SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: TREA
SMJER: OPI

KRIVINI POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA

SEMINARSKI RAD

Travnik, 2013.god.

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA: TREA
SMJER: OPI

KRIVINI POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja Andrea opa student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik,

Indeks broj: 0109-11/DOP odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem
da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo
profesora odnosno asistenata.

STUDENT: Andrea opa

PREDMET: Radno pravo
PROFESOR: Doc.dr. Mile Matijevi
ASISTENT: Mr.Senad Hasanspahi

Potpis studenta: Andrea opa

SADRAJ

1.Uvod.........................................................................................................................................
3
1.1.Problem, predmet i svrha
istraivanja.................................................................................3
1.2.Radna
hipoteza.........................................................................................................
...........3
1.3.Strune
metode..........................................................................................................
..........4
1.4.Struktura
rada...............................................................................................................
.......4
2.Uvodna
razmatranja...................................................................................................
..............5
3.Prava maloljetnika....................................................................................................................7
3.1.Prava maloljetnika kao prestupnika.....................................................................................7
4.Osnovne karakteristike krivinog postupka prema maloljetnicima.......................................14
5.Osnovne karakteristike krivinog postupka prema maloljetnicima (detaljan opis)...............16
5.1.Obavezna odbrana..............................................................................................................17
5.2.Mogunost osloboenja od dunosti svjedoenja u odnosu na odreeni predmet
svjedoenja................................................................................................................................17
5.3.Uloga organa socijalne zatite (organa starateljstva) u krivinom postupku prema
maloljetnicima...........................................................................................................................18
6.Pozivanje maloljetnika i dostavljanje poziva maloljetniku....................................................20
6.1Objavljivanje toka krivinog postupka...............................................................................20
6.2.Dunost hitnog postupka....................................................................................................21
6.3.Sastav suda.........................................................................................................................22
6.4.Pribavljanje podataka o linosti maloljetnika....................................................................22
1

6.5.Princip oportuniteta krivinog gonjenja u postupku prema maloljetnicima......................23

6.6.Pritvor i privremeni smjetaj maloljetnika.........................................................................24
6.7.Iskljuenje javnosti............................................................................................................26
7.Pripremni postupak prema maloljetnicima............................................................................27
7.1.Postupak pred Vijeem za maloljetnike..............................................................................28
7.2.Izricanje kazni i vaspitnih mjera.........................................................................................29
7.3.Sankcije prema maloljetnicima..........................................................................................29
7.4.Vaspitne mjere...................................................................................................................30
8.Kazna lienja slobode maloljetnika........................................................................................33
9.Zakljuak................................................................................................................................35
10.Literatura..............................................................................................................................36

1.UVOD

1.1.Problem, predmet i objekt

Definisati krivini postupak prema maloljetnicima, licima koja su u vrijeme izvrenja

prekraja navrila etrnaest godina, sve do navrenih osamnaest godina, odnosno do njihovog
punoljetstva.

1.2.Radna hipoteza

Glavna hipoteza: Maloljetnici su po mnogo emu specifina kategorija uinilaca zbog ega se
prema njima primjenjuje niz posebnih odredaba u krivinom pravu, naroito u pogledu
krivinih sankcija koje su njima namjenjene.
Pomona hipoteza:
1. Djeca iz rizinih grupa koja bi mogla doi u sukob sa zakonom su esto rtve zlostavljanja i
zanemarivanja, nemarnog ili neadekvatnog roditeljstva i ekonomskih tekoa.
2. U metodolokom pristupu problemu mogue je prava maloljetnika posmatrati iz tri ugla: a)
prava maloljetnika kao prestupnika, b) prava maloljetnika kao rtve, i c) prava maloljetnika
kao svjedoka u krivinim postupcima.
3. Sutinske razlike izmeu krivine procedure koja se odvija prema maloljetniku i redovnog
(opteg) krivinog postupka se ogledaju u povoljnijem procesnom poloaju maloljetnika u
odnosu na punoljetnog osumnjienog, odnosno optuenog.
3

1.4.Strune metode

Za izradu ovog seminarskog rada koristila sam se metodom analize sadraja koja
podrazumijeva prikupljanje podataka iz informacionih materijala (knjige, asopisi, internet).
Analizom sadraja sam dola do primarnih podataka pomou kojih sam nastojala potkrjepiti
svoje hipoteze.

1.5.Struktura rada

Nakon uvodnog dijela u kojem smo se upoznali sa maloljetnim licem, odnosno licem koje
dolazi u sukob sa zakonom ne zbog svog vlastitog izbora ve zbog prilika u kojoj ive, loim
okolnostima kako financijskim tako i drutvenim, sklonosti kao i obrazovanja. Neophodno je
da spomenemo i prava maloljetnika kao prestupnika, niz vrlo preciziranih odredaba koje se
odnose na njihova prava. Potom se upoznajemo sa osnovnim karakteristikama krivinog
postupka koji se vodi protiv maloljetnog lica kao to su (tajnost, obazrivost, hitnost, plaanje
prevodioca ako maloljetnik ne razumije jezik itd.).
Da bi se bolje upoznali sa navedenim karakteristikama u slijedeem naslovu emo detaljnije
opisati sve te karakteristike kao i pozivanje maloljetnika, pripremni postupak, postupak pred
Vijeem, vaspitne mjere, mjere upozorenja, kazne koje se primjenjuju kao sankcija i naravno
najteu sankciju koja moe biti propisana, kazna lienja slobode. Navedena kazna ima
popravno-institucionalni karakter i koristi u svrhu pojaanog uticaja na ali naalost ima
nerijetko tetan uticaj na maloljetnika. Na kraju emo sve navedene cjeline objediniti u
zakljuak.

2.UVODNA RAZMATRANJA

Djeca koja dolaze u sukob sa zakonom ne ine to po sopstvenom izboru, nego kao rezultat
suenih mogunosti dostupnih za njihov razvoj. Ove mogunosti su jo vie ograniene
jednom kada uu u sistem krivinog pravosua. Djeca iz rizinih grupa koja bi mogla doi u
sukob sa zakonom su esto rtve zlostavljanja i zanemarivanja, nemarnog ili neadekvatnog
roditeljstva i ekonomskih tekoa. Maloljetnika krivina djela nisu pria o uspjehu, ve
svjedoanstvo o neuspjehu drutva da obezbijedi zatitno okruenje za svoju djecu. igosanje
ove djece prije slui da ih iskljui iz drutva nego da pomogne u njihovoj rehabilitaciji.
Ako maloljetni prestupnici nastave da budu kriminalizovani dok im je istovremeno uskraena
druga ansa koju zasluuju, njihove anse e se svesti na to da kre zakon kad odrastu.
Ovoj djeci je potrebna podrka dok su jo uvijek djeca.
Djetetova linost se formira tokom itavog procesa razvoja, a u zavisnosti od faze razvoja,
dijete postaje sposobno za preuzimanje odgovornosti za svoje potrebe, postupke, zdravlje i
bezbjednost.1
Maloljetnici su po mnogo emu specifina kategorija uinilaca zbog ega se prema njima
primjenjuje niz posebnih odredaba u krivinom pravu, naroito u pogledu krivinih sankcija
koje su njima namjenjene. Maloljetnik se razlikuje od punoljetnog poinioca krivinog djela.
Zbog toga djecu u sukobu sa zakonom treba tretirati drugaije od odraslih delinkvenata.
Sud mora voditi rauna o linosti i potrebama maloljetnika, a drutvena reakcija prema
maloljetnicima bi trebala biti usmjerena na mjere vaspitanja i pomoi, sa ciljem uticanja na

1 http://www.unicef.org/montenegro/Prava_Djece.pdf,.. , 14.05.2013., 11:05

pravilan razvoj maloljetnika, otklanjanje uzroka asocijalnog i protivzakonitog ponaanja i

spreavanje vrenja krivinih dijela.

U svim postupcima u kojima se pojavljuju maloljetnici u sukobu sa zakonom, u skladu sa

naelom proporcionalnosti, treba voditi rauna ne samo o krivinom djelu i stepenu drutvene
opasnosti koju ono izaziva ve i o linosti maloljetnika, prilikama u kojima ivi, uzrastu,
obrazovanju, sklonostima.
U zakonu postoji posebna glava u kojoj se nalaze odredbe o primjeni krivinih sankcija prema
maloljetnicima. Odredbe ove glave prvenstveno se primjenjuju kada je rije o maloljetnicima
uiniocima krivinih djela, a ostale odredbe se primjenjuju samo ukoliko odredbama ove
glave nije drugaije propisano.
Maloljetnicima, prema kojima se u krivinom postupku primjenjuju ove posebne odredbe,
smatraju se lica koja su u vrijeme izvrenja prekraja navrila etrnaest godina, sve do
navrenih osamnaest godina, odnosno do njihovog punoljetstva. Maloljetna lica koja u
vrijeme izvrenja krivinih djela nisu navrila etrnaest godina su djeca protiv kojih se ne
moe voditi krivini postupak. Prema njima u sluaju krivinih djela se mogu poduzeti
potrebne mjere samo njihovi roditelji ili staraoci, a eventualno i organi starateljstva. Lica koja
su u vrijeme izvrenja krivinih djela navrila osamnaest godina su punoljetna i prema njima
se primjenjuju sve opte odredbe zakona.
Specifinosti u pogledu primjene krivinih sankcija prema maloljetnicima se sastoje u tome
to se prema njima za uinjeno krivino djelo po pravilu primjenjuju zatitne mjere kao
posebna vrsta krivinih sankcija. U izvjesnim sluajevima i pod odreenim uslovima prema
njima se mogu primjeniti i razne kazne, ali se i u takvim sluajevima prvenstveno primjenjuju
vaspitne mjere, a tek ako je nuno i kazne, s tim to je visina krivine kazne u takvom sluaju
posebno ograniena.
Maloljetnici se, kada je u pitanju primjena krivinih sankcija, dijele na mlae i starije
maloljetnike. Mlai maloljetnici su lica od etrnaest do esnaest godina, a stariji lica od
esnaest do osamnaest godina. Prema licima koja su u vrijeme izvrenja krivinih djela bila
6

mlai maloljetnici mogu se primjeniti samo vaspitne mjere, dok se prema starijim
maloljetnicima, pored vaspitnih mjera, mogu primjeniti i kazne. Zatitne mjere se prema
maloljetnicima primjenjuju izuzetno (mlaim i starijim) ako je to zbog prirode uinjenog
krivinog djela neophodno. Vaspitne mjere, kazne i zatitne mjere maloljetnom uiniocu
izrie nadleni organ.2

3.PRAVA MALOLJETNIKA

Procesno postupanje prema maloljetnicima u BiH je regulisano na etiri zakonodavna nivoa:

na nivou BiH (ZKP BiH), entiteta i Brko Distrikta. Ta injenica sama po sebi otvara
problem standarda istih prava kao problema o kome treba razgovarati. Iz etiri zakonodavna
okvira proizilaze i daleko ozbiljniji problemi praktine prirode koji se, prije svega, tiu
implementacije zakona, odnosno organizacije izvrenja mjera i sankcija koje sudovi izriu
maloljetnicima.
U metodolokom pristupu problemu mogue je prava maloljetnika posmatrati iz tri ugla: a)
prava maloljetnika kao prestupnika, b) prava maloljetnika kao rtve, i c) prava maloljetnika
kao svjedoka u krivinim postupcima.

3.1.PRAVA MALOLJETNIKA KAO PRESTUPNIKA

Navedeni Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima sadi niz vrlo preciznih
odredaba koje se odnose na fundamentalna prava maloljetnika. Radi jasnijeg uvida, korisno ih
je pogledati u integralnoj verziji.
Nediskriminacija: Prema maloljetnicima i mlaim punoljetnim licima u svim fazama
postupka postupa se na isti nain bez obzira na: rasu, boju koe, pol, jezik, vjeroispovijest,
2

http://www.scribd.com/doc/106030045/Krivi%C4%8Dni-postupak-prema-maloletnicima,

14.05.2013., 12:23

politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno, etniko ili socijalno porijeklo, imovinsko stanje,
status steen roenjem ili drugi status maloljetnika, njegovog roditelja, usvojioca ili staraoca,
kao i druge oblike razliitosti.
da unakrsno ispituje, svjedoke suprotne stranke i pozove i saslua vlastite svjedoke pod
jednakim uslovima i pravo na djelotvoran pravni lijek.

Minimalna prava maloljetnika u postupku: Maloljetniku pripadaju minimalna prava koja

se potuju u svim fazama krivinog postupka i ona se odnose na pravo maloljetnika da mu se
jasno kae zbog ega se optuuje, da se smatra nevinim dok se ne dokae suprotno, da se
brani utanjem, da mu se priznanje ne iznuuje silom, pravo na pravnu pomo advokata,
pravo na prisustvo roditelja ili staraoca, pravo na provoenje postupka bez odlaganja.
Jezik i pismo: Ukoliko maloljetnik ne poznaje jezik i pismo na kom se vodi krivini
postupak, sud mu odreuje tumaa. Razumljivost jezika podrazumijeva i upotrebu
terminologije prilagoene uzrastu i stepenu razvijenosti djeteta.
Zatita privatnosti: Pravo na privatnost maloljetnog uinioca krivinog djela se potuju u
svim fazama postupka, tako da se u medijima nee objaviti ime i drugi podaci koji otkrivaju
identitet maloljetnika.
Preusmjeravanje od redovnog postupka: Obaveza je tuioca za maloljetnike (tuilac) i
sudije za maloljetnike (sudija) da, u skladu sa principima i pravilima propisanim zakonom i
podzakonskim aktima, ne pribjegavaju voenju formalnog krivinog postupka, nego da sluaj
maloljetnog uinioca krivinog djela rijee primjenom vaspitnih preporuka.
Princip srazmjernosti: Potencirajui dobrobit maloljetnika koji se nalazi u sukobu sa
zakonom, ovaj zakon propisuje mogunost izbora i primjene zakonom predviene sankcije i
mjera koje su prilagoene linim svojstvima, sredini i prilikama u kojima maloljetnik ivi i u
srazmjeri sa okolnostima i teinom uinjenog krivinog djela i uvaavanjem prava lica
oteenog krivinim djelom.

Obazrivo postupanje: Pri preduzimanju radnji kojima je prisutan maloljetnik, a naroito pri
njegovom ispitivanju, postupa se obazrivo, vodei rauna o zrelosti, drugim linim svojstvima
i zatiti privatnosti maloljetnika kako voenje krivinog postupka ne bi tetno uticalo na
njegov fiziki, mentalni i kognitivni razvoj.
-Organi koji uestvuju u postupku upozorenjem ili udaljenjem na odreeni period,
sprijeavaju svako nedisciplinovano ponaanje maloljetnika.
-Ako maloljetnik i nakon upozorenja nastavi sa nedolinim ponaanjem, sudija, odnosno
predsjednik vijea moe odluiti da se maloljetnik udalji iz sudnice na odreeni vremenski
period, a postupak se nastavlja u prisutnosti branioca. Nakon povratka maloljetnika u sudnicu,
branilac ga obavjetava o radnjama provedenim u njegovom odsustvu.
Obavezna odbrana: - Maloljetnik mora imati branioca prilikom prvog ispitivanja od strane
tuioca ili ovlaenog slubenog lica, kao i tokom cijelog postupka.
- Maloljetnik ima branioca i onda kada ovlaeno slubeno lice izrie policijsko upozorenje
iz lana 23. ovog zakona i kada tuilac uslovljava nepokretanje postupka prema maloljetniku
ispunjenjem vaspitne preporuke iz lana 26. ovog zakona.
- Ako maloljetnik, njegov zakonski zastupnik ili srodnici maloljetnika ne uzmu branioca, o
tome se obavjetava sudija, koji na prijedlog tuioca ili ovlaenog slubenog lica postavlja
branioca po slubenoj dunosti.
- Branilac iz stava 3. ovog lana mora imati posebna znanja.
Oslobaenje od dunosti svjedoenja: - Niko ne moe biti osloboen dunosti svjedoenja
o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje zrelosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i
prilika u kojima ivi.
- Dunosti svjedoenja osloboeni su samo roditelj, staralac, usvojilac, vjerski slubenik,
odnosno ispovjednik i branilac.
- Kada svjedoi socijalni radnik organa starateljstva, njegovo ispitivanje se ne moe odnositi
na okolnosti uinjenog djela o kojima je saznao ispitujui maloljetnika u postupku
sainjavanja socijalne anamneze iz lana 87. ovog zakona i drugih izvjetaja po zahtjevu
tuilatva ili suda.

Iskljuenje javnosti: Kada se sudi maloljetniku, javnost je uvijek iskljuena.

-Sudija moe dopustiti da glavnog pretresu budu prisutna lica koja se bave zatitom i
vaspitanjem maloljetnika ili suzbijanjem prestupnitva mladih, kao i nauni radnici.
- U toku glavnog pretresa sudija moe narediti da se, osim tuioca, branioca i predstavnika
organa starateljstva, sa zasjedanja udalje sva ili pojedina lica.
-Za vrijeme izvoenja pojedinih dokaza ili govora stranaka, sudija moe narediti da se
maloljetnik udalji sa zasjedanja, i to zbog mogueg tetnog uticaja na njegovo vaspitanje.
Ako je to vano za odbranu maloljetnika, branilac ga obavjetava o sadraju i toku postupka
za vrijeme njegove odsutnosti.
Privremeni smjetaj maloljetnika u toku postupka: - U toku postupka sudija moe na
prijedlog tuioca, branioca ili ako sam ocijeni da je to neophodno, donijeti rjeenje o
privremenom smjetaju maloljetnika u skladu sa lanom 94. ovog zakona, a moe i ukinuti
rjeenje koje je o tome ranije doneseno.
-Trokovi smjetaja maloljetnika isplauju se iz budetskih sredstava suda i ine sastavni dio
trokova krivinog postupka.
Programi postupanja: Izvrenje vaspitne mjere i kazne maloljetnikog zatvora zasniva se
ne pojedinanom programu postupanja sa maloljetnikom koji je prilagoen njegovoj linosti i
u skladu je sa savremenim dostignuima nauke, pedagoke i penoloke prakse.
- Pojedinani programi se izrauju na osnovu cjelovitog sagledavanja zrelosti i drugih
svojstava linosti maloljetnika, njegovog uzrasta, nivoa obrazovanja, ranijeg ivota
maloljetnika i ponaanja u socijalnoj sredini, oblika poremeaja ponaanja, vrste krivinog
djela i okolnosti pod kojima je uinjeno.
- Pojedinanim programom posebno se utvruju: nivo zrelosti maloljetnika, druga svojstva
njegove linosti, mogunost ukljuenja u proces obrazovanja i radnog osposobljavanja,
korienje i organizacija slobodnog vremena, rad sa roditeljem, usvojiocem ili staraocem
maloljetnika i drugim lanovima njegove porodice, kao i drugi oblici psihosocijalnog,
pedagokog i penolokog uticaja na maloljetnika.
Prava maloljetnika: - Maloljetnik prema kome se izvrava zavodska mjera ima prava na:
a) dozvolu da nosi vlastitu odjeu ako je pogodna, a ako istu nema, ustanova je duna da mu
se obezbijedi: donji ve, sezonska odjea i obua primjerena lokalnim vremenskim uslovima.

10

Pogodnom odjeom se smatra i odjea koja nije degradirajua ili poniavajua i koja ne
predstavlja rizik za bezbjednost.
b) ishranu koja je dijetetski, higijenski i zdravstveno prilagoena njegovom uzrastu, koja ga
odrava u dobrom zdravlju i snazi i omoguava mu normalan psihofiziki razvoj,
c) najmanje tri obroka dnevno ija je ukupna vrijednost najmanje 16.000 dula,
d) boravak izvan zatvorenih prostorija u ustanovi u slobodno vrijeme i na svjeem vazduhu u
trajanju najmanje tri asa dnevno,
e) uestvovanje u organizovanim kulturnim, sportskim i drugim prikladnim aktivnostima
izvan ustanove,
f) obezbijeene uslova za bavljenje fizikom rekreacijom i sportom,
g) pohaanje nastave izvan ustanove ako u toj ustanovi nije organizovana nastava odreenog
smjera ili obrazovanja i ako to opravdavaju dosadanji uspjesi u vaspitanju i kolovanju
maloljetnika, pod uslovom da to ne teti izvrenju vaspitne mjere,
h) neogranien prijem paketa ija se teina i doputena sadrina odreuju aktom o kunom
redu,
i) primanje potu i po sopstvenom izboru komuniciranje u pisanoj formi ili telefonom
najmanje dva puta sedmino,
j)primanje informacija praenjem tampe i drugih publikacija, radio i televizijskog programa,
igranog filma, pristupom biblioteci, internetu ili na drugi prihvatljiv nain koji promovie
dobrobit maloljetnika,
k)posjete jednom nedjeljno roditelja, usvojilaca, staralaca, branog druga, lica sa kojim je
zasnovao vanbranu zajednicu, usvojenika, djece i ostalih srodnika u pravoj liniji, a u
pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva,
l) boravak sa branim drugom ili licem sa kojim je zasnovao vanbranu zajednicu jednom
mjeseno do tri asa nasamo u za tu svrhu odreenoj prostoriji u okviru ustanove,
m) posjete dva puta mjeseno i drugih lica koja ne ometaju izvrenje vaspitne mjere, s tim da
zabranu posjete ovih lica moe da izrekne rukovodilac ustanove koji e rjeenjem dati
obrazloenje za donoenje takve odluke,
n) posjete predstavnika vladinih i nevladinih organizacija, institucija i drugih koji su
zainteresovani za pruanje pomoi maloljetniku u obliku obrazovanja, zapoljavanja ili
smjetaja u svrhu pripreme za povratak u zajednicu,
nj) rad prema svojim mogunostima u ustanovi saglasno obavezama u pohaanju nastave. Za
maloljetnika koji ne pohaa nastavu, radno vrijeme traje u skladu sa optim propisima.

11

Maloljetnik se van radnog vremena moe radno angaovati najvie dva asa dnevno na
odravanju istoe i drugim tekuim poslovima ustanove,
o) naknadu za rad i novane nagrade za posebne uspjehe u radu, ije najnie i najvie iznose
odreuje rukovodilac ustanove za izvrenje zavodskih sankcija, kao i pravo da polovinom
naknade i nagrade slobodno raspolae, a ostatak mu se stavlja na tednju, s tim da mu,
izuzetno, rukovodilac ustanove moe odobriti korienje cijele naknade. Ni u kom sluaju
interes maloljetnika i njegov rad ne smiju biti podreeni ciljevima ostvarivanja profita
ustanove ili nekog treeg,
p) dnevni i nedeljni odmor u skladu sa optim propisima,
r) godinji odmor u trajanju od 18 do 30 dana, a koji se koristi izvan ustanove ili u okviru
ustanove, s tim da o duini, nainu i mjestu korienja odluuje rukovodilac ustanove na
prijedlog vaspitaa,
s) zdravstvenu zatitu izvan ustanove, ako ustanova ne moe da prui odgovarajuu
zdravstvenu zatitu. Vrijeme provedeno na lijeenju u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi
uraunava se u trajanje vaspitne mjere,
) obavjetavanje porodice maloljetnika o zdravstvenom stanju maloljetnika, a ako
maloljetnik umre u roku od est mjeseci od otputanja, da izvre uvid u izvjetaje provedene
istrage,
t) obavjetavanje u najkraem moguem roku o smrti, ozbiljnoj bolesti ili povredi bilo kog
lana ue porodice i da se obezbijedi posjeta lanu porodice ili prisustvo sahrani i
u) pravo, ako eli, da uestvuje u vjerskoj slubi i u vezi s tim da posjeduje i zadri potrebne
vjerske knjige i predmete za vjeroispovijedanje, kao i pravo da odbije sve oblike uea u
vjerskim i religioznim slubama i obrazovanju.
Dva kljuna problema nisu privukla dovoljno panje u veoma obuhvatnim diskusijama koje
su voene oko reforme maloljetnikog zakonodavstva. To su: problem viktimizacije
maloljetnika u predkrivinim i krivinim postupcima, i problem obeteenja maloljetnih
rtava u krivinim postupcima koji se vode protiv punoljetnih lica.
Maloljetni izvrilac krivinog djela se u praksi prvo suoava sa policijom koja, po pravilu,
prva saznaje za prestup maloljetnika i koja ima obavezu prikupljanja dokaza i otkrivanja
saizvrilaca i sauesnika. Boravak u policiji je prva frustrirajua okolnost za maloljetznika.
Nakon policije dolaze inspektori koji obavljaju prve razgovore sa maloljetnikom. Nakon
inspektora pojavljuje se tuilac, a nakon tuioca sudija za maloljetnike.
12

To stalno susretanje sa novim ljudima u vezi iste prie vjerovatno nosi psihike traume koje
rezultiraju problematinim stanjima.
Sudnica sama po sebi za maloljetnika je nepoeljno iskustvo. Svijest maloljetnika vezuje
sudnicu za veliki zloin i mjesto gdje se kanjavaju poinioci krivinih djela. Zbog toga,
sudnica ne bi trebala biti mjesto za razmatranje maloljetnikog prestupnitva. Takoe, sudija
nije linost koja ima potrebne kvalifikacije i sposobnosti da se bavi maloljetnikim
prestupnitvom. U trenutnoj organizaciji krivinog pravosua moda samo nekoliko velikih
sudova ima sudije koji se bave iskljuivo maloljetnicima. U takvoj striktnoj podjeli sudija se
moe posvetiti potrebnoj edukaciji iz oblasti maloljetnikog kriminala, ali ukoliko on u toku
dana sudi i punoljetnim poiniocima krivinih djela i postupa kao sudija za maloljetnike on e
funkcionisati kao podvojena linost. To ne prua dovoljne garancije da e maloljetnik imati
odgovarajui tretman u sudnici.
ini se da se maloljetnicima u najveem broju sluajeva ne bi trebao baviti sud nego neki
drugi dravni organ u kome e se nai strunjaci za porodicu, obrazovanje i prestupnitvo. Taj
organ bi trebao imati nezavisan i specijalan status, te u svom nazivu sadravati sutinu
problematike koju drutvo tretira i ciljeve koji se ele postii procedurama protiv
maloljetnika. Ovo bi bio radikalan izlaz iz sistema za koji smo ve konstatovali da nije
odgovarajui.
Dakle, treba razmiljati o radikalnoj reformi koja nee ii u pravcu posebnih sudova za
maloljetnike nego u pravcu potpunog odvajanja maloljetnikog predstupnitva od sudova.
Meutim, za jedan manji broj tekih krivinih djela, koje prema statistikama maloljetnici vre
(ubistva), sud bi i dalje trebao ostati nadlean upravo iz razloga generalne prevencije.3

3 http://www.ring.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=95:pravamaloljetnika-u-krivinom-postupku&catid=35:tekstovi&Itemid=56, 15.05.2013.,
09:06

13

4.OSNOVNE KARAKTERISTIKE KRIVINOG POSTUPKA PREMA

MALOLJETNICIMA

- postupak se primjenjuje prema osobama koje su uinile krivino djelo kao maloljetnici, a u
vrijeme pokretanja postupka, odnosno suenja, nisu navrile 21 godinu ivota,
- ako se u toku postupka utvrdi da maloljetnik, nije napunio 14 godina ivota, u vrijeme
izvrenja krivinog djela postupak e se obustaviti i o tome e biti obavjeten organ
starateljstva,
- maloljetniku se ne moe suditi u odsustvu,
- prema maloljetniku se mora obazrivo postupati i pritom voditi rauna o duevnoj
razvijenosti, osjetljivosti i linim svojstvima maloljetnika,
- maloljetnik mora imati branitelja od poetka i tokom cijelog postupka,
- ako maloljetnik ne razumije jezik na kojem se vodi krivini postupak, sud e angaovati
prevodioca,
- za maloljetnike se provodi pripremni postupak, umjesto istrage koja se provodi kada se radi
o punoljetnim osobama. Pripremni postupka vodi sudija za maloljetnike, koji je naroito
vaan u ovom postupku,
- prvo se usmjerava panja na maloljetnika kao osobu, pa tek na njegovo krivino djelo,
- postupak prema maloljetnicima je tajan, javnost je iskljuena,
- u toku postupka organ starateljstva ima veliku ulogu. Organ starateljstva ima pravo da se
upozna s tokom postupka, da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na injenice i
dokaze koji su vani za donoenje pravilne odluke,
- pritvor se odreuje samo izuzetno i traje krae nego u redovnom postupku (maksimalno
devet mjeseci),
- postupak je hitan,

14

- primjena naela oportuniteta - za krivina djela sa propisanom kaznom zatvora do tri godine
ili novanom kaznom, tuitelj moe odluiti da nee zahtjevati pokretanje krivinog postupka,
iako postoje dokazi da je maloljetnik uinio krivino djelo, kada smatra da ne bi bilo
cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku,
- za krivina djela s propisanom kaznom do tri godine zatvora ili novanom kaznom tuitelj je
duan da razmotri mogunost i opravdanost izricanja odgojnih preporuka,
- u ovom postupku tuitelj umjesto optube podie obrazloeni prijedlog,
- sudija za maloljetnike nije vezan za prijedlog tuitelja pri odluivanju hoe li prema
maloljetniku izrei kaznu ili e primjeniti vaspitnu mjeru,
- kazna maloljetnikog zatvora se izrie presudom, a vaspitne mjere rjeenjem,
- alba se podnosi u roku od osam dana od prijema presude ili rjeenja (u redovnom postupku
u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude).4

4 http://www.scribd.com/doc/106030045/Krivi%C4%8Dni-postupak-prema-maloletnicima,
15.05.2013., 16:01
15

5.OSNOVNE KARAKTERISTIKE POSTUPKA PREMA

MALOLJETNICIMA
(DETALJAN OPIS)

Krivini postupak prema maloljetnicima spada u posebne krivine postupke. Sutina je u

tome da se u odreenom postupku primjenjuju neka posebna pravila u odnosu na pravila koja
vae u optem, odnosno redovnom krivinom postupku. U pogledu svih onih procesnih
situacija koje se u posebnom krivinom postupku ne reguliu, vae pravila koja egzistiraju u
redovnom krivinom postupku, a takvo postupanje moe biti izriito naloeno normama
zakona o krivinom postupku ili se mogu primjenjivati opta pravila o analognom postupanju.
Na taj se nain odnos izmeu redovnog (opteg) i krivinog postupka prema malljetnicima
ispoljava kao relacija izmeu lex generalisa i lex specialisa.
Sutinske razlike izmeu krivine procedure koja se odvija prema maloljetniku i redovnog
(opteg) krivinog postupka se ogledaju u povoljnijem procesnom poloaju maloljetnika u
odnosu na punoljetnog osumnjienog, odnosno optuenog. Tako npr. sud mora voditi rauna o
duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i linim svojstvima maloljetnika, svi slubeni akteri
krivinog postupka prema maloljetnicima su duni da najhitnije postupaju kako bi se
postupak to prije zavrio itd. Jaanje krivinoprocesnog poloaja maloljetnika je, inae,
svjetska tendencija, to direktno proizilazi ne samo iz vladajuih shvatanja krivinopravne,
kriminoloke i kriminalistike teorije, ve i iz striktnih obaveza koje se zemljama lanicama
meunarodne zajednice nameu nizom internacionalnih optih pravnih akata koji zahtijevaju
inkorporisanje u unutranje krivino zakonodavstvo. Krivinopravni sistemi savremenih
drava nastoje da u krivinom postupku u najveoj moguoj mjeri zatite djecu i maloljetnike,
bez obzira na ulogu u kojoj se oni javljaju u okviru krivine procedure, a ovakve tendencije su
posebno uoljive u pogledu pravila kojima se regulie svjedoenje djece i maloljetnika.
Krivini postupak prema maloljetnicima se odlikuje, nizom uoljivih specifinosti na
materijalnom i formalnom planu u odnosu na opti (redovni) krivini postupak, to je
prvenstveno posljedica nastojanja drutva i drave da u okviru pravnog poretka obezbjede
poseban procesni poloaj maloljetnim delinkventima.

16

Usljed toga, u krivinom postupku prema maloljetnicima (naroito onom koji se obiljeava
kao tzv.protektivni model postupka), ne vae odreena naela koja se ustoliuju u redovnom
krivinom postupku, a vei znaaj dobijaju neki drugi principi, koji ili uopte ne egzistiraju u
optem krivinom postupku ili nemaju onaj znaaj koji ostvaruju u krivinom postupku prema
maloljetnicima.5

5.1.OBAVEZNA ODBRANA

Stavom 1 lana 343. Propisano je da malojetnik mora imati branioca od poetka pripremnog
postupka. Ovakvo zakonsko rjeenje je u skladu sa tendencijom posebne zatite optuenih
koji su na bilo koji nain ugroeni, fiziki ili psihiki. Drugaije rjeenje je predvieno za
punoljetne u lanu 39. stav 1, gdje je reeno da osumnjieni, odnosno optueni moe imati
branioca u toku cijelog krivinog postupka. Maloljetnik u svim sluajevima obavezno treba da
ima branioca i ne postoji mogunost fakultativne odbrane; u suprotnom sluaju postoji bitna
povreda odredaba krivinog postupka. Ukoliko malojetnik ne poznaje jezik, sud mu odreuje
tumaa. Izbor branioca vri maloljetnik, kao i lica koja su mu bliska. Ukoliko ova lica ne
iskoriste ovu mogunost, branioca po slubenoj dunosti postavlja sudija za maloljetnike.

5.2.MOGUNOST OSLOBOENJA OD DUNOSTI SVJEDOENJA U ODNOSU NA

ODREENI PREDMET SVJEDOENJA
Svjedoenje u postupku prema maloljetnicima ne ispoljava neke posebne specifinosti u
odnosu na svjedoenje u optoj krivinoj proceduri koja se odnosi na krivino djelo.
Meutim, svjedoenje u pogledu linosti uinioca, u postupku prema maloljetnicima, u
izvjesnoj mjeri je procesno modifikovano u odnosu na pravila opte krivine procedure. Ta
procesna modifikacija se ogleda u izmjeni pravila opteg krivinog postupka, koja se odnose
na mogunost oslobaanja pojedinih svjedoka, odnosno odreenih kategorija svjedoka, od
generalne dunosti svjedoenja.

5 Dr.Milan kuli, Maloljetnici kao uinioci i kao rtve krivinih djela, Pravni fakultet,
Istono Sarajevo, 2005 god., str.28-30

17

U postupku prema maloljetnicima od dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za

ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u
kojima ivi osloboeni su samo roditelji, staralac, usvojilac, vjerski ispovjednik, odnosno
vjerski slubenik i branilac. Ukoliko se svjedoenje odnosi na krivino djelo, osloboenje od
dunosti svjedoenja ureuje se optim zakonskim odredbama o osloboenju od dunosti
svjedoenja.

5.3.ULOGA ORGANA SOCIJALNE ZATITE (ORGANA STARATELJSTVA) U

KRIVINOM POSTUPKU PREMA MALOLJETNICIMA
Organ starateljstva ima izuzetno znaajnu ulogu u krivinom postupku prema maloljetnicima.
U skladu sa zakonskom regulativom, organ starateljstva raspolae sa veoma znaajnim
ovlatenima i procesnim mogunostima, kao i brojnim vanim procesnim obavezama, kojim
aktivno uestvuje u postupku i daje svoj doprinos donoenju konane sudske odluke. Funkciju
organa satrateljstva vre centri za socijalni rad, a u mjestima u kojima onu ne postoje, ovu
funkciju vre odgovarajue slube socijalne zatite nadlene za psolove starateljstva.
U krivinom postupku prema maloljetniku organ satateljstva nije organ ni optube ni odbrane.
On je samostalni struni organ koji zastupa socijalne interese s osnovnim ciljem doprinosa
donoenju pravilne odluke. Organ starateljstva predstavlja specifian organizovani oblik
pomonih slubi u sudskom sistemu. Organ starateljstva ima pravo da bude obavjeten o
pokretanju postupka, da se upozna sa tokom postupka, i da u toku postupka stavlja prijedloge,
ukazuje na injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje pravilne odluke.
Tuitelj moe zatraiti miljenje organa satrateljstva o cjelishodnosti pokretenja postupka
prema maloljetniku. Sudija za maloljetnike moe odobriti da u radnjama u pripremnom
postupku prisustvuje predstavnik organa starateljstva, i on moe stavljati prijedloge i
postavljati pitanja osobi koja se ispituje, odnosno sasluava. Pored osobe ije je prisustvo
obavezno na glavnom pretresu, na glavni pretres e se pozvati i roditelji, odnosno staratelji
maloljetnika i organ starateljstva, ali njihov nedolazak ne sprijeava sud da odri glavni
pretres.
U toku glavnog pretresa sudija za maloljetnike moe narediti da se sa zasijedanja udalje sve ili
pojedine osobe, osim tuitelja, branitelja i predstavnika organa starateljstva.

18

Iz prezentiranog se jasno vidi da organ starateljstva ima znaajnu ulogu u krivinom postupku
prema maloljetnicima. Procesni poloaj organa starateljstva u krivinom postupku prema
maloljetnicima prema kuliu se izraava kroz:
- posjedovanje odreenih procesnih mogunosti,
- vrenje odreenih procesnih prava,
- posjedovanje prava ijom se realizacijom omoguava efektivno oivotvorenje procesnih
prava i mogunosti,
- vrenje opservacionih strunih aktivnosti, kojima se daje znaajan doprinos u upoznavanju
linosti maloljetnika i uslova sredine iz koje dolazi. Vrenjem ovih aktivnosti organ
starateljstva ispunjava osnovne procesne dunosti.
Organ starateljstva posjeduje slijedee procesne mogunosti:
- on moe dostaviti miljenje tuitelju o cjelishodnosti postupka prema maloljetnom uinitelju
krivinog djela,
- organ starateljstva moe na osnovu nareenja sudije za maloljetnike provoditi nadzor nad
maloljetnikom tokom trajanja pripremnog postupka, ukoliko je to potrebno radi izdvajanja
maloljetnika iz sredine u kojoj je ivio, ili radi pruanja pomoi, zatite ili smjetaja
maloljetnika,
Organ starateljstva ima slijedea procesna prava:
- ima pravo da se upozna sa tokom postupka prema maloljetniku, da stavlja prijedloge, te da
ukazuje na injenice i dokaze,
- ima pravo da ga tuitelj obavjesti o svakom pokretanju postupka prema maloljetniku,
- moe dati prijedlog za izmjenu odluke o izreenoj vaspitnoj mjeri kad su za to ispunjeni
uslovi.
Organ starateljstva ima slijedea prava ijom se realizacijom omoguava efektivno
oivotvorenje drugih procesnih prava i procesnih mogunosti:
- moe biti pozvan na glavni pretres,

19

- predstavnik organa starateljstva ne moe biti udaljen sa glavnog pretresa.6

6.POZIVANJE MALOLJETNIKA I DOSTAVLJANJE POZIVA

MALOLJETNIKU

Pozivanje maloljetnika uvijek se vri preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika.

Maloljetnik se ne poziva neposredno, nego posredstvom drugih lica. Dostavljanje odluke i
drugih poziva se takoer vri uz neka odstupanja u odnosu na opte odredbe, pri emu se
shodno primjenju odredbe iz lana 171. Meutim, zabranjeno je da se dostavljanje
maloljetniku vri isticanjem na oglasnoj tabli suda. Isto tako, u odnosu na maloljetnike se ne
moe primjeniti ni odredba zakona o usmenom saoptavanju odluka niti bi bila relevantna
usmena izjava maloljetnika da se nee aliti na odluku suda. Kod maloljetnika je ova zabrana,
opravdana iz vie razloga, a meu njima su najvaniji oni koji se odnose na uzrast i
nemogunost da se u dovoljnoj mjeri shvati znaaj takve izjave, niti da se procijeni domaaj
svojih postupaka.

6.1.OBJAVLJIVANJE TOKA KRIVINOG POSTUPKA

Procesna diskrecija u postupku prema maloljetnicima se ogleda u postojanju striktnih
zakonskih pravila, kojima se, u tom tipu krivine procedure, naelo javnosti svodi na
najmanju moguu (i nuno potrebnu) mjeru, u cilju potpune zatite interesa maloljetnika,
efikasnijeg voenja postupka, spje sprjeavanja stigmatizacije malojetnog lica tokom trajanja
procedure i posebno radi njegove lake i uspjenije resocijalizacije poslije okonanja
krivinog postupka i poslije izvrenja krivine sankcije ukoliko doe do njenog izricanja.
Na taj se nain, omoguava i efikasnije izvrenje krivinih sankcija prema maloljetnicima.

Procesna diskrecija ima dva osnovna oblika:

6 http://www.scribd.com/doc/24050797/KOMPLETNA-SKRIPTA-MALOLJETNI%C4%8CKA,
15.05.2013., 16:23

20

- iskljuenje javnosti sa suenja i

- procesna ogranienja u pogledu obavjetavanja javnosti.
Za razliku od opteg krivinog postupka, u postupku prema maloljetnicima je javnost uvijek
iskljuena sa suenja, a smisao ovakvog normativnog rjeenja se ogleda u legislativnom
nastojanju da se sprjei razglaavanje sluaja, koje bi moglo tetno uticati na maloljetnika.
Ne smije se objaviti tok krivinog postupka prema maloljetniku, ni odluka donesena u tom
postupku, niti se moe vriti video i audio snimanje.
Pravosnana odluka suda se moe objaviti ali bez navoenja linih podataka maloljetnika iz
kojih se moe utvrditi njegov identitet. U sudskoj praksi se ustalilo shvatanje da postoji
procesna povreda odredbe zakona kojom se zabranjuje javnost suenja maloljetniku, ukoliko
se u presudi koja je donijeta u optem krivinom postupku u pogledu krivinog djela
punoljetnog optuenog, navedu puna imena i prezimena malojetnih sauesnika, s obzirom na
to da se i na taj nain prouzrokuju tetne posljedice po malojetnike, to predstavlja ratio legis
zabrane javnog suenja maloljetnicima.

6.2.DUNOST HITNOG POSTUPANJA

U postupku prema maloljetnicima se izriito nalae organima i ustanovama koji u bilo kojem
vidu uestvuju u postupku da su duni najhitnije postupiti kako bi se postupak to prije
zavrio. U istu svrhu, zakonodavac nalae sudiji za maloljetnike da svakih 15 dana
obavjetava predsjednika suda o predmetima maloljetnika koji nisu okonani i o razlozima za
to, pri emu je predsjednik suda duan da poduzme neophodne mjere za ubrzanje postupka. O
tome u spisima mora ostati pisani trag. Ako sudija za maloljetnike ne bi obavjetavao
predsjednika suda, predsjednik suda je duan pratiti rad na tim predmetima i traiti potrebna
obavjetenja. Uz to, odlaganje i prekidanje glavnog pretresa je u postupku prema
maloljetnicima izuzetnog karaktera, a sudija za maloljetnike je duan da o razlozima svakog
odlaganja i prekidanja glavnog pretresa obavijesti predsjednika suda.
Hitnost postupka prema maloljetnicima je razumljiva sama po sebi. Ako bi se ovaj postupak
odugovlaio, to bi dovodilo u pitanje i samu njegovu svrhu i smisao.
U mjeri u kojoj protekne vie vremena od kriminalnog ponaanja maloljetnika kojeg treba
sankcionisati, slabiji je i problematiniji uticaj mjera koje se poduzimaju.
21

6.3.SASTAV SUDA
Zakon o krivinom postupku ne regulie detaljno sastav i nadlenost suda u postupku prema
maloljetnicima, jer se radi o materiji koja se ureuje drugim zakonima. Sud u prvostepenom
postupku prema maloljetnicima procesno nastupa u dva funkcionalna oblika, to je potpuno
prilagoeno podjeli postupka u prvom stepenu na dvije faze (pripremni postupak prema
maloljetniku i postupak pred sudijom za maloljetnike na roitu ili na pretresu). Sud tako u
pripremnom postupku funkcionie kroz procesnu ulogu sudije za maloljetnike, koji vodi tu
fazu postupka, a u kasnijoj fazi postupka, takoer, ima procesnu ulogu, kao sudei sudija, koja
i predstavlja suenje u uem smislu te rijei.
U postupku prema maloljetnicima u prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike, koji vodi i
pripremni postupak i obavlja i druge poslove u postupku prema maloljetnicima, u skladu sa
zakonom. Za sastav suda u drugostepenom postupku karakteristino je da je i on takoer
specijalizovan i da sudi u zbornom sastavu. Naime, vijee za maloljetnike u sastavu od trojice
sudija odluuje po albama protiv odluke sudije za maloljetnike, u sluajevima predvienim
zakonom. Sudija za maloljetnike mora imati smisla i afiniteta za rad sa delinkventnom
omladinom, ali i odgovarajue kriminoloko obrazovanje, praksu i iskustvo.

6.4.PRIBAVLJANJE PODATAKA O LINOSTI MALOLJETNIKA

Obaveza pribavljanja i utvrivanja podataka o linosti maloljetnika i sredini u kojoj on ivi je
vrlo naglaena. Potrebno je da se utvrde godine ivota maloljetnika, okolnosti potrebne za
ocjenu njegove duevne razvijenosti, te da se ispita sredina u kojoj i prilike pod kojima
maloljetnik ivi i druge okolnosti vezane za njegovu linost. Ti se podaci moraju pribaviti,
dok se vjetaenje maloljetnika koje provode ljekar, psiholog ili pedagog nareuje samo kada
je potrebno zbog utvrivanja zdravstvenog stanja maloljetnika, njegove duevne razvijenosti,
psihikih svojstava i sklonosti. Proputanje suda da u postupku prema maloljetniku utvdi
prilike u kojima je maloljetnik ivio i druge okolnosti koje su potrebne za upoznavanje
njegove linosti dovodi do ukidanja presude.
Podatke o linosti maloljetnika pribavlja sudija za maloljetnike. Sudija za maloljetnike moe
zatraiti da podatke o linosti maloljetnika i sredini u kojoj on ivi prikupi odreeno struno

22

lice (socijalni radnik, psiholog). Njihova uloga za tok krivinog postupka, poto imaju
odgovarajuu socijalno- pedagoku edukacionu osnovu je naroito znaajna.
Davanje ovakvog znaaja prikupljanju podataka o linosti maloljetnika i sredini u kojoj ivi je
u osnovi zatitnikog modela krivinog postupka prema maloljetnicima koji predstavlja tip
postupka koji dominira savremenim krivinoprocesnim sistemima.

6.5.PRINCIP OPORTUNITETA KRIVINOG GONJENJA U POSTUPKU PREMA

MALOLJETNICIMA
Odreena odstupanja od naela legaliteta zakon predvia i u postupku prema maloljetnicima,
te u odreenim sluajevima i pod odreenim pretpostavkama, preputa ocjeni tuioca da li e
prema maloljetniku zahtijevati pokrenuti krivini postupak. Prije svega se mora raditi o
krivinom djelu za koje je zaprijeena novana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Samo u
tom sluaju tuilac je ovlaten da ocijeni svsishodnost pokretanja postupka, a tu ocjenu je
duan zasnovati na: prirodi krivinog djela, okolnostima pod kojima je ono uinjeno, ranijem
ivotu maloljetnika i njegovim linim svojstvima. Radi utvrivanja okolnosti, tuilac moe
zatraiti obavjetenja od roditelja, odnosno staratelja maloljetnika, drugih lica i ustanova, a
kad je to potrebno moe ova lica i maloljetnika pozvati radi neposrednog obavjetavanja.
Materijal koji je tuilac prikupio u okviru ovih aktivnosti, tj. rezultati razgovora sa pozvanim
licima, mogu se koristiti kao dokaz u krivinom postupku, ako je tuilac postupao u skladu sa
odredbama zakona (npr.ispitao maloljetnika, prethodno ga upozorivi na odbranu ili uzeo
iskaz od roditelja kao svjedoka, prethodno ga upozorivi na privilegiju nesvjedoenja).
Ako za donoenje odluke o primjeni principa oportuniteta treba ispitati lina svojstva
maloljetnika, tuilac moe, u sporazumu s organom starateljstva, uputiti maloljetnika u
prihvatilite ili u ustanovu za ispitivanje ili vaspitanje, najdue 30 dana. Upuivanju u
odgovarajuu ustanovu mogu prethoditi konsultacije tuioca sa psihologom, predagogom,
defektologom ili nekim dr.strunim licem. Zbog prirode ustanove u koju se maloljetnik
upuuje, te ogranienja prava na slobodu, vrijeme provedeno u toj ustanovi se uraunava u
kaznu maloljetnikog zatvora ukoliko ta kazna bude izreena.
Tuilac je ovlaten da ne zahtijeva pokretanje postupka prema maloljetniku za drugo krivino
djelo ako je ve na izdravanju kazne ili vaspitne mjere koja se izvrava, pokretanje novog
postupka ne bi bilo svsishodno. Ova osnova za primjenu naela oportuniteta nije limitirana
23

apstraktnom teinom djela, pa e moi biti primjenjena i za djela sa zaprijeenom kaznom

duom od tri godine zatvora.
Isto tako, ako tuilac u toku pripremnog postupka utvrdi da je u toku izvrenje krivinopravne
sankcije, predloit e sudiji za maloljetnike obustavu postupka. O neslaganju sudije za
maloljetnike sa prijedlogom tuioca odluuje vijee za maloljetnike.
O svojoj odluci da, iz razloga oportuniteta prema maloljetniku ne zahtijeva pokretanje
krivinog postupka, tuilac je duan obavjestiti ne samo oteenog, ve i organ starateljstva.
Obavijest oteenog i organa starateljstva o nepokretanju postupka prema maloljetniku mora
sadravati razloge zbog kojih je tuilac donio takvu odluku. Ovi subjekti, nemaju mogunost
da iniciraju preispitivanje pomenute odluke tuioca zbog primjene principa oprtuniteta.

6.6.PRITVOR I PRIVREMENI SMJETAJ MALOLJETNIKA

Jedna od specifinosti postupka prema maloljetnicima je da organ koji vodi pripremni
postupka (sudija za maloljetnike) treba da vodi rauna o razlozima koji kod punoljetnog lica
iziskuju primjenu mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog, odnosno optuenog u
postupku, ukljuujui i njegovo pritvaranje, ali i o razlozima koji indiciraju primjenu mjere
nadzora i zatite maloljetnika. Zakon razlikuje pritvor od mjera koje se preduzimaju ako je to
potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je on ivio ili radi pruanja pomoi i
zatite ili smjetaja maloljetnika.
Pritvor se moe odrediti iz razloga:
- ako se maloljetnik krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od
bjekstva,
- ako postoji osnovana bojazan da e maoljetnik unititi, sakriti, izmjeniti ili falsifikovati
dokaze ili tragove vane za krivini postupak ili ako naroite oklnosti ukazuju da e
maloljetnik ometati krivini postupka uticajme na svjedoke, sauesnike ili prikrivae,
- ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e maloljetnik ponoviti krivino djelo ili da
e dovriti pokuano krivino djelo ili da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta
krivina djela moe se izrei kazna zatvora moe se izrei kazna zatvora pet godina ili tea
kazna.

24

Pritvor prema maloljetniku se odreuje samo izuzetno, treba ga primjeniti samo ako se
drugim mjerama ista svrha ne moe postii. Na osnovu rijeenja sudije za maloljetnike,
pritvor moe trajati najdue mjesec dana, s tim da je vijee za maloljetnike duno obaviti
kontrolu neophodnosti pritvora svaih deset dana. Protiv rijeenja o pritvoru koje je donio
sudija za maloljetnike, dozvoljena je alba koja nema suspenzivno dejstvo, i to u roku od 24
sata od prijema rijeenja. O albi na rijeenje odluuje vijee za maloljetnike u roku od 48
sati.
Vijee za maloljetnike istog suda moe, u sluaju postojanja zakonskog razloga produiti
pritvor najdue jo dva mjeseca. Rijeenje o produenju pritvora se donosi na obrazloeni
prijedlog sudije za maloljetnike. Protiv ovog rijeenja je dozvoljena alba koja nema
suspenzivno dejstvo. O albi odluuje vijee za maloljetnike drugostepenog suda.
Ogranienje trajanja pritvora prema maloljetnicima od najdue tri mjeseca odnosi se
iskljuivo na pritvor odreen i produen u pripremnom postupku. Nakon zavretka
pripremnog postupka pritvor moe da traje najdue jo est mjeseci. Dakle maksimalno
trajanje pritvora u postupku prema maloljetniku iznosi devet mjeseci i to ukljuuje u sebe i
postupka po albi, tj.vrijeme do stupanja odluke na pravnu snagu.
U sastavu vijea za maloljetnike koje donosi rijeenje o ukidanju pritvora moe biti sudija
koji vodi pripremni postupak. Maloljetnik pritvor izdrava odvojeno od punoljetnog lica.
Sudija za maloljetnike prema pritvorenim maloljetnicima ima ista ovlatenja koja po zakonu
pripadaju sudiji za prethodni postupak, odnosno sudiji za prethodno sasluanje.
Sudija za maloljetnike moe narediti da se prema maloljetniku u toku pripremnog postupka
odredi:
- smjetaj u prihvatilite, vaspitnu ili slinu ustanovu,
- stavljanje pod nadzor organa starateljstva i
- predaja drugoj porodici.
Kao indikacija za primjenu jedne od ovih mjera, trai se alternativno izdvajanje maloljetnika
iz sredine u kojoj je ivio ili pruanje pomoi, zatite ili smjetaja maloljetnika.

25

Iako se trokovi smjetaja maloljetnika isplauju unaprijed iz budetskih sredstava i ulaze u

trokove krivinog postupka i ovim mjerama se znatno podie kriminalno-pedagoki efekat
pripremnog postupka.

6.7.ISKLJUENJE JAVNOSTI
U postupku prema maloljetnicima javnost je uvijek iskljuena, i to bez obzira da li je rije o
pripremnom postupku, roitu ili glavnom pretresu. Isto vai i za postupak pred
drugostepenim sudom. Sudija za maloljetnike e upozoriti lica koja prisustvuju roitu ili
glavnom pretresu na dunost uvanja tajne o onome to su na roitu ili glavnom pretresu
saznala i da neovlateno odavanje tajne predstavlja krivino djelo.
Sudija za maloljetnike moe dopustiti da glavnom pretresu budu prisutna:
- lica koja se bave zatitom i vaspitanjem maloljetnika ili
- suzbijanjem maloljetnike delinkvencije kao i
- naunici.
U rjeenju kojim se dozvoljava prisustvo odreenih lica na glavnom pretresu moraju se:
navesti njihova imena i prezimena, kao i razlozi zbog kojih je uinjen izuzetak.
U toku glavnog pretresa sudija za maloljetnike moe narediti da se iz zasjedanja udalje sva ili
pojedina lica. To pravilo se, meutim, ne odnosi na tuioca, branioca i predstavnika organa
starateljstva. Udaljenje lica sa glavnog pretresa je mogue na prijedlog stranaka, predstavnika
organa starateljstva ili po slubenoj dunosti s tim da sudija za maloljetnike prethodno trai
njihovo miljenje ili saglasnost.
Naposlijetku, za vrijeme izvoenja dokaza ili govora stranaka, sudija za maloljetnike moe
narediti da se maloljetnik udalji iz zasjedanja.7

7 Dr.Obrad Peri, Krivinopravni poloaj maloljetnika, Slubeni glasnik,

Beograd 2002.god., str.36-44
26

7.PRIPREMNI POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA

Kada dravni tuilac podnese zahtjev za pokretanje pripremnog postupka, sudija za

maloljetnike nadlenog suda sprovee pripremni postupak ako se sloi sa zahtjevom. Ako se
sudija za maloljetnike ne sloi sa zahtjevom zatraie da o tome odlui vijee za maloljetnike
Vieg suda.
U pripremnom postupku sudija za maloljetnike pribavlja: podatke o linosti maloljetnika,
utvruje starost, podatke o sredini i prilikama u kojima maloljetnik ivi, o duevnoj
razvijenosti, po potrebi o zdravstvenom stanju a to dobija od centra za socijalni rad. Prilikom
sasluanja maloljetnika ako je to potrebno, mogu prisustvovati psiholog, socijalni radnik ili
neko drugo struno lice. Takoer, u pripremnom postupku mogu biti sasluani roditelji
maloljetnika, njegov staralac i druga lica koja mogu pruiti potrebne podatke.
Sudija za maloljetnike odredjuje nain izvoenja pojedinih radnji u pripremnom postupku
(vezano za odbranu maloljetnika, prava oteenog i prikupljanje dokaza za odluivanje). O
vremenu preduzimanja radnji u pripremnom postupku na pogodan nain obavijestie se
dravni tuilac i branilac ukoliko zahtijevaju prisustvo.
U toku pripremnog postupka sudija za maloljetnike moe narediti da maloljetnik bude
smjeten u prihvatilite ili slinu ustanovu, da bude stavljen pod nadzor organa za starateljstvo
centra za socijalni rad ili da bude smjeten u drugu porodicu, ako smatra da je potrebno to radi
izdvajanja iz sredine u kojoj je maloljetnik ivio, pruanja pomoi, zatite i smjetaja.
Sudija za maloljetnike u pripremnom postupku moe izuzetno po slubenoj dunosti ili na
predlog dravnog tuioca, odrediti da se maloljetnik stavi u pritvor, ako za to postoje razlozi
odnosno da postoji osnovana sumnja da je maloljetnik izvrio kriv. djelo, da se isti krije ili da
se ne moe utvrditi njegova istovjetnost, ili da postoje druge okolnosti koje ukazuju na
opasnost od bjekstva.
Ako se sudija za maloljetnike ne sloi sa predlogom dravnog tuioca da se maloljetniku
odredi pritvor traie da o tome odlui Vijee za maloljetnike istog suda.
Na osnovu rjeenja o pritvoru koje donosi sudija za maloljetnike, pritvor u pripremnom
postupku moe trajati najdue mjesec dana.

27

Iz opravdanih razloga vijee za maloljetnike istog suda moe produiti pritvor najdue za
mjesec dana. Nakon zavrenog pripremnog postupka, pritvor moe trajati najdue etiri
mjeseca za mlae maloljetnike, a za starije maloljetnike pritvor e trajati najdue 6 mjeseci.
Poto ispita sve okolnosti, sudija za maloljetnike dostavlja spise dravnom tuiocu, koji moe
vijeu za maloljetnike podnijeti: predlog za kanjavanje ili predlog za primjenu vaspitne
mjere.

7.1.POSTUPAK PRED VIJEEM ZA MALOLJETNIKE

Kad sud primi prijedlog dravnog tuioca za primjenu vaspitne mjere ili prijedlog za
kanjavanje , kao i kad se postupak prema maloljetniku vodi bez predloga dravnog tuioca,
nakon zavrenog pripremnog postupka, Vijee za maloljetnike zakazuje sjednicu vijea ili
glavni pretres. Glavni pretres i sjednica se zakazuju u roku od osam dana od prijema predloga
dravnog tuioca ili zavretka pripremnog postupka.
Kazne maloljetnikog zatvora i zavodske mjere - upuivanje u vaspitnu ustanovu, upuivanje
u Vaspitno popravni dom, mogu se izrei samo po odranom glavnom pretresu, dok se ostale
vaspitne mjere mogu izrei i u sjednici vijea o sjednici se obavjetavaju stranke, iste se ne
pozivaju.
Glavni pretres na istom se primjenjuju odredbe koje se odnose i na punoljetna lica, vezano za
pripremanje za glavni pretres, rukovodjenje i odlaganje, te prekid pretresa, zapisnika toka
glavnog pretresa i slino, a na glavni pretres se pozivaju: dravni tuilac, maloljetnik, branilac
ako je obavezna odbrana, oteeni, svjedoci, vjetaci, zak. zastupnici maloljetnika i
predstavnici centra za socijalni rad.
Privremeni smjetaj maloljetnika se moe donijeti u toku postupka i nakon donoenja odluke
suda, prije nego to se zapone sa izvrenjem izreene vaspitne mjere ili kazne maloljetnikog
zatvora. Nakon odrane sjednice vijea ili odranog glavnog pretresa, Vijee za maloljetnike
e izrei maloljetniku ili vaspitnu mjeru ili e ga osuditi na kaznu maloljetnikog zatvora.

28

7.2.IZRICANJE KAZNI I VASPITNIH MJERA

Vijee za maloljetnike nije vezano za prijedlog dravnog tuioca da li e prema maloljetniku
izrei kaznu ili vaspitnu mjeru.
Nakon odrane sjednice vijea ili glavnog pretresa, vijee moe:
- obustaviti postupak prema maloljetniku ako nema dokaza da je maloljetnik uinio kriv.
djelo, ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost maloljetnika i ako sud nadje
da nije cjelishodno izrei kaznu niti bilo koju vaspitnu mjeru postupak se obustavlja u formi
rjeenja.
- izrei vaspitnu mjeru maloljetniku, disciplinske mjere,mjere pojaanognadzora i zavodske
mjere, a vaspitne mjere se izriu u formi rjeenja.
- maloljetniki zatvor maloljetniku koji se oglaava krivim izrie se kazna maloljetnikog
zatvora, a maloljetniki zatvor se izrie u formi presude.

7.3.SANKCIJE PREMA MALOLJETNICIMA

Krivine sankcije koje se izriu maloljetnim uiniocima krivinih djela su: vaspitne mjere i
kazna maloljetnikog zatvora. Svrha izricanja krivinih sankcija prema maloljetnicima, (preko
socijalnih, vaspitnih i drugih mjera) je zatita i pomo maloljetnim uiniocima krivinih djela,
vrenjem nadzora nad njima i strunim osposobljavanjem i razvijanjem line odgovornosti,
kako bi se obezbijedilo njihovo vaspitanje odnosno prevaspitanje i pravilan razvoj, da se
osposobe za pozitivne drutvene uloge i da se sprijee od ponovnog vrenja krivinih djela.
Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja krivinog djela napunio 14 godina do
napunjene 16-te godine (mladjem maloljetniku), mogu se izrei samo vaspitne mjere.
Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja kriv. djela navrio 16 godina a nije navrio 18
godina (starijem maloljetniku), mogu se izrei vaspitne mjere i izuzetno kazna maloljetnikog
zatvora.

29

7.4.VASPITNE MJERE
a) disciplinske mjere (izriu se maloljetniku prema kojem ne treba preduzimati trajnije mjere
vaspitanja, naroito ako je krivino djelo izvrio iz nepromiljenosti ili lakomislenosti).
Ove mjere su:
- ukor,
- upuivanje u vaspitni centar za maloljetnike(ova mjera se moe izrei dva puta po dva sata
nedeljno u toku 8 do 12 nedelja).
b) mjere pojaanog nadzora (izriu se maloljetniku prema kojem treba preduzeti trajnije mjere
vaspitanja, prevaspitanja ili lijeenja uz odgovarajui nadzor, a nije potrebno njegovo potpuno
odvajanje iz dotadanje sredine u kojoj ivi).
Ove mjere su:
- pojaan nadzor od straneroditelja, usvojioca ili staratelja,
- pojaan nadzor od strane organa starateljstva,
- pojaan nadzor uz dnevni boravak u odgovarajuoj ustanovi za vaspitanje maloljetnika.
Ove mjere se izriu u trajanju od 6 mjeseci do 2 godine.
Uz mjere pojaanog nadzora maloljetniku se mogu izrei i posebne obaveze i to:
- da se lino ispria oteenom licu,
- da u okviru sopstvenih mogunosti otkloni tetu prouzrokovanu krivinim djelom,
- da redovno pohaa kolu, odnosno da ne izostaje sa posla,
- da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima,
- da se uzdrava od uivanja alkoholnih pia ili opojnih droga ili da se podvrgne
odgovarajuem lijeenju,
- da posjeuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovi ili savjetovalite ili da postupa po
uputstvima ovih ustanova,

30

- da boravi u drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogunost da vri nadzor
nad njim.
Pri odreivanju ovih obaveza sud e posebno ukazati maloljetniku i njegovim roditeljima,
usvojiocu odnosno staraocu, da u sluaju neispunjenja ovih obaveza, izreena mjera
pojaanog nadzora moe se zamijeniti i drugom vaspitnom mjerom.
c) Zavodske mjere: izriu se prema maloljetniku prema kojem treba preuzeti trajnije mjere
vaspitanja, prevaspitanja ili lijeenja, njegovo odvajanje iz dotadanje sredine.
Zavodske mjere su:
-Upuivanje u vaspitnu ustanovu (sud e izrei ovu vaspitnu mjeru kada nad maloljetnikom
treba obezbijediti stalan nadzor od strane strunih lica).
Ove ustanove su otvorenog tipa, (to znai da maloljetnik boravi, ivi, hrani se, spava), na
nain to pohaa redovnu kolu u gradu, ide na praksu radi radnog osposobljavanja ali uz
dozvolu vaspitaa, te ima izlazak u grad, da vikendom, praznikom i za vrijeme raspusta moe
boraviti u porodici i da moe povremeno primati i posjete.
U ovoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje 6 mjeseci a najvie 2 godine, s tim to sud u toku
trajanja ove mjere odluuje o prestanku iste.
-Upuivanje u vaspitno-popravni dom (sud e izrei ovu vaspitnu mjeru, ako prema
maloljetniku treba primijeniti pojaane mjere prevaspitanja). Ovo su vaspitne ustanove sa
stroijim reimom, maloljetnik je lien slobode u odredjenom periodu izdravanja ove mjere.
Ove ustanove imaju otvoreno, poluotvoreno i zatvoreno odjeljenje. U ovoj ustanovi
maloljetnik moe ostati najmanje jednu godinu, a najvie etiri godine.
O prestanku ove mjere odluuje sud u vrijeme trajanja mjere. Sud moe uslovno otpustiti
maloljenika iz vaspitno-popravnog doma ako je u domu proveo najmanje jednu godinu i ako
se na osnovu uspjeha i postignutog vaspitanja i prevaspitanja moe oekivati da on u budue
nee vriti krivina djela i da e se u sredini u kojoj bude ivio dobro vladati.
-Upuivanje u posebnu ustanovu za lijeenje i osposobljavanje. U ovoj ustanovi maloljetnik
moe ostati najdue tri godine. Ova mjera se izrie umjesto mjere bezbjednosti, ista se moe
izvravati do navrene 23. godine ivota, a zatim se izvrava u ustanovi u kojoj se izvrava
mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u psihijatrijskoj ustanovi.
31

Kada maloljetnik navri 18 godina, sud obavezno ispituje potrebu njegovog daljeg
zadravanja u ovoj ustanovi.
Kazna maloljetnikog zatvora, je najstroija krivina sankcija, izrie se izuzetno i to samo za
najtea krivina djela. Maloljetniki zatvor moe se izrei samo starijem maloljetniku.
Maloljetniki zatvor ne moe biti krai od 6 mjeseci niti dui od 8 godina. Izuzetno, za
krivina djela za koja je propisana najmanja mjera kazne, kazna zatvora od 10 godina, moe
se izrei maloljetniki zatvor u trajanju od 10 godina. Maloljetniki zatvor se izrie na pune
godine i mjesece.
Kazna maloljetnikog zatvora primjenjuje se prema starijim maloljetnicima, kada sud utvrdi
elemente krivine odgovornosti maloljetnika, kao i to da je da je stepen njegove duevne
razvijenosti takav da maloljetnik moe shvatiti znaaj djela i da je u mogunosti da upravlja
svojim postupcima, zatim da postoje teke posljedice djela i visok stepen krivine
odgovornosti. Ova krivina sankcija primjenjuje se izuzetno i to u najteim sluajevima.
Maloljetnik kome je izreena kazna maloljetnikog zatvora, ako je isti izdrao treinu
izreene kazne ali ne manje od jedne godine, i ako se na osnovu postignutog uspjeha u
prevaspitanju moe opravdano oekivati da e se na slobodi dobro vladati i da nee u budue
vriti krivina djela, sud moe uslovno otpustiti sa izdravanja kazne maloljetnikog zatvora.
Uz uslovni otpust sud moe odrediti mjeru pojaanog nadzora.
Mjere bezbjednosti se mogu izrei maloljetnicima ako im je izreena vaspitna mjera i
maloljetniki zatvor, i one mogu biti:
- obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi,
- obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi,
- obavezno lijeenje narkomana i obavezno lijeenje alkoholiara.

32

8.KAZNA LIENJA SLOBODE MALOLJETNIKA

Krivinopravni poloaj uinilaca krivinih djela u savremenom krivinom pravu se zasniva

na saznanju da se radi o posebnoj kategoriji osoba koje posjeduju posebne biopsihike
karakteristike zbog kojih im krivino pravo daje poseban status i za njih predvia specifian
sistem krivinih sankcija. Uslijed nestabilnosti njihovog jo neoformljenog kataktera, velike
povodljivosti i osjetljivosti, maloljetni delinkventi su podloni svim moguim tetnim
uticajima kazne, naroito one kojima se uinilac liava slobode. Stoga se prema njima, u
sluaju izvrenja krivinog djela, primjenjuju prvenstveno odgojne mjere orjentisane na
njihovo vaspitanje, popravljanje i pravilan razvitak.
Iako je ideja popravljanja i vaspitanja maloljetnika definitivno potisnula ideju kanajvanja,
ipak se smatra da u sistemu mjera koje se primjenjuju prema maloljetnim delinkventima ima
mjeste i za one koje ukljuuju njihovo kanjavanje. Mogua su, naime, najrazliitija stanja
linosti maloljetnih prestupnika, odnosno takvi sluajevi kod kojih se odgojnim mjerama ne
moe mnogo ili skoro nita uiniti. Zbog toga, skoro sva krivina zakonodavstva predviaju
mogunost da se maloljetni delinkventi mogu pod odreenim uslovima i kazniti. Mada je,
dakle, u odnosu na njih pravilo primjena odgojnih mjera nije iskljuena ni primjena kazne.
Kazna nije nigdje potpuno eliminisana iz registra krivinih sankcija prema maloljetnicima.
Za sve mjere koje se danas poduzimaju prema drutveno neprilagoenim maloljetnicima,
karakteristina je jedinstvena svrha popravljanja i vaspitanja, tako da i kazna prevashodno ima
popravno-odgojni karakter. S druge strane, ni odgojne mjere nisu sasvim liene zastraujueg
elemnta koji sadri kazna. Osim toga, ponekad se jedna ista mjera u raznim zakonodavstvima
razliito tretira, tj.kao kazna ili odgojna mjera. Sve ovo govori da je granica izmeu kazni i
odgojnih mjera neodreena i da ju je zapravo nemogue tano povui, ona je po miljenju
nekih autora samo fiktivna.
Bez obzira na izvjesnu fluidnost koja je prisutna u diferenciranju mjera prema maloljetnicima,
pozitivna maloljetnika krivina zakonodavstva predviaju primjenu kazne kao izuzetnog
sredstva prema uem krugu maloljetnih delinkvenata. Ta kazna ima institucionalni karakter i
sastoji se u lienju slobode maloljetnika, za ijeg trajanja je jedino mogue ostvariti
odgovarajui pojaani uticaj na maloljetnog prestupnika.

33

Mada po svojoj prirodi ulazi u porodicu kazni protiv slobode ovjeka, kazna maloljetnikog
zatvora ipak predstavlja specifinu krivinu sankciju namijenjenu posebnoj kategoriji
delinkvenata, koji u savremenom krivinom pravu imaju poseban status i tretman.
Lienje slobode kao kazna prema maloljetnim uiniocima krivinih djela predvia se u
mnogim zakonodavstvima. Meutim, njena primjena je dosta ograniena. Za izricanje ove
kazne postavljaju se dosta strogi uslovi tako da se u pravilu javlja kao izuzetna mjera koja se
izrie samo u sluajevima kada ne dolazi u obzir primjena neke blae mjere. Tei se da kazna
bude izuzetna mjera, pa se i kroz zakonske propise nastoji njena primjena svesti na
minimum.8

9.ZAKLJUAK
8 http://www.unicef.org/montenegro/Prava_Djece.pdf , 15.05.2013., 20:55
34

Sloboda je ovjekovo prirodno stanje.

Meutim, da bi ljudi mogli slobodno da ive i stvaraju treba da potuju odreene norme
ponaanja. Da bi ove norme bile potovane, drava u ime cijeloga drutva propisuje ponaanja
koja su nedozvoljena. Krivinim djelima odreena su nedozvoljena ponaanja od kojih drava
titi svoje graane: njihova prava i slobode, njihov ivot, zdravlje, imovinu i druga dobra od
opteg interesa.
Maloljetnik je pojam koji se razliito odreuje u pojedinim zemljama. U veini zemalja,
pojam maloljetnik odreuje se limitiranjem starosne granice, pri emu je uzrast osnovno
mjerilo pa postoji: mlai maloljetnik (14-16 g.), stariji maloljetnik (16-18 g.), mlae
punoljetno lice (18-21 god.).
Svi se moemo sjetiti traginog sluaja sa Denisom Mrnjavcem u sarajevskom tramvaju .
Uprkos opte prihvaenom naelu da liavanju slobode maloletnika treba pribjei samo kao
krajnjem sredstvu, izuzetno nepovoljne politike i socio-ekonomske okolnosti i neadekvatan
odgovor drutva utiu na porast kriminogenih ponaanja maloletnika i sve tee kvalifikacije
uinjenih dela. Mnoga lica u BiH ak i prije osamnaestog roendana dobiju policijski dosije.
Delinkventno ponaanje maloljetnika na podruju Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme
poprima zabrinjavajue razmjere. To je protivdrutveni oblik ponaanja, opasna i sloena
pojava, vrlo delikatan ne samo kriminoloki, pravni, ekonomski i socioloki nego, jednako
tako, i ozbiljan problem porodice, obrazovnih i zdravstvenih ustanova. Uobiajeno se naziv
delinkvencija upotrebljava za maloljetne poinioce krivinih djela koja su zakonom odreena
kao delikt.
Napravljeni su razni planovi kako strunih organizacija tako i nevladinih organizacija ali nisu
provedeni u dovoljnoj mjeri da utiu na ponaanje maloljetnika niti su rezultirali sklanjanjem
sve vie zaputenih maloljetnih lica sa ulica koji teroriziraju i svoje vrnjake i graane.
Ostaje samo nada da e se u budunosti vie panje obratiti na ovu drutvenu problematiku...

LITERATURA
35

1.Dr.Milan kuli, Maloljetnici kao uinioci i kao rtve krivinih djela, Pravni fakultet,
Istono Sarajevo, 2005 god.,
2.Dr.Obrad Peri, Krivinopravni poloaj maloljetnika, Slubeni glasnik, Beograd
2002.god.,
3.http://www.ring.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=95:pravamaloljetnika-u-krivinom-postupku&catid=35:tekstovi&Itemid=56,
4.http://www.unicef.org/montenegro/Prava_Djece.pdf,
5.http://www.scribd.com/doc/24050797/KOMPLETNA-SKRIPTA-MALOLJETNI
%C4%8CKA.

36

37