SVEUILITE U RIJECI

UITELJSKI FAKULTET U RIJECI

Suradniko profesionalno uenje od teorije do prakse

Kritiki osvrt na lanak iz kolegija Kontinuirano profesionalno obrazovanje

IVANA TOPI
DIPLOMSKI STUDIJ RANI I
PREDKOLSKI ODGOJ
I OBRAZOVANJE / 1. SEMESTAR

Doc.dr.sc. Renata epi

Rijeka, studeni 2016.

Uvod

Naziv lanka: Collaborative Professional Learning: from theory to practice

Autori:
Dr. REBECCA DUNCOMBE demonstratorica je u koli za sport, tjelovjebe i
zdravstvene znanosti od listopada 2013. Prije toga, bila je znanstveni suradnik u
Institute of youth sport (IYS). Radi na nizu istraivakih projektata uglavnom
usmjerenih na pozitivan razvoj mladih i promociju fizikih aktivnosti, te visoku
kvalitetu pouavanja. Prije doktorata znanosti na Sveuilitu Loughborough, bila je
kolska uiteljica odgovorna za koordinaciju tjelesne kulture u koli.
Dr. KATHLEEN M. ARMOUR radila je kao nastavnica u koli, nakon ega je stekla
magisterij iz Zavoda za kolstvo u Londonu 1986. Godine. Doktorirala je na Sveuilitu
u Southamptonu 1993. Na Sveuilitu Brunel radila je kao predava na obrazovanju
nastavnika. Preselila se u kolu Sporta, vjebe i zdravstva na Sveuilitu
Loughborough. Zatim se pridruuje Sveuilitu u Birminghamu 2010, te postaje
predstojnica novonastale kole sporta, vjebe i rehabilitacijskih znanosti. Imenovana za
prorektora za obrazovanje 2016 godine.

Nazin asopisa, izdava, broj i godina izdanja: Journal of In-service Education,

Volume 30, Number 1, 2004 (141-166)
Broj stranica: 26
Broj tablica, slika, grafikona, prikaza: 0
Podjela na dijelove: 1. Vanost cjeloivotnog uenja i sluaj tjelesne i zdravstene
kulture. 2. to ini efektivno kontinuirano profesionalno obrazovanje? 3. Razumijevanje
profesionalnog suradnikog uenja. 4. Teorijski okvir KPO. 5. Neka ogranienja za
KPO (sluaj dvije kole), 6. KPO: teorija u praksi?

Saeti prikaz
Istraivanja pokazuju da je uinkovit profesionalni razvoj orijentiran na kole, aktivan,
suradniki, progresivan i usko usmjeren na uenje. Meutim, profesionalno uenje
mnogih uitelja daleko je od toga ideala. lanak analizira suradniki profesionalni
razvoj (SPR) u kontekstu osnovnih kola u engleskoj, a fokusira se na suradniko
profesionalno uenje (SPU).
Vanost cjeloivotnog uenja sluaj tjelesne i zdravstvene kulture (TZK)
Suradniko profesionalno uenje je bitan dio uenja svakog uitelja. Postati i biti
profesionalac zahtijeva i poetni i kontinuirani trening - istraivanja govore da je
potrebno ak 10 godina da bi postali strunjaci. Posljednjih godina u Velikoj Britaniji
naglasak na nastavi stavlja se na raunanje i pismenost. Uenje strategija za taj dio
nastave istisnulo je vrijeme uitelja za druga podruja kurikuluma. Uitelji mogu
imati osobni interes za TZK ili neke posebne vjetine. Za veinu, meutim, vjetine
pouavanja TZK proizlaze iz kombinacije sjeanja na vlastito kolovanje te iz savjeta
okoline. Obzirom da TZK ima nizak status meu kolskim predmetima, teko je
procjeniti kako uenici mogu ostvariti svoj potencijal na ovom podruju.
to ini djelotvoran suradniki profesionalni razvoj?
Strunjaci navode da je suradniki razvoj djelotvoran kada je: aktivan, stalan,
refleksivan, kolaborativan i fokusiran na potrebe uenika i uitelja. Nadalje, bitno je da
teajevi budu drani od strane strunjaka koji imaju relevantno iskustvo, da budu
dobro strukturirani i s jasnim ciljevima. Neuinkovito SPR je onaj koji se dogaa
daleko od kole, jer ima malo mogunosti za daljnje aktivnosti i napredak. Moe se
tvrditi da kole podcjenjuju jedan od najvrijednijih resursa: uitelje, koji imaju
bogatstvo znanja i iskustva koja mogu podijeliti u kontekstu kole.

Razumijevanje suradnikog profesionalnog uenja

Suradniko profesionalno uenje moe se definirati kao svaka prilika u kojoj uitelj radi
ili razgovara s drugim nastavnikom, kako bi poboljao svoje ili tue razumijevanje bilo
kojeg pedagokog pitanja. Obuhvaa irok raspon koncepata i procesa, kao to su:
mentorstvo ili interakcije s kolegama, peer treninzi, kritiki (refleksivni) prijatelj,
kolegijalnost, te niz aktivnosti kao to su promatranje, zajedniki rad na zadacima,
dijeljenje ideja i rasprava o njihovoj provedbi. Koncept suradnje izmeu uitelja i kola
ima mnogo podrke u profesionalnoj literaturi, kao i od mnogih strunjaka. King i
Newman navode kako je vano dugotrajno razumijevanje suradnitva u kolama, te
ukljuivanje profesionalaca iz drugih kola. Pritom je vano razlikovati suradniko
uenje od svakodnevnih razgovora.
Teorijski okvir suradnikog profesionalnog uenja
Suradniko profesionalno uenje moda je moderan izraz, ali nije nov koncept.
Pokazalo se da se takav oblik uenja ve provodio kroz povijest. Meutim, neto se
dogodilo u praksi to je sprijeilo njegovu iroku primjenu. Kao to je to ranije
navedeno, SPU je u sutini uenje novih vjetina i znanja s jednim ili vie lanova
skupine koje se dogaa kada strunjaci rade zajedno. Postoje tri dominantne teorije
uenja unutar psiholoke i socioloke literature koje su potencijalno relevantne za ovu
analizu: biheviorizam (odnosi se na naine na koje se ponaanje ui kroz pokuaje i
pogreke), kognitivizam (bavi se umom i nainom na koji se primaju informacije i
stvara njihov smisao), te konstuktivizam (usredotouje se na naine na koje se znanje
gradi u interakcijama s drugim ljudima i okolinom teorija naglaava aktivno
sudjelovanje osobe u uenju, koje e biti uinkovito ako je aktivno, interaktivno i
autentino). Upravo se konstruktivizam ovdje najvie istie, jer je usmjeren na dijete, a
poiva na ideologijama Deweya, Brunera i Piageta. Odnosi se na naine na koje ljudi
konstruiraju znaenja kroz iskustvo, interakcije, refleksiju i diskusiju. Ima dvije grane
kognitivni i sociokonstruktivizam, koji je bitniji za ovu analizu. Ukljuuje ideje
Vygotskog, koji govori o zoni sljedeeg razvoja (razina razvoja u kojoj pojedinac
postie neto uz pomo drugih).

Neka ogranienja za suradniko profesionalno uenje sluaj dvije kole

Dvije potpuno razliite kole izabrane su kao studije sluaja za ovo istraivanje.
Izabrane su zbog lokacije i jednostavnosti pristupa. Napravljeno je promatranje, a
biljeke su napisane odmah nakon sata. Usmjerene su na sedam kljunih podruja:
zagijavanje, glavne aktivnosti, hlaenje, upravljanja opremom, upravljanja razredom,
uenje djece te uenje uitelja. Jedna svrha je bila utvrditi kako se predaje TZK, a druga
kakva je kvaliteta SPU u ovim kolama. U prvoj koli, provodili su se tjedni sastanci na
dobrovoljnoj osnovi sa est lanova osoblja. Cilj je bio refleksija na prethodni tjedan te
implementacija toga u praksu, a zatim uenje novih vjetina. U drugoj koli provodila se
izvannastavna aktivnost atletike, a uitelji su se tjedno izmjenjivali. Na kraju
istraivanja, definirana su etiri faktora koja se pojavljuju, a bitni su za ograniavanje
profesionalnog suradnikog uenja. To su 1) tradicija, 2) struktura, 3) upravljanje i 4)
osobni imbenici.
Suradniko profesionalno uenje: iz teorije u praksu
Konani zadatak ovog rada je pokuati otkriti put prema napretku. Bitno je raditi to
vie sa uiteljima i kolama, kako bi im se omoguio prvi korak ka promjeni: da misle
drugaije. Korisno polazite moglo bi biti Falkov prijedlog: da se promjeni percepcija o
strunom usavravanju, moramo poeti gledati profesionalno uenje kao dio naeg
posla, a ne kao izborni dodatak. Nicholls identificira osam prepreka koje treba savladati:
1) definicija uloge koja ograniava suradnike inicijative; 2) implicitne i eksplicitne
koncepcije to znai da raditi kao profesionalac; 3) koncepcija to znai uiti
profesionalno, eksplicitno i implicitno; 4) razvoj karijere: natjecanje izmeu kolega za
pozornost i ugled; 5) Nedostatak razumijevanja o institucionalnim razlikama; 6)
implicitne i eksplicitne hijerarhijske strukture; 7) nedostatak zajednikog jezika za
komunikaciju i 8) nedostatak razumijevanja potrebe za suradnjom.
Na kraju se iznosi 10 karakteristika uspjene suradnje, a to su: 1) uzajamni osobni
interesi i zajedniki ciljevi; 2) uzajamno povjerenje i potovanje; 3) zajedniko
donoenje odluka; 4) jasan fokus; 5) rukovanje programom;. 6) obveze vrha
rukovodstva; 7) fiskalna podrka; 8) dugorone obveze; 9) dinamina priroda; 10)
razmjena informacija i komunikacija.

Zakljuak
Ovaj rad analizira kontinuirani profesionalni razvoj u kontenkstu osnovnih kola u
Engleskoj, a posebno se usredotouje na potencijal suradnikog profesionalnog uenja.
Podruje prakse koje se koristi je nastava tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj
koli podruje koje je obiljeeno slabim inicijalnim obrazovanjem i strunim
usavravanjem uitelja. Dolazi se do zakljuka kako je potrebno radikalno promijeniti
strukture, procese i prioritete kako bi se profesionalno uenje moglo provoditi
uinkovito.
Iako lanak govori o osnovnoj koli, te o podruju predmetne nastave, vei dio
potpuno je primjenjiv i na podruje ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja te
kontinuiranog profesionalnog obrazovanja odgajatelja. Upravo zbog toga, lanak bi
preporuila ne samo uiteljima, nego i odgajateljima i strunim suradnicima u djejem
vrtiu.
Ono to sam iz ovog lanka istaknula kao vrlo vano, preformulirala bi u kontekst ranog
i predkolskog odgoja i obrazovanja - vrtii podcjenjuju jedan od najvrijednijih resursa
kojeg imaju: odgajatelje, koji imaju bogatstvo znanja i iskustva koja mogu podijeliti u
kontekstu svog i drugih vrtia! Upravo ovo smatram bitnim, jer se ini kako struna
usavravanja vrlo esto dre strunjaci raznih profila, koji u izravnom odgojnoobrazovnom radu nemaju uope iskustva. Na odgajatelje koji sudjeluju u takvim
oblicima uenja, to moe djelovati demotivirajue, jer se esto ne dotie realnog
konteksta prakse. Kod nekih, to moe dalje voditi ka negativnoj slici o profesionalnom
uenju openito. ini se kako su dojmovi nakon odranog usavravanja bitno bolji kada
ih odravaju osobe iz prakse, koje su bliske kontekstu o kojemu priaju.
Sljedee to bih izdvojila kao vrlo zanimljivo su etiri faktora koja se pojavljuju, a bitni
su za ograniavanje profesionalnog suradnikog uenja. To su tradicija, struktura,
upravljanje i osobni imbenici. Ovi bi se rezultati trebali uzeti u obzir kod planiranja
razliitih oblika strunog usavravanja. Zanimljivo je da unato svim drugim
problemima, i osobni faktori ipak mogu biti znaajan ograniavajui faktor za kvalitetu
profesionalnog suradnikog uenja. U praksi su esti primjeri da su neke osobe
nepristupane kada ih se trai pomo, dok je neke osobe sram traiti savjet i slino.

lanak daje vrlo zanimljive zakljuke na kraju, koje bi svakako trebalo razmotriti kada
se planiraju razliiti oblici profesionalnog uenja, bilo da se radi o radionicama,
seminarima, strunim skupovima ili bilo kojem drugom obliku. To su prepreke koje
treba savladati, ali i karakteristike uspjene suradnje, koje bi svakako trebalo
implementirati.