Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

OPIS VODOTOKA
ZA DODJELU KONCESIJA PO KOMBINOVANOM DBOT ARANMANU ZA
ISTRAIVANJE VODOTOKA I IZGRADNJU MALIH HIDROELEKTRANA U
CRNOJ GORI

Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

SADRAJ

SPISAK I OPIS VODOTOKA.............................................................................................. 3

Akumulacija Pive ............................................................................................................. 4
Komarnica......................................................................................................................... 5
Lim (region Plava)............................................................................................................ 6
Lim (optina Berane i Andrijevica) ................................................................................ 6
Lim (optina Bijelo Polje) ................................................................................................ 8
Moraa............................................................................................................................... 8
Ibar .................................................................................................................................... 9
Tara ................................................................................................................................... 9
ehotina ............................................................................................................................ 9
Vodotok Zaslapnica........................................................................................................ 10
Zeta .................................................................................................................................. 10
Graanica ........................................................................................................................ 10
Grahovsko jezero............................................................................................................ 11

Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

SPISAK I OPIS VODOTOKA

Tabela 1
Sliv
Akumulacija Pive

Id.br.
1.
Vrbnica
2.
Oljak

Vodotok

Komarnica

3.
4.
5.

Bukovica
Tuinja
Bijela

Lim (region Plava)

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Babinopoljska
Komaraa sa pritokama
Velika rijeka
Murinska rijeka sa pritokama
urika
Grlja
Lim (907 m.n.m.-825m.n.m.)

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.

Kratica
Vinicka
Zloreica sa pritokama
Kaluderska (tehnika rjeenja uskladiti sa
manastirom)
Planinski potok
Trebaka
Bistrica
Dapsika
ekularska
Ljenica
Krivuljski potok
Lim (825 m.n.m.-645 m.n.m.)

25.
26.
27.

Ljubovia /Bistrica
Bistrica (desna pritoka Lima)
Lim ( Kruevo, Ribarevine)

28.
29.
30.
31.
32.
33.

Poanjska
Vrela
Ratnja
Ibritica
Sjevernica
Moraa(uzvodno od projektnog rjeenja HE
Ljevita)-iznad 1040m.n.m.

Lim (optine Berane i

Andrijevica)

Lim (optina Bijelo Polje)

Moraa

Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

Sliv
Ibar

Id.br.
Vodotok
34.
Ibar sa pritokama uvaavajui projektno
rjeenje HE Kaapore

Tara

35.
36.
37.

titarika
Crnja
Bjelojevika

ehotina

38.

ehotina sa pritokama do kote 742 m.n.m

39.

Akumulacija Otilovii

40.

Zaslapnica

41.

Zeta sa kotom uspora do kote donje vode

mHE Glava Zete

42.

Akumulacija Liverovii, uvaavajui

Projekat optimizacije HE "Peruica" i
vodotok Graanica uzvodno od akumulacije

43.

Akumulacija Grahovo, uvaavajui

postojee stanje na pravo korienja

Zaslapnica
Zeta

Graanica

Grahovsko jezero

OPIS VODOTOKA
Vodotoci su odabrani na osnovu dosadanih istraivanja, studija, projekata, idejnih. rjeenja,
pojedinanih inicijativa zainteresovanih investitora i ukupnih strunih sagledavanja o
raspoloivim potencijalima za istraivanja i izgradnju mHE.Prethodno su provedene analize
sa aspekta usaglaenosti vodotoka sa: prostornim
planom,Vodoprivrednom osnovom Crne Gore, odnosno planom korienja vodnog
energetskog potencijala za proizvodnju el.energije, tehnikim uslovima, normativima i
standardima za projektovanje i izgradnju mHE i propisima iz oblasti zatite ivotne sredine,
kao i mogunosti prikljuenja na elektroenergetski sistem.Opis pojedinih vodotoka sa
relevantnim karakteristikama i ogranienjima za korienje, koja proistiu iz prostorno
planske, vodne, ekoloke i druge relevantne dokumentacije nalazi se u Prilogu- OPIS
VODOTOKA i Karta Crne Gore sa vodotocima koji su predmet Javnog poziva.
Vodni potencijal vodotoka za korienje se utvruje uz uvaavanje postojeih, steenih prava.

Takoe se daju i miljenja: Ministarstva turizma i zatite ivotne sredine, Uprave za vode
Republike Crne Gore.
Akumulacija Pive
Energetsko iskorienje hidropotencijala rijeke Pive uslovljeno je postojeom elektranom HE
Piva.Uspor akumulacija HE Pive (knu 675,25 m.n.m.) prostire se priblino do dijela
rijeke Komarnice u duini od oko 50 km.
4

Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

U okviru akumulacije Pive za istraivanje i izgradnju malih hidroelektrana predviena su

dva vodotoka: Vrbnica i Oljak.
Rijeka Piva izvire na jugozapadnim padinama Durmitora. Postaje od snanog vrela Sinjac
(547 m.n.m.) i riejeke Komarnice, a sastavnica je rijeke Tare u epan Polju (433 m.n.m.) sa
kojom formira rijeku Drinu.Do avnika tee pod nazivom Bukovica. Uzvodno od avnika
prima lijeve pritoke Tuinju i Bijelu. Poslije ua Bijele pa do spoja sa Komarnicom ima
naziv Pridvorica. Od sastava sa Komarnicom do vrela Sinjac, nekadanjeg glavnog izvora
Pive, sada potopljenog akumulacijom, preuzima naziv Komarnica, a nizvodno od vrela Sinjac
pa sve do sastava sa rijekom Tarom naziva se Piva. Duina rijeke Pive iznosi oko 32 km, a od
izvorita Tuine oko 94 km.
Vrbnica je lijeva pritoka Pive uzvodno od HE Piva. Duina toka, od izvorita do ua u
Pivu je oko 15 km, odnosno do kraja akumulacije HE Piva uz Vrbnicu iznosi 9 km. Poduni
pad, od izvorita kod sela Zukva do kote normalnog uspora HE Pive (675 m.n.m.) iznosi
480 m. Prethodnom Studijom je sagledana mogunost energetskog korienja voda rijeke
Vrbnice koji nije iskorien na HE Piva. Na ovom vodotoku se izvode hidroloka
istraivanja od strane nadlenih slubi u saradnji sa stranim donatorom. Rezultati se oekuju
do kraja 2007.god.
Na osnovu privatne inicijative je predloen vodotok Oljak koji do sada nije energetski
istraivan. Od mjesta Moioca (1000 1100 m.n.m.), koje je neposredno polazite i slivno
podruje, a nalazi se na donjem dijelu prostranih padina Brusovi, Smreanskog i
Goradanskog kovioca, polazi potok Oljak, koji se u Pivu ulijeva u neposrednoj blizini
starog Pivskog manastira a sada u Pivsko jezero na koti 675 m.n.m.

Komarnica
U okviru sliva rijeke Komarnice za istraivanje i izgradnju malih hidroelektrana predvieni
su vodotoci: Bukovica, Pridvorica, Tuinja i Bijela.
Rijeka Bukovica se formira ispod jezera na Durmitoru od Radakog potoka, i i izvora koji
izvire ispod Provalije, na koti 1350 m.n.m. Tee u pravcu sjeverozapad-jugoistok do sela
Timar, zatim prema jugu do Cokotina, prima najveu pritoku Tuinju i skree prema zapadu
gdje kod avnika (kota 818 m.n.m.) sa Bijelom i avnikim potokom ini rijeku Pridvoricu.
Tuinja je najznaajnija pritoka Bukovice. Nastaje od Skoanskog potoka, ispod planine
Semolj koja je vododjelnica Crnomorskog i Jadranskog sliva. Rijeka Bijela izvire ispod kape
Morake (potok orevac, kota 1450 m.n.m.) i tee pravcem jugoistok-sjeverozapad ka
avniku gdje sa Bukovicom formira rijeku Pridvoricu. U podruju sela Gornja Bijela potok
orevac prima bezimeni potok koji je izdaniji vodom i formira rijeku Bijelu.
Studijom je sagledana mogunost energetskog korienja voda rijeka Bukovice, Tuinje i
Bijele iznad kote 818 m.n.m.
Na vodotocima Bukovice, Tuinje i Bijele se izvode hidroloka istraivanja od strane
nadlenih slubi u saradnji sa stranim donatorom. Rezultati se oekuju do kraja 2007.god.

Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

Lim (region Plava)

U okviru sliva rijeke Lim (region Plava) za istraivanje i izgradnju malih hidroelektrana
predvieni su vodotoci: Komaraa (Babinopoljska), Velika rijeka, Murinska rijeka sa
pritokama, urika i Grlja i Lim (907m.n.m.-825m.n.m.)
Rijeka Lim nastaje oticanjem voda iz Plavskog jezera na koti 908,9 m.n.m. Duina toka Lima
iznosi 123 km.
Rijeka Komaraa je desna pritoka Lima. U Lim se uliva 2.0 km nizvodno od Plavskog blata
na koti oko 900 m.n.m. Duina toka Komarae (u gornjem toku Babinopoljska rijeka) iznosi
17 km.Velika rijeka je desna pritoka Lima, u njega se uliva 6.5 km nizvodno od Plavskog
blata i ima duinu oko 7,5 km. Murinska rijeka (u gornjem toku Dosova rijeka) je lijeva
pritoka Lima, u njega se uliva kod naselja Murino i ima duinu toka od 6,5 km. urika
rijeka se uliva u Lim kod Plava, pa je jo nazivaju Plavska rijeka, desna je pritoka Lima i ima
duinu oko 15 km. Rijeka Grlja postaje od Belikog potoka i Skakavca na koti 990 m.n.m.
Studijom je sagledana mogunost energetskog korienja voda gornjeg Lima sa pritokama
region Plava. Vodnom osnovom(na osnovu projektne dokumentacije) je Varijantom2
predloeno energetsko korienje voda Lima sa pritokama.
Na vodotocima Babinopoljske rijeke, Komarae, Velike rijeke, Murinske rijeke,
urike rijeke i Grlje se izvode hidroloka istraivanja od strane nadlenih slubi u saradnji
sa stranim donatorom. Rezultati se oekuju do kraja 2007.god.

Lim (optina Berane i Andrijevica)

U okviru sliva rijeke Lim (optine Berane i Andrijevica) za istraivanje i izgradnju malih
hidroelektrana predvieni su vodotoci: Kratica, Vinicka, Zloreica sa pritokama,
Kaluderska, Planinski potok, Trebaka, Bistrica, Dapsika, ekularska, Ljenica,
Krivuljski potok, Lim (825 m.n.m.- 645 m.n.m..)
Rijeka Kratica je lijeva pritoka Lima. Studijom je sagledana mogunost energetskog
korienja voda ove rijeke. Na ovom vodotoku se izvode hidroloka istraivanja od strane
nadlenih slubi u saradnji sa stranim donatorom. Rezultati se oekuju do kraja 2007.god.
Vinicka rijeka (u gornjem toku uzvodno od Vinickog vrela evarinska rijeka) je lijeva
pritoka Lima. Izvire na padinama planine Gurije. Duina toka Vinicke od izvorita do ua je
oko 8 km. Studijom je sagledana mogunost energetskog korienja voda ove rijeke. Na ovom
vodotoku predvieno je hidroloko istraivanje u narednom periodu, odnosno od poetka
istraivanja u trajanju 15 mjeseci.
Rijeka Zloreica, lijeva pritoka Lima, nastaje sastavom Peruice i Kutske rijeke. Duina toka
Zloreice od sastava Peruice i Kutske rijeke do ua u Lim iznosi 5,5 km. Pad toka na ovom
potezu iznosi 78 m. Studijom je sagledana mogunost energetskog korienja voda ove rijeke.
Vodnom osnovom(na osnovu projektne dokumentacije) je Varijantom2 predloeno
energetsko korienje voda Zloreice. Na ovom vodotoku predvieno je hidroloko
istraivanje u narednom periodu, odnosno od poetka istraivanja u trajanju 15 mjeseci.

Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

Kaluderska rijeka nastaje sastavom Zagorske i Murgake rijeke. Duina toka Kaluderske
rijeke od sastava do ua u Lim je 15,5 km. Na toj duini toka ukupni bruto pad je 374 m.
Studijom je sagledana mogunost energetskog korienja voda ove rijeke. Vodnom
osnovom(na osnovu projektne dokumentacije) je Varijantom2 predloeno energetsko
korienje voda Kaluderske rijeke. Na ovom vodotoku predvieno je hidroloko istraivanje u
narednom periodu, odnosno od poetka istraivanja u trajanju 15 mjeseci.

Na osnovu privatne inicijative je predloen vodotok Planinski potok koji do sada nije
energetski istraivan. Planinski potok je pritoka Kaludarske rijeke sa lijeve strane.
Duina toka Trebake rijeke, lijeve pritoke rijeke Lim, u gornjem toku nazvane Gradinica,
iznosi oko 13 km. Ukupni pad toka je 785 m. Studijom je sagledana mogunost energetskog
korienja voda ove rijeke. Vodnom osnovom(na osnovu projektne dokumentacije) je
Varijantom2 predloeno energetsko korienje voda Trebake rijeke. Na ovom vodotoku se
izvode hidroloka istraivanja od strane nadlenih slubi u saradnji sa stranim donatorom.
Rezultati se oekuju do kraja 2007.god.
Duina toka rijeke Bistrice, lijeve pritoke rijeke Lim, sa glavnom pritokom Jelovicom iznosi
oko 25 km. Ukupni pad toka je 1125 m. Studijom je sagledana mogunost energetskog
korienja voda ove rijeke. Vodnom osnovom(na osnovu projektne dokumentacije) je
Varijantom2 predloeno energetsko korienje voda Bistrice. Na ovom vodotoku se izvode
hidroloka istraivanja od strane nadlenih slubi u saradnji sa stranim donatorom. Rezultati
se oekuju do kraja 2007.god.
Dapsika rijeka je desna pritoka Lima koja se uliva nizvodno od Berana. U najnizvodnijem
dijelu toka rijeka nosi naziv Brnjica ili Zagradska. Ukupna duina toka je oko 15 km, a pad
oko 800 m. Studijom je sagledana mogunost energetskog korienja voda ove rijeke. Na
ovom vodotoku predvieno je hidroloko istraivanje u narednom periodu, odnosno od
poetka istraivanja u trajanju 15 mjeseci.

ekularska rijeka odvodi vode sa sjeverozapadnih padina Mokre gore i sjevernih padina
Sjekirice. Duina toka ekularske rijeke od ua u Lim do izvorita iznosi oko 16 km. Na tom
potezu ukupni pad toka je 900 m. Studijom je sagledana mogunost energetskog korienja
voda ove rijeke. Vodnom osnovom(na osnovu projektne dokumentacije) je Varijantom2
predloeno energetsko korienje voda ekularske rijeke. Na ovom vodotoku predvieno je
hidroloko istraivanje u narednom periodu, odnosno od poetka istraivanja u trajanju 15
mjeseci.

Rijeka Ljenica, desna pritoka Lima, uliva se u Lim sjeverno od Berana kod sela Bioa. U
gornjem toku nosi naziv Vrbnika a ime Ljenica dobija poslije spoja sa rijekom Popom.
Ukupna duina toka rijeke Ljenice sa Vrbnikom iznosi oko 21 km a ukupna visinska razlika
je 770 m. Kota na uu u Lim je 629 m.n.m. Studijom je sagledana mogunost energetskog
korienja voda ove rijeke. Vodnom osnovom(na osnovu projektne dokumentacije) je
Varijantom2 predloeno energetsko korienje voda rijeke Ljenice.
Na ovom vodotoku predvieno je hidroloko istraivanje u narednom periodu, odnosno od
poetka istraivanja u trajanju 15 mjeseci.

Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

Na osnovu privatne inicijative je predloen vodotok Krivuljski potok koji do sada nije
energetski istraivan. Krivuljski potok se nalazi na teritoriji optine Berane.
Vodnom osnovom(na osnovu projektne dokumentacije) je
energetsko korienje voda rijeke Lim.

Varijantom2

predloeno

Lim (optina Bijelo Polje)

U okviru sliva rijeke Lima (optina Bijelo Polje) za istraivanje i izgradnju malih
hidroelektrana predvieni su vodotoci: Ljubovie/ Bistrica (lijeva pritoka Lima),
Bistrica(desna pritoka Lima) i Lim.
Rijeka Ljubovia/ Bistrica, lijeva pritoka Lima, do sada nije energetski istraivana. Na
osnovu projektne dokumenntacije je sagledana mogunost energetskog korienja voda rijeke
Ljubovia koja je prikazana kroz dvije varijante (var.1.knu 695 m.n.m., var.2. knu 750
m.n.m.). Predvieno je hidroloko istraivanje u narednom periodu, odnosno od poetka
istraivanja u trajanju 15 mjeseci.
Rijeka Bistrica, desna pritoka Lima, uliva se u Lim 9 km nizvodno od Bijelog Polja, na koti
537 mnm. Studijom i drugom projektnom dokumentacijom (koja je posluila kod izrade
Vodne osnove) je sagledana mogunost energetskog korienja voda ove rijeke.
Na osnovu privatne inicijative je predloen vodotok Lim sa lokacijama Kruevo i Ribarevina.
Projektnom dokumentacijom (koja je posluila kod izrade Vodne osnove) je sagledana
mogunost energetskog korienja voda rijeke Lim, pa e predlog za istraivanje i izgradnju
biti uslovljen tim projektnim rjeenjima.

Moraa
U okviru sliva rijeke Morae za istraivanje i izgradnju malih hidroelektrana predvieni su
vodotoci: Poanjska, Vrela, Ratnja, Ibritica, Sjevernica i Moraa uzvodno od projektnog
rjeenja HE Ljevita.
Na vodotocima Poanjska, Vrela, Ratnja i Ibritica predvieno je hidroloko istraivanje u
narednom periodu, odnosno od poetka istraivanja u trajanju 15 mjeseci.
Rijeka Moraa je najvea pritoka Skadarskog jezera. Nastaje na koti od 975 m.n.m. u
prostoru Gornje Morae. Mjereno po toku, duina joj je oko 102 km (do ua u Skadarsko
jezero)
Ibritica je desna pritoka Morae. Duina vodotoka je oko 7,5 km, a visinska razlika izvora i
ua je oko 1300 m. Studijom i drugom projektnom dokumentacijom (koja je posluila kod
izrade Vodne osnove) je sagledana mogunost energetskog korienja voda ove rijeke.
Predvieno je hidroloko istraivanje u narednom periodu, odnosno od poetka istraivanja u
trajanju 15 mjeseci.

Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

Sjevernica je najvea lijeva pritoka Morae na ovom podruju. Duina vodotoka je oko 13,5
km. Visinska razlika izmeu ua i izvora je neto vie od 700 m. Ue ove rijeke je na koti
170 m.n.m. Studijom je sagledana mogunost energetskog korienja voda ove rijeke.
Na osnovu privatne inicijative, za energetsko iskoriavanje je predloen vodotok Moraa
uzvodno od projektnog rjeenja HE Ljevita.

Ibar
Ibar se nalazi u sjeveroistonom dijelu Crne Gore. Izvire na planini Smiljevici (uzvodno od
Roaja). Ukupna duina (do ua u Zapadnu Moravu, nizvodno od Kraljeva) iznosi oko 272
km.
Na osnovu privatne inicijative, za energetsko iskoriavanje je predloen ovaj vodotok
uvaavajui projektno rjeenje HE Kaapore.

Tara
U okviru sliva rijeke Tare za istraivanje i izgradnju malih hidroelektrana predvieni su
vodotoci: titarika iznad kote 920 m.n.m., Crnja, i Bjelojevika rijeka.
Rijeka Tara izvire ispod vrhova Maglia i Karimana. Nastaje na koti oko 1100 m.n.m., gdje
se sastaje Verua sa Opasanicom. Duga je oko 140 km.
titarika rijeka je lijeva pritoka rijeke Tare. Formira se na vrelu, koje se javlja ispod strmih
krenjakih strana Javorove glave. Uliva se u rijeku Taru na 4 km uzvodno od grada
Mojkovca. Na osnovu privatne inicijative, za energetsko iskoriavanje je predloen ovaj
vodotok uvaavajui kotu 920 m.n.m. Predvieno je hidroloko istraivanje u narednom
periodu, odnosno od poetka istraivanja u trajanju 15 mjeseci.
Rijeka Crnja je pritoka rijeke Drcke, koja je pritoka rijeke Tare. Na osnovu privatne
inicijative, za energetsko iskoriavanje je predloen ovaj vodotok koji nije energetski
istraivan.
Bjelojevika rijeka je desna pritoka rijeke Tare i ulijeva se u nju na 1000 m uzvodno od
Mojkovca na koti cca 840 m.n.m. Duina toka Bjelojevike rijeke je oko 8 km, a raspoloivi
pad je oko 650 m. Na osnovu privatne inicijative, za energetsko iskoriavanje je predloen
ovaj vodotok Predvieno je hidroloko istraivanje u narednom periodu, odnosno od poetka
istraivanja u trajanju 15 mjeseci.
Vlada Crne Gore je na sjednici od 11.oktobra 2007. godine zakljuila da se za navedene
vodotoke, koji su pritoke rijeke Tare, mora obavezno izvriti procjena uticaja izgradnje mHE
na ivotnu sredinu, odnosno uraditi Elaborat procjene uticaja i na isti pribaviti saglasnost od
nadlenog organa.
ehotina
Rijeka ehotina je najsjevernija rijeka Crne Gore, ukupne duine (do ua u rijeku Drinu)
oko 124,5 km i predstavlja desnu pritoku rijeke Drine.
Na osnovu privatne inicijative, za energetsko iskoriavanje ehotine sa pritokama je
predloen ovaj vodotok uvaavajui kotu 742 m.n.m.

Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

Luno-betonska brana Otilovii sa pripadajuom akumulacijom, udaljena od Pljevalja oko

7 km , izgraena je 1980. godine na rijeci ehotini. Osnovna namjena akumulacije je
obezbjeenje dovoljnih koliina vode za hlaenje agregata termoelektrane Pljevlja. Kako
zapremina akumulacije u duem periodu godine znatno premauje potrebe za vodom
primarnih korisnika (TE Pljevlja), to se nametnula mogunost korienja vode iz
akumulacije u hidroenergetske svrhe, izgradnjom i prikljuenjem male hidroelektrane na ve
izgraenu branu. Ukupna zapremina akumulacije je 18 mil m3 , a korisna zapremina
akumulacije je 13 mil m3. Na osnovu inicijative Elektroprivrede Crne Gore za energetsko
iskoriavanje predloena je akumulacija Otilovii.
Vodotok Zaslapnica
Rijeka Zaslapnica, kako je mjetani nazivaju , (ili Nudoljska rijeka u nekim kartama) izvire
iznad sela Zaslapa na koti 760 m.n.m. te se uskim, na poetku vodotoka vrlo strmim
kanjonom sputa prema selu Nudolu (kod Grahova), usput kupei dosta malih izvora, te se
poslije toka od oko 6 km na koti od cca 350 m.n.m., ulijeva u rijeku Suicu a ova u rijeku
Trebinjicu.
Na osnovu privatne inicijative, za energetsko iskoriavanje Zaslapnice je predloen ovaj
vodotok, koji nije do sada energetski istraivan.
Zeta
Rijeka Zeta nastaje u Gornjem polju od rijeke Suice i Rastovca. Zeta generalno tee prema
jugu do sela Zavrh, gdje gubi dio voda na postojee estavele, a voda se pojavljuje u
akumulaciji Krupac. Odavde Zeta skree na istok, prema Glibavcu, zatim dalje skree prema
jugoistoku i istoku do kompenzacionog bazena, odakle se tunelom i cjevovodima voda dovodi
do HE Peruica. Prije izgradnje hidroenergetskog sistema i regulacije korita Zete, ovaj
vodotok je ponirao junim obodom Nikikog polja (Budoke bare i Slivlje) da bi se nakon
nekoliko kilometara voda pojavila na vrelu Glave Zete. Od ovog vrela, i vrela Peruice i
Obotice, nastaje vodotok Donje Zete koja se uliva u rijeku Morau. Ukupna duina toka
rijeke Zete je oko 85 km.
Na osnovu inicijative Elektroprivrede Crne Gore , za energetsko iskoriavanje predloena je
Donja Zeta (lokalitet Roca) sa kotom uspora do kote donje vode MHE Glava Zete.

Graanica
Rijeka Graanica izvire na Morakovskim Blacama na koti 1120 m.n.m. Korito rijeke je
pregraeno i izgraena je luna betonska brana i akumulacija Liverovii. Zapremina
akumulacije oko 9,2 mil m3, je namijenjena za akumulisanje i izravnavanje voda rijeke
Graanice u cilju dobijanja elektrine energije na HE Ozrinii (nije realizovana) i
snabdijevanje eljezare Niki industrijskom vodom.
Na osnovu inicijative Elektroprivrede Crne Gore za energetsko iskoriavanje predloena je
akumulacija Liverovii i vodotok Graanica uzvodno od akumulacije.
Prilikom utvrivanja uslova za korienje ovog vodotoka i akumulacije za proizvodnju
elektrine energije u mHE, potrebno je uvaiti projektno rjeenje iz tehnike dokumentacije
Projekat optimizacije hidroenergetskog sistema HE "Peruica".

10

Tenderska dokumentacija za koncesije za istraivanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana

Grahovsko jezero
Na osnovu inicijative Elektroprivrede Crne Gore za energetsko iskoriavanje predloena je
akumulacija Grahovo. Zapremina akumulacije je oko 1.222.580 m3. Brana Grahovo po
svom tipu pripada brani od kamenog nabaaja sa uzvodnim zidom na kojem je uraen
vododrivi ekran torkret betona. Prilikom utvrivanja uslova za korienje ove
akumulacije, za proizvodnju elektrine energije u mHE , moraju se uvaiti postojee stanje na
pravo korienja koncesija za navodnjavanje i dr.

11