Ustav je skup pravila i zakona koji slue kao politika i zakonodavna osnova za

druga pravila i zakone.

Zajedniko dobro je neto to doprinosi dobrobiti cijele zajednice. Za njega su
se zalagali pisci i filozofi klasinog republikanizma (Montesquieu).
Ograniena vlast je ona koja ima formalne granice upotrebe moi. Ona je
ograniena slobodnim izborima i zakonom.
Liberalizam je niz politikih ideja kojim se naglaava vanost vrijednosti,
dostojanstva i slobode pojedinca i naine njihovog odravanja. Zagovornici
liberalizma su Locke, Madison, Rousseau itd.
Razlika ustava i ostalih zakona jeste to je ustav jedinstven i slui kao osnova
za sve druge zakone, a zakoni preciziraju pravila svih oblasti ljudskog ivota.
Graanska vrlina je spremnost graana da svoje line interese podredi
interesima, tj. dobrobiti zajednice.
Kriterij je pouzdan element na osnovu kojeg moemo neto valjano zakljuiti
Svako pravilo treba biti: jasno i razumljivo, precizno, pravedno, mogue, dobro
kreirano, takvo da ne naruava druga prava pojedinca (sloboda, privatnost,
imovina)
Vlast se dijeli na sudsku, zakonodavnu i izvrnu.
Vlast treba podijeliti, uravnoteiti i provjeravati.
Demokratiju odlikuje to da dodjeljuje prirodna prava, daje odgovornost vlasti
da ih titi, ograniava mo (prava, nain raspodjele dobara, nain rjeavanja
konflikta), potuje privatnost, mijenja ustav samo ako narod izglasa tako.
Mo je mogunost prisile.
Suverenitet je potpuna i iskljuivo unutranja vlast vladara nad vlastitom
teritorijom.