You are on page 1of 56

Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 183

SIJEANJ 2016.

GORDANA VILOVI
SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE RH
Druga izborna runda
HRVATSKA NAKON PARLAMENTARNIH IZBORA
Burne reakcije na Crnoju i Hasanbegovia
Govor mrnje ili verbalni delikt
INTERVJU GORDANA VILOVI
I novinari i novinarstvo su potrebni, moda vie nego ikada
BOSNA I HERCEGOVINA NA PREKRETNICI
Uzdrmana koalicija SDA SBB HDZ
Bosanski prekarijat
Hidab izmeu ekia i nakovnja
Abu Hamza na slobodi
Kome treba Sirija meu Bonjacima?
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

Journal
PREPORODOV

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
Ajka TIRO SREBRENIKOVI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Samid DIZDAREVI (Zagreb)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Gordana Vilovi, izvanredna profesorica na
Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu

SADRAJ
UVODNIK
Druga izborna runda....................................................................... 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Suivot i ispreplitanje sudbina u ratu i miru................................... 4
Iz ljubavi prema rodnom gradu....................................................... 6
Islam srednjeg, umjerenog puta..................................................... 8
HRVATSKA
Burne reakcije na Crnoju i Hasanbegovia.................................... 10
Govor mrnje ili verbalni delikt..................................................... 13
Nema dijaloga bez potovanja drugog i drugaijeg...................... 17
INTERVJU GORDANA VILOVI
I novinari i novinarstvo su potrebni, moda vie nego ikada........ 19
BOSANSKI BAROMETAR
Uzdrmana koalicija SDA SBB HDZ............................................ 25
Bosanski prekarijat........................................................................ 28
Hidab izmeu ekia i nakovnja.................................................. 30
Abu Hamza na slobodi.................................................................. 33
ZEMLJO MOJA
Kome treba Sirija meu Bonjacima?........................................ 35
IZ SVIJETA
2016. godina raspleta?............................................................... 37
KULTURA
Srdo moja, ne srdi se na me . ....................................................... 42
Bogatstvo bosanske knjievne tkanice ......................................... 43
PRIE IZ BOSNE
Bjegunci formirali udruenje......................................................... 46
DIJALOG CIVILIZACIJA
Kontradikcije jednog filozofa: Pascal Bruckner i islam.................. 48
Znaenje, sadraj i smisao sekularizma........................................ 51
IVJETI ISLAM
Zato muslimani vole i slijede Muhammeda, a.s.?....................... 54

UVODNIK

UVODNA RIJE

Druga izborna runda

Katastrofalnim izbornim rezultatom tek treim i etvrtim mjestom predsjednika bonjakih stranaka BDSH i SDAH, Nedada
Hodia i Mirsada Srebrenikovia, dok je ostalih est kandidata postiglo jo slabiji rezultat u XII. manjinskoj izbornoj jedinici bonjako predstavljanje u politikom ivotu Republike Hrvatske svedeno
je na nivo lana Savjeta za nacionalne manjine RH. Za one slabije
upuene u manjinsku politiku problematiku treba istaknuti da je
Savjet krovno tijelo nacionalnih manjina na dravnoj razini, koje povezuje institucije i interese nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Radi
se o svojevrsnoj manjinskoj vladi, formiranoj na osnovu Ustavnog
zakona o pravima nacionalnih manjina, koji je Hrvatski sabor izglasao u prosincu 2002. godine.
Trenutno se nalazimo na najniem stupnju bonjakog predstavljanja od 2003. godine, kada su nacionalne manjine sukladno
Ustavnom zakonu ostvarile pravo na osam zagarantiranih saborskih mandata, pri emu je bonjaki mandat bio vezan uz jo etiri
ex-YU nacionalne manjine (Albance, Crnogorce, Makedonce i Slovence). U proteklih 15-ak godina, od dolaska na vlast SDP-ove Vlade na elu s premijerom Raanom, poetkom 2000. godine, Bonjaci su imali svoga predstavnika u tijelima koja su brinula o nacionalnim manjinama. Tako je Sead Berberovi, predsjednik Bonjake
nacionalne zajednice Hrvatske (BNZH), od lipnja 2000. do kraja
2002. godine bio vanjski lan Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, a zatim lan Savjeta za nacionalne manjine RH od njegovog osnivanja (2003.-2007.). U periodu
nakon parlamentarnih izbora krajem 2003. lan Savjeta je postao i
saborski zastupnik emso Tankovi, predsjednik SDA Hrvatske. Dakle, u tom periodu Bonjaci su imali ak dva lana Savjeta za nacionalne manjine RH. U naredna dva etverogodinja mandata funkciju bonjakog lana Savjeta obnaali su saborski zastupnici emso
Tankovi (2007.-2011.) i Nedad Hodi (2011.-2015.).
U proteklih nekoliko mjeseci Bonjaci, druga po brojnosti nacionalna manjina u Hrvatskoj, praktino nisu imali izvornog predstavnika u manjinskoj vladi, dok su istovremeno Albance, brojano
znatno manju nacionalnu manjinu, predstavljale ak dvije lanice
Suada Shahini i novoizabrana saborska zastupnica Ermina Lekaj
Prljaskaj. Tako, na primjer, na 67. sjednici Savjeta za nacionalne
manjine RH, koja je odrana 24. veljae 2016., nije bilo bonjakog
predstavnika. To svakako nije grijeh elnitva Savjeta i predsjednika
Aleksandra Tolnauera, nego rezultat velikih i dugotrajnih priprema
oko konstituiranja Hrvatskog sabora i formiranja Vlade RH nakon
parlamentarnih izbora u studenom 2015., a posljedino i problema
kod formiranja drugih tijela i institucija. Pritom institucije nacionalnih manjina sigurno nisu bile u fokusu dogaanja kojima smo svjedoili proteklih mjeseci.
U ovoj prii treba objasniti jednu vrlo vanu stvar, strukturu Savjeta za nacionalne manjine, koja je iznimno zanimljiva, na prvi pogled heterogena, ali radi se o modelu koji se u proteklim godinama
pokazao kao dobra formula. Dakle, u njemu se nalazi 8 saborskih
zastupnika nacionalnih manjina, 7 lanova koja predlau Vijea nacionalnih manjina i manjinske udruge, kao i 5 lanova koja predlau
udruge nacionalnih manjina iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, strunih i vjerskih djelatnika pripadnika nacionalnih manjina.
Saborske zastupnike nacionalnih manjina biraju graani na parlamentarnim izborima, dok 15 lanova koje predlau manjinska vijea i udruge nacionalnih manjina odabire Vlada Republike Hrvatske. Dakle, nalazimo se u drugoj izbornoj rundi u kojoj smo samo u
ulozi predlagatelja, a stvarni izbor je u rukama hrvatske vlade, od-

SIJEANJ 2016.

nosno Domoljubne koalicije i MOST-a. Vlada RH nedavno je pozvala


udruge bonjake nacionalne manjine i druge organizacije, vjerske
zajednice, pravne osobe i graane pripadnike bonjake nacionalne manjine da predloe svog kandidata za imenovanje lana Savjeta za nacionalne manjine RH iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, strunih i vjerskih djelatnika, pripadnika bonjake nacionalne
manjine. U pozivu je naglaeno kako treba predlagati osobu koja
je svojom tolerancijom i suivotom, afirmirajui vlastitu kulturu, jezik i tradiciju, doprinijela unaprjeenju razumijevanja, snoljivosti i
dijaloga meu dravljanima Republike Hrvatske, te promicanju etnike, kulturne i vjerske raznolikosti Republike Hrvatske. Prijedlozi
se alju do 24. oujka 2016. na adresu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji djeluje pri Vladi Republike Hrvatske.
Dok se pie uvodni tekst Preporodovog Journala br. 183 rok
za prijavu jo uvijek traje. Prema dostupnim informacijama do sada
je svoju kandidaturu najavilo pet bonjakih kandidata, razliitog
obrazovnog i profesionalnog profila, razliitih politikih opredjeljenja i stupnja ukljuenosti u manjinsku problematiku. Kandidat Kulturnog drutva Bonjaka Hrvatske Preporod je mr. sc. Senad Nani (Zagreb, 1966.), arhitekt, publicist, znanstvenik, pedagog i drutveni aktivist. Izmeu ostaloga, bio je predsjednik KDBH Preporod (2001.-2014.) i lan Vijea bonjake nacionalne manjine grada Zagreba (2007.-2015.). Profesor je islamske umjetnosti, kulture
i civilizacije u Islamskoj gimnaziji dr. Ahmeda Smajlovia u Zagrebu
(od 2001.). lan je Povjerenstva za istraivanje, ureenje i odravanje vojnih groblja, groblja rtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Ministarstva branitelja RH (od 2013.), gost predava
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i International University Sarajevo, te lan redakcije asopisa za kulturu i drutvena pitanja Behar.
Tko god od kandidata bude izabran od strane Vlade RH, morat
e uspostaviti kvalitetne standarde komunikacije i pravednog odluivanja. U protivnom, imat emo jo jednu floskulu (uplju, praznu priu), tko zna koju po redu, ali ovaj puta s veim posljedicama.
Nije problem samo ovogodinji Dravni proraun, koji je na poziciji
3811 (Tekue donacije u novcu za udruge i ustanove nacionalnih
manjina) umanjen za 10,81% u odnosu na prethodnu godinu. Nije
u novcima sve, problem su politike koje se iza brda valjaju, a koje
kod pripadnika nacionalnih manjina izazivaju nelagodu i strah.
Druga bonjaka izborna runda zorno pokazuje kako smo stjecajem raznoraznih utjecaja i dogaanja (ponajvie kadrovskih autogolova i unitavanja meusobne komunikacije) prestali biti subjekt
i postali objekt politikog djelovanja. Postali smo politika amorfna
masa kojoj drugi odreuju predstavnike, bojimo se, sukladno svojim politikim, dravnim i inim interesima. (Ne)opravdanost naih
strahova pokazat e krajnji izbor bonjakog lana Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, institucije koja je, to novi lan
iz reda bonjake nacionalne manjine nikada ne smije zaboraviti
uvar Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina! Naroito u
ovim turbulentnim vremenima prepunim izazova, u kojima je potrebna i velika doza osobne hrabrosti.
Bonjaki lan ne smije upasti u zlonamjernu zamku tretiranja
Savjeta kao bankomata nacionalnih manjina, ve upravo suprotno uvara manjinskih prava i dostignutih manjinskih standarda. U
protivnom, nee ispuniti svoju funkciju i njegov (ne)rad bit e pokrie i argument onima koji prieljkuju, ali i intenzivno rade na ukidanju manjinske samouprave u Republici Hrvatskoj. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA KNJIGE JADRANSKI DRAGULJI EVKE OMERBAIA

Suivot i ispreplitanje sudbina u


ratu i miru
U Islamskom centru u Zagrebu, u etvrtak, 14. sijenja 2016., u
okviru Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi odrana je promocija knjige umirovljenog muftije evke ef. Omerbaia pod nazivom
Jadranski dragulji. Promotori knjige bili su zagrebaki muftija dr.
sc. Aziz ef. Hasanovi, prof. dr. sc. Remzija Hadiefendi Pari, prof.
dr. sc. Sead Ali, dr. sc. Ermina Ramadanovi, mr. sc. Senad Nani i
knjievnik Enes Kievi. Moderator tribine bio je mr. sc. Nermin Botonji, tajnik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Predstavljanje Jadranskih dragulja zajedniki su organizirali
Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Centra za kulturu dijaloga,
kao svojevrstan uvod u dogaanja koja e se organizirati tokom
2016. godine povodom 100-godinjice pravnog i institucionalnog
priznanja islama u Republici Hrvatskoj.

Doprinos boljem razumijevanju islama i


kransko-islamskih odnosa kroz povijest
Prvi se prisutnima obratio muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi koji
je uvodno istaknuo kako nas muftija evko ef. Omerbai na 370
stranica, u 56 vrlo kvalitetnih pria i preko 200 fusnota vodi kroz
povijest islama i muslimana, i upravo pokuava nam pokazati kako
su se ovdje pridodala jo dva vrlo vana elementa identiteta muslimana u Republici Hrvatskoj jedan od njih je islam, a drugi je bonjatvo. Muftija Hasanovi je naglasio kako je promocija knjige Jadranski dragulji uvod u dogaanja koja e se organizirati tijekom
cijele godine, a povodom 100 godina pravnog i institucionalnog
priznanja islama u Republici Hrvatskoj.
Kuran je istina koja nas vodi putem ivota, a muftija evko ef.
Omerbai je putnik na tom putu istine. Upravo zahvaljujui takvom muftijinom radu i mi postajemo ravnopravni suputnici na
putu istine; zato molim neka mi bude doputeno da se svome uitelju zahvalim i na ovom mjestu i ovom prigodom, rekao je muftija Hasanovi.
Prof. dr. sc. Remzija Hadiefendi Pari dala je kratki osvrt na
Omerbaievu knjigu iz kuta retorike znanosti i teorije zainteresiranih za diskurs i pitanje diskursa. Autor evko ef. Omerbai svoja je
dosadanja djela pisao prepoznatljivim, naglaeno individualnim stilom, bilo da je rije o znanstvenom, znanstveno popularnom, esejistikom, publicistikom ili religijskom diskursu; odnosno o povijesnim, kroniarskim, islamsko-vjerskim i drugim temama, kazala je
Hadiefendi Pari, pri emu je istaknula kako zajednika osobina
svih Omerbaievih tekstova, pa tako i knjige Jadranski dragulji,
neovisno o funkcionalno-stilskoj dominanti i anru, jeste tenja da
produbi spoznaje o onome to je tema njegovog interesa i konkretnog istraivanja, da navede itatelja na razmiljanje i probudi kod
njega radoznalost postavljajui epitafska i retorika pitanja, te da
potakne istraivanje zanemarenih izvora na arapskom jeziku.
Naslov Jadranski dragulji svojevrsni je nadtekst metaforinou, a stoji naspram temeljno-referencijalnog plana knjige. Grafiki

Umirovljeni zagrebaki muftija evko ef. Omerbai


odijeljen zauzima jaku poziciju, privlai pozornost, izaziva radoznalost, sadranu u moguem pitanju O kojim je to jadranskim draguljima rije?. Svaki naslov signalizira temu teksta koji slijedi, pomae njegovom razumijevanju i pamti se uz ime autora. itatelja neupuenog u zanimanje i rad muftije Omerbaia naslov knjige moe
navesti na pogrean zakljuak o temi i sadraju Jadranskih dragulja. No, na koricama lijepe bijele knjige u sitnim arenim lepezama
naziru se gotovo stidljivo, ali jasno, likovi razliiti i razni vladari,
sultani, sveci sa fresaka, osvajai na konjima i na divanima, istraivai s perom i knjigom u ruci, pustinjaci s rukama ispruenim nebu,
konjanici, te brade svih stilova, deve i pijesak, sablje i titovi, bedemi, utvrde, ene sa zarom, ljepotice sa turbanom i zlatnikom na
elu, istaknula je prof. dr. sc. Remzija Hadiefendi Pari.
Prof. dr. sc. Sead Ali na poetku svojega izlaganja osvrnuo se
na teku socijalno-politiku situaciju koja je zadesila brojne islamske zemlje i narode, a ije posljedice osjea i Europa kroz izbjegliku krizu koja ju je pogodila. Potencirao je nepoznavanje islama od
strane tzv. zapadnih zemalja kao jedno od kljunih problema dananjice, naglasivi kako upravo knjige poput Jadranskih dragulja
doprinose boljem razumijevanju islama i kransko-islamskih odnosa kroz povijest.
U trenucima kada Europa poinje ivjeti svoju nonu moru,
koju su joj priredile sjene monih sila, pitanje nepoznavanja islama
u Europi postaje kljuno za smjer razvoja europske i svjetske povijesti. Svijet polako postaje svjestan da se ne moe triti lana demokracija za naftu, da se ne mogu ruiti sve one vlade koje ne idu
na ruku monim zapadnim korporacijama, bankama i politici, da se

PREPORODOV JOURNAL 183

BONJACI U HRVATSKOJ
ne smiju izazivati lani civilizacijski sukobi ispod kojih se krije stvarni, ali prikriveni interes vlasnika svjetskog javnog mnijenja. Narodi
koji su povjerovali u iskrenost demokratskih lai pretvorili su se u
beskrajnu kolonu koja iz bombama, vojskama i plaenicima ubijanih prostora, koraaju prema obeanome svijetlu koje nije dolo u
njihove zemlje. Dolaze teka vremena, vremena beskrajnih masmedijskih igara, zavoenja i manipuliranja. Sve je postalo objektom geostratekih igara. Utoliko su vana djela poput knjige Jadranski dragulji muftije evke Omerbaia, djela koja u tkivu povijesnih osoba, u povijesnim gibanjima, sreama i nesreama, pronalaze ono to spaja, rekao je Ali.
Istaknuo je kako je knjiga Jadranski dragulji djelo koje se suprotstavlja stereotipima, odnosno onom obliku stavova koji su nastali kao rezultat potrebe da se neke povijesne istine preute, zaborave i iskrive. Kao primjere toga istaknuo je vrlo zanimljiv tekst o
tome tko je spalio Aleksandrijsku knjinicu, te brojna svjedoenja o
relativno tolerantnom odnosu osmanlijskih osvajaa prema katolikoj vjeri.
Ovo je bolna knjiga o suivotu muslimana, krana, dijelom i
idova, u ratu i miru. Ona nam kazuje o ispreplitanju sudbina, nasilnim i dobrovoljnim prelascima iz vjere u vjeru, te gradnji, ruenju ili
preuzimanju kua za molitve. Knjiga ukazuje na 222 nekadanje
postojee damije u Hrvatskoj, te mjesta koja u svojim imenima
nose tragove nekadanje suradnje islamskog i katolikog dijela Hrvatske, rekao je Ali.
Naglasio je kako su Jadranski dragulji knjiga koja je uinila
dostupnim grau koja je doskora bila u nedostupnim arhivama,
odnosno na jezicima koje je malotko sa ovih prostora tako dobro
poznavao da bi se usudio otisnuti u istraivanja to je graa na
arapskom, perzijskom, turskom, uz onu na europskim jezicima.
Knjiga donosi bitne stavove, reenice ili manje dijelove tekstova hrvatskih autora, koji su pisali o muslimana. Ti su tekstovi dodatni izvori informacija, ali i pokazatelj odnosa prema muslimanima u
razliitim vremenima. Ovo nije navijaka knjiga, premda e svatko
tko ne zna tko je autor, znati da je musliman i da je podrijetlom iz
Bosne jer je knjiga blaga, odmjerena i uporna. Tamo gdje nema
potporu u dokumentima ili starim knjigama, ona postavlja hipoteze. Na onima koji dolaze propitivanje je tih teza, rekao je prof.
Ali.
Napomenuo je kako je rije o knjizi koja prikazom isprepletenosti sudbina katolika i muslimana, iri ideju o razumijevanju i poveza-

Brojni uzvanici na promociji knjige Jadranski dragulji


u Islamskom centru u Zagrebu

SIJEANJ 2016.

nosti, bliskosti sudbina, zajednikim prijateljima i neprijateljima.


Dodao je da je to knjiga koju je trebalo raditi s interdisciplinarnim
timom koji bi pokrivao razliita podruja poput povijesti, antropologije, kulturnih studija, arhitekture i graditeljstva, te mnogih drugih.
Preuzevi na sebe ogroman teret, cjelokupnog posla autor je
dijelom i svoj ivot odredio kao istraivanje, a odredio je i koordinate mogueg itanja ovog djela. Jedna se ovakva knjiga pie u ivotu ona donosi vjerski i svjetovni svjetonazor, ona je blaga i blagoosuujua, suivotna i mudra, nikada u potpunosti eksplicitna.
Kroz prie i sudbine ove kronike tka se stav koji odjekuje u itatelju,
a da ga on teko pretvara u pojam, nekakvu politiku ili vjersku
platformu. Rije je o knjizi koja otvara nove prostore istraivanja,
te e utoliko ova knjiga inspirirati mnoga istraivanja, kako u Hrvatskoj i Bosni, tako i u svijetu, zakljuio je prof. dr. Sead Ali.
Dr. sc. Ermina Ramadanovi kazala je da knjiga Jadranski dragulji kompozicijski gledano sadri dva velika poglavlja: poglavlje o
Devheru Sikiliju, te poglavlje o islamu i muslimanima u Hrvatskoj.
Dodala je da je vrijedan, topao i s duom napisan dio ove monografije pogovor muftije Aziza ef. Hasanovia, pod naslovom Muftija
Omerbai na putu istine. Ramadanovi je istaknula da je lajt motiv ove knjige pitanje: da li su muslimani bili i postojali na ovim
prostorima prije dolaska Turaka?
Ve na samome poetku knjige efendija Omerbai u podrobnoj biljeci govori o potekoama s transkripcijom arapskih imena
u hrvatski jezik, te na primjeru Devherova imena napominje da se
to ime razliito transkribira, te da bi se trebalo zapisivati onako kako se ita, istaknula je Ramadanovi. Zakljuila je da ni sam
Devher da je mogao birati, ne bi mogao izabrati boljega prireivaa svojega ivotopisa od muftije Omerbaia. Dodala je da su Jadranski dragulji tekst koji se s jedne strane odlikuje znanstvenou i iscrpnou, a s druge strane autor je uspio, meu reenim dijalogom i komunikacijom s itateljem, djelo uiniti toliko pitkim da
ga se iitava strau ponajbolje beletristike.
Ova e knjiga sigurno doi do auditorija koji je mnogo iri od
ove zajednice, to je isto tako jednakovrijedan cilj ove knjige, a ne
samo obratiti se muslimanima da osvijeste svoje porijeklo prisutnosti ovdje i uklopljenosti ovdje, nego i da trai potpun dijalog s
druge strane - jer protresa te etnocentrine i tradicijocentrine povijesne percepcije kojima smo svi pretjerano izloeni, izmeu
ostaloga, rekao je u svojem mr. sc. Senad Nani.
Prisutnima se obratio i autor knjige, umirovljeni zagrebaki
muftija evko ef. Omerbai, koji je u kratkim crtama pojasnio to
ga je inspiriralo da napie Jadranske dragulje". Kao srednjokolac
sam znao zalaziti u Gazi Husrev-begovu biblioteku i tamo itati stare knjige, skidati sa njih prainu. Takoer sam imao privilegiju da
sam u Libiji imao pred sobom jednu od najbogatijih knjinica na
prostoru Sjeverne Afrike, i tu me je zaintrigirala ideja o povijesti
islama i njegovih poetaka. Tu sam prvi put naiao na Devhera Sikilija za kojeg sam saznao da je bio Slaven, i to me je jako uzbudilo
i jedva sam ekao da dobijem neke vee spoznaje i saznanja o njemu. Devher je otiao u slubu fatimijskog vladara el-Mensura, te
je kod njega izuio kolu osvajanja. Kada je el-Mensurov sin doao
na vlast dao je Devheru 1.200 tovara zlata i 100.000 vojnika da
krene prema Egiptu i osvoji ga. Tamo je osnovao grad al-Qhirah,
dananji Kairo, to znai Pobjednik, te islamsko sveuilite al-Azhar, rekao je evko ef. Omerbai.
Knjievnik Enes Kievi doprinio je promociji knjige muftije
Omerbaia tako to je u vie navrata citirao ulomke iz Jadranskih
dragulja. q
Samid DIZDAREVI

BONJACI U HRVATSKOJ

KNJIEVNA VEER S MILJENKOM JERGOVIEM U SISKU

Iz ljubavi prema rodnom gradu


U prostorijama Narodne knjinice i itaonice Vlado Gotovac u
Sisku ogranak Caprag, Sredinja knjinica nacionalne manjine
Bonjaka, u etvrtak, 14. sijenja 2016., upriliena je knjievna veer s Miljenkom Jergoviem, u okviru koje su predstavljena njegova dva najnovija romana Sarajevo, plan grada i Doboi noi,
tiskana krajem 2015. godine u nakladi Frakture d.o.o. iz Zapreia. Moderator knjievnog druenja bio je Seid Serdarevi, glavni
urednik Frakture.
Knjievnik i novinar Miljenko Jergovi (Sarajevo, 1966.) na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu diplomirao je filozofiju i
sociologiju. Prvi novinski tekst objavio je 1983. godine, a prvu zbirku pjesama Opservatorija Varava 1988., za koju je dobio Goranovu nagradu za mlade pjesnike i Nagradu Mak Dizdar. Kritiari
smatraju da njegovom zbirkom pripovijetki o kaotinoj svakodnevici ratnog Sarajeva i BiH Sarajevski Marlboro iz 1994. poinje
trend tzv. stvarnosne proze. Djelo je nagraeno Nagradom za mir
Ericha-Marije Remarquea i Nagradom Ksaver andor Gjalski. Od
tada objavljuje pripovijetke, eseje i romane razliite tematike, kao
i kolumne i lanke u brojnim izdanjima s podruja bive Jugoslavije.
Napisao je nekoliko zbirki pria (Mama Leone, Inallah Madona,
Inallah) te desetak romana, meu kojima su Dvori od oraha i
Ruta Tannenbaum. Poljski prijevod njegova romana Srda pjeva,
u sumrak, na Duhove dobio je 2012. u Wroclawu Knjievnu nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Europe. Djela su mu prevedena na vie od 20 jezika.

Sarajevo velianstvena, neiscrpna i ogromna


tema
Na poetku knjievne veeri Miljenko Jerkovi je progovorio o
svom najpoznatijem djelu, Sarajevskom Marlboru, kao i o rodnom gradu iz kojega se ratne 1993. preselio u Zagreb. U zadnje 22,
23, 24 godine na takav nain se sve pretumbalo, na takav nain se
pretumbao svijet, i na takav nain sam se i ja preokrenuo i izokrenuo u sebi da se ini da su od tog vremena prole stotine godina.
Kada o tome mislim, meni se ne ini da vie ivim isti ivot. Jedan
sam ivot ivio do poetka rata taj ivot se na jedan nain nastavio i u ratu, ali je jo uvijek bio taj ivot a drugi nakon rata, kada
sam postao svjestan da stvari koje su krenule loe nikad vie nee
krenuti dobro i da e sve to je loe biti samo puno gore. Tada sam
poeo ivjeti neki potpuno drugi ivot koji s ovim prethodnim ivotom stvarno nema nikakve veze. Ja sam Sarajevski Marlboro napisao u tom prethodnom ivotu, rekao je Jergovi.
Sarajevo, plan grada je fikcionalizirana povijest sarajevskih ulica, kua i trgova, knjiga je kakvu bi svaki grad poelio imati, ali koju
je mogao dobiti samo onaj iji pisac u njemu vie ne ivi. Knjievni
kritiari istiu kako to antropoloki roman s viestrukim Sarajevom
kao glavnim likom: prvo, imaginarno Sarajevo, grad uspomena i sjeanja, izgubljeni Jergoviev zaviaj; drugo, Sarajevo otomanskog,
austrougarskog, starojugoslavenskog, titoistikog i suvremenog postratnog imaginarija; tree, Sarajevo kulturnih promjena; i etvrto,
Sarajevo privatnih toponima. Sve te komponente romana uvode
itatelja u sarajevsku kulturu, povijest i igru identiteta.

Seid Serdarevi i Miljenko Jergovi


Sarajevo, plan grada su posjetitelji nedavno odranog 21. Sajma knjiga u Istri nagradili Nagradom Libar za vajk, smatrajui kako bi upravo ova knjiga mogla ui meu vjene da je za vajk,
zauvijek, da je duna panje i da bi mogla postati klasik. Miljenko
Jergovi je istaknuo kako je ova knjiga mentalno i koncepcijski sasvim drugaija od Sarajevskog Marlbora.
U jednom trenutku u ivotu, stjecajem raznih okolnosti, to
objektivnih, to subjektivnih, poeo sam Sarajevo doivljavati kao
strani grad. To vie nije grad u kojem sam se rodio i u kojem sam
ivio, iako mi kulise izgledaju jako poznato. Zgrade su kao zgrade iz
tog Sarajeva iz kojeg sam ja bio. Ali, uistinu, to mi je najstraniji grad
uope i nigdje se toliko ne osjeam toliko u inozemstvu kao u Sarajevu. Nekome tako neto moe biti tuno, ali, s druge strane, to i
nije tako loe. 22 i pol godine ivim u Zagrebu, u kojem sam potpuni stranac, osim to imam sve ispravne dokumente i to sam porezni obveznik. Dakle, to se tie obveza, imam sve obveze nekoga
tko nije stranac, a to se tie svega drugog totalni sam stranac i
svako malo, ako ste primijetili, neko me na to i podsjeti. I neko me
podsjeti da bi se mogao istiti iz belog Zagreb grada. Ne treba me
nitko podsjeati ja se osjeam kao stranac i mislim da je u redu da
se tako osjeam. Jer dok god imam taj osjeaj, a imat u ga, ako
Bog da, trajno mogu na neko mjesto gledati sa strane, ali samoga
sebe gledati sa strane. To je neka vrsta ivotnog blagoslova. U nekim kontaktima, naroito s budalama, neugodno je biti stranac
bilo gdje i bilo kad, ali je sa stanovita knjievnosti i sa stanovita
promatranja takvo neto idealna stvar. Onoga trenutka kada sam

PREPORODOV JOURNAL 183

BONJACI U HRVATSKOJ
shvatio da sam stranac u Sarajevu preda mnom se u svoj svojoj irini i veliini otvorio taj grad. Shvatio sam da je Sarajevo velianstvena, neiscrpna i ogromna tema i da ivim pet ivota, i da svaki
dan piem tri puta vie nego to piem, taj grad ne bih mogao ispisati. Mogao bih o Sarajevu pisati jo najmanje tri ivota. Sarajevo,
plan grada je pokuaj da se taj grad sagradi od teksta, dakle, da se
nanovo napie jedno Sarajevo. To Sarajevo je dijelom fikcija, a dijelom dokument. Dakle, ne smijete se pouzdati da je u ovoj knjizi ita
istina, iako je, zapravo, gotovo sve istina. Odlazei u Sarajevo dok
sam pisao ovu knjigu, a nisam esto odlazio, nita nisam htio mjeriti niti gledati. Htio sam da sve to pripada segmentu duine neke
ulice ili boje fasade neke kue, bude po sjeanju, a da ono to je
sadraj tog mjesta da bude na osnovu nekog ili privatnog ili javnog
dokumenta. Tako se u ovoj knjizi pojavljuju telefonski imenici, zatim jedna ingeniozna knjiga divnog sarajevskog znanstvenika, kulturnog entuzijaste i dugogodinjeg direktora Muzeja grada Sarajeva, Alije Bejtia, koji je 1970. napravio knjigu Ulice i trgovi grada
Sarajeva Topografija, geneza i toponimija. To je jedna od najljepih knjiga te vrste koju sam u ivotu imao u rukama. Za nju je specifino to da je danas zahvaljujui naem zajednikom barbarstvu,
koje je jednako prisutno u Sisku kao i u Sarajevu, tu knjigu nemogue reprintovati, nemogue ju je nanova izdati zbog toga to se ulice
iz knjige Alije Bejtia objavljene 1970. naprosto ne zovu vie tako,
nego se te ulice zovu drukije. Najgora izdaja tradicije i najgore barbarstvo jeste to kod nas, za razliku od Francuza i Nijemaca, ulice i
trgovi mijenjaju imena. Sva tradicija je u prethodnom, ne u ovome
ne moe se izmiljati tradicija. Alija Bejti je u svojoj genijalnoj
knjizi ne samo navodio ulice, nego ispisivao njihove kratke povijesti
kada se ulica prvi puta pojavljuje, koja su joj bila imena, kako su
se ta imena mijenjala, kako se ulica urbanistiki mijenjala Njegova knjiga je strano vana za Sarajevo, plan grada ne toliko to
sam se koristio podacima Alije Bejtia, a jesam se koristio nego
zbog toga to je u njoj bilo neega od onoga duha to sam ja nekako poelio pogoditi i uhvatiti. Moja namjera bila je potpuno drukija, ja nisam htio napisati neto to je nefikcionalno djelo. Moj cilj je
bio pisati roman o gradu, ali koji e zaista biti slobodan od bilo kakvih faktografskih i anrovskih ogranienja, tako da su neke ulice u
ovoj knjizi ispriane preko pria o konkretnim ljudima koji mogu
biti vani, koji mogu biti nevani i koji mogu biti izmiljeni. Moram
priznati da svi ljudi koji u ovoj knjizi imaju svoje prie nisu ba postojali izvan ove knjige. Koristio sam se raznim vrstama dokumenata, koristio sam se i knjigama. I to obino onima koje su zavrile na
ubritima naih sjeanja i nae ignorancije, knjigama koje niemu
vie ne slue, iako su najdragocjenije mogue, a to su telefonski
imenici i razni almanasi. Koristio sam se i knjigama koje je jako teko nai, a to su socijalistike monografije i spomenice iz vremena
obnove i izgradnje, rekao je Miljenko Jergovi.
Posebno se osvrnuo na poglavlje o gradnji nove eljeznike stanice u Sarajevu, iznimno zanimljivoj prii iji je poetak vezan za
vrijeme prije 1948. godine prije naeg razlaza sa Staljinom. Istaknuo je nunost njene obnove: To je nevjerojatan projekt, nevjerojatno lijepa i uzbudljiva zgrada. Pritom je i vrlo vana zato to je
jedna od rijetkih velikih zgrada u bivoj Jugoslaviji uope koja je
nastala u potpuno socrealistikom sovjetskom arhitektonskom slogu. Ta zgrada je isti socrealizam, a njena dragocjenost je upravo u
tome to je ona jedina. U BiH, Hrvatskoj i Srbiji nema niega to bi
tome bilo nalik, to na taj nain uva neko povijesno i estetsko
iskustvo, neku sliku svijeta. Meni je vano i u knjievnosti i u ivotu
pokuaj da se sauva slika svijeta, jer je slika svijeta u osnovi naa
iva tradicija.

SIJEANJ 2016.

Doboi noi je privatno-knjievno-politika proza, esejistike


varijacije o Sarajevu u 1914. godine, roman o jednom vremenu i
jednom ovjeku, ali nadasve o jednoj izgubljenoj epohi. Samo su
od dever-javora, drveta bijelog javora izraslog na osojnim stranama bosanskih planina veliki Stradivari i drugi majstori iz Cremone
mogli su izraditi najkvalitetnije violine na svijetu. O tom drvetu, o
sarajevskim noima i pet godina ivota u Sarajevu od lipnja 1914.
do kasne jeseni 1919. pie Josip Gubernik, suhonjavi austrougarski
umar i inovnik, usputnik Mlade Bosne, u svojem djelu Dnevnici sarajevskih noi. Knjievni kritiari istiu kako u romanu Doboi noi, naslovljenom kao i nikada pronaeni rukopis Ujevieva
romana, Miljenko Jergovi stvara osobnost koja odjednom, kao i
famozni Dnevnici, postaje stvarnom jer je zabiljeena u knjizi.
To je trebao biti roman o Tinu Ujeviu i sarajevskim atentatorima, ali jednostavno knjiga se izmakla, knjiga je otila negdje
drugdje. I ranije sam u svojim fikcijama, romanima i priama volio
zloupotrebljavati stvarne ljude s njihovim stvarnim imenima i prezimenima i ubacivati ih u prie u kojima oni nisu uestvovali, stavljati im u usta rijei koje oni nisu izgovorili, dovoditi ih u situacije u kojima oni nisu bili. To sam najprije krenuo raditi s rodbinom jer jednostavno s rodbinom moete raditi to vam padne na pamet, a onda
sam to poeo raditi s nekim ljudima koji mi nisu u nikakvom rodu. I
onda sam u Doboima noi potpuno zloupotrijebio jedan veliki broj
ljudi pripisujui im stvari koje s njima nemaju nikakve veze i dogaaje u kojima nisu uestvovali. Doboi noi su primarno studija o knjizi Dnevnici sarajevskih noi, o knjizi koja, zapravo, ne postoji. U
knjizi ima poigravanja i koritenja nekih stvari koja su gola istina. Organizator sarajevskog atentata nije bio nikakav Apis, kako to moemo itati u kojekakvim teorijama zavjere, nego Danilo Ili, po profesiji uitelj. On je prije rata radio kao apta u putujuem kazalitu i
neka vrsta kazalinog impresarija, to je samo po sebi strano inspirativno i zanimljivo. Ja sam tu injenicu iskoristio za epizodu s kojom
poinju Doboi noi, kada Gubernik dolazi u Sarajevo i Danilu Iliu
iz Bea donosi dio kostimografije za Antigonu. Pritom se izmeu
njih dvojice stvara neka sudbinska veza. To je jedan od primjera koritenja neega to je autentino, za neto to je potpuno izmiljeno.
Poglavlje o Tinu Ujeviu u velikoj mjeri zasnovano je na faktografiji,
na etiri Tinove godina u Sarajevu i njegovim pojedinim esejima na
sarajevske i orijentalne teme kojima sam pridodao neke izmiljene
i onda sam te izmiljene, naravno, citirao. To je knjievnost u svojoj
najuzbudljivijoj avanturi. Nema nita ljepe nego ekstenzivno citirati
esej Tina Ujevia, koji on nikada nije napisao, i to citirati na takav
nain da itatelji krenu itati po Tinovim sabranim djelima, koje je
priredio Dragutin Tadijanovi, i traiti taj esej, traiti taj citat. I onda
ga nema. To je super jer je pisanje jedno od onih ivotnih i emocionalnih avantura koje nam pruaju mogunost da radite sve mnogo
onoga to se inae u ivotu ne smije. Ne smijete krivotvoriti novce,
ne smijete lagati, krasti, varati i ubijati, a u knjievnosti sve to smijete
i to na nain da vam ljudi povjeruju. Kada se izmilja dokument
onda jako treba voditi rauna o vjerodostojnosti. Izmiljanje dokumenta je kao pisanje soneta, ni u jednom trenutku ne smijete iznevjeriti formu i jezik, naglasio je Jergovi.
Posebno se osvrnuo na zagrebake i sarajevske telefonske imenike tiskane prije, u toku i poslije Drugog svjetskog rata, vrlo vane
naroito u vremenima kada neki ele iznova pisati (falsificirati) povijest, skrivati injenice o ljudima, dogaajima i prolim vremenima. To su romani sami po sebi, u kojim vidite kako imena izmiu
sudbinama, u imenima prepoznajete povijest i to se s ljudima dogodilo, zakljuio je Miljenko Jergovi. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

TRIBINA VANOST I ZNAAJ U KONTINUITETU RADA IMAMA

Islam srednjeg, umjerenog puta


U Islamskom centru u Zagrebu, u etvrtak, 28. sijenja 2016., u
okviru Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi obiljeena je 20-godinjica imamskog rada i 30-godinjica funkcioniranja u Islamskoj
zajednici kurra hafiza mr. sc. Aziza ef. Alilija, glavnog imama zagrebakog. Tribina je odrana pod nazivom Vanost i znaaj u kontinuitetu rada imama, a sudjelovali su ljubljanski muftija dr. sc.
Nedad Grabus i knjievnik Ervin Jahi, predsjednik KDBH Preporod. Moderator tribine bio je dr. med. Gzim Redepi, predsjednik
Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Zagreb i glavni urednik Biltena.

Sarajevo i dalje treba biti nae duhovno sredite


Ervin Jahi govorio je o Alilijevom kreativno-umjetnikom doprinosu duhovnoj glazbi, kao temelju kojeg je svojim milozvunim
glasom postavio za mnoge generacije koje e se baviti tom umjetnou. Govorei o njegovom umjetnikom radu izvoenja ilahija i
kasida, osobito se osvrnuo na albumu Jedan aik iz 2014. godine.
Meu ostalim, Jahi je s publikom podijelio svoju meditaciju o
ilahiji u izvedbi kurra hafiza Aziza ef. Alilija.
Sluajui elegini naj hafizova glasa, sluajui taj dert i tugovanku koja, doimlje se, struji krvotokom od iskona, od ezela, onkraj
svih granica saznajnog i spoznajnog, otvorie se kapije moje due,
razbistrie se oi, dokuih daljine i blizine, poselamih mejta u sebi.
Postah tihi leptir u noi i ne bijah vie onaj otprije. Pohodih mjesto
koje mi kae: nisi sam, nisi dio ljudske i nemetafizike povijesti samoe. Hafizov dert i blues, udesni arhijecaj upisan u impresivan
obujam i ljepotnost njegova tenora, koji, ini se, as ide ispod jezika, podno svijesti, as ishodi iz kozmikih pratiina demonstriran
je, primjerice, u interpretaciji ilahije Izuj se. To je zadugo ni s ime
usporediva himna Stvoritelju vidljivoga i nevidljivoga oko nas i u
nama, za koju se, usput, nipoto ne bih kladio da je uope sa zemaljskih strana. Ona budno srce nuka na uzdah, a mrtvome iznuuje onu suzu, koja ga isti i ispire u hiljade metafizikih voda,
rekao je Ervin Jahi.
Ljubljanski muftija Nedad Grabus prisjetio se zajednikih uenikih dana u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, iskoristivi
priliku za evociranje uspomena iz njihove mladosti. Osim toga, odrao je zanimljivo predavanje o radu i ulozi imama u razliitim historijskim razdobljima razvoja islama, potkrijepivi svoje izlaganje
brojnim teorijskim prilozima iz povijesti islamske teoloke misli.
Govorei o dananjoj ulozi imama u Islamskoj zajednici u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, posebno se osvrnuo na demate koji djeluju u
okruenjima gdje su muslimani manjina i gdje je uloga imama znatno vea, sloenija, odgovornija i upeatljivija.
Prisutnima se obratio i slavljenik, kurra hafiz Aziza ef. Alili, glavni imam zagrebaki, koji je naglasio kako sa Zagrebom i Zagrebakom damijom dijeli sudbinsku povezanost. Ova damija je temelj
pismenosti. Iz nje su izrasle generacije dobrih dematlija, marljivih
studenata, uglednih profesora, a u njoj su djelovali vrli imami i muallime, iji sam sljedbenik. Osnovni cilj ove damije bio je i ostao da
se u njoj odgajaju ljudi koji e pravilno tumaiti islam srednjeg,
umjerenog puta, ljudi koji svjedoe da je islam konkretna realizaci-

Kurra hafiz mr. sc. Aziz ef. Alili


AZIZ ALILI (Lipkovo/Makedonija, 1968.) zavrio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu (1987.) i diplomirao na Fakultetu islamskih
nauka u Sarajevu (1998.). Na istom fakultetu zavrio je postdiplomski
studij (oblast kiraet), obranivi 2013. godine magistarsku tezu na temu
Kuranska melodioznost i njene refleksije na kulturnu batinu Bonjaka. Trenutno je doktorant na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a
tema doktorske disertacije je Prozodija Kurana (30. duza).
Od 9. godine ivota poinje uiti mukabele u sarajevskim damijama, kao najmlai hafiz Kurana, a hifz je zavrio u 10. godini pred hafizom Refik ef. Ajetijem. 1983. slubeno polae hifz pred mjerodavnom komisijom. Od 1983. bio je lan Hora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, a lanstvo je krunisao objavljivanjem 14 audioalbuma i tri videokasete. Najvei i najdrai projekat mu je snimanje i izdavanje cijeloga Kuran-i-Kerima. Bio je mujezin Careve damije (1984.1986), mujezin Gazi Husrev-begove damije (1986.-1989.) i imam
Gazi Husrev-begove damije (1989.-1993.).
Od 01.01.1995. poinje raditi kao imam, hatib i muallim u Zagrebakoj damiji. Od 01.07.2005. obavlja dunost glavnog imama Zagrebake damije u kojoj uspjeno vodi kolu Kurana i hifza. U razdoblju
od 1993.-2010. u Zagrebakoj medresi Dr. Ahmed Smajlovi predaje
predmete Kiraet, Fikh i Tefsir te aktivno sudjeluje na osmiljavanju i
programu rada Medrese. Bio je potpredsjednik Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj (2002.-2006.). lan je Upravnog odbora Vakufa Islamske zajednice u Hrvatskoj i Foruma albanskih intelektualaca u RH.
kolske 2001./2002. godine, pod pokroviteljstvom Rabite, boravio je na strunom usavravanju pri Institutu za imame i misionare u
Mekki. Boravei u Mekki, istodobno je na Institutu Erkam bin Erkam u
Harem-i-erifu studirao svih 10 kiraeta kod ejha Abduddaima Abdu
s-Settir el-Magribija i dobio idazetnamu. U istom razdoblju je u
Deddi, kod znamenitog ejha Ahmeda Bateyyaha i dr. Ejmena Rushdi
Suwejda, studirao kiraete te dobio idazetnamu tedvida Ibn Dezerija i idazetnamu iz kiraeta po Hafsovom rivajetu.
Sudjelovao je na vie naunih simpozija vjerskog, kulturnog, drutvenog i humanitarnog karaktera u BiH, Hrvatskoj, Italiji, vicarskoj,
Maroku, panjolskoj, Sloveniji, Makedoniji, Albaniji, Turskoj i Austriji.
Bio je sudionik brojnih natjecanja uaa Kurana irom svijeta. Dui niz
godina je lan Organizacijskog odbora Europskog natjecanja uaa
Kurana u Zagrebu i lan Ocjenjivake komisije, a posljednje etiri godine obavlja i dunost njena predsjednika. lan je Svjetskog vijea
uitelja-ejhova za uenje i izuavanje Kurana koja ima 17 lanova, sa
sjeditem u Deddi. q

PREPORODOV JOURNAL 183

BONJACI U HRVATSKOJ
ja dobra, pravde, istine, humanosti, razumijevanja i mira meu ljudima, rekao je Alili, koji je istaknuo da je njegov imamsko-muallimski put u Zagrebu poeo prije gotovo 22 godine na zasadama onoga to uinie alimi, moji prethodnici muftija evko ef.
Omerbai, dr. Mustafa ef. Ceri, Hasan ef. engi i Devad ef.
Hodi. Voen brinom, gotovo oinskom rukom Devada ef.
Hodia, tadanjeg glavnog imama, stjecah prva iskustva, ali i pravih prve poetnike greke, imajui u vidu da radim i djelujem u
damiji koja je svrstana u sam vrh znanstveno-kulturnog ivota
Islamske zajednice na podruju bive drave te da je moje djelovanje, kao njezina svojevrsnog ambasadora, ini sveprisutnijom i poznatijom u tokovima razvoja islamske misli u svijetu, rekao je
kurra hafiz Aziz Alili.
Istaknuo je kako je zagrebaki Medlis uvijek znao osjetiti bilo
naeg naroda i naeg ovjeka U mnotvu nacija i religija, u doticaju s deklariranim ateistima i agnosticima, ova damija i njezin Medlis nali su mjeru ivljenja. I to je njezina najvea vrlina. S ljudima
koje krase vjernike vrline a koji za ostvarivanje svoje vizije nisu
alili vremena ni materijalnih sredstava, ovjek moe sve, rekao je
Alili.
Citirao je dva kuranska ajeta u kojima se ogleda smisao imamskog poziva, ali i zadaa svih u Islamskoj zajednici: Mi smo ponudili amanet nebesima, zemlji i planinama pa su se oni sustegli da ga
prihvate, pobojavi se njegova tereta, a prihvatio ga je ovjek. Zaista je ovjek prema sebi nepravedan i lakomislen. i Neka meu
vama bude jedna zajednica ljudi koja e pozivati dobru i koja e
nareivati ono to je dobro i koja e odvraati od zla. Takvi e biti
spaeni.
Ako bismo htjeli konkretnije izraziti smisao tog amaneta, te
velike odgovornosti za koju Allah u citiranom ajetu kae da je za
njeno prihvaanje potrebno toliko odvanosti koliko nikad ne
moemo biti svjesni njene teine, u emu je onda smisao te odgovornosti? U irenju svjetla islama, a to znai praktino u jednostavnoj, ali velikoj kuranskoj istini da smo duni vjerovati i initi
dobra djela. Nastojati raspirivati tu vjeru i njegovati uzviene
moralne vrijednosti u svakidanjem praktinom ivotu. Svi mi
imamo pravo na ovu damiju, ali svi imamo i dunosti prema
svojoj damiji i svojoj zajednici. Stoga e ova damija kao i do
sada u svojim aktivnostima nuditi i one sadraje koji e pomagati naim muslimanima da sauvaju svoj, ne samo duhovni, nego i
kulturni i nacionalni identitet. I dalje emo kao i do sada, biti
voljni za suradnju s kranima i svima onima koji u svojoj vjeri u
Boga ele pred agresivnim ateizmom i materijalizmom braniti
istinske i moralne vrijednosti u ljudskom ivotu; osobnom, obiteljskom i irem, drutvenom. I dalje emo razvijati intenzivnu
suradnju s braom muslimanima iz cijelog islamskog svijeta, rekao je hafiz Alili.
Na kraju obraanja prisutnima u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi naglasio je kako e se u narednom razdoblju poseban
znaaj pridavati nauci, obrazovanju, odgoju i islamskoj edukaciji. U
zagrebakom Islamskom centru i dalje e se odravati simpoziji,
okrugli stolovi i razliite tribine, ali najvea panja e se posveivati
vjerskoj pouci. Neznanje je najskuplje, a znanje se, neovisno koliko bilo skupo, isplati naoj djeci, naoj zemlji i islamskom ummetu.
Posebnu panju treba pridavati jedinstvu nae zajednice i jedinstvu
muslimanskog naroda. Sarajevo i dalje treba biti nae duhovno sredite. A islamski svijet, njegovu povijest, njegovu kulturu i civilizaciju, njegovu budunost doivljavati svojom vlastitom povijeu, kulturom i civilizacijom i budunou, zakljuio je kurra hafiz mr. sc.
Aziz ef. Alili.

SIJEANJ 2016.

Hafiz Abas Jahja i glazbena skupina Semazen


uveliali su sveanu obljetnicu

Priznanja zaslunim lanovima zagrebakog


demata
Tokom tribine podijeljena su priznanja zaslunima za afirmaciju
rada i promicanje ugleda Medlisa Islamske zajednice Zagreb.
Kurra hafiz Aziz ef. Alili dobio je priznanje za 20 godina predanoga
imamskoga rada u Medlisu Zagreb, od ega posljednje desetljee
na mjestu glavnoga zagrebakoga imama. Svojim imamskim radom podigao je standarde u razvoju Islamske zajednice u cjelini,
osobito doprinijevi ugledu Medlisa Zagreb. Iznimni su njegovi
doprinosi i na polju umjetniko-kreativnoga izraavanja, u kojem
se potvrdio kao jedan od najsugestivnijih i najiznimnijih interpretatora ilahije, duhovne glazbe islama. Godinama je bio lan, a od
2011. godine predsjednik je Ocjenjivake komisije Europskog natjecanja uaa Kurana, stoji u obrazloenju.
Dr. sc. Zlatko Hasanbegovi, ministar kulture u Vladi Republike
Hrvatske i lan Izvrnog odbora Medlisa Zagreb, dobio je priznanje
za kapitalnu znanstveno-istraivaku knjigu Muslimani u Zagrebu
1878.-1945. Doba utemeljenja, dosad najseriozniji historijski prilog rasvjetljavanju muslimanske sastavnice hrvatske graanske kulture do 1945. godine. Umirovljeni muftija evko ef. Omerbai,
Mirsad Srebrenikovi, Mustafa Pliani, Ahmed Ikanovi i Adnan
Omanovi dobili su priznanje za promicanje ugleda Medlisa Islamske zajednice Zagreb, nesebian dugogodinji rad na unaprjeenje
njegova razvoja i pokretanje Europskog natjecanja uaa Kurana.
Zboru Zagrebake damije Arabeske urueno je priznanje za iznimne dosege u promicanje duhovne glazbe islamske provenijencije,
Nusretu Hadimustafiu za predan dugogodinji rad na poslovima
mutevelije Zagrebake damije, a Mohamedu Radwanu Joukhadaru za nesebinu potporu radu i djelovanju Medlisa Islamske zajednice Zagreb. Priznanje je dobio i zagrebaki gradonaelnik Milan
Bandi za viedesetljetnu potporu radu Medlisa Islamske zajednice Zagreb i odlunost da kao gradonaelnik grada Zagreb zastupa
politiku otvorenosti, razumijevanja i prijateljstva sa svojim sugraanima islamske vjeroispovijesti, time iznimno doprinosei nesmetanom razvoju Medlisa Zagreb i Islamske zajednice u cjelini.
U glazbenom dijelu programa nastupile su Arabeske, a kao
posebni gosti hafiz Abas Jahja, redovni profesor na Fakultetu islamskih znanosti Univerziteta Trakye u Edirni (Turska), i lanovi njegove glazbene skupine Semazen, koji su uz vokalnu pomo hafiza
Aziza Alilija i njegovog sina Ahmeda oduevili prisutne izvedbama
triju ilahija uz pratnju orijentalnih glazbenih instrumenata uda, naja i defa. q
Ismet ISAKOVI

HRVATSKA

IMENOVANA NOVA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Burne reakcije na Crnoju i


Hasanbegovia
Nakon 14 sati rasprave, saborski zastupnici podrali su 21. sijenja 2016. Vladu mandatara Tihomira Orekovia sa 83 glasova
za, 61 protiv i 5 suzdranih. U sabornici nije bilo Drage Prgometa i Irene Petrijevanin Vukasnovi iz HRID-a. Uz zastupnike Domoljubne koalicije i MOST-a, izuzev Ivana Lovrinovia, podrku novoj Vladi RH dali su zastupnici HDSSB-a i stranke Bandi Milan 365,
zatim reformist Radimir ai, kao i zastupnici manjina Vladimir
Bilek, Ermina Lekaj Prljaskaj, andor Juhas i Mirko Rakovi.
Ovime je konano zavrena trakavica oko formiranja nove vlasti,
a emu je najvie kumovao MOST nezavisnih lista selei se u krilo as
HDZ-a, as SDP-a. Novi je premijer Tihomir Orekovi u Hrvatskom
saboru predstavio svojih 20 ministara i dva potpredsjednika te program svoje budue Vlade RH. Kao potpredsjednici imenovani su elnici HDZ-a i MOST-a Tomislav Karamarko i Boo Petrov.

Vlada RH - premijer Tihomir Orekovi


No i prije nego je Vlada izglasana dobar dio javnosti burno je
reagirao zbog dvojice ministara branitelja i kulture Mije Crnoje
i Zlatka Hasanbegovia. Taj dio javnosti smatra da se radi o politiki
ekstremno orijentiranim ljudima, to je Crnoja pokazao ve tokom
primopredaje kada je najavio osnivanje registra izdajnika, dok je
Hasanbegovievo imenovanje pak njegovim proustakim pedigreom izazvalo pravu javnu sablazan u Hrvatskoj, ali i ire.
Tokom primopredaje u Ministarstvu branitelja Crnoja, koji je srdano doekan od sljedbenika Josipa Klemma i ure Glogokog, poruio je kako eli biti ministar svih branitelja bez obzira na vjeru ili
naciju te da e mu prvi potez biti zaustavljanje razdvajanja mirovina
na dio ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren na
temelju radnog staa. Zahvalio se bivem ministru Predragu Matiu i
njegovu timu na dosadanjem radu. Navevi kako se do sada nije
dovoljno vodilo rauna o dragovoljcima drugih nacija koji su branili
Hrvatsku, Crnoja je kazao da je meu hrvatskim braniteljima bilo i
10.500 Srba te velik broj Bonjaka, Albanaca i drugih nacionalnosti.
Na upit o registru izdajnika rekao je da se Ministarstvo branitelja treba baviti problemima branitelja. Ako je objavljen registar
branitelja, kako moemo tvrditi da se netko radi toga nije ubio. Ne

10

vidim zato se ne bi objavili ostali registri. Registre e izraditi pravosudne vlasti u RH, time se nee baviti Ministarstvo branitelja,
rekao je ministar Crnoja.

Raduje se ministrovom dolasku


Zaeljevi novom ministru puno uspjeha u radu i da ima manje
problema nego to ih je on imao, Fred Mati je zahvalio i djelatnicima Ministarstva na velikom trudu na dobrobit hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji. Naglasivi kako novi ministar Crnoja
nee zatei kosture u ormaru, kao to ih nije niti on zatekao od
ranijeg ministra, rekao je da Dravna revizija godinama zaobilazi
Ministarstvo branitelja jer imaju pozitivna izvjea o radu.
Mati se oprostio od tri skupine branitelja od pravih, izmanipuliranih i onih treih kojima je posvetio video-uradak Savo iz Kikinde.
Tri puta zbogom braniteljima. Veina ih je pravih, i dalje sanjaju Hrvatsku koju jo ele. Zbogom dijelu prosvjednika. Branitelji, izmanupulirani ste, ve vie puta od istih ljudi. Naalost, to nije posljednji put. I
tree, zbogom onima koji nisu odoljeli da me vrijeaju. Upuivali prijetnje meni i obitelji, i njima zbogom. Ima i onaj nastavak iz klipa 'Savo
iz Kikinde', za ostatak kliknite na YouTube, rekao je Mati.
atordije Klemma i Glogokog ispratili su ga zviducima i stolicom s porukom Fotelja ti je toliko draga, ponesi je. Prostorije Ministarstva branitelja potom su blagoslovili biskup sisaki mons. Vlado
Koi i upnik upe sv. Josipa Damir Ocvirk, a neki su mediji posprdno
prenijeli kako su ih crkveni ljudi raskuili. Josip Klemm, jedan od
voa prosvjeda branitelja ispred zgrade Ministarstva branitelja, rekao je da se raduje dolasku novog ministra. Nadamo se da e imati
vie sluha i razumijevanja za hrvatske branitelje i da e od prvog dana krenuti ka realizaciji odreene problematike za hrvatske branitelje, rekao je Klemm, dodajui da nije za izradu novih registara poput
registra izdajnika, kao to nije bio ni za registar branitelja. Ne elim
nikakve registre koji e initi podjele u drutvu, rekao je Klemm.

Sisaki biskup Vlado Koi blagoslovio prostorije


Ministarstva branitelja RH

PREPORODOV JOURNAL 183

HRVATSKA
Nakon imenovanja Crnoje kao reakcija na njegovu najavu o registru izdajnika umjetniki kolektiv Skroz otvorio je stranica www.
registar-izdajnika.org kako bi pomogao dravi da ne troi novce
na njegovu objavu. Jedna od osnivaica kolektiva koji ga je pokrenuo Nora Krstulovi rekla je kako je, s obzirom na reakcije javnosti,
nadmaio formu te se pretvorio u dokument vremena, zbog ega
smatra da bi trebao zauvijek ostati otvoren. Naime, u prvih nekoliko dana u njega se registriralo preko 7.000 izdajnika koji su praktino ismijavali Crnoju i novu vlast. Pokrenuli smo ga jer smo smatrali da treba pomoi dravi da ne troi novce na tako suludu ideju, izjavila je Krstulovi koja smatra kako je kratak put od otvaranja registra do sabirnih logora.
No ve za nekoliko dana na vidjelo su isplivali zanimljivi detalji
iz biografije novog ministra branitelja Mije Crnoje. Nakon to su
neki mediji objavili da je u slubenom ivotopisu prijavo lanu
adresu prebivalita te nije utroio sredstva iz povlatenog kredita
Ministarstva branitelja kako bi sagradio kuu (ivio je u drugom
stanu s obitelji), doznalo se da je svojedobno bio i u pritvoru u Remetincu zbog nasilnikog ponaanja. Samohranoj je majci djeteta s
potekoama u razvoju koja ga je u vie navrata prijavljivala zbog
prijetnji zavario vrata garae, a u sudskom sporu koji se vodio oko
toga doveo je svjedoke koji su dali, tvrdili su mediji, najprije tjednik
Nacional, lane iskaze. to se pak tie daare, Crnoju se teretilo
da je izbjegavao plaanje prireza, te je zato prijavio prebivalite u
Samoboru, a ne Zagrebu gdje ivi. Sam je objasnio da je prijavljen u
Samoboru kako bi si olakao papirologiju.
elnitvo HDZ-a je gotovo sigurno bilo upoznato s tim skandalima, pa su se mnogi pitali kako je ba on bio kandidat za ministra i
kako je proao sigurnosnu provjeru. Tako se saznalo da su se neki
lanovi HDZ-ovog Odbora za branitelje otvoreno protivili Crnojinom imenovanju, ali na tome je i ostalo. Naime, prvi je kandidat
bio predsjednika HDZ-ovog Odbora za branitelje Josip Vidovi, no
od njega se odustalo zato to njegova tvrtka ima veliki porezni dug
prema dravi. No ispostavilo se da bi detalji iz Crnojine biografije
mogli biti problematiniji od Vidovieva poreznog duga. Zanimljivo
je pak da MOST nije stavio veto za njegovu kandidaturu kao u sluaju nekih drugih kandidata za ministre.
Nakon to su mediji, pozivajui se na adresu prebivalita Gradna 85 G u Samoboru koju je novi ministar branitelja naveo u svom
ivotopisu, objavili fotografiju na kojoj se vidi da na tom mjestu
stoji obina drvena potleuica, Crnoja je urno reagirao i izbrisao tu
adresu iz svoje slubene biografije objavljene na mrenim stranicama Hrvatskog sabora i Vlade RH.

al za ministrovim odlaskom
Zbog ovih navoda u medijima pritisak javnosti bio je sve vei
traei njegovu ostavku. Nakon manje od tjedan dana kao ministar
branitelja, Crnoja ju je i podnio i postao ministar s najkraim staem od hrvatske neovisnosti, svega est dana. On je nakon sastanka s premijerom i potpredsjednicima Vlade Karamarkom i Petrovim rekao kako ne eli biti uteg ovoj Vladi, ili problem zbog kojeg
Hrvatska nee ii na bolje. Ipak, valja rei da je pitanje bi li dolo do
ostavke, bez obzira na pritisak javnosti, da na njoj nisu insistirali
elnici Mosta. Premijeru sam dao ostavku, ovim putem pozdravljam sve hrvatske branitelje, rekao je Crnoja nakon dvodnevnog
vijeanja u Banskim dvorima. Predoio sam sve dokumente Vladi i ekspertima koji su ocijenili da nema nikakve krivice koju mi vi
stavljate na teret, meutim ne elim biti problem Vladi, dodao je
bivi ministar.

SIJEANJ 2016.

Ministar branitelja Mijo Crnoja


Kazao je da je podigao kredit i da 60.000 eura uredno isplauje, a
da novac dri oroen na raunu. Da ni sam, ini se, nije svjestan obaveza koje je preuzeo pokazuje i njegova tvrdnja da je to njegov novac
i da moe s njim raditi to ga je volja pa i ii na put oko svijeta, ali da
ga uva za kuu. Dodao je kako je zemljite njegovo vlasnitvo i da on
s njim moe raditi to ga je volja pa ak i prodati ako eli.
Zastupnik MOST-a Miroslav imi rekao je da MOST potuje Crnojinu odluku da premijeru da ostavku na dunost ministra branitelja te je ocijenio da je Crnoja tako preuzeo moralnu i politiku
odgovornost. U potpunosti razumijemo da za Crnoju nisu bila jednostavna ova dva dana, a nisu bila jednostavna ni za hrvatsku javnost. Ostavili smo neko vrijeme da utvrdimo sve injenice i injenica je da nema kaznene odgovornosti, ali postoje elementi moralne
i politike odgovornosti koje je Crnoja odluio preuzeti, rekao je
imi, napomenuvi da je donoenje odluke trajalo dugo jer su
htjeli utvrditi sve injenice.
Diskutirali smo o dokumentima s ekspertima i imali dugake
diskusije, rekao je premijer Orekovi zahvalivi se hrvatskim graanima na strpljenju. Dodao je kako je Crnoja, kao branitelj, zavrijedio panju koju su mu dali u ova dva dana. Danas je podnio
ostavku, a ja sam je prihvatio. Zahvaljujem mu to se kao branitelj
borio za ovu nau zemlju. Uskoro emo nai novog ovjeka. Meni
je ovo prevaan resor i ministarstvo, nai emo novog ovjeka. Crnoji elim sve najbolje, kazao je hrvatski premijer.
Predsjednik HDZ-a i potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko
po izlasku iz Banskih dvora rekao je kako na osnovu svega to su
proitali ne postoji nikakva krivnja Crnoje. Bilo je svakakvih tumaenja i svakakvih verzija. Svih ovih dana smo sluali, gledali i itali
teke optube, rekao je Karamarko dodavi kako je ovo bila obina hajka i haranga. Crnoja ima astan ratni put i nije se smjelo
dopustiti da se ovo dogodi, rekao je Karamarko. Na novinarsko
pitanje jesu li premijer i potpredsjednici trebali suditi o tome, a ne
sudovi, Karamarko je rekao: Naravno da smo to mi trebali. Da nismo, pitali biste zato nismo. Dodao je kako sud ne treba dokazivati krivnju, jer za to nema temelja. Imam papir koji govori o nekrivnji Crnoje i na tome u se zaustaviti, poruio je Karamarko i
dodao kako je Crnoja, kao astan ovjek, odluio rei sad idem.
Na pitanje to bi se dogodilo da Crnoja sam nije ponudio ostavku,
Karamarko je odgovario kako ne eli govoriti o tome to bi bilo kad
bi bilo. Poruio je kako nije bilo pritiska MOST-a, niti bilo kakve
drame ni sukoba tokom sastanaka.
Tako se krenulo u, ini se, dugotrajnu potragu za Crnojinim nasljednikom.

11

HRVATSKA

Ministar Hasanbegovi nije osudio ustaku


velikohrvatsku ideologiju
Jo je veu sablazan javnosti od Crnojinog izazvalo imenovanje
Zlatka Hasanbegovia za ministra kulture. Kontroverzni znanstvenik s Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar pisao je hvalospjeve o
ustaama, to je otkrio tjednik Novosti. Najprije je objavljena slika na kojoj Hasanbegovi pozira u drutvu sljedbenika ustaoizma
Velimira Bujanca i Mladena Schwartza s ustakom kapom na glavi,
to je on nazvao podmetanjima i provokacijama. Novosti su
objavile i njegov tekst koji je objavio u asopisu Nezavisna Drava
Hrvatska iz 1996. godine u kojem velia ustae. Tekst je naslovljen
Mi ne zaboravljamo, a u njemu Hasanbegovi (na hrvatskom koji
se koristio u 19. stoljeu i koji koriste pravai) pie sljedee:
Tisue mrtvih, ranjenih i osakaenih, srueni gradovi, mostovi
i bogomolje, mrnja i uas, te svekoliki poremeaj stoljeima izgraivanog i bogomdanog katoliko-muslimanskog proimanja i snoljivosti, dananja je slika nae sirotice i krasotice Bosne ponosne i
krne Hercegovine, ivih svjedoka pokuaja diobe neega to se
podieliti ne moe.
Ta i takova apokaliptian stvarnost konani je rezultat diaboline politike onoga i onih koji u svome bezkrajnome cinizmu rekoe
da su batinici i Starevieve politike, narodne i dravno-pravne
misli, onih koji u svojoj paklenoj nakani nisu prezali ni od zlorabljenja asnih simbola i imena ustakih heroja ije se muenike i ehidske kosti sada prevru u zemlji od jada i stida to im nanesoe,
pedeset godina kasnije, njihovi tobonji sljedbenici.
Upravo zbog tih istinskih heroja, muenika i ehida, koji svoje
ivote poloie na oltar domovine od Bleiburkih poljana pa do Foe i Fazlagia kule, dunost je svih nas, njihovih tovatelja i sljedbenika, autentinih hrvatski nacionalista i starevianaca ponienih,
prevarenih i poraenih muslimana i katolika, skinuti krinke sa lica
dananjih slavosrbskih opsjenara, licemjera i moralnih nakaza i pokazati put k izlazu, iz ovog mranog tunela, prema pomirbi, slozi i
vjerskoj toleranciji, a istinski slobodnoj i ujedinjenoj Domovini od
Mure, Drave i Drine, pa do Jadranskog mora.
Zlatko Hasanbegovi se na brojne upite novinara nemuto branio pozivom da se tekst proita u cjelini, to je besmisleno jer je u
upravo citiranom tekstu Hasanbegovi bio jasan i nedvosmislen.
Dodao je jo da tekst nije autorski, no na pitanje to je to ako
nije autorski tekst, ministar kulture nije odgovorio. Odgovorio je
pak na injenicu da se njegovo ime nalo i u impresumu tog asopisa, tonije naveden je kao dopisnik: To ne znai da je mojom voljom do toga dolo. Uostalom, prelistajte sve brojeve tog asopisa
pa pokuajte nai bilo kakvu moju suradnju.
Zbog toga intenzitet prosvjeda javnosti da se i njega smijeni s
mjesta ministra kulture nije jenjavao. Pritisak je toliko bio veliki da
je i Hasanbegovi morao ii protiv svojih uvjerenja pa je nakon 20ak dana od imenovanja izjavio: Nikada nisam ni na koji nain bio
apologet bilo kojega zloinakoga reima, bez obzira na to bio to
ustaki reim ili komunistiki reim. Dapae, u svojim javnim nastupima i radovima jasno sam isticao da su ustaki zloini optereeni
ne samo hipotekom poraza ve da predstavljaju najvee moralno
posrnue u povijesti hrvatskoga naroda, ija sjena i zloduh do danas stoji nad hrvatskim narodom. Protivnik sam svakog totalitarizma, i faistikoga i komunistikoga, pripadam Vladi i stranci koja
jasno stoji na zasadama demokratskog antifaizma, antikomunizma i antitotalitarizma i koja je predana demokratskim vrijednostima i parlamentarnoj vladavini. To je moje ljudsko, graansko, politikog, moralno i, ako hoete, znanstveno stajalite. Koristiti selek-

12

Ministar kulture Zlatko Hasanbegovi


tivno potpuno periferne izjave izvaene iz konteksta od prije vie
od 20 godina iz mog mladenakog i studentskog razdoblja predstavlja najobiniju politiku manipulaciju. Kao znanstvenik i povjesniar afirmirao sam se u javnom ivotu, moji su radovi proli znanstvenu verifikaciju najveih historiografskih autoriteta koji se ni na
koji nain ne mogu dovesti u vezu s apologijom bilo kojeg zloinakog reima. Dapae, mislim da se moje ministarsko djelovanje treba suditi po mom radu, a ne preko selektivne manipulacije injenicama iz davne prolosti. Savjest mi je ista i u ljudskom, i u moralnom, i u politikom smislu. Sve ostale detalje svima koji su zainteresirani spreman sam objanjavati u svako doba dana i u svakom
trenutku, u mirnom ozraju, u intelektualnoj raspravi, a ne u ozraju lina, javnoga progona koji u mom sluaju poprima elemente i
stanovitog ludila.
Teko je povjerovati u njegovu iskrenost jer mu je trebalo 20-ak
dana da jasno i nedvosmisleno to kae, to bi jednom iskrenom
antifaisti i demokratu trebalo tek nekoliko sekundi, kad bi ga netko pitao. Osim toga, valja primijetiti da se Hasanbegovi odvaio
osuditi samo ustake zloine, ali ne i ideologiju za koju su se borili
muenici i ehidi. Pritom se niti jednom nije ogradio od velikohrvatske ideologije koja je nauavala da je Bosna i Hercegovina dio
Hrvatske o kojoj pie kao o ujedinjenoj Domovini od Mure, Drave
i Drine, pa do Jadranskog mora. Isto tako, prema toj ideologiji,
negira se bosanski nacionalni identitet muslimana (sada kao Bonjaci) jer su (prema pravaima) muslimani, poput katolika, Hrvati.
Zato njegovu na silu izvuenu izjavu valja uzeti s velikom rezervom.
I na kraju, neki smatraju da je Hasanbegovievim imenovanjem
zadan udarac Bonjacima. Ne treba to tako tumaiti jer koliko nam
je poznato, Hasanbegovi se izjanjava kao Hrvat (to nije sporno,
dapae asno je biti Hrvat), a njegovo imenovanje govori vie o
onima koji su o tome odluili. Treba podsjetiti da je Zlatko Hasanbegovi bio uvaeni lan HSP-a u koji je doao 1996. Do tada je
bio lan Hrvatskog oslobodilakog pokreta koji od 1981. vodi Sreko Peninik, zet ustakog poglavnika Ante Pavelia. Zato je njegovo postavljanje za ministra kulture prije svega udarac na graane
Hrvatske, a podrka nekih bonjakih krugova Hasanbegoviu najvie govori o njima, a ne o Bonjacima. q
Edis FELI

PREPORODOV JOURNAL 183

HRVATSKA

SLUAJ Z1 TELEVIZIJE

Govor mrnje ili verbalni delikt


Emisija Markov trg na zagrebakoj Z1 televiziji dobrano je
uskomeala hrvatsku drutvenu, medijsku, kulturnu i politiku javnost, kao niti jedna TV-emisija u posljednja dva desetljea u Hrvatskoj. Otvorena je Pandorina kutija iz koje su izali najgori mogui
strahovi, kao i scenariji za budunost. Radi se o nultoj toci buduih
medijskih sloboda u Hrvatskoj, (ne)djelovanja pravne drave i dogaanja naroda. Zato je iznimno vano ustvrditi i zapisati sve injenice vezane uz sluaj Z1 da se ne zaboravi. Tko preivi, priat e.

HND: Eklatantan govor mrnje i opasna provokacija


Emisiju Markov trg prikazanu 12. sijenja 2016. voditelj i urednik Marko Juri zavrio je sljedeim rijeima: Poruka Zagrepanima,
svima koji se eu Cvjetnim trgom: budite oprezni budui je u blizini
crkva u kojoj stoluju, da parafraziram jednog srpskog ministra, etniki vikari. Pripazite, kada se eete Cvjetnim trgom, pogotovo majke s djecom, da ne bi koji od tih etnikih vikara istrao iz crkve i u
svojoj maniri klanja izveo svoj krvavi pir na naem najljepem zagrebakom trgu koji bi moda trebalo obiljeiti tablama 'Pazi, otar etnik u blizini'. Gotovo istu poruku Marko Juri je ponovio i sljedeeg
tjedna, u emisiji Markov trg emitiranoj 19. sijenja.
Uzastopna Jurieva poruka izazvala je dosad nezabiljeenu lavinu reakcija. Sutradan se priopenjem oglasilo Hrvatsko novinarsko
drutvo (HND), koje je odluno osudilo svaki govor mrnje, pogotovo kada takav govor dolazi iz medija. U priopenju koje potpisuje
Saa Lekovi, predsjednik HND-a, izmeu ostaloga pie: Smatramo kako je u ovom sluaju rije o eklatantnom govoru mrnje i
opasnoj provokaciji koja moe imati posljedice po sigurnost graana Zagreba i svih njegovih posjetitelja, bez obzira na njihovo nacionalno podrijetlo i vjersku opredijeljenost. Ovdje nije rije o novinarskom radu, nije ak rije ni o ali, ve o krajnje neodgovornom i
zabrinjavajuem javnom istupu. Smatramo da bi svi medijski akteri
u svakom trenutku morali imati na umu kako je tanka granica izmeu verbalnog i stvarnog nasilja, i da irenje netolerancije, nacionalne i svake druge iskljuivosti u javnom prostoru, koje u manjoj ili
veoj mjeri godinama u njemu egzistiraju, nisu nikakve video igrice
niti rasprave u gostionicama. HND stoga ponovno poziva novinare
i sve odgovorne u medijima, javnima i komercijalnima, da svoj posao obavljaju odgovorno, i da budu svjesni svoje drutvene moi,
ija zloupotreba lako moe dovesti do neeljenog nasilja.
21. sijenja priopenjem su se oglasili Hrvatski novinari i publicisti (HNiP), u kojem su naglasili kako se ograuju od svakog neprimjerenog javnog govora, provokacije ili izjave koja bi mogla natetiti bilo
kojoj drutvenoj skupini ili pojedincu. Zalaemo se za visoke etike
standarde, potivanje prava na dijalog i uvaavanje miljenja svih
strana te stoga nain, na koji je gospodin Marko Juri uivo odjavio
emisiju 'Markov trg', smatramo neprikladnim. Ne elei prejudicirati
o pravnom meritumu i kvalifikacijama govora mrnje za koje su iskljuivo mjerodavne hrvatske institucije, Etiki forum pokrenuo je
postupak utvrivanja odgovornosti kolege Juria, uvaavajui njegove argumente, stavove, ali i izraze aljenja. O zakljucima Etikog
foruma ovisit e i eventualno izricanje sankcije. HNiP takoer osuuje neprimjerenu reakciju Igora Mirkovia koja je neukusna i granii s

SIJEANJ 2016.

Marko Juri i mitropolit zagrebako-ljubljanski Porfirije Peri


javnim pozivom na lin te nije samo kritika kolegi Juriu ve uvredljiva svima koji nisu istomiljenici njegovog 'crno-bijelog' svijeta. Miljenja smo da navedeni sluaj ne bi trebalo politiki instrumentalizirati s obzirom na niz drugih primjera izostanka osude uestalog govora mrnje protiv braniteljske populacije, Domovinskog rata, Katolike crkve i svih ostalih pojedinaca novinara, znanstvenika, intelektualaca koji se ne uklapaju u ekstremno lijevi svjetonazor.

Kako je poelo?
U meuvremenu se priopenjem za javnost oglasio Marko Juri, voditelj i urednik emisije Markov trg: elei otvoriti temu
etnitva u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a na osnovu nepobitnih dokaza pjevanja etnikih pjesama najvieg klera objavljenih na YouTubeu koji su emitirani u emisiji 'Markov trg', provokativnom odjavom uivo nastojao sam skrenuti pozornost na taj problem o kojem
sam vie puta upozoravao posljednjih mjeseci, ali bez odgovarajue reakcije javnosti. Smatram da je to problem o kojem bi se Srpska
pravoslavna crkva trebala odrediti jer etnitvo po svojoj zloinakoj naravi ne moe imati legitimitet u hrvatskoj dravi. Nije mi bila
namjera nikoga vrijeati ili diskriminirati po bilo kojoj osnovi i ako
se to sluajno dogodilo, naravno da mi je ao zbog toga.
O kakvom se, zapravo, snimku obavljenom na YouTubeu radi?
Na spornoj snimci iz 2010. godine koja je u nekoliko navrata emitirana na Z1 televiziji, u emisijama Markov trg i Bujica, vidi se
mitropolit zagrebako-ljubljanski Porfirije Peri sa skupinom pravoslavnih sveenika, predvoenim ocem Vojislavom Bilbijom, kako
pjevaju pjesmu u kojoj veliaju popa Momila ujia, etnikog
vojvodu iz Drugog svjetskog rata. Na poetku snimke mitropolit
Porfirije kae to je naa pjesma i smjeka se, dok Vojislav Biblija
objanjava kako im je bilo teko kada su se povlaili preko Paena, morali su ostaviti sve, bilo ih je 10.000-15.000. A zatim su zajedno zapjevali etniku pjesmu to se ono na Dinari sjaji.
Mitropolit Porfirije Peri tih je dana bio nedostupan za javnost,
a u izjavi za Veernji list danoj ranije rekao je da je pjevao pjesmu, ali ne i stih u kojem se spominje ujieva kokarda. Ustvrdio
je i da je pjesma poela iz nesporazuma te da su ga tom snimkom
eljeli diskreditirati desniari iz Srbije. Prije pet godina bio sam
gost u Chicagu, u Istonoamerikoj eparhiji, a imao sam seriju duhovnih predavanja i ba sam se u tome amerikom kontekstu tru-

13

HRVATSKA
dio govoriti kranskije i duhovnije nego inae. Nakon liturgije odrani su ruak i zabava, a rekao sam ocu Voji Bilbiji da otpjeva 'nau
pjesmu', mislei na 'Tamo daleko'. On je poeo pjevati pjesmu koju
i ne znam i nekako sam pjevuio za njima, malo iznenaen to nije
zapjevao onu koju sam mislio, pa sam u jednom trenutku i zautio, izjavio je Porfirije.
Pojasnio je kako je inicijator akcije protiv njega srbijanska desnica
koja nije zadovoljna njegovim izjavama o Vojislavu eelju. Ova snimka je na YouTubeu ve tri, etiri godine. Dobio sam informaciju da je iz
jednog centra u Srbiji vijest o ovoj snimci distribuirana svim medijima
u Srbiji, ali da oni to nisu htjeli objaviti. Bojim se da postoji netko tko
ima zlu namjeru i kome ne odgovara to to se, uz pomo Boju i skromno, trudim svjedoiti evanelje. A to znai bez trunke zadnje namjere i otvorenost za sve, da prihvatim svakoga onakvim kakav jest, rekao je mitropolit zagrebako-ljubljanski Porfirije Peri, dodavi kako
postoje neki krugovi u Crkvi koji nisu zadovoljni nainom na koji funkcionira u Zagrebu. Naglasio je kako je snimka tempirano putena u
javnost nakon to je osudio eeljevo paljenje hrvatske zastave kao
nekranski i anticivilizacijski in, ocjenjujui da ti postupci nemaju
potporu srpskog naroda, to, prema njegovom miljenju, smeta radikalima u Srbiji i jastrebovima u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Osvetnika filozofija posveenja


21. sijenja 2016. Srpsko narodno vijee (SNV) odralo je konferenciju za medije na kojoj je Milorad Pupovac, saborski zastupnik
i predsjednik SNV-a, istaknuo kako se radi o stranom primjeru
dokle drutvo i mediji te regulatori mogu tolerirati govor mrnje,
pozive na nasilje i pozive na lin.
Sluaj Marka Juria, koji se predstavlja kao novinara, a znamo
da nije samo to, straan je primjer dokle drutvo, mediji i regulatori mogu tolerirati govor mrnje, pozive na nasilje i lin pripadnika
jedne vjerske i nacionalne zajednice te njihovih predstavnika. Ovakvi sluajevi dogaali su se i ranije, ali na sve to je naa javnost
ostala gluha, kao to je gluha na istupe Velimira Bujanca i itav niz
drugih poruka netolerancije prema politikim protivnicima i pripadnicima manjina. Toleriranje ovakvih pojava razumijemo kao
najdirektniji napad na inicijativu da meu Hrvatima i Srbima, meu
katolicima i pravoslavcima, otpone historijski dijalog koji se odvija
pod blagoslovom pape Franje. Meutim, u naoj zemlji postoje ljudi koji oito ne ele da taj dijalog tee jer kako inae razumjeti da
se napada jednog od najistaknutijih predstavnika Srpske pravoslavne crkve koji zagovara pomirenje, rekao je Pupovac, koji je potez
Juria i Z1 televizije nazvao osvetnikom filozofijom posveenja.
Ovakva vrsta medijskog djelovanja je posljedica politike kampanje i atmosfere koja se stvara posljednje tri godine. Njome se poziva na eliminaciju svih onih koji na bilo koji nain iskazuju kritinost
i koji se zalau za dijalog, rekao je Pupovac i dodao da e se SNV
obratiti Dravnom odvjetnitvu i Agenciji za elektronike medije.
ao nam je da moramo podsjeati Dravno odvjetnitvo na ono to
bi to tijelo trebalo raditi po slubenoj dunosti. ao nam je i to lanovi Vijea za elektronike medije ne vidi da je pored opomene i
sankcioniranje dio njihovih ovlasti, rekao je predsjednik SNV-a.
Okupljenima se obratio i Zoran Pusi, predsjednik Antifaistike
lige RH i Graanskog odbora za ljudska prava. Kako je naglasio, dolaskom na ovu konferenciju elio je dati svoju podrku srpskoj zajednici. Rije je o eklatantnom primjeru govora mrnje i direktnoga poticanja na nasilje prema pripadnicima srpske nacionalne manjine. I
veina to treba osuditi. Zadaa veine je da uinimo sve kako bi se
nacionalne manjine osjeale dobro u naem drutvu. Ako to ne bude

14

Milorad Pupovac i Zoran Pusi na press konferenciju u SNV-u


napravljeno, nikakvi zakoni nam nee do kraja pomoi i pokazat e
se da je sve ovo to se dogaa ogroman propust cijelog drutva te
Vlade na odlasku i Vlade na dolasku, rekao je Pusi.
Podsjetio da je u zadnjih godinu dana zabiljeen porast nasrtaja
na aktiviste koji se bave zatitom ljudskih prava. Kako je potvrdio,
nepoznati poinitelj na njegovoj je garai tako prije nekoliko mjeseci napisao rije izdajnik u nekoliko navrata mu je uniten osobni automobil, a na Kui ljudskih prava je uoi godinjice Vojno-redarstvene akcije Oluja osvanuo grafit Govna etnika i komunistika. Sve to se nee zaustaviti ako se ne odupremo mi kojima je
stalo do budunosti Hrvatske. Ako se ovako nastavi, nasilje e se
zakotrljati i na ulicama, upozorio je Pusi.
Milorad Pupovac je podsjetio da je u posljednjih godinu dana
zabiljeeno pet napada na uenike Srpske pravoslavne opte gimnazije u Zagrebu. Naalost, javnost ni dravne institucije nisu
poduzele adekvatne mjere da se to sprijei. Oni koji proizvode politiku netolerancije moraju shvatiti da je zadnji tren da se i sami
tome suprotstave. Takvom se politikom moda moe doi na vlast,
ali ako se njome bude vladalo, problem nee biti samo s uenicima
iz Pravoslavne gimnazije, nego i sa svom drugom djecom. Svi oni
koji izraavaju zabrinutost zbog odlaska mladih iz Hrvatske moraju
shvatiti da su razlog za brigu i ovakve pojave. Ne odlaze mladi samo
zbog nedostataka radnih mjesta, ve i zbog toga to se u zemlji
ponovno obnavlja netolerancija i nemogunost istinskog i demokratskog ivota koji nudi perspektivu, istaknuo je Pupovac.
Osvrnuo se i na snimku na kojem se vidi da predstavnici Srpske
pravoslavne crkve na privatnom okupljanju pjevaju etnike pjesme. Ako postoje indikatori da netko pjeva pjesme koje nisu u
skladu s Ustavom i zakonima, onda je to trebao i rei. Meutim,
Juri je optuio pripadnike Srpske pravoslavne crkve da su spremni
izai iz crkve i ubijati. Ako je to nain na koji je on htio prezentirati
neija politika uvjerenja, onda je mogao otii i u Palmotievu ulicu
u Zagrebu gdje se dri misa za ustakog poglavnika. Ako netko u
privatnom prostoru pjeva ustake ili etnike pjesme, to je njegova
stvar. Ali ako netko to ini na javnom mjestu, to vie nije privatna
stvar, rekao je Milorad Pupovac.
Zoran Pusi je taj sluaj usporedio s bivim predsjednikom Stjepanom Mesiem, koji je u Australiji otvarao usta na 'Juru i Bobana'. S druge strane, rekao je predsjednik Antifaistike lige, njegovo djelovanje pokazalo je da nema veze s podravanjem ideja koje
lee u sutini ustatva. Tako ni djelovanje mitropolita Porfirija
nema veze s idejama koje lee u sutini etnikog pokreta i svega
onoga zbog ega smatramo da je taj pokret bio idejno blizak faizmu. Vane su njegove javne izjave, a ne pjevanje na nekakvom derneku, zakljuio je Zoran Pusi.

PREPORODOV JOURNAL 183

HRVATSKA

Z1 televiziji privremeno oduzeta koncesija


Na sjednici odranoj 22. sijenja 2016. godine Vijee za elektronike medije je donijelo jednoglasnu odluku o privremenom oduzimanju koncesije nakladniku Z1 televizija d.o.o. na tri dana (od 26. do
29. sijenja) zbog emitiranja emisije Markov trg, urednika i voditelja Marka Juria dana 19. sijenja 2016. Rije je o najteoj kazni koju
je to tijelo izreklo od osnutka Agencije za elektronike medije.
Vijee je utvrdilo da je emisiju Markov trg, emitiranu 19. sijenja, voditelj odjavio rijeima koje su u suprotnosti s lankom kojim
je, uz ostalo, propisano da u medijskim uslugama nije doputeno
poticati, pogodovati poticanju i iriti mrnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etnike pripadnosti ili boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla. Vijee za elektronike medije, jo jednom, pozivalo je sve medijske
djelatnike da svoj posao obavljaju odgovorno i profesionalno u skladu sa etikim standardima novinarstva, svjesni svog drutvenog utjecaja, te da potiu razvoj i irenje tolerancije. Iz Vijea za elektronike medije su poruili i da e svu dostupnu dokumentaciju proslijediti
Dravnom odvjetnitvu Republike Hrvatske (DORH), ovlatenom
podnositelju prekrajnog naloga u sluajevima javnog poticanja na
vjersku, rasnu, nacionalnu i druge vrste netrpeljivosti.
Ovo nije prva tako drastina mjera Vijea, rekla je predsjednica
Mirjana Raki u HRT-ovu Studiju 4. Znam da je to otra mjera, ali
jedina je koju zakon predvia, nema blae kazne. Govor mrnje spada pod kazneni zakon i Vijee je duno podnijeti prijavu DORH-u. Cilj
Vijea nije ograniavati slobodu govora, ali istovremeno uloga je
nadziranje provoenja zakona. Reagirali smo na temelju naeg nadzora, ali i prijava kojih je taj dan dolo mnogo, rekla je Raki.

etnika kapa s kokardom poklon za Mirjanu


Raki
26. sijenja 2016. odran je prosvjed u centru Zagreba protiv
odluke Vijea za elektronike medije. Prosvjednici, prema procjeni
policije bilo ih je oko 5.000, a organizatori kau izmeu 8.000 i
10.000 blokirali su promet, pa su jedno vrijeme tramvaji vozili
izmijenjenim trasama. Prosvjedna kolona krenula je u podne od
braniteljskog atora u Savskoj ulici, a zavrila ispred Agencije za
elektronike medije u Jagievoj ulici. Organizator prosvjeda bila je
zagrebaka HVIDR-a uz potporu drugih braniteljskih i stradalnikih
udruga iz Domovinskog rata, a na elu kolone bili su uro Glogoki,
Velimir Bujanec i Boidar Ali.
Prosvjednici su u jednom trenutku blokirali sav promet u Savskoj ulici, a putem su pjevali Oj, hrvatska mati i uzvikivali U boj,

Prosvjedna kolona kroz Savsku ulicu

SIJEANJ 2016.

u boj i Za dom spremni, zatim Rakiku u Srbiju, Radmane u


Srbiju i Kosanovia u Srbiju. Zanimljivo je kako nitko od prosvjednika zbog uzvikivanih rijei nee biti niti prekrajno niti kazneno prijavljen od zagrebake policije bilo ih je previe i nisu mogli
biti identificirani. Tijekom prosvjeda dio prosvjednika krae vrijeme uzvikivao je 'Za dom spremni'. Zbog iznimno velikog broja prosvjednika osobe nisu identificirane niti je zasad utvrena osnova
sumnje u moebitno poinjenje kaznenog djela ili prekraja, izmeu ostaloga, pie u priopenju Policijske uprave zagrebake.
Mirjana Raki, predsjednica Vijea za elektronike medije i ravnateljica Agencije za elektronike medije, prozivana je grubim rijeima. Prosvjednici su takoer nosili kartonski lik Mirjane Raki u
partizanskoj odori s titovkom i crvenom zvijezdom petokrakom
kako dri automatsku puku, strojnicu.
Prisutnima se obratio Velimir Bujanec, urednik i voditelj emisije
Bujica Osjeke TV, koji je ustvrdio da se u Hrvatskoj abolira etniki pokret, to je izazvalo buru negodovanja prosvjednika. Pozvao Vijee za elektronike medije na ostavku jer je krei zakon u
komesarskoj maniri osudilo Juria i Z1 televiziju, koji su rekli istinu o etnicima u Hrvatskoj, a ne o srpskoj nacionalnoj manjini.
Situaciju oko trodnevnog gaenja Z1 televizije Bujanec je okarakterizirao kao verbalni delikt, pritom najavivi okupljanje u jo veem broju ukoliko bilo koja vlast ugasi medij bilo koje politike orijentacije. Takoer, imao je rijei pogrde za sve nevladine udruge
koje su prozivale novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovia
zbog nazivanja antifaizma floskulom koje nema u Ustavu RH.
Prisutnima se obratio i uro Glogoki, koji je prosvjed nazvao
jednim nainom borbe za drutvo.
Prosvjed je zavrio performansom kada su Velimir Bujanec i
Marko Juri u Agenciju za elektronike medije donijeli partizansku
kapu i etniku kapu s kokardom. Rekli su da ih ostavljaju Mirjani
Raki da izabere koju eli od tih dviju kapa. Ovu ajkau mi je
dala jedna ena iz Vukovara, pala je s etnika koji ju je silovao, ta
me ena zamolila da vam to poklonim, rekao je Bujanec.
Kada su Bujanec i Juri otili, Raki je objasnila da oni jednostavno
ispunjavaju svoje dunosti. Znam da je to otra mjera, ali je jedina
koju zakon predvia, nema blae kazne. Govor mrnje spada pod kazneni zakon i Vijee je duno podnijeti prijavu DORH-u. Cilj Vijea nije
ograniavati slobodu govora ali istovremeno uloga je nadziranje provoenja zakona. Reagirali smo na temelju naeg nadzora ali i na temelju prijava kojih je taj dan dolo jako mnogo, rekla je Mirjana Raki.
U cijeloj ovoj prii vrijedno je zabiljeiti nekoliko izjava prisutnim
novinarima. Marko Juri, urednik i voditelj sporne emisije Markov
trg, rekao je za medije: Nisam uvrijedio sve Srbe u Hrvatskoj ve
sam govorio o etnicima, o Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja pjeva etnike pjesme. Zaloio se za objavu registra izdajnika, poruivi da
bi na prvom mjestu trebalo biti ime biveg hrvatskog predsjednika
Stipe Mesia. Osim toga, osudio je napade na ministra kulture Zlatka
Hasanbegovia, za kojeg je ustvrdio da podrava prosvjednike.
Ante Tandara, predsjednik zagrebake HVIDR-e, rekao je kako
su spremni ovakvu potporu dati svim televizijama kojima se slino
dogodi. U rat smo krenuli radi slobode miljenja i govora. Ovaj
sluaj podsjea nas na davne 80-e kad se moralo paziti to e se
rei, rekao je Tandara i dodao: Juri je samo pustio snimku na
kojoj pravoslavni sveenici pjevaju etnike pjesme i kako ne biti
na strani tog novinara?!
Zanimljivo je da se prosvjedu prikljuio i Ivan Tepe, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Hrvatske stranke prava dr.
Ante Starevi. Svjedoci smo da je u Hrvatskoj ponovno na djelu
uvoenje verbalnog delikta. Dvostruka su mjerila. Kada netko na pri-

15

HRVATSKA
vatnoj Z1 televiziji govori neto to se nekom ne svia onda se zabranjuje rad televizije. A kada i na HTV-u se Domoljubnu koaliciju naziva
profaistima i faistima, tada nitko ne proziva one koji to govore.
Ono to radi Frlji u HNK-a i Pupoveve 'Novosti', koji vrijeaju i Domovinski rat i himnu, to se onda naziva satirom i slobodom umjetnost, a vrijea se hrvatski Ustav jer je Domovinski rat u Ustavu. Tada
nitko ne govori da se HRT treba zabraniti. Ako netko govori govorom
mrnje, mora ga se sankcionirati kao pojedinca, ali se to mora odnositi i na jedne i na druge, rekao je Tepe novinarima, te dodao kako
su institucije trebale zakljuiti je li Juriev govor bio govor mrnje.

Velimir Bujanec, Mirjana Raki, Ante Tandara i Marko Juri

Prosvjednici dokazali da im je govor mrnje blizak i


drag
Nevladine organizacije GONG i Kua ljudskih prava Zagreb povodom prosvjeda protiv Agencije za elektronike medije oglasili su
se priopenjem u kojem su istaknuli kako govor mrnje nema nikakve veze sa slobodom govora ve je upravo njegova suprotnost.
To je in etiketiranja, iskljuivanja, poniavanja i lina kojem su
pribjegli dananji prosvjednici ispred Vijea za elektronike medije,
a koji onemoguuje bilo kakav dijalog. Posebno nas zabrinjava prisutnost vie zastupnika Hrvatskog sabora, pa i njegova potpredsjednika Ivana Tepea. On se svojom podrkom ovom skupu izravno zaloio za uruavanje demokratskog medijskog prostora i vladavine prava u RH, stoji u priopenju.
Pozvali su predsjednicu Kolindu Grabar Kitarovi i Vladu RH, a
posebno njenog predsjednika Tihomira Orekovia, kao i ostale institucije da osude prosvjed i govor mrnje. Uz to su pozvali i nadlene da podnesu kaznene prijave zbog poruka izreenih pred zgradom Agencije, odnosno Vijea za elektronike medije.
Podrali su odluku Vijea za elektronike medije o privremenom
oduzimanju koncesije Z1 televiziji zbog govora mrnje voditelja Marka Juria. Vijee je radei svoj posao, sankcioniralo govor mrnje na
Z1 te poslalo jasnu poruku svim ostalim iriteljima mrnje. Upravo su
takve odluke neophodne za obranu ljudskih prava i ljudskog dostojanstva svih graana i graanki od pozivanja na mrnju i netrpeljivost
izreenih u odjavi emisije 'Markov trg'. Prosvjednici su danas svojim
izjavama zorno dokazali da je njima govor mrnje blizak i drag, kao i
to da je stvarna nakana ove opsade destabilizacija kljune institucije
za regulaciju demokratskog medijskog prostora, forsiranjem smjene
lanova i lanica Vijea za elektronike medije, stoji u priopenju
GONG-a i Kue ljudskih prava Zagreb.
Izmeu ostalih, ogoreno je prosvjedovao i Centar za enske
studije, u ijem je priopenju istaknuto kako se mete instrumentaliziranog zveckanja veteranskim orujem prvo trae meu redovima ve znanih najopasnijih likova suvremenog demokratskog
drutva: visoko obrazovanim enama koje utjelovljuju sam vrh profesionalne etike.

16

Epilog sluaja Z1 ostavka Mirjane Raki


Kao to je reeno, performans u Agenciji za elektronike medije
zavrio je tako to je Velimir Bujanec donio Mirjani Raki na poklon
kartonsku partizansku siluetu i etniku kapu od ene rtve silovanja. Vukovarska knjievnica Ivana Simi Bodroi u vezi toga napisala je bolnu i gorku kolumnu u Vox Feminae o tome kako suprotno
Bujanevim erotskim fantazijama silovane ene ne uvaju memorabilije silovatelja, ali i podsjetila da je upravo prezreni Fred Mati
bio ministar koji je regulirao status i odtetu rtvama silovanja. Uzgred reeno, kape su, navodno, iznajmljene u Jadran filmu.
Goa HRT-ove emisije Nedjeljom u dva emitirane 31. sijenja 2016. bila je Mirjana Raki, predsjednica Vijea za elektronike
medije i ravnateljica Agencije za elektronike medije. U emisiji se
osvrnula na prosvjed odran nekoliko dana ranije: Nije bilo ugodno vidjeti tu masu ljudi. Nije problem u mirnom prosvjedu, ali ono
to se dogodilo u Jagievoj nije bio mirni prosvjed. Samim time da
se ilo na instituciju, a onda i na mene, 'zazeblo' me'. Na pitanje
Aleksandra Stankovia o ponienju, rekla je sljedee: Govor mrnje jest ponienje. Predstavnike prosvjeda primili smo jer je to
najnormalnije, da kau zato. Oni to nisu rekli. Velimir Bujanec, koji mi je predao etniku i partizansku kapu, i Marko Juri nisu nita
objasnili. To u to se prosvjed pretvorio govori vie o prosvjednicima, o tome kako je dobro bio organiziran. Strano je da se nitko iz
dravnog vrha nije oglasio u vezi prosvjeda. Izmeu ostaloga, vidljivo emotivna, poruila je: Ovo je moja domovina i moj grad i ja
odavde nikada neu otii.
Mjesec dana kasnije ministar kulture Zlatko Hasanbegovi
predloio je Vladi RH, a Vlada je taj prijedlog i usvojila, da se ne
prihvati Izvjee o radu Vijea za elektronike medije (VEM-a) i
Agencije za elektronike medije (AEM-a) za 2014. godinu, te da se
raspusti Vijee i s mjesta predsjednice ukloni Mirjana Raki, ujedno
ravnateljica Agencije.
18. oujka 2016. Mirjana Raki je podnijela ostavku na svoje
dunosti, objasnivi kako nije vie mogla izdrati pritisak na nju.
Danas sam Ministarstvu kulture podnijela svoj zahtjev za razrjeenjem, a Vijee za elektronike medije e na svojoj sjednici identian zahtjev podnijeti Vladi jer je ona ta koja me treba razrijeiti s
obje funkcije, rekla je Raki novinarima. Napominjui kako nema
potrebe da svi lanovi VEM-a daju ostavke, pojasnila je i da je
ostavku dala jer dri da bi bilo vrlo loe da vijenici ispadnu njezine
kolateralne rtve. Sav pritisak se od samog poetka koncentrirao
na mene. Nakon dva mjeseca sad mi je i previe i kao osobi, profesionalcu i ovjeku koji ima svoj integritet. Dodala je i da osobno ne
zna tko bi mogao biti njezin nasljednik, ali da to vjerojatno znaju u
Ministarstvu kulture.
U Europskoj komisiji naglaavaju da pomno prate posljednje
dogaaje u Hrvatskoj i pokuaj smjene Vijea za elektronike medije jer smatraju da je to regulatorno tijelo kljuno za ouvanje medijskih sloboda.
Ostavka Mirjane Raki in je moralne higijene na politiku nehigijenu HSP-a i HDZ-a. On je prouzrokovan pritiskom ksenofobije
kojim se zagauje hrvatsko drutvo i dokazuje da, naalost, normalni i asni u ovakvim okolnostima uzmiu. Oito u HDZ-ovoj Hrvatskoj nema mjesta za moralne i dokazane profesionalce. Pitam
se je li to uvod u jo vee pritiske na druge medije? Tragino je u
cijelom sluaju da nitko iz vlasti do danas nije osudio ulini prosvjed s ustakom ikonografijom kojim je i otvorena hajka na jednu
nezavisnu agenciju, na Facebooku je napisao Zlatko Komadina,
primorsko-goranski upan i kandidat za predsjednika SDP-a. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 183

HRVATSKA

MEUNARODNI KONGRES IMAJU LI RELIGIJE ZNAENJE ZA EUROPU? (ZAGREB, 8.-10. SIJENJA 2016.)

Nema dijaloga bez potovanja


drugog i drugaijeg
U petak, 8. sijenja 2016., u Maloj dvorani Koncertne dvorane
Vatroslav Lisinski u Zagrebu sveano je otvoren trodnevni meunarodni znanstveni skup Imaju li religije znaenje za Europu?,
koji je u sklopu proslave jubileja 800. obljetnice postojanja Reda
propovjednika, dominikanaca. Kongres su zajedniki organizirali
Hrvatska dominikanska provincija i generalna uprava Reda propovjednika u suradnji s nekoliko domaih i inozemnih obrazovnih institucija i vjerskih zajednica.

Kao to je ovjek bez due mrtvac, tako je i Europa


bez vjere
Bez obzira na to jesmo li vjernici, ateisti ili agnostici, injenica je
da se ne moe osporiti vanost religija u europskom drutvu iako
se Europa, u kojoj sloboda vjeroispovijesti pripada meu osnovna
ljudska prava, temelji na sekularnim vrijednostima. Na meunarodnom kongresu Imaju li religije znaenje za Europu? predstavnici kranstva, islama i idovstva pokuali su dati odgovor na aktualna pitanja u Europi u kojoj je nuan meureligijski dijalog.
Uvodnim rijeima prisutnima se obratio voditelj projekta i regens studija Hrvatske dominikanske provincije fr. Sreko Koralija.
Predstavio je ciljeve kongresa istiui kako se eljelo na interdisciplinaran nain razmiljati o vanim drutvenim temama. Zato su
teme raznolike, a sudionici znanstvenici razliitih akademskih profila filozofi, teolozi, pravnici, povjesniari i sociolozi. Ovim dogaajem problematiziramo na koji se nain religija artikulira unutar
javnih prostora i zato smo okupili razliite strunjake koji e pokuati dati odgovor na to pitanje. Zbog toga to je religija drutveni
in. lanovi religije su i lanovi drutva pogotovo danas, kad je ta
problematika bitna i izbija u javnosti. Podruje jugoistone Europe,
kojemu pripadaju Hrvatska i BiH kao povijesni prostori bogatog i
kompleksnog suivota, potvruje postulat da u globaliziranom svijetu dijalog uope, pa tako ni onaj meureligijski, nije samo proizvoljan izbor, ve realna i nasuna potreba. Stoga je kljuni cilj kongresa pokuati uoiti na koji se nain izraava odnos religije i drutva, povijesti i sadanjosti te vjerskih i politikih odreenja i usmjerenja, rekao je Koralija.
Bruno Cador, uitelj Reda propovjednika, istaknuo je da ovakav simpozij moe dovesti do zajednitva te da organiziranje takvih sadraja uistinu moe voditi prema ostvarenju bratstva meu razliitima. Zahvaljujui organizatorima ovaj nam susret daje
priliku da govorimo o onome to je u nama i to moemo uiniti
da istinski i iskreno razgovaramo na putu bratstva, rekao je Cador.
Damir Boras, rektor Sveuilita u Zagrebu, govorio je o vanosti
religijskih vrijednosti u odgoju, obrazovanju, u obiteljima i cjelokupnom drutvu. Naglasio je potrebu meukulturnog dijaloga, zakljuivi da ljudi teko mogu bez vrstih oslonaca koja im daju vjerska
uvjerenja. Nedostaju nam temeljni oslonci, vrijednosti. Na sveui-

SIJEANJ 2016.

litu se osjeaju posljedice parole: Ma snai se, drue. Moramo


promicati temeljne vrijednosti svih vjerskih zajednica koje su ugraene u Europu. Ima zemalja koje skrupulozno odvajaju religiju od
drave, ali ne i religiju od drutva, rekao je rektor Boras, dodajui
da nam je cilj izgraditi drutvo tolerancije.
Kardinal Vinko Pulji istaknuo je da je ovjek ugroen kada se
Bog izbaci iz javnoga ivota, da dijaloga nema ako mu se ne prilazi
iz unutarnjeg uvjerenja i potivanja drugog i drugaijeg. Vjera je
ona koja izgrauje kulturu. Ne moemo ostaviti ovo drutvo bez
moralnih naela, bez slobode savjesti, bez odgovornosti u drutvu,
bez jednakopravnosti svakoga ovjeka i svakoga identiteta, pa tako
i vjernik i Crkva jesu stvarnost koju Europa mora uvaavati ivimo
u vremenu u kojem govorimo da je ovjek ugroen. Duhovni uitelji kau da je, kad se Bog ukloni iz javnog ivota, ugroen ovjek.
Svatko od nas graditelj je sadanjosti od koje e budunost ivjeti.
Nema alternative dijalogu, inae je alternativa rat, a dijaloga nema
bez potovanja drugog i drugaijeg. Ako, razliite po vjeri i kulturi,
ne uspiju nacije u Bosni i Hercegovini, teko e uspjeti i u Europi,
naglasio je kardinal Pulji.
Zagrebaki muftija Aziz ef. Hasanovi u svojem je obraanju rekao da se za kongres takvoga sadraja u Europi nije mogla odabrati
ni bolja zemlja, ni bolji grad, ni bolja dvorana. Islamska zajednica
promie univerzalne vrijednosti, dijalog i ivot, a Hrvatska se moe
podiiti otvorenou i podizanjem standarda kad je rije o priznanju svih religijskih zajednica. Hrvatska ima tako dobro ureene odnose sa svim vjerskim zajednicama da moe biti ogledan primjer
mnogim drugim zemljama. Hrvatska moe biti model rjeavanja
muslimanskog pitanja za Europu, rekao je Hasanovi. Muftija Hasanovi je govorio i o visokom standardima koje Islamska zajednica
uiva u Hrvatskoj, kao i 100. obljetnici slubenog priznanja islama u
Hrvatskom saboru.

17

HRVATSKA
Kotel Da-Don, rabin idovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj, podsjetio je da meureligijski dijalog objanjava srce i temelje svake vjere. Svjedoimo elji da se promie dijalog meu
razliitim religijama i segmentima stanovnitva, da se ne zatiru razlike nego inzistira na temeljnim, fundamentalnim pitanjima, rekao je rabin Da-Don.
Draen Klari, glavni urednik Veernjeg lista, naglasio je da su
u vremenu koje je otvorilo dosta pitanja hrvatsko drutvo i mediji
pokazali ljudskost. Istaknuo je da stvarnosti u ivotima oblikuju
obitelj, vjerska zajednica, mediji i drutvene mree, da je raditi na
razumijevanju posao vjerskih voa, a da je posao medija uiti javnost da treba prihvatiti i uvaavati one drugaije. Treba li u drutvu promovirati ono to nas spaja ili kroz razumijevanje govoriti o
onome to nas ini razliitim? Ne treba bjeati ni od jednog ni od
drugog, zakljuio je Klari.
Stipe Zeba, izaslanik zagrebakoga gradonaelnika Milana Bandia, predstavio je iznimno dobru suradnju Grada Zagreba s vjerskim zajednicama. Zagreb je nezamisliv bez potpore vjerskih institucija u mnogim gradskim sadrajima, rekao je Zeba i zahvalio
dominikancima na iznimnom pastoralnom doprinosu vjernicima
grada Zagreba estitavi im na velikom jubileju.
Porfirije Peri, mitropolit zagrebako-ljubljanski, u svojem je
obraanju upitao ima li Europe bez religija i naglasio da je Europa
bez vjere u Boga mrtvac. Kao to je ovjek bez due mrtvac, tako
je i Europa bez vjere. Cijeli je svijet u iskuenju izmeu globalizma
koji ima potrebu da namee okvire i nain ivota i globalizacije koja
potuje i prihvaa drugog, rekao je mitropolit Peri. Podsjetio je
da je Europa utemeljena na rimskom pravu, grkoj kulturi i idovsko-kranskom vjernikom identitetu te u novije vrijeme uz sve
vei utjecaj islama i da od tih polazita ne moe pobjei.

Imati europsku duu ne znai traiti samo


kranske korijene
Polazei od situacije na podruju jugoistone Europe, organizatori su kroz tri tematske cjeline (Prilike Starog kontinenta, Susret
drutava i Prava religijskih manjina u jugoistonoj Europi) nastojali
promiljati trenutno stanje drutva na europskom tlu i na njega
usmjeriti svoju pozornost. U nastavku izvjetaja donosimo nekoliko izvoda iz izlaganja sudionika kongresa
Religiozan ovjek moe biti i mostograditelj i prepreka u pribliavanju kultura i naroda, rekao je Stjepan Baloban, profesor
socijalne etike. U svom izlaganju iznio je osam teza: u ivotu modernog ovjeka treba razlikovati stvarnu religioznost od one povrne, istinski vjernik ima sposobnost povezati se s drugima ljudima jer u njima ne vidi neprijatelja, osobe povrne religioznosti
izloenije su riziku iskljuivosti, postoje vjere koje su otvorenije i
vjere koje su zatvorenije prema drugima, katolika vjera pripada
prvima, Katolika crkva je u 19. stoljeu poela razvijati svoj socijalni nauk, koji prua mnoge mogunosti pribliavanja drugima,
religiozno bie trai mogunost svog aktivizma u drutvu, proces
reforme unutar Katolike crkve traje, a dobio je i novi zamah s
papom Franjom, koji je istinski mostograditelj. Ne mogu se mostovi meu ljudima graditi ako zaboravimo Boga, a opet, ne moe
nitko biti u odnosu s Bogom ako zaboravi na ljude, istaknuo je
Baloban.
Iako u suvremenoj Europi imamo pluralnost vjerskih zajednica,
Martin Ganeri iz Velike Britanije istaknuo je da se ipak javlja i problem kako tim zajednicama dati javni status. Muslimani sve ee
zahtijevaju noenje vela, halal hranu, pa i primjenu erijatskog za-

18

kona, a javne vlasti u europskim zemljama pokuavaju se prilagoditi tim eljama, rekao je Ganeri.
Draen Volk istaknuo da sekularni fundamentalizam, kojeg se
ponegdje naziva i novim totalitarizmom, nije opasan samo za vjeru
ve i za drutvo u nekoj zemlji.
Marie Monnet iz Belgije kazala je pak da je dugo postojala netolerancija izmeu religijskih zajednica i europskih institucija, da bi
izlaganje zavrila rijeima kako imati europsku duu ne znai traiti
samo kranske korijene, ve njegovati i dijalog sa svim ostalim religijama.
Govorei o monoteizmu i nasilju, Talijanka Debora Spini poruila je da potencijalni lijek za uzrono-posljedinu povezanost navedenog moe biti i to da se krene prema izlazu iz monoteistikog
kaveza, da se monoteizam preuredi. Ne moemo identificirati
bilo koji ljudski plan s Bojim planom. Izmeu toga ne moe se povui znak jednakosti, istaknula je Spini.
Igor Kaniaj je rekao da je dananja vidljivost religije posljedica
ope medijatizacije religije, no da je iznimno vano pitanje to mediji i novinari uope znaju o religiji, temi o kojoj moraju pisati.

Nacionalizam od ljudi radi robu za politiku


Vjerske etikete koriste se kao kratice za razliite nacionalne i
etike identitete. Ljude u Bosni i Hercegovini prisiljava se da se
opredijele za neki od identiteta pa to onda eksploatira politika te
neke druge institucije, rekla Jasna Jozeli, strunjakinja za politizaciju religije i povijesti, koja inae ivi i radi u Oslu, a porijeklom je iz
BiH. U izlaganju naslovljenim sa Religijske dimenzije etnikih identiteta, trenutani pregovori o nacionalnosti i politiki inenjering
ustvrdila je da je nacionalizam konstrukcija koja stvara granice meu ljudima, a da je 90-ih godina na ovim prostorima, pa tako i u
BiH, pitanje dravljanstva i nacionalnosti postalo jako vano, to je
dovelo do pokuaja triju naroda u BiH da reorganiziraju dravu i
rekonstruiraju povijest Bosne.
Temeljna uloga religije u tom kontekstu nudi jo jednu vrstu
identiteta, a politiki identiteti postaju politike ideologije. U BiH
stanje osnaenih razlika podravaju politike institucije, koje pak
osnauju etnike podjele koje su i bile podloga nedavnog ratnog
konflikta. A nacionalizam od ljudi radi robu za politiku, rekla je
Jozeli te dodala da religija snano utjee na stvaranje identiteta,
a zapravo je vano da religija ponudi etike smjernice za svoje
vjernike. U BiH, istaknula je, postoje tri razliite prie zbog tri naroda i tri vjere, a vjerska se karakterizacija esto koristila kao etniko obiljeje.
Vjeru su etniki i nacionalistiki poduzetnici spretno koristili u
povijesti. Ljubav unutar grupe esto se pretvara u mrnju prema
onima izvan grupe, ali se i ljubavlju unutar grupe moe manipulirati, rekla je Jozeli, spomenuvi i to da javni prostor koji je obiljeen
nacionalnim simbolima zastavom, himnom i grbom nije prirodni, ve politiki konstrukt vezan uz dravu. Na kraju je, uz primjedbu da se u BiH sustavno demoniziraju drugi umjesto da se ljude
potie na zajednitvo, poruila da je upravo razliitost u BiH ono
to je tamonjim narodima zajedniko obiljeje.
Gorana Ognjenovi, njezina kolegica iz Osla, govorei na temu
Odnos religiozno sekularno: Status questionis u jugoistonoj Europi, ustvrdila je kako neoliberalizam i religija danas operiraju po
istom modelu. I neoliberalizam i politizacija religije totalitarni su
sustavi koji ne toleriraju nita to se ne moe uklopiti u njihove
premise, naglasila je Ognjenovi. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 183

INTERVJU

GORDANA VILOVI, IZVANREDNA PROFESORICA NA FAKULTETU POLITIKIH ZNANOSTI


U ZAGREBU
Neukusno mi je pojanjavati antifaizam. To je kao da objanjavate jeste li ljudsko bie i potujete li
dostojanstvo ovjeka. Krajnje je nepristojno veliati bilo koji simbol faizma, jednako kao pronalaziti isprike
za Pavelia i NDH i govoriti da je 'Za dom spremni' stari hrvatski pozdrav. Svatko tko pone koketirati s
takvim konstatacijama, mora znati da e naii na neugodne odgovore. Jednostavno, to su injenice i one se ne
propituju. Mislim da se i manjine i veinski narod moraju osjeati loe ako se u Hrvatskom saboru ili na
stranakim skupovima vode besmislene rasprave koje relativiziraju zlodjela NDH.

I novinari i novinarstvo su
potrebni, moda vie nego ikada
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
U hrvatskom medijskom prostoru dogaaju se
promjene, ali drastinije i grublje nego u razvijenim
dravama
Drutveno-politiki trenutak u Hrvatskoj neminovno je odredio Vae ime za intervju u ovom broju Preporodovog Journala.
Izvanredna ste profesorica na Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu, a na studiju novinarstva predajete pet kolegija: Uvod u
novinarstvo, Povijest vijesti, Novinarska etika, Mediji i pravo djeteta, te Mediji i razliitosti. Samostalno ste objavili knjigu Povijest vijesti te, u koautorstvu s jo nekolicinom profesora, Etiku
novinarstva i Masovno komuniciranje. Dakle, Vaa temeljna
znanstvena preokupacija su teorija i kultura medija. Mnogi su miljenja kako u svjetskim okvirima svjedoimo padu standarda i
profesionalizma novinarske struke, kako na podruju pisane rijei
tako i na podruje etike. to smatrate uzrocima ovih procesa i
kako ocjenjujete medije u Hrvatskoj u tom pogledu?
injenica je da je u posljednjem desetljeu dolo do velikih promjena u novinarstvu svugdje u svijetu. I u najrazvijenijim medijskim sustavima dogodili su se lomovi u tzv. tradicionalnim medijima pod pritiskom novih medija i svega to prua internetska platforma. Danas se vijest objavljuje istog trenutka nakon dogaaja, pa
s tom brzinom dolaze i dobre i loe stvari. Loe je da je zavladala
posvemanja povrnost u novinarskom pristupu, jer u elji da se
bude prvi prirodno je da se dogaaju pogreke. I naalost, nema
vremena za dodatno provjeravanje informacija.
Vijest koja se objavi na Internetu vie nema puno smisla ponavljati u istom obliku u novinama, ali postoji potreba da se dogaaj
smjesti u kontekst i da se dade ire novinarsko istraivanje i objanjenje. Ovo nam nedostaje jer javnost ipak treba znalaki komentar ili pojanjenje drutvene pojave ili fenomena. Tu vidim potrebu
da imamo novine koje emo rado prelistati, odnosno proitati. Tako nekako se danas u suvremenom medijskom svijetu pravi podjela izmeu novih i starih medija.
Dobra stvar u funkcioniranja dananjih medija jest da svatko
moe kazati to misli, da su mediji interaktivni, da bilo tko moe
izvijestiti o dogaaju na kojem je bio ili o dogaaju kojem je svjedoio. Ali, moemo li se samo osloniti na informacije koje dobivamo

SIJEANJ 2016.

Prof. dr. sc. Gordana Vilovi


od graana-izvjestitelja? Mislim da ne. I novinari i novinarstvo su
potrebni, moda vie nego ikada.
U hrvatskom medijskom prostoru dogaaju se promjene, ali
drastinije i grublje nego u razvijenim dravama. Naime, zatoenici
smo opeg pada standarda, loe financijske situacije za veinu graana, odriemo se svega pa i ranije navike kupovine novina. U novinama je sve manje oglasa, a medij bez oglasa ne moe ivjeti, a
opet u online medijima ne moemo proitati informaciju a da nas
barem dvije reklame ne zaskoe dok ne doemo da vijesti koju
elimo proitati. Ima li uope smisla govoriti o tome kako je samim
novinarima teko raditi pod pritiskom spoznaje da su naklade svedene na minimum.
Mnogi smatraju da su hrvatske medijske slobode daleko od
eljenog stanja, te da u Hrvatskoj postoji masovna novinarska
autocenzura. Slaete li se s takvom ocjenom?

19

INTERVJU

Uope me ne udi to mladi ljudi odlaze jer naprosto ne vide da e se tako skoro u ovoj dravi biti
normalno okruenje za ivot i rad. To ne znai da
ne volite prostor u kojem ste odrasli i stekli obrazovanje, ali ne moete ostatak ivota provesti razmiljajui kako ete preivjeti i platiti raune. Ili,
jo gore, kako stvoriti obitelj i odgajati djecu? Ako
se usred dana okupi nekoliko tisua ljudi koji uzvikuju Za dom spremni, a pritom se nitko iz drave ne javi i ne kae koliko je bila uasna slika koja
je u trenu obila svijet. Osim toga, skupinu su
predvodili ljudi koji obnaaju funkcije u Hrvatskom saboru! Nevjerojatno za zdrav razum. Svakog pristojnog ovjeka proima sram od takvih
slika. A mlade ljude to, valjda, potie da svoje
mjesto pod suncem pronau negdje drugdje!
Hrvatske medijske slobode su upitne, suglasna sam. Vi naprosto vidite da se u nekim medijima odreene teme izbjegavaju jer bi
se vlasnik mogao naljutiti, povrijediti. Politiki pritisak je zamijenjen pritiskom zarade i vlasnika, koji ne haju previe za medijskim
slobodama nego prema vlastitom odranju i zaradi. Mogue je da
raditi u takvim uvjetima jest teak zadatak za novinare. Ako imate
obitelj i kredit za stan nije svejedno kako ete se ponaati kao
novinar. Imperativ je preivjeti, a u tome moda moe pomoi spoznaja da u svojim tekstovima i komentarima neete talasati. Mogue je da su to izvorita autocenzura, naalost.
Na Zapadu, uglavnom, znate vlasnike koji mogu biti i bankari, i odvjetnici, i graevinski poduzetnici. Ali to se zna i nije nikakva tajna! Kod
nas je to sve prividno. Mislite da znate tko je vlasnik, ali bit e da je to
samo nominalno i da ta osoba tek figurira kao vlasnik medija. Opet je
to specifinost u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama iz regije. Mala smo
zemlja i sve je povezano. Dobro, barem znamo da je drava vlasnik Hrvatske televizije. Znamo i za strane vlasnike globalnih televizijskih kanala, ali za neke medije u Hrvatskoj ne znamo, niti emo ikada saznati.
Novinar Viktor Ivani, legendarni feralovac, za mainstream
medije je rekao: Dananje je novinarstvo usluno-servisna djelatnost vladajue klase. Novinarstvo danas ivi od marketinga.
Danas se ivi od oglasa. Kakve zamke donosi takva pozicija novinarske struke? Ima li izlaza iz usluno-servisnog poloaja?
Rekla bih da se slaem s miljenjem da je u dananjem hrvatskom novinarstvu prilino pomijean marketing s novinarstvom.
Katkada to, kao itatelji, prepoznajemo, a ee ne, jer su takvi tekstovi napisani po pravilima novinarske struke. Ali ima jedan otkrivajui faktor: nikada nema nita loe niti upitno u tim tekstovima.
Fotografije su paljivo birane, a tekst je uglavnom promidbeni i
slavi uspjehe u nekoj kompaniji. To je plasman informacije, a nikako ono to bismo zvali novinarstvo. Time se najee bave slube
za odnose s javnostima. To je daleko bolje od pukog oglasa, jer ga
moda ne bi nitko ni primijetio, ali kada je uvijen u novinarski tekst
onda postoji vjerojatnost da e biti i proitan.
Inae, ni jedna novina ne moe preivjeti ako nema oglaavanja, ali zapravo istinskih oglasa u naim medijima je sve manje. Stoga, dakle, ide se prema naruenim i dogovorenim tekstovima, a da
to nigdje nije oznaeno kao plaena objava. I naplata takvih

20

oglasa je rafinirana. Za novinare to znai smanjivanje prostora i


preputanje novinarskog prostora nekome izvana u cilju nekih tzv.
viih interesa za tu medijsku kuu. Dok god ivimo u opem siromatvu i odriemo se kupovine novina i magazina jaat e prostor
za ono to Viktor Ivani naziva usluno-servisna informacija.

Graanska pristojnost kao da je nestala iz javnog


govora
Politiki analitiari naglaavaju kako nikad u javnom prostoru
nije bilo vie zagovornika tolerancije i snoljivosti i istodobno
nikad vie ulinog rjenika. Pritom istiu kako su u javnom govoru
izgubljeni svi kriteriji, kao i ono to se smatra opom mjerom graanske pristojnosti. Kakvo je Vae miljenje o opem trendu potonua kriterija?
I ja se pridruujem ljudima koji tvrde da nikada, kao danas, nije
bilo tako malo brige za toleranciju i snoljivost. Graanska pristojnost kao da je nestala iz javnog govora. Pomalo su ljudi zaboravili
da ako napiu uvrede na drutvenim mreama da to nije vie njihova stvar, nego je to uinjeno u javnom prostoru. A onda se to prenosi u tzv. tradicionalne medije, pa se u po nekoliko puta uglavnom
sa zgraanjem to isto ponavlja i analizira.
Uvrede prte na sve strane, a na elu te kolone su ljudi iz hrvatskog politikog ivota. To je najalosnija injenica jer upravo bi ti
ljudi trebali brinuti da se ne zagauje javni prostor i daje openito
loa slika o hrvatskoj dravi. Politiari bi trebali biti ljudi koji su govornici s pokriem, ali danas svjedoimo upravo suprotnom trendu
hrpi praznih i kadto vulgarnih reenica koje imaju samo ulogu da
zastrauju ljude i promiu nesnoljivost izjavama koje zazivaju neka turobna vremena. To je teko shvatljivo.
Govor mrnje je jezina kovanica koja je na velika vrata ula u
hrvatski jezik u vrijeme kovanja rata, kako je britanski novinar
Mark Thompson opisao ulogu medija u dravama nastalim na
prostoru bive SFR Jugoslavije. Pritom je govor mrnje sluio i kao
magla, dimna zavjesa u kojoj su nestajale tvornice. Postoji li u
hrvatskom medijskom prostoru govor mrnje?
Da, naalost, govor mrnje u medijima, koji je zapoeo negdje
1990. i u sljedee dvije godine intenzivno zagaivao prostore bive

PREPORODOV JOURNAL 183

INTERVJU
Jugoslavije, uinio je ogromne tetu svim graanima. Ne kaem da je
to izazvalo rat, ali je svakako pripomoglo da se neprestanim ponavljanjem govora iz mrnje ubrzaju ratna razaranja i divljanja. Ako se
la ponavlja opetovano, u veem dijelu javnosti javlja se uvjerenje da
je to istina. Bilo bi jako dobro da se zavri proces suoavanja s istinom i da se otvore arhive dravnih televizija iz toga vremena, pa bi
mladim ljudima, koji tada nisu bili ni roeni, puno toga bilo jasnije.
Danas u hrvatskom medijskom prostoru ima svega i svaega. Mediji prepoznaju govor mrnje i to otkrivaju i o tome piu. S druge strane, imate izrazito desno orijentirane online medije, pa i neke elektronike medije, koji takve izljeve mrnje i ljudske gluposti po stranakim
sastancima relativiziraju i u tome ne vide nita loe. Posebice kad je
rije o manjinama. Ako novinari ne reagiraju odmah na mrnju, osobito u emisijama u ivo, onda traljavo odrauju svoj posao. Je li to neznanje, indolencija ili pak suglasnost s onim to se kazalo? Ne znam, ali
to svakako nije odgovorno novinarstvo! Pri tom je posve nebitno rade
li na privatnom komercijalnom mediju ili dravnom.

Uope me ne udi to mladi ljudi odlaze


Nakon parlamentarnih izbora poetkom studenog 2015. estoka retorika predsjednika HDZ-a i SDP-a, Tomislava Karamarka
i Zorana Milanovia, gotovo je postala svakodnevica. Njihova estoka retorika bez presedana skrenula je fokus s egzistencijalnih problema. Vladimir eks je u jednoj TV-emisiji izjavio kako je
u Hrvatskoj na djelu verbalni graanski rat. Slaete li se s njegovom ocjenom? Kakav je mogui razvoj dogaaja u drutvu?
Malo mi je preteka sintagma verbalni graanski rat. Rekla bih
da su i Milanovi i Karamarko u aru kampanje za stranake izbore izgovorili i reenice koje nisu primjerene u javnom diskursu. Mislila sam
da e sve stati nakon zavrene izborne kampanje, ali oito i mjesto
prvaka strankama je vano. Ponekad ne treba ba na svaku provokaciju odgovarati jednako provokativno. Ali, moda je to jezik koji veina
bolje razumije, rekao bi cinik u meni! Dodala bih da je kultura razgovora i odgovora, uope zdrave polemike o sutinskim stvarima i problemima, puno bolji izbor od grubih nasrtaja jednog ovjeka na drugog.
Mnogi uviaju kako na naim prostorima jo nisu zavrili niti
Drugi svjetski niti Domovinski rat. Kuda vode ideoloke podjele u
drutvu? Postajemo li zarobljenici povijesti u zemlji u kojoj se za godinu dana broj stanovnika smanjio za samo 27.700, u zemlji u kojoj
vlada bijela kuga i iz koje odlazi najobrazovaniji dio stanovnitva?
Uope me ne udi to mladi ljudi odlaze jer naprosto ne vide da
e se tako skoro u ovoj dravi biti normalno okruenje za ivot i rad.
To ne znai da ne volite prostor u kojem ste odrasli i stekli obrazovanje, ali ne moete ostatak ivota provesti razmiljajui kako ete
preivjeti i platiti raune. Ili, jo gore, kako stvoriti obitelj i odgajati
djecu? Ako se usred dana okupi nekoliko tisua ljudi koji uzvikuju
Za dom spremni, a pritom se nitko iz drave ne javi i ne kae koliko je bila uasna slika koja je u trenu obila svijet. Osim toga, skupinu su predvodili ljudi koji obnaaju funkcije u Hrvatskom saboru!
Nevjerojatno za zdrav razum. Svakog pristojnog ovjeka proima
sram od takvih slika. A mlade ljude to, valjda, potie da svoje mjesto pod suncem pronau negdje drugdje!

Prvi potezi i prve izjave novoga ministra bile su


toliko iritantne i skandalozne da ne udi reakcija
umjetnika, glumaca, redatelja
U Hrvatskoj se posljednja dva mjeseca najvie pria o kulturi, o
sektoru u kojem Hrvatska dri neslavni rekord po najniim proraunskim ulaganjima u Europi. Naravno, razlozi su posve drugaije priro-

SIJEANJ 2016.

de, prvenstveno ideoloke. Koliko dobroga novi ministar kulture


Zlatko Hasanbegovi moe donijeti hrvatskoj kulturi, posebno u svjetlu injenice da ga ogromna veina kulturnjaka, zbog ekstremno desnih stavova i koketiranja s ustatvom ne eli!? Tako je, na primjer,
inicijativa pod nazivom Kulturnjaci 2016 predala svoju peticiju Vladi RH i premijeru Tihomiru Orekoviu za njegovu smjenu s ministarske funkcije. U priopenju su, pored ostalog, naveli i sljedee: Ministar Hasanbegovi nema nikakvog iskustva u voenju bilo kakve
kulturne institucije, ne poznaje mehanizme lokalne i meunarodne
suradnje te iskoritavanja europskih fondova, ne poznaje vrlo kompliciran i suptilan sustav kulturnih institucija i svih segmenata kulturne proizvodnje. No, iznad svega, Zlatko Hasanbegovi je mnogobrojnim izjavama posvjedoio i svjedoi svoja ekstremistika ideoloka
stajalita koja su u suprotnosti s temeljnim odredbama Ustava RH i
prema tome je neprihvatljiv da vodi bilo koje ministarstvo, a kamoli
ministarstvo kulture. Brojne su reakcije i pojedinaca. Tako je Oliver
Frlji, intendant rijekog Hrvatskog narodnog kazalita, izjavio kako
oekuje da kulturnjaka javnost odlunije krene u bojkotiranje i suprotstavljanje faizaciji kulture s obzirom na povijest aktualnog ministra kulture. I to sada?
Nisam potpisala peticiju, ali sam se odmah upisala u registar
izdajnika! Malo se alim. Premalo znam o prethodnom ivotu i
znanstvenom radu sadanjeg ministra kulture gospodina Hasanbegovia da bih mogla donositi neke jae sudove. Ali, vjerujem kulturnjacima jer cijenim ono to su svojim umjetnikim radom i
drutvenim angamanom do sada dali ovoj zemlji. Prvi potezi i prve
izjave novoga ministra bile su toliko iritantne i skandalozne da ne
udi reakcija umjetnika, glumaca, redatelja Pa i na tek obine
konzumente kulturnih dogaaja, poput slinih meni, njegove su
izjave bile neugodno iznenaenje.
Jednako je neuvjerljivo bilo pravdanje to misli o Pavelievoj
dravi. Je li on hrabar to se prihvatio toga posla, ne znam!? No,
sigurna sam da mora biti spreman na daljnje reakcije ljudi koji nee
pristati na ukalupljivanje kulture prema njegovu kroju. To bi de facto znailo odlazak u dravno propisivanje to je prihvatljivo, a to
ne. Mislim da ni jedna zemlja danas kao lanica Europske unije nije
suoena s ovakvim problemima. Konano, sramno smanjenje prorauna za kulturu nee zaustaviti dosadanje dosege i provokacije
kulturnih dogaanja.
Po Vaem miljenju, zato je Tomislavu Karamarku toliko vaan Zlatko Hasanbegovi, ovjek koji je tek prije nekoliko mjeseci
postao lan HDZ-a i koji je nije proao na parlamentarnim izborima u VI. izbornoj jedinici, dobivi pritom manje od 1.000 glasova?
Zaista ne znam. Jedino to mi pada na pamet jest da Tomislav
Karamarko dobro poznaje stavove Zlatka Hasanbegovia i da je zato inzistirao na njegovom izboru. Uostalom, u izbornoj kampanji, a
i poslije izbora, gotovo prijetei, Karamarko je govorio to e se
dogoditi i s rijekim HNK-om kad doemo na vlast. Valjda je za taj
poloaj traio osobu koja e jednostavnim potezom pera i to provesti?! Bez puno rasprava.
Neprofitni mediji su 2015. godine dobili samo dva promila
sredstava iz Dravnog prorauna, a istovremeno se u javnosti se
pokuava stvoriti slika da neprofitni mediji predstavljaju uhljebe koji troe milijune kuna poreznih obveznika. Kako komentirate prvi potez ministra Hasanbegovia: ekspresno razrjeenje
Strunog povjerenstva za neprofitne medije?
Da, zaista, bila je to ekspresna odluka novoga ministra kulture
Republike Hrvatske. Ako se dobro sjeam, to se dogodilo u prvom
tjednu kako je preuzeo vlast. Ono to mene smeta jest koritenje

21

INTERVJU

Premalo znam o prethodnom ivotu i znanstvenom radu


sadanjeg ministra kulture gospodina Hasanbegovia da
bih mogla donositi neke jae sudove. Ali, vjerujem kulturnjacima jer cijenim ono to su svojim umjetnikim radom i drutvenim angamanom do sada dali ovoj zemlji.
Prvi potezi i prve izjave novoga ministra bile su toliko iritantne i skandalozne da ne udi reakcija umjetnika, glumaca, redatelja Pa i na tek obine konzumente kulturnih
dogaaja, poput slinih meni, njegove su izjave bile neugodno iznenaenje. Jednako je neuvjerljivo bilo pravdanje to misli o Pavelievoj dravi. Je li on hrabar to se prihvatio toga posla, ne znam!? No, sigurna sam da mora biti
spreman na daljnje reakcije ljudi koji nee pristati na ukalupljivanje kulture prema njegovu kroju. To bi de facto
znailo odlazak u dravno propisivanje to je prihvatljivo,
a to ne. Mislim da ni jedna zemlja danas kao lanica Europske unije nije suoena s ovakvim problemima.
izraza uhljebi za ljude koji piu za neprofitne medije. To su vrlo
skromni prihodi i neprihvatljivo je govoriti o milijunima kuna i tako
dezinformirati javnost. Uglavnom, neprofitni mediji su vani za razumijevanje razliitih manjinskih i marginalnih skupina u drutvu,
za brigu o ljudskim pravima svakoga pojedinca, za pisanje o temama o kojima nikada ne piu mainstream mediji. Ukratko, to je poticaj pluralizmu u izvjetavanju.
Svugdje u razvijenim dravama se njeguju i potiu neprofitni
mediji i mediji zajednice. Bilo bi razumljivo da i hrvatska kultura
nastavi s ovim projektom. Neprofitni mediji su vani otoci na koje
su stigli i priznati novinari koji su ostali bez posla ili u tim neprofitnim medijima mogu pisati posve slobodno. Pa i za takav novac koji
moda osigurava tek opstanak. Za javnost takve objave i tekstovi
imaju nemjerljivu vrijednost. U prijedlogu Dravnog prorauna za
2016. godinu predvieno je da se kroz Ministarstvo kulture, umjesto i do sada skromnih 3,2 milijuna, za neprofitne medije daje samo 623.000 kuna. Izlino je komentirati tako malen novac za neprofitne medije!

U razvijenim demokracijama la politiara se otro


kanjava
Nedavno je ministar Hasanbegovi najavio i smjenu novinarke
Mirjane Raki, ravnateljice Agencije za elektronike medije i predsjednice Vijea za elektronike medije. Ona je na udar vladajuih
dola zbog privremena zabrane emitiranja Z1 televizije, nakon ega je dolo do prosvjeda nekoliko tisua ljudi, prvenstveno branitelja. Njena smjena je traena uz poklike Za dom spremni i poklon novinara Velimira Bujanca etniku kapu koju je, navodno,
sauvala ena rtva silovanja Uzgred reeno, Velimir Bujanec je
bio vana medijska poluga Domoljubne koalicije u predizbornoj
kampanji i jedan od onih koji su bili gosti u sveanoj VIP loi na
inauguraciji predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi. Centar za enske studije je ogoreno prosvjedovao, pri emu je istaknuto kako
se mete instrumentaliziranog zveckanja veteranskim orujem prvo trae meu redovima ve znanih najopasnijih likova suvremenog demokratskog drutva: visoko obrazovanim enama koje utjelovljuju sam vrh profesionalne etike. to nam govori ovaj sluaj?

22

Mirjana Raki, jedna od najboljih televizijskih novinarki i urednica, nije izdrala pritisak. Danas je podnijela ostavku na sve funkcije u Vijeu za elektronike medije i na taj nain je valjda olakala
posao ministru kulture, koji u pravilu prvo ne prihvati izvjetaje, a
onda smjenjuje sve po redu. I pri tom ne daje mogunost ljudima
da kau svoje miljenje. Nevieno. Pa ak i takvim profesionalcima
kakva je Mirjana Raki, koja je u svom dugogodinjem radu uvijek
pazila da ni jednom sugovorniku ne oduzima dostojanstvo. Trebalo
je preivjeti onaj performans Bujanca s predajom darova. To ne
bi mogao svatko. Ako je to reakcija ministra kulture na zabranu
emitiranja televizije Z1 na tri dana jer je to bio isti govor mrnje
kojim je novinar zavravao svoju emisiju, onda treba rei da je Vijee za elektronike medije donijelo jedinu ispravnu odluku.
Kako komentirate sudjelovanje potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Tepea u prosvjedu protiv odluke o zabrani emitiranja
Z1 televizije, koji poklike Za dom spremni iz tisua grla nije uo?
Bit u pristojna i kazati da potpredsjednik Hrvatskog sabora
Ivan Tepe ne govori istinu. Moda bi mogao zatraiti snimku na
Hrvatskoj televiziji ili potraiti snimku na zahtjev i vidjeti i uti to
se dogaalo u skupini iji je dio bio. Usput, u razvijenim demokracijama la politiara se otro kanjava. Pada mi na pamet ameriki
primjer. Predsjedniku Clintonu se nije klimala stolica zato to je bio
u preljubu sa svojom pripravnicom, nego zato to je lagao svom
narodu!

Bojim se da ovu vlast ne brine previe to e svijet


kazati
Moe li se za HRT govoriti da je javni medij ili je HRT zapravo
sve vrijeme dravna, stranaka radiotelevizija? Naime, politiari
se vie nimalo ne ustruavaju govoriti o stranakoj televiziji, o
tome da vladajua veina ima pravo promijeniti vodstvo HRT-a,
da je glavni prisavski ravnatelj netko tko je s politikom doao, a
s politikom e i otii, a iz jednih se zastupnikih usta moglo uti i
to da e prva stvar nakon to HDZ doe na vlast biti istka na
HRT-u. Nakon manje od tri i pol godine mandata smijenjen je
Goran Radman, a smijenjeni su i gotovo svi voditelji Dnevnika
HTV-a. Zbog HRT-a bilo je najvie promjena zakona, zar ne?

PREPORODOV JOURNAL 183

INTERVJU
Da bismo HRT nazvali javnim servisom potrebno je ispunjavanje niza pretpostavki. Po mome sudu Hrvatska televizija se prije
svega izgubila u borbi za gledanost s komercijalnim televizijama
koje imaju sasvim drugaiju logiku. Mi gledatelji plaamo pristojbu
i elimo dobiti za to programe koje ne moemo vidjeti na komercijalnim kanalima. U prole tri godine dobili smo Trei program koji
je bio pravi biser, i to je super. Iskreno, danas vie ne moramo gledati niti informativne programe samo na HTV-u, ako imamo nekoliko globalnih televizija i dobro gledane dnevnike komercijalnih televizija. HTV ima prednost u dijelovima Hrvatske gdje nema dobrog
prijama drugih programa.
Ali da podsjetimo, ni jedan medijski zakon u Hrvatskoj od 1990.
se nije toliko puta mijenjao kao Zakon o HRT-u. Nekoliko puta kada
se trebao mijenjati ravnatelj, mijenjao se zakon. ak i onda kada
su neka zakonska rjeenja bila dobra, ali je dola bi nova vlast, promjenu na elu HRT-a vjerovali ili ne najefikasnije se tako rjeavalo. Izgleda da je uvijek bilo vano za vlast imati HRT.
Jednom mi je jedan kolega s televizije kazao da uvijek na Prisavlju postoje dvije skupine novinara; prvi, koji etaju hodnicima jer
nemaju ni stola ni radne sobe, i ekaju politike promjene da uu u
te sobe gdje sada sjede drugi novinari i urednici - oni koji rade. I
onda se naprosto promijene. Mislim da je kolega u pravu. To se
dogaa i danas.
Predstavnica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju
(OESS) za slobodu medija izrazila je ozbiljnu zabrinutost za slobodu medija i neovisnih regulatornih tijela u Hrvatskoj, nakon smjene
ravnatelja HRT-a i predloenog rasputanja Vijea za elektronike
medije na elu s Mirjanom Raki. Te odluke vlasti izazivaju ozbiljnu zabrinutost za ukupno stanje slobode medija u zemlji. Pozivam
vlasti da poduzmu hitne mjere kako bi se taj trend zaustavio i da
uine sve kako bi se sauvala neovisnost javne televizije i regulatornog tijela. Neovisnost regulatornog tijela kljuan je element za pluralizam i slobodu medija. Bilo kakvo mijeanje ili pritisak da se
okona njezin mandat i raspuste njezini lanovi moe se smatrati
sam kao oblik politikog pritiska na agenciju i njezinu neovisnost u
donoenju odluka, rijei su iz OESS-a. Koliko ovo priopenje pokazuje ozbiljnost situacije u Hrvatskoj? Po Vaem miljenju, hoe li
priopenje meunarodne organizacije koja prati medijske slobode
u 57 drava lanica imati ikakav uinak?

Medijska situacija u Hrvatskoj je doista jako ozbiljna. No, mi


nismo vie u istoj situaciji kao to smo bili 90-ih, pa da se sve nevladine organizacije Europe i svijeta okrenu prema nama i pokuaju
utjecati na vlasti da ublae svoj pritisak na medije. Sada smo Europska unija. Situacija s Poljskom je jednako loa. Orban u Maarskoj
takoer izaziva reakcije ne samo OESS-a, nego i europskih novinarskih organizacija. Ne znam to se dogodilo ili promijenilo jer i za
ove dvije zemlje je bilo reakcija i kritika na razumijevanje medijskih
sloboda i dravne televizije. Bojim se da ovu vlast ne brine previe
to e svijet kazati.
Hrvatsko novinarsko drutvo (HND) je ocijenilo kako je odluka
Vlade da predloi Hrvatskom saboru neprihvaanje izvjea o radu Agencije za elektronike medije za 2014. godinu i smjenu svih
lanova Vijea za elektronike medije, novi korak ka potpunoj politikoj kontroli medija. Iz HND-a su istaknuli kako se radi o jo
jednom u nizu poteza koji potvruje kako vlast ne tretira medije
kao jedan od temelja demokratskog drutva nego kao ratni plijen. Takoer, i Meunarodna federacija novinara (IFJ) poslalo je
pismo u ime 600.000 novinara iz cijeloga svijeta kao podrka
HND-u povodom guenja slobode izraavanja i napada na neovisnost medija u Hrvatskoj. Va komentar?
Hrvatsko strukovno drutvo novinara mora reagirati, reagiralo
je i dobilo je potporu Meunarodne federacije novinara. HND je
nevladina organizacija i nema nikakve veze s dravnim proraunom
i tu je snaga ove organizacije. Ali, prava borba tek predstoji.

Krajnje je nepristojno veliati bilo koji simbol faizma,


jednako kao pronalaziti isprike za Pavelia i NDH
to je krajnji cilj nove kulturne revolucije koju treba sprovesti ministar kulture Zlatko Hasanbegovi?
To bi trebalo pitati ministra kulture, ali i premijera Tihomira
Orekovia kojemu je vjerojatno Zlatko Hasanbegovi predoio, pri
odabiru lanova Vlade, svoje vienje kulture i konane ciljeve. Ja
sam pesimist.
U proteklim mjesecima bilo je mnogo oitovanja o floskuli
to je za Vas faizam, a to antifaizam? to je NDH, a tko Ante
Paveli? Koje civilizacijske vrijednosti ovo drutvo mora batiniti

Medijska situacija u Hrvatskoj je doista jako ozbiljna. No, mi nismo vie u istoj situaciji kao to smo bili 90-ih, pa da se sve
nevladine organizacije Europe i svijeta
okrenu prema nama i pokuaju utjecati
na vlasti da ublae svoj pritisak na medije.
Sada smo Europska unija. Situacija s Poljskom je jednako loa. Orban u Maarskoj
takoer izaziva reakcije ne samo OESS-a,
nego i europskih novinarskih organizacija.
Ne znam to se dogodilo ili promijenilo jer
i za ove dvije zemlje je bilo reakcija i kritika na razumijevanje medijskih sloboda i
dravne televizije. Bojim se da ovu vlast
ne brine previe to e svijet kazati.
SIJEANJ 2016.

23

INTERVJU
kako bi, naprosto, opstalo? I da bismo se mi, pripadnici nacionalnih manjina, osjeali kao svoji na svome!?
Neukusno mi je pojanjavati antifaizam. To je kao da objanjavate jeste li ljudsko bie i potujete li dostojanstvo ovjeka. Krajnje
je nepristojno veliati bilo koji simbol faizma, jednako kao pronalaziti isprike za Pavelia i NDH i govoriti da je Za dom spremni
stari hrvatski pozdrav. Svatko tko pone koketirati s takvim konstatacijama, mora znati da e naii na neugodne odgovore. Jednostavno, to su injenice i one se ne propituju. Mislim da se i manjine i
veinski narod moraju osjeati loe ako se u Hrvatskom saboru ili
na stranakim skupovima vode besmislene rasprave koje relativiziraju zlodjela NDH.
Kako komentirate izjavu Tomislava Karamarka da e svatko
u svojoj kui moi misliti to hoe, ali na javnoj sceni morat e
potivati vrijednosti na kojima se temelji hrvatska drava, kao i
podrku koju je dao kreiranju registra izdajnika?
Ne znam na to je mislio Tomislav Karamarko kada je to rekao, ali
valjda je vano kako i to govore ljudi koji vode neku dravu. Zato su
pristali na takvu pokoru ako imaju potrebu jedno misliti i govoriti
kod kue, a drugo na javnoj sceni? Pa valjda se ljudi prepoznaju po
svojoj uvjerljivosti i dosljednosti. Dobro je da sada imamo na razliitim televizijama arhive gdje nam novinari redovito daju komentare
politiara, nerijetko oprene, politiara koji su u roku od dvije godine
izgovorili toliko razliitih stvari da se moemo samo glasno nasmijati.
Kako komentirate ponaanje predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi na brojne ksenofobne i nacionalistike pojave u drutvu? Da li
je njena utnja, zapravo, znak odobravanja? Vrlo indikativno je bio
i njen vrlo udan odgovor na pismo Milorada Pupovca u kojem je,
izmeu ostalog, navela da oni koji sada doivljavaju prijetnje i izljeve govora mrnje svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeaju najvei dio hrvatske javnosti. Da li izostanak institucionalnih reakcija osude svih prijetnji i zastraivanja
mogu Hrvatsku gurnuti u poziciju totalitarne drave u kojoj se bez
rijei dokidaju ljudska prava i u kojoj se neistomiljenicima skida
glava, kako upozorava rijeki gradonaelnik Vojko Obersnel?
Nisam sigurna da je pismo predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi bio najbolji potez. Ona moe na drugi nain progovoriti o govoru iz mrnje ili govoru mrnje koji se danas dogaa u Hrvatskoj. I to
moe snano pozitivno odjeknuti u javnosti, ali ovakav odgovor nije dobar i ostavlja puno nedoreenosti, pa nisam sigurna to se
htjelo u stvari kazati.

Premijer pokazuje da ima svoj stav i da mu je dosta


skandala ve na poetku mandata
Premijer Tihomir Orekovi na poetku mandata izgledao je
izgubljen u prijevodu. ini se da u posljednje vrijeme polako preuzima konce u svoje ruke, o emu svjedoe sluaj ravnatelja SOA-e
Dragana Lozania, izbor Jake Puljiza, neizbor Milijana Brkia za
novog ministra branitelja Moe li premijer Orekovi postati stabilizirajui i integrirajui faktor na hrvatskoj politikoj sceni?
Nisam neki politiki komentator, ali dojma sam da je premijer
Orekovi pokazao da nije marioneta, da nee raditi ono to mu se
servira i da ga ne treba podcjenjivati. Premijer pokazuje da ima svoj
stav i da mu je dosta skandala ve na poetku mandata.
ini se da su odnosi u vladajuoj koaliciji ozbiljno narueni
elnici HDZ-a i MOST-a vrlo teko dolaze do zajednikih dogovora. Smatrate li da ova Vlada ima budunost ili su sve blii prijevremeni izbori?

24

Tono je da teko dolaze do dogovora, ali ulog je velik i nee


tako lako odustati od vlasti ni jedni ni drugi. Sigurno da im u toj
zajednici/suradnji/koaliciji nije udobno, ali e se truditi to dulje
ostati zajedno. Pitanje je samo koliko e biti vjerodostojni jer su svi
ve pomalo iznevjerili svoje glasae.
Damir Boras, rektor Sveuilita u Zagrebu, uzburkao je hrvatsku javnost izjavom kako irilicu treba vratiti u kole, pri emu je
istaknuo kako je to jedna vjetina iz koje treba izbaciti politiki
kontekst. Inicijativa je glatko odbijena. Jeste li oekivali takvo neto s obzirom na dogaanja oko irilice unatrag zadnje tri godine?
Sasvim je u redu da je rektor Boras podsjetio na injenicu o irilici, jer su i prije njega to uinili drugi jezini znalci i znanstvenici.
Ne mislim da je to zavrena pria. Nisam oekivala da e rektor
izai s tom inicijativom u vrijeme estoke izborne kampanje, ali,
konano, to je dobro vrijeme za razgovor o jednom pismu?

Izgleda da emo opet morati osvajati medijske


slobode, da emo se iznova boriti za prava
pripadnika nacionalnih manjina
Upoznali smo se na prologodinjem seminaru u organizaciji
Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Savjeta za nacionalne manjine RH pod nazivom Mediji i nacionalne
manjine u Republici Hrvatskoj zatita manjina i uloga medija u
demokratizaciji hrvatskog drutva. Tada ste odrali iznimno zanimljivo predavanje na temu Mediji i jaanje mjesta i uloge nacionalnih manjina u Hrvatskoj: pogled iz 2015., u kojem ste postavili
nekoliko znakovitih pitanja: kakve medije danas imamo i kako zastupaju manjinska prava; jesmo li zadovoljni sa zatitom ljudskih
prava u Hrvatskoj; jesmo li se nadali da e politiari samo zato to
pronose nesnoljivost biti nagraeni izborom u Europski parlament; jesmo li zaista toliko iznenaeni s nacistikim znakovima na
javnim mjestima? Moete li, s naknadnim saznanjima unatrag skoro godinu dana, odgovoriti na tada postavljena pitanja?
Moram priznati da sam pomalo zaboravila na to predavanje.
Iskreno sam bila iznenaena tada sa svim to ste izdvojili. Mislila
sam da su to izdvojeni sluajevi politiara udaka, ali danas se
slaem sa svima koji tvrde da desnica jaa na svim razinama. Izgleda da emo opet morati osvajati medijske slobode, da emo se
iznova boriti za prava pripadnika nacionalnih manjina i za ljudska
prava svake osobe. Nisam mogla zamisliti da bismo trebali govoriti
o vanosti antifaizma ili da e neki visoki funkcioner sudjelovati u
manifestaciji Za dom spremni, da e se na Trgu bana Josipa Jelaia postrojiti neka postrojba crnokouljaa Ovo je previe.
Redovito putem e-maila dobivate Preporodov Journal, kao i
Bilten. Koliko Vam je na drutveno-politiki mjesenik pomogao da shvatite i sagledate bonjako-muslimansku poziciju u
ovome vremenu? Jesu li novinari Preporodovog Journala na visini novinarskog zadatka ili smo se utopili u prosjenost, senzacionalizam i neobjektivnost?
Svia mi se ovaj magazin jer uvijek neto novo nauim, a i volim
magazine i novine pripadnika svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Neke kupujem, a neke dobivam. Naravno da niste utopljeni u senzacionalizam i prosjenost. Primjeujem da imate stav i to je vidljivo na stranicama lista. Od velike je vanosti da listovi manjina budu
kritini prema svemu onome to se dogaa u dravi i to ima utjecaja na sve graane a ne samo na odreenu nacionalnu manjinu. A
ono to je najvanije, potujete svoje itatelje, to je kljuno. Pa i
ovaj na razgovor, po tome koliko ste toni u citiranju, pokazuje da
potujete novinarsku struku. q

PREPORODOV JOURNAL 183

BOSANSKI BAROMETAR

UHAPEN FAHRUDIN RADONI

Uzdrmana koalicija
SDA SBB HDZ
U Bosni i Hercegovini je 25. sijenja 2016. uhapen Fahrudin
Radoni, predsjednik Saveza za bolju budunost, stranke koja je
nedavno ula u koaliciju sa SDA-om i HDZ-om. Uhapsili su ga u njegovoj vikendici u Hadiima pripadnici Agencije za istrage i zatitu
BiH (SIPA) pod optubom da je ometao rad pravosua u predmetu
Lutka, u sklopu koje je ranije uhapen i osumnjieni narkodiler
Naser Keljmendi. Keljmendiju, s kojim se i ranije Radoni dovodio
u vezu, nakon bijega iz BiH sudi se u Pritini za organiziranje kriminalne grupe koja je poinila niz tekih krivinih djela u periodu od
2005.-2009. ukljuujui i ubojstva. Osim hapenja, pretresena je i
njegova vikendica kao i objekti Avaz Twist Tower, njegov stan, ali i
prostorije Dnevnog avaza kojeg je vlasnik njegova supruga.
Iz SBB-a je priopeno kako je privoenje Radonia krajnje neprimjerena demonstracija sile i dosad nezabiljeenog pokuaja eliminacije politikih protivnika od strane porodino-kriminalnih klanova i odmetnutih centara moi. O kojim se klanovima radi nisu
precizirali, no izrazili su uvjerenje da je Radoni apsolutno nevin i
da je rije o, tvrde, besprizornoj politikoj montai koja za cilj ima
destabilizaciju bonjakog politikog faktora a time i destabilizaciju
Bosne i Hercegovine. Indikativno je da u vrijeme kada svjedoimo
stabilizaciji prilika u Federaciji i BiH u cjelini, kada je nova koalicija
poela otvarati europsku perspektivu Bosne i Hercegovine i kreirati ambijent za bolju i prosperitetniju budunost svih graana, na
sceni imamo brutalnu zloupotrebu institucija i poluga pravosudnog
sistema, priopili su iz SBB-a. Koliko su bili spremni alarmirati javnost govori i terminologija koju su koristili: SBB e iskoristit sve
demokratske instrumente i mehanizme politike borbe da razoblii
podlu montau i demaskira divljanje kriminalnih elemenata u pravosudnim i porodino-kriminalnim strukturama u BiH.

Ugledan je, pustite ga!


Dva dana nakon toga u Predsjednitvu BiH odran je sastanak
predstavnika SDA i SBB-a, a na press konferenciji predsjednik SDA
Bakir Izetbegovi istakao je da Fahrudin Radoni zasluuje da se
brani sa slobode. Pri tom je zanimljivo i njegovo objanjenje svoga
stava: U vezi nevinosti, svakako da je nevin dok se ne dokae suprotno. Obzirom na njegov ugled i doprinos koji je dao zemlji, Fahrudin Radoni zasluuje da se brani sa slobode, kazao je Izetbegovi. Mnogima u BiH ove rijei Izetbegovia zvuale su licemjerno
s obzirom da je Radoni najvie percipiran kao ovjek koji ima
veze s kriminalom, pa je Izetbegovi, smatraju, ovakvom izjavom
dao jo jedanput autogol.
U medijima su se pojavili navodi kako su za hapenje Radonia
odgovorni SDA-ovi kadrovi Asim Sarajli i Aljoa ampara, no to je
Izetbegovi odbacio: Odluke u hapenju se ne donose u SDA, nego
u Tuilatvu. SDA, 114 delegata je donijelo odluku da se ide u koaliciju sa SBB-om i ja sam uinio sve da ta koalicija da rezultate. Ovo
nama nije bilo u interesu kao najodgovornijoj bonjakoj stranci.

SIJEANJ 2016.

Naser Keljmendi i Fahrudin Radoni

Asim Sarajli i Aljoa ampara


amparu i Sarajlia to moete pitati i vi, ali ono to garantiram je
stav SDA. ta tko misli u kafani i kod kue to ne znam, kazao je
Izetbegovi, no i ove su rijei jo vie produbile sumnju da se neto
deava iza kulisa jer Izetbegovi praktino nije demantirao moguu
umijeanost Sarajlia i ampare u hapenje Radonia, nego je samo kao predsjednik iznio stav SDA.
Izetbetgovi je istakao da se Radoniu ne moe na teret staviti odluka o imenovanju ambasadorice u Sloveniji jer je to diskreciono pravo predsjednika da predloi to ime. Mi se dogovaramo
oko raznih pozicija. Dogovaramo se sa koalicionim partnerima.
Nermana Hadijahi jeste bila prijedlog gospodina Radonia, a
moj zahtjev je bio da to bude profesionalac. On je kandidatkinju
predloio, a ja sam o imenovanju saznao kasnije iz medija. ena
koja je imenovana ima reference, a diskreciono pravo predsjednika
je da to odlui i zbog toga se to ne moe stavljati na teret Radoniu u ovom sluaju, rekao je Izetbegovi.
Mirsad onlagi, potpredsjednik SBB-a istakao je Radoni vrijedi za jednog od najuspjenijih ljudi u BiH te da ne ele vjerovati da

25

BOSANSKI BAROMETAR
e ostati u pritvori. elim da naglasim da je Radoni dobio preko
200.000 glasova na izborima. Jedan je od najuspjenijih ljudi. Ako
je koalicija pokazala pozitivne rezultate, za oekivati je da to nee
biti sluaj bez njega. Mi elimo vjerovati da e on biti na slobodi,
rekao je onlagi. Prokomentirao je i navode oko Sarajlia i ampare, kao krivaca za hapenje Radonia. Ja bi volio da to kaem,
ali nemam pouzdane dokaze. Ta imena su neizbjena u ovoj situaciji, rekao je kratko, ali i znakovito.
Izetbegoviev stav je da e biti sankcionirani ukoliko se navodi
pokau tonim, jer to znai krenje stranake discipline: 114 lanova odbora je potvrdilo koaliciju, a mi ne znamo kako lanovi
stranke mogu donositi odluke u ime Tuilatva BiH.
Podrku kolegi i prijatelju Radoniu dao je i predsjedavajui
Predsjednitva BiH Dragan ovi, koji je u nekoliko navrata takoer
procesuiran. Teko je bilo to komentirati, ono to sam razumio iz
medija jeste da je Radoni uhapen zbog ometanja istrage i pravosudnih aktivnosti. Uvjeren sam da e se moj prijatelj i kolega Radoni znati iznijeti sa ovim iskuenjem, kazao je ovi.

Fahrudin Radoni (SBB) i Dragan ovi (HDZ BiH)

RADONI MISLI DA MU IZETBEGOVI PAKIRA


Branilac Nasera Keljmednija u Pritini, Besnik Berisha, agencijama je
kazao kako hapenje Fahrudina Radonia nije u vezi sa sluajem koji se
vodi protiv njegovog branjenika jer se radi o optubama za ometanje rada
pravosua, te da se radi o politikoj stvari. Tvrdi da Radoni nije imao razloga da ometa istragu u sluaju Keljmendi, jer je bio samo svjedok. Radi se
vie o politikom hapenju, nego na osnovu pravnih injenica, ustvrdio je.
Vlado Adamovi, odvjetnik i bivi sudac Suda BiH, rekao je da nije
iznenaen hapenjem Radonia, podsjetivi da je ministar sigurnosti
BiH Dragan Mekti ranije najavio hapenja koja se mogu povezati sa
sluajem Bakira Dautbaia. On je gostujui u programu FTV-a kazao
kako je Tuilatvo BiH moralo imati valjane razloge za hapenje ovakve
politike figure. Kad u Tuilatvu odlue privesti takvu linost onda vjerujem da imaju i dobar razlog, jer bi u suprotnom to poslalo lou poruku, kazao je Adamovi, podsjeajui i na ranija pompozna hapenja
politikih zvaninika koja nisu rezultirala osudom.
Radonievu poziciju kao delegata u Domu naroda BiH, odnosno
ima li pravo na imunitet, pojasnio je Dragutin Rodi, lan Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine. On je ocijenio kako, prema vaeim propisima, Radoni ne moe
imati imunitet od krivinog gonjenja jer se on odnosi samo na poslove
obavljene u Parlamentarnoj skuptini BiH.
Boo Mihajlovi, ef odjela za borbu protiv organiziranog kriminala i
korupcije pri Tuiteljstvu BiH proitao je na roitu koje je trajalo gotovo
est sati prijepise Radonievih telefonskih razgovora prislukivanih uz
odobrenje Suda BiH. U jednom od njih Radoni je nekadanjem gradonaelniku Mostara Safetu Orueviu kazao kako posjeduje dokaze da su
Izetbegovi i sadanji ravnatelj Sigurnosno-obavjetajne agencije BiH
(OSA) Osman Mehmedagi odgovorni za ubojstvo Ramiza Delalia ele,
sarajevskog kriminalca likvidiranog u zasjedi 2007. ali i Nedada Ugljena,
nekadanjeg visokog dunosnika tajne slube AID.
Ugljen je takoer ubijen u zasjedi u Sarajevu davne 1997., a njegovo ubojstvo do danas nije razjanjeno. Ubojstvo Delalia je pak kazneno
djelo s kojim je Radoni povezan preko optunice protiv Nasera Keljmendija. Neki svjedoci u tom procesu tvrdili su kako je Radoni taj
koji je od Keljmendija naruio Delalievo ubojstvo.

Znakovito je da su mediji u manjem entitetu uglavnom turo


izvjetavali o svemu, posebno oni pod kontrolom Milorada Dodika,
a nisu bila rijetka razmiljanja da je to zbog toga to je hapenje
Radonia poruka i laktakom kabadahiji da se blii trenutak kad e
i SIPA pokucati na vrata i njegove vikendice.

est sati sasluanja


Inae, desetak dana prije Radonievog hapenja u okviru iste
akcije uhapen i sekretar Ministarstva sigurnosti BiH Bakir Dautbai, koji je bio i kandidat ispred Radonieve stranke na mjesto dravnog ministra prometa i komunikacija. Uz Dautbaia uhapena
je i njegova nevjenana supruga, direktorica poslovnice Apoteka
Sarajevo Bilsena ahman, inae bivi kandidat SBB-a za Parlament
Federacije BiH. Sumnjie se da su navodili svjedoka u predmetu
Tuilatva BiH protiv Nasera Keljmendija na davanje lanog iskaza.
Tonije, sumnja se da su Dautbai i ahman pokuali utjecati na
Azru Sari, bivu djevojku Ramiza Delalia ele, pripadnika kriminalnog miljea, koji je 2007. godine likvidiran. Prema navodima svjedoka na sudu u Pritini, Keljmendi je nalogodavac do danas nerijeenog ubistva Delalia. Sarieva je odustala od svjedoenja, a Tuilatvu BiH se poalila na pritiske i ucjene kojima je bila izloena, a
zbog kojih su uhapeni Dautbai i ahman. Kako je na roitu za
odreivanje pritvora Dautbaiu i ahmanovoj naveo tuilac Boo
Mihajlovi, oni su na tajnim sastancima od Sarieve traili da u
svom svjedoenju na Sudu BiH provodom predmeta protiv Nasera
Keljmendija zatiti njihovog efa Fahrudina Radonia.
Tri dana nakon hapenja Sud BiH je donio odluku da Radoni
ostaje e u istranom pritvoru iduih mjesec dana. Ovime je prihva-

26

Fahrudin Radoni i Bakir Izetbegovi:


tko kome pakira i tko e se valjati u blatu?
Prema onome to je Radoni kazao Orueviu, objavljivanje informacija o svemu tome bile bi njegov odgovor na trenutani kazneni progon jer je Radoni ocijenio kako Izetbegovi zapravo stoji iza njegova
uhienja. Bakir i Osmica (Mehmedagiev nadimak) od sada e se valjati u blatu, najavio je Radoni.
Sline nakane potvrdio je u snimljenom razgovoru s Bakirom Dautbaiem, svojim suradnikom kojega je predloio za dravnog ministra, a
koji je zbog istog sluaja kao i Radoni uhien neto ranije. Mi emo ovo
njima morati vratiti, kazao je Radoni u prislukivanom razgovoru, dodajui kako ga u SDA oevidno smatraju glupanom te mu tri mjeseca
pakiraju optube. Izetbegovi se pak u SMS korespondenciji Radoniu
zaklinjao kako nema nita s istragom koja je u toku.
Tuiteljstvo BiH dolo je do podataka i o Radonievoj komunikaciji
s jednim inspektorom Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA), zapovjednikom u Graninoj policiji pa i s urednicom TV Federacije BiH (FTV)
Dukom Jurii. Spis kojim je Tuiteljstvo BiH potkrijepilo svoj zahtjev za
odreivanjem pritvora Radoniu i koji ukljuuje i prijepise prislukivanih telefonskih razgovora sadri vie od 120 stranica. q

PREPORODOV JOURNAL 183

BOSANSKI BAROMETAR
en prijedlog Tuiteljstva BiH da se Radoniu, koji se smatra utjecajnim politiarem, odredi pritvor radi spreavanja ometanja istrage,
utjecaja na svjedoke ili dovrenja poinjenja zapoetog kaznenog
djela. Uvidom u dokazni materijal utvreno je da postoji osnovana
sumnja da je osumnjieni poinio kazneno djelo za koje se tereti,
stajalo je u priopenju Suda BiH. Radoniev odvjetnik Dragan Barbari nije bio iznenaen odreivanjem pritvora s obzirom na politike okolnosti i najavio je albu na ovu odluku Suda BiH.
Roite za odreivanje pritvora trajalo je gotovo est sati. Odjel
za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije Tuiteljstva BiH
predstavio je vie od stotinu stranica prijepisa prislukivanih telefonskih razgovora Radonia i njegovih suradnika koji svjedoe o njegovim pokuajima utjecaja na svjedoke u sudskom postupku i politikih
i medijskih pritisaka s ciljem zaustavljanja pokrenutih istraga.
Radoni je, smatraju u Tuiteljstvu BiH, pokuavao navesti
Azru Sari da u svjedoenju pred pritinskim sudom njega i Keljmendija zatiti od optube za organizirani kriminal i ubojstvo Ramiza Delalia ele, sarajevskog kriminalca likvidiranog 2007. Radoni sve optube odluno odbacuje i tvrdi da je rtva politikog progona. Ovo je isti politiki proces i sukob sekularistike i neke
druge opcije, izjavio je Radoni pred Sudom BiH.
Bakir Izetbegovi, lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine i
predsjednik SDA, nekoliko dana kasnije sasluan je u Dravnom odvjetnitvu BiH u sklopu ove istrage. Izetbegovi je sasluan u svojstvu svjedoka, a predmet zanimanja odvjetnitva je imenovanje
Nermane Hadijahi za veleposlanicu BiH u Sloveniji. Prislukivanjem telefonskih razgovora na temelju naloga Suda BiH prikupljeni
su podaci kako je Radoni traio od Izetbegovia imenovanje Hadijahi za veleposlanicu kao protuuslugu njezinom suprugu Zijadu
Hadijahiu, bivem zaposleniku veleposlanstva SAD u Sarajevu, od
kojega je Radoni traio da provjeri prislukuju li se njegovi telefonski razgovori i je li predmetom kakve istrage. Radoni, koji je
odbacio optube za politiku korupciju u sluaju Hadijahi, pak na
njegovom sasluanju rekao kako je bio iznenaen injenicom da je
Izetbegovi njegov prijedlog ekspresno prihvatio i Hadijahi imenovao u roku od 24 sata i to samo na temelju njezina ivotopisa
kojega mu je dostavio.

Jo u pritvoru Radoni je unio je veliki nemir u SDA sa svojom


izjavom kako je s vrhom SDA dogovorio da on bude zajedniki kandidat SBB-a i SDA na izborima 2018. za lana Predsjednitva BiH.
Mediji su se raspisali o tome kako je Radonieva izjava u SDA odmah izazvala pobunu, a u vrhu stranke ocijenjena kao podmetanje
i namjerno unoenje nemira i raskola u SDA.

Radoni je to izjavio na roitu u Sudu BiH. On je tada kazao


kako je sluaj koji se vodi protiv njega osveta zbog navodnog
kompromisa i dogovora njega i predsjednika SDA Bakira Izetbegovia da lider SBB-a bude zajedniki kandidat SDA i SBB-a jer se
Izetbegovi ne moe trei put kandidirati na izborima za lana
Predsjednitva BiH. No Izetbegovi je demantirao Radonia da postoji dogovor da on bude predsjedniki kandidat. Nije tono da je
dogovoreno da Fahrudin Radoni bude zajedniki kandidat SDA i
SBB-a 2018., izjavio je Izetbegovi i dodao da ne zna zato je Radoniu trebalo da daje takve izjave. Demanti je stigao i iz SDA, iz
koje istiu kako Radoni nee biti zajedniki kandidat ove dvije
politike stranke na Opim izborima 2018.
Ovakve reakcije uslijedile su nakon javnih istupa pojedinih stranakih dunosnika koji su se otvoreno pobunili i kritizirali stranaki
vrh. Zastupnik u Zastupnikom domu Parlamentarne skuptine BiH
emsudin Mehmedovi na svom Facebook profilu otvoreno je kritizirao elne ljude SDA zbog Radonievih tvrdnji. Ako je iskaz Radonia toan, to je otkrilo svu obezglavljenost stranke koja je na
posljednjim izborima izborila briljantnu pobjedu sa 300.000 glasova, istakao je Mehmedovi.
On je upitao elne ljude SDA tko je donio odluku da Radoni
bude zajedniki kandidat SDA i SBB-a za lana Predsjednitva BiH.
Javno pitam sadanje rukovodstvo SDA je li to istina, a sve lanove
SDA pitam oekuje li od svoje najjae politike snage u dravi da
najvanije mjesto u dravi prepusti predsjedniku SBB-a? Koji organ
SDA je to odluio i kada te gdje je to objavljeno, ili je to postala
stranka jednog lica kao jo neke? Nakon katastrofalnog poputanja
Draganu oviu prilikom formiranja vlasti te pogrenog stranakog
selektiranja, danas saznajemo da je vrh SDA spreman da sve rasproda. Zarad ijih interesa?, upitao je Mehmedovi.
Ovim povodom javno se oglasio i drugi zastupnik u Parlamentarnoj skuptini BiH, Senad epi, koji je poruio da SDA ne pripada
uskim privatnim grupama nego ljudima i svim lanovima. epi
podsjea da ve due vrijeme zagovara demokratizaciju SDA i omoguavanje Statutom da rukovodstvo na svim razinama biraju svi
lanovi i da o najvanijim funkcijama i kandidaturama u ime SDA
odluuje lanstvo iz cijele zemlje. Da to imamo, ovakve bi situacije
bile nezamislive. Jer, stranka pripada ljudima i svim lanovima i ne
mogu uske, interesne skupine privatizirati cijelu stranku i koristiti
je za svoje privatne interese, stav je epia.
I ova situacija pokazuje da, iako je elnicima SDA i SBB-a u interesu da koalicija opstane, dobro upueni u odnose meu najjaim
bonjakim strankama istiu kako su odnosi SDA i SBB-a puni nepovjerenja. U svakom sluaju, moda je jo vanije to da je hapenjem
Radonia dobrano uzdrmana koalicija SDA-SBB-HDZ. q
Edis FELI

emsudin Mehmedovi (SDA)

Senad epi (SDA)

Veliki nemir u SDA

SIJEANJ 2016.

27

BOSANSKI BAROMETAR

KAPITALISTIKA HEGEMONIJA U HUNTINGTONOVOM SVIJETU

Bosanski prekarijat
U povijesnom asu kada se utnja predstavlja kao vrhunska
mudrost u palanakoj bijedi na koju su se milioni ljudi navikli oko
nas se pojavljuje jedan novi svijet neizvjesnosti. Decenijama prije
nas George Orwell naslutio je opasni svijet koji dolazi. To je vidio i
Franz Kafka. utnja pred zlom i nepravednim vladama i vladarima
jeste izraz straha za svoju sudbinu.
Svijest da nema vladavine zakona, da vladavina ne valja, da je
na djelu izigravanje prava i pravde odavno je ugasila nade socijalno
ugroenih kategorija ljudi koji ute u trenutnoj nemoi pred nevidljivim mreama moi koje kontroliraju sisteme ivota oko njih.
Mree su opasne i gotovo svemone nad pojedincima koji ih osjeaju. Taj veliki strah daje snagu i mo nepravednim vladama, stranakim oligarhijama i njihovim klijentima da raspolau ljudskim ivotima i prirodnim resursima, a posebno institucijama dravnog
sistema kao poljem stranakog vlasnitva.

NAPOMENA:
Prekarni radnici (ili prekarijat neologizam stvoren kombinacijom
rijei precarius, lat. nesiguran, i zavretkom -ijat iz pojma proletarijat) su
radnici koji pate zbog prekarnosti, teke opstojnosti u ivotu bez predvidljivosti ili sigurnosti, koji utjee na materijalno ili psiholoko stanje.

Vladajuim oligarhijama odgovara nacionalizam,


prie o zloinima, ugroenim identitetima i interesima
U trenutku kad banke raspolau nacijama (Boris Buden) prema interesnim trendovima neoliberalnog transnacionalnog kapitalizma Bosna je internacionalna taka saaljenja nad unitenim ivotima hiljada ljudi ubijenih u genocidu, a njezine politike oligarhije
su samo dijelovi veih regionalnih procesa kojima su podreene.
Tako je prije svakog procesa reorganizacije drutva u tranziciji ve
unaprijed odreeno ta treba da radi novonastala kompradorska
buroazija iz reda malobrojnih naroda! To, ustvari, znai kome
treba da slui i vrlo pojeftino rasproda dravna preduzea i resurse!
20 godina poslije Daytonskog mirovnog sporazuma Republika
Bosna i Hercegovina je ukinuta i suspendirana kao republika da bi
se u njoj mogao ostvariti projekt internacionalne zajednice kojim je
de facto pretvorena u protektorat. Bosna je samo jedna u nizu internacionalnih kriznih taaka u kojima se pokazalo ta je to cinizam
velikih sila. Ona i postoji i ne postoji! Neto je sporno s njezinim
suverenitetom! Njezini sistemi sigurnosti, obrazovanja, policije,
zdravstva nisu jedinstveni! Na njoj je napravljena prema svetosavskom obrascu pobunjenika paradrava! Prava genocidna nakaza koja se pretvorila u ruglo savremenog ovjeanstva koje je
svojom bolesnom politikom omoguilo da se zloinom genocida
napravi plemensko-religijska teritorija u srcu Evrope. Ta genocidna nakaza sviju nas zapahnjuje faizodinim zadahom!
I niko vie ne postavlja pitanja o sumnjivo privatiziranim preduzeima i planski razorenim velikim privrednim sistemima! Privatizacija je, ustvari, bila otvorena pljaka. Vladajuim oligarhijama
odgovara nacionalizam, prie o zloinima, ugroenim identitetima
i interesima.

Transnacionalni kapitalizam je postao nezaustavljiva


ratna mainerija za pljakanje planete
Pored velikih i hrabrih, a nadasve umnih ljudi koji se herojski
dre spram podvale epohe u kojoj ivimo, pojavljuju se mladi i nesretni ljudi, u potpunosti obmanuti nepovijesnim ideologijama i

28

Prekarijat ili radnika klasa 21. stoljea


Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost, rad na odreeno
vrijeme, povremeni i privremeni rad, i niska ili nikakva radna prava i
zatita, tj. ivot u ekonomskoj i socijalnoj nesigurnosti. Radi se o novoj
klasi eksploatiranih radnika koja se formirala na neoliberalnom tritu
rada, obiljeenom fleksibilizacijom i mobilnou. To su sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji ive od honorara, ugovorni radnici,
oni koji obavljaju povremene poslove preko raznih agencija, strunjaci koji rade po projektima Njihovi prihodi su nepredvidljivi ili su bez
razliitih beneficija koje su za prethodne generacije bile norma: plaeni godinji odmori ili bolovanja, besplatno struno usavravanje, novani transferi kada ostanu bez posla.
Simbol ovih procesa postaju tzv. McJobs niske nadnice, nezahtjevni poslovi za priuenu radnu snagu, prekovremeni ali neplaeni rad, kratkoroni ugovori i stalna prijetnja gubitka posla. Dananji
radnik postindustrijskog globalnog kapitalizma esto moe raunati
samo na permanentnu nesigurnost. q

njihovim izvedbama koje su rezultat zapadnjako-istonjakog skrnavljenja religijskih slika svijeta. Oni su, naalost, lahak plijen pobjenjelog kapitalistikog destruiranja planete kao predmeta eksploatacije i pljake. Hegemonija nas preko medija dresira i priprema za konstruirane dogaaje. Onda te nezadovoljnike nazivaju
dihadistima, islamistima, ratnicima islama, svetim ratnicima i slino, a obino su topovsko meso u igrama koje ne razumiju
i ne primjeuju.
Konstruirani islamisti upadaju u islamski svijet (svijet u najirem smislu rijei, odnosno civilizaciju, kulturu, povijest, filozofiju,
teologiju, nauke, obiaje, etnike posebnosti, institucije, svakodnevni ivot ljudi...) i potinjavaju ga kroz svjetonazor steen iz prirunika za brzo razumijevanje islama koji su pripremljeni u vojnim bazama za obuku islamskih ratnika. Poluobrazovani slijepci
rue sve pred sobom hiljadugodinje tradicije, gradove, spomenike, znanja kao barbarske horde.
Njih je stvorio savremeni osvajaki neoliberalni kapitalizam,
koji im komanduje, i regionalna zaostalost i neobrazovanost. Oni

PREPORODOV JOURNAL 183

BOSANSKI BAROMETAR
tvorila je u bojno polje koje neki stratezi tako nevino i zagonetno porede sa velikom ahovskom ploom na kojoj, pomislio bi
nevjeti italac, ljudi igraju igre da bi se razveselili. A ta ahovska
ploa je, ustvari, krvavi mesarski panj kako Hegel vidi povijest
ljudskog roda. Ako smo se juer smijali glupostima Samuela P.
Huntingtona o nadolazeim ratovima civilizacija danas znamo
da ih medijski cinizam predstavlja kao nunost i neto sasvim
prirodno i stvarno.
Ali, kako mogu ratovati civilizacije? Kakva je to podvala? Zar ne
ratuju interesno-konkurentske grupacije kapitala i njihove vojne
alijanse?

Protesti u BiH u februaru 2014. godine


slue kao paravan kapitalistikoj pljaki resursa. Oni ne primjeuju
depopulacijski proces u Siriji. Oni se navodno bore za religijske vrijednosti, a s religijom nemaju nita. Pritom, obje strane pomau
ruilakom uasu.
Upravo je proporcionalna mo kapitalistike pohlepe za pljakom svijeta i zaostalost ivotnih formi na mjestima gdje se otkrivaju resursi nafte, zemnog gasa ili plemenitih metala. Tako kapitalizam monstruozno, iznutra razvaljuje islamski svijet pretvarajui
ga u neprijatelja koji se mora unititi. Transnacionalni kapitalizam
je postao nezaustavljiva ratna mainerija za pljakanje planete.
Ve su teoretiari u 19. stoljeu znali da kapitalizam unitava kvalifikovanost i strunost. To se danas deava u naem drutvu...

Postsocijalistike drave s ovog prostora zavrie na


evropskoj periferiji i u novom kolonijalnom odnosu
Stvari oko nas su se promijenile tokom proteklih dvadesetak
godina. Mi donekle jasno vidimo ono to se dogaa s nama. Nae
naivno povjerenje u internacionalnu zajednicu tokom agresije na
Bosnu pokazalo se kao zabluda koju smo skupo platili. Na put u
kapitalistike integracije bie bolan, a postsocijalistike drave s
ovog prostora zavrie na evropskoj periferiji i u novom kolonijalnom odnosu s razvijenim dravama Zapada. Imamo pred sobom
iskustvo Grke, panije, Portugala, Slovenije ili Hrvatske...
ta smo mi u velikim proraunima izmeu Njemake i Francuske? Gdje smo mi u postdolarskoj epohi u kojoj euroatlanski svijet sasvim izvjesno gubi svjetsku hegemoniju u odnosu na Kinu,
Indiju, Indoneziju, Brazil i druge zemlje!? Kako emo se mi integrirati u evropski svijet sa svojim kompradorskim oligarhijama?

Pljakaka pomama za resursima nafte i plina koja


je upakovana u naraciju rat protiv terora
Kapitalistiki demijurg dananjice konstruira formu opasnog
ubice i etiketira ga prepoznatljivim muslimanskim sadrajima. Time se, ustvari, vri prevarantsko transformiranje znaenja tih svetih sadraja i daje im se izopaeno znaenje koje treba da stvori
animozitet prema islamu. Takve konstrukcije pamtimo iz perioda
agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu koja je bila pod udarom
velikosrpske propagande i iskrivljenih interpretacija islama. Medijsko-psiholoka priprema agresije na Bosnu odigrala je stravinu
ulogu u ubijanju nesrpskog stanovnitva. Takva demonizacija se
provodi nad svakim pripadnikom islama.
On je samo dihadist, forma bez koncepta on nema misao,
stav, odredbu, pogled. On je zombi koji se pojavljuje kao zagonetna praznina, puko metafiziko nita bez znaenja, maskirana strava, inkvizitorski ma, oblikovan vjeto u militarnom diskursu da iri
strah i odvratnost prema jednoj religiji, kulturi, njezinim sadrajima, institucijama i obiajima, pretvarajui njezine pripadnike u primitivne barbare i mete. On je navodno oformio tzv. islamsku dravu koja se bori za sumnjive ciljeve i ija je pozadina, ustvari, antiislamska. Glupavi dihadisti nemaju u sebi nikakav legitimitet
muslimana, naprotiv, oni su isluena soldateska koja se koristi za
nova osvajanja svijeta od strane kapitalistikog Levijatana. Iza svega je samo pljakaka pomama za resursima nafte i plina koja je
upakovana u naraciju rat protiv terora.
Da li emo u Bosni morati hapsiti muslimane kao opasne teroriste? Nije li ovakav proces ve vien u naoj bliskoj prolosti? Da
li emo se morati dokazivati tako to emo se ostrviti na muslimane oko nas i u nama? ta e biti s nama?
Besramna pljaka Istoka od strane savremenog kapitalistikog udovita danas je upregla cijelu planetu u svoj projekt i pre-

SIJEANJ 2016.

Tzv. Islamska drava ili Hilafet rezultat rata protiv terorizma


Danas kapitalizam panino prikriva svoju propast i obznanjuje rat terorizmu, koji je, ustvari, rat protiv svih onih moguih protesta i pobuna graana u kapitalistikim dravama koji su ve odavno
nezadovoljni svojim ivotom. Kapitalistiki vladari prebacuju panju miliona svojih graana na konstruirani narativ o ratu protiv
terora (the war on terror), ili monstruoznu Islamsku dravu koja
poniava islam, da bi prikrili da se u njihovim dravama komoditete
plaa resursima bogatih dijelovi svijeta na ijem tlu se vode besmisleni ratovi protiv religijskih vjetrenjaa.
Ko jo vjeruje vojnim alijansama da se bore za ljudske vrijednosti pod budnim okom CNN-ovih kamera irom svijeta? Moda neka
umorna kuharica u Ohaju?! q
Senadin LAVI

29

BOSANSKI BAROMETAR

ZAKLJUAK VISOKOG SUDSKOG I TUILAKOG VIJEA BOSNE I HERCEGOVINE O ZABRANI NOENJA


OBILJEJA U PRAVOSUDNIM INSTITUCIJAMA

Hidab izmeu ekia i nakovnja


Protekla zima bila je turbulentna za bonjaku javnost u Bosni i
Hercegovini. Mnogo ta od znaaja za veinski narod u BiH, ini se
ne sluajno, zbilo se u kratkom razdoblju. Poelo je zajednikom
izjavom 37 bonjakih prvaka o terorizmu (prema mnogima iznuenom), nastavljeno pozivom na ukidanje tzv. parademata, a zavrena burom protesta u javnosti nakon dopisa Visokog sudskog i
tuilakog vijea (VSTV) upuenog 21. oktobra 2015. rukovodiocima pravosudnih institucija, kojim se svim uposlenicima u tuilatvima i sudovima skree panja na zabranu noenja vjerskih obiljeja.
Razlog: percepcija javnosti o moguoj vjerskoj pristrasnosti u sudskom postupku.
Kako se iz zakljuka nije moglo razumjeti o kakvim se to obiljejima radi krstu/kriu, mjesecu i zvijezdi, krunici, brojanici, tespihu
ili, pak, neem drugom opinski sudovi u Graanici i Zenici, te
Tuilatvo BiH zatraili su od VSTV-a pojanjenje termina vjerska
obiljeja. I list Preporod i Rijaset Islamske zajednice u BiH zahtijevali su pojanjenje izraavajui zabrinutost zbog zakljuka VSTV-a
i zatraili javnu raspravu o toj temi, jer su time ponajprije i najvie
pogoene muslimanke koje nose hidab-mahramu. No, VSTV je
ostao pri svojem zakljuku kojeg su potpisala i etiri Bonjaka: sudija Apelacionog suda Brko-distrikta Zijad Kadri, glavni tuilac
Tuilatva Republike Srpske Mahmut vraka, tuiteljica Tuilatva
Tuzlanskog kantona Alma Daferovi i advokat Ilijas Midi.
Nakon toga javnost se digla na noge organizirajui protestne
etnje u vie gradova Bosne i Hercegovine. Prisjetilo se i sluaja
sutkinje koja se 2013. godine gola sunala na stolu kraj prozora u
svojoj kancelariji, to su posmatrai iz oblinje zgrade Opine Centar dokumentirali fotografijom koja je objavljena u medijima. Nakon nekoliko mjeseci suspenzije, sutkinja je vraena na posao, a da
se niko u VSTV-u nije zapitao je li svojim nudizmom na radnom
mjestu ugrozila povjerenje javnosti u kredibilitet sudstva te ugrozila mir i moral zajednice.

Neprecizan zakon otvara prostor manipulacijama


U kakvo su oko gurnuli svoj prst lanovi institucije koja postavljaju sudije i tuioce na svim nivoima pravosua u Bosni i Hercegovini?
Poimo od zakon o sudovima Federacije BiH, Republike Srpske i
Brko-distrikta, koji kau da sudije i slubenici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, politiku, nacionalnu ili drugu pripadnost za
vrijeme obavljanja slubenih dunosti. Oznake vjerske, politike, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se isticati na sudskoj zgradi ili
u prostorijama suda. Zakljuak VSTV-a, koji se poziva na te zakone,
ne odnosi se na stranke i tree osobe, ali se ostavlja svakom sudiji
pojedinano da po vlastitom nahoenju procijeni hoe li od nekoga
zatraiti da ta obiljeja skine sa sebe prije nego ue u sudnicu.
No, advokat i lan Meureligijskog vijea u BiH Emir Kovaevi
u svojoj knjizi Sloboda vjere u presudama Evropskog suda za ljudska prava, pie kako u Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava
predvia da zakon koji postavlja ogranienja, mora biti predvidljiv,
odnosno dovoljno precizan da graanima prui mogunost za reguliranje vlastitog ponaanja u skladu s njim, ukoliko je neophodno

30

Protesti u BiH - Hidab - moje pravo, moj izbor

PREPORODOV JOURNAL 183

BOSANSKI BAROMETAR
uz pomo odgovarajueg pravnog savjeta, do stepena koji je racionalan u konkretnim okolnostima.
Otvara se prostor za manipulacije, poto ni VSTV ni ostali nisu
izdali spisak ta je to vjersko obiljeje, te su ene s hidabom izloene samovolji nadreenih da to odrede ili ne odrede kao vjersko
obiljeje, kae Devada uko, direktorica Instituta za islamsku
tradiciju Bonjaka pri Islamskoj zajednici BiH. ak i da jesu kazali
da je to hidab, on nije vjersko obiljeje ve vjerska praksa. U
Evropskoj konvenciji u l. 2, o slobodi religije stoji: 'Zakon moe
uskratiti slobodu religije ukoliko ona ugroava mir, moral i zdravlje
zajednice.' ta je ijedna od ena s hidabom u bh. pravosuu, a
prema mojim saznanjima ima ih 20-ak, uinila da je ugrozila mir,
moral i zdravlje zajednice? lan 13 Zakona ne uvaava Evropsku
konvenciju o ljudskim pravima koja ima supremaciju nad svim zakonima i ustavima.

Fetva Vijea muftija IZ u BiH: Hidab nije poseban


vjerski simbol i obiljeje
Na sjednici Vijea muftija Islamske zajednice u BiH, odranoj
krajem februara 2016., donesena je fetva o tretmanu mahrame/
hidaba u uenju islama. Istie se da se pojam hidaba u uem smislu koristi kao sinonim za pokrivanje glave mahramom, a u irem
smislu kao poseban stil odijevanja koji je u skladu sa islamskim normama. Hidab u irem smislu podrazumijeva pokrivanje cijelog tijela izuzev lica i aka. Pokrivanje lica (nikab, burka, fereda) ne spada u vjerske obaveze muslimanke.
U fetvi je naglaeno da se hidab, odnosno mahrama, u islamskoj
tradiciji ne tretira kao poseban vjerski simbol i obiljeje, kao to to
nisu ni ostali odjevni predmeti kojima se pokrivaju drugi dijelovi ljudskog tijela, a koji, takoer, ine sastavni dio odjevne prakse muslimanke, te stoga ne mogu biti obuhvaeni zakonskom odredbom o
zabrani isticanja vjerskih simbola i obiljeja u pravosudnim institucijama. Vijee muftija smatra da bi zabrana noenja mahrame muslimankama u pravosudnim i drugim institucijama bila flagrantan oblik
diskriminacije i krenje njihovih vjerskih i ljudskih prava.
Uzimajui u obzir injenicu da Kur'an na vie mjesta izriito
nareuje da se prilikom suenja i svjedoenja primjenjuje princip
istine i pravde makar to bilo i protiv blinje rodbine, jasno je da
nema mjesta bojazni da bi noenje mahrame, kao manifestacije
prava na slobodu vjere, moglo uzrokovati vjerski motiviranu pristrasnost, reeno je u fetvi.
Vijee muftija smatra kako je historijsko iskustvo pokazalo da je
mnogo prisutnija i izraenija opasnost od nacionalno motivirane
nego od eventualne vjerski motivirane pristrasnosti.

Jedino rjeenje izmjene Zakona


A Mensur Karada, predsjednik Komisije za vjerska prava pri Rijasetu IZ, pojasnio je da, to se tie poduzimanja daljnjih koraka, postoje razliita miljenja: Nama najblia je opcija inicijative za promjenu Zakona, jer to podrazumijeva vie nivoa, dravni i federalni. U
ovom trenutku ne moemo procijeniti koliko bi to moglo trajati.
Jedna od onih koja e pokrenuti taj postupak u Federalnom
parlamentu je zastupnica u Predstavnikom domu Kenela Zuko,
koja i sama nosi hidab. U razgovoru za na asopis ona kae: Zakljuak VSTV-a je nelogian i neprovodiv, jer pojam vjerskog obiljeja nije definiran nijednim zakonom. Zuko tvrdi da i ene koje
rade u drugim dravnim institucijama koje nemaju veze s pravosuem, dobijaju otkaze zbog svoje mahrame. I svakim danom ih je

SIJEANJ 2016.

Kenela Zuko
sve vie. Indira Kasumovi-Bakarevi nije dobila otkaz na osnovu
zakljuka VSTV-a ve na osnovu Zakona o reviziji institucija BiH. I
bogzna koliko jo zakona, osim onaj o sudovima, sadre odredbu o
vjerskim uvjerenjima. Na prvi korak u Parlamentu bit e da na Klubu zastupnika traimo autentino tumaenje pojma vjerskih obiljeja. No, ve sada je sasvim jasno da je sve ovo usmjereno protiv
obrazovane i pokrivene muslimanke koja je na odreenoj poziciji u
dravnim institucijama, zakljuuje Zuko.
Vano je napomenuti da je i Predstavniki dom Federalnog parlamenta, na prijedlog zastupnice Zuko, sa 51 glasom za, pet protiv i etiri suzdrana glasa, zatraio da VSTV povue svoj zakljuak.
Jedna od vanih injenica u reakcijama onih na taj zakljuak jeste protivljenje Sindikalne organizacije Opinskog suda u Sarajevu.
U zahtjevu koji su poslali na adresu VSTV-a, izmeu ostaloga, stoji:
U naem sudu u Sarajevu, mi kao kolegice i kolege maksimalno se
uvaavamo i potujemo bez obzira na vjersko opredjeljenje koje je
raznovrsno i smatramo da predstavlja bogatstvo za nau instituciju. Miljenja smo da svi zajedno bez obzira na vjersku, etniku ili
koju god pripadnost ovakav stav i zakljuak VSTV-a, kao i stav svakog drugog ko je ovakvog razmiljanja treba da osudimo, te se zajedniki izborimo na nain da ne dozvolimo da takvi stavovi unose
nemir u nae meuljudske odnose. Svoji zahtjevom su najavili i da
e svoj stav, ako VSTV ne poniti svoj zakljuak, biti prinueni braniti izlaskom na proteste, a potom i da e, ako treba, organizirati i
trajk upozorenja kako bi odbranili pravo uposlenica na noenje
mahrame i obavljanja molitve svih uposlenika u radnom vremenu.
Napomenuli su da imaju apsolutnu podrku Kantonalnog sindikata
dravnih slubenika i namjetenika, a nadaju se i svakoga ko za
sebe moe rei da je razumno ljudsko bie bez ogranienih misli i
osuda svakoga ko nije kao on. Na kraju su pojasnili da ovaj zahtjev, kojeg potpisuje predsjednik Sindikalne organizacije i sudski
izvritelj Elvis Zorni, nije ucjena ni udar na nezavisnost VSTV-a,
ve se njime skree panja na diskriminirajui Zakon o sudovima
FBiH, kao i na stav o sudskoj administraciji koja je proizvod samonicijativnog donoenja Zakona bez ukljuenja ire kritine mase na
koju e se taj Zakon primjenjivati.
Oglasila se i Advokatska komora Federacije BiH. Njen predsjednik Branko Mari tvrdi da VSTV ima vanije probleme koje treba
rjeavati i zakljuuje: Ako je sudija astan i ako zna svoj posao,
nije bitno da li ima maramu ili je nema, da li nosi pticu na glavi ili ne
nosi, apsolutno mi je svejedno.
Sarajevski otvoreni centar je odluku VSTV-a ocijenio protivustavnom. Iako se radi o naelno neutralnoj normi koja ne zabranjuje
noenje vjerskih simbola samo jedne religijske zajednice, odluka u
svojoj sri sadri jasne elemente indirektne diskriminacije (...). Ustav

31

BOSANSKI BAROMETAR
Bosne i Hercegovine zabranjuje diskriminaciju na osnovu vjeroispovijesti, a Zakonom o zabrani diskriminacije BiH iz 2009. godine zabranjena je indirektna i direktna diskriminacija na razliitim osnovama,
izmeu ostalog na osnovu spola i vjeroispovijesti. Pokrivanje se ne
moe reducirati samo na vjersko obiljeje ili simbol, tu se radi o identitetu ena koje pripadaju islamskoj vjeroispovijesti.
U ime Centra, s ovim stavom se u formi predstavke, Agenciji za
ravnopravnost spolova BiH obratio Saa Gavri. Agencija se nakon
toga dalje oitovala prema VSTV-u te ukazala da sporna odluka koja je utemeljena na tumaenju lana 13. Zakona o sudovima FBiH
nije u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH koji zabranjuje diskriminaciju po osnovu spola u radu i radnim odnosima.
ak i ako se marama uzme kao vjerski simbol, VSTV-ovo tumaenje
tog lana Zakona i dalje je u suprotnosti s Evropskom konvencijom.
Direktorica Instituta za Islamsku tradiciju Bonjaka Devada
uko izraava bojazan da se zabrana ne proiri i na druge ustanove te stranke u sudskom postupku, to nije daleko od realnosti.
Ona to dugorono smatra vidom islamofobije koji se moe rijeiti
samo pravnim putem.

u drugim velikim kulturama koje jedinku ine i s kojom jedinka ima


osjeaj 'dobrog ivota'.
Fahira Fejzi-engi kae da je pokrivena dugi niz godina, i jo
prije agresije na BiH radila je u Zagrebu kao muallima, potom kao
novinarka i urednica. Veli kako danas ne zna da li bi mogla ivjeti
ikako drukije od onoga kako ivi: Mjerim svaki svoj korak, svaku
rije, svaki gest, bezmalo 24 sata na dan, pri izlasku iz kue velim
sebi sad se ponaaj kao da te kamere CNN-a snimaju. Jer sam
osoba koju drugi promatraju, mjerkaju, ocjenjuju... No, va samoprijegorni rad vie referencira od vanjtine, i to se vremenom pokae kao najispravniji put. Uistinu je vanije ta je u glavi nego na
glavi. Moja mahrama to sam ja sama. To je moje ljudsko bie, cjelina mog ljudskog habitusa.
Na kraju, dok Amerika daje pravo dravnoj sutkinji Civilnog suda Carolyn Walker Diallo ne samo da nosi mahramu nego i da se
zakune na Kur'an, i pritom nimalo ne sumnja u njenu objektivnost,
muslimanke u Bosni i Hercegovini, izgleda, morat e, dok izmjene
Zakona ne budu usvojene ako budu uope usvojene svoja prava
traiti sve do Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. q
Elirija HADIAHMETOVI
TO SA POKRIVENIM ENAMA KOJE RADE U
NEPRAVOSUDNIM DRAVNIM INSTITUCIJAMA?
Da su pretpostavke o irenju zakljuka VSTV-a sasvim osnovane,
govori i primjer uposlenice jedne nepravosudne dravne institucije, a
ije e ime autorica ovog teksta, u interesu oteene, sauvati od
objavljivanja. Pomenuta gospoa je odbila da popusti pritiscima i skine hidab ukoliko eli zadrati posao. Treba li rei da je dobila otkaz?
No, u rjeenju se nije pozvalo ni na kakav zakon koji tretira noenje
vjerskih obiljeja, niti su kazali da je razlog otkazu njena pokrivena
glava, ve je obrazloeno kako nije zadovoljila na probnom radu.

Devada uko

Fahira Fejzi-engi

O takvom podtekstu zabrane noenja hidaba u odluci VSTV-a


govori za Preporodov Journal i Fahira Fejzi-engi, redovna profesorica na Odsjeku za komunikologiju/urnalistiku Fakulteta politikih nauka u Sarajevu: Nekako mi se ini da se svijetu dopada
ovo nastajanje brojnih prostora za irenje 'muslimanske tjeskobe'.
Da bi se u savremenom drutvu postavljala prava pitanja potrebno
je biti slobodan i osloboen, posebno od islamofobije, koju neminovno moram spomenuti kad je ova tema posrijedi. Svijetu kao
nikad prije nedostaje dijaloga o 'velikim idejama' ve i stoga to je
postao svjetionik netolerancije i dvostrukih standarda. A vjeite
ideje vjeito ostaju, kao to opkoljene ideje siju strah. Dostojanstvo je kljuna rije 21. stoljea. Jer se dokida. Cinizam 'opkoljene
sekularne utvrde' ne doputa tradiciju, ne doputa mudrost i dubinu postojanja, zato su pokrivene muslimanke stalno na udaru.
Prof. Fejzi-engi podsjea na Zbigniewa Brzezinskog koji je
1993. godine u jednom intervjuu kazao ovo: Ne mislim da je zapadni sekularizam u svom trenutnom obliku najbolji nosilac standarda ljudskih prava. To je u biti kulturoloki val u kojem su hedonizam, samozadovoljstvo i potronja bitne definicije 'dobrog ivota'. A ljudsko stanje 'dobrog ivota' je puno vie od toga. Sekularizam izvan kontrole na veem dijelu Zapada sadri u sebi sjeme samounitenja. Zbog toga sam zabrinut da su potpornji amerikog
statusa supersile nekako slabani. Kultura popustljivog izobilja je
tetna po transformaciju amerike u bilo kakvu vrstu svjetski potovanog moralnog autoriteta jer se trudi promicati nadmo liberalizma, koji diljem svijeta izgleda licemjeran i prazan. Naime siromani jezik materijalizma nije kadar izraziti svu puninu duhovnoga

32

Sudu je predala tubu protiv te institucije te uloila albu na otkaz


u kojoj je od menadmenta zatraila zatitu prava, jer, kako je navela,
u rjeenju nije niim argumentirano da nije zadovoljila tokom probnog rada. Naglasila je i to da zna za prave razloge otkaza te da su prilikom razgovora za posao vidjeli da je pokrivena i da im to tada nije
bio problem, te su je kao najbolju kandidatkinju i primili na posao. No
tada joj odgovaraju da to nisu mogli ni navesti kao razlog otkaza zbog
toga to je tada bila samo kandidatkinja na konkursu a zakon koji se
odnosi na tu instituciju ne tretira pokrivene kandidatkinje, ve samo
uposlenike. Rekli su i kako su odluili da konkurs provedu po propisima, a onda da joj daju otkaz nakon to je uposle. Sve po Zakonu.
Gospoi je 7. marta 2016. istekao otkazni rok, a ve 8. marta doao je novi menadment, koji od nje oekuje da povue tubu i vratio
je na posao. Vano je da e novo rukovodstvo zatraiti od Federalnog
parlamenta autentino tumaenje onog dijela Zakona koji se odnosi
na noenje vjerskih obiljea u toj instituciji. Kako nam je rekla naa
sagovornica, od toga zavisi sudbina desetaka pokrivenih ena koje rade u dravnim institucijama van pravosua. q

PREPORODOV JOURNAL 183

BOSANSKI BAROMETAR

OTKUD ABU HAMZA PRIJETNJA NACIONALNOJ SIGURNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE: ZA SVE JE KRIV 11.
SEPTEMBAR?

Abu Hamza na slobodi


Imad Al-Husin, poznatiji kao Abu Hamza, 18. februara 2016. godine je puten iz pritvora u Imigracionom centru u Bosni i Hercegovini, u
kojem je boravio od 2008. godine. Osloboen je jer je BiH uskladila
Zakon o strancima sa direktivima Evropske unije, prema kojem strani
dravljani u pritvoru mogu provesti maksimalno 18 mjeseci. Inae,
Abu Hamza je porijeklom iz Sirije, a u BiH je doao jo 80-ih godina
prolog vijeka. Za vrijeme rata borio se u BiH kao pripadnik brigade
El-Mudahid, a nakon rata je dobio dravljanstvo, dok je 2008. godine
uhapen. Abu Hamza je slobode lien bez optube i poinjenog krivinog djela, jer ga BiH smatra prijetnjom po nacionalnu sigurnost. U meuvremenu, brojni meunarodni sudovi su donijeli niz presuda koji
govore o povredi ljudskih prava u ovom sluaju. Ipak, pojedini krugovi
u BiH, posebno u manjem bh. entitetu Republici Srpskoj, ovog ovjeka
ele prikazati kao ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti BiH.

Abu Hamza: Od 11. septembra 2001. poinje moja


golgota
Za razumijevanje cijelog konteksta u sluaju Abu Hamza nuno je vratiti se u prolost. Imad Al-Husin je bio jedan od nekoliko
desetina naturaliziranih dravljana BiH koji su porijeklom iz arapskih zemalja. Svi oni su u BiH uglavnom doli tokom rata gdje su
mnogi postali pripadnici jedinice koja je nosila naziv El-Mudahid,
a djelovala je u sastavu Treeg korpusa Armije RBiH. Imad Al-Husin
je bio pripadnik te jedinice, u kojoj se bavio logistikim poslovima.
Veina tih boraca je tokom boravka dobila dravljanstvo BiH, a dio
je njih, poput Abu Hamze, i ostao u BiH.
Nekoliko godina nakon rata bh. vlasti su pod vrlo snanim pritiskom meunarodne zajednice pokrenule proces revizije dravljanstava dodijeljenih nakon 1992. godine koji je vodila posebna komisija na elu s Vjekoslavom Vukoviem, pomonikom ministra sigurnosti BiH, a koja je utvrdila niz nezakonitosti prilikom dodjele dravljanstva BiH. Osobe koje su na takav nain stekle pravo boravka
u BiH bile su protjerane. U nekoliko sluajeva kao razlog za protjerivanje bilo je navedeno da se radi o osobi koja je prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Ova formulacija bazirana je na procjenama Obavjetajno-sigurnosne agencije BiH. Javnost, ali ni osobe na koje se
odnosilo, nikad nisu dobile vie detalja o tome za to su konkretno
osumnjiene. Najbolji primjer je Abu Hamza.
Neki krugovi u svijetu kao i u BiH kroz primjer Abu Hamze ele
prikazati ovu balkansku zemlju kao dravu u kojoj djeluju muslimanske grupe koje predstavljaju ozbiljnu teroristiku prijetnju. Ministar
sigurnosti BiH Dragan Mekti je bio meu prvima koji su poruili da
Imad Al-Husin predstavlja prijetnju po nacionalnu sigurnost, naglasivi da je BiH, nakon njegovog putanja na slobodu, u situaciji da ga,
kako je to kazao, mora ovdje trpjeti. Podsjetio je da je Evropski sud
za ljudska prava u Strasbourgu zabranio BiH da Abu Hamzu deportuje u Siriju jer mu ivot moe biti ugroen zbog rata u toj zemlji, dok je
vie od 30 zemalja odbilo zahtjev BiH za njegov prihvat. Mekti je
naglasio da je Abu Hamza prije osam-devet godina priveden i da mu
je odreena mjera nadzora i stavljanja u Imigracioni centar, jer je
predstavljao prijetnju po nacionalnu sigurnost BiH. Zanimljivo je da u

SIJEANJ 2016.

Imad Al-Husin (Abu Hamza) na slobodi s porodicom


svojim izjavama nije naveo nijedan konkretan dokaz koji bi potvrdio
da je Abu Hamza prijetnja po nacionalnu sigurnost.
Sluba za poslove sa strancima BiH je takoer saopila kako Imad
Al-Husin i dalje predstavlja prijetnju po nacionalnu sigurnost BiH.
I.A.H i dalje predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost BiH i
kako mu je izreena mjera protjerivanja, Sluba e nastaviti aktivnosti na iznalaenju bezbjedne tree zemlje koja bi prihvatila navedenog stranca s ciljem stvaranja uslova za njegovo udaljenje iz BiH,
stoji u saopenju Slube za poslove sa strancima. Nadalje se dodaje
da je Abu Hamza puten iz Imigracionog centra Slube za poslove sa
strancima, obzirom da su se izmijenile okolnosti koje se odnose na
maksimalnu duinu trajanja detencije stranca u imigracionom centru u skladu sa novim Zakonom o strancima, kao i na osnovu informacija i procjena nadlenih sigurnosnih agencija BiH. Nisu ni rijei
kazali o tome kako je mogue da je ovjek u pritvoru proveo skoro
osam godina bez optube i poinjenog krivinog djela.
Samoproklamovani strunjak za borbu protiv terorizma Devad
Galijaevi je takoer izjavio kako je putanje iz pritvora Abu Hamze dio ireg plana destabilizacije cijele Evrope u kome e BiH, kako
je rekao, odigrati jednu od kljunih uloga. Naglasio je da se ovim
BiH dodatno pozicionirala kao najozbiljnija sigurnosna prijetnja
Evropi. Putanje Abu Hamze pred proljee, kada se oekuje novi
talas migranata i dodatno komplikovanje migrantske krize, koja
nosi veliku opasnost za Balkan, moe se posmatrati samo kao paljivo pripreman plan, rekao je Galijaevi.
Takoer, pojedini mediji u Srbiji su naveli kako je na slobodi bivi
voa bosanskih mudahedina, to najbolje govori o njihovoj politikoj namjeri i historijskim predrasudama. Teza o mudahedinima je
pronala idealno tlo u prii o islamskom terorizmu nakon 11. septembra. Dovoljno se prisjetiti kako su nakon 11. septembra 2001. godine i
napada na SAD, bosanskohercegovake vlasti poele deportirati bive
borce sa Bliskog istoka. Neki su zavrili u Guantanamu, drugi u Imigracionom centru u Istonom Sarajevu, a niko nije odgovarao to su ti
ljudi godinama nepravdeno leali u zatvorskim elijama.
Tortura protiv Abu Hamze nekako poinje ba u eri nakon teroristikog napada na tornjeve u New Yorku 11. septembra 2001.
godine. Kao to i sam kae: Zbog toga to sam bio jedan od komandanata odreda El-Mudahid, legalne jedinice Armije Republike

33

BOSANSKI BAROMETAR
BiH. Od te injenice, ali i 11. septembra 2001. kada je izvren teroristiki napad na tornjeve u New Yorku, poinje moja golgota. Prema njegovim rijeima, odreeni centri moi su eljeli saznati vie o
odredu El-Mudahid. Traili su da Abu Hamza izgovori neka imena,
a za uzvrat e, kako kae, obeali su, u njegovom ivotu potei
med i mlijeko. Dobio bi, u tom sluaju, dravljanstvo BiH i sve potrebne papire. Ipak, kako je kazao nakon izlaska na slobodu, nikada
nije odao nijedno ime, to ga je kotalo tamnice. Naglasio je da
su ga nakon 11. septembra 2001. godine ljudi, koji su do tada pili
kafu s njim, poeli izbjegavati jer se njegovo ime nalo na spisku 15
osoba opasnih po BiH. Njegovoj sudbini kumovali su, kako je rekao,
ak i neki ugledni bonjaki predstavnici.

Samo nekolicina Bonjaka branila je Abu Hamzu


Ipak, postoje i rijetki Bonjaci koji su javno podrali Abu Hamzu,
tvrdei da je nepravedno zadran u pritvoru toliko godina. Meu
njima je i novinar i publicista Fatmir Alispahi koji je u oktobru
2015. godine istakao da je borba za slobodu Abu Hamze Imada
Al-Husina, kojeg je nazvao bonjakim ocem i suprugom, prvorazredni drutveni interes. Niko u BiH nije slobodan i siguran dokle
god i jedan ovjek, ma koje vjere bio, moe biti u zatvoru bez dokazane krivice i pravne osnove. A svi znamo da je Abu Hamza zatoen
u ime neije sumnje da bi mogao biti opasan za sigurnost, to ni u
jednoj pravnoj i slobodnoj dravi ne moe biti krivina kvalifikacija,
a kamo li osnov da se bez sudskog procesa neko osudi na neogranienu kaznu zatvora, naveo je Alispahi. Jasno je poruio tada da
graani ne trebaju popustiti pred terorom velikodravnih struktura
koje su se, kako je kazao, usudile da po BiH hapse nevine ljude i
unitavaju estite porodice. Tada je ak, u sluaju da ne bude osloboen, zagovarao i graanski pokret za slobodu Abu Hamze kako
bi se pronaao adekvatan odgovor na pravno nasilje i dravni teror.
U odbranu ovog ovjeka je stao i novinar i publicista Avdo Huseinovi, koji je 2013. godine izjavio da bi Abu Hamza imao mnoge
privilegije da je u BiH ratovao kao ruski plaenik. Da je Abu Hamza
bio ruski plaenik ili grki dobrovoljac, imao bi privilegije, rekao je
Huseinovi.
Profesor Demaludin Lati je takoer kazao da je sluaj Abu Hamze poruka sile" kojom se eljelo pokazati da svi oni koji stanu u zatitu
islama i muslimana, pa ak i na legitiman i legalan nain, mogu zavriti
iza reetaka pod vrlo sumnjivim i nedemokratskim okolnostima.
Meu onima koji su pruili rijei podrke Abu Hamzi naao se i
reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, Husein ef. Kavazovi, koji je
8. marta primio ovog Sirijca. Tokom razgovora Al-Husin je upoznao
reisu-l-ulemu sa svojim trenutnim graansko-pravnim statusom te
ogranienjima kojih se mora pridravati nakon naputanja Imigracionog centra, istakavi pritom da su mu oduzete sve putne isprave

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazovi primio u posjetu Abu Hamzu i


njegove sinove (08.03.2016.)

34

kao i ostala lina dokumenta. Reisu-l-ulema je Abu Hamzi uputio


rijei podrke te izrazio nadu da e njegov status biti to prije rijeen na njegovo i zadovoljstvo njegove porodice.

Svako bi sutra mogao biti novi Abu Hamza


Koliko su tvrdnje o tome da Abu Hamza predstavlja prijetnju
nacionalnoj sigurnosti BiH konstruisane u odreenim politikim i
vojnim krugovima najbolje govori injenica da se i sam Sirijac otro
protivi bilo kakvim aktivnostima terorista i ISIL-a. Prema njegovom
miljenju, ISIL je formiran da unitava islam i nanosi tetu muslimanima. Neu rei da su ga napravili, ali su olakali njegovo stvaranje. To su sile koji se bore protiv islama. Mislim da je taj 'Frankestein' roen u zatvoru Abu Ghraib iz 'braka' izmeu Baas partije i od
Zarqawinih (Abu Musab al-Zarqawi, bivi lider Al-Qaede u Iraku
op.a.) ljudi. Od njih je izaao DAESH (ISIL). DAESH nije kao Al-Qaeda. Vie lii na Saddamovo vladanje nego na islamsko. Na primjer,
veina njihovih komandanata su bivi iraki oficiri. Mislim da su oni
stvoreni da unite islam, muslimane, a specifino sljedbenike ehli
sunneta. To je njihov cilj. Ne predstavljaju ni islam, ni muslimane,
ni sami sebe. Mislim da oni rade u korist ljudi ili sila koje su protiv
islama i muslimana, zakljuio je Abu Hamza.
Kako onda ovjek koji otvoreno odbacuje terorizam kao metodu za ostvarenje ciljeva moe predstavljati prijetnju nacionalnoj
sigurnosti BiH? Ako Abu Hamza nije kriv onda bh. vlasti koje su ga
proglasile prijetnjom moraju odgovarati pred licem pravde za nepravdu koja je uinjena ovom obinom ovjeku.
Abu Hamza je nakon toliko godina torture protiv njega odluio
da e tuiti BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Iako dravno Tuilatvo nikada nije pokrenulo bilo kakvu istragu
protiv njega, nezakonito je proveo skoro osam godina u pritvoru.
BiH godinama pokuava deportovati Abu Hamzu u neku drugu zemlju, ali bezuspjeno jer nijedna drava do sada nije pozitivno odgovorila. Zbog nezakonitog dranja u pritvoru gotovo osam godina Abu Hamza e tuiti BiH Evropskom sudu za ljudska prava u
Strasbourgu, jer mu je uskraeno pravo na privatni ivot i ivot s
porodicom, kazao je Nedim Kulenovi iz Udruenja Vaa prava,
koji je do sada zastupao Abu Hamzu. U jednoj od svojih izjava nakon izlaska iz pritvora Abu Hamza je kazao kako e tubu protiv
drave podnijeti najvie zbog moralne satisfakcije da se, kako je
tada rekao, dokae ko je bio u pravu, a ne zbog materijalne koristi.
Nudejma Softi, kerka Abu Hamze, smatra da ne postoje nikakvi dokazi da je njenog oca u BiH smatraju nacionalnom prijetnjom. Jedna stvar mora da bude jasna, ne moete vi zatvoriti na
osnovu niega, drati ga sedam godina, onda pustiti i rei sad vie
nije prijetnja. Ja razumijem njih, razumijem slubenike iz ministarstva, oni moraju tako da priaju, moraju da sebe opravdaju, da sve
upakuju da izgleda kao da rade neto to ne treba. Meutim, svima
je jasno, oni da su do sada imali bilo kakve dokaze oni bi ih iznijeli i
rijeili ga se na kraju krajeva, tvrdi Softi.
Oigledno nisu potrebni nikakvi dokazi kako bi odreena osoba
u BiH, demokratskoj zemlji na putu prema EU, bila predstavljena
kao dravni neprijatelj. Svaki istinski humanista duan je stoga dii
svog glas protiv pretvaranja BiH u dravu pravne i graanske nesigurnosti. Sloboda svakog dobronamjernog graanina BiH ogleda
se u slobodi Abu Hamze. Sutra bi svaki od nas mogao biti novi Abu
Hamza samo zato to na nain razmiljanja ne odgovara velikim
centrima moi, kojima je nakon 11. septembra 2001. svaki musliman potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti! q
Bedrudin BRLJAVAC

PREPORODOV JOURNAL 183

ZEMLJO MOJA

KO GOD DA JE SA EJTANOM TRGOVAO, ZABORAVIO JE O IJU SE GLAVU RAZBIJAJU POSAENE TIKVE

Kome treba Sirija


meu Bonjacima?
Bosna i Bonjaci nikako da uplove u mirne vode. Smjenjuju se
paketi afera, trauma, potvora i potresa. Od Nove godine na ovamo, uz protuustavno obiljeavanje 9. januara tzv. Dana Republike Srpske, kojim je otvoreno manji entitet iznegirao Ustavni sud,
i udario na ustavni poredak, nadovezat e se nekoliko afera koje,
prevashodno, potresaju i u polje kontinuirane traume uvode bonjaki narod. Nabrajamo ih: naredba Islamske zajednice da se do
kraja februara imaju zatvoriti tzv. parademati; odluka Visokog
sudskog i tuiteljskog vijea da se zabranjuje ulazak u pravosudne
institucije Bonjakinjama sa mahramom, odnosno hidabom;
hapenje jednog od dvojice najutjecajnijih bonjakih politiara,
lidera SBB-a Fahrudina Radonia; nesmetano paradiranje etnikog ravnogorskog pokreta i naoruavanje MUP-a Republike
Srpske sa 7.000 dugih cijevi; objavljivanje rezultata Popisa stanovnitva iz kojeg treba da bude izbrisano preko 200.000 Bonjaka, itd, itd.
Najtee je mirenje sa nemirom, to prihvatanje traume kao kontinuiteta u stvarnosti i budunosti bonjakog ivota. Nema objektivnih razloga za ovoliko potresanje bonjakog ivota, svakako
iznurenog raznim potresima, eljnog mira i rahatluka. Ti potresi,
oduvijek, dolaze izvana, kao nastojanje da se destrukcijom bonjakog ugrozi stabilnost bosanskog. Nesumnjivo je nastojanje da
se sirijski sindrom ubaci meu Bonjake, a da rezultira u najmanju
ruku vjerskom i politikom razdijeljenou bonjakog drutva, a
ko zna, moda sutra i nekim ozbiljnijim sukobima.
Jo od pokuaja februarskog dravnog udara iz 2014. godine,
kada su demonstracije nezadovoljnih graana iskoritene za piromaniju i nasilje, jasna je ambicija velikosrpskog i velikohrvatskog
faktora da se destabilizacijom krajeva sa bonjakom veinom
uvrste separatistike pozicije. Meunarodni faktor je u toku
agresije na Bosnu i Bonjake bio na strani zla, kao i 2014. godine,
kada su lani demonstranti, a zapravo teroristi, imali podrku zapadnih ambasada i fondacija. Zato bismo danas vjerovali da velikodravni i separatistiki aparati Srbije i Hrvatske, uz podrku
meunarodnog faktora, nemaju dugoroan plan disolucije Bosne
i Hercegovine i njenog konanog pretvaranja u geografski pojam?!
Metodi dolaska do tog cilja mogu biti razliiti, a jedan od najpouzdanijih je potpaljivanje bonjakih podjela i pretvaranje
Bonjaka u stalnu neuralginu taku. Logiki gledano: kako dokazati opravdanost velikosrpskog i velikohrvatskog separatizma
ako se nee, na osnovu sirijskog sindroma u Bonjaka, pokazati
da je Bosna i Hercegovina neodriva, te da Srbi i Hrvati ne mogu
biti rtve zajednitva u haosu?! A budui da se mnoge politike
predstave proizvode, kako bi se ostvarili realni ciljevi, za pretpostaviti je da dejtonski obavjetajci predano rade, na potpaljivanju Sirije meu Bonjacima. Kad imate ovakve pretpostavke,
onda na posve drukiji nain iitavate one dogaaje koji nemaju uporita u logici.

SIJEANJ 2016.

Kome smetaju nezavisni demati?


Evo nam konkretnog analitikog izazova! Kakav je interes morao natjerati Islamsku zajednicu i njenog poglavara reisu-l-ulemu
Huseina ef. Kavazovia da obznane ultimatum nezavisnim dematima (koje oni nazivaju paradematima) da se do kraja februara
moraju zatvoriti, ili svoju imovinu uvakufiti, tj. predati Islamskoj
zajednici, jer e se u protivnom nai na udaru sigurnosnih organa?
Ultimatum Islamske zajednice doekan je sa velikim odobravanjem od strane kompletne medijske strukture u BiH, kako od ekstremnih srpskih i hrvatskih medija, tako i od zvaninih medija dejtonske drave. Reisu-l-ulema Kavazovi je ugodio svima. Jedino,
niko nita nije pita te tzv. paradematlije, o razlozima zbog kojih su
osnovali svoje nezavisne demate, ni o tome ta misle o ultimatumu Islamske zajednice, pa se iz ove ilustracije oituje jednodimenzionalnost dejtonskog drutva. Uistinu, sama injenica da ni jedan
medij nije pokazao interesovanje da uje drugu stranu, onu koje
se tie ukidanje tzv. parademata, a da su svi pravili opirne priloge
na ovu temu, ukazuje na mutnu pozadinu cijele prie. Rijetke su
teme u dejtonskoj stvarnosti koje istim oima vide i Bonjaci i antibonjaci, a tema o ukidanju tzv. parademata je upravo najvie
slavljena od islamofobinih medija koji su objavljivali bombastine
naslove o tome kako je Reis krenuo u obraun sa vehabijama. A
ta se dogaalo na terenu?
Meu Bonjake se uvukla velika zebnja, jo vea sumnja da
Islamska zajednica ne postane faktor podjela i sukoba. Niko ne kae
da je to tako, ali, sumnja je razumljiva, utoliko to je teko nai
opravdanje za ovaj potez koji ponajmanje odgovara samim Bonjacima. Geneza nastanka nezavisnih demata upravo je vezana za netrpeljivost koja je u mnogim dematima iskazivanja prema selefijama, koje ovdje zovu tzv. vehabijama, a zapravo vjernicima sa neto
duom bradom, neto kraim nogavicama, neto izraenijom potrebom da borave u damijama i izvan namaskog povoda. Istina je da
su mnoge konfliktne situacije razrijeene upravo formiranjem nezavisnih demata, u kojima su ovi vjernici nali utoite. Godinama ve
ne uje se nita o sukobu sa vehabijama u damijama, jer selefije,
tako, imaju svoje nezavisne demate u kojima klanjaju po svom, i
nikome ne smetaju. To bi znailo da e ukidanje tzv. parademata
otvoriti stare rane u oficijelnim dematima Islamske zajednice, ili da
e ovi ljudi ostati bez mesdida i prostora za molitvu.
Veoma su upitne ingerencije Islamske zajednice da zatvara ili
stigmatizira nekoga i neto to nije njeno vlasnitvo, i to po svim
konvencijama o ljudskim pravima, o slobodi vjere i okupljanja, mora uivati ustavnu i zakonsku zatitu. Ne moe biti a da reis Kavazovi nije znao da su objekti nezavisnih demata vlasnitvo ljudi koji
su ih sagradili, te da ih niko ne moe zatvarati samo zato to nee
da budu dio sistema Islamske zajednice. A ako doe do njihovog
zatvaranja, na osnovu parapravnih argumenata, ako doe do upotrebe sile, od strane policije koja bi nastupala sa muhurom Islam-

35

ZEMLJO MOJA
ske zajednice, onda je veoma riskantna odgovornost koja bi se u
tom momentu sruila na adresu Reisu-l-uleme. Zato je, velimo,
ovaj potez ispunjen besmislom i rizikom, a to se vidjelo ve u mnogim reakcijama na drutvenim mreama.
Postoje tu dva logika problema. Prvi je da Islamska zajednica
navodno te tzv. parademate zatvara zbog pitanja ingerencija nad
tumaenjem islama, dok se cijeli sluaj u medijima tumai kao sigurnosno pitanje, jer su iz nekoliko demata Bonjaci odlazili na
sirijsko ratite i tako krili dravni zakon o zabrani odlaska na strana
ratita. Islamska zajednica tvrdi da postoje 64 tzv. paradermata,
mada ne kae koji su to, ali, zar treba da strada 60-ak nezavisnih
demata zato to su iz njih nekoliko odlazili na sirijsko ratite?! Pa
ak i tad, zar moe biti kriv ikakav demat za neiji odlazak na sirijsko ratite?! Valjda je to pitanje individualne krivine odgovornosti, kojom treba da se bave sigurnosne slube i pravosudne institucije, a ne Islamska zajednica?!
Reisu-l-ulema Kavazovi ovu avanturu pravda rijeima da e se
tako znati da Islamska zajednica nema nita sa tim dematima. Ali,
svakako Islamska zajednica sa tzv. paradematima nema nita, pa
zato bi se pravdala, i zato bi intervenirala, u prostoru gdje ne
postoji njena odgovornost?! Drugi logiki problem u ovoj prii je
izjava Reisu-l-uleme da bi se imovina tzv. parademata trebala uvakufiti i predati na upravljanje Islamskoj zajednici, a to je problematino sa aspekta ideje i tradicije vakufa, koji su dobrovoljna kategorija, a ne neto to se stie u uvjetima ultimatuma.

ejtan i tikve
Bonjaci su navikli na potuju instituciju Islamske zajednice i
Reisu-l-uleme pa su mnoge negativne pojave tolerirali u ime tog
imperativa. Ali, izgleda da su ove neloginosti prevrile mjeru, jer
se uz najbolju volju nije mogla kroz ruke propustiti tolika koliina
apsurda i nesumnjive tete za bonjako jedinstvo. Ultimatum o
zatvaranju tzv. parademata otvorio je lavinu kritikih tema o negativnostima u Islamskoj zajednici, od cijene denaze koja iznosi
1.000 do 2.000 maraka, dok se u tzv. paradematima sve obavi za
10-20 puta manje, pa do pitanja konkurencije i injenica da daije
(predavai) koji djeluju izvan sistema Islamske zajednice na svojim
predavanjima okupe po 1.000 mladih ljudi, eljnih znanja, dok bi
mnogi vjernici pobjegli od dosadnih hutbi, da duma nije obaveza.
Svata se slilo u drutvenim mreama u povodu ovog ultimatuma, tako da je i prije zatvaranja tzv. parademata Islamska zajednica izila kao veliki gubitnik, dok je bonjaki narod osakaen za jo
jednu podjelu, za jo jednu sumnju da je moda ovaj apsurd uraen po naredbi za neije tue, samo ne za bonjake interese.
Ultimatumu je prethodila tzv. Zajednika izjava o terorizmu,
koju je na inicijativu Reisu-l-uleme potpisalo 37 bonjakih uglednika, a to je bilo kritiki opservirano u kontekstu injenice da se slina izjava nikada nije potpisala u povodu teroristikih napada na
Bonjake, ili u povodu ugroavanja ljudskih prava bonjakih povratnika. S jedne strane se Bonjaci poniavaju i pravdaju za nepostojeu krivicu, za tzv. terorizam, a s druge strane Bonjaci ne reagiraju na ugroavanje bonjakih povratnika od strane istinskih terorista, etnikog ravnogorskog pokreta. Sve to je pojaalo reflekse sumnjiavosti prema svemu to se dogaa, a zata mnogi misle
da ima drukiju pozadinu od one koja se na povrini prezentira.
Tako e se usred prie o tzv. paradematima potrefiti odluka
Visokog sudskog i tuiteljskog vijea o zabrani noenja vjerskih obiljeja u pravosudnim institucijama, a to e izazvati dosad najvee
mirne prosvjede (etnje) u gradovima sa bonjakom veinom, i to

36

ba na 1. februar, Svjetski dan hidaba. Previe koincidencije za


ovu malu zemlju! Mnogima je palo u oi da samo u Sarajevu nije
bilo prosvjeda za hidab, tog 1. februara, te da je borba preputena
asocijacijama Bonjakinja. Pri tome nisu se ule neke jednostavne
istine, da hidab nije obiljeje, ve je osjeanje, a to je domen ljudskih prava i integriteta linosti, te kao takvo ne moe biti zabranjivano.
A onda e se, iznenada, oglasiti da e prosvjedi u Sarajevu biti
organizirani 7. februara, u nedjelju, na drugu godinjicu pokuaja
dravnog udara i instaliranja graanskog rata meu Bonjacima. I
prole godine, i ove godine, oni koji su spaljivali vladine zgrade u
Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihau, zazivali su reprizu prosvjeda, te
ovaj barbarski in nazivali historijskih dogaajem. Da li je mogue da organizatori prosvjeda u Sarajevu, tog 7. februara, nisu
znali da ovaj dogaaj, budui da bi moglo ispasti da se asnim
prosvjedima za hidab sapire ili relativizira odgovornost za dogaaje od 7. februara 2014. godine?! A ko su organizatori? Koordinacija bonjakih nevladinih organizacija, koja je samo koji dan
prije bila kod Reisu-l-uleme da mu izrazi podrku u zatvaranju tzv.
parademata. Ostala su da u zraku lebde pitanja a zato prosvjedi u Sarajevu nisu organizirani u ponedjeljak, 1. februara, kad
i drugdje, zato na prosvjede nije iziao reisu-l-ulema Kavazovi,
zato nisu organizirani makar u petak, ili subotu, ve ba u nedjelju, tog 7. februara?!
Tih dana e se dogoditi i hapenje Fahruidina Radonia, koji je
uz lidera SDA i lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia drugi
najutjecajniji bonjaki politiar. Razlozi hapenja su na klimavim
nogama, jer se radi o navodnom uticanju na svjedoke, ali je politika kuhinja neto ireg spektra. Naime, tek je zaivjela snana bonjaka koalicija izmeu SDA i SBB, pale su makar i formalne pomirbe izmeu Izetbegovia i Radonia, pa se ovo hapenje Radonia
okarakteriziralo kao udar na bonjako jedinstvo, protiv kojega su,
dakle, neprijatelji Bosne i Bonjaka. S druge strane, SDA se preko
svojih glasnogovornika ve ranije oitovala da bi bila idealna koalicija sa SBB-om, ali bez Radonia, pa e ova izjava, od desetak dana
prije hapenja, zvuati kao prokazano predskazanje. U meuvremenu se oglasio i reis Kavazovi, koji to inae rijetko ini, i traio
presumpciju nevinosti za Radonia, a to nije bio sluaj kada su
pred Novu godinu pohapeni Bonjaci, njih 11, osumnjieni da su u
Sarajevu htjeli u novogodinjoj noi pobiti 100 ljudi. Tada je reis
Kavazovi kazao da se zakon odnosi na sve, pa i na one koji su htjeli zbog nekih svojih hirova vriti nered, to znai da se na njih nije
odnosila presumpcija nevinosti, maksima pravne drave da je
svako nevin dok mu se krivica ne dokae.
Pitanja su mnoga ta ako je SDA, preko svoga utjecaja na
Islamsku zajednicu, i na reisa kojega je imenovala putem zastupnika u Saboru Islamske zajednice, napravila dil sa onima koji ele
ukloniti tzv. vehabije, da zauzvrat dobije SBB bez Radonia?! bilo je jedno od pitanja u raspravama na drutvenim mreama. ta
ako je Reisova briga za Radonia blef? ta ako je guva oko hidaba tek maska da su u toj kakofoniji ne vidi sutina, i ne vidi pozadina ovih trgovina? Jer, uistinu je mnogo logikih upljina u dogaajima koji su obiljeili prva dva mjeseca 2016. godine. Ko god da je
sa ejtanom trgovao, zaboravio je o iju se glavu razbijaju posaene tikve.
Ishod je: nejedinstvo, nesigurnost, neizvijesnost u Bonjaka, a
te magle danas ima vie nego ikada prije. ta god da se postigne
ovim potezima, od kojih ne moraju ba svi biti vercerski, ostat e
posljedice na kolektivnoj stabilnosti bonjakog naroda. q
Fatmir ALISPAHI

PREPORODOV JOURNAL 183

IZ SVIJETA

KRIZNA ARITA NA POETKU 2016. GODINE

2016. godina raspleta?


LIBIJA: Hoe li doi do zapadne vojne intervencije?
ISIL-ovi napadi na libijsku naftnu infrastrukturu
Grad Sirte, rodni grad i mjesto smaknua Muammera el-Gaddafija, nalazi se u blizini nekoliko velikih naftnih polja i rafinerija na
istoku Libije, koje je ISIL oznaio kao svoju metu. Nad nekima je ve
uspostavio nadzor, a propaganda tzv. Islamske drave tvrdi kako
Sirte nee biti nita manje vaan grad od Raqqe, samoproglaene
prijestolnice terorista u Siriji.
Poetkom sijenja 2016. ISIL-ovi militanti poeli su intenzivnije
napadati libijsku naftnu infrastrukturu. Zapaljen je naftni tank u luci Ras Lanuf, a zatim i u naftnom terminalu Sidra. Kasnije je uslijedio i napad na naftni terminal u libijskom gradu Ras Lanuf. Analitiari smatraju kako ISIL u narednom periodu namjerava zauzeti libijsku rafineriju nafte u mjestu Marsa al-Brega, najveu u Sjevernoj
Africi, a koja se nalazi izmeu Sirte i Bengazija.
Libijska dravna naftna kompanija NOC je u panici. Nacionalna
Naftna Korporacija poziva sve vjerne i asne ljude domovine da
urno dou u pomo i spase ono to je ostalo od naih kapaciteta
prije nego bude prekasno. Vaa zemlja vas zove jer se upravo unitava ono to je trebalo biti za vau budunost i budunost vae
djece, navodi se u emotivnoj izjavi iz NOC-a.

Dakle, SAD ozbiljno razmatra pokretanje vojne intervencije u


Libiji zajedno sa starim saveznicima Velikom Britanijom, Francuskom i Italijom. Ironino, ali to su upravo zemlje koje su i dovele
Libiju u ovakvo stanje koje je sada omoguilo najveoj teroristikoj
skupini dananjice, ISIL-u, da proiti svoj utjecaj ovdje, pie jedan
hrvatski analitiar.

Hoe li doi do zapadne vojne intervencije u Libiji?

SAD ozbiljno razmatra pokretanje vojne intervencije u Libiji

Mateeq: Pomo Zapada bi dobro dola, ali iskljuivo u obliku


logistike i tehnike podrke

15. sijenja 2016. Michael Morrell, bivi direktor amerike CIA-e,


rekao je kako smatra da bi ISIL u Libiji mogli ponoviti blitzkrieg kojeg
su izveli u ljeto 2014. u Iraku. Trenutno ire svoj teritorij i strani borci
poeli su stizati u Libiju kako bi se pridruili ISIL-u. Ne bi me iznenadilo
ako se jednog jutra probudimo i vidimo kako je ISIL u Libiji ugrabio
velik dio teritorija, odnosno da vidimo neku vrstu 'blitzkriega' na manjoj razini kakvog smo vidjeli u Iraku, rekao je Morrell za vrijeme govora pred Vijeem za oruana pitanja pri Donjem domu Kongresa.
22. sijenja ameriki general Joseph Votel, zapovjednik amerikih specijalnih snaga, rekao je kako se u zadnje vrijeme panja naroito posveuje Libiji jer bi ta zemlja uskoro mogla postati novo
ratite s ISIL-om. Postoji zabrinutost u vezi Libije. Ne moe se gledati samo na Irak i Siriju", rekao je general Votel za vrijeme konferencije u Washingtonu.
Slinu izjavu nekoliko dana kasnije dao je i general Joseph F. Dunford, elnik Zdruenog stoera Amerike vojske: elimo pokrenuti
odlunu vojnu akciju i zaustaviti irenje ISIL-a, ali to istovremeno elimo provesti na nain koji e podrati dugorone politike procese.
Mislim da je jasno i nama i Francuzima da sve to radimo mora biti u
suradnji s novom vladom u Libiji. U razgovoru za The New York Times objavljenom krajem sijenja istaknuo je i sljedee: Moemo
slobodno rei da razmatramo odlunu vojnu akciju protiv ISIL-a u Libiji, zajedno s pokretanjem politikog procesa u toj zemlji. Predsjednik je jasno istaknuo kako imamo ovlasti koristiti vojnu silu.
29. sijenja Roberta Pinotti, talijanska ministrica obrane, rekla
je u razgovoru za list Corriere della Sera kako su zapadne sile
spremne pokrenuti vojnu intervenciju protiv ISIL-a u Libiji. Ne moemo zamisliti da e proljee doi i otii, a da e situacija u Libiji
ostati kakva jest, rekla je Pinotti.

Mnogo je nepoznanica i skrivenih motiva u svemu ovome, a


niti Libijci vie nisu naivni kao prije nekoliko godina. Britanski Daily
Mirror je objavio kako e britanski SAS biti vrh otrice koplja koalicije koja e pokrenuti ofenzivu i zaustaviti ISIL da zauzme naftna
podruja u Libiji. Operacija e se pokrenuti pod izgovorom da
treba zaustaviti napredovanje 5.000 ekstremista ISIL-a, koji su zauzeli vie od desetak velikih naftnih polja i tim prihodom jaaju svoju
ratnu blagajnu, pie britanski list.
Ozbiljni politiki analitiari upozoravaju kako se radi o neokolonijalnom reimu kojega nastoji nametnuti ak i specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda Martin Kobler.
SAD na elu s NATO savezom je opustoio i unitio Libiju 2011.
godine i ve tada je zemlju pretvorio u krvavo bojite, a sada se ISIL
koristi kao izgovor za dovretak imperijalistikih ciljeva Washingtona. Dakle, beskrajno duga patnja Libijaca se nastavlja, pie jedan
hrvatski analitiar.
S druge strane, priprema terena za takvu akciju ovisi o politikom ujedinjenju dviju rivalskih politikih frakcija koje se bore za
vlast u Libiji. Sredinom prosinca 2015. dva su suparnika libijska
parlamenta, u Tobruku i Tripoliju, dogovorili formiranje jedinstvene vlasti, unato injenici da su iz dogovora izuzete brojne plemenske skupine, to znai da je ovaj klimavi sporazum prilino upitan.
O mogunosti zapadne vojne intervencije indikativna je izjava
Ahmeda Mateeqa, novoizabranog zamjenika premijera, koji kae:
Pomo Zapada bi dobro dola, ali iskljuivo u obliku logistike i tehnike podrke, jer veina Libijaca nee prihvatiti prisustvo stranih
vojnih snaga u svojoj zemlji. To je vrlo osjetljivo pitanje za sve Libijce i mi emo uvati svoju zemlju vlastitim snagama. Ovog trenutka
to ne moemo prihvatiti.

SIJEANJ 2016.

37

IZ SVIJETA
Gaddafi je svrgnut zbog nafte, zlatnog dinara i francuskih
interesa, a ne zbog manjka demokracije
Sredinom sijenja 2016. u zapadnim medijima intenzivno se
spominjao bivi libijski lider, pukovnik Muammer el-Gaddafi, koji je
20.10.2011. likvidiran od strane pobunjenikih skupina poduprtim
od strane NATO-a, a prema nekim izvorima i od strane francuskih
obavjetajnih slubi. Prvo su u Velikoj Britaniji objavljeni transkripti dva telefonska razgovora izmeu Gaddafija i tadanjeg britanskog premijera Tonya Blaira, a zatim je ameriki Foreign Policy
Journal objavio sadraj korespondencije putem elektronike pote bive amerike dravne tajnice Hillary Clinton.
Iz objavljenih dokumenata posve su jasni stvarni razlozi NATOintervencije 2011. u Libiji: prije svega, Gaddafijeva namjera da
stvori pan-afriku valutu koja e imati pokrie u zlatu, zatim francuski interesi u Sjevernoj Africi i Sahelu, kao i ogromna novootkrivena
naftna bogatstva Libije.
Otkako je sruen Muammer el-Gaddafi zemlja je pala u kaos i
mogunost podjele u barem tri drave. Umjesto izgradnje nacionalnog okupljanja nakon tzv. Arapskog proljea, plemenski su se
identiteti pokazali jaima, to je dovelo do dananje Libije.

nova, koju predvodi Riad Hijab, bivi sirijski premijer, koji je 2012.
prebjegao na stranu opozicije. U nekoliko navrata bilo je reeno da
opozicija odustaje od mirovnih pregovora, no, izgleda kako su se u
konanici ipak predomislili. elimo svijetu pokazati da smo ozbiljni
i da elimo raditi na pronalasku politikog rjeenja, rekao je jedan
od predstavnika sirijske opozicije.
Glavni razlog odgaanju pregovora bila je injenica to se razne
opozicijske/pobunjenike skupine, kao i njihovi sponzori, nisu mogli dogovoriti oko toga tko e za stolom predstavljati sirijsku opoziciju. Sirijska opozicija je razjedinjena, neefikasna, a njena ideoloka
vizija budunosti zemlje konfliktna. Sirijske vlasti, koje u zadnje
vrijeme, uz pomo ruskih zranih snaga, vraaju izgubljeni teritorij,
nisu pravile probleme oko nove runde mirovnih pregovora.
Hoe li se u enevi uspjeti ostvariti bilo kakav napredak, tek e
se vidjeti, no kako stvari trenutno stoje, izgleda kako pregovori
ipak nisu propali. Propast pregovora bio bi veliki udarac za Staffana
de Misturu, UN-ovog povjerenika za Siriju, koji, kao i njegovi prethodnici, nije uspio mnogo uiniti. Radi se o prvom pokuaj unatrag
dvije godine da se diplomacijom pokua rijeiti sukob u Siriji.

SIRIJA: Mirovni pregovori ili nastavak rata?


Poetak mirovnih pregovora u enevi
15 lanova Vijea sigurnosti UN-a prihvatilo je sredinom prosinca 2015. rezoluciju u kojoj se postavljaju smjernice za prekid petogodinjeg rata u toj zemlji. U tekstu se, uz pregovore izmeu oporbe i reima te primirja, predvia formiranje prijelazne vlade u roku
od est mjeseci i izbori za 18 mjeseci.
13. sijenja 2016. ameriki i ruski predsjednik, Barack Obama i Vladimir Putin, telefonski su razgovarali o pronalaenju diplomatskog rjeenja u Siriji. Dvojica elnika su razgovarala o "naporima koje trenutano ulau kako bi se potaknula politika tranzicija u Siriji", rekao je Josh
Earnest, glasnogovornik Bijele kue, i dodao: Sjedinjene Drave i Rusija su zainteresirane da se ostvari pomak u svezi s tim pitanjem.
20. sijenja ameriki dravni tajnik John Kerry i ef ruske diplomacije Sergej Lavrov sastali su se u Zrichu u pokuaju da prevladaju razlike oko toga tko bi trebao biti zastupljen na sirijskim mirovnim pregovorima krajem mjeseca. John Kirby, glasnogovornik Johna Kerryja, rekao je u priopenju da su dvojica ministara vanjskih
poslova razgovarala o prijedlozima za pregovore pod pokroviteljstvom UN-a izmeu sirijskih strana 25. sijenja i o potrebi da se
nastavi ii prema diplomatskom rjeenju sirijske krize.
Sirijski oporbeni savez optuio je Rusiju da ometa pregovore
pokuajima nametanja koje e skupine predstavljati oporbu. Moskva, koja podupire sirijsku vladu, ne eli da skupine poput radikalne frakcije Ahrar al-Sham budu za pregovarakim stolom u enevi,
dok se Washington ne bi protivio njihovom sudjelovanju. Rusija je
zatraila i da sirijske kurdske snage i politiari sa sjeditem u Damasku, koje njihovi protivnici smatraju bliskima Vladi, budu zastupljeni u oporbenom izaslanstvu.
Kurdske snage, koje kontroliraju veliki dio sjeverne Sirije, zatraile su mjesto za stolom. Sirijski oporbeni savez, sastavljen zbog
sudjelovanja na mirovnim pregovorima, u meuvremenu je priopio da nee sudjelovati ako bude pozvana bilo koja trea strana.
Osim pitanja sudjelovanja, Moskva i Washington ne slau se
glede budunosti sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, koji je
izgubio sav legitimitet u oima amerike administracije.
Nakon viednevnih neizvjesnosti 30. sijenja 2016. na mirovne
pregovore u enevu stigla je delegacija sirijske opozicije od 17 la-

38

Aleppo

Aleppo u okruenju prekid pregovora


Regularna Sirijska vojska SAA poela je u zadnje vrijeme znatno
napredovati na zapadu Sirije, prostoru gdje su u drugom dijelu
2015. godine imali poprilinih problema. No, stvari su se znatno
promijenile otkako je Rusija zapoela svoju vojnu intervenciju. Od
onda SAA oslobaa prostor, a irenje ISIL-a je zaustavljeno.
U meuvremenu se ostvaruju znaajni pomaci na bojitu. 25.
sijenja Sirijska Arapska Armija (SAA) preuzela je kontrolu nad strateki vanim gradom Sheikh Maskin na prostoru june provincije
Deraa. Rije je o vanom gradu koji lei na raskriju tri provincije:
Suwaida, Quneitra i Damask. Grad takoer spaja istok i zapad provincije Deraa. Vojsci je sada otvoren prostor prema osvajanju brda
al-Harra, najvie toke provincije Deraa, pri emu SAA iri podruja
nadzora oko Sheikh Miskina.
Nekoliko dana kasnije, poetkom veljae 2016., dolo je do najvee prekretnice u sirijskom ratu: slomljena je kljuna pobunjenika
logistika ruta i Aleppo, najvei sirijski grad, po prvi puta je nakon
skoro 40 mjeseci bitke u potpunom okruenju Sirijske Arapske Armije SAA. Grad je inae podijeljen na istoni (kojeg kontroliraju pobunjenike skupine) i zapadni dio (kojeg kontrolira Sirijska vojska SAA).
Nakon takvog razvoja dogaaja UN-ov specijalni izaslanik za Siriju, Staffan de Mistura, suspendirao je mirovne pregovore u enevi do 25. veljae 2016. zbog ruske vojne eskalacije koja ima za cilj
poniziti opoziciju.

PREPORODOV JOURNAL 183

IZ SVIJETA

IRAN: Zapad ukinuo meunarodne sankcije Iranu


Povijesni trenutak i trijumf diplomacije
16. sijenja 2016. Meunarodna agencija za atomsku energiju
(IAEA) priopila je da je Iran ispunio svoje obaveze za ukidanje meunarodnih sankcija, koje su ukljuivale embargo na iranski izvoz
nafte, kljunu dravnu industriju, kao i na financijske transakcije.
Iran je zavrio pripremne etape potrebne za poetak implementacije sporazuma zakljuenog 14. srpnja 2015. Ovo je vaan dan za meunarodnu zajednicu, izjavio je Yukiya Amano, glavni tajnik IAEA.
Europska unija je odmah donijela odluku o ukidanju gospodarskih i financijskih sankcija Iranu, a odluku je usvojilo svih 28 drava
lanica. Provedba nuklearnog sporazuma Irana i skupine P 5+1
(SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemaka, op. ur.) ne
znai samo ukidanje zapadnih sankcija Iranu, ve i to da e zapadne
zemlje suraivati s Teheranom u podruju civilne nuklearne tehnologije, izjavila je efica europske diplomacije Federica Mogherini.
Ameriki dravni tajnik, John Kerry, potvrdio je da e ameriki
obveze koje se odnose na ukidanje sankcija nametnutih Iranu stupiti na snagu kada se Washington uvjeri da je Iran ispunio svoj dio
nuklearnog sporazuma, kao to je prikazano u izvjee Meunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Kerry je izjavio da e
SAD ukinuti sankcije nametnute Sredinjoj banci i nacionalnim naftnim kompanijama u zemlji. Amerikanci su, takoer, sa svoje crne
liste uklonili oko 400 iranskih tvrtki i pojedinaca.
Istog dana iz Teherana su objavili kako se oslobaaju petorica
amerikih dravljana koji se nalaze u iranskim zatvorima, u razmjeni
za iranske dravljane koji se nalaze zatvoreni u SAD-u. Ova dva poteza mogla bi imati dugorone pozitivne posljedice jer se tenzije izmeu Washingtona i Teherana, koji su obiljeile cijeli Bliski istok jo od
pobjede Islamske revolucije 1979. godine, sada poprilino smanjuju.
Provedba sporazuma za Iran znai izravan pristup za vie od 50
milijardi dolara zamrznutih sankcijama, te za oko 100 milijardi koje
Teheran dri u bankama u zemalja kao to su Kina, Japan i Juna
Koreja. Isto tako, Teheran slobodno moe prodavati svoju naftu i
kupovati robu na inozemnim tritima. Takoer, strane kompanije
ponovno e moi djelovati na iranskim tritu koje je gladno gotovo svega, od novih automobila do dijelova za putnike zrakoplove.
Iranski ministar transporta odmah je najavio kako e Iran kupiti ak
114 zrakoplova od europskog proizvoaa Airbus. Strane kompanije sada e se nadmetati za iransko trite i to e zasigurno Iranu
donijeti jedan veliki ekonomski zamah, ali i novi globalni presti.
Meutim, sankcije kojima se zabranjuje fizikim i pravnim osobama iz SAD-a uspostavljaju poslovne veze s Iranom ostaju na snazi. Dakle, unutarnji ameriki embargo na trgovinu s tom zemljom je
i dalje na snazi, priopilo je ameriko Ministarstvo financija. To zna-

Slavlje u Teheranu nakon ukidanja sankcija

SIJEANJ 2016.

i da ameriki graani ne mogu poslovati ni s iranskom vladom ni


njenim financijskim institucijama. Dakle, sredstva i imovina Irana u
amerikim bankama e biti i dalje zamrznuti.

Kako je poelo i to se u meuvremenu dogaalo?


Iran je poeo svoj nuklearni program jo u '50-ih godina prolog
stoljea i to uz potporu zapadnih zemalja, a 1958. se pridruio Meunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA). Meutim, nakon
Islamske revolucije 1979. Teheran se naao na udaru raznih kazni,
od kojih je najvei bio udar kojega su SAD i EU izvrili na financijski
sustav Irana je u razdoblju od 2010. do 2012. godine. Od je tada
Iran trpio mnoga ogranienja u izvozu svojih najvanijih naftnih i
plinskih resursa. Takoer je bio i bez ulaganja i nije mogao stei
najnovije tehnologije. Procjenjuje da je izmeu 2012. i 2015 godine
Iran zbog sankcija izgubio oko 100 milijardi dolara.
Meutim, IR Iran je, unato sankcijama, imao aktivan razvoj koji joj je omoguio da se odlui za vodeu ulogu u regiji. Pritom dogovor o iranskom nuklearnom programu postignut u ljeto 2014.
godine nije bila pobjeda Zapada, nego je do njega dolo zbog puke
injenice da je Teheran pokazao da, unato sankcijama, moe nastaviti svoj projekt.
Iran potajno proveo razliite mjere za prilagodbu sankcijama.
Diversificirao je gospodarstvo i pronaao nekoliko praznina u bankarskim sankcijama i onima usmjerenim na sektore koji su bili manje pogoeni, kao to je naftni. Tehran je u vrijeme sankcija ojaao
trgovinu sa zemljama kao to su Turska, Kina, Juna Koreja, Indija i
Japan, koje nisu pristupile represivnim mjerama, a od listopada
2012. godine izvozi 1,3 milijuna barela nafte dnevno. Osim toga,
Vlada je zabranila uvoz 70 vrsta proizvoda koje je proglasila nepotrebnim luksuzom.
Kako ne bi bio izoliran, Teheran je poeo suraivati sa zemljama i kompanijama koje imaju vrlo malo ili nikakvih veza sa SAD-om
i Europom, te se nisu bojali moguih ogranienja zbog krenja
sankcijama protiv Irana. Najvei partneri Iranu su tako do sada bili
Venezuela, Bolivija, Ekvador, Bjelorusija, Sirija, Malezija i 10 azijskih zemalja Organizacije za gospodarsku suradnju (ECO).

AIPAC: Ovo je teak trenutak za Ameriku i nae saveznike


Iran je izaao iz izolacije. Pet godina se strepilo nad ovim procesom i mnogi su se u meuvremenu pribojavali velikog rata ukoliko
pregovori propadnu. No, rat se nije desio, oni koji su rat htjeli prije svega Izrael i ameriki konzervativci poraeni su, a pregovori
Irana i skupine P5+1 postali su trijumf diplomacije. Poznato je da su
Saudijska Arabija i Izrael na sve naine pokuavali omesti postignuti dogovor, ali u tome nisu uspjeli.
Ukidanje sankcija Iranu bio je veliki udarac na ionako katastrofalnu gospodarsku i financijsku situaciji u Saudijskoj Arabiji. Naime,
Bloomberg prenosi kako je indeks Tadawul, jedine burze u Saudijskoj Arabiji, nakon to je ameriki dravni tajnik John Kerry najavio ukidanje ekonomskih sankcija protiv Irana odmah zabiljeio
pad od oko 7%. Takoer, odmah po primitku vijesti, glavni pokazatelj saudijskih vrijednosti papira na tritu, Tadawul All-Share Index
(TASI), pao je za vie od 400 bodova, odnosno za 6,97%.
Jasno je da je za Saudijsku Arabiju ovo najgori scenarij. Zadnje
to su htjeli vidjeti je iranski izlazak iz duboke izolacije. Naime, Iran
nije samo ekonomski, odnosno naftni rival Saudijskoj Arabiji, ve prije svega i ideoloki i geopolitiki. Iranski utjecaj prostire se Bliskim
istokom od Iraka, Sirije, Libanona, Palestine, Jemena, Bahraina, pa
i same Saudijske Arabije gdje ivi ijitska manjina. Trenutano je znatan dio Bliskog istoka u ratu Sirija, Irak i Jemen a jedna od glavnih

39

IZ SVIJETA
znaajki tog rata je sraz izmeu Saudijske Arabije i Irana. Zna se tko
navija za koju stranu, zna se tko podupire koju stranu, zna se tko je
blii kojoj strani, pie jedan hrvatski politiki analitiar.
Iz Izraela stiu uobiajene reakcije iz redova vlasti. Nakon vijesti
o ukidanju sankcija premijer Benjamin Netanyahu je izjavio kako
e Teheran i dalje destabilizirati Bliski istok i iriti terorizam diljem
svijeta. Zanimljivu izjavu za Jerusalem Post je dala Zehava GalOn, elnica sekularne stranke Meretz: Netanyahu nita nije nauio iz svog neuspjeha da se sprijei iranski posao i nastavlja svoj
tvrdoglavu politiku sjetve oaja. Dodala je da su njegove prijetnje
i raspirivanje straha politiki motivirani i da nikako ne odraavaju
izraelske sigurnosne potrebe.
Ovo je teak trenutak za Ameriku i nae saveznike. Uklanjanje
sankcija Iranu je prekretnica za iransku teroristiku dravu i njenu sposobnost u uspostavi regionalne dominacije. Iran je prekrio rezolucije
Ujedinjenih naroda testiranjem balistikih projektila i poveao svoju
potporu Assadovoj Siriji i Hezbollahu. Ovi postupci ne ulijevaju povjerenje u Iran oko provedbe nuklearnog sporazuma. Miran i siguran svijet trai da Iran nikada ne dobije nuklearno oruje, niti da dominira
svojim susjedima. AIPAC poziva amerikog predsjednika i Kongresa da
odluno nastave raditi na tim ciljevima, stoji u priopenju objavljenom od strane Ameriko-izraelskog povjerenstva (AIPAC).
Zanimljiva su razmiljanja dvojice hrvatskih vojno-politikih
analitiara. Sve u svemu, moe se rei da su se upornost i snalaljivost iranskog naroda, koji ne samo da je sve ove godine izdrao
pritisak sankcija, nego je usprkos njima postigao znaajan napredak u svim podrujima, na kraju isplatili, a da se Islamska Republika
nije morala odrei suvereniteta, to je posebno vano, kae prvi,
dok drugi gleda u budunost: Koji je idui potez? Iranski ministar
vanjskih poslova, Javad Zarif, objavio je kolumnu u listu 'The New
York Times' u kojoj istie: 'Sada je trenutak da se svi naroito
muslimanske zemlje primimo za ruke i rijeimo svijet nasilnog
ekstremizma.' Drugim rijeima, Iran se sada nakon izlaska iz izolacije nudi kao glavna borbena sila koja moe i eli skriti ISIL i
sline barbarske projekte koji haraju Bliskim istokom. Zapadu bi
bilo pametno, i zbog svoje vlastite sigurnosti, da Iranu, i njegovim
saveznicima, u ovoj misiji sada daju maksimalnu potporu.

Iraku je, oekivano, bio znatno bolji. Nakon ruenja Saddama i


amerike okupacije, na vlast, uz blagoslov Washingtona, dolaze iiti te tada dolazi do marginalizacije sunita. ISIL pak predstavlja radikalnu sunitsku ratnu ideologiju i nema sumnje da je marginalizacija
sunita u Iraku dovela do potpore jednog dijela stanovnitva za ISIL.

ISIL-ov genocid i kulturocid


Prema zadnjem izvjetaju UN-a, objavljenom 19. sijenja, ISIL
na prostoru Iraka dri oko 3.500 osoba u zarobljenitvu. Veinom
su to ene i djeca iz Jezidi zajednice, ali tu se nalaze i osobe druge
etnike i religijske pripadnosti, pie u izvjetaju. U izvjetaju se
takoer navode strane metode smaknua ljudi koje variraju od
smaknua vatrenim orujem, odrubljivanjem glava, do zakopavanja ivih ljudi i bacanja ljudi sa zgrada. Spominje se i ubijanje ljudi
buldoerima. Navodi se i kako ISIL esto izrabljuje djecu. Na prostoru Mosula oteli su izmeu 800 i 900 djece da bi ih koristili kao vojnike.
ISIL-ov kulturocid okirao je svijet ve u vie navrata, no izgleda
da e se strane prie gomilati sve dok ova teroristika organizacija
bude aktivna. ISIL sistematski unitava kranske spomenike u Iraku i Siriji. Straan kulturocid zasjenjuje jedino njihov genocid, koji i
dalje provode nad stanovnicima Sirije i Iraka.
20. sijenja mediji su objavili kako su ISIL-ovci unitili jo jedan
spomenik ljudske kulture, samostan sv. Ilije juno od Mosula, najstariji kranski samostan u Iraku koji je star punih 1.400 godina.
Novinska agencija AP objavila je satelitske fotografije koja potvruju ovaj straan in. Na snimkama iz satelita se vidi kako samostan vie ne postoji, potpuno su ga unitili. Veleasni Paul Thabit
bio je potpuno shrvan shvativi da drevni samostan vie ne postoji:
Ne mogu opisati tu tugu... Naa kranska povijest u Mosulu se
barbarski brie. eli nas se protjerati iz Iraka, eliminirati nas i okonati nae postojanje u ovoj zemlji.

IRAK: Uskoro bitka za Mosul


Zaarani krug sektakog nasilja
11. sijenja 2016. preko 50 osoba ubijeno je tokom niza teroristikih napada koji su pogodili Bagdad i dva oblinja manja grada.
Odgovornost za napade preuzela je teroristika organizacija ISIL.
Jedan od veih napada desio se na prostoru veinski iitske
gradske etvrti al-Jadida gdje su teroristi upali u prodajni centar
Jawaher. Samo tamo ubijeno je ukupno 18 osoba, a oko 50 ih je
ranjeno. U isto vrijeme pokolj se odvijao i u irakom gradu Muqdadiya, kojih 80 kilometara sjeveroistono od Bagdada. Tamo je ubijeno najmanje 23 ljudi nakon napada bombaa samoubojica. Jo
troje ubijeno je u gradu Baquba, takoer u napadu bombom. Nadalje, jo sedam osoba ubijeno je na prostoru Nahrawana, veinski
sunitskog predgraa Bagdada.
Sutradan, 12. sijenja, napadnuto je najmanje 7 sunitskih damija i vie desetaka duana napadnuto je na istoku Iraka. Oito je
kako se ovdje radi o odmazdi protiv nedunih civila, no ovo je jo
jedan od primjera koji pokazuju na koji nain sektako nasilje u Iraku postaje zaarani krug.
Podsjetimo, suniti su u Iraku manjina, veina su muslimani ijiti.
No, za vrijeme Saddama Husseina, koji je bio sunit, poloaj sunita u

40

Osloboenje Mosula u prvoj polovici 2016. godine?

2016. godina konane pobjede nad ISIL-om?


21. sijenja Khaled al-Obeidi, iraki ministar obrane, Khaled alObeidi, rekao je u razgovoru za Reuters kako Irak planira u prvoj
polovici 2016. godine pokrenuti veliku operaciju s ciljem oslobaanja sjevernog grada Mosula koji se nalazi pod kontrolom ISIL-a od
2014. godine. Mogu rei da e se bitka za Mosul desiti u prvoj
polovici ove godine i, uz Boju pomo, biti e kratka, no, iako moemo odrediti poetak bitke, kraj e ovisiti o raznim varijablama,
rekao je iraki ministar obrane.

PREPORODOV JOURNAL 183

IZ SVIJETA
S druge strane, iraki premijer Haider al-Abadi rekao je u prosincu kako e 2016. godina biti godina konane pobjede nad ISILom. Najavu oslobaanja zemlje od ISIL-a dao je nakon to je Iraka
vojska prolog mjeseca oslobodila strateki vaan grad Ramadi,
lociran zapadno od Bagdada.
26. sijenja Ibrahim al-Jaafari, iraki ministar vanjskih poslova,
rekao je kako e sve protuteroristike operacije u zemlji izvoditi
irake snage, bez strane pomoi. Samo nacionalne trupe biti e
poslane u borbu protiv ISIL-a, rekao je al-Jaafari, no takoer je
istaknuo kako e odreeni savjetnici i dalje ostati na terenu u
Iraku. Uplitanje drugih zemalja, izuzev asistencije od strane pojedinih savjetnika, smatrati e se krenjem irakog suvereniteta,
rekao je iraki ministar vanjskih poslova.
Krajem sijenja iz SAD-a su poruili kako su spremni poslati vojne helikoptere Apache i vojne savjetnike kako bi pomogli irakim
snagama u osloboenju Mosula, najveeg grada pod kontrolom
ISIL-a. Brojni ameriki dunosnici, izmeu ostalih i predsjednik Barack Obama, poruili su kako ele ubrzati kampanju protiv ISIL-a, a
osloboenje Mosula to je prije mogue postaje prioritet.
No, pitanje je hoe li centralne vlasti u Bagdadu pristati na to.
Naime, njima je pak u interesu da osloboenje zemlje izvedu, to je
vie mogue, sami, bez pomoi SAD-a znajui da svaka pomo SADa ne dolazi tek tako ve se pretvara u dugoroni ameriki utjecaj
nad Irakom.

300 dana saudijske agresije u brojkama


Saudijska Arabija, s jo nekolicinom saveznika, zapoela je u
oujku 2015. godine agresiju na Jemen nastojei poraziti iitske
Houthi pobunjenike koji su svrgnuli s vlasti njima lojalnog predsjednika Hadija Mansoura. No, gotovo godinu dana kasnije, Saudijska Arabija nije uspjela ostvariti svoje ciljeve.
Krajem sijenja 2016. u glavnom gradu Sani odrana je konferencija za novinare na kojoj je Ali Al-Assemi, koordinator saveza
protiv zloina poinjenih od strane Saudijske Arabije, prezentirao
zastraujuu rekapitulaciju 300 dana saudijskih napada na Jemen.
Vie od 8.000 Jemenaca je ubijeno, ukljuujui 1.996 djece i 1.519
ena, a skoro 16.000 je ranjeno. Osim toga, tu je i 1,2 milijuna raseljenih osoba i 325.137 oteenih kua.

JEMEN: Brojne ljudske rtve i velika razaranja


infrastrukture i gospodarstva
HRW i UNHR: Na Jemen baene kasetne bombe
7. sijenja 2016. organizacija Human Rights Watch saopila je
kako je dan ranije meunarodna koalicija, predvoena Saudijskom Arabijom, prilikom bombardiranja koristila vie desetljea
stare kasetne bombe amerike proizvodnje, koje su pale na civilne oblasti Sane, glavnog grada Jemena, nazivajui to ratnim zloinom. Izvjetaj HRW-a obuhvaa i fotografiju kasetne bombe CBU58, za koju navode da je proizvedena 1978. godine u Tennesseeju
(SAD).
To to koalicija baca kasetne bombe na prenaseljene gradove
ukazuje na namjeru da se povrijede civili, to je ratni zloin", rekao
je Stephen Goose, predstavnik HRW-a. Ban Ki-moon, generalni sekretar UN-a, izjavio je kako je dobio uznemirujue informacije o
napadima kasetnim bombama u Sani, koja je pod kontrolom pobunjenika, i rekao da bi njihova upotreba mogla biti jednaka ratnim
zloinima. Iz SAD-a je saopeno da znaju za ovaj izvjetaj i da e
apelirati na saveznike da usvoje taktiku koja bi sprijeila gubitak
nevinih ivota.
7. sijenja Visoko povjerenstvo za ljudska prava UN-a (UNHR)
objavilo je kako je primilo zabrinjavajue informacije o tome da
pro-saudijska koalicija bombardira pokrajinu Hajjah kasetnim
bombama. Ostatke 29 takvih bombi ekipa UNHR-a pronala je u
selu Al-Odair blizu plantae banana. Inae, kasetne bombe, poznate i kao zvonii, zabranjene su meunarodnom konvencijom iz
2008. koju nisu potpisali ni Jemen ni Saudijska Arabija.
Istog dana Stephane Dujarric, glasnogovornik UN-a, izjavio je
kako je pro-saudijska jemenska vlada proglasila Palestinca George
Abou al-Zulofa, voditelj UN-ova ureda za ljudska prava u Jemenu,
nepoeljnom osobom. Naglasio je kako je al-Zulof odlino radio
svoj posao, ali nije rekao kojim je motivima jemenska vlada obrazloila svoju odluku o izgonu UN-ova dunosnika.

SIJEANJ 2016.

Jemen temeljito razorena zemlja


to se tie infrastrukture, potpuno ili djelomino uniteno je
615 damija, 238 zdravstvenih ustanova, ukljuujui 569 kola i
obrazovnih ustanova, te 16 sjedita medija. Napadi saudijske koalicije su razorili 19 aerodroma, 10 luka, 512 mostova, 125 elektrana, 167 stanica za komunikaciju, 164 vodovodnih distribucijskih
centara.
to se tie proizvodnog sektora, uniteno je 970 javnih zgrada,
546 opskrbnih skladita, ukljuujui i 353 trgovakih centara i trnica, 409 kamiona hrane, 175 tankera, 238 benzinskih stanica, 59
arheolokih nalazita, 119 turistikih odredita, 190 tvornica, 42
sportska centra, 7 silosa za ito i 125 centara za njegu i prihvat bolesnika.
Saudijska oruana intervencija u Jemenu za sada nije uspjela u
glavnom cilju, izbacivanju Houthi pobunjenika iz glavnog grada Sane. S druge strane, UN-ove mirovne inicijative za sada nisu uspjele
okonati ovaj sukob na koji se gleda kao na dio ireg sukoba putem
posrednika izmeu Saudijske Arabije i Irana.
Zanimljivo je da su u meuvremenu i pro-saudijski akteri jemenskog rata postali ISIL-ova meta. Naime, pripadnici teroristike organizacije ISIL preuzeli su odgovornost za samoubilaki napad ispred
rezidencije pro-saudijskog jemenskog predsjednika Mansoura Hadija u junom gradu Adenu. U napadu 28. sijenja ubijeno je najmanje
estero osoba, dok je najmanje 11-ero ranjeno nakon to se pripadnik ISIL-a s automobilom punim eksploziva zabio u ulaz kompleksa
gdje su se nalazili straari. Izvori prenose da se predsjednik Hadi u
vrijeme napada nalazio u rezidenciji, no nije ozlijeen. Analitiari istiu kako injenica da ISIL izvodi napad na njega, dakle saudijskog ovjeka u ovom ratu, pokazuje kako ova teroristika organizacija sve
vie ratuje iskljuivo za svoje interese. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

41

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: SEVDALINKA PRVI PUT SNIMLJENA U IZVEDBI SRPSKE KAPELE

Srdo moja, ne srdi se na me


Haj, srdo moja more
ne srdi se na me,
ne srdi se na me.
Haj, jer ako se more
ja nasrdim na te,
ja nasrdim na te.
Haj, cijela Bosna more
pomirit nas nee,
pomirit nas nee.
Haj, cijela Bosna more
ni Hercegovina,
ni Hercegovina.
Haj, ni sva sela more
oko Sarajeva,
oko Sarajeva.
Haj, samo mogu more
tvoja medna usta,
naa medna usta.
Ogromna veina onih koji vole da sluaju ili i sami zapevaju pjesme Leti, leti pjesmo moja mila i Srdo moja, ne srdi se na me,
teko da zna da je njihov autor Jovan Ili.
Ili je jedan od onih pjesnika, ije su se pjesme ponarodile. Roen je u Beogradu 15. avgusta 1824., a umro 12. marta 1901. godine. Po ocu je porijeklom Nilija, a po majci Podgorianin. Osnovnu
kolu je svrio u Beogradu, gimnaziju u Kragujevcu jer to tada bi
jedina gimnazija u Srbiji. Kasnije je poslat na usavravanja u Be. Po
svretku svojih filozofskih nauka vratio se u Beograd.

Jovan Ili

42

Audio zapis iz 1913. godine


Njegove su pjesme etiri puta tampane u posebnim knjiicama, a jednom su sabrane u svesku. Veliki dio svojih pjesama, Ili je
ispjevao po narodnim pjesmama. Od njih je on, vrlo esto, pozajmljivao motive, razmjer, pojedine slike i poreenja, ponekad i itave stihove, tako, da mu ove pjesme, u svemu izgledaju kao narodne... Od narodnih pjesama nije uzimao samo spoljnu formu; on je
umio ui u duh narodne poezije, jer i sam u tome duhu osjea.
Zasebnu, i najpoznatiju vrstu Ilievog stvaralakog opusa ine
njegove ljubavne pjesme. I one su po narodnim pjesmama, ali te
narodne pjesme po kojima je Ili ispjevao ove svoje ljubavne pjesme, to su one lijepe, arobne i zanosljive sevdalijske pjesme. I Ilieve ljubavne pjesme su sve prave sevdalijske pjesme; bilo da u
njima pjeva ari drage svoje, bilo da u pjesmi kazuje svoje strepnje
i nadanje, bilo da jada svoje jade ljubavne, ili da kune dragu za nevjeru njihov je ton svakada ton onih jedinstvenih pjesama bosanskih; u njima je ona ista toplina osjeanja, onaj isti strani ton i
onaj isti zanosni dah istoka to veje kroz one jedinstvene pjesme
bosanske, i ini ih najljepim cvijetom nae narodne muzike.
Pjesmu Srdo moja, ne srdi se na me objavio je 1824. godine Vuk
Stefanovi Karadi u svojoj zbirci pjesama. Naime, on je objavio etiri
stiha pod nazivom Srdi da se ne srdi, pjesma br. 157. To su stihovi:
Srdo moja, ne srdi se na me
jer ako se ja rasrdim na te,
sva nas Bosna pomirit ne moe,
ni sva Bosna, a ni Ercegovina.
Iliu je dio te narodne pjesme posluio kao ideja, te je odluio
da je nadogradi novim stihovima i objavi u svom djelu Sonet
1895. godine. Pjesma je sama rasla, a popularnost joj se poveala
sredinom 20. stoljea. Ovakvom pjesniku najbolji i najtrajniji spomenik podiu same pjesme njegove.
Zanimljiv i apsolutno nepoznat podatak jeste da je prvi audio zapis sa pjesmom Srdo moja, ne srdi se na me objavljen 1913. godine
u izvedbi Srpske narodne kapele Boe Stojanovia u Beogradu. q
Avdo HUSEINOVI

PREPORODOV JOURNAL 183

KULTURA

NOVE KNJIGE U NAKLADI KDBH PREPOROD ZAGREB

Bogatstvo bosanske
knjievne tkanice
Krajem 2015. godine u nakladi Kulturnog drutva Bonjaka Hrvatske Preporod Zagreb tiskane su dvije vrijedne knjige: Svjedoenje o vremenu prof. dr. sc. Esada Durakovia i Bosanskohercegovaki knjievni obzori akademika Enesa Durakovia.

Esad Durakovi: Svjedoenje o vremenu


Prof. dr. sc. Esad Durakovi je redoviti profesor arapskog jezika
i arapske knjievnosti na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Kao potvrdu da je u pitanju svjetski arabist, dodajemo i da je, uz to to je redoviti lan Akademije nauka i
umjetnosti BiH, i dopisni lan Arapske akademije nauka u Damasku
te dopisni lan Akademije nauka u Kairu. lan je i meunarodnog
PEN Centra i Drutva pisaca BiH.
Veliki i sustavni rad stoji iza dr. sc. Esada Durakovia. Brojni prijevodi, poput tri kapitalna djela arapske i arapsko-islamske kulture:
Hiljadu i jednu no (1999.), Kur'an (2004.) i Muallaqe Sedam
zlatnih arabljanskih oda (2004.); uza prijevode i stotine klasinih i
suvremenih knjievnih djela s arapskog jezika. Jo 2003. godine
UNESCO je dr. Esada Durakovia nagradio prestinom nagradom
Sharjah Prize for Arab Culture.
Dr. Esad Durakovi je uz prijevode knjievnih djela (meu ostalim i knjievnog doprinosa Khalila Gibrana i prijevoda nekoliko antologija moderne arapske lirike) vrlo produktivan i na znanstvenom
planu. Istraivao je i objavio, zarana, 1989. godine u Damasku, a
1997. godine i u Sarajevu, Poetiku arapske knjievne emigracije u
SAD-u, pa Arapsku stilistiku u Bosni. Ahmed Sin Hasanov Bonjak
o metafori (Sarajevo, 2000.). Takoer: Prolegomena za historiju
knjievnosti orijentalno-islamskoga kruga (Sarajevo, 2005.), Stil
kao argument: nad tekstom Kur'ana (Sarajevo, 2009). Posebnu
pozornost izazvala je i zasluuje njegova studija Orijentologija:
univerzum sakralnog teksta (2007. u Sarajevu). Studija je tiskana i
na arapskom i na engleskom jeziku. Posljednja Durakovieva knjiga
nosi naslov Meumuslimanski ratovi danas: krivo shvaanje islama (Sarajevo, 2015.).
Budui da dr. Esad Durakovi esto objavljuje, polemizira i u
javnim medijima (elektronskim i tiskanim) izbor tekstova koje je
izdava i urednik Ervin Jahi, predsjednik KDBH Preporod, priredio u knjizi Svjedoenje o vremenu uvelike dotie nau stvarnost i aktualna svjetska dogaanja. Znanstvena su to tiva, argumentirana, sustavna i razumljiva, prihvatljiva prosjenom itatelju.
Jedan se dio tekstova, razumljivo, tie arabistike i polemika s
autorima loih prijevoda s arapskog jezika kapitalnih djela arapskih
autora. Iznimno su zanimljivi i uputni za itanje strunjacima, kao i
laicima. Autor je intrigantan i anticipativan u razluivanju stanja:
politikog, ekonomskog, kulturalnog i dr. na Istoku, napose na Bliskom istoku; a njegovi su tekstovi sroeni kao traktati (esto tako i
naslovljeni) o peru i mau (naravno, bliskoistonom).

SIJEANJ 2016.

Svjedoenje o vremenu Esad Durakovi


Puno je toga to je iznimno aktualno i dandanas. Posebno su
nam se nametnule kao iznimno vane Durakovieve opaske za aktualne vlasti u Bosni i Hercegovini, a i van nje pa i ovdje u Hrvatskoj,
o stanju kolstva u toj dravi; napose onog visokog ije posljedice
on vidi traginim, ukazujui na problem nekompetencije, neznanja i hiperprodukciju fakulteta, studenata i nekompetentnih
strunjaka.
S puno profesorskog iskustva ba orijentalnih jezika, ne slae se
dr. Esad Durakovi niti s nainom uenja arapskog jezika, a koji
uvodi novotarije u metodologiju. Zato, napominje: da uenje
jezika, pa i arapskog, kod mladih ne smije, metodoloki, stvarati
otpor, nego, suprotno, emotivnu bliskost. Jer taj jezik, objanjava dr. Esad Durakovi, ima specifinu poziciju u Bonjaka te se ne
moe tretirati iskljuivo kao orijentalistika disciplina. On nije samo
na nivou akademskog elitizma, ve se ui, sistematski i stotinama
godina, u srednjim kolama-medresama, a njegovo pismo djeca
esto usvajaju u mektebima prije nego to krenu u kolu! U tom
tekstu pod naslovom Novotarije u uenju arapskog jezika Durakovi upozorava i na specifinost arapske kulture koja proizlazi iz
jezika, iz njegovih gramatikih pravila. Tako je, pie, uenje treeg,
drugog pa tek tada prvog lica u konjugaciji glagola arapskog jezika
odlika te kulture (a kasnije i arapsko-islamske), a to znai da jest u
samom biu te kulture. Otud je, smatra dr. Esad Durakovi, i takav pristup konjugaciji (m. o. promjeni glagola po licima) pogodna
za sakralizaciju. Odnosno, ona je (takva konjugacija) implicirana
sakralizacija jezika, potom teksta, a onda i svijeta. A u toj vertikalnoj sakralizaciji najvanije je On, objanjava dr. Durakovi, zatim
Ti (bilo da je rije o Bogu ili o Tebi, kao ovjeku, a ime se ispoljava
potpuna i jezino praiskonska opredijeljenost za uvaavanje Tebe,
a tek na kraju dolazi Ja, kojim se opet u jezinom praiskonu, uteme-

43

KULTURA
ljuje orijentalna skromnost. Dr. Durakovi je kvalificira kao orijentalnu izmirenost sa svijetom i postavljanjem Ja na posljednje
mjesto. Teocentrinost je to naspram egocentrizma u pogledu na
svijet!
Zato dr. Enes Durakovi ne proputa u svojim tekstovima spomenuti i nunost njegovanja i otvaranja katedri za arapski jezik i
studija orijentalnih jezika, ne samo u Bosni i Hercegovini ve i na
podruju june Europe, dakle na podruju gdje se do prije Drugog
svjetskog rata uila i njegovala (kao npr. u Hrvatskoj).
Prije svega on pie i skrbi o Bosni i Hercegovini. Ne proputa
biti niti u matici dnevnih polemika i sudova o aktualnim dogaajima u Bosni i Hercegovini, u kontekstu okruenja njena, Europe
prije svega. Zanimljive su njegove opaske (objavljene u Osloboenju, Sarajevo, 22. veljae 2006.) kako je paradoks da su karikature poslanika Muhameda zapalile svijet. O demonstracijama muslimana na ono to je nakon toga uslijedilo pie dr. Durakovi kako su bile kontraproduktivne jer da muslimani demonstriraju po ulicama, pale zastave i jo gore, ambasade. Islam je
ipak vjera tolerancije, jer je Bog na vie mjesta rekao: 'Da je Allah
htio sve bi vas uinio jednom vjerskom zajednicom Drugim rijeima, pojanjava dr. Esad Durakovi, musliman je duan potivati razlike, kao izraz upravo Boje milosti! S druge strane, (misli na
demonstracije i revolt) muslimani idu na ruku onima koji upravo
to i ele, kako bi mogli uzvikivati: Mi i govorimo da su (muslimani)
nasilni i teroristi, s njima nema zajednikog ivota! I zakljuuje:
Scenarij uasa je, na alost, tu! Karikature su tek kamiak u mozaiku koji se vjeto gradi. Otud je neosnovano vjerovati kako e se
sve na tome zaustaviti. Pravo pitanje je: koji e belaj nakon ovoga
doi?
I o vehabijskoj prijetnji nad BiH takoer je dr. Esad Durakovi
javno, u dnevnom tisku, ukazivao piui da je ta pojava, takvo opredjeljenje muslimana u BiH najvea odgovornost - kod najviih institucija Islamske zajednice jer je ona duna i moe djelovati preko
svoje mone infrastrukture, a sa svoje respektabilne ideologijske
pozicije i sprijeiti da se broj vehabija meu domicilnim stanovnitvom ne uveava. Jer, pie, postanu li (muslimani) vehabije, nemaju gdje otii, ali itekako imaju koga istjerati ili pod zemlju satjerati! I upozorava( jo 18. oujka 2006. godine u sarajevskom
Osloboenju): Nekima u svijetu veoma godi takva perspektiva
vehabizma u BiH i stoga e ga podsticati.
Valja rei da su tekstovi dr. Esada Durakovia objavljeni u knjizi
Svjedoenje o vremenu, oekivano, posloeni kronolokim redom. Navodimo tu banalnost jer je i iz nje razvidno kako je u kojoj
od godina akademik Durakovi u javnosti promptno djelovao. A
onda i shvatiti kako oscilira savjest i svijest tamonjih, takoer i
svjetskih, institucija.
U knjigu su uvrteni i autorovi istraivaki tekstovi o vakufnamama, tj. zadubinama (arapski i prijevodi njihovi na bosanski jezik). Od najpoznatije, Gazi Husrev-begove vakufname, a i tekstovi o
kaligrafiji i ispisivanju lehvi, o znanstvenom doprinosu arapskoj
stilistici pojedinih bosanskohercegovakih arabista, a ime dr. Durakovi pokuava u semiotikim prostorom revitalizirati dnevni realitet. (Analize su to radova Munira Mujia, Besima Korkuta, Mustafe Imamovia i dr. Posebice je zanimljiv njegov osvrt na alima
Mehmeda Handia, kako su ga, u godini 2010. u arapskom svijetu
nazvali blistavim draguljem, uenjakom i pjesnikom iz Bosne.)
Pie dr. Durakovi i o leksikografskim podvizima, poput tiskanja
Perzijsko-bosanskog rjenika, o recepciji djela Mee Selimovia u
arapskom svijetu, obvezi da se poradi na popularizaciji bosanskohercegovakih pisaca

44

Zavravamo ovaj pregled Durakovieve knjige Svjedoenje o


vremenu nazvati je moemo kompilacijom njegovih tekstova u
dnevnom tisku i osvrta na aktualne polemike i jednog intervjua
s onim to nam se ini temeljnim stavom ovoga akademika i
intelektualca i to ba u ove dane kada se izrie kazna Radovanu
Karadiu, krvniku bonjakog i bosanskog naroda u BiH, a doktoru knjievnosti, neko predavau na sarajevskom Filozofskom fakultetu. O tom, karadievskom, partijskom nasilju, a o kojemu
dr. Durakovi konstatira da je bio (a mogao bi se slinim postupcima opet izroditi) u grubi pragmatizam i partikularizam, u samoivost nadviti nad slobodom, nad univerzalizmom univerziteta. I direktno mu se suprotstavlja, ponavljajui viekratno u
svojim porukama, pa i u ovoj knjizi, kako se etikom nametnulo
politiko.

Enes Durakovi: Bosanskohercegovaki knjievni


obzori
Po odlasku u mirovinu s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, 2012.
godine, a s Odsjeka za knjievnost naroda BiH, prof. dr. Enes Durakovi je nastavio raditi na usustavljivanju povijesti bosanskohercegovakog knjievnog jezinog blaga stvorenog i stvaranog tokom
20. i 21. stoljea.
U uvodniku knjige Bosanskohercegovaki knjievni obzori,
jo jednom iznimnom izdanju KDBH Preporod iz Zagreba, urednik te knjige, g. Ervin Jahi, predsjednik KDBH Preporod, napominje da unato tome to autor: jest napisao tu knjigu - 'Obzore
bonjake knjievnosti', tiskane jo 2012. u Sarajevu, ovaj, zagrebaki, drugi pregled 'Bosanskohercegovaki knjievni obzori', a
koju smo priredili za Bonjake/inje u Hrvatskoj i tiskali je 2015.,
unato opsenosti tih pregleda eseja i studija, jo nije napisana
b-h povijest knjievnosti! Ipak, dobili jesmo knjigu iz samog njena
bia.
Smatrajui upravo akademika Esada Durakovia najpozvanijim
za takav jedan kapitalan, obiman i zahtjevan posao pisca pregleda bh knjievnosti g. Ervin Jahi napominje kako su: U knjizi doprinosa b-h teoriji knjievnosti dr. Esada Durakovia izabrane tek
studije i eseji, znai izbor iz njegova obimna rada.
Mi moemo ustvrditi da taj, zagrebaki, izbor dr. Esad Durakovievih eseja i studija daje i izvjesnu tekstualnu prednost bosanskohercegovakom pjesnitvu, a to ne udi jer je izbornik ba Ervin
Jahi i sam po vokaciji i prokuani i nagraivani antologiar i renomirani pjesnik. U uvodniku g. Jahi pie: Koristei se razliitim
tipovima knjievnokritikoga diskursa, tovie miksajui razliite
naracije i perspektive da bi dokuio volumen i dubinu svoga predmeta, Durakovi je izbjegao njegovu sakralizaciju, zastupanje jedne
i pri tom dakako obvezujue istine, dogmatinost i autoritarnost
zakljuaka. Na kraju dodajui i da e ova knjiga biti centralnim
mjestom u istraivanju poetikih i politikih, sredinjih i rubnih fenomena bonjakog knjievnog sustava. Dakako, u jednakoj mjeri i
bosanskohercegovakoga knjievnoga (nad)sustava, iji su punovani i jednakovrijedni dionici i srpska te hrvatska knjievnost u
Bosni i Hercegovini.
Ova knjiga, Bosanskohercegovaki knjievni obzori, sadre i
Imenski registar, a i ulomke Durakovievih kritiara (Kritiari o Enesu Durakoviu); meu njima su: Alija Isakovi, Kasim Prohi, Muhsin
Rizvi, Anelko Novakovi, Nikola Kova, Gordana Muzaferija, Hilmo Neimarlija, Ivan Lovrenovi, Mile Stoji, Nihad Agi... Sve sami
bosanskohercegovaki vodei intelektualci i znalci bonjake duhovnosti.

PREPORODOV JOURNAL 183

KULTURA

Bosanskohercegovaki knjievni obzori Enes Durakovi


Na 453 stranice Bosanskohercegovakih knjievnih obzora,
izabranih eseja i studija, je i kratka Biljeka o autoru. Tamo su i
studije o pjesnitvu Maka Dizdara, Skendera Kulenovia, zatim starijih Muse azima atia, Alekse antia, Jovana Duia, A. B. imia, Hamze Hume
Tiskane su Durakovieve studije: Rije i svijet (1988.) o bosanskohercegovakim pjesnicima 20. stoljea, a dr. Durakovi je
objavio i Bonjake i bosanske knjievne neminovnosti (2003.),
Arka i rijei (2006.), Obzori bonjake knjievnosti (2012.).
Reprezentativne su i njegove antologije: Antologija muslimanske poezije 20. vijeka (1990.), nakon ega su uslijedila i njena
proirena reizdanja u 1999. godini, potom Antologija bonjake
pripovijetke 20. vijeka (1995.), Antologija bosanskohercegovake pripovijetke 20. vijeka (2000.), Muslimanska knjievnost
20. vijeka (1991.), kao i Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici (1998.) u koautorstvu s Esadom Durakoviem i Fehimom Nametkom.
Akademik Enes Durakovi je u ovom zagrebakom Preporodovom izdanju Bosanskohercegovakih knjievnih obzora esejistiki obradio prozaiste Dervia Suia te Aliju Isakovia, pripovjedae i romansijere. U tom novom izdanju esto nailazimo na
referentne citate: Devada Karahasana, Esada Karia, Envera Kazaza i dr.
Priredio je dr. Durakovi ak 102 knjige projekta Bonjaka
knjievnost, zapravo hrestomatije u svojoj izdavakoj kui Alef.
Munib Delali to je komentirao: Stotinu knjiga! itava mala knjinica, i to od pripadnika naroda koji, prema bh. susjedima, uope i
ne postoji! Nakon 10 antologijskih tomova bonjake knjievnosti,
u Alefu je objavljeno i est podebelih knjiga Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici.
U uvodnoj studiji te knjige naslovljene s Junoslavenska interliterarna zajednica danas akademik Enes Durakovi napominje da je bosanskohercegovaka etnokulturna mnogoznanost
nesvodiva na izolirane kulturne identitete ili, pak, na uniformnu
singularnost koja potire unutarnju polimorfnost i da to nije etnografski muzej za potrebe multikulturalnosti, ve je tkanica i
na osi sukcesivnosti kulturne diferenciranih tradicija, ali isto tako
i u neprekidnoj dinamici (tkana) kaleidoskopski nemirna slika i
cjelovito orkestrirana poetska simfonija ija se ljepota u trenu gubi ako njenu polifonijski razveden u partituru pokuamo nasilno
ralaniti i raijati na unisone stavke i sastavnice nacionalno artikuliranih kajdi Zato i valja, komentira dr. Enes Durakovi,

SIJEANJ 2016.

osmotriti tu b-h knjievnost i s graninih stajalita, s perifernih,


manjinskih ili potisnutih kultura, jer se na taj nain ukazuju mnogo bogatiji i sloeniji vidovi interkulturalizma negoli je onaj ustaljen i kanonski petrificiran ovjetalim oblicima hegemonijalnoustrojenih bipolarnih srpsko-hrvatskih knjievnopovijesnih naracija.
Jasno, tim stavom odbija mehaniko zbrajanje i usporednost
poetiki potpuno razliitih i razdvojenih nacionalnih knjievnosti
prividnu stabilnost graenu na homogenosti ili stabilnosti, neki
etnikih konstanti. Budui da poriu sloene procese interkulturalnih inkluzija, utjecaja, prihvatanja i adaptiranja 'tuih' knjievnih
vrijednosti. Kao to je nemogue govoriti o jedinstvenosti identiteta i individualiteta pojedinca i jedinstvenom znaenju teksta. Slae se time s R. Barthesom (francuskim semiotiarom) da je svaki
tekst novo pletivo prolih citata. Tako razumijevajui nacionalnu
knjievnost i kulturu, ne razdvajajui je, nego tumaei je i govorei o njoj kao sinkretikoj, proaranoj i proetoj citatima iz drugih
kultura, bilo ponavljanjem, transformiranjem i modificiranjem opih knjievnih konvencija, kodova i arhetipova, bilo slinim tematskim, ideo-afektivnim sadrajima to ih producira historijska zbilja
i zajedniki drutveni kontekst.
Tradicija ivi kroz pojedince koji je kritiki ili nekritiki prihvaaju, mijenjaju. Zbog paradigmatinosti bosanskohercegovake knjievnosti akademik Durakovi zato sugerira zakljuak da se i nakon
raspada jugoslavenske zajednice propituje kulturna uzajamnost,
prelivnost i hibridnost, mnotvenost dinaminih meuproimanja i
preobraaja i bosanskohercegovake knjievnosti, a kako bi se u
tom gustom tkanju prepoznala i kako sama sebe mogu prepoznati
i bonjaka posebna tradicija i njene transnacionalne poetike vrijednosti. Ustvrdivi da: Svoje bogatstvo raznolikih kulturnih
obrazaca i polimorfnih knjievnih vidova i sadraja novovjeko bonjako i bosanskohercegovako knjievnosti i duguje ne samo
otvorenosti prema irokim horizontima i univerzalnim tokovima
svjetske kulture nego i onim i danas ivim i nedovrenim (i nedovrivim) traganjima za pouzdanim i vrstim oblicima vlastitog identiteta to se u konvulzivnim proimanjima univerzalnih obrazaca i
modela s mikrokulturnim lokalnim obiljejima uporno opiru naporu definitivnih odreenja i kanoniziranja.
Ve e u sljedeem eseju, u ovom zagrebakom izdanju, u eseju
o Bosanskohercegovakoj knjievnoj neminovnosti: mitu o poetku objasniti da razlike na tim prostorima poesto slie i mrnji
ponekad to i jesu, ali i da strasno njegovanje razlika potvruje ne
samo prisutnost jednih kraj drugih nego i vanost onog drugog.
Sladokusce i knjievnoljupce zaintrigirat e i Durakovieva studija o Aliji Isakoviu, a u kojoj pie ovjek je to (Alija Isakovi) koji
se knjigama javljao samo onda kada je rukopis sazrio da u svemu
bude nov i poseban, kada je nudio i anticipirao novo i neistraeno...
izbjegavao ponavljanja ve ranije osvojenih knjievnoestetskih polja....
Komentirajui u svojim studijama i esejima stvaralatvo drugih, akademik Durakovi uspostavio je i nametnuo buduim piscima potpunijih pregleda bosanskohercegovake knjievnosti
jasne i visoke zahtjeve/kriterije toga posla kojega tek valja napraviti.
Knjiga Bosanskohercegovaki knjievni obzori znanstveni je
diskurs koji jest trasirao i obavio dobar dio toga zadatka. Uputio na
studioznost, originalnost pristupa. Istina, laicima je otud ponekad i
teko prohodna, zahtjevna, ali je nuna i dobrodola, hvale vrijedna. estitke i iskrena zahvalnost izdavau. q
Edina SMAJLAGI

45

PRIE IZ BOSNE

U BEOGRADU FORMIRANO UDRUENJE REPUBLIKA SRPSKA AST OTADBINE

Bjegunci formirali udruenje


Izruenjem Ratka Mladia i Gorana Hadia Tribunalu u Haggu,
prestale su sve obaveze Srbije prema ovom Meunarodnom sudu
za ratne zloine. Meutim, na hiljade osoba osumnjienih za genocid i ratne zloine na podruju BiH u periodu od 1992.-1995. godine
danas se kriju u Srbiji. Da li su izruenjem Mladia ove osobe amnestirane i da li e ostatak ivota provesti u nezasluenoj slobodi, pitanje je na koje porodice rtava zloina u BiH danas nemaju odgovora!?
Neki konkretniji dogovor o izruenju osoba osumnjienih za
ratne zloine jo nije postignut izmeu Srbije i BiH, a pitanje je da li
e ikada i biti. Nakon Mladia, Srbija moe komotno da zatvori fasciklu sa obavezom za hapenja ratnih zloinaca, koji danas imaju
njeno dravljanstvo i ni poemu se ne razlikuju od ostalih njenih
graana. Ratni zloinci iz BiH danas u Srbiji rade u prosvjeti, imaju
privatne firme, vlasnicu su ugostiteljskih objekata, brinu o bezbjednosti poznatih... Ipak, iz izvora bliskih Tuilatvu za ratne zloine
BiH, saznajemo da postoji prioritetna lista osumnjienih za ratne
zloine, za koje e BiH traiti izruenje od Srbije. Objavljujemo dio
imena sa tog spiska

Na prvom mjestu se nalazi pukovnik Rajko Kui, komandant


Rogatike brigade Vojske Republike Srpske, osumnjien za mnogobrojne monstruozne zloine nad Bonjacima Rogatice. Kui navodno ivi u Lazarevcu, gdje ima privatnu pilanu. Po drugim informacijama, pukovnik Kui esto boravi u Uicu, a u posljednje vrijeme nekoliko puta je tajnim uhodanim putevima prelazio granicu i
dolazio u Rogaticu. Dolazi u Rogaticu kada su kakve slave, kada je
neto... Proleti i niko ga ne vidi, kae jedan Rogatianin, uz tvrdnju
da je uo da je Kui zadnji put bio u Rogatici u prvoj polovini 2011.
godine.
Tuilac Posebnog odjela za ratne zloine Tuilatva BiH podigao
je 12. novembra 2014. godine optunicu protiv Rajka Kuia.
Alem Omerhodi, sin Alije Omerhodia kojeg je, prema izjavama svjedoka, zloinac Vojske Republike Srpske Rajko Kui na najsvirepiji nain ubio u logoru Rasadnik u Rogatici tokom srpske agresi-

je na BiH, ogoren je na Tuilatvo BiH, ali i Tuilatvo Bosansko-podrinjskog kantona. Jedan od najstranijih zloina koji se ovom monstrumu stavljaju na teret je ubistvo Alije Omerhodia. Njega su vojnici Vojske RS-a zarobili i odveli u logor Rasadnik u Rogatici, gdje ga
je Kui zaklao motornom pilom, potom isjekao njegovo tijelo na
komade, koje je kasnije bacio u kanalizacione cijevi.
Taj ovjek dolazi u nau dravu, prolazi kroz dravne granice,
ima kontakt sa policijom, optunica je morala biti podignuta ranije,
i on je ve morao biti osuen, kae Alem Omerhodi.
Mada je veina zloinaca iz zloglasnog 10. diverzantskog odreda Vojske RS-a uhapena i procesuirana za strijeljanje preko 800
srebrenikih Bonjaka na farmi Branjevo 16. jula 1995. godine, na
listi visokorangiranih osumnjienih za ratne zloine koji se kriju u
Srbiji, nalazi se komandant ove jedinice porunik Milorad Mio Pelemi i egzekutor Zoran Obrenovi Malji. Pelemi je nekoliko puta
do sada hapen u Srbiji, a posljednji put policija mu je pretresala
stan u Ulici Narodnih heroja na Novom Beogradu, 2009. godine, po
nalogu Tuilatva za ratne zloine Srbije jer se pretpostavljalo da je
jedan od kljunih Mladievih jataka.
I bivi komandir Stanice policije u Srebrenici, Milisav Gavri,
osumnjien za uee u genocidu 1995.godine, krije se u Loznici, a
nalazi se na listi traenih. Godinama su srebrenike majke upozoravale da Gavri slobodno ee po Srebrenici i Podrinju. Prije nekoliko godina je rasprodavao svoju imovinu u Srebrenici i pobjegao u
Srbiju.
Odavno preko bosanske granice ne smiju prei ni osumnjieni
za ratne zloine u Ilijau. Ratko Adi, prvi ovjek ratnog Predsjednitva Ilijaa, kasnije i ratni ministar MUP-a RS, danas je profesor
fizike u Filolokoj gimnaziji u Beogradu i nalazi se na vrhu liste
osumnjienih za ratne zloine.
Marinko Vidovi, bivi ilijaki policajac, osumnjien za zloine
nad Bonjacima u selu Ljeevo u junu 1992. godine, ivi u okolici
apca.
Vasilije Vidovi Vaske, etniki vojvoda i dugogodinji postdejtonski lini pratilac Vojislava eelja, osumnjien za zloine u Ljeevu, Podlugovima, Ilijau i strijeljanje logoraa na brdu u, trenutno sa suprugom i kerkom ivi u Zemunu.

Rajko Kui, Milenko Kariik i Pantelija urguz

Mio Pelemi

Krvnici bonjakog naroda na slobodi u Srbiji

46

PREPORODOV JOURNAL 183

PRIE IZ BOSNE

Ratko Adi plee sa srednjokolkama

Radmilo Zeljaja (desno)

Mnoge zloine u Ilijau je poinio dobrovoljac poznat po nadimku Mio etnik, koji ivi u Somboru, a identifikovan je kao Mio
Sijekovi.
Od pravde se u Srbiju sakrio i Mile Stojanovi, upravnik zloglasnog logora Kasarna Rajlovac iz kojeg je 14. juna 1992. godine
odvedena grupa Bonjaka iz sela Ahatovii, kada ih je 47 ubijeno u
Sokolinu kod Srednjeg.
U Novom Sadu ivi prvi komandant Specijalne jedinice MUP-a
Republike Srpske Milenko Kariik, za kojim, takoer, postoji potjernica iz Sarajeva jo od 1992. godine.
Iako se spasio od Hakog tribunala, zavalivi generala Radislava Krstia, na potjernici bh. tuilatva se nalazi i Milenko ivanovi, komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, koji
kao penzioner Vojske Jugoslavije ivi u Valjevu.
U Srbiji se krije i Mirko Todorovi Banana, zloinac iz Bratunca, koji
je pobjegao nakon to je pred Sudom BiH osuen na 13 godina zatvora.
Porodice bonjakih rtava iz Zvornika eljno oekuju da pred
lice pravde u BiH bude izveden Vojin Vukovi uo, komandant
zloglasne jedinice ute ose. uo je do sada uivao apsolutnu zatitu Slube dravne bezbjednosti Srbije.
Bivi naelnik Stanice policije u Viegradu Risto Perii, kojeg je
i monstrum Milan Luki naveo kao svog nadreenog, krije se na
Zlatiboru. Perii se smatra jednom od najodgovornijih osoba za
ubistva preko 2.000 Bonjaka u Viegradu.
I pored injenice da je za njima raspisana Interpolova potjernica, slobodno u Srbiji ive i rade kljuni ljudi koji se sumnjie da su
odgovorni za pokolj nad Bonjacima u Kalinoviku: Boko Govedarica, Grujo Lalovi i Dalibor Krstovi. Lalovi koji je bio predsjednik
SDS-a Kalinovik i predsjednik Kriznog taba, za kojeg su brojni svjedoci potvrdili da je lino nareivao i rukovodio svim zlodjelima,
odmah nakon rata u Novom Sadu otvorio je pogon proizvodnje
namjetaja, u Bijeljini ima svoju pilanu. Boko Govedarica bio je
ratni naelnik SJB Kalinovik, i sumnjii se da su pod njegovom ingerencijom bila sva hapenja i svi logori u Kalinoviku. Tek na zahtjev
porodica rtava, smijenjen je od strane ITPF-a sa mjesta naelnika
CSB Foa. Nakon toga bjei u Sremsku Mitrovicu. Dalibor Krstovi
Dado, koji je kao pripadnik rezervnog sastava SJB Kalinovik u toku
rata uestvovao u vie ubistava i silovanja, trenutno se nalazi u Beogradu i usko sarauje sa Govedaricom i Laloviem.
Brane Petkovi, komandant srpskih jedinica na lijevoj obali Drine u Goradu, sumnjii se da je odgovoran za ratne zloine nad
Bonjacima Gorada tokom 1992. godine. ivi u Kragujevcu, gdje je
donedavno radio kao komandir u policiji.
Za zloine u ajniu, najodgovornijom osobom se smatra doktor Duko Kornjaa, ratni naelnik ajnia. Kornjaa se ve 9 godina

krije u Srbiji. Putem anonimnog pisma itaoca, koji je napisao da


Kornjaa sa suprugom Draganom i etiri sina ivi u Novom Sadu u
Tekelinijoj ulici 6, u stanu broj 17, gdje se bavi prodajom vitafona, sarajevski Dnevni Avaz je nedavno stupio u kontakt sa ovim
doktorom smrti.
Predrag Jovani Pea, komandant jedinice Bijeli aneli sa
Grbavice, inae nadreeni Batku Vlahoviu, monstrumu sa Grbavice, ivi i radi u Beogradu.
Na spisku su i blii Mladievi saradnici Dragomir Peanac i
Radomir Furtula, komandant Viegradske brigade Vojske RS-a.
Obadvojica ive u Beogradu u vojnim stanovima dobijenim od Vojske Srbije...

SIJEANJ 2016.

Udruenje ratnih zloinaca nad Bonjacima


U Beogradu je nedavno formirano Udruenje Republika Srpska ast otadbine, koje okuplja bive oficire Vojske i policije
Republike Srpske koji ive u Srbiji. Kljuni ljudi ovog udruenja su
ba oni za koje se nadamo da e iz Srbije biti izrueni zbog sumnje
da su poinili najstranije zloine nad Bonjacima u periodu od
1992.-1995. godine.
Predsjednik ovog udruenja je ve spomenuti Milenko Kariik,
bivi komandant Specijalne jedinice MUP-a Republike Srpske. U
upravnom odboru je i krvnik Rajko Kui.
Na elu Odbora za boraka pitanja u udruenju nalazi se general Radmilo Zeljaja, koji je 23. maja 1992. predvodio Vojnu policiju
43. brigade Vojske Jugoslavije u napadu na arakovo, ije je stanovnitvo masakrirano. Zeljaja je spalio i razorio mnoga mjesta na
podruju optine Prijedor, pa je zbog toga u znak zahvalnosti za
poinjena zlodjela, Krizni tab na elu sa zloincem Milomirom Stakiem, Kozarac u ljeto 1992. preimenovao u Radmilovo.
Ostaje neshvatljivo zbog ega je Haki sud zaboravio generala
Radmila Zeljaju.
Ukazom br:1/2-01-0003/2001-30/01 Vojislava Kotunice, predsjednika Savezne Republike Jugoslavije od 16. juna 2001. godine,
zajedno sa zloincem Ratkom Mladiem i jo 24 generala Vojske
Republike Srpske, general major Radmilo Zeljaja je skinut sa evidencije Vojske Jugoslavije, to u praksi znai da je on od tada penzioner drave Srbije.
Odbor za utvrivanje istine o ratu u BiH Udruenja Republika
Srpska ast otadbine, koje bi se komotno moglo nazvati i udruenjem ratnih zloinaca nad Bonjacima, vodi Tomislav Kova, ministar MUP-a Republike Srpske u vrijeme izvrenja genocida u Srebrenici u julu 1995. godine. q
Avdo HUSEINOVI

47

DIJALOG CIVILIZACIJA

KRITIARI ISLAMA TREBAJU ISPRAVNO RAZUMIJEVATI UNUTARNJU LOGIKU, MISAO, POVIJEST, FILOZOFIJU
I PRAVA MUSLIMANA KAKO BI MOGLI RAZLUITI RAZLIKU IZMEU UMJERENOSTI I EKSTREMIZMA

Kontradikcije jednog filozofa:


Pascal Bruckner i islam
Francuske intelektualne struje sa predstavnicima poput Pascala Brucknera ogranienim i skuenim sekularistikim svjetopogledom ili to bi kazao Bernard Lewis vojnim liberalizmom brane
europske vrijednosti. Za sekulariste moderni svijet je na ravni svete bogomolje a religije su dio povijesne prolosti i imaju isto kulturnu funkciju. Na tragu toga, islam je za Brucknera fundamentalistiki i sa svojim zatvorenim sistemom u stalnom je sukobu sa fenomenima transformacije i drugaijeg od sebe.
Pascal Bruckner, francuski filozof, sredinom februara 2016. boravio je u Zagrebu u povodu 20 godina izlaenja Europskog glasnika na hrvatskom jeziku. Tom prilikom u Muzeju Mimara osvrnuo se i na islam te je na tragu toga uslijedio intervju u hrvatskom
Jutarnjem listu. Saetak Brucknerova izlaganja je slijedei: problem fundamentalizma i ekstremizma see do islama, a islam nije
spreman prihvatiti kritiku. Islam je bolestan i ta bolest se mora
preduprijediti. Za njega je korijen nesuglasja izmeu Zapada i islama pojava ajetollaha Homeinija koji je objavio rat Zapadu i Iranci
su taj rat protiv Zapada i zapoeli... Bruckner je, takoer, kazao:
Od 2001. godine prvi sam kritizirao upotrebu rijei islamofobija i
od tada nisam prestao. Kao to ste rekli, islam je protjerao krane
sa Srednjeg istoka i iz Sjeverne Afrike...

Odstupanje od racionalizma i duhovnosti i


posezanje za ekstremistikim stajalitima u
tumaenju religije
Brucknerovo stajalite u kojem dijagnosticira uzroke ekstremizma u islamskome svijetu je dvoslojno. On sa jedne strane na
islam u njegovoj cjelini motri kao na problem, a sa druge nastoji
analizirati religijski ekstremizam. Njegova analiza cjelokupnog
islama je jedna logika nesuvislost. Djelovanje muslimanskih vlasti se ne moe uzeti kao ogledalo islama. Postoji razlika izmeu
povijesti islama i islama kao jedne spoznaje, saznanja i religijskog
vjerovanja. Postoji razlika izmeu onoga to nazivamo kriza u
islamskome svijetu i kriza sutine islamske religije. Islamski svijet
izloen je krizi. U krizi je i misao znaajnog dijela vjerskih uenjaka. Kada uenjaci ne mogu izbaviti religiju iz intelektualne krize ta
religija zapada u krizu. Ali kada kaemo da je islam po svojoj sutini u krizi tada problem dovodimo u vezu sa Poslanikom Muhammedom, a.s., ili sa Kuranom. Ovakvo suoavanje nije mogue ak sa kranstvom ili judaizmom.
Kompleksnost svetog Teksta nalae potrebu tumaenja i ono s
ime su muslimani suoeni u jednoj ozbiljnoj krizi jeste odstupanje
od racionalizma i duhovnosti i posezanje za ekstremistikim stajalitima u tumaenju religije. Temeljna religijska nauavanja pozivaju
na jednou, mir, suivot i tovanje Boga i etiko-civilizacijsku dekadenciju muslimanskih drutava ne treba pripisivati islamu ve je
motriti u kontekstu odsustva racionalnosti to dominira ivotom

48

Pascal Bruckner
muslimana u posljednja dva stoljea. Stoga Brucknerov napad na
islam kao jednu cjelovitost nee pomoi muslimanima ve e izazvati reakciju i dovesti do jo veeg nerazumijevanja. Njegov diskurs o promjeni islama kao to se dogodilo sa kranstvom u srednjem vijeku je veoma opasan i hukaki i najbolji je poklon muslimanskim ekstremistima. To je upravo govor politikih islamista i
Bruckner mora, kao to su to uinili Rene Gueonon, Louis Massignon, Luj Garden, Henry Corbin i Maxime Rodinson, iznutra i dobronamjerno motriti na islam kako bi razumio kompleksnost islama i istaknuo racionalnost, duhovnost i mogunost promjene u
intelektualno-politikom diskursu muslimana.
Njegovo insistiranje na povijesnom neprijateljstvu izmeu islama i kranstva, antizapadnoj poziciji Imama Homeinija i odsustvu
tolerancije muslimana spram drugih treba prihvatati sa rezervom i
sumnjom. Jer, kao prvo, rat i tenzije izmeu kranskih i muslimanskih sila nisu razlog za neprijateljstvo izmeu kranstva i islama.
Isto kao to se nacistiki napad u Drugom svjetskom ratu na ostale
evropske zemlje, meu kojima je i Francuska, ne moe nazivati ratom izmeu krana, tako se ni ratovi Osmanlija sa evropskim zemljama ne mogu nazivati ratovima izmeu islama i kranstva. Bruckner izmilja bajke o protjerivanju krana sa Bliskog istoka.
Bliskoistoni krani i jevreji stoljeima su ivjeli sa muslimanima.
Da li se moe in osmanske vlasti tumaiti kao in islama? Sa druge
strane, zaetnici krstakih ratova bili su evropski krani i ovi krstai nemaju nikakve veze sa kranima Bliskog istoka.

Stvarni islam u svakom vremenu iziskuje ponovno


tumaenje i spoznavanje
Mojtahed Shabestari istie kako nam je nuna moderna misao
kako bismo mogli u ovom turbulentnom svijetu punom prijetnji i
zamrenim politikim, drutvenim i kulturnim konstelacijama ivje-

PREPORODOV JOURNAL 183

DIJALOG CIVILIZACIJA

Islam nije religija koja je bljesnula u formi jedne


religijske institucije

ti kao muslimani. Na je svijet postao veoma kompliciran. U prolosti sam razumijevao otprilike u kakvom svijetu ivim... Meutim,
sada ne razumijem u kakvom to svijetu ivim. Wittgenstein kae:
Problem mene kao ovjeka je u tome to u ovom vremenu ne
mogu prepoznati samoga sebe, ko sam, ta sam i gdje sam. U sadanjem trenutku mnogi narodi i osobe nali su se u ovoj poziciji a
i mi muslimani nakon suoavanja sa novim svijetom estoko smo
izloeni ovoj zbunjenosti. Dakle, mi muslimani smo u krizi i trebamo izvriti reviziju identiteta i reviziju ivota, inae e nas pokopati
deavanja ovog turbulentnog svijeta. Stvarni islam u svakom vremenu iziskuje ponovno tumaenje i spoznavanje. Islam nije zatvorena ideologija i islamski zakoni posebno oni koji su se pojavili tokom islamske povijesti iziskuju promjene i usklaivanje sa uvjetima
i potrebama vremena. Ali ovo se razlikuje od toga da islam sekulariziramo iznutra. Islam ne prihvata odvajanje religije od svijeta i
obje sfere religijska i sekularna su sfere ivljenja i promiljanja muslimana. Svi ekstremistiki islamski pokreti insistiraju na odvajanju
religije od svijeta i na sueljavanju sa sekularizmom. U tradicionalnom islamu sekularna sfera sveta je podjednako kao i religijska, i
ne mogu se razdvajati. Izmeu ekstremistikih pokreta i gorljivih
zagovornika sekularizma postoji jedna duboka zajednika spona, a
to je da i jedni i drugi zastupaju stajalite o disharmoniji islama sa
sekularnim drutvom i racionalnou. U tom smislu nema nikakve
razlike izmeu Sejjeda Qotba i Brucknera u ogranienom razumijevanju islama. Qotb za islamom traga suprotstavljajui se Zapadu i
povratkom u prolost, a Bruckner ga smatra nepromjenljivim,
ogranienim i zaostalim fenomenom.
Pascal Bruckner u svojim pisanjima insistira na svojoj pripadnosti francuskom liberalnom toku u odnosu na anglosaksonsku liberalnu tradiciju. U anglosaksonskoj tradiciji zastupljenoj u zemljama
engleskog govornog podruja potuje se i uvaava povezanost sa
religijom i drutvo i sekularna drava nemaju problem sa religijskim slobodama. U francuskoj tradiciji nadahnutoj revolucijom sekularno drutvo insistira na preciznom odvajanju crkve i religijskih
institucija od drave i slijeenje civilizacijskih vjerovanja ima prednost u odnosu na religijske slobode. U jednom od svojih ranijih natpisa Bruckner donoenje zakona o zabrani noenja vjerskih obiljeja u kolama i javnim institucijama smatra opravdanim potezom
Jacquesa Chiraca biveg francuskog predsjednika. Ovakvo specifino razumijevanje sekularizma u kojem se religijske slobode tumae
kao oponiranje sutini moderne i intelektualnosti je sutina Brucknerova intelektualnog sustava. On religijske slobode smatra problemom za zapadnu civilizaciju.

SIJEANJ 2016.

Bruckner s pravom kritizira religijske ekstremistike skupine i


njihovo nasilje i oponiranje Zapadu i ostalim muslimanima ali isto
tako sve muslimane koji na politiku motre iznutra s religijskog aspekta smatra ekstremistima i fundamentalistima. On zagovara ideju euroislama kao put rjeenja, tj. islam eli uskladiti sa vrijednostima evropskoga drutva. Ovo usklaivanje znai prihvatanje svih
zakona onih evropskih zemalja u kojima ive muslimani to, naravno, podrazumijeva transformaciju njihova religijskog i fikhskog
svjetopogleda u korist vrijednosti evropskoga drutva. Ako se radi
o vrijednostima kao to su racionalnost, sloboda govora i kritike
onda se to ne kosi sa temeljnim vjerovanjima muslimana. Ali problem nastaje ako se kao vrijednosti promoviraju istospolne veze kao jedna etika norma, promjena religijskih obiljeja kao stila
odijevanja, pa ak i izmjena svetoga kuranskoga teksta, a u korist
ljudskih prava i evropskih zakona.
Bruckner smatra kako treba ograniiti religijske slobode muslimana kako sekularno drutvo ne bi bilo izloeno tenzijama. Stajalita francuskih ljeviara i desniara su u tom pogledu istovjetna.
Muslimanima treba koliko god je to mogue uskratiti religijske slobode i slobodu govora i smjestiti ih u kulturni geto. To je upravo
ono stanje sa kojim je suoeno blizu pet miliona Francuza, posebno
muslimana afrikog porijekla.
Bruckner vjeruje kako nije dovoljno samo osuditi terorizam. I
ona religija koja proizvodi terorizam i koja se temelji na terorizmu
mora biti podvrgnuta reformama. Da li je to mogue razumijevati
bez povratka na dogme Katolike crkve, kontroliranja vjerskih
ubjeenja, spaljivanja vjetica, krstakih ratova, osude novotarija i
izopenika? Sada je na redu islam da proivi ono to je kranstvo
iskusilo u 15. stoljeu, tj. da se prepusti modernizmu i uskladi se sa
savremenom svijeu. Veinom se zaboravlja kako je borba protiv
Crkve u Evropi voena od strane uasnih sekti i da su obje strane
poinile nasilja bez presedana. Spaljivane su crkve; svetenici, episkopi, monasi su skonavali na vjealima ili su udavljeni; crkvena
imovina je konfiskovana. Ali na koncu nas je ova borba oslobodila
pokornosti prema kleru i primorala je Katoliku crkvu i razliite
ogranke protestantskog pravca da ogranii svoje ambicije te se time okonalo nadgledanje drutvenog sistema i vladanje ne samo
nad svijeu ljudi ve i nad njihovim tijelima. Nema razloga da kada
islam zakorai u sferu demokratskoga Zapada bjei od sekularnih
zahtijeva i da sebi priskrbljuje ekskluzivna prava od kojih se susteu
drugi religijski pravci.

49

DIJALOG CIVILIZACIJA
Bruckner se ne moe izbaviti iz kompariranja islama i Crkve.
Islam nije religija koja je bljesnula u formi jedne religijske institucije, kao to je to sluaj sa Katolikom i Pravoslavnom crkvom i pojavom Isusa i njegova nebeskog kraljevstva. Prema tome, nikakva
institucija, nikakvo nebesko kraljevstvo, nikakav mezheb, kada
se radi o islamu, ne mogu na sebe preuzeti ekskluzivnu ulogu njegova tumaa. Za takvo to nije ak dovoljan ni konsenzus uleme
ve su za prihvatljivost jednog religijskog tumaenja nuna tri temeljna faktora: racionalnost, umjerenost i duhovnost. Stoga mi u
svijetu islama nemamo jednu ili dvije interpretacije islama, ve
islamskim biem i miljenjem dominira raznolikost pluralizma.

i Hasana Rouhanija, iranskog predsjednika, sa jedne strane, te Al-Qaede, DAI-a (ISIL-a), Boko Harama i Hamasa, sa druge. Kada iranski
predsjednik Rouhani odbije prisustvovati slubenom ruku kod francuskog predsjednika Hollanda zbog posluivanja pia tada ga islamofobisti nazivaju ekstremistom a kada musliman izrazi protivljenje istospolnim vezama to tumae kao protivljenje sekularizmu. Svijet islama
je po miljenju islamofobista, a donekle i Pascala Brucknera, jedna
generalna jedinica. U toj generalnoj jedinici Zlatko Hasanbegovi (ministar kulture Republike Hrvatske), Tarik Ramadan, hidab koji nose
muslimanke, sistem islamskih etikih vrijednosti su podjednako opasni i neprihvatljivi kao i muslimanski teroristi.

Islamskim biem i miljenjem dominira raznolikost


pluralizma

Muslimani su rtve svoje nerazumnosti i gluposti

Slijedee pitanje je Brucknerovo insistiranje na religijskoj reformi kako religija ne bi bila rasadite terorizma. Za razliku od Brucknera veina ekstremistikih pokreta islamskoga svijeta iznosi
tvrdnje o religijskoj reformi. Vehabije, selefije, babije, behaije, ejhije, ahmadkadijanije i druge ekstremistike skupine imaju za cilj
reformu i ovaj val protestantizma u islamskome svijetu proizveo
je struje nasilnog islama koji nema veze sa racionalnou. Reforma
islama nema nikakvog znaenja. Muslimani trebaju da dostignu
bolje percipiranje stvari, bolju racionalnost i modernost da bi ponudili uzvienije tumaenje islama. Reforma u islamu bi znaila davanje prednosti ideologijama, a ideologija islamizma koja poiva na
sueljavanju sa Zapadom, povratku sebi i filtriranju religijske misli
jedna je od najveih pogubnosti muslimanskih drutava.
Pascal Bruckner jedan je od prvih kritiara islamofobije, ali je njegova misao duboko podlegla ovome diskursu. Islamofobija znai odsustvo vjerske tolerancije, tavie vjersku netrpeljivost i svi e ljeviari
zapasti u greku ukoliko budu podravali evropske i amerike ekstremiste koji uglavnom imaju negativan stav o muslimanima savremenog
doba. Oni ne prave nikakvu razliku izmeu povijesne religije i dananjih fanatika. Oni na svakog muslimana u bilo kojoj evropskoj dravi
gledaju kao na potencijalnog teroristu i nisu spremni obznaniti velika
dostignua mnogih muslimanskih filozofa, pjesnika i umjetnika. Islamofobisti ne uviaju razliku izmeu umjerenog islama i ekstremistikih skupina. Oni stavljaju crtu jednakosti izmeu ajetollaha Homeinija

50

Kritiari islama trebaju ispravno razumijevati unutarnju logiku,


misao, povijest, filozofiju i prava muslimana kako bi mogli razluiti
razliku izmeu umjerenosti i ekstremizma. Bez poznavanja antiracionalnih strujanja, savremenih ekstremistikih pokreta, uloge zapadnih zemalja u koritenju ovih pokreta protiv muslimana i bez sociolokog i politikog poznavanja problematike svakog muslimanskog
drutva ne moe se imati ispravna i realna slika o mozaiku razlika,
problema i izazova koji stoje pred islamskim svijetom. Primjera radi
kada se analiziraju drutveno-politiki korijeni naklonosti ekstremistikim skupinama mladih francuskih i engleskih muslimana trebaju
se kritizirati vlade evropskih zemalja koje su ovim muslimanima zatvorile puteve sudjelovanja u svojim drutvima. Ali te zemlje su kupovinom jeftine nafte te prodajom vojne opreme nekim arapskim
zemljama dozvolile prodor vehabizma i selefizma u Evropu.
Kada ekonomski interesi evropskih zemalja prevladaju nad rascjepkanou i suprotstavljenou muslimanskih zemalja i kada je jasno ko dan da se evropske sile i Amerika upliu u promjene politikih sistema Iraka, Libije i Sirije i da u tu svrhu koriste muslimanske
ekstremiste sasvim je prirodno da e doi do procvata ekstremizma. U toj igri muslimani su rtve svoje nerazumnosti i gluposti. I Bruckner treba pomnije analizirati uzroke ekstremizma i podrke koju
mu daje Zapad, i umjesto to kritizira islam kritiku treba usmjeriti ka
francuskoj vlasti koja je glavnim ueem u svrgavanju libijske vlasti
oslobodila ekstremistike snage na sjeveru Afrike. q
Saeid ABEDPOUR

PREPORODOV JOURNAL 183

DIJALOG CIVILIZACIJA

LJUDSKI SVIJET I IVOT U KOMPLEMENTARNOM SMISLU JE ISTOVREMENO DUHOVAN I MATERIJALAN,


DUEVAN I TJELESAN, SVET I PROFAN, SAKRALAN I SEKULARAN (SVJETOVAN)

Znaenje, sadraj i smisao


sekularizma
Ni prema nebeskim, ni prema univerzalno ljudskim, ni prema
prirodnim, ni prema pozitivno-pravnim zakonima nita se ne moe
razumjeti i shvatiti a kamo li rijeiti u javnom, opem, drutvenom,
zajednikom, politikom i dravnom ivotu dok se jasno, javno i
razgovjetno clara et distincta, ne imenuje, ne okvalifikuje, ne definira i ne prizna. To znai da svaka stvar, bie, stvorenje, pojava,
proces, odnos, ako je rije o istini a ne o lai, mora imati svoje znaenje, sadraj, smisao i diferenciju specifika i ono po emu jeste to
to jeste. Rijei su znaenja, a definicije su konvencije. Latini bi rekli
nomen est omen Ime je znak.

Strah od barbara, Tzvetan Todorov podsjea kako je tokom dugog prvog razdoblja ovjeanstva koje bi smo mogli nazvati religijskom fazom, presudna granica bila ona koja razdvaja nebo i zemlju
i naravno tu u tom primordijalnom odnosu sekularizam i laicizam
nemaju ni mjesta ni potrebe a ne ona izmeu zemalja. Tek nakon
ovog religijskog razdoblja uslijedila je nacionalna faza, gdje su suverenove podanike zamijenili graani nacije. Od tog trenutka nacija je ta koja odreuje sveto. To je faza sekularizma, kako primjeuje Ernest Bloh, u kojoj se nerazmrsivo mijeaju nebeske i zemaljske karte, i kao to lucidno zapaa Karl Marx iza svakog ideala u
nekom grmu ui interes. Tzvetan Todorov smatra da su Evropljani
nakon Drugog svjetskog rata stupili u treu fazu, postreligijsku,
postnacionalnu te da predmet njihove odanosti ine pojedina ljudska bia te da svako gradi vlastitu hijerarhiju odanosti.

Sekularizam u kranstvu

U protivnom, radi se o sistemskoj varci, obmani, krivom predstavljanju, pogrenom definiranju i iznosi se neto to je tano ali
istrgnuto iz cjeline i konteksta sebebi vuruda drutvenog ambijenta, miljea i situacije, pa u biti po sadraju, znaenju, smislu i cilju
biva neistinito. U politici se sistemska varka, obmana i krivo predstavljanje postie parolama, propagandama, pamfletima, politikom frazeologijom, praznim priama, paualnim ocjenama i procjenama koje se ne provjeravaju, partikularijama, projekcijama i
konstrukcijama, zamjenjivanjem uzroka i posljedica, to se sve zajedno zaokruuje u ideologiju koja u nekim detaljima to je najopasnije, moe biti tana, a u cjelini je neistinita. Jedna od rijei sa najvie ideolokih omotaa, ali i sa opasnim nesporazumima jeste rije i pojam sekularizam.
Poto prema Parsonsu socijalnu akciju sainjavaju: pojedinac,
akcija i drutveni ambijent to da bi doli i do razumijevanja, sadraja, smisla i znaenja sekularizma moramo pribliiti povijesne okolnosti i drutveni ambijent u kome se on ostvaruje. U knjizi Trei
talas Alvin Tofler pie o tri doba ljudske povijesti usmeno, najdue, pisano ili doba pisma i tree, sadanje, virtualno ili doba slike.
Da se podsjetimo, a ponavljanje je majka uenja, granice izmeu
drava nisu uvijek igrale istu ulogu i imale isto znaenje. U studiji

SIJEANJ 2016.

No, vratimo se rijei i pojmu sekularizam i smislu i znaenju te


rijei kroz vrijeme i prostor. U izvornom i doslovnom smislu sekularan na lat. saecul znai vijek, stoljee:
1) stoljetni, stogodinji;
2) svjetovni necrkveni sekularni sveenik, sveenik svjetovnjak,
tj. duhovnik koji ne pripada nikojem crkvenom redu. S tim neizbjeno ide i pojam sekularizacija (na fran. secularisation secularision).
3) Na egzistencijalno-imovinskom i materijalnom planu to posvjetovljenje i podravljenje u sadrajnom i znaenjskom smislu podrazumijeva izuzimanje i oduzimanje crkvene imovine od strane
svjetovne vlasti i pretvaranje crkvenog i samostanskog vlasnitva u
dravno vlasnitvo. Sekularizacija sa ovim karakteristikama i sadrajem poznata je u svim etapama razvoja feudalnog drutva. U franakoj dravi Karl Martel je crkvenim zemljitem nagraivao svoje druine u Engleskoj, to je inio odlukama Klarendonskih konstitucija, u
Francuskoj potpunom likvidacijom templarskog reda od strane inkvizicije za vrijeme Filipa etvrtog. Intenzivan proces sekularizacije ove
vrste nastavlja se pojavom reformacije i protestantizma u 16. i 17.
stoljeu, zatim u doba formiranja krupnih feudalnih monarhija kao
jedan od naina ograniavanja materijalnih privilegija, posebno Katolike crkve, osloboenja kraljevske i dravne vlasti od tutorstva
crkve i jaanja dravnih finansija na raun prihoda sveenstva i crkve.
Politike i drutveno-ekonomske posljedice sekularizacije u
16.,17.,18. i 19. stoljeu u razliitim zemljama zapadne i srednje
Evrope bile su razliite u ovisnosti od konteksta i drutveno- ekonomskih okolnosti u kojima se provodila. Sekularizacija je djelomino provedena u toku 19. i 20. stoljea zabranom nekih religijskih
kongregacija i samostana u Italiji, Portugaliji i paniji. Ovaj oblik sekularizacije najobuhvatnije i najradikalnije je proveden u katolikim
zemljama, zato to ni jedna crkva i vjerska zajednica od 10. do 16.
stoljea nije imala toliku sveukupnu mo na svim planovima javnog,

51

DIJALOG CIVILIZACIJA
drutvenog, obrazovnog, kolskog, politikog ivota niti je raspolagala sa tolikom imovinom i resursima. to se tie Pravoslavne crkve,
skoro sve pravoslavne crkve su po nepisanom pravilu nacionalne i
vie su one u funkciji drave nego drava u funkciji njih.
4) Na kolsko-obrazovnom i odgojnom planu sekularizacija oznaava proces odvajanja kole od crkve, potpuna svjetovnost i neutralnost kole od ideolokog i religijskog, emancipacija obrazovnog i
kolskog odgoja od bilo kakvog religijskog i crkvenog utjecaja.
5) Na drutveno-funkcionalnom planu sekularizacija oznaava
prelazak mnogih crkvenih slubi i poslova na svjetovni status.
6) Unutar same Crkve, posebno od Reformacije u Protestantizmu, sekularizacija je uvoenje u crkvenu slubu i sveenika svjetovnjaka, duhovnika koji ne pripadaju nikojem crkvenom redu ali i enidbu sveenika i njihov potpun porodini ivot kao i ostalih ljudi.

Islam, muslimani i sekularizam


To je otprilike informativna slika o sekularizmu u kranstvu.
ta je sa Islamom i muslimanima? To je neopravdano i nezaslueno, prilino zatamnjeno i utnjom pokriveno polje ivota. Oliver
Roy, izuzetan intelektualac i sociolog religije u tekstu Sekularizam
u suoenju s Islamom pie o krahu politikog Islama u novom virtualnom, sa fejsbuka portala, interneta Ummetu, raspravama o
muslimanskim manjinama koje ine skoro treinu ukupnog broja
muslimana. Kada raspravlja o neofundamentalizmu u svojim opservacijama on primjeuje suptilnu povezanost ove pojave i globalizacijskog pustoenja kulture neznanje je mo: Odvojen od bilo
koje teritorije, lien kulturnog identiteta i globalan kao pojava, neofundamentalizam je potpuno izvan podruja drave. Drava nema
kontrolu nad njim jer se nalaze u sasvim razliitim svjetovima. Ovaj
je zid posebno vrst u laicizmu, koji je potpuno nesposoban da dokui problem. Sekularizam je druga stvar. Zapravo, povijest muslimanskog svijeta pokazuje da je vlast u njemu izuzev nekih izuzetaka bila sekularna i nikad posveena. Ukratko, Islam i sekularizam
uope nisu nekompatibilni, zakljuuje Roy.
Utemeljenje ovih Rojovih tvrdnji i sudova moemo potpuno nasloniti i izvesti iz Poslanikove zajednice muslimana Umme i njegovoj Jedinstvenog ustava ili Povelje. Poslanik je u strukturi i organizaciji vlasti imao Vijee za dravno- politike poslove (iji su lanovi bili
i Ebu Bekr, h. Omer, h. Usman, h. Alija, Talha Sad ibn Vekas, Abdurahman ibn Avf, Sad ibn Muaz, Sad ibn Ubade, Usejd ibn Uhar) Medlis-u-ura i Vijee za voenje vjerskih poslova Medlisu-Irad, iji
su lanovi bili Ammar ibn Jasir, Selman Farisija i Ebu Zerr.
Ono to je bitno za pravnu dravu, vladavinu prava i ustavnu
demokratiju i to je osnovni princip dananjih drava jeste da Poslanikov Medinski ustav u slobodi i potpunoj ravnopravnosti titi,
brani, i uva sve graane i stanovnike i na isti ih nain obavezuje u
okviru mogunosti na odbranu, a svaka religijska zajednica snosi
trokove i odravanje svoje zajednice. Tako lan 40. kae: Osobe
pod zatitom drave (graani i stanovnici) smatraju se potpuno
ravnopravnim. Nema vie ni tlaitelja (gospodara) ni potlaenog
(roba). Zato lan 45.B regulie obaveze svakog pojedinca: Svakoj
osobi pripada dio trokova i obaveza prema kome ih ima lina
prava i obaveze. To se ravnopravno odnosi i na svaku religijsku
skupinu. Tako lan 24. glasi: idovi moraju dijeliti trokove s muslimanima i svim stanovnicima dokle god budu saveznici u borbi i
odbrani drave. lan 38. takoer obavezuje muslimane, idove i
sve sposobne stanovnike da brane dravu i zajedniki i solidarno
snose trokove rata. lan 37.A obavezuje svaku religijsku zajednicu
da kao posebna zajednica snose sve svoje potrebe i trokove bez

52

optereivanja drugih: idovi e podmirivati svoje trokove, a muslimani svoje vjerske trokove. Neka se ispomau u borbi protiv
neprijatelja ovog Spisa. Neka svi stanovnici i religijske zajednice
njeguju dobre odnose i neka meu njima vlada mir. Neka se svi
dre ovog Ustava i neka ga ne kre.
Kako se vidi iz citiranih lanova, na temelju Medinskog ustava
ili Povelje drava je u percepciji i artikulaciji muslimana najvia i
najorganiziranija zajednica ili zajednica svih zajednica koja okuplja
unutar sebe sve druge posebne, parcijalne i partikularne zajednice
sa svim njihovim specifinostima i posebnostima. Preko drave na
temelju ustava i zakona ostvaruje se ope dobro, srea, mir, stabilnost, sigurnost i osnovne i neupitne vrijednosti: vjera, ivot, imovina, potomstvo, ast, um i razum, rad, obrazovanje, poslovanje,
kretanje i spoznaja za sve graane i posebne zajednice.
Kao i u modernim teorijama i prema Poslanikovom ustavu iz 624.
godine, od prije 1392 godine graani svoj umni identitet, politiki
subjektivitet, dignitet, autoritet, suverenitet i vjerodostojnost trae
u dravi utemeljenoj na ustavu i ureenoj po zakonima. Drava funkcionira izriito kroz institucije, organe i ustanove na temelju normi ili
regula. Funkcioniranje drave kao openitosti, zajednice svih zajednica i najvie zajednice ne moe biti sprijeeno niijom posebnou i
specifinou: rasnom, nacionalnom, etnikom, jezikom, pogotovu
ukoliko svi graani na temelju ustava, zakona i drugih regula imaju
istovjetne slobode i ravnopravne pozicije i za graane kao pojedince
i za religijske zajednice kao posebnosti.
Sveto je moderno evropsko pravilo: drava je openitost, a sve
druge zajednice i grupe pa i religijske su u njoj posebnosti. To pravilo nikada muslimanima nije bilo strano. U najirem poimanju tradicije u Islamu prisutan je neki oblik neideolokog i nevrijednosnog
sekularizma i inkluzivnosti. To omoguava kategorija Mubaha, a
Mubah je ono to je Muhammed kod ashaba i muslimana odobrio
iz obiaja i prakse bilo kojeg naroda to nije izravno suprotno uenju Islama i interesima muslimana i ljudi openito.
Evo kako u tom okviru sagledava tradiciju na konkretnom planu
prof dr. Fikret Kari: Pod Islamskom tradicijom Bonjaka podrazu-

PREPORODOV JOURNAL 183

DIJALOG CIVILIZACIJA
mijevam nain na koji je Islam tumaen i primjenjivan u BiH kroz vijekove. To dakle nije teorijski konstrukt nego stvarnost Islama u naoj
zemlji. U tom smislu identifikovao sam sljedee elemente islamske
tradicije Bonjaka: 1) Ehli-sunnet vel-demaat, 2) Hanefijski fikh, 3)
Maturidijski akaid kao normativna osnova, 4) Pripadanje islamskoosmanskoj kulturnoj sferi, 5) Ouvani i islamizirani predislamski obiaji, 6) Institucije i vodstva i predstavljanja iz austro-ugarskog perioda,
7) Tradicija islamskoj reformizma (Islah) s kraja 19. i prve polovine 20.
vijeka, 8) Iskustvo ivota u sekularnoj dravi. Iznio bih jedan zakljuak
koji mi se ini relevantnim. Rije je o tome da religijske studije ukazuju na potrebu razlikovanja religije. Dok je religija (Dinul Islam) nepromjenjiva, dotle je religijska misao (El-Fikrud-Din) dinamina kategorija. Ona nastaje kao rezultat kontekstualizacije (sebebi vuruda) religijskih normi. U sluaju Islamskog prava to je razlika izmeu erijata kao
objavljenog zakona i Fikha, kao ljudskog razumijevanja tog zakona.
Pored erijata u muslimanskoj historiji se vrlo rano javila jedna vrsta
(sekularnih) propisa koja se naziva kanun. Ovaj termin grkog porijekla uao je u terminologiju prava Bliskog istoka s prodorom helenskih
tradicija, a u arapski jezik i dravno pravnu praksu u vrijeme prvih
muslimanskih osvajanja Egipta i Sirije. U prvo vrijeme kanuni sekularni propisi su oznaavali propise koji su se odnosili na finansijsko
pravno podruje usporedno sa perzijskim nazivom destur. Od vremena kasnijih Abasija od polovine 4. h. st. (10. st. n.e.) termin kanun koristi se i u znaenju pravnih propisa koje izdaje nosilac svjetovne moi.
To su propisi koje su izdavali muslimanski vladari na osnovu svog politikog autoriteta, a odnosili su se na pitanja koja nisu precizno regulisana na izvorima erijata, kao to su organizacija drave, vojske, poreza, vlasnitva nad zemljitem i sl. Teoretiar erijatskog prava ElMaverdi, umro 449. h. g. (1057. g. n.e.) priznao je legitimnost sekularne moi sultana radi primjene erijata i ouvanja muslimanske zajednice. Kanuni su posebno izdvajani u Osmanskoj dravi, gdje su kodificirani u obliku zbornika koji se nazivaju kanuname. Kanuni su naelno
bili usaglaeni sa erijatom, ali se u praksi deavalo da kanuni idu i
mimo erijata. Moe se rei da je erijat bio usko vezan za Hilafet, kao
instituciju vjersko-politikog vostva muslimana, a kanuni za sultanat
kao ustanova politike moi koja se javila sa slabljenjem Hilafeta. Prema tome historija poznaje dvije komponente pravnih sistema muslimanskih zemalja pravo izvedeno iz erijata i sekularne propise muslimanskih vladara. Ovo je veoma vano naglasiti jer se uobiajeno
predstavlja da je pravni sistem muslimanskih zemalja u prolosti bio
iskljuivo izveden iz erijata. U toku kolonijalizacije muslimanskog svijeta od 16. do 19. vijeka, u oblastima ivota gdje su vladali sekularni
propisi muslimanskih vladara uvedeni su kanuni evropskih drava. Na
taj nain u veini muslimanskih zemalja primjena erijatskih propisa
svedena je na oblasti linog statusa (pravna sposobnost, brak, porodica, nasljeivanje, muslimanske fondacije (vakufi) dok su ostale oblasti
regulisane recipiranim evropskim pravom. Poto je religijska misao
dinamina kategorija ona treba da bude u stalnom dijalogu, dijalogu
sa mjestom i vremenom. Vrlo je vano ouvati jedinstvo obrednog
aspekta Islama jer je to vidljiva manifestacija vjere. Naa ranija ulema
bila je svjesna razlika u vjersko-pravnim kolama (mezheba) ali je to
ostavljala za uene rasprave, a na planu obredne prakse pridravala
se vaeeg mezheba. Na taj nain onemoguavala je razdor u Zajednici. To trebamo imati na umu. Po mom miljenju glavno politiko bonjako pitanje danas jeste da se ouva BiH kao samostalna drava u
njenim meunarodnim granicama.
U multikulturnom, multietnikom, multikonfesionalnom i multireligijskom drutvu prof. Kari se zalae za sekularnu dravu. Evo i
zato: Vama je poznato da sam ja o tome pisao. To je za mene bio
izazov. Prvo se postavlja pitanje ta je sekularna drava. Da budem

SIJEANJ 2016.

naisto, drava koju smo imali prije devedesetih nije bila u potpunosti sekularna drava. To je bila ideoloka drava. To je bila drava u
kojoj su bili razdvojeni politiki i religijski autoriteti, ali to razdvajanje
nije dovoljno da imate sekularnu dravu. Trebaju jo dva elementa:
1) Potrebno je da graanski status ne bude vezan za religiju. I taj
uslov je bio zadovoljen u socijalistikom periodu. Svako je bio graanin bez obzira na religiju. Nije bilo diskriminacije u tom pogledu. 2)
Najvaniji momenat je garancija vjerskih prava i sloboda. Bez garancije vjerskih prava i sloboda nema sekularne drave. Kad bi postojala
bez tog uslova onda bi Albanija Evera Hode bila najsekularnija drava na svijetu. Jednako kao sloboda vjere garantuje se i sloboda uvjerenja. Tek kada to imamo onda je to sekularna drava. Po mom miljenju sekularna drava je najbolji model za multietnika drutva.
ta nam je alternativa ako ne prihvatimo sekularnu dravu da proglasimo sve vjere zakonom priznatim (u smislu dravnih religija)? A
onda to moe biti privlano za neke vjerske zajednice da budu zakonom priznate i da dobijaju dravnu finansijsku pomo jednako prisustvo u javnim organima vlasti. Kad god imamo takvo povezivanje
drave i religije, drava nastoji da kontrolie religiju. Ako religijska
zajednica eli da bude slobodna onda ide na sekularnu dravu. Koncept sekularne drave je razdvajanje i Sloboda. Razdvajanje mora
biti strukturalno i funkcionalno. Strukturalno razdvajanje znai da
nikakav predstavnik ili organ vjerske zajednice ne moe po slubenoj
(virilnoj) dunosti ii u parlament ili u vladu. Funkcionalno znai da
ima jedno podruje drutvenog ivota koje je namijenjeno za religiju
a to e biti prvenstveno ona oblast gdje se iskazuje sloboda, vjere i
uvjerenja. To je koncept sekularne drave kako ga ja vidim i kako se
vidi u teoriji. Smatram da Islam moe da funkcionie i da se primjenjuje u okviru takve drave. Ono to treba za Islam, to je jasno iz
dogaaja u islamskom svijetu, jeste Sloboda. Islam ima dovoljno
unutranjih potencijala, dovoljno jake privlanosti svojih ideja i vrijednosti da ne treba dravnu sankciju da to namee a i Bog to zabranjuje. Potrebno je osigurati demokratiju i slobodu, a ljudi e se opredjeljivati za ono za to imaju interes.
Na osnovu citiranog osnovni i strukturni elementi sekularne drave su: 1) razdvajanje religijskog i politikog autoriteta; 2) strukturalno (nema religijskih autoriteta po funkciji u dravnim organima)
i funkcionalno razdvajanje neupitna sloboda i pravo u sferi vjerskog ivota; 3) da niiji graanski status i sloboda nisu vezani za
religiju, i 4) potpuna garancija vjerskih prava i sloboda.
Komunistike vlasti bez obzira na sve proklamacije, konvencije,
deklaracije i normativna akta od ustava, preko zakona do statuta nisu u potpunosti potovale vjerska prava i slobode. to je najgore
krajnje radikalno su prakticirale strukturalno razdvajanje pa nisu samo religijski autoriteti mogli biti na javnim, drutvenim, politikim,
vojnim, dravnim i policijskim funkcijama nego ni vjernici openito
bilo koje religije. S druge strane, u skladu sa Lenjinovom maksimom
da e Partija u potpunosti odvojiti religiju od drave i politike, a da
zbog znaaja religije i njenog utjecaja na pojedinanu i kolektivnu
svijest ljudi, Partija i drava nikada nee sebe odvojiti od religije i religijskih institucija, tako u komunizmu nikada nije dolo do funkcionalnog razdvajanja i potpune autonomije religijskog ivota. ak je
policija davala odobrenja za vjerske manifestacije.
Zapravo ideologija komunizma je bio ateizam, a ontologija materijalizam. Meutim, ljudski svijet i ivot u komplementarnom
smislu je istovremeno duhovan i materijalan, duevan i tjelesan,
svet i profan, sakralan i sekularan (svjetovan). Razdvajanje i suprostavljanje tih neraskidivo povezanih svjetova po pravilu vodi u nesree i tragedije. q
Mustafa SPAHI

53

IVJETI ISLAM

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XXXXIII)

Zato muslimani vole i slijede


Muhammeda, a.s.?
Milost svjetovima
A tebe smo (Muhammede) samo kao milost svjetovima poslali. (Al-Enbija, 107)
Muslimani Muhammeda, a.s., smatraju savrenim ovjekom, najprofinjenijeg i najmoralnijeg ponaanja, kojeg je Allah, d.., zbog njegovih visokih moralnih i ljudskih kvaliteta, odabrao da ponese najtee
i najasnije breme odgovornosti u povijesti ovjeanstva posljednji
put vjerno dostavi i objasni Boje namjere i planove (s) ljudima.
Allah, d.., Muhammedovu, a.s., misiju i njegov ivot (Sunnet)
uinio je savrenim primjerom pobonosti i ljudskog ponaanja svakomu ovjeku, za svako vrijeme i za svaku situaciju. Iako se pridjev
savren odnosi ponajprije na Boga, moe se, u ljudskim relativnim
kategorijama, primijeniti i na Boje poslanike i dobre ljude, a od njih
je najbolje moralne kvalitete posjedovao upravo Muhammed, a.s. O
Muhammedovu, a.s., savrenom moralu osobno svjedoi Allah,
d.., u Kuranu: A ti (Muhammede) si zaista najljepe udi (El-Kalam, 4), kao to su svjedoili i njegovi prijatelji/ashabi koji su o svom
voljenom prijatelju govorili da je bio poput blagog povjetarca, pun
milosti i osvjeenja za presahla ljudska srca eljna Istine i otkrivanja
smisla ivota. A sam Muhammed, a.s., znao je kazati: Poslan sam da
kod ljudi usavrim najljepe moralne osobine.1
I zato Uzvieni Allah u suri El-Ahzab u estom ajetu veli: Vjerovjesnik treba biti prei vjernicima nego oni sami sebi, jer njegov
je ivot staza koja vodi vjenom blaenstvu, svjetlo koje nas izvodi
iz tmina ovozemaljskih previranja, nemira i lutanja u svjetlost upute, smirenosti i vjene sree.

Nema spasenja bez slijeenja Muhammeda, a.s.


Zbog svega to je uinio za svoj ummet/zajednicu, ali i za cijelo
ovjeanstvo te zbog posebnog statusa koji ima meu drugim Bojim poslanicima, jer s njim zavrava slanje Boje Objave (Hatemu-lenbija), muslimani su duni potovati, voljeti i slijediti Muhammeda,
a.s. Slijeenje Muhammeda, a.s., uvjet je Boje ljubavi prema nama.
Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti? A Allah prata i samilostan je. (Ali Imran, 31)
Ljubav prema Poslaniku, a.s., jedan je od temeljnih aspekata/
sadraja islamskog ivljenja. Njegovi postupci, osobito oni u bogotovlju, obvezujui su za sve muslimane i muslimanke. Slijediti Muhammedov, a.s., primjer znai biti na ispravnoj stazi islama, znai
biti poboan. Nitko ne moe biti niti postati musliman dok ne povjeruje i ne posvjedoi, barem u prisutnosti dvojice svjedoka, drugih muslimana, svoju vjeru u poslanstvo Muhammedovo, a.s., nakon oitovanja vjere u Jednoga Boga Allaha d.. Zapravo, nijedna
osoba ne moe dosegnuti visoke stupnjeve vjere/imana niti osjetiti
svu ljepotu pokornosti Allahu, d.., bez potpunog slijeenja Poslanikova primjera i iskazivanja ljubavi prema njemu.2
Pokoriti se Poslaniku, kao ovjeku kojem je objavljen Kuran i
koji je svojim cjelokupnim ivotom nauio muslimane kako se ivi

54

Poslanikova damija u Medini


svoja vjera, u islamskoj perspektivi znai pokoriti se Gospodaru
svjetova, a ta je pokornost uvijek plod slobodne volje, racionalnog
promiljanja i ljubavi. Samo takva pokornost osigurava Vjenost.
To su Allahovi propisi. Onoga tko se pokorava Allahu i Poslaniku Njegovu On e uvesti u dennetske bae, kroz koje e rijeke
tei, u kojima e vjeno ostati, i to je uspjeh veliki. (En-Nisa, 13)

Obveza blagosiljanja Poslanika, a.s.


Kakav je status Muhammeda, a.s., kod Allaha, d.., najbolje
govori 56. ajet iz kuranskog poglavlja Al-Ahzab u kojem se jasno
veli da Uzvieni Stvoritelj Osobno i svi Njegovi meleki/aneli blagosiljaju Poslanika Muhammeda, a.s., te se vjernicima sugerira da
isto ine:
Zaista Allah i meleki Njegovi donose salavate na Vjerovjesnika
(blagosiljaju ga). O vjernici, blagosiljajte ga i vi i aljite mu pozdrave
(selame)! (El-Ahzab, 56)
Stoga je vjerska obveza kada se spomene ime Bojeg Poslanika
da mu se upute rijei mira i blagoslova (Allahumme salli ala Muhammedin ve ala ali Muhammed/Mir i spas Muhammedu i njegovoj obitelji). Muhammmed, a.s., nikada od svojih sljedbenika nije
traio da mu pripisuju udotvorne moi i boanske kvalitete. Uvijek
je naglaavao da se ni po emu ne razlikuje od ostalih ljudi osim to
se njemu objavljuje Kuran posredstvom meleka Dibrila/anela
Gabrijela, a.s., kao to je objavljivano i njegovim prethodnicima
meu kojima muslimani ne prave nikakvu razliku. Traio je da ga
njegovi sljedbenici vole i slijede zbog prirode same Objave koja je,
u to nema sumnje, od Allaha Uzvienog, Stvoritelja svjetova. Muhammed, a.s., znao je naglasiti da su neki ljudi upueniji od njega u
ovozemaljska pitanja te je poticao muslimane na stalno uenje,
promiljanje, dogovaranje i donoenje najboljih rjeenja za zajed-

PREPORODOV JOURNAL 183

IVJETI ISLAM
nicu. No kada je rije o vjeri i bogosluju, Muhammed, a.s., bio je
nepogreiv, a njegove odluke iz domene vjerske prakse obvezujue
su svim muslimanima.

Muhammed, a.s. savren primjer ljudskog


ponaanja
U nastojanju da na najpotpuniji nain ispuni zadau posljednjeg
Bojeg vjerovjesnika, Muhammed, a.s., u odreenom je smislu doivio puninu svega onoga to je u domeni ljudske naravi i ivljenja.
Praktino, nije postojao nijedan aspekt ivota koji Muhammed, a.s.,
nije iskusio, bilo da je rije o tekim iskuenjima ili svakodnevnim
radostima. Iskusio je gubitak roditelja, malodobne djece, voljene supruge, voljenog strica, najboljih prijatelja. Doivio je izdajstvo najbliih lanova vlastitog plemena, njihovo vrijeanje i prijetnje te je preivio u vie navrata pokuaj ubojstva. S druge strane, iskusio je slast
i sreu napretka i narastanja svoje misije, sreu prijateljstva najboljih
sinova pustinje, koji su Poslanika voljeli vie nego sebe i koji su vlastiti ivot i imetak podredili misiji islama, koja za njih nije bila sredstvo
uivanja i bogaenja i ljubavi prema ovome svijetu, nego put prema
Vjenoj Milosti i Bojemu Zadovoljstvu. Znao je uivati u ljubavi svojih asnih supruga, kao to je na bojnom polju znao pretrpjeti poraz i
ozbiljna ranjavanja. Muhammed, a.s, jest posljednji poslanik i univerzalni primjer ljudskog ponaanja, ali nije bio nikakav nadovjek.
Smijao se i plakao, radovao i tugovao, kao i svaki drugi ovjek, a od
svega na svijetu najvie je Allaha, svoga Stvoritelja volio, molitvu
obavljao i o ovjeku se brinuo.
Volio je druge vie nego sebe i svoju obitelj. Davao je drugima,
iako mu je samome trebalo. Stotine ashaba svjedoile su da je znao
siromanima i potrebitima podijeliti zadnju hranu koju je u svome
domu imao. Njegov ivot bio je proet dubokom ljubavlju prema
Allahu, d.., i prema ovjeku. U svakom ivotnom postupku pokazivao je skruenost i samodisciplinu; prema sebi kritian, prema drugima milostiv. Imao je priliku biti najbogatiji ovjek svoga vremena, ali
je umro kao siromah, govorei da je nae ono to podijelimo, a ne
to gomilamo. Kada je bio u mogunosti da kazni i da se sveti, to je
u to vrijeme bilo sasvim normalno i opeprihvaeno, Muhammed,
a.s., opratao je i pokazivao samilost prema ljudima. Poslije bitke na
Bedru, kada su svi oekivali da e smru kazniti zarobljene murike,
Muhammed, a.s, dariva im ivot pod uvjetom da svaki zarobljenik
naui deset muslimana itanju i pisanju. Pri osloboenju Mekke, kada su s razlogom njegovi neprijatelji strahovali da e ih Muhammed,
a.s., dati ubiti, nakon svih zala koje su mu uinili, on im je velikoduno oprostio. Takav primjer nikada, ni prije ni poslije, nije zabiljeen u
povijesti. Vjerovao je Muhammed, a.s, da se svaki ovjek moe promijeniti, zato nikada nije gubio vjeru i nadu u ovjeka. Ali kada je bila
rije o sustavnom krenju Bojega Zakona, bio je dosljedan i pravedan, makar se radilo i o njegovoj najblioj obitelji.3
Svojim savrenim moralom bio je i ostao primjer vjernicima za
svaku ivotnu situaciju, jer vjera islam se ivi i prakticira u svakoj
ivotnoj prilici. Upravo su dvadeset i tri godine Muhammedove,
a.s., poslanike misije paradigma ureenja muslimanskog ivota.
Usto, nikada nije tvrdio da donosi ili utemeljuje novu religiju. Uvijek je naglaavao da se njemu objavljuje kao to se objavljivalo
svim poslanicima prije njega i da poziva u jedinu od Boga priznatu
vjeru, koja je u sri svih stvari i pojava u univerzumu islam. I zato
nas Kuran ui:
Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se
nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha
spominje. (El-Ahzab, 21)

SIJEANJ 2016.

Jer, kao to smo naveli, osim poslanikih zadaa, Muhammed,


a.s., bio je primjer poslunog siroeta, njenog supruga, osjeajnog
oca, voljenog djeda, pouzdanog prijatelja, dobrog susjeda, potenog trgovca, mudrog uitelja, odvanog dravnika, pravednog suca. Bez ijedne mrlje u svome ivotu i prije poslanstva; nikada i nitko
ga nije uo da je slagao ili prevario, da je nekoga obmanuo ili licemjerstvo pokazao, nikada nikome nepravdu nije uinio niti rodbinske odnose zanemario, inae bi to nevjernici itekako znali iskoristiti protiv njega. Njegovi su sugraani svjedoili sve njegove vrline:
ednost i istou, iskrenost i hrabrost, intelekt i pravednost. A tadanji su Arapi, ivei u oskudnim pustinjskim predjelima, tako precizno zapaali svaki detalj da su po stopama u pustinjskom pijesku
znali je li proao ovjek iz Mekke ili stranac, a po zadahu sugovornika znali su govori li istinu ili lae. Muhammeda, a.s., dobro su poznavali od njegova roenja. I da je ita bilo lano u njegovu ivotu,
da je bilo ita lano u njegovu govoru, njegovi bi suvremenici to
itekako zamijetili, a njegova bi misija bila osuena na neuspjeh. No
njegovo je ponaanje i prije Objave bilo mjerilo istinitosti, ljepote i
dobrote. A snagom istine, kuranske istine, a ne oruja, ne maa,
kako mu stalno imputiraju, za Muhammeda, a.s., uskoro je saznao
cijeli svijet.
I danas, hvala Allahu, cijeli svijet zna za Muhammeda, a.s., a kroz
sve nabrojene ivotne uloge ostavio je dragocjeno naslijee koje je
putem njegova Sunneta postalo sastavnim i neodvojivim dijelom
islama. On je ivui ideal i uzor koji moe pomoi ovjeku da spozna
cjelovitost i puninu naravi ljudskih stanja. On je bio i ostao univerzalni ovjek, norma sveukupnog ljudskog ponaanja, svojevrsna ravnotea meu brojnim tenjama prisutnim u ovjeku. Zato ga mnogi
svjetski autori biografija povijesnih linosti stavljaju na prvo mjesto
po utjecaju koji je imao na smjer ukupnih svjetskih zbivanja.4
I zato nas Milostivi Allah upozorava da ljudi nee postati vjernici dok u svakodnevnim ivotnim prilikama ne budu smjerno slijedili primjer Muhammeda, a.s., jasno ondje gdje se njegov primjer
moe primijeniti.
I tako mi Gospodara tvoga (Muhammede), oni nee biti vjernici dok za suca u sporovima meusobnim tebe ne prihvate i da onda
zbog presude tvoje u duama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok
se sasvim ne pokore. (En-Nisa, 65)
Biljeke:
Hadis biljee Ahmed, Bejheki i Malik u svom Muvettau, posredstvom Ebu Hurejrea, r.a
2
Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nijedan od vas
nee biti vjernik dok mu ja ne budem drai od njegovog roditelja, njegova djeteta i
cijeloga svijeta. (Mutefekun alejh)
3
Kada je Muhammedu, a.s., dola jedna delegacija kako bi ishodila pomilovanje za
sina jednog plemenskog voe koji je poinio zloin, on je odgovorio: Tako mi Allaha, da je moja miljenica, moja Fatima, ukrala, osobno bi joj ruku odsjekao. Propali
su oni prije vas (ili propale su njihove civilizacije) zato to su samo sirotinju kanjavali, a bogatae i ugledne titili.
4
Moj izbor Muhammeda za vodeu poziciju meu najistaknutijim historijskim linostima vjerojatno e neke itaoce iznenaditi. Meutim, on je jedini ovjek u cjelokupnoj historiji koji je maksimalno uspio na dvjema razinama: onosvjetskoj i ovosvjetskoj. Bilo je poslanika i vjerovjesnika koji su zapoinjali s velikim poslanjima, ali su
umrli a da poslanja nisu dovrili, kao to je bio sluaj s Mesihom (Isusom) u kranstvu.
Bilo je i onih s kojima su drugi (poslanici) sudjelovali u istom poslanju ili su im drugi
prethodili, kao to je sluaj s Musaom u idova. Meutim, Muhammed je jedini koji je
upotpunio poslanje u vjeri ije odredbe su sasvim jasno odreene, u koje su narodi
potpuno vjerovali jo za njegovog ivota. Uz vjeru, on je uspostavio i novi oblik drave.
S tog stanovita on ima i velike ovosvjetske zasluge. Plemena i narode je ujedinio u
jedinstvenu zajednicu i uspostavio njena ivotna naela, uredio ivot te zajednice na
ovom svijetu davi joj univerzalan model organiziranja koji se iz njegovog zaviaja irio
svijetom. On je taj koji je i zapoeo i upotpunio ovosvjetsko i onosvjetsko poslanje.
Vidjeti: Michael H. Hart, The 100: A Ranking of The Most Influential Persons in History,
New York: Hart Publishing Company, Inc., 1978, str. 33. q
1

Mirza MEI

55