgraavali
kada su instrumentalizirane marionete bonjake, turske ili ko zna
koje politike, asne Majke Srebrenice, dodjeljivale asni Cvijet Srebrenice negatoru genocida u Srebrenici Aleksandru Vuiu! Gdje je
tada bila akademska zajednica u Bonjaka i drugi drutveni potencijali da osude ovo blaenje bonjake rtve? Valjda se mislilo ako
Majkama Srebrenice ne smeta da vole Aleksandra Vuia, negatora genocida, a zato bi to nama smetalo?! Sa vremenske distance
sve izgleda drugaije, od Nerdina Ibria, preko Rajlovca, do tzv.
parademata i izjave 37 tzv. bonjakih lidera kojom se blati vlastiti
narod i nabacuju lopte velikosrpskoj politici. Zato se danas uditi?
Kad sa ove vremenske distance pogledamo vezu izmeu bonjakog samooptuivanja za tzv. islamski terorizam dok su bonjaki povratnici stalno izloeni stvarnom etnikom terorizmu a u odnosu na
zajedniku, agresorsku, vojno-policijsku vjebu srbijanskih snaga i snaga RS-a u Podrinju, a koja je usmjerena ne borbu protiv tzv. islamskih
terorista tek onda moe se vidjeti sav apsurd i sva obnevidjelost bonjake politike. Na poetku godine obznanjena je borba protiv tzv.
parademata, i odjednom su se na istom fonu nali bonjaki politiari,
lideri Islamske zajednice i svi oni velikosrbi koji izmiljaju tzv. islamski
terorizam, poput lanog eksperta Devada Galijaevia. Danas je sve
jasno, ali niko ne priznaje da su svi ovi najjai bonjaki faktori bili u
krivu, instrumentalizirani da oblate svoj narod.
Kad se to pogleda u kontekstu tih vojnih i policijskih orgija velikosrpskih struktura, u kontekstu tzv. referenduma, onda vam,
zdravom pameu, nita nije jasno. Kako i ime opravdati bonjaki
mazohizam, tu fatalnu obnevidjelost za svoje interese, osim kroz
dvije hipoteze: ti bonjaki prvaci ili su mnogo glupi ili su mnogo
ucijenjeni pa da Bonjake dovedu pred svren in. Popravni ispit
uvijek je mogu, ali za to su potrebni hrabrost i patriotizam, neovisnost i demokratizam... Neka se bonjaka javnost, od politike,
vjerske do akademske, udrui u cilju povlaenja bonjakog potpisa sa Dejtonskog sporazuma pa e oni koji razumiju jezik pravne
sile istog asa aterirati u svome siledijstvu. Rjeenje postoji. Ali,
bonjaki prvaci odve nisu sposobni i za ta vie osim za sitnosopstvenike interese. Jal prodavali polovnu robu na pijaci, jal prodavali bonjaki narod: njima je isto. Znaju to oni koji bonjaku slabost koriste kao svoju snagu. q
Fatmir ALISPAHI

PREPORODOV JOURNAL 189

IZ SVIJETA

OD MARIKA DO MAGRIBA NOVA KRIZNA ARITA

Labirint geostratekih interesa


LIBIJA: Osloboen Saif al-Islam Gaddafi
Gaddafijev sin na slobodi
Kako prenosi Libya Observer, po nalogu suda 6. srpnja 2016.
osloboen je Saif al-Islam Gaddafi, sin brutalno ubijenog libijskog
predsjednika Muammara al-Gaddafija, koji je u zatvoru, pod nadzorom plemena Zintan, bio vie od etiri godine. Dobro je, siguran
je, nalazi se u Libiji, izjavio je njegov odvjetnik, Karim Khan, u razgovoru za francusku televiziju France 24. Da vijest bude jo fascinantnija, Khan istie kako je Saif osloboen jo 12. travnja 2016.,
no s informacijom se nije eljelo izlaziti u javnost sve do sada, vjerojatno zbog njegove sigurnosti. Khan navodi kako je Saif al-Islam
Gaddafi osloboen sukladno libijskom zakonu i kako protiv njega
nee biti podizane dodatne optunice.
Saif al-Islam Gaddafi je navodno osloboen 12. travnja ove godine, na zahtjev Mabrouka Graira, nedavno preminulog ministra pravde u Vladi Abdullaha Al-Thanija iz Tobruka. Naime, Graira je 10. travnja naredio sudu u Zintanu da oslobodi Saifa al-Islama, koji je u pritvoru u podruju tog plemena od 2011. godine. Ovo je uistinu veliki
zaokret. Podsjetimo se, Saif al-Islam Gaddafi je vodio obranu Tripolija 2011. za vrijeme napada NATO-a i militanata. Nakon pada grada
pokuao je sa svojim lojalistima iz Libije prei u susjedni Niger, no
tamo su ga ulovili militanti te su ga vratili natrag, u grad Zintan. Tamo
su ga drali etiri godine, tamo mu je i sueno, ali nikada nije izruen
u Tripoli gdje mu je tamonja vlast dosudila smrtnu kaznu.

Saif al-Islam Gaddafi za vrijeme zatoenitva u Zintanu


Analitiari istiu kako su militanti iz Zintana, zapravo, spasili ivot Saifu odbijajui ga izruiti u Tripoli. U meuvremenu je dolo
do raznih promjena u Libiji. Objava ove vijesti na Ramazanski bajram nije sluajna, a vjerojatno je unutarnja poruka novoj Vladi u
Tripoliju, koja je poduprta od strane UN-a. Bilo je za pretpostaviti
da oni nee ustrajati na smrtnoj kazni za Saifa al-Islama kako ne bi
posramili svoje meunarodne sponzore.

TURSKA: Propao pokuaj dravnog udara


Kronologija dogaanja
Po etvrti put u povijesti moderne Turske, 15./16. srpnja 2016.,
Turska vojska je pokuala izvriti vojni udar i svrgnuti predsjednika Recepa Tayyipa Erdoana i Vladu premijera Binalija Yldrma.

SRPANJ 2016.

Vojni udar, koji je organizirala komanda Ratnog zrakoplovstva zajedno sa andarmerijom nije uspio.
Jedna frakcija Turske vojske izala je na ulice i priopila kako je u
cilju zatite demokratskog poretka i zatite ljudskih prava preuzela
vlast. elnici vojnog udara su proglasili izvanredno stanje u cijeloj
zemlji, te uz podrku oklopnih vozila i vojnih helikoptera razmjestili
tenkove na prilaznim autocestama Istanbulu i Ankari, kao i u samim
gradovima. Brzo su preuzeli nadzor nad dravnom televizijom, Meunarodnom zranom lukom Atatrk i osnovnom infrastrukturom,
kao to su mostovi preko Bospora i predsjednikom palaom. Osim
toga, uhitili su nekoliko vladinih dunosnika i naelnika, kao i generala Hulusi Akara, zapovjednika Glavnog stoera Turske vojske.
Oko 23:30 sati javnosti se putem Skypea i turskog CNN-a kratko
obratio i predsjednik Erdoan, koji je rekao da se radi o pobuni
manjinske skupine unutar vojske i ustvrdio da je on jedini zapovjednik vojske. Erdoan je zatraio da Turci izau na ulice i da se
suprotstave udaru, to su mnogi graani i uinili. Pozivam nae
ljude, sve, da izau na trgove u zemlji i daju potreban odgovor,
rekao je Erdoan govorei telefonom za CNN Trk. Ovaj udar nikada nee uspjeti. Prije ili kasnije e biti eliminiran. Vratit u se u Ankaru, dodao je predsjednik, koji je bio na odmoru izvan glavnog
grada. Meutim, Erdoan je sletio Meunarodnu zranu luku
Atatrk u Istanbulu nedugo nakon to je predsjedniki glasnogovornik najavio kraj pua.
U meuvremenu je turski premijer Binali Yildirim izvijestio da
se skupina vojnika pobunila i eli sruiti Vladu, ali da e uiniti sve
to je potrebno da osujeti pu. Vlada koju je izabrao narod ostaje
na dunosti. Ona e otii samo kada to narod kae, rekao je turski
premijer, dodavi da e oni koji stoje iza udara platiti visoku cijenu.
Vojne snage, policija i graani odani predsjedniku Erdoanu uspjeli su preuzeli kontrolu nad situacijom. Nakon nekoliko sati konfuzije i oprenih informacija, u kojima je bilo dosta pucnjave i eksplozija, nekoliko stotina mrtvih i tisue povrijeenih turske obavjetajne slube su priopile da pu nije uspio.
Do pokuaja dravnog udara je dolo neposredno nakon to je
turski predsjednik Erdoan poslije razrjeenja s dunosti premijera Ahmeta Davutolua pokrenuo veliki zaokret u vanjskopolitikim odnosima koji ukljuuje normalizaciju odnosa s Rusijom i Izraelom, a kako neki smatraju uskoro je trebala krenuti normalizacija odnosa i sa Sirijom i Irakom.
Za pokuaj vojnog udara okrivljen je Fethullah Glen, imam koji
ivi u blizini Philadelphije (SAD) od 1999. godine, ali ima znaajne
pristae u Turskoj. Osniva je Gulen pokreta, poznatijeg kao Hizmet.
Mnogi njegov pokret usporeuju s katolikim pokretom Opus Dei
utjecaj je velik, raspolau s ogromnim zalihama novca, a tajnovitost
je uvijek prisutna. Radi se ne samo o osobi, ve i o iznimno monom
i utjecajnom pokretu koji se i ranije uplitao u tursku politiku. Glen
je prethodno optuen za stvaranje paralelnih dravnih struktura,
prvenstveno u policiji, sudstvu i vojsci. Nedavno su turske vlasti proglasile Glenov pokret teroristikom organizacijom (to je etiketa
koja je dobila novo znaenje nakon neuspjelog udara). Jedan je od
najutjecajnijih Turaka, a diljem svijeta njegov je pokret osnovao vie
od 1.000 kola. Stekao veliku popularnost na Zapadu zbog svojih po-

43

IZ SVIJETA
mirljivih tonova prema Zapadu, jasne osude terorizma, vrlo dobrih
odnosa s predstavnicima drugih vjerskih zajednica.
Turske vlasti su uputile zahtjev SAD-u za izruenjem Fethullaha
Glena zbog navodne umijeanosti u pokuaj dravnog udara.
Amerike vlasti do sada nisu udovoljile tom zahtjevu.

Nain na koji su graani Istanbula zaustavili puistike tenkove i


vojna oklopna vozila

Uvedeno izvanredno stanje


Vijee ministara Turske odluilo je da uvede izvanredno stanje u
trajanju tri mjeseca, rekao je predsjednik Recep Tayyip Erdoan u
obraanju naciji, u veernjim satima 20. srpnja. Objasnio je kako e
takva odluka omoguiti vlastima da djeluju bre i efikasnije u dovoenju pred lice pravde onih koji su odgovorni za pokuaj udara. Ta je
mjera bila nuna za brzo iskorjenjivanje svih elemenata teroristike
organizacije upletene u pokuaj pua, rekao je Erdoan, pritom mislei na organizaciju koju predvodi imam Fethullah Glen,. Izvanredno
stanje, dodao je Erdoan, nije protivno demokraciji, zakonu i slobodama, nego mu je, naprotiv, cilj da zatiti te vrijednosti. Europa
nema pravo kritizirati ovu odluku, poruio je turski predsjednik.
Sutradan su zastupnici u turskom parlamentu prihvatili izvanredno stanje, a nakon objave rezultata glasanja 346 glasova za
i 115 protiv premijer Yildirim je izjavio: Snaga naroda je pobijedila snagu tenkova.
Izvanredno stanje u Turskoj uvedeno je s ciljem da se izbjegne
mogui drugi vojni udar, rekao je turski ministar pravosua Bekir
Bozdag, dok je istodobno zamjenik premijera Numan Kurtulmu
objavio da e privremeno biti stavljena izvan snage Europska konvencija o ljudskim pravima.

Bilanca pokuaja dravnog udara


Prema najnovijim podacima, u pokuaju pua poginulo je 312
osoba, od kojih 145 civila, 60 policajaca i trojica vojnika. Poginula
su i 104 puista.
U neuspjelom pokuaju vojnog udara 15./16. srpnja sudjelovalo je 8.651 pripadnik vojske, ili oko 1,5% snaga (Turska vojska, trea
po veliini u NATO-u, broji oko 680.000 pripadnika). Koriteno je
35 zrakoplova, ukljuujui 24 borbena, zatim 37 helikoptera, kao i
246 oklopnih vozila, ukljuujui 74 tenka. Pobunjenici su takoer
kontrolirali i tri ratna broda.
Prema tvrdnjama dravnih dunosnika, nakon neuspjelog pokuaja pua turske su vlasti privele ukupno 35.022 osobe koje povezuju s vojnim udarom. Neto vie od polovine ili 17.740 je slubeno uhieno, 11.597 osoba puteno je na slobodu, a 5.685 je zadrano u pritvoru.

44

Prema tvrdnjama zapadnih agencija, iz raznih sektora dolo do


otputanja i uhienja velikog broja ljudi, spominje se broj od oko
60.000, a rije je prije svega o vojsci, pravosuu, obrazovanju i medijima, gdje su se mnogi nali bez licenci za rad. Meu njima 43.000
javnih i privatnih uitelja, te 9.000 policajaca i zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova. 149 generala i admirala otputeni su iz vojske, to je gotovo polovica svih visokorangiranih pripadnika Turske
vojske. Meu njima je 87 visokih oficira kopnene vojske, 30 zranih
snaga i 32 ratne mornarice. Osim toga, 1.099 oficira je neasno otputeno. Osim vojske, istka se provodi i u medijima. Slubeno je objavljena informacija o zatvaranju vie od 130 medija: 45 novina, 16 televizijskih mrea, triju novinskih agencija, 23 radijske stanice, 15 asopisa i 29 nakladnikih kua. Izdano je 100-tinjak uhidbenih naloga za
novinare, koji su optueni za povezanost s mreom imama Fethullaha Glena. Na ostavku je pozvano vie od 1.500 dekana i rektora.
Uhieno je 30 guvernera, a otputeno je i oko 250 zaposlenika premijerova ureda. Odmah je otputeno i 2.745 sudaca i tuitelja.
Zapadne zemlje izrazile su strahovanje da je pokuaj pua zapravo posluio turskom predsjedniku za sustavno ienje nepoudnih, posebice u svjetlu injenice da on ve due vrijeme ima
namjeru provesti promjene Ustava i utvrditi svoju vladavinu uvoenjem predsjednikog sustava umjesto parlamentarnog.
Nakon pokuaja vojnog udara meunarodna agencija za kreditne
rejtinge Standard and Poor's smanjila je rejting Turske za zaduivanje
u domaoj i stranoj valuti za jedan stupanj, a izmijenila je i izglede iz
stabilnih u negativne. Osim toga, prema zvaninim podacima propali
pokuaj dravnog udara nanio je turskoj ekonomiji gubitak od najmanje 300 milijardi lira (oko 100 milijardi amerikih dolara).
Pokuaj elemenata Turske vojske da zbaci predsjednika Recepa
Tayyipa Erdoana imat e dugorone posljedice na turske vanjskopolitike odnose i regionalnu ulogu. Posebno velike turbulencije
moemo oekivati u odnosima izmeu Turske i SAD-a. S druge strane, moemo oekivati jaanje turskih odnosa s Rusijom i Iranom,
ali i promjenu politike prema Siriji.

SIRIJA: Bitku za Aleppo


Vatreno zatvaranje ceste smrti i protunapad Al-Nusre Fronta
Srpanj 2016. je donio napredak za Sirijsku vojsku. Vraen je dio
izgubljenog teritorija u Latakiji, zauzeto je nekoliko naselja u istonoj Guti, no jo vanije i na pomalo iznenaenje, postigla izuzetno
vaan strateki cilj dovela je skoro u potpunu opsadu Aleppo, najvei sirijski grad. Svima koji prate rat u Siriji ne treba posebno ni
napominjati to znai bitka za Aleppo. Znalo se jo u ljeto 2012.
godine, kada su pobunjenici po prvi put zauzeli istoni dio grada,
da e ovo biti odluujua bitka koja e definirati pobjednike i poraene. Aleppo je od poetka rata bila utvrda pobunjenika, a stanje je
de facto bila pat pozicija i status quo. Linije su gotovo tri godine bez
znaajnijeg pomicanja, debelo utvrene, a svaka akcija u visokourbanom podruju neminovno bi donijela do visokih rtava.
Situacija na terenu po regularni Sirijsku vojsku SAA i njene saveznike jo nikada nije izgledala ovako dobro. 25. lipnja 2016. Sirijska vojska zapoela je svoju dugooekivanu ofenzivu na sjeverozapadu Aleppa pod nazivom Operacija Castello (po prometnici Castello poznatoj i kao "Cesta smrti, jedinoj cesti koja povezuje
istoni dio grada s Turskom). Od 7. srpnja Sirijska vojska nametnula
je vatrenu kontrolu nad cestom Castello, odnosno udara na sve to
se kree po toj cesti i stoga se vie njome ne kree nita. Krajem
srpnja uspjeli su, napokon, zatvoriti obru oko militanata i to, kako
je u prvih mah izgledalo, poprilino vrsto. Sirijska Arapska Armija

PREPORODOV JOURNAL 189

IZ SVIJETA
SAA praktiki je u potpunu opsadu dovela polovicu grada pod kontrolom pobunjenika.
Meutim, nakon to su vladine snage zauzele kljunu prometnicu i preuzele kontrolu nad posljednjim opskrbim pravcem na sjeveru grada, te okruile nekoliko tisua militanata i, navodno, oko
250.000 ljudi u istonim etvrtima Aleppa poetkom kolovoza
2016. pokrenut je silovit protunapad. Koalicija predvoena Al-Nusra Frontom je u oajnikom pokuaju da slomi opsadu zauzela niz
zgrada kompleksa Vojne akademije na jugozapadnim rubovima
Aleppa, ime se uskim koridorom povezala s militantnim skupinama u gradu. Bitka za najvei sirijski grad se nastavlja.
Strunjaci vjeruju kako situacija u Aleppu dokazuje uzaludnost
pokuaja za rjeavanje sirijskog sukoba silom. Borbe oko Aleppa
pokazuju da bezuvjetna pobjeda Bashara al-Assada nije mogua.
Unato pomoi stranih saveznika, on nema dovoljno snage i resursa za uspjeno ratovanje na nekoliko frontova i protiv brojnih neprijatelja, rekao je ruski strunjak za strateke studije Vladimir
Sotnikov. Prema njegovim rijeima, teritorije koje osvoje vladine
snage esto nema tko tititi, a zbog toga, prije ili kasnije, militantne
skupine provode uspjene ofenzive kojima zauzimaju ranije izgubljena podruja.
Samantha Power, amerika izaslanica pri UN-u, izjavila je kako
u borbi za Aleppo niti jedna strana nee moi osvojiti brzu i odlunu pobjedu.
Generalni direktor ruskog Vijea za vanjske poslove Andrej Kortunov kae da u ovoj situaciji Rusija moe ubrzati diplomatske procese s kljunim regionalnim igraima Iranom i Turskom, jer bi
konvergencija sunitske Turske i iitskog Irana stvorila preduvjete za
politiko rjeenje sirijskog sukoba.

Bitka za Aleppo

Promjena turske politike prema Siriji?


Poetkom srpnja 2016. lider parlamentarnog bloka turske prokurdske ljeviarske stranke HDP, Idris Baluken, u razgovoru za rusku novinsku agenciju Sputnik rekao je kako su poeli tajni pregovori izmeu turskih i sirijskih dunosnika: Prema nama dostupnim
informacijama, tajni pregovori se vode izmeu Sirije i Turske, u Aliru i u jo nekoliko drava. Koliko se moe procijeniti, izgleda kako
tursko vodstvo priprema teren za tranziciju od retorike 'Assad neprijatelj' u retoriku 'Assad brat'. Vrlo je mogue da je pismo isprike
ve i poslano u Damask.
Nakon to je njegova stranka u parlamentu zatraila slubeno
oitovanje od strane Vlade po pitanju informacija o tajnim pregovorima sa Sirijom, nisu dobili potvrdu, ali ni demanti. Baluken smatra kako dolazi do velikog zaokreta u turskoj vanjskoj politici. Na
temelju primjera odnosa s Izraelom, Rusijom i Egiptom, vidjeli smo
velike promjene koje se dogaaju u vanjskoj politici Turske. Vlada

SRPANJ 2016.

je svjesna kako mora promijeniti taktiku ako ne ele izgubiti vlast.


Imajui to u vidu, vladajua stranka je spremna uiniti sve i sukladno tome smatramo kako su informacije o tajnim pregovorima sa
Sirijom tone, rekao je Bulken.
Dakako, on se boji kako bi turski predsjednik Reccep Tayyip
Erdoan i sirijski predsjednik Bashar al-Assad u konanici mogli nai
zajedniki jezik i to na tetu Kurda. Erdoan kao najveu prijetnju
vidi kurdsku nezavisnost na sjeveru Sirije, a ni Assadu sigurno nije
drago prepustiti dugorono znatan dio teritorija Kurdima znajui kako e u konanici zavriti kao i u Iraku, gdje iraki Kurdi samo ekaju
priliku za odcjepljenjem, pie jedan hrvatski politiki analitiar.
Slinog miljenja su i neki mediji u Njemakoj. Najavljujui
Erdoanov slubeni posjet Moskvi i ruskom predsjedniku Vladimiru
Putinu, njemaki mediji su objavili kako je, osim ranije poduzetih koraka i zadovoljavanja ruskih uvjeta pomirbe, Turska konano zatvorila granicu sa Sirijom i zabranila protok militanata, tzv. umjerene
oporbe. Turska je zatvorila granini prijelaz Bab Al-Hawa, kojim su se
koristili militanti Slobodne sirijske vojske (FSA), u lanku objavljenom
poetkom kolovoza pie Deutsche Wirtschafts Nachrichten, koji
dodaje kako je turska vlada prela na rusku stranu u sirijskom sukobu. Otrom promjenom kursa turski predsjednik Recep Tayyip
Erdoan se pribliava stavu sirijskog lidera Bashara al-Assada", pie
njemaki list. Na glavni i stalni cilj je uspostaviti dobre odnose sa
Sirijom, Irakom i svim susjednim zemljama u Sredozemlju i Crnom
moru, rekao je turski premijer Binali Yildirim.
S druge strane, turski novinar Faik Bulut kae da su se nedavno
susreli i predstavnici Ankare i Damaska. Prema njegovim rijeima,
u tim pregovorima su ulogu posrednika odigrali Moskva i Teheran.
Nova turska strategija je dovela je do toga da militanti u Aleppu
sada nemaju anse za bijeg. Neposredno prije pokuaja dravnog
udara, Erdoan se iznenada pomirio s Rusijom i Izraelom. Je li ta
nagla promjena jedan od razloga pokuaja vojnog udara, ostaje nejasno, pie Faik Bulut.
Analitiari smatraju kako je obrana Erdoana od vojnog udara
u Turskoj oito bio ruski instrument za preokret turske uloge u ratu
u Siriji. Turska je sada zatvorila granicu za militante koje je do sada
podravala, a ostali imaju malo anse u borbi protiv predsjednika
Assada. U stvari, sada se Turska u Siriji bori na ruskoj strani.
Analitiari zakljuuju kako je u pozadini radikalnog zaokreta Ankare oita Erdoanova elja da se dogovori sa sirijskim predsjednikom
Assadom, to je potvrdio i turski premijer Yildirim. Postoji puno toga
u naim odnosima to treba poboljati", rekao je Yildirim za Habertrk. Novinar Faik Bulut kae da su se turski i sirijski vladini dunosnici
u posljednjih nekoliko mjeseci sastali sedam do osam puta.

IRAK: U oekivanju bitke za Mosul


Dva teroristika napada u Bagdadu
2. srpnja 2016. odjeknule su dvije eksplozije na prostoru velikih
trnica u Bagdadu, na prostoru gradskih etvrti Karrada i Sha'ab. Nakon eksplozija, u kojima je ubijeno vie od 250 osoba, izgorjele su brojne trgovake radnje. Gradska etvrt Karrada je veinski iitska etvrt,
no ovdje takoer ivi i velik broj krana. Neposredno nakon prvog
napada u ovoj gradskoj etvrti, odjeknula je i eksplozija u gradskoj etvrti Sha'ab. Odgovornost je preuzela teroristika organizacija ISIL.
To je najsmrtonosniji napad u zadnjih 13 godina, od amerike
invazije 2003. godine. Ovaj masakr jo vie je pojaao gnjev irakog
stanovnitva prema sigurnosnom aparatu koji, smatraju mnogi, ne
ini dovoljno da bi ih zatitio od terorista. Dva dana kasnije ostavku
je podnio Mohammed Ghabban, iraki ministar unutarnjih poslova.

45

IZ SVIJETA
U veernjim satima 7. srpnja u Bagdadu se dogodio jo jedan
veliki teroristiki napad u kojem je ubijeno najmanje 35 osoba, a
vie od 60 ranjeno. Radilo se o koordiniranom nizu samoubilakih
napada na iitski mauzolej na sjeveru glavnog grada Iraka. Prvi napada se raznio u blizini policijskih slubenika koji su uvali lokaciju,
a nakon toga su ostali teroristi uli unutra te nastavili krvavi pohod.
Broj rtava bi vjerojatno bio jo i vei da snage sigurnosti nisu
uspjele na vrijeme ubiti jednog od napadaa prije nego to se i on
raznio s eksplozivom.

Iraka vojska uskoro kree u oslobaanje Mosula

Bitka za Mosul se intenzivno priprema


9. srpnja Iraka vojska preuzela je kontrolu nad velikom zranom
bazom Qayyara, lokacijom koja bi se trebala pokazati kljunom u pokretanju odluujue ofenzive na Mosul, najvei grad pod kontrolom
ISIL-a na prostoru Iraka. Irake regularne i specijalne snage, uz pomo amerikih zranih snaga, ule su u bazu s june strane. Otpor je
bio minimalan, jer je veina ISIL-ovih terorista pobjegla. Oslobaanje
baze pozdravio je iraki premijer Haider al-Abadi, istiui kako je ovo
vaan korak prema osloboenju Mosula. Inae, zrana baza
Qayyara, koja bi uskoro trebala postati glavni logistiki centar u
predstojeoj ofenzivi, udaljena je 60 kilometara od Mosula.
11. srpnja ameriki ministar obrane, Ashton Carter, posjetio je
Bagdad, gdje se susreo s amerikim vojnim zapovjednicima, irakim
premijerom Haiderom al-Abadijem i ministrom obrane Khaledom alObeidijem. Potvrdio je kako e SAD pojaati vojnu kampanju protiv
ISIL-a tako to e u Irak dovesti jo nekoliko stotina amerikih vojnika
koji bi trebali asistirati irakim snagama u oekivanoj ofenzivi na Mosul. Mi vam sa zadovoljstvom danas moemo rei da je Pentagon
pristao poslati jo 560 vojnika u Irak, kako bi osigurao kritinu podrku irakim snagama u smislu infrastrukture i logistikih sposobnosti
u vojnoj zrakoplovnoj bazi Qayyara, rekao je Carter.

JEMEN: Propali pregovori, nastavljene borbe


Jemenska vlada prihvatila UN-ov mirovni plan, pobunjenici
ga odbili
Mirovni pregovori, koji su pod pokroviteljstvom UN-a u travnju
poeli u Kuvajtu, zavrili su bez uspjeha borbe u Jemenu se nastavljaju. 31. srpnja 2016. pro-saudijska jemenska vlada je objavila da je
prihvatila UN-ov mirovni plan ne bi li zaustavila sukob koji ve vie od
godinu dana traje u Jemenu, ali su ga pobunjenici iz plemena Huti
nekoliko sati poslije odbili. Hutiji i bivi predsjednik Ali Abdulah Saleh
postavili su uvjete za prihvaanje plana koji nisu bili realni.
Vlada je prihvatila plan nakon sjednice odrane u Rijadu, glavnom
gradu Saudijske Arabije, kojom je predsjedao jemenski predsjednik
Abd Rabbo Mansour Hadi. On ivi u egzilu u Saudijskoj Arabiji, ali ga
meunarodna zajednica smatra legitimnim predsjednikom. Na sjed-

46

nici je prihvaen UN-ov prijedlog dogovora u kojemu se poziva na prekid oruanog sukoba i na povlaenje pobunjenika iz Sane i drugih gradova koje su zaposjeli, istie se u priopenju Vlade objavljenom u
Kuvajtu. U prijedlogu su uglavnom ispunjeni zahtjevi Vlade koju politiki i vojno podupire sunitska Saudijska Arabija, pri emu je preuzeto
nekoliko toaka Rezolucije br. 2.216 Vijea sigurnosti UN-a.
Nedugo zatim pobunjenici su izvijestili da odbijaju UN-ov mirovni prijedlog, koji poziva na prihvaanje vlasti koju vodi predsjednik Abd Rabbo Mansour Hadi. Ono to je UN-ov izaslanik iznio nisu drugo do prijedlozi za rjeavanje sigurnosnog pitanja, o emu se
mora raspravljati, kao i o drugim prijedlozima, istaknuto je u priopenju izaslanstva pobunjenika. Oni dre da svaki mirovni ugovor
mora predvidjeti predsjednika koji e se izabrati na temelju konsenzusa i Vladu nacionalnog jedinstva, a tek nakon toga se moe
pregovarati o vojnim i sigurnosnim pitanjima.
Hutiji i bivi predsjednik Ali Abdulah Saleh su stvorili vijee koje
vlada glavnim gradom i veinom sjevernog Jemena, tradicionalno
zajdijevskom iitskom regijom. Time se Jemen donekle podijelio
iiti dominiraju sjeverom i istokom, a suniti jugom i zapadom. Unato prekidu vatre, nasilje nije prestalo, te postoje borbe oko nekih
mjesta, kao to je grad Taiz. Hutiji i Saleh su predloili UN-u da stvori tranzicijsku vladu u kojoj ne bi bio Hadi, ali je pro-saudijski predsjednik Abd Rabbo Mansour Hadi odbio prepustiti svoje mjesto.

Rat u Jemenu se nastavlja do kada?

Veoma skup rat za Saudijsku Arabiju


Vojno-politiki analitiari istiu kako bi za Saudijsku Arabiju bi
rat u Jemenu mogao biti ono to je Afganistan za Sovjete i Amerikance zemlja vrlo tekog zemljopisnog terena, s mnotvom plemena, meunarodnih utjecaja i nedostatka sredinje vlasti. Nakon
propalih mirovnih pregovora nastavak vojne operacije Obnova
nade postaje vrlo problematina za Saudijsku Arabiju.
Ukoliko Saudijci ele zauzeti Sanu i druge sjeverne gradove,
onda moemo oekivati jo jae borbe, jer bi se glavni grad pretvorio u grad-bojinicu i groblje za obje vojske. Koalicijske snage ve
dre istoni ulaz u Sanu, ali se ne uputaju u uline borbe, znajui
da bi one bile krvave i skupe, dok bi Hutiji istodobno uvrstili svoju
kontrolu nad tradicionalnim ijitskim podrujima du sjeverne granice Jemena. Time se saudijski pogranini gradovi stavljaju pod hutijevsku prijetnju jer oni mogu stradati u obliku odmazde. Stoga je
Rijad zapoeo prisilnu evakuaciju graana iz provincije Dizan.
Mnogi stanovnici nisu htjeli otii, pa je saudijska vojska prijetila
oduzimanjem njihovog graanstva i da e unititi njihove identifikacijske i putne dokumente. Postoje i vijesti da je saudijski reim
ve ukinuo pristup vodnim resursima i rezervoarima, a i hrane ima
manje. Dizan je najsiromanija saudijska regija, gdje vie od 30%
stanovnitva ivi u potpunom siromatvu i to u jednoj od najbogatijih zemalja na svijetu, pie jedan hrvatski politiki analitiar.

PREPORODOV JOURNAL 189

IZ SVIJETA
Pritom upozorava na dodatni, vrlo vaan aspekt ove prie rat je
vrlo skup za Rijad, to moe dovesti do ogromnih problema u zemlji:
Prole je godine pustinjska kraljevina imala trei najvei vojni proraun, odmah nakon prorauna SAD-a i Kine. Velik dio tog prorauna
odlazi na preskupu jemensku vojnu pustolovinu, a taj rat oito oduevljava mnogobrojne sile u svijetu. Naime, SAD i Velika Britanija
prodaju Saudijskoj Arabiji goleme koliine municije i drugih potreptina, te ne ele stoga da se rat brzo zavri. S obzirom da cijene nafte
opet padaju, zemlja s 20 milijuna stanovnika ne moe vie financirati rat u Jemenu. Saudijska Arabija siromai i to vrlo, vrlo brzo.

AFGANISTAN: Neizvjesna sigurnosna situacija


Talibani napreduju u Afganistanu
Snage afganistanske nacionalne sigurnosti suoile su se s tekim gubicima i gube teritoriju u sukobima s talibanskim pobunjenicima, navode ameriki izvori. Do kraja svibnja Vlada je kontrolirala
65,6% afganistanske teritorije, to je pad u odnosu na 70,5% u sijenja 2016, pokazuju podaci amerikih vojnih snaga u Afganistanu. Od 407 okruga unutar 34 pokrajine, 268 okruga je pod vladinim nadzorom, 36 okruga unutar 15 pokrajina je pod nadzorom ili
utjecajem pobunjenika, a za 104 okruga postoji opasnost da ih vladine snage izgube, navodi vojni izvor.
Otkad je borbena misija NATO-a protiv talibana u prosincu
2014. zavrila, snage afganistanske nacionalne sigurnosti suoile
su se s tekim gubicima u borbi s talibanskim protivnicima, to je
dovelo do toga da pripadnici NATO-a uspore svoje povlaenje preostalih snaga. U 2015. gotovo 7.000 policajaca i vojnika ubijeno je
u borbi s talibanima, a ranjeno je skoro 14.000. Oekuje se da te
brojke budu jo i vee ove godine, rekli su sigurnosni strunjaci.

du Afganistana. Ministarstvo unutarnjih poslova je istaknulo kako


su napad izvela trojica bombaa samoubojica. Meta napada bile su
demonstracije manjinske iitske zajednice Hazara. Tisue ljudi skupile su se kako bi od vlasti zatraile da novi dalekovod grade kroz
pokrajinu Bamiyan, naseljenu preteno Hazarima. Odgovornost za
napad odmah su odbacili talibani istiui kako oni nemaju nikakve
veze s ovim traginim dogaajem, a nedugo nakon odgovornost
je preuzeo ISIL. U saopenju je navedeno kako su napali skupove
iita, te kako je napad odmazda za podrku nekih Hazara reimu
sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
Ubrzo je stigao i odgovor na bombaki napad u Kabulu. 26. srpnja afganistanske snage sigurnosti, uz pomo zranih udara amerikih snaga, povele su ofanzivu protiv ISIL-a i njegovog uporita na
istoku drave nazvana Gnjev Oluje. Oslobodile su velike dijelove
planinskog distrikta Kot u provinciji Nangarhar, kljunom uporitu
ISIL-a, gdje je grupa uvela erijatske sudove i kampove za obuku
pod njegovom zastavom. Tokom vojnih operacija poginulo je priblino 120 ISIL-ovaca, ukljuujui Saada Emaratija, istaknutog lokalnog komandanta ISIL-a.
26. srpnja u napadu amerike bespilotne letjelice srpnja u
okrugu Quetta, u pokrajini Nangharhar, ubijen je Hafiz Said Khan,
voa ISIL-ovog ogranka za Afganistan i Pakistan. Radi se o bivem
pripadniku pakistanskog ogranka talibana (poznat kao Tehreek-eTaliban), koji zakleo na lojalnost ISIL-u. Glasnogovornik Pentagona
naglasio je kako ubojstvo Khana predstavlja veliki udarac ISIL-u,
posebno kada su u pitanju akcije i prikupljanje novih ratnika. Inae,
ovo je drugi ameriki udar na visokopozicionirane ISIL-ovce. U svibnju 2016. bespilotnom letjelicom u Pakistanu ubijen je talibanski
afganistanski voa mula Mulah Akhtar Mansur.

BAHREIN: Nedostatak kompromisa kompliciranje


situacije
Kronologija prosvjeda u Bahreinu

Afganistanske snage sigurnosti u velikim problemima


Na tiskovnoj konferenciji odranoj 6. srpnja 2016. ameriki
predsjednik Barack Obama je izjavio kako se broj amerikih vojnika
u Afganistanu nee mijenjati. Sigurnosna situacija u Afganistanu i
dalje je neizvjesna, poruio je Obama. Ameriki mediji istiu kako
je ponovno oivljavanje talibana primoralo Washington da preispita strategiju povlaenja. injenica je kako talibani u Afganistanu
nisu poraeni, tovie, na pojedinim dijelovima zemlje ak i napreduju i osvajaju teritorij. Prema procjenama UN-a talibani danas dre vie teritorija nego u bilo kojem trenutku od poetka amerike
invazije 2001. godine. Nadalje, manju prisutnost na prostoru Afganistana uspostavila je i teroristika organizacija ISIL.

Veliki ISIL-ov teroristiki napad u Kabulu


23. srpnja 2016. najmanje 80 osoba je ubijeno, a vie od 230
ranjeno nakon velikog teroristikog napada u Kabulu, glavnom gra-

SRPANJ 2016.

Veina je drava arapskog svijeta na sebi svojstven nain doivjela tzv. arapsko proljee, niz ustanaka ili prosvjeda koji su uzdrmali Bliski istok i Sjevernu Afriku. Tek su se sporadino spominjala
komeanja u Bahreinu, maloj otonoj dravi (spojenoj sa saudijskim kopnom putem mosta) s oko 1,3 milijuna stanovnika. Veina
stanovnika su iiti, dok su vlasti sunitske i poprilino lojalne Saudijskoj Arabiji. Bahrein ima parlament i stranke, no gotovo svu mo u
svojim rukama dri vladajua sunitska kraljevska obitelj al-Khalifa.
14. veljae 2011. u glavnom gradu Manami dolo je do prosvjeda graana, koji su zahtijevali prestanak organiziranih muenja u
zatvoru, putanje politikih zatvorenika, doista slobodne izbore i
predstavniku skuptinu. Na tisue graana prosvjedovalo je pod
atorima i na ulicama. Kako bi zaustavio ova kretanja, bahreinski
kralj Hamad ibn Isa al-Khalifa zapovjedio je 17. veljae 2011. napad
na prosvjednike. Sigurnosne snage su napale prosvjedniki kamp, a
etvero je ljudi ubijeno. No, dravno nasilje jo vie je razjarilo graane, te je vojska odvjetnika, uitelja, sindikalnih radnika, inenjera i iitskih vjerskih voa krenula poduprijeti prosvjednike. U jednom trenutku na ulicama je bilo 200.000 ljudi, to je 25% cjelokupnog radno sposobnog stanovnitva zemlje. Promijenio se i cilj
prosvjeda. Umjesto reformi, prosvjednici su poeli traiti kraj reima al-Khalife. Reim je odgovorio veom represijom, te je u oujku
2011. pozvao u pomo vojne snage drugih zemalja. Dolo je 1.000
vojnika iz Saudijske Arabije i 500 policajaca iz Ujedinjenih Arapskih
Emirata, drava gdje vladajua obitelj ima i svoje korijene. Uz to,
kralj Hamad je proglasio izvanredno stanje. Bahreinske vlasti u vie

47

IZ SVIJETA
navrata su primjenjivale grubu policijsku silu prema prosvjednicima koji su zahtijevali demokratizaciju drutva u puno manje radikalnom obliku u odnosu na oporbenjake u, primjerice, Siriji ili Egiptu. Pritom je kraljevska obitelj nastojala prikazati sukob kao sektako uznemiravanje izmeu sunita i iita.
Prosvjednici su traili i kraj politike naturalizacije sunita u odnosu na druge graane. Naime, kako bi se poveao broj sunitskih
graana, vladajua je obitelj poela regrutirati strane sunite u bahreinske oruane snage, pa tako neke procjene govore da je gotovo polovica bahreinske vojske sastavljena od sunita iz Pakistana,
Jemena, Sirije i Jordana. Svoj status dobili su nezakonito, jer bahreinski zakoni nalau da je potrebno barem 20 godina stalnog prebivanja u Bahreinu za mogunost dobivanja dravljanstva.
S druge strane, bahreinski dravljani su poeli gubiti svoj status. Krajem ljeta 2014. kralj je postavio amandman na bahreinski
Zakon o dravljanstvu iz 1963. godine, koji ukljuuje klauzulu da
svatko tko je otetio interese kraljevstva ili se ponaao nelojalno
moe izgubiti bahreinsko dravljanstvo. Odmah po donoenju zakona, 42 bahreinskih dravljana, veinom politiara, parlamentaraca i graanskih aktivista izgubilo je dravljanstvo, u izravnoj opreci
UN-ove zabrane arbitrarnog oduzimanja dravljanstva.

Issa Ahmed Qassim, koji je bio zastupnik u parlamentu tokom


1970-ih, mogao bi se suoiti s deportacijom, iako su deseci drugih
stanovnika kojima je oduzeto dravljanstvo ostali u zemlji bez nekih beneficija, kao to je pristup besplatnom zdravstvu i mirovini.
Njihovi pasoi su oduzeti i smatra se da nemaju nikakvo dravljanstvo. Ujedinjeni narodi su naveli da je najmanje 250 ljudi ostalo bez
dravljanstva proteklih godina zbog navodne nelojalnosti. Organizacije za zatitu ljudskih prava kau da je najmanje njih pet deportirano posljednjih mjeseci.

Ukidanje dravljanstva ejhu Qassimu iranska crvena linija

Mirni prosvjedi u Bahreinu ukinuto dravljanstvo ejhu Issi


Ahmedu Qassimu

20. lipnja 2016. zapovjednik Iranske revolucionarne garde, Qasem Soleimani, upozorio je vlasti u Bahrainu da su preli crvenu
liniju kada su ukinuli dravljanstvo ejhu Issi Ahmedu Qassimu,
iitskom duhovnom voi u Bahrainu. Al-Khalifa svakako znaju da
je njihova agresija protiv ejha Qassima crvena linija koja e zapaliti i Bahrein i cijelu regiju. Ovim potezom se ljudima ne ostavlja druga opcija nego da krenu putem oruanog ustanka. Al-Khalifa e
definitivno platiti cijenu, a njihov krvoedni reim e biti sruen,
rekao je Soleimani, zapovjednik Quds snaga, elitnih specijalnih jedinica Iranske revolucionarne garde.
Protjerana opozicijska grupa Bahreinski institut za prava i demokraciju objavila je saopenje u kojem upozorava da e potez
protiv ejha Qassima podii tenzije u dravi, to bi moglo dovesti
do nasilja. Duboko smo zabrinuti da e ove akcije dovesti do eskalacije tenzija na ulicama te da bi ak mogle dovesti do nasilja, jer
mnogi stanovnici Bahreina smatraju usmjeravanje protiv vodeeg
iitskog imama crvenom linijom, rekao je Sayed Ahmed Alwadaei,
direktor opozicijske grupe.
Ameriki State Department je saopio da je alarmiran ovim potezom te da ne zna za bilo koji kredibilan dokaz da podri oduzimanje dravljanstva imamu. Washington je ozbiljno zabrinut ukidanjem
oporbene stranke i injenicom da Bahrein ini presedan, primjenjujui praksu svojevoljnog donoenja odluke o oduzimanju dravljanstva svojim graanima. John Kirby, glasnogovornik State Departmenta, izjavio je kako se amerika zabrinutost pojaava priopenjima o tome da Issa Ahmed Qasem nije bio u prilici odgovoriti na optube koje su mu se stavljale na teret prije donoenja presude. Na
taj nain tamonje vlasti udaljuju stanovnike Bahreina s puta koji
mora dovesti do reformi i suglasja, kae se u State Departmentu.
Inae, ejh Issa Ahmed Qassim je jedan od najistaknutijih iitskih
imama u Bahreinu. On je duhovni voa najvee opozicijske stranke u
Bahreinu, itskog pokreta Al-Wafaq al-Vataniy (Nacionalna suglasnost), koju su bahreinske vlasti sudski ukinule sredinom lipnja
2016. Gotovo istovremeno na 9-godinju zatvorsku kaznu osudile su
njezinog elnika ejha Alija Salmana. Dakle, sve se to deavalo svega
nekoliko dana prije oduzimanja dravljanstva ejhu Qassimu, to je
rezultiralo ak i kritikama od strane njihovih amerikih saveznika.

48

Strah od puzajue iitske revolucije


Treba rei kako SAD do sada nisu bile sklone osuditi Bahrein ili
uvesti sankcije, najvie zbog toga to Washington ne eli ugroziti
kljunu strateku vojnu poziciju na cijelom Bliskom istoku. Naime,
u Bahreinu je stacionirana Peta flota amerike mornarice i Sredinje zapovjednitvo, koja je primarno usmjerena prema suzbijanju
iranske dominacije u Perzijskom zaljevu i regiji u cjelini.
6. travnja 2106. dolo je do sastanka amerikog dravnog tajnika
Johna Kerryja i bahreinskog princa Salmana al-Khalife, koji je vrlo
hladno reagirao na Kerryjeve molbe za pokretanje procesa primirja
sa ijtskom zajednicom. Princ je tom prigodom izjavio kako e o poetku bilo kakvog inkorporiranja iitskih predstavnika u strukture
vlasti biti mogue govoriti jedino nakon to Teheran zaustavi materijalno-tehniku i vojnu potporu iitskim ustanicima. U promjeni
stava nisu pomogla niti vrsta uvjeravanja Johna Kerryja o tome da
Washington ostaje glavni jamac sigurnosti Bahreina od vanjskih prijetnji (i hipotetske iranske agresije, koja je u osnovi samo pokrie za
odravanje monopola na vlast). S druge strane, prijedlozi Johna
Kerryja u Rijadu se ocjenjuju kao nastojanja za omoguavanje puzajue iitske revolucije jer je potpuno jasno kako bi se njihovim prihvaanjem iitskim zastupnicima u bahreinskom parlamentu osigurala veina, kao i njihova znaajna prisutnost u izvrnoj vlasti.
Nedostatak demokracije, dugogodinje zatvorske kazne i oduzimanja dravljanstva za utjecajne iitske voe nuno e pojaavati
radikalizaciju situacije u Bahreinu. Iako se situacija svakim danom
sve vie komplicira, neki analitiari ocjenjuju kako, unato svemu,
nije velika mogunost da zemlja podlegne proxy ratu izmeu Irana
i Saudijske Arabije. S druge strane, neki upozoravaju na dramatiniji potencijal bahreinskog sukoba. Zaboravljeni Bahrein jo uvijek
je tempirani domino koji moe poruiti arapske reime u Zaljevu i
pokrenuti povijesne promjene na Bliskom istoku, jo u sijenju
prole godine napisao je jedan hrvatski vojno-politiki komentator.
Da li je Bahrein sljedea eksplozija tenzija na Bliskom istoku, nastavak krvavog sukoba na relaciji suniti iiti kakvom nekoliko godina
svjedoimo u Siriji, Iraku, Jemenu i Afganistanu? q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 189

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: ALI-PAA GUSINJSKI, BONJAKI VELIKAN S KRAJA 19. STOLJEA

Knjigu piu gusinjske evojke


Knjigu piu gusinjske evojke,
pa je alju u ravne Berane,
na koljeno pai Ali-pai:
Aman pao, aman Ali-pao,
putaj nama momad Gusinjane,
i Plavljane, sive sokolove!
Ostadosmo mlade, neudate,
isproene, a ne dovedene,
dovedene, a ne poljubljene!
Upuljae s medom gurabije,
Izagnjee kape remajlije,
na damove puholj popanuo,
Iz sokaka trava izniknula,
Bez momaka i bez evojaka!
Ali-paa Gusinjski je roen 1828. godine u Gusinju pod imenom
Ali-beg abanagi. On je bio sin jedinac Hasan-bega abanagia i
unuk ul-beg abanagia, koji opet vodi porijeklo od Vali-bega, koji je u Gusinje doao iz okoline Skadra, kada mu je krajem 16. stoljea povjereno upravljanje Plavom i Gusinjem. Ali-beg je zavrio
visoku vojnu kolu u Istanbulu, nakon ega se vratio u zaviaj.
Odluke Berlinskog kongresa 1878. godine, po kojima su Plav i
Gusinje bez ikakvog objenjenja i logike pripali Crnoj Gori, bile su
neprihvatljive za Ali-bega abanagia i njegove pristalice, zbog ega je odluio da im se suprotstavi i ne dozvoli crnogorskoj vojsci da
ue na to podruje.
U dva navrata Plavljani i Gusinjani su, nakon toga nanijeli teke
poraze Crnogorcima, i to 4. decembra 1879. u bici na Nokiu (nekoliko kilometara prije Plava), a drugi put 8. januara 1880. godine u
Murinu. I tako je sprijeen ulazak crnogorskih vojnika u Plav i Gusinje. U svom pobjednikom zanosu, plavsko-gusinjski Bonjaci su
otpjevali i rugalicu koja se i danas prenosi: Plav se sprda sa sedmoro Brda, a Gusinje s knjazom na Cetinje.
Procjene o broju poginulih u bici na Nokiu su razliite, zavisno od
strane koja pie. Tadanji francuski konzul u Skadru Le Rea izjavio je da
je crnogorska strana imala 700, a branioci Plava i Gusinja 300 do 400
poginulih. Dio historiara Boj na Nokiu smatraju najveim porazom crnogorske vojske. Nakon ovog boja, historiari biljee da je plavsko-gusinjski kraj imao 34-godinju autonomiju. Od tada crnogorski
knjaz Nikola, sa svojom svitom, kovao JE planove kako da pokori narod
ovog kraja i da okupira ova dva ivopisna mjesta ispod Prokletija.
Ali-beg je bio jedan od osnivaa Prizrenske lige. Rije je o politikom udruenju albanskih intelektualaca, osnovanom 10. juna 1878.
godine u Prizrenu u Kosovskom vilajetu (danas na Kosovu), sa ciljem
da se osnuju autonomna podruja sa veinskim albanskim stanovnitvom na podruju tadanjeg Osmanlijskog carstva. Prizrenska liga
se suprostavljala ulasku Plava i Gusinja u sastav Crne Gore.
U znak zahvalnosti za uspjeh u bici na Murini, sultan je Ali-begu
dodijelio in mir-mirana. Naredne godine, Ali-beg je imenovan za
sandak-bega novoformiranog Pekog sandaka. Od tada je poznatiji pod imenom Ali-paa Gusinjski.

SRPANJ 2016.

Mezar Ali-pae Gusinjskog


Ali-paa Gusinjski je 1888. godine ubijen u zasjedi na ulazu u Rugovsku klisuru. Ubistvo je navodno izvrio plaenik, Mahmud Ramin
Rugovac. Postoje i tvrdnje da je ubistvo finansirao Zejnil-beg iz akovice, koji je poznatiji pod nadimkom Hadi Zeka i jedan od voa
Prizrenske lige i kasnije osniva Peke lige jer se, za razliku od Alipae Gusinjskog, zalagao da Plav i Gusinje budu dio Velike Albanije.
Ali-paa je ukopan na mezarju pored najstarije damije u Pei,
Bajrakli damije koja je sagraene 1471. godine. Na istom mezarju
je sahranjen i Hadi Zeka.
Ponajvie iz osvete za vojniki poraz na Nokiu, Crnogorci pod
vodstvom kralja Nikole, tokom Prvog balkanskog rata 1912. i 1913.
godine, izvrie genocid nad Bonjacima i Albancima Plava i Gusinja,
kada e pobiti elitu, strijeljati preko 800 najvienijih ljudi na brdu Previja kod Andrijevice i nasilno pokrstiti 12.500 muslimana. Pokrtavanje
je prekinuto nakon nekoliko mjeseci zbog estoke reakcije Austrije,
tako da su se Bonjaci i Albanci ovog kraja ponovo vratili u islam.
Ali-paa je opjevan i u narodnim pjesmama, a ona koja je ostala
i dan-danas kao jedna od najpopularnijih plavsko-gusinjskih pjesma je Knjigu piu gusinjske evojke.Plavski knjievnik rahmetli
Husein Bai (1937.-2007.) o ovoj pjesmi kazuje u svojoj knjizi Crni
dukati: Izbor iz narodnog stvaralatva plavsko-gusinjskog kraja,
objavljenoj 1971. godine u tadanjem Ivangradu (danas Berane).
Pjevali su je i mnogi pjevai, a najee Beki Beki i Rizo Hamidovi, dok je zabiljeena i na jednom audio snimku pokojne Ksenije
Cicvari u kojoj je lik Ali-pae zamijenjen Isaj-begom, to nema nikakvu historijsku utemeljenost.
Bie da je cenzurom namjerno iz pjesme izbaen Ali-paa Gusinjski, iz razloga to mu ni mrvom Crnogorci ne mogu oprostiti injenicu da nakon Berlinskog kongresa 34 godine nisu mogli okupirati Plav i Gusinje.
Ipak, ostala je pjesma kao trajna uspomena na ovog bonjakog velikana s kraja 19. stoljea. Pjesma u kojoj djevojke mole vojskovou da im pusti momke na odsustvo, kako bi se poudale. q
Avdo HUSEINOVI

49

KULTURA

BEARA, DOKUMENTARNI ROMAN IVICE IKIA O GENOCIDU U SREBRENICI

Glavni tehnolog genocida


U Kulturnom centru u Srebrenici, u petak, 8. srpnja 2016., u
okviru programa obiljeavanja 21. godinjice genocida nad Bonjacima Sigurne zone UN-a Srebrenica i ukopa identificiranih rtava,
upriliena je promocija dokumentarnog romana Beara, zagrebakog novinara i pisca Ivice ikia.
Beara nije biografska pria o Vladimiru Beari, uvenom nogometnom golmanu Hajduka i Crvene Zvezde, ve roman o njegovom roaku, pukovniku Ljubii Beari, kapetanu bojnog broda Jugoslavenske ratne mornarice koji je nakon dunosti naelnika Slube
sigurnosti tadanje Vojnopomorske oblasti u splitskoj Lori i povlaenja JNA iz Hrvatske postao naelnik slube sigurnosti Glavnog taba
Vojske Republike Srpske i jedan od najbliih suradnika generala Ratka Mladia, zapovjednika vojske bosanskih Srba. Zbog njegove uloge
u srebrenikom genocidu, 2015. godine Meunarodni sud za ratne
zloine u Haagu osudio ga je na najteu kaznu doivotni zatvor.
Roman Beara je vrsna novinarska studija i suptilna socioloka
analiza, u kojoj iki pokuava odgovoriti na pitanje kako je Ljubia Beara, ambiciozni i marljivi Titov pitomac, bio toliko predan i
zloinaki kreativan u viednevnoj operaciji pogubljenja bonjakih
zarobljenika iz Srebrenice? Bez ikakve sumnje, Beara je bio glavni
tehnolog srebrenikog genocida ovjek koji je osmislio, operativno realizirao i koordinirao sumanuti plan masovnih egzekucija
tokom etiri-pet dana sredinom srpnja 1995. i koji je od nulte toke
izgradio jednokratnu smrtonosnu manufakturu. Radilo se, naime,
o zahtjevnoj i kompliciranoj operaciji, u kojoj je valjalo mobilizirati
ogromnu tehniku i ljudstvo, 200-tinjak civilnih i vojnih vozila i kamiona s vozaima kojima su muslimani zarobljeni u Srebrenici i oni
koje su nizozemske snage UN-a iz svog kampa u Potoarima predale Mladievim snagama prevoeni na mjesta na kojima e odmah ili
neto kasnije biti likvidirani. Valjalo je, takoer, paljivo okupiti ljude koji e te likvidacije bespogovorno i hladnokrvno izvriti i potom o tome zauvijek zautjeti.
Podatke koje je koristio u svom djelu iki je pronaao u ogromnoj dokumentaciji Meunarodnog tribunala za ratne zloine u
Haagu, optunicama i transkriptima glavnih rasprava, prigovorima
i podnescima obrana i optubi u postupcima voenim u Haagu i
Sarajevu, novinskim izvjetajima, podacima raznih udruga i agencija koje su istraivale genocid u Srebrenici, ali i tekstovima svojih
kolega kao to su Viktor Ivani ili Ivan Lovrenovi.
Svu beutnost srebrenikog masakra iki sjajno iskazuje kroz
terminologiju koju su koristili egzekutori koji su zarobljene Bonjake
najprije nazivali Turci, a svoje ubijanje osvetom, da bi dva-tri dana
kasnije, kad su iza njih bile ve tisue oduzetih ivota, Turci postali
paketi, a osveta posao. O tome zorno svjedoi telefonski
razgovor izmeu pukovnika Beare i generala Krstia koji je snimljen i
koriten kao dokazni materijal u istranom postupku u Haagu.
Svako ime koje se spominje je pravo i stvarno, i svaka situacija,
svaki dogaaj. Nema doslovno nieg fikcionalnog, izmatanog, izmiljenog. Romaneskni elementi, pak, ugraeni su duboko u strukturu i organizaciju teksta, i u pristup pripovijedanju. Nisam se upustio u pisanje ovog romana da bih presuivao ili pronalazio opravdanja ili podilazio bilo kome ili bilo emu. Pokuavao sam rastvoriti
genocid do najelementarnijih injenica i postupaka konkretnih lju-

50

di, ponajprije pukovnika Beare, kako bih pokuao doi do motivacije onih koji su sudjelovali u ubijanju i organizaciji ubijanja, opet
ponajprije pukovnika Beare. Kad je rije konkretno o Beari, zanimalo me je kako je bilo mogue da visoki oficir JNA, kapetan bojnog
broda Ljubia Beara, ovjek u zrelim godinama, dojueranji uvjereni titoist i vjernik bratstva i jedinstva, stane na elo etverodnevne operacije ubijanja preko 8.000 ljudi - 'Turaka', kako su Bonjake
nazivali i Beara i svi drugi oficiri Vojske RS-a - po kriteriju njihove
nacionalne i vjerske pripadnosti, kae Ivica iki.
Odluka da se sve Bonjake pobije, prema ikievoj rekonstrukciji, morala je biti donijeta ili usuglaena ili obznanjena najbliim Mladievim suradnicima na tajnim nonim sastancima s 11. na 12. srpnja 1995. u hotelu Fontana u Bratuncu. Pitanje s kojim motivima je
donesena takva odluka, i koji su argumenti govorili u prilog odluci da
se pobiju svi zarobljenici, osim pretpostavki i nagaanja ostaje bez
decidiranog odgovora. Meutim, jasno je da je pukovnik Beara, jednom kad je odluka bila donesena, svoj posao shvatio krajnje ozbiljno.
General Mladi, u to nema nikakve sumnje, predvodio je srebreniki
genocid, no pukovnik Beara ga je proveo u djelo. Pritom je rtvovao
vlastitu savjest i elementarnu etiku u korist slijepe odanosti i to
takvom posveenou da ga je, kako pie Ivica iki, pogreno opisati kao neutralnog provoditelja tuih zamisli i zapovijedi. q
Ismet ISAKOVI

IVICA IKI (Tomislavgrad/Duvno, 1977.) je nagraivani pisac i


novinar, autor romana Cirkus Columbia (2003.), koji je 2005. dobio
nagradu Mea Selimovi za najbolji roman na podruju Hrvatske,
Srbije, BiH i Crne Gore (roman je redatelj Danis Tanovi pretoio i u
vrlo uspjean istoimeni igrani film); Sanjao sam slonove (2011.), koji je osvojio nagradu Tportala za roman godine u Hrvatskoj, te Ponavljanje (2014.), nagraen Koievim perom. Objavio je zbirku pria
Nita sljezove boje (2007.) i zbirku pjesama Ostatak svijeta
(2012.), te tri publicistike knjige Domovinski obrat politika biografija Stipe Mesia (2004.), Gotovina, stvarnost i mit (2010.), u
koautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Paveliem, te arik Tara:
ivot (2013.). Knjige su mu prevedene na panjolski, njemaki, talijanski i slovenski jezik.
Novinarstvom se bavi od 1994. godine prvo u Slobodnoj Dalmaciji, te potom u tjedniku Feral Tribune, gdje je bio novinar i
urednik od 1997. do gaenja lista 2008. Od 2009. do 2010. bio je glavni urednik rijekog Novog lista, a od 2010.-2016. glavni je urednik
tjednika Novosti. ivi u Zagrebu. q

PREPORODOV JOURNAL 189

KULTURA

BONJACI GENOCID U KONTINUITETU, NOVI DOKUMENTARNI FILM AVDE HUSEINOVIA

Kako smo uope opstali?


U periodu od 22. do 27. srpnja 2016., u
est gradova u Crnoj Gori i Srbiji (Plav, Gusinje, Roaje, Novi Pazar, Bijelo Polje i Pljevlja)
premijerno je prikazan dokumentarni film
Bonjaci genocid u kontinuitetu Avde Huseinovia, redatelja, novinara i publiciste, dugogodinjeg suradnika Preporodovog Journala iz Sarajeva. Film je nastao u produkciji
BANA-e (Bonjako-amerike nacionalne asocijacije) iz New Yorka, koja je proistekla iz njujorkog Odbora za ouvanje sjeanja na rtve
genocida u Plavu i Gusinju. Bonjaci genocid u kontinuitetu je snimljen u povodu obiljeavanja 100. godinjice genocida nad Bonjacima i Albancima u plavsko-gusinjskom
kraju 1912./1913., ukljuujui i 1919. godinu.
Realizacija filma je trajala skoro tri i pol
godine, te predstavlja krunu dosadanjeg rada Avde Huseinovia. Po prvi puta u video
formi prezentirana je neispriana pria u kojoj je koritena relevantna arhivska dokumentacija, te brojna svjedoenja, intervjui i izjave uglednih bonjakih, albanskih, hrvatskih, srpskih i crnogorskih
intelektualaca, istraivaa genocida, preivjelih rtve genocida i
potomaka rtava genocida. Bonjaci genocid u kontinuitetu je
kompleksna pria o genocidu nad Bonjacima i drugim muslimanima koji traje preko tri stoljea na balkanskim prostorima od Like,
Dalmacije i Banije preko Herceg Novog, Cetinja, Sjenice, Kolaina,
Uica, apca, Nikia, Plava i Gusinja, ahovia, Limske doline, Bihora, istone Hercegovine, Podrinja, pa do posljednje agresije i genocida u BiH u periodu od 1992.-1995. godine.
Film prati krvavu hronologiju genocida nad Bonjacima, jo od
kraja 17. stoljea, pa sve do Srebrenice u julu 1995. godine. Svako
poglavlje ovog filma moe biti poseban film. Snimajui film, shvatio
sam da ogroman broj Bonjaka nema pojma o ovoj tematici, pa ak
i ljudi koji su se na odreen nain bavili historijom, rekao je Avdo
Huseinovi u izjavi za Preporodov Journal. Izdvojio je tune i jezive slike i scene koje se po prvi puta pojavljuju na filmskom platnu:
Slikom smo prikazali mnoga mjesta gdje Bonjaka odavno nema,
a gdje su nekada bili u veini. Po prvi put u svijet su otili snimci
mjesta na kojima su izvrene velike egzekucije, mjesta gdje se predugo nalaze masovne grobnice hiljada ubijenih bonjakih civila,
koji nikada nisu dostojno pokopani. elio bih, a i Boga molim, da
ovaj film bude jedan peat koji e preventivno djelovati, da se zlo
nad nama jednom zauvijek zaustavi. Da sudija zauvijek odsvira kraj
krvave utakmice genocida nad Bonjacima i drugim muslimanima
na Balkanu, rekao je Huseinovi, koji je upozorio na jednu injenicu koja zabrinjava: Pogledajte, tri stoljea genocida, a ni jedne
presude. To je jedan globalni fenomen nezapamen u historiji ovjeanstva.
Film Bonjaci genocid u kontinuitetu traje 2 sata i 20 minuta, nekima moda i predugo, ali Za standarde dokumentarnog
filma jeste dugo, meutim, moram vam skrenuti panju. Postoji
film na temu Holokausta, na temu Auschwitza, on traje 8 sati i

SRPANJ 2016.

nikada se nije desilo da jedan Jevrej napusti


film da ga ne odgleda do kraja. Tri i pol godine
smo radili ovaj projekt. Ovo je zasigurno film
koji je najzahtjevniji do sada bio za mene kao
autora. Iza sebe imam 15-tak dokumentarnih
filmova, a uistinu rad na ovome mi je bio tei
nego na svim prethodno uraenim. Ali, ne alim se Genocid je rije koja izaziva grozotu
kada se izgovori. Ima naroda koji nikada nisu
doivjeli genocid i hvala Bogu to nisu. Ali
ima i onih koji su doivjeli jedan ili dva, a mi
Bonjaci preivjeli smo 11 genocida. Onog
momenta kada sam doao negdje na sredinu
posla nakon svih istraivanja i saznanja do
kojih smo doli prvo to sam pomislio i to
sam se zapitao: je li uope mogue da smo mi
kao narod uope opstali? Vjerujem da bi
mnogo vei narodi nestali da su doivjeli sudbinu Bonjaka u posljednja tri stoljea, zakljuio je Avdo Huseinovi, dugogodinji suradnik Preporodovog
Journala iz Sarajeva. q
Ismet ISAKOVI
AVDO HUSEINOVI (Sarajevo,
1973.) u oujku 1992. godine kao dobrovoljac stao je u obranu grada Sarajeva i Republike BiH. Cijeli period
agresije na Bosnu i Hercegovinu proveo je na sarajevskom ratitu, tonije
na slobodnoj vogoanskoj teritoriji,
kao borac Prvog korpusa Armije Republike BiH.
Godinama je suradnik mnogih asopisa u BiH i regiji, kao i u bosanskohercegovakoj dijaspori. Bio je glavni i
odgovorni urednik lista Mega hit, a
pisao je (ili jo uvijek pie) za Preporodov Journal, Dnevni avaz, As, Express, Nezavisne novine,
Trn, Bum, Kulin, reviju Sandak, Korak, Sabah (St. Louis,
SAD) i magazin Bosna (Melbourne, Australija). Stalni je dopisnik najitanijeg bonjakog web portala www.bosnjaci.net. Od 2009. godine
suradnik je Instituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. lan je Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraivanje genocida Kanada (IGK).
Do sada je snimio 15 dokumentarnih filmova: Vanzemaljci iznad
Sarajeva (2008.), Krvavi ples po eheru (2010.), Daleko je Tuzla
(2010.), Bosna ili smrt (2011.), A bili su samo djeca (2012.), Dvadeset godina 1. korpusa Armije Republike BiH (2012.), Na Drini krvavi Viegrad (2014.), Prijedorska polja smrti (2014.), Logori smrti (2014.), Prekid utnje (2015.), Herceg-Bosna, zloin i kazna
(2015.), Dobrinja, opsada u opsadi (2015.), Operacija 'Sana '95'
nedovrena pobjeda (2015.), Silovanje u ratu nevidljivi oiljci
(2016.) i Bonjaci genocid u kontinuitetu (2016.).
Autor je i tri knjige: Delati naroda mog (2009.), Naser od
Gazimestana do Haga i nazad (2013.) i Stazama bosanskih vitezova
(2014.).
Oenjen je i otac dvije keri. ivi i radi u Sarajevu. q

51

KULTURA

LEKSIKON BONJAKA/MUSLIMANA CRNE GORE

Konstruiranje kolektivne
bonjake memorije
U Islamskom kulturnom centru u Starom Baru (Crna Gora), u
petak, 22. srpnja 2016., odrana je prva promocija Leksikona Bonjaka/Muslimana Crne Gore, kapitalnog djela 30-orice znanstvenika na ijem elu su bili urednici i autori akademik erbo Rastoder i
mr. sc. Sait aboti. Leksikon na 360 stranica formata A4 obuhvaa
vremenski period od 1806.-2006. godine, te predstavlja 621 linost
i 151 pojam i dogaaj. Zanimljivo je zabiljeiti mjesto roenja prezentiranih linosti: Bijelo Polje 112, Plav/Gusinje 105, Roaje 67,
Podgorica 63, Petnjica 62, Pljevlja 57, Bar/Ulcilnj 38, Niki 23 i Berane 17, zatim 59 iz ostalih mjesta i 18 iz Turske. Leksikona Bonjaka/Muslimana Crne Gore tiskan je u nakladi Almanaha.
Pred brojnim predstavnicima javnog i kulturnog ivota Bara i
Crne Gore, na promociji su govorili akademik Rusmir Mahmutehaji, predsjednik Meunarodnog foruma Bosne, prof. dr. sc. Rifat
krijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. sc. Selma Muhi
Dizdarevi sa Univerziteta u Pragu, Esad Koan, urednik podgorikog tjednika Monitor, zatim slikar Muharem Muratovi, urednik
i autor Leksikona akademik erbo Rastoder, jedan od urednika i
koautora Leksikona mr. sc. Sait aboti, tehniki urednik Leksikona
dr. sc. Adis Balota i urednik u izdavakoj kui Almanah Atvija Kerovi. Medijator programa bila je Jasmina Rastoder.

Leksikon vaan znak novog proljea Bonjaka u


svijetu
Akademik erbo Rastoder uvodno je istaknuo kako se radi o
djelu u kojem su prvi puta na jednom mjestu sabrani u isto vrijeme
komunisti i antikomunisti, faisti i antifaisti, muslimanska milicija
i komandant muslimansko-partizanskog bataljona, Muslimani i
Bonjaci, Crnogorci islamske vjere.
Leksikon e biti napadnut kao i sve do sad. Sve ono to ne valja
u Leksikonu je greka ja i Saitova, a sve to valja je zasluga ljudi
koji su nam nesebino pomagali. Nemam iluziju da je ovo dobro
djelo, samo znam da je smisao svake knjige da ona naredna bude
bolja. elim da kaem da sam vodio rauna da u ovoj knjizi budu
ljudi koji su svojim djelom ispisali svoje biografije, rekao je Rastoder, pri emu je istaknuo dvije osobe za koje se, kako je kazao, vezao tokom pisanja. Baranin Esad Karauzovi jedan je od osnivaa
'Mladih muslimana' i ovjek za kojeg Alija Izetbegovi u svojim memoarima tvrdi da ga je nauio prvim slovima islama. Druga linost
mi je bila paradigma sudbine jednog naroda Bjelopoljac Kemal
Franca. Predstavnik one inteligencije koja je zavrila veliku medresu u Skoplju, udesnu kolu iz koje su sve hode otile u komuniste,
ali istovremeno i po tome to je najvei dio nae inteligencije upravo iz te kole", naglasio je prof. dr. erbo Rastoder.
Najavivi da e ova edicija imati vie knjiga, mr. sc. Sait aboti
je ukazao da se u izradi Leksikona Bonjaka/Muslimana Crne Gore
posebno vodilo rauna o graditeljskom nasljeu od sakralnih
objekata (damija i turbeta) do mostova.

52

Promocija Leksikona Bonjaka/Muslimana Crne Gore u


Islamskom centru u Baru
Pokuali smo da sve te mostove koji su sauvani, ili je makar
bilo pomena u izvorima koji su poticali iz osmanskog perioda, nekako
ukalupimo da i oni budu dio onog to je trebalo da se nae u Leksikonu. Bilo da su oni nastajali kao dravni projekti ili da su bili zadubine pojedinih vakufa koji su takoer izdvajali sredstva da se ti mostovi izgrade, ostajali su kao nijemi svjedoci i danas svjedoe o tom
vremenu, rekao je Sait aboti. Istaknuo je da je kao autor svjestan
da e biti opstrukcija i pokuaja da se pronae uvijek neto to je
nedostajalo, ali jednostavno odreeni zahtjevi i kriteriji koje su nastojali da uvae su bili limitirajui faktor i ostali su u onoj formi u kojoj
je sakupljeno i izloeno sve ono to je prezentirano u Leksikonu.
Dr. sc. Adis Balota, kazao je da autori na poetku ovog udbenika istiu 10 principa i injenica zbog ega i kako su nastali svi pojmovi, dogaaji i fizika lica koja su obraena u Leksikonu.
Svaki naslov sadri pripadajuu i odgovarajuu ilustraciju koja
prikazuje ili asocira na odreeni dogaaj ili linost koja se nalazi u
Leksikonu. U njemu se nalaze obraeni pojmovi i linosti koji su
prikupljeni od Bara, Podgorice, Nikia, Pljevalja, Berana i preko 59
naslova koji pripadaju ostalim geografskim pojmovima. Veliki broj

PREPORODOV JOURNAL 189

KULTURA
slika nastao je iz privatnih arhiva, a odreeni broj slika po prvi put
je ugledao svjetlost dana upravo zahvaljujui saradnicima na ovom
Leksikonu, objasnio je Adis Balota i dodao da se nada da e se
ubrzo jedan ovakav leksikon pojaviti i na drugim geografskim podrujima poput Srbije, Kosova i Bosne.
Akademik Rusmir Mahmutehaji istaknuo je da je bonjaka
historijska drama u cijelosti jedna od najnepoznatijih u smislu
ljudske patnje i uvanja velikog ideala.
Bosna, bosanstvo vie od milenijuma jeste pozornica na kojoj
se odmjeraju sva ljudska pitanja zato je ovjek ovdje, otkud je
tu, ta je njegova uloga i gdje odavde moe otii? Bonjaci su narod
koji unutar sebe nosi veliki ideal mogunosti uspostavljanja misijskog odnosa u svijetu. Bonjaki narod u ovome svijetu u odnosu
na druge ljude trai puteve prijateljstva, saradnje, otkrivanja sebe i
odgovore na spomenuta tri pitanja otkud smo ovdje gdje jesmo,
gdje je to to jesmo i kuda odavde moemo otii da bismo svoje
ljudske ideale ostvarili. Kao to je Crna Gora u velikoj mjeri simbol
da ono to je izgubljeno moe biti naeno, ono to je oteto mora
biti vraeno, tako i Bonjaci po istoj toj logici mogu sebe nai, uspostaviti veliki poredak pravde, velike ideje djelovanja, injenja, slaganja razorenog. Leksikon o
kojem govorim sabire preko 600 imena koje su
za gotovo sve nas raspreno znanje sabrano u
cjelini koja osvjetljava upravo na poetku spomenuta tri pitanja gdje smo, otkud smo tu i
kuda odavde moemo. Stoga, iz ovog Leksikona ljudi mogu o bonjatvu govoriti bez ikakvog
stida i s ponosom etnikog svjedoenja budunosti svih nas i nepotenog zahtijevanja onih
prava koje jami to da jesmo ljudi na svim mjestima. Tamo gdje Bonjaci sa tom misijom budu, svi njihovi susjedi u cijelom svijetu mogu
biti sretni to ih imaju kao sabesjednike, zato je
ova knjiga vaan znak tog novog proljea Bonjaka u svijetu, rekao je akademik Rusmir Mahmutehaji.
Prof. dr. sc. Rifat krijelj, istakao je da je ovo
djelo otrgnulo Bonjake/Muslimane Crne Gore
od zaborava i sva imena koja su se nala u ovom leksikonu imaju
svoje znaenje u vremenu svog ivota u protekla dva stoljea.
Period koji obuhvata ova knjiga, od 1806. do 2006. bio je period velikih previranja na prostoru Balkana, a na vjetrometinama,
pored ostalog, i drave, danas suverene Crne Gore, bili su vrlo esto izloeni Bonjaci, Muslimani i svi drugi graani koji su ivjeli na
ovim prostorima. Znaaj ovog Leksikona jeste to individualnu sposobnost i kvalitet Bonjaka/Muslimana objedinjuje dajui joj kolektivni uspjeh u opstanku na ovim prostorima. Crna Gora kao drava
koja je stvorila u zadnjih nekoliko decenija ozbiljan okvir za demokratsko djelovanje Bonjaka/Muslimana zaista zasluuje da uvijek
u istoriji ovaj narod bude jedan od dravotvornih naroda Crne Gore. elim pobjei od bilo kakve kritike ovom djelu negativnog tipa
jer napisati jedan ovakav leksikon, ostaviti svjedoanstvo na ovim
prostorima, znai otrgnuti od zaborava mnogo toga na emu je bila
poela da pada ozbiljna praina, rekao je Rifat krijelj.
Prof. dr. sc. Selma Muhi Dizdarevi istaknula je kako Leksikon vidi
kao jedan od naina koji odvraa opasnost od brisanja i kao neto to
omoguava konstruiranje kolektivne memorije i njenog biljeenja.
Svi znamo koliko je znaajno da postoji taj neki momenat i
trag, neto to moe da se prenosi dalje. Posebno mi se u Leksikonu sviaju kriterijumi na osnovu kojih su izabrani naroito ljudi na

SRPANJ 2016.

koje sam vie obraala panju nego na same dogaaj. Ono to je


dobro u Leksikonu jeste to izbjegava tu nacionalnu vezu ije smo
mi zapravo bili rtve u posljednjim decenijama. Ono to se u tom
Leksikonu zapravo istie je da bonjatvo mora biti i unutar nae
zajednice, mora imati vie strana, odreeni pluralitet. Ne bi trebali
nikad da doemo u situaciju da postoji samo jedan nain na koji
smo Bonjaci i Bonjakinje ili da postoji samo jedna norma koja e
odreivati ta je ta naa sudbina i na put. to vie tog znanja, kreativnosti i razliitih puteva, to su nam vee anse za opstanak i razvoj, istaknula je Muhi Dizdarevi.
Naglasila je i kako se mnoge ene javno ne angairaju zbog straha da e biti napadane. Politika na naim prostorima je vrlo muan posao, a onda jo ekstremno muan ukoliko ste ena, a tek
Bonjakinja kao jedan dodatni sloj. Spomenuu tri ene koje su na
neki nain ilustracija borbe o kojoj moda ne uimo u nekoj mainstream istoriografiji. Jedna od njih je Maljevi Selema, koja je bila
jedna od prvih uiteljica i koja je uinila jako puno za opismenjavanje i kolovanje muslimanske enske djece. Potom Umihana Uma,
koja je bila komitkinja i koja je prihvatila to da u odreenim okolnostima na ovim prostorima nema druge nego se
pridruiti nekom vidu oruane borbe. I na kraju
Kurtagi Elma, koja je doktorirala na Bostonu i
predavala na Univerzitetu u Massachusettsu,
to su velika dostignua. Takvih ena znam puno i eljela bih da njihov glas bude izraeniji i u
tom smislu pozdravljam Leksikon, zakljuila je
Selma Muhi Dizdarevi.
Slikar Muharem Muratovi objasnio je otkuda toliko znaajnih slikara u narodu i tradiciji
za koju se u neupuenom dijelu javnosti obino
misli da je nespojivo sa slikama i slikarstvom.
Egzistencionalni problem je bio najvei problem razvoja slikara i ekspanziju slikarstva u Crnoj
Gori. Slikare koji su ve stasali u drugoj polovini
20. vijeka, meu njima svakako slikari islamske
vjeroispovijesti, koje ne moemo posebno dijeliti,
ne moemo razlikovati ni po emu od svih ostalih
crnogorski slikara. Svaki slikar ima svoj integritet,
svaki slikar je svjedok i stvaralac podneblja kamena na kojem je roen.
Kao prvi pioniri starije generacije pominju se Smajo Karailo i eljo
okaj, koji nose sve osobenosti i simptome onoga gdje su roeni. Oni
su svrstani meu najboljim svjetskim slikarima 20. vijeka. Dostii taj
nivo nije bilo ba lako, objasnio je Muratovi.
Novinar i urednik Esad Koan je rekao kako ovaj Leksikon nije
i ne smije da bude najbolji leksikon koji e ikada nastati u bonjakoj Crnoj Gori, ali nakon ovog leksikona vie se niko nee tek tako
usuditi da se igra pisanja leksikona.
Vjerujem da je ovo adresar ljudi koji su uinili najbolje i Bonjaci moda prvi put u svojoj istoriji kau: 'Biete notirani i vi koji
ste uinili najbolje, ali i vi koji ste uinili najgore.' Ovo je istovremeno i putokaz, udo opstanka jednog naroda koji nee samo da prati. im napravite jednu ovakvu autorefleksiju, vi na neki nain pokazujete da neete da budete objekti vlastite istorije, ve njen subjekt. I hoete da preispitujete, sumnjate, da stavljate na sud javnosti ono to mislite o sebi. Samo tako mogu postojati moderni
narodi, naglasio je Esad Koan.
Urednik u izdavakoj kui Almanah Atvija Kerovi govorio je o
uspjesima, ali i preprekama na kojima je nailazila ova izdavaka kua, od njenog osnivanja 1993. godine. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

53

PRIE IZ BOSNE

HEROJI VILLEFRANCHEA, PRVOG OSLOBOENOG GRADA U ZAPADNOJ EVROPI

Bonjaka pobuna u pono


U francuskom gradu Villefrancheu (Vilfran), na jugu drave,
svakog 17. septembra poev od 1944. godine komemoracijom obiljeava se dan sjeanja na pobunu, koja se ovoga datuma 1943.
godine, u ovom gradu dogodila. Bila je to prva pobuna protiv nacizma, a kako je javio Radio London Villefranche je bio i prvi osloboeni grad u cijeloj Zapadnoj Evropi.
Ono to je za nas posebno vano, jeste da su tu pobunu izveli
upravo Bonjaci, te da je u njoj ivote svoje izgubilo preko 200 Bonjaka, koji su i pokopani tu, na mjestu gdje se odrava komemoracija, u Villefrancheu. Pobuna i sloboda Villefranchea je trajala svega osam sati.

Villefranche je pod komandom Ferida Dania


proglaen slobodnim
Pobunio se Pionirski bataljon Handar divizije, formirane za nacistike potrebe u Bosni, Sandaku i dijelovima Hrvatske. Nacisti su
Bonjake regrutovane u Handar diviziju, popisivali kao Hrvate, tako da su poetkom avgusta 1943. godine stigli u francuski grad
Villefranche na navodnu kratkotrajnu obuku, a da e se nakon toga
vratiti u Bosnu kako bi sauvali svoja ognjita.
Tako ih zapisuje u svom dnevniku, koga je vodio tokom pobune
i sam tadanji gradonaelnik Villefranchea, Luis Fontaz, gledajui
pobunu iz svog stana. Fontaz je inae, bivi potpukovnik, veteran iz
Prvog svjetskog rata, poznat po imenu ovjek bez lijeve ruke.
Pa, koliko ja znam, Hrvati su katolici, a ovi klanjaju!?, pitao
se u jednom napisu anonimni graanin Villefranchea.
Ostali bataljoni Handar divizije, smjeteni su po okolnim gradovima, udaljenim stotinjak kilometara. Komandant bataljona bio
je SS kapetan Hejnrih Kunc, Nijemac iz Banata. Handar divizije poslate u junu Francusku, popunjavane su i novim regrutima, koji su
u malim grupama pristizali iz Bosne.
Prvi znaci otpora prema nacistima bila je pojava da su novi regruti poeli izbjegavati nacistiki pozdrav uzdignute desnice. Osta-

Ferid Dani

Halim ef. Malko

e tajna, ta je definitivno prelomilo da Pionirski bataljon Handar


divizije digne pobunu, u kojoj e poubijati svoje nacistike oficire i
podoficire i odvano poi u smrt, daleko od svoje domovine?
Voa pobune bio je nacistiki porunik Ferid Dani, bivi partizanski oficir, koji je, prialo se, u jednoj zasjedi 1942. godine, zarobljen od nacista. Dani je roen 1918. godine u Bihau i, navodno,
bio je kolski drug efendije Malkoa, koji se suprostavio pobuni.
Kad je Handar divizija prolazila kroz Lion na putu za Villefranche,
zapisano je da se Ferid Dani u Lionu sastao sa nekim Poljakom, ali
nije zapisano nita drugo. Desna Danieva ruka u pripremi i sprovoenju pobune bio je Lutfija Dizdarevi iz Sarajeva.
U hotelu Modern, 17. septembra 1943. godine u 19 sati, Ferid Dani je odrao tajni sastanak sa najbliim saradnicima, da bi
se dogovorili o poetku pobune. Dogovoreno je da pobuna pone
kad se uje ponono zvono sa katedrale u Villefrancheu. Jo su se
jednom sastali oko 21 sat, ali nema podataka ta se na tom sastanku govorilo.
I pobuna je zaista poela u pono. Poela je estokom pucnjavom i galamom, grad se probudio iz prvog sna. Pobunjenici, tek u
toku najeih borbi, shavataju da nemaju dovoljno municije. A on-

Polje muenika - lokalitet strijeljanja pobunjenika

54

PREPORODOV JOURNAL 189

PRIE IZ BOSNE

Spomenik u Villefrancheu za vrijeme SFR Jugoslavije

Spomenik u Villefrancheu danas

da kree borba prsa u prsa. Villefranche je pod komandom Ferida Dania proglaen slobodnim.

gog svjetskog rata, 7. marta 1947. godine, objeen je u Bihau od


strane jugoslovenske komunistike vlasti.

Taan broj ubijenih bonjakih pobunjenika nikada


nije utvren

Jedini spomenik na svijetu podignut neprijateljima

Da je pobuna bila senzacija za cijeli nacistiki pokret, dokazuje i


injenica da je i Hitler istog dana dobio tu nevjerovatnu vijest i naredio da se pobuna ugui svim raspoloivim sredstvima. Njemake
jedinice su brzo opkolile Villefranche.
Odmah je zavedeno opsadno stanje. Voa pobune Ferid Dani, uvao je ulaz u grad iz pravca Fizak, to je bila najistaknutija
taka osloboenog grada. Njegovi saborci, kao i on izginuli su ve
u prvom naletu nacista. U 6 sati ujutro, pronaen je mrtav Ferid
Dani, to je dodatno uticalo na slom pobune. Poslije njega poginuo je i njegov zamjenik Lutfija Dizdarevi.
Odmah su pohapeni svi oficiri i podoficiri Pionirskog bataljona
i strijeljani na lokalitetu nazvanom Polje muenika. Sve je to trajalo
do veeri, kad je pobuna bila konano uguena.
Veliki broj vojnika je strijeljan, neki su uspjeli da se skriju u samom Villefrancheu kod graana. Postoji i zapis da je jedna porodica skrivala tri pobunjenika ispod uglja, spremljenog za zimnicu.
Blii Danievi saradnici: Mujo Alispahi, Meho Memievi, Nikola
Vukeli, Alija Beganovi, Mustafa Mori, Sulejman Silajdi, Philipp
Njima, Ivan Jurkovi, Jusuf Vujak, Zemko Banji, Efraim Basi,
Ismet Cefkovi i Uzeir Mehii su strijeljani po slomu pobune. Od
pobunjenika, koji su rukovodili pobunom, spasio se jedino Boo Jelenek iz Kutine.
Neki historiari smatraju da su pobunjenici raunali na pomo
kljunu saveznika, koja je izostala, pa je pobuna zbog toga brzo u
krvi uguena. Taan broj ubijenih bonjakih pobunjenika nikada
nije utvren jer su strijeljani na mjestima gdje su i zarobljavani.
Boo Jelenek je objavio da je u prvoj grupi, na ledini kod Golubarnika, strijeljano 156 pobunjenika. A dovoeni su i strijeljani
cijeloga dana, tog krvavog 17. septembra 1943. godine. Njihovi
grobovi se jo trae.
Poslije pobune, mnogi su odvedeni u njemake logore i tamo
poumirali od muenja. Saveznici su neke spasili i oni su se vratili
u Bosnu i prikljuili partizanima. Efendija Halim Malko, nakon Dru-

SRPANJ 2016.

Francuska je 14. juna 1951. godine dodijelila Jugoslaviji u vlasnitvo zemljite na kojem je sagraen spomenik pobunjenicima iz
Villefranchea. To je, po mnogima, i jedini spomenik na svijetu podignut neprijateljima.
Danas je tekst na ploi spomenika izmijenjen, te pie da je spomenik podignut iz zahvalnosti graanima Bosne i Hercegovine i
Hrvatske, dok je do trajanja SFR Jugoslavije, pisalo ovako:
Ovdje poivaju jugoslovenski borci
koji su pali daleko od svoje domovine,
pokoeni rafalima faistikih neprijatelja,
poslije pobune u Villefranche de Rourgue
17. septembra 1943. godine.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH u aprilu 2009. godine stigao je dopis tadanjem naelniku Bihaa, Hamdiji Lipovai, u kojem
ga obavjetavaju o inicijativi francuskog grada Villefranche za uspostavu saradnje izmeu ova dva grada. Gradska uprava Villefranchea odabrala je Biha za bratimljenje u ast Ferida Dania,
Bianina koji je bio voa pobune protiv nacista u Drugom svjetskom ratu.
Zasigurno, mnogo je nepoznatih podataka o ovom nesvakidanjem historijskom dogaaju jer nije ostalo dovoljno pisanih dokumenata o pobuni.
Treba spomenuti vrijedne knjige Pobuna Bonjaka u Vilfranu
1943., objavljenu u Parizu, iji je autor histroriar Fadil Ekmei,
kao i knjigu Pobunjenici Vilfrana dr. Mirka Grmeka, koji je u saradnji sa svojom suprugom, francuskom knjievnicom Lujzom Lambri objavljuje 1998. godine, tvrdei da su se prisilno mobilisani
vojnici SS Handar divizije pobunili u Vilfranu 1943. protiv nacizma
jer su eljeli da se prikljue pokretu otpora.
Jedna tajna Bosne, o njenim sinovima, koji su se pobunili protiv
Hitlerovih zloina u Francukoj, otila je s njima u smrt. Pria o njima
i njihovim imenima vjerovatno e zauvijek ostati velika tajna. q
Avdo HUSEINOVI

55

IVJETI ISLAM

ISLAMSKA POVELJA SVJETSKE UNIJE ISLAMSKIH UENJAKA*

Islamska povelja (I)


Predgovor drugom izdanju na bosanskome jeziku
Svjetska unija islamskih uenjaka (El-Ittihadu-l-'alemi li 'ulamai-lmuslimin - Internacional Union for Muslim Scholars / IUMS) osnovana
je 2004. godine na konferenciji odranoj u Londonu. Jedan od glavnih
ciljeva osnivanja Unije je osiguravanje ireg okvira koji e omoguiti
muslimanskim uenjacima iz raznih dijelova svijeta da se sastaju, razgovaraju i iznose zajedniki stav o pitanjima koja se tiu muslimana
dananjice. Unija radi na usaglaavanju stavova razliitih pravnih kola
nastalih u okrilju islama nastojei objediniti stavove uenjaka koji se
tiu aktuelnih problema muslimana kako bi se s izazovima, ali i opasnostima modernog doba, zajedniki suoavali. U tom pogledu Unija okuplja uenjake
sunnije i iije (imamije/isna'aerije, zejdije), zatim
ibadije, selefije, sufije i druge provenijencije koje su
nastale u okrilju islama. Dakle, Unija okuplja sve
pravce i skupine koji se mogu svrstati u okrilje asnog islama, to predstavlja djelovanje koje je od
izuzetne vanosti, naroito u dananjim okolnostima kada su muslimani u svijetu podjeljeni i nejedinstveni, to u velikoj mjeri doprinosi njihovom slabljenju i propadanju. Unija se tokom proteklih godina
bavila prouavanjem aktuelnih problema u muslimanskom svijetu te razvojem odnosa izmeu islamskog svijeta i Zapada. U tom pogledu, Unija je povodom raznih dogaanja u svijetu pojanjavala stav
islama naspram tih deavanja dajui savjete i preporuke putem odluka, proglasa i erijatsko-pravnih decizija (fetava), a u
brojnim obraanjima svjetskoj javnosti Unija je osudila teroristike
napade koji se deavaju posljednjih godina, a dovode se u vezu s islamom, istiui da islam, ni u jednom obliku, ne odobrava teror i ubijanje nevinih civila.
Unijom, od njenog osnivanja do danas, predsjedava istaknuti
uenjak ejh dr. Jusuf el-Karadavi, koji ima tri zamjenika: ispred
sunnija zamjenik je dr. Abdullah ibn Bajjah, bivi ministar pravde u
Mauritaniji, u ime iija ajatullah Et-Teshiri iz Irana, a ibadije zastupa
ejh Ahmed el-Halili, glavni muftija sultanata Oman. Generalni sekretar je prof. dr. Muhammed Salim el-Avva, poznati egipatski uenjak i profesor meunarodnog prava. Sjedite Unije je u Dablinu
(Irska), a svoja predstavnitva ima u Kairu, Bejrutu i Dohi. Godine
2009. donesena je odluka da se otvore predstavnitva u Turskoj,
Rusiji i Indoneziji. Unija je dosada okupila nekoliko hiljada lanova
koji dolaze iz gotovo svih zemalja svijeta.
Unijom rukovodi Vijee povjerenika (Medlisu-l-umena'), koje
se bira na izborima na Generalnoj skuptini Unije i iji lanovi imaju
mandat od etiri godine. Vijee povjerenika ima ovlasti i kompetencije upravnog odbora i donosi potrebne odluke o planiranju naunih, da'vetskih, kulturnih i drugih aktivnosti Unije.
Svjetska unija islamskih uenjaka je dosada izdala nekoliko izuzetno korisnih publikacija i knjiga. Posebno je vana Islamska povelja
(El-Misaku-l-islami), u kojoj su, na jezgrovit, sadrajan i, prije svega,
veoma utemeljen nain, iznesena osnovna uenja islama i njegove
specifine odlike kao i stav islama spram brojnih savremenih deava-

56

nja i fenomena. Povelja je ubrzo prevedena na bosanski, engleski i


francuski jezik. Potom su uslijedili prijevodi i na druge jezike, meu
kojima je posebno vaan prijevod na njemaki jezik koji je sainila
Lejla Begovi, profesorica njemakog jezika iz tutgarta.
Prvo izdanje Islamske povelje na bosanskome jeziku pojavilo se
krajem 2006. godine, a za to je posebno zasluan reisu-l-ulema dr.
Mustafa-ef. Ceri, koji je predloio da se Povelja tampa u sklopu
Rezolucije Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o tumaenju islama, to je i uinjeno. Ovom prilikom izraavamo zahvalnost
uvaenom reisu-l-ulemi na podrci koju je dao da Islamska povelja
bude publicirana u spomenutoj Rezoluciji.
U meuvremenu, Povelja je doivjela drugo
izdanje na arapskome jeziku. To izdanje je proireno i dopunjeno s novim detaljima i jednim novim poglavljem u kojem je tretiran stav islama
prema umjetnosti. U ovom prijevodu smo uvrstili
te nove detalje i, evo, hvala dragom Allahu, Islamska povelja Svjetske unije islamskih uenjaka
spremna se pojaviti kao zasebna publikacija, u
novom ruhu, na bosanskome jeziku. Zahvaljujemo uvaenom fetva-i eminu prof. dr. Enesu Ljevakoviu na konsultacijama i vrlo korisnim savjetima koje nam je dao prilikom prevoenja ovog
djela na bosanski jezik.
Ovom prilikom posebnu zahvalnost iskazujemo estitom hadi Asadu iz Austrije, s ijom je velikodunom podrkom i pomoi omogueno da ova
vrijedna knjiga vidi svjetlo dana kao zasebna publikacija na naem
jeziku. Uzvienog Allaha molimo da hadi Asada i njegovu porodicu
nagradi Svojom nagradom i podari im Svoju milost i okrilje, i na ovom
i na buduem svijetu.
Nadamo se da e ova publikacija biti korisno tivo za validno
upoznavanje s islamom i njegovim temeljnim nauavanjima i, na
taj nain, doprinijeti razbijanju predrasuda i izgradnji mostova meusobnog razumijevanja, uvaavanja, tolerancije i suivota izmeu
Zapada i islama, iji sljedbenici danas, prema zvaninim statistikama, ine gotovo etvrtinu cjelokupne ljudske populacije.
Takoer, Povelja e izuzetno dobro doi naim imamima, muderrisima, vjerouiteljima, vaizima i studentima islamskih nauka, s
obzirom da je u njoj izneseno temeljito, obuhvatno i odmjereno
gledanje na globalnu poruku islama i njegovih uenja, kao i najvanija pitanja koja se tiu islama i muslimana dananjice. Veoma je
vano da oni koji su u poziciji da tumae islam ili ga prezentiraju
drugima imaju jedan iri okvir koji omoguava misaono jedinstvo i
zajedniko djelovanje na planu ouvanja autentinog islamskog
uenja. Islam asni je veliki amanet koji treba vjerno uvati a najpozvaniji u tom pogledu su upravo muslimanski alimi, muderrisi i intelektualci. Vallahu-l-muveffik ve-l-mu'in!
Mart 2010. god.
Rebi'u-l-evvel 1431. god. po H.
hafiz prof. dr. Safvet HALILOVI,
lana Vijea povjerenika Svjetske unije islamskih uenjaka,
profesor na Islamskom pedagokom fakultetu Univerziteta u Zenici

PREPORODOV JOURNAL 189

IVJETI ISLAM

Predgovor predsjednika Svjetske unije islamskih


uenjaka
S imenom Allaha, Sveopeg Dobroinitelja Milostivoga!
Hvala Allahu s ijom blagodati se ine dobra djela, Koji nas na
to upuuje, a upueni ne bismo bili da nas Allah nije uputio. Neka
je poseban Allahov salavat i selam na onoga koga je Allah kao milost Svoju poslao svjetovima i kao dokaz ljudskom rodu, na naega
prvaka i uzora za ugledanje, Muhammeda, istinoljubivoga i povjerljivoga, kao i na njegovu asnu porodicu i njegove estite ashabe i
sve one koji e ih do Sudnjeg dana slijediti u dobru.
Znak Allahove dobrote i milosti je i to to je jednu elitnu skupinu uenjaka iz reda islamskog ummeta uinio spremnom da pozove na konstituiranje Svjetske unije islamskih uenjaka koja e ih
okupljati i omoguavati da se usaglaeni oituju naspram zbivanja
koja se tiu muslimana u svim dijelovima svijeta. Unija svoje stavove iznosi otvoreno na osnovama jasnih poruka Kur'ana i Sunneta,
uvida u ivotne uvjete i objektivne procjene sticaja okolnosti u svijetu te lokalnih prilika. Na Allahovom putu Unija se nee bojati niijeg prijekora; vlastodrcima e preporuivati ono ime je Allah
zadovoljan a potencijale ummeta e usmjeravati putem oslobaanja, jedinstva i izgradnje. Zato je Unija za svoj moto uzela rijei
Uzvienog Allaha: za one koji su Allahove poslanice dostavljali i
od Njega strahovali, i koji se nikoga, osim Allaha, nisu bojali. A dovoljno je to to e se pred Allahom raun polagati! (El-Ahzab, 39).
Hvala Allahu to je Unija uspostavljena, to prakticira svoje aktivnosti, izdaje proglase i fetve te to se upotpunjuje kroz svoje sastavne dijelove.
Savjet povjerenika (Medlisu-l-umena') je ocijenio da bi Unija trebala imati Povelju koja e iznijeti islamsko vienje krupnih problema i
omoguiti da to bude osnova oko koje e se okupljati oni koji ele pristupiti Uniji. Prije vie od godinu dana Unija je krenula u odgovorno
razmatranje poetne forme. Nakon konsultiranja s brojnim islamskim
uenjacima, sada, evo, Povelju iznosi s nadom da e biti u skladu s

SRPANJ 2016.

islamskom izvornom i savremenom jurisdikcijom, da e dati svoj udio


u osnaivanju islamske misli kako bi ona ouvala svoju pionirsku ulogu
u dijalogu razliitih pogleda na svijet i razliitih civilizacija.
Mi se ovom Poveljom obraamo najprije muslimanima da se
okupe oko nje kako bi odbacili sve pobude raskola, ekstremizma ili
defetizma, zatim i svjetskome javnom mnjenju kako bismo ga upoznali sa irokim obzorjima asnog islama, konanoga nebeskog poslanja i njegovim stavovima o aktuelnim krupnim problemima.
to se tie nae brae uenjaka na svim dijelovima Planete, mi
pred njih iznosimo ova naela i principe koji definiraju na stav i
odreuju nae gledanje na krupne vjerske, znanstvene, idejne i
drutvene probleme nadajui se da e se okupiti oko njih i da e to
biti osovina oko koje e se kretati u svojim razgovorima, uenju i
usmjeravanjima. Stoga molimo sa se ti principi paljivo razmotre.
Ne bi naodmet bilo da nam upuuju pisma naelne podrke i izraavaju elju da se prikljue Uniji kao i detaljne primjedbe kako bismo ih iskoristili prilikom njenih narednih izdanja.
Ukoliko neko od islamskih uenjaka nije saglasan sa nekim pitanjem koje se tretira u ovoj Povelji, to ne treba biti problem. Dovoljno je da se s Poveljom sloi naelno, ne mora u detaljima, da prihvati njen pretean dio, jer oekivati da se ljudi sloe i oko pojedinosti je ne samo teko ve je i nemogue.
Vano je da ovjek bude ustrajan na Pravom putu i da ima istu
namjeru. Allah Uzvieni kae: Ti idi Pravim putem kao to ti je nareeno... (Hud, 112), a Poslanik, s.a.v.s., poruuje: "Djela se cijene prema namjerama" (prenose El-Buhari i Muslim). Uzvienog Allaha molimo da nae namjere budu Njemu okrenute, da elimo ono ime e
On biti zadovoljan te da uini da nam cilj bude pomo Njegove vjere.
Gospodaru na, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraamo i Tebi se
vraamo. Ne dopusti, Gospodaru na, da nas nevjernicima stavi u
iskuenje i oprosti nam, Gospodaru na! Ti si, zaista, Silni i Mudri
(El-Mumtehane, 4-5).
prof. dr. Jusuf EL-KARADAVI,
predsjednik Svjetske unije islamskih uenjaka

57

IVJETI ISLAM

1
ISLAMSKI UMMET: IDENTITET I SPECIFINA
OBILJEJA
Islamski ummet je pravedna zajednica, onako kako je u Kur'anu
opisana rijeima Uzvienoga: I tako smo od vas stvorili pravednu
zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi ... (El-Bekare, 143).
On je zajednica vjerovanja i poslanja, a nije zajednica koja je
utemeljena na rasi, rodu ili nekoj drugoj osnovi. Nije ni neka regionalna zajednica koja pripada nekoj dravi ili nekoj regiji na Planeti
koja se okuplja negdje na Istoku ili na Zapadu. Nije to ni neka jezika zajednica koja pripada odreenom jeziku ili odreenom govoru.
To je, zapravo, jedna svjetska zajednica, koja svoje lanove,
uprkos razliitosti njihovog porijekla, zaviaja, jezika i boje koe,
okuplja jedno vjerovanje, jedan vjerozakon, jedan sistem vrijednosti i jedna Kibla.
Unato razliitosti jezika zbog razliitosti nacionalnih pripadnosti, ona se prepoznaje po jednome zajednikom jeziku, a to je arapski. To je jezik sporazumijevanja meu muslimanima. To je jezik
obreda i islamske kulture. To je jezik islamske civilizacije ijem
grandioznom razvoju su dale doprinos hiljade velikih umova, od
kojih su veina bili nearapi.
U toj zajednici su Arap i nearap, bjelac i crnac, istonjak i zapadnjak, Afrikanac, Evropljanin, Azijac, Amerikanac i Australijanac - sve njih okuplja jedna zajednika nit, a to je islam. Islam
meu njima otklanja sve razlike koje ljude razdvajaju: rodovske,
rasne, jezike, mjesne i klasne, oglaavajui da su svi jedna zajednica koju povezuje duboko ukorijenjeno bratstvo, zasnovano na
vjerovanju u jednoga Gospodara, jednu Knjigu, jednoga Poslanika, jednu koncepciju, obuhvatajui ih sve i jaajui veze meu
njima, onako kako Uzvieni kae: I doista, ovo je Pravi put moj, pa
se njega drite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od
puta Njegova ... (El-En'am, 153).
Muslimanu ne smeta da voli svoju domovinu i svoj narod, da se
njima ponosi sve dok se to ne kosi s njegovom ljubavi i potovanjem prema vjeri i jedinstvu muslimske zajednice( ummeta). Islam
se otvara za sva podruja ljudskosti, kao to su nacionalnost, patriotizam, rodovska pripadnost i dr. Smatra da ne postoji nikakav problem sve dok to, po svom sadraju, nije u suprotnosti s islamskim
uenjem ili dok ne poprimi obiljeje ovinizma.
Tu zajednicu je osnovao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Ona je bila
onakva kako je Allah opisuje: Vi ste najbolji ummet koji se ikada
pojavio ... (Ali 'Imran, 110). To je zajednica koja se nije pojavila
zbog sebe, ve se pojavila zbog ljudskog roda, da mu koristi, da ga
upuuje, da ga usrei. Korist od nje se ogleda u onome kako je
Allah opisuje: ... traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraate, i u Allaha vjerujete (Ali 'Imran, 110).
To je zajednica koja ima Boansko poslanje humanosti i etike za
cijeli svijet, iju osnovnu sadrinu ine dvije stvari:
Prvo - vjerovanje samo u Allaha, to sadri tri temeljne pretpostavke: da se niko osim Allaha ne eli za gospodara, da se bude lojalno Allahu i Njegovoj vjeri, da se niko osim Allaha ne eli za sudiju.
To su tri pretpostavke vjerovanja u Allahovu Jednou, koje se smatraju osnovom vjerovanja u svim islamskim pravnim nauavanjima.
Drugo - ono sa sobom nosi pozivanje ljudskog roda u istinu,
dobro i najvie ideale, za koje Kur'an kae: nareivanje dobra i odvraanje od zla. Dobro je jedna opsena rije, koja obuhvata sva
znaenja istine vezane za vjerovanje, iskrenosti u govoru, ispravnosti u gledanju, dobrobiti u djelovanju i razboritosti u ponaanju, a
zlo, nasuprot njemu, obuhvata sve oblike praznovjerja, lanog go-

58

vora, nerazboritog promiljanja, svih zlodjela i nedolinosti u ponaanju.


To je zajednica od koje se zahtijeva ova zadaa kako bi se u ivotu ispravljalo ono to se iskrivi a popravljalo ono to se pokvari onako kako Uzvieni Allah kae: I neka meu vama bude onih koji
e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro, a od zla odvraati - oni
e ta ele postii (Ali 'Imran, 104).
Tu zajednicu su tokom njene historije pogaala iskuenja,
smutnje, neprijateljski napadi i osvajanja, s Istoka - kao to su bili
napadi Mongola, te sa Zapada - kao to su bili kriarski (krstaki)
ratovi, koji su bili zamalo doveli u pitanje njen opstanak. Ali, Allah
Uzvieni je dao da imadnu nekoliko takvih ljudi kakvi su bili: 'Imaduddin, Nuruddin, Salahuddin i Qutuz, koji su tu zajednicu preporodili, objedinili njene razdvojene skupine i vratili joj vitalnost i
snagu. Na taj nain Ummet je uspio protjerati okupatore i vratiti se
u ivot, kao respektabilna snaga.
Ta zajednica se danas izlae drukijim napadima, nasrtajima
drugog tipa, iji je cilj promijeniti je iznutra, rukama njenih pripadnika, tako to bi joj promijenili identitet i preinaili vjerovanje i poglede na vjeru i ivot. U tom pogledu, pokuava se promijeniti gledanje zajednice na pojedinca i drutvo, na stvorenja i Stvoritelja,
na prolazni i vjeni svijet, na ovjeka i kosmos.
Zajednica protiv toga novog, tekog izazova moe stajati samo
tako to e se uhvatiti za ue svoga Gospodara, drati se za Njegovu najvru vezu, koja se nee prekinuti. Poznata je izreka halife
Omera, r.a., u kojoj kae: "Mi smo bili nabjedniji narod pa nas je
Allah uzdigao s islamom. Kad god budemo traili ponos mimo islama, Allah e nas poniziti."1
U tom smislu se mogu shvatiti i rijei poznatog medinskog uenjaka, Malika ibn Enesa: "Potonje generacije ovog ummeta bit e
ispravne samo s onim s ime su bile ispravne prve generacije." A
prve generacije bile su ispravne zbog toga to su se pridravale
Allahove Knjige i puta (sunneta) Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Zato
zajednica za svoj moto treba uzeti rijei Allaha Uzvienoga: Svi se
vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte (Ali 'Imran,
103).

2
ZAJEDNICA KOJA VJERUJE U JEDNOGA BOGA
Prva osnova na kojoj poiva i na kojoj se utemeljuje zajednica
jeste islamsko vjerovanje.
Zato je poslanje te zajednice usaivanje tog vjerovanja, njegovanje, uvrivanje, tienje i razastiranje njegove svjetlosti po obzorjima.
Islamsko vjerovanje se ogleda u vjerovanju u Uzvienog Allaha,
Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike i Sudnji dan.
Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova,
i vjernici - svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove,

PREPORODOV JOURNAL 189

IVJETI ISLAM
i poslanike Njegove: "Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih". I oni govore: "ujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na; Tebi emo se vratiti" (El-Bekare, 285).
To je vjerovanje koje gradi a ne rui, spaja a ne razdvaja, jer se
ono temelji na naslijeu svih boanskih poslanja i na vjerovanju u
sve Allahove poslanike. Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika
Njegovih (El-Bekare, 285). A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha, i u
meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onaj
svijet - daleko je zalutao (En-Nisa', 136).
Ovom zbiru od pet kur'anskih temelja Sunnet dodaje i vjerovanje u sudbinu/odreenje, koje je, inae, obuhvaeno vjerovanjem
u Uzvienog Allaha, jer se tie Njegovoga, neka je uzvien, znanja,
volje i moi. Sve to se dogodi u kosmosu, biva s odreenjem i voenjem, a ne uzalud i nasumice. Mi sve s mjerom stvaramo (El-Kamer, 49). Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije
nego to je damo, zapisana u Knjizi - to je Allahu, uistinu, lahko - da
ne biste tugovali za onim to vam je promaklo, a i da se ne biste
radovali onome to vam On dade (El-Hadid, 22-23).
Islamsko vjerovanje ima svoj naslov koji ga saima ili moto koji
ga izraava, a to je oitovanje (ehadet) da Nema Boga osim Allaha
i da je Muhammed Allahov poslanik. To vjerovanje odraava nain
gledanja muslimana na kosmos, na Gospodara kosmosa, na fiziki i
metafiziki svijet, na ivot i ono to slijedi nakon njega, na vidljivi i
nevidljivi svijet - drugim rijeima, na stvoreno i Stvoritelja, na ovaj
prolazni i budui vjeni svijet.
Ko se od te istine udalji na ovome svijetu, koprena e mu se
raskriti na buduem svijetu, da bi istinu vidio jasnu kao to je jasno
sunce pri jutarnjem izlasku. ... ta svi e oni, i oni na nebesima i oni
na Zemlji, kao robovi u Milostivog traiti utoite! On ih je sve zapamtio i tano izbrojao, i svi e mu na Sudnjem danu doi pojedinano (Merjem, 93-95). To je smisao prvog dijela ehadeta: La ilahe illallah - nema Boga osim Allaha. Zapravo, to znai da niko nije
dostojan oboavanja osim Allaha, odnosno potpune pokornosti
nije dostojan niko osim Njega. Samo Tebi robujemo i samo od Tebe
pomo traimo (El-Fatiha, 4).
Samo je Allah Onaj ije se zapovijedi trebaju bespogovorno
izvravati, zbog ije veliine ela trebaju niice padati, Kojega jezici trebaju slaviti, ijoj odredbi se trebaju predavati srca, umovi i
tijela.
Samo je On dostojan da mu se srca usmjere s punom ljubavlju i
predanou. Jedino On je potpuno savren, a svojstveno savrenosti je da se voli i da bude voljen Onaj koga ona krasi. On je izvor sve
ljepote. Sva postojea ljepota potjee od Njega, a svojstveno ljepoti je da je se voli i da bude voljen onaj koga ona krasi. On daruje sve
blagodati, On je izvor sveg dobra. Od Allaha je svaka blagodat koju
uivate ... (En-Nahl, 53), a dobro i blagodat se uvijek vole kao i onaj
ko ih posjeduje.
Smisao rijei la ilahe illallah - nema Boga osim Allaha jeste da
se odbije pokornost i robovanje svakom autoritetu osim Njegovom, svakoj odredbi i zapovijedi osim Njegovoj, da se odbaci lojalnost i ljubav osim Njemu i radi Njega.
Ovaj lijepi izraz - la ilahe illallah je poput drveta, iji je korijen
vrsto u zemlji a grane su mu okrenute prema nebu i, s Allahovim
doputenjem, uvijek daje plodove.
U te lijepe plodove spada misaono i duhovno oslobaanje od
straha i poniavanja pred bilo kojim stvorenjem, oslobaanje od
poriva oholosti i tiranije, kao i osjeaj jednakosti meu ljudima budui da su oni po porijeklu braa - od jednog oca i jedne majke.
Zato su Poslanikova, s.a.v.s., pisma upuena carevima i vladarima iz reda sljedbenika Knjige, opeaena ovim stavkom iz Kur'ana:

SRPANJ 2016.

O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i


vama zajednike: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga
Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne drimo (Ali 'Imran, 64).
Uvjereni smo da u islamu ne postoji sveenstvo i sveeniki stale koji dri monopol nad vjerom i koji odluuje o tome kome e
biti oproteno a kome e biti uskraen oprost. Naprotiv, svi ljudi u
islamu su ljudi vjere. Po islamskom uenju ovjeku nije potrebno
da neko posreduje izmeu njega i njegovoga Gospodara, jer mu je
On blii od ile kucavice. Musliman svoju molitvu i druge dunosti
prema svome Gospodaru moe izvravati na svakom mjestu na Zemlji - onako kako je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Darovano mi je da mi
Zemljino tlo slui kao mesdid i sredstvo za ienje. Gdje god koga
od mojih sljedbenika zatee namaz, neka ga tu i klanja!"2
Imam na namazu je predvodnik, a ne sveenik. Uz uvjet da ispuni erijatske zahtjeve, svaki musliman moe biti imam.
Musliman sve svoje dunosti prema Gospodaru moe izvravati sam, bez posrednika. To to ljudi misle da je prilikom obavljanja
hada, npr., potreban vodi, nema uporita u uenjima vjere. U
sklopu hada nema nita za ta je potreban sufler. Muslimanu je
dovoljno da sam naui kako e izvravati obrede da bi ih se pridravao onako kako je Uzvieni Allah zapovjedio.
Ko od muslimana poini neki manji ili vei grijeh, Allah mu je
dao vie naina da ih oisti i neutralizira - kao to su: abdest, namaz, post, sadaka i zikr.
Kad ovjeka snae neka nevolja ili iskuenje, sam trai oprosta
i kaje se. Nije mu potreban sveenik kojem e priznati svoj grijeh i
moliti ga za zauzimanje kod Boga. A kada te robovi Moji za Mene
upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad me
zamoli (El-Bekare, 186). Reci: "O robovi moji, koji ste se prema sebi
ogrijeili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah e, sigurno, sve
grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prata i On je milostiv" (Ez-Zumer, 53).
Istinski poznavaoci vjere ('ulema') u islamu su nasljednici vjerovjesnika i voe zajednice. Oni su struni, shodno naunim oblastima, kojima se ljudi obraaju onako kako se treba obraati svakom
znalcu svoje naune oblasti. ... i upitaj o Njemu onoga koji zna (ElFurkan, 59). ... i niko te nee obavijestiti kao Onaj Koji zna (Fatir,
14). ... pitajte sljedbenike Knjige ako ne znate ... (En-Nahl, 43).
Pravo svakog muslimana je da, ako eli, moe postati vjerski
uenjak - kroz uenje i usavravanje, a ne na osnovu nasljedstva,
imenovanja ili odijevanja - dakle, nema monopola ili zatvaranja
pred drugima.
Islam odbija podjelu ljudi i institucija na vjersko i svjetovno dakle, nema podvojenosti meu ljudima u obrazovanju, zakonodavstvu i institucijama. Sve to treba sluiti islamu.
(Nastavlja se)
Biljeke:
1
Ovo je dio hadisa kojeg prenose: Ibn Ebi ejba, El-Musannef, Kitabu-t-tarih
(23.846); Et-Taberani, El-Kebir (124/23); El-Hakim, El-Mustedrek, Kitabu-l-iman
(130/1), koji kae da je predaja vjerodostojna, saglasno uvjetima prenoenja koje
postavljaju hadiski autoriteti El-Buhari i Muslim.
2
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-t-tejjemmum (Komentar rijei Uzvienoga: Fe lem tedidu maen fe tejemmemu), br. 332., po predaji od Dabira ibn Abdullaha, r.a.; Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-mesadid ve mevadii-s-salah, br. 810., od Dabira ibn Abdullaha, r.a. q

S arapskog preveli:
prof. dr. Safvet HALILOVI i prof. dr. Mehmed KICO.
Izdavai:
Svjetska unija islamskih uenjaka i
El-Kalem, izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
*

59