You are on page 1of 60

Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 192

LISTOPAD 2016.

TARIK KULENOVI
BONJAKI POLITIKI VAKUUM
ELP i albanska politika pozicija
HRVATSKA NAKON PARLAMENTARNIH IZBORA
Raskol u Glavaevom HDSSB-u
INTERVJU TARIK KULENOVI
Bonjaci su zasieni poznatim licima
BOSNA I HERCEGOVINA U FOKUSU SUSJEDA
Neprimjerene reakcije na poteze Tuilatva BiH
Glorifikacija ratnih zloinaca
Otimaina i falsificiranje bosanske povijesti
Oni su budni i prkosni od sna
Velikohrvatska renesansa i bonjaki hipi narod
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

Journal
PREPORODOV

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske


PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Tarik Kulenovi, sociolog, politolog i antropolog

SADRAJ
UVODNIK
ELP i albanska politika pozicija...................................................... 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Bosnom hodim i fotografiram...................................................... 4
Ideja o osnivanju BNV-a.................................................................. 5
Uzdah u sevdahu, to je to?............................................................ 6
Zenika fina praina........................................................................ 7
Bonjaka kulturna tradicija............................................................ 8
HRVATSKA
Raskol u Glavaevom HDSSB-u....................................................... 9
Humanitarni i razvojni projekti..................................................... 12
10.000 nestale djece..................................................................... 15
INTERVJU TARIK KULENOVI
Bonjaci su zasieni poznatim licima............................................ 16
BOSANSKI BAROMETAR
Neprimjerene reakcije na poteze Tuilatva BiH........................... 26
Glorifikacija ratnih zloinaca......................................................... 29
Otimaina i falsificiranje bosanske povijesti................................. 32
Oni su budni i prkosni od sna........................................................ 35
Etiki kodeks ................................................................................ 37
Lijepo je usreiti nekoga............................................................... 39
ZEMLJO MOJA
Velikohrvatska renesansa i bonjaki hipi narod........................... 42
IZ SVIJETA
Zona sumraka . ............................................................................. 45
KULTURA
Snijeg pade, drumi zapadoe........................................................ 52
Slika nekih davnina....................................................................... 53
PRIE IZ BOSNE
Prva sijalica u Semizovcu i prvi tramvaj u Sarajevu....................... 54
IVJETI ISLAM
Islamska povelja (IV)..................................................................... 56

UVODNIK

UVODNA RIJE

ELP i albanska politika pozicija

Prola je godina dana od kada je Ermina Lekaj Prljaskaj, dugogodinja albanska aktivistkinja, biva lanica HNS-a i direktorica pravne
i kadrovske slube u KTD Vodovod rnovnica u Novom Vinodolskom,
postala saborskom zastupnicom pet ex-YU nacionalnih manjina, meu
njima i Bonjaka. Red je da se nakon godine dana mandata (s prekidom
zbog prijevremenih parlamentarnih izbora u rujnu 2016.) napie rijedvije o njenim aktivnostima, ali i albanskoj izbornoj i politikoj poziciji.
U nastavku teksta ime i prezime bonjake saborske zastupnice pisat
emo inicijalima, ELP poput legendarnog JFK-a, Johna Fitzgeralda
Kennedya, amerikog politiara i 35. predsjednika SAD-a.
Vie je nego oigledno da slijedi niz izbornih razraunavanja na relaciji Bonjaci Albanci, u kojima su na dva posljednja albanski birai
pokazali bolju organiziranost i jedinstvo, te znatno veu nacionalnu i
politiku svijest. Jo 2011. godine u postizbornom uvodniku pisali smo
o albanskoj generalnoj probi i nunosti obvezujueg bonjakog predizbornog dogovora. Naravno, dogovora nije bilo (a vjerojatno ga niti
u budunosti ne moemo oekivati) i zato smo 2015. gledali albansku
izbornu predstavu, a 2016. i reprizu predstave. Prije pet godina,
kada je Nedad Hodi pobijedio sa samo 74 glasa razlike, bilo je jasno
da se Albanci u Hrvatskoj politiki i nacionalno mobiliziraju, te da fokusiraju svoje glasove na jednog kandidata. Tada je ELP, kandidatkinja
Unije zajednice Albanaca u RH, dobila ak 77,05% albanskih glasova i
tko zna to bi bilo da je Idris Sulejmani na vrijeme uspio signalizirati
svojim biraima da, zapravo, izlazi iz izborne utrke. Ustvari, jasno je
to bi se desilo umjesto generalne probe odmah bi prisustvovali
predstavi.
U odnosu na situaciju unatrag pet godina unutar albanskog birakog tijela zamijeena su znaajna pomjeranja u odnosu na ostale
protukandidate izborno klatno znatno se pomjerilo prema ELP. Kako
bismo postavili kakvu-takvu poetnu analitiku poziciju za sagledavanje procesa u budunosti, vratimo se na izbore u studenom 2015.
godine, koji su po nekim stvarima bili vrlo indikativni. Naime, po prvi
puta iskoriten je inkubator albanskih glasova iz Makedonije. Idris
Sulejmani, roeni Poreanin koji vue korijene iz Tetova, kandidat
Zajednice Albanaca Istarske upanije, u medijima je tada izjavio da je
uspio motivirati, prema slubenim podacima, 644 svoja sunarodnjaka
u Makedoniji da se registriraju za izbore. Ipak, za manjinsku listu glasalo ih je 200-tinjak manje, tono 442 Idris Sulejmani je dobio 362
glasa, Jonuz Aliti 72, a ELP samo 2. Postoji pria gdje je otiao ostatak
glasova, ali nije za slubenu objavu jer se ne moe dokazati Na ovogodinjim prijevremenim izborima makedonski inkubator je znatno
presuio samo 154 biraa u XII. izbornoj jedinici, od ega je Sulejmani, sada nezavisni kandidat, dobio 147 glasova (ELP samo 3). S druge
strane, u rujnu 2016. ELP je aktivirala do tada potpuno zapostavljeni
kosovski inkubator (roena u Prizrenu) glasala su 84 Kosovara, od
ega su 72 glasa bila za ELP (11 je dobio Morina, a samo 1 Sulejmani).
ELP je 4 glasa dobila i u Albaniji. Za ilustraciju nesrazmjera, bonjaki
kandidat s najvie glasova, Mirza Mei, iz takvih je inkubatora dobio
samo 7 glasova (6 u BiH i 1 u Makedoniji).
Moemo rei da je Idris Sulejmani najvei tragiar izbora 2015. i
2016. I pored podrke biveg predsjednika Stjepana Mesia, prije godinu dana izgubio je izbore za samo 5 glasova (999:994, i to u dva izborna kruga), prvenstveno stoga jer mu je dotadanji prijatelj Jonuz
Aliti grekom preoteo mnogostruko vie u Makedoniji, u Sujemanijevoj izbornoj bazi. Osim toga, ELP je imala jae i efikasnije pomagae
u drugom izbornom inu na ponovljenim izborima na 7 birakih mjesta
(zbog vika listia u glasakim kutijama tjedan dana ranije). Takoer,
dobro je iskoristila vrijeme dok je funkcionirao Hrvatski sabor i Vlada Tihomira Orekovia, te se s nekoliko dobrih poteza tokom 2016.
uspjela jo jae pozicionirati meu Albancima.

LISTOPAD 2016.

Jo jedna stvar u budunosti moe biti vrlo zanimljiva, moda i


presudna. 2011. bilo je petero albanskih kandidata, a 2015. i 2016.
po troje. Ne vjerujemo da e Muhamet Morina, ovogodinji kandidat
Foruma albanskih intelektualaca u Hrvatskoj, koji je dobio samo 252
glasa, ponovo ulaziti u izbornu utrku. Pitanje je da li i Idris Sulejmani
jo ima volje, elje i novaca ulaziti u 4. izborni ciklus, tim prije jer teko
da e osigurati podrku znaajnijih albanskih asocijacija u Hrvatskoj. S
druge strane, ELP ima etiri godine pred sobom i brojne mogunosti
stvaranja interesnih saveza.
Na prethodnim izborima iza ELP je stala Unija Albanaca u Hrvatskoj,
krovna organizacija u ijem su sastavu 22 albanske udruge. U predizbornoj kampanji Esad olaku, predsjednik Unije, izjavio je kako e zbiti
redove i biti desna ruka Lekaj Prljaskaj. To se i dogodilo ELP je dobila
355 glasova (ili 35,5%) vie nego 10 mjeseci ranije. Albanski birai bili
su odlino organizirani, o emu svjedoi i GONG-ov izvjetaj objavljen
neposredno nakon zatvaranja biralita. Osvrui se na neprimjereno
ponaanje predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi, koja je fotografirala
vlastito ispunjen biraki listi, ime je prekrila izborne propise i ozbiljno ugrozila integritet izbornog procesa, GONG-ovci su ustvrdili kako
takvo ponaanje ne bi smjelo biti normalizirano niti postati primjer
drugima jer takvi se dokazi mogu koristiti kao podloga za kupoprodaju
glasova. U nastavku izvjetaja navodi se sljedee: Zanimljivo je da je
tijekom popodneva zabiljeeno nekoliko slinih sluajeva u kojima su
birai Ermine Lekaj Prljaskaj, kandidatkinje za predstavnicu albanske
manjine, na njenoj Facebook stranici objavljivali fotografije svojih listia
ispunjenih u njenu korist te svojih osobnih iskaznica.
Naravno, takvo ponaanje ne utjee na regularnost izbora, ali nam
navoenje ovog primjera zorno pokazuje o kakvom se zbijaju redova
radilo. Prema dobro obavijetenim izvorima, da upotrijebimo diplomatski izraz, ELP je imala znaajnu podrku Katolike crkve i HDZ-a,
naravno i Milana Bandia. Tome je u znaajnoj mjeri doprinijela injenica to je manjinska zastupnica ELP bila lanica Kluba zastupnika BM
365 Stranke rada i solidarnosti, ali ne i Kluba zastupnika nacionalnih
manjina. Takav odabir Kluba zastupnika, kao i otklon od HNS-a, ija je
bila lanica dui niz godina, izmeu ostaloga, zasigurno je bio rezultat
utjecaja jakog albanskog lobija u Zagrebu.
U prethodnih godinu dana dvije stvari su zaumjele u politikom
angamanu ELP. Krajem sijenja 2016. postala je lanica Hrvatskog nacionalnog etikog sudita (HNES), ije je predsjednik Zvonimir eparovi.
HNES je poznato po presudama za veleizdaju nizu pojedinaca, a meu
njima Josipu Brozu Titu, Budimiru Lonaru, Stjepanu Mesiu i Zoranu
Milanoviu. Drugi um u komunikaciji uslijedio je ubrzo nakon izbora,
19. rujna 2016., kada je zajedno sa zastupnikom maarske nacionalne
manjine Robertom Jankovicsom gostovala u Bujici kod Velimira Bujaneca. O tom TV-voditelju ne treba troiti rije dovoljno je na internet
ukucati njegovo ime i vidjeti brojne tekstove, ali i egzotine naci-fotografije. Tek da podsjetimo, godinu dana ranije u Bujici je osvanula reenica VUKOVAR NIKAD NEE BITI ili Vukovar nikad nee biti
El-Vukovar. Iako je u predizbornoj kampanji ELP znala rei mi nismo
ni lijevo ni desno, mi se zalaemo i borimo za interese nacionalnih manjina, potpuno je jasno kako je u toj borbi, ipak, mnogo desnije.
Bilo kako bilo, izbori 2015. i 2016. pokazali su da je kod Albanaca u Hrvatskoj prevladala etnika/nacionalna odrednica, a ne vjerska.
Mnogi Albanci muslimani glasali su za nemuslimanku ELP. S druge strane, na stranakim listama ne moemo pronai albanske kandidate, te
posljedino nema disperzije glasova. Postoji realna mogunost da na
sljedeim parlamentarnim izborima Albanci istaknu samo jednog kandidata/kandidatkinju. Vjerojatno opet ELP. I to tada? Koji je bonjaki
politiki odgovor? q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

IZLOBA FOTOGRAFIJA BOSNOM HODIM ENVERA PALALIA U ZAGREBU

Bosnom hodim i fotografiram


U Galeriji Bonjake nacionalne zajednice u Zagrebu u srijedu,
5. listopada 2016., sveano je otvorena samostalna izloba fotografija Envera Palalia pod naslovom Bosnom hodim. Autor je u
Bonjakoj galeriji u Ilici 54 ve i ranije izlagao, takoer fotografije
prva je izloba nosila naslov Pogled na Zagreb.
Enver Palali je ovoga puta predstavio 45 fotografija formata
35x45 cm s motivima njegove rodne Bosne. Opus obuhvaa razliite
motive, gradove, prirodne i kulturne znamenitosti. Za ovu prigodu
odabrane fotografije iz bogatog autorovog opusa su nastale prilikom njegovih putovanja Bosnom iji bilo on osjea i nosi ga u sebi.
Od motiva s bosanskim gradovima, Palali je odabrao fotografije
Sarajeva, Jajca, Zenice, Bihaa, Kladue, Mostara, Kiseljaka, Cazina,
Gradike i rodnog Travnika. Od kulturnih znamenitosti obuhvatio je
damije, crkve, niane, steke i kamene mostove. Ljepota Bosne je
doarana motivima prirodnih ljepota i pejzaa iz svih godinjih doba,
pa je tu snjeni i bijeli Vlai, vodopad Plive, kolor jeseni na jezeru...
Otvarajui izlobu Devad Joguni, lan Savjeta za nacionalne
manjine RH i predsjednik Bonjake nacionalne zajednice Grada
Zagreba i Zagrebake upanije, naglasio je velikoduni angaman
ovog fotografa-profesionalca u zagrebakoj bonjakoj zajednici.
Joguni je podsjetio brojnu publiku na zanimljivu Palalievu biografiju, koji je prvo svoj zanat ispekao u rodnom Travniku, a zatim dijelom i u Zagrebu, u tadanjoj firmi Foto Globus.
Na autora i njegovo umjetniko djelovanje iri osvrt je dao dugogodinji prijatelj i kolega Julio Frangen, koji se prisjetio i starih
dobrih vremena: Moj je otac drao servis za popravke foto-aparata. Enver je iz Travnika donosio k nama popravljati svoje aparate.
Nakon izbijanja rata, kada se i doselio u Zagreb, to se nae prijateljstvo i uvrstilo. Sretali smo se gotovo svakodnevno, razgovarali
o fotografiranju, a jo smo i susjedi. Moj se fotografski senzibilitet
naprosto poklopio s Enverovim, uvijek imamo o emu razgovarati... Frangen je rekao kako Envera Palalia poznaje kao vrsnog
fotografa koji se ne odvaja od svoje kamere on je naprosto
kroniar vremena u kojem ivimo, on biljei trenutke koje uoava
istinskim senzibilitetom umjetnika. Naglasio je kako su Enverove
fotografije u izvornom obliku nisu korigirane, uljepavane, odnosno fotoopirane kako se to danas esto radi. Zakljuio je da
izloene fotografije ukazuju na iroko interesiranje i veliko profesionalno znanje i umijee autora.
Prisutnima se obratio i autor Enver Palali, koji je ukratko opisao nastanak odabranih fotografija koje mu, kako ree, mnogo
znae, jer Bosnu iz due voli. Iako sam ja otiao iz Bosne, Bosna
nije otila iz mene, imam ju u grudima svih 24 sata dnevno. Ovo je
samo jedan dio moga stvaralatva, jer sam fotografiji posvetio cijeli
svoj ivot. Jo uvijek diem kroz objektiv, biljeim, zaustavljam vrijeme za nas i za neke nove generacije. Bosna je neponovljiva pria,
treba ju vidjeti i ivjeti da bi ju osjetio. Trenutak u kojem nastaje fotografija je samo taj trenutak i ako ga ne uhvatim, on je nepovratno proao Ali kako sam ja ve predan kameri, brzom uoavanju
motiva svakodnevno nastavljam biljeiti motive oko nas. Na ovoj
izlobi ne bih mogao praviti razliku meu svojim fotografijama, ali
se ipak jedna izdvaja valjda zbog trenutka snimanja i svoje izvornosti. Fotografija 'Ovce na Vlaiu' nije samo meni zapala za oko,

Enver Palali i Julio Frangen

Ovce na Vlaiu
nego i drugima koji su je pogledali. Nakon razgledanja, moda ete
i vi osjetiti njenu iznimnu dra. Vjerujem da e i svatko od vas nai
fotografiju koja ga posebno privlai i ponijeti sa sobom sliku Bosne koju volimo, rekao je Enver Palali.
Uz bosanske gradove na izlobi Bosnom hodim mogle su se
vidjeti i njene sure planine, oronule turske utvrde, prodavai ilima, niani i biljezi davno leglih dua bosanskih nam predaka. Duh
drage nam Bosne utisne se u gledatelja s Palalievih fotografija i
potakne na sjetu i ponos, ipak i na neizmjerni al za batinom koja
propada.
Doprinos sveanosti otvorenja Palalieve izlobe fotografija dali su pjevai Mjeovitog zbora Bosana, koji djeluje pri zagrebakom ogranku BNZH. Otpjevavali su tri sevdalinke Zvijezda tjera
mjeseca, Ne klepei nanulama i S one strane Drine. Zborom
je dirigirala prof. Katarina Stojanovi, uz glazbenu pratnju Edina
Daferagia na harmonici. Izloba Bosnom hodim bila je otvorena do 25. listopada 2016. q
Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 192

BONJACI U HRVATSKOJ

2. SJEDNICA BONJAKE KOORDINACIJE

Ideja o osnivanju BNV-a


U subotu, 8. listopada 2016., u prostorijama Vijea bonjake
nacionalne manjine Grada Zagreba, Trnjanska cesta 35 u Zagrebu,
odrana je 2. sjednica Bonjake koordinacije (puni naziv: Koordinacije upanijskih vijea, Vijea Grada Zagreba i predstavnika za upanije bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj). Sjednici
su prisustvovala estorica predsjednika Vijea bonjake nacionalne
manjine: Harun Omerbai (Grad Zagreb), Orhan Zubevi (Dubrovako-neretvanska upanija), Muhamed Muratagi (Istarske upanija), Senad Hajdarevi (Primorsko-goranska upanija), Sejad Sedi
(Sisako-moslavaka upanija) i Kadro Kulain (Splitsko-dalmatinska
upanija); jedan zamjenik predsjednika Senad Toki (Zadarska upanija); kao i dvojica predstavnika emal Brati (Osjeko-baranjska
upanija) i Salko Ikanovi (Varadinska upanija). Sjednici je prisustvovao i Ekrem Beirovi, tajnik Bonjake koordinacije (Grad Zagreb).
Odsutno je bilo troje predsjednika Vijea bonjake nacionalne manjine: Rusmir Akamija (Karlovaka upanija), Zijad Pezerovi (Vukovarsko-srijemska upanija) i Sanela Kantarevi (Zagrebaka upanija).
Dnevni red Bonjake koordinacije imao je pet toaka. Nakon
to je jednoglasno usvojen Zapisnik s konstituirajue sjednice, pristupilo se prihvaanju statutarnih promjena. Naime, Statut Koordinacije upanijskih vijea, Vijea Grada Zagreba i predstavnika za
upanije bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, koji
je prihvaen na konstituirajuoj sjednici, mijenjao se s obzirom na
primjedbe Ministarstva uprave koje su bile tehnike naravi, a koje
su lanovima Koordinacije poslane putem maila. Na usklaivanju
Statuta sa zakonskim odredbama prema uputama Ministarstva
uprave radila je Amra Sarunovi, lan Vijea bonjake nacionalne
manjine Grada Zagreba. Izmijenjen Statut Bonjake koordinacije
ovjeren je od strane Ministarstva uprave, a isti je dostavljen lanovima putem e-maila i na sjednici Koordinacije u pisanom obliku
(s ovjerom Ministarstva uprave RH od 20.09.2016.). Statutarne izmjene su jednoglasno usvojene.
3. toka Dnevnog reda bila je predviena za prijedloge i imenovanja lanova radnih tijela Bonjake koordinacije. Statutom je
predvieno pet Odbora, pri emu broj lanova nije definiran. Jednoglasno je prihvaen prijedlog lanova/koordinatora radnih tijela
Koordinacije: Sejad Sedi (Odbor za izbor, imenovanja i organizaciju), emal Brati (Odbor za ljudska prava i ustavno-pravni poloaj Bonjaka), Orhan Zubevi (Odbor za kulturu, vjeru i povijest),
Kadro Kulain (Odbor za odgoj, obrazovanje i omladinu) i Harun
Omerbai (Odbor za informiranje, izdavatvo i dokumentaciju).
Harun Omerbai, predsjednik Bonjake koordinacije, upoznao
je prisutne da je Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba pokrenulo izradu programa za organiziranje nastave njegovanja
bosanskog jezika i kulture putem dodatne nastave u svim osnovnim
i srednjim kolama u Republici Hrvatskoj. Trenutno od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH oekuje odobrenje za
provedbu Nastavnog programa bosanskog jezika i kulture u kolama
(model C). lanovi Bonjake koordinacije e dobiti hodogram aktivnosti vezan za implementaciju kurikuluma Bosanskog jezika i kulture
u kolama na podruju u kojoj djeluje izabrano Vijee ili predstavnik
bonjake nacionalne manjine. Takoer, Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba za iduu godinu, povodom obiljeavanja

LISTOPAD 2016.

Sjednica Bonjake koordinacije


Dana nezavisnosti BiH, planira organizirati program kojem e tema
biti bosanski jezik a predavai e biti sa Instituta za jezik Univerziteta
u Sarajevu, gdje e predstaviti i svoja izdanja.
U okviru 4. toke Dnevnog reda jednoglasno je zakljueno da se
Ministarstvu uprave RH uputi zahtjev za izmjenu podataka u Registru vijea, koordinacija vijea i predstavnika nacionalnih manjina za
jezik bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Naime, u
dokumentu Ministarstva uprave umjesto rijei bonjaki treba napisati stvarni naziv materinskog jezika Bonjaka bosanski.
U okviru toke Razno razgovaralo se o trima vanim pitanjima.
Kako bi Bonjaka koordinacija to bolje funkcionirala i dobiva to
bolji uvid u stanje Bonjaka u Hrvatskoj, zakljueno je da je sjednice
odravaju kvartalno, a po potrebi i ee. Mjesto odravanja nee
biti samo Zagreb, ve i drugi gradovi u kojima djeluju upanijska vijea bonjake nacionalne manjine. Zakljueno je da se 3. sjednica
odri u Splitu, u subotu 10. prosinca 2016.
Razgovaralo se i o Financiranju rada Bonjake koordinacije, pri
emu je zakljueno da e lanovi Koordinacije ovisno o mogunostima za iduu godinu planirati financijska sredstva za rad. Pored
toga, od lokalne samouprave i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH zatrait e i dodatna sredstva za rad
Bonjake koordinacije.
Najzanimljiviji dio sjednice bio je vezan uz ideju osnivanja Bonjakog nacionalnog vijea (BNV), kojom se, pored upanijskih, eli
obuhvatiti Gradska i Opinska vijea i predstavnici, zatim bonjake
udruge, stranke i sve bonjake asocijacije koje djeluju na podruju Republike Hrvatske. Na taj nain osigurala bi se bolja povezanost
Bonjaka u Hrvatskoj, te olakao rad i provedba znaajnih projekata,
pri emu bi koordinator aktivnosti bilo Bonjako nacionalno vijee.
Osnivanje navedenog tijela vano je kod provedbe programa koji su
od posebnog interesa za bonjaku manjinu, poput Popisa stanovnitva u Hrvatskoj (2021. godine), zatim problema birakih popisa,
kao i ranije spomenute implementacije Kurikuluma bosanskog jezika
i kulture u kolama. Zakljueno je da e lanovi Bonjake koordinacije o ideji osnivanja BNV-a informirati Vijea, predstavnike i bonjake asocijacije koje djeluju na podruju njihove upanije. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

HUMANITARNI KONCERT U SISKU

Uzdah u sevdahu, to je to?


Povodom 15. listopada, Meunarodnog dana bijelog
vie od turbo folka, rekao je 2009. godine, tada 12-godinji Pavao
tapa, kao i 61. godinjice rada Udruge slijepih
Ani, primajui nagradu za prvo mjesto.
grada Siska i dijela Sisako-moslavake upaniJedan od pokrovitelja ovog koncerta bila je i Sisaje, u etvrtak 13. listopada 2016., u Domu kulture
ko-moslavaka upanija, a zamjenica upana Anita
Kristalna kocka vedrine u Sisku organiziran je
Sinjeri Ibrievi osvrnula se na koncert rijeima
humanitarni koncert pod nazivom to je uzkako Pavao Ani pokazuje kako slijepoa uope
dah u sevdahu.
nije hedikep i da slijepe osobe mogu u ivotu
Glavni protagonist koncerta bio je Pavao
postii izuzetno puno. Meni je zadovoljstvo
Ani, slijepi 19-godinji mladi, pjeva i virtuoz
biti na koncertu i nadam se da e graani grada
harmonika iz Moenice, mjesta izmeu Siska i PeSiska pokazati kako imaju srce i duu i kako su i
trinje. Ovo mu je bio drugi koncert za svoju udrugu.
osjetljivi za one koji su isti kao i mi, ali samo moStvarno mi je drago to se to dogaa i volio bih nada malo drugaiji. Znamo da bi oni mogli normalno
staviti tu tradiciju, ako Bog da, i sljedee godine. Ovo
ivjeti i da moraju koristiti neke nove tehnologije i
je neto stvarno lijepo, to ja srcem volim i stvarno
odreena pomagala i zato se nadam da emo ovim
mislim da bi se ovo trebalo nastaviti. Nije to ba ehumanitarnim koncertom skupiti dovoljno novaca da
sto u ovom kraju i drago mi je to sam tu gdje jesam,
kupimo onu opremu koja im je najpotrebnija kako bi
to se to dogaa, rekao je Pavao. Dodao je kako ga
se to kvalitetnije ukljuili u normalan ivot,
rastuuje to koncert ovakvog karaktera nee biti
rekla je sisako-moslavaka doupanica Sinjeri
odran i u Petrinji.
Ibrievi.
Pavao Ani
Osvrnuo se i na svoje dosadanje nastupe
Koncertu je prisustvovao i Darinko Dumbovi, sarekavi kako nastupa esto u razliitim prilikama, a ovdje za boborski zastupnik i gradonaelnik Petrinje, koji je istaknuo da je Ani
njake asocijacije grada Siska i Sisako-moslavake upanije. Boinspiracija svima jer se uvijek sjeti to mlada osoba proivljava kroz
njako kulturno-umjetniko drutvo 'Nur' me pozove da nastupim
svoje osjeaje, kroz svoj nadahnut ritam koji ima i koji sinkroznira
nekada za njih, na njihovim godinjim koncertima sam esto gost,
sa svojim osjeajima i nadarenou prema harmonici i pjesmi. To
idem i po Bosni i Hercegovini, Sloveniji, imam dosta nastupa. Nekaje njegov Boji dar, i injenica da odrava ovakve koncerte pokazada budem i malo umoran, ali to je dio posla, to je jednostavno tako
telj je da imamo dobrog ambasadora, naglasio je Dumbovi.
i to mora tako biti, naglasio je Ani.
Prisutnima se obratio i Darko Tomani, predsjednik Udruge slijeInae, Pavao Ani je ostao slijep u inkubatoru nakon roenja.
pih grada Siska i dijela Sisako-moslavake upanije, rekavi kako se
Sevdalinku je nauio pjevati sluajui pjesme s radija ili s kasetofona,
ve drugu godinu za redom odrava koncert Pavla Ania koji ve dugi
sam je nauio svirati harmoniku, takoer po zvuku i sluhu. Pobijeniz godina izvodi sevdah i to na vrlo visokoj razini i ovim koncertom
dio je 2009. godine na 1. Amaterskom festivalu pjesme sevdalinke
daje doprinos radu i razvoju Udruge slijepih kojim emo prikupljau Sisku, u konkurenciji 12 sevdalija iz Hrvatske i Bosne i Hercegoviti sredstva za potrebnu informatiku opremu. Na ovaj nain elimo
ne. Njegova nezaboravna, jedinstvena interpretacija sevdalinke Ah,
progovoriti o onome to nas titi u naoj dravi, u odnosu slubenih
meraka u veeri rane spontano je tada dignula na noge sve posjedravnih vlasti u nerjeavanju vanih problema, kao to je inkulzivni
titelje, koji su ga aplauzom nagradili za glasovnu virtuoznost. Svojim
dodatak koji je najmanji u EU. Nai slijepi imaju puno problema u
monim, jedinstvenim glasom oduevio je sve, a posebno prisute
svakodnevnom ivotu i radu, zakljuio je Tomani.
istaknute hrvatske i bosansko-hercegovake glazbene strunjake
Uz Pavla Ania, kao gosti na koncertu nastupili su Selma Hasakoji su ga prozvali Malim Hoselitom, djetetom genijalnog glasa.
novi i orkestar Miralema aria iz Tuzle. q
Ula mi je sevdalinka u uho i od tada je pjevam i sviram, svia mi se
Ana KLARI

Orkestar Miralema aria iz Tuzle

PREPORODOV JOURNAL 192

BONJACI U HRVATSKOJ

IZLOBA FOTOGRAFIJA FINA PRAINA HARISA ALKIA U SISKU

Zenika fina praina


U prostorijama Narodne knjinice i itaonice Vlado Goi Hercegovine. Prema navodima u prijavi, nepoznati pravni
tovac u Sisku ogranak Caprag, Sredinja knjinica naciosubjekti i osobe su oito zagaivali i utjecali na teko zaganalne manjine Bonjaka, od 18. listopada do 18. studenog
enje zraka u Zenici i iroj okolini.
2016. godine mogla se pogledati izloba 20-ak fotografija
S njim sam jedno poslijepodne pregledao dio te zbirke
Harisa alkia pod nazivom Fina prana.
i vidio mnogo dojmljivih fotografija, ali najvei utisak na
Haris alki je roen 1983. godine u Zenici. Za temeljna
mene ostavile su one na kojima sam vidio ljude koji poznanja u fotografiji zahvaljuje edi Paunoviu, majstokuavaju normalno ivjeti u sjeni otrovnih dimnjaka ru fotografije. Magistrirao je na fakultetu Politikih
neki od njih su ureivali bate, etali, djeca su igranauka u Sarajevu. Radi kao freelancer fotograf
la nogomet... Nasmijani, kao u parku, na istom
specijaliziran za reportau, a stacioniran je u
zraku. Srea u dehennemu, napisao je bosanSarajevu. Osniva je i urednik portala Fotoskohercegovaki knjievnik Selvedin Avdi, koj
grafija.ba, koji okuplja preko 3.000 fotonaglaava kako su alkia oduvijek fascinirali
grafa iz regije. Objavljivao je fotografije u
takvi prizori, kao i injenica da Zeniani tolivie domaih i stranih asopisa te aktivno
ko vole svoj grad iako im on ne daje mnogo
surauje s mnogim domaim i stranim orpovoda za ljubav.
ganizacijama i kompanijama (Canon, UNIZenica i Fabrika imaju ovisniki odnos
CEF, UNDP, GiZ, Handicap international).
i to je jasno ak i kada prvi puta ulazite u
Sudjelovao je na mnogim izlobama i bio
grad. Gledajui kroz staklo iz vozila koje
lan irija na prestinim festivalima i natjeulazi
u Zenicu, ini se da Fabrika i grad sraHaris alki, fotograf iz Zenice
canjima u regiji. Od 2011. pokrenuo je festistaju u jedno s drugim kao slagalica, naglaval Fotografija godine BiH koji je prerastao u Balkan Photo Festival.
ava Avdi. Nemogue je opisati fabriku, a ne dotai grad i obrnuto.
Trenutno je direktor Festivala. Uestvovao je na nekoliko grupnih
Zeniani u silueti Fabrike jo itaju vrijeme u kojem nije bilo ovolike
izlobi fotografija, a priredio dvije samostalne o temi kolekcije Fizebnje pred budunost. Mnogi Zeniani vole Fabriku, ali u govoru
na praina. Bio je lan irija na vie meunarodnih festivala i tao Zenici malo je lijepih rijei, najee su elik, dimnjaci, zatvor,
kmienja fotografije.
radnici, rudari. Avdi govori da i kada mu se tepalo, apokalipsa je
Zenianin Haris alki godine svog rada posvetio je upravo finoj
grmila iz svake rijei grad vatre i dima ili uzavreli grad. Nema tu
praini PM 10 iz atmosfere, koja se sastoji od siunih molekula
'blagoglagoljivosti' kakvom se opisuju lijepi gradovi, pa se ini da
koje udisanjem stiu do plua i mogu ui u krv te tako direktno
se o Zenici i nema mnogo toga za rei. Zenica je i grad koji je lako
djelovati na srano-krvoilni sustav cijelog organizma. Izloba Fiuvrijediti. Mogli bismo se prepoznati u Brechtovoj pjesmi O grana praina izbor je iz mnogo vee zbirke fotografija koju je alki
dovima: Ispod njih su kanali, u njima nita, iznad njih dim se goni.
stvarao godinama, a na izlobi u Sisku predstavljene su fotografije
Bili smo u njima. Nismo uivali. Brzo proosmo. A polako prolaze i
svakodnevnica i zagaeni zrak grada Zenice u Bosni i Hercegovini.
oni. Gradovi mogu podjeati na godinja doba: biti mirisni kao proTema je izlobe aktualna i ekoloki od velike vanosti. Prole
ljee, energini kao ljeto ili tromi kao zima. Zenica je grad jeseni,
godine u rujnu, sudsko tijelo triju mjesnih zajednica Donja Graenestalna, uvijek izmeu dvaju stanja, opisuje ju Avdi. esto je i
nica, Tetovo i Podbreje, koje granie s kompanijom ArcelorMittal
depresivna, uglavnom zbog toga to nikada ne zna to ju oekuje.
Zenica, podnijelo krivinu prijavu protiv nepoznatih pravnih subjePred Finom prainom Harisa alkia ne treba zatvarati oi.
kata i osoba, jer postoji osnovana sumnja da su postupali suprotOna nam moe pomoi da jasnije vidimo. q
no odredbama krivinog zakona i Zakona o zatiti okolia Bosne
Ana KLARI

LISTOPAD 2016.

BONJACI U HRVATSKOJ

FESTIVAL BONJAKE KULTURE I KUHINJE U SISKU

Bonjaka kulturna tradicija

Sevde iz Siska

Bosana iz Zagreba

Bonjaka nacionalna zajednica grada Siska i Sisako-moslavake upanije priredila je 15. po redu Festival bonjake kulture i
kuhinje. U sisakom Kazalitu 21, 30. listopada 2016. odvijao se
ve tradicionalni festival u dva dijela. Prvi je obuhvaao kulturnoumjetniki dio, a drugi prezentaciju tradicionalnih jela iz bosanske
kuhinje.
Predsjednik Bonjake nacionalne zajednice Grada Siska i Sisako-moslavake upanije, Alija Avdi, izrazio je zadovoljstvo ovom
manifestacijom rekavi kako prvi dio programa obuhvaa kulturno
umjetniki dio, a drugi dio programa obuhvaa bonjake aktivistice Aktiv ena Bonjaka ena iz Bonjake nacionalne zajednice
koje su pripremile oko pedesetak delicija bosanske kuhinje, slatkih
i slanih jela. Bit e nam zadovoljstvo da poastimo nae posjetitelje nakon zavretka kulturno-umjetnikog programa. Mi nastojimo
ouvati bonjake identitet kroz tradiciju, kulturu i bosansku kuhinju. Ono to mi elimo prikazati je samo dio nae bogate tradicije
i obiaja, a osobito elimo naim susjedima koji nisu Bonjaci pokazati kako ivimo te da ih lijepo ugostimo. Nae su manifestacije
dobro odraene i dobro posjeene, posebno amaterski festivali
pjesme sevdalinke, objasnio je Avdi.
O aktivnostima bonjake nacionalne manjine govorio je i Adis
Keranovi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada
Siska, rekavi kako su Bonjaci po tome prepoznatljivi u gradu i upaniji, ali smo prema tome prepoznatljivi i u Hrvatskoj i time je bonjaka
zajednica Sisako-moslavake upanije prepoznatljiva i na razini bonjake nacionalne zajednice na razini Hrvatske. Upravo ta zajednica
na svojim skuptinama uvijek naglaava kako je bonjaka zajednica

Sisako-moslavake upanije izuzetno aktivna, kao i bonjaka vijea


te time i sve druge bonjake asocijacije, rekao je Keranovi.
Organizacijom ovog Festivala bio je zadovoljan i Hajrudin Kulai, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Petrinje, koji je govorio o cilju ovog Festivala. Da jednostavno nai
sugraani drugih nacionalnosti vide to Bonjaci u svojoj tradiciji,
kulturi, obiajima imaju, koriste i da to prezentiraju i da s vrlo velikim zadovoljstvom prue kako bi sve to nai sugraani mogli vidjeti
i probati, rekao je Kulai.
Zamjenica upana Sisako-moslavake upanije, Anita Sinjeri
Ibrievi, zahvalila se na pozivu i rekla kako je bonjaka nacionalna manjina Sisako-moslavake upanije veeras odluila razveseliti graane grada Siska i ire jednom prekrasnom predstavom.
Pokazat e nam ono to oni gaje i to je njihova tradicija. Poaena sam to sam ovdje i podijeliti s njima njihovo zadovoljstvo.
Inae, bonjaka nacionalna manjina je jedna od najaktivnijih na
podruju Sisako-moslavake upanije i Sisako-moslavake upanija to svakako prepoznaje. upanije to prepoznaje i ima jako dobru suradnju kako na podruju grada Siska tako i na podruju cijele
Sisako-moslavake upanije. Inae, Bonjaci su jaka manjina bili
i za vrijeme Domovinskog rata kada su dali veliku potporu i ovim
putem im se elim zahvaliti, rekla je doupanica Sinjeri Ibrievi.
U kulturno-umjetnikom dijelu nastupili su Ansambl Bosana
iz Zagreba, kao i enski pjevaki zbor Sevde uz pratnju grupe
Odiseja iz Siska. Pokrovitelj manifestacije je bio Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske. q
Ana KLARI

PREPORODOV JOURNAL 192

HRVATSKA

DOJUERANJI SLJEDBENICI OSUENOG RATNOG ZLOINCA BRANIMIRA GLAVAA POSTALI PRVACI U


ANALNOM ALPINIZMU

Raskol u Glavaevom HDSSB-u


Samo dva dana nakon to je formirana Hrvatska vlada na elu s
Andrejom Plenkoviem, 19. listopada 2016., kada su oi javnosti prestale biti usmjerene na to tko e koju poziciju zauzeti, desio se lom
u do prije nekoliko godina utjecajnoj Hrvatskoj demokratskoj stranci Slavonije i Baranje koju je osnovao ratni zloinac Branimir Glava.
Naime, u priopenju za javnost Dinko Buri, zamjenik predsjednice
Glavnog odbora HDSSB-a, naveo je kako se zahtjev upuuje zbog niza
izrazito loih izbornih rezultata HDSSB-a u posljednjih 20 mjeseci, iznimno loeg stanja u stranci i nefunkcioniranja stranakih tijela propisanih statutom HDSSB-a. Naveo je i kako veliki broj lanova HDSSB-a,
ukljuujui veliku veinu lanova Glavnog odbora stranke i znaajnog
broja lanova Predsjednitva i drugih stranakih tijela, zahtijeva hitno
sazivanje sjednice Glavnog odbora stranke te donoenje odluke o hitnom sazivu izvanrednog izbornog sabora HDSSB-a, radi izbora novog
vodstva stranke, demokratskim putem, ukljuujui tajno glasanje.
Na ovaj Buriev zahtjev reagirao je predsjednik HDSSB-a Dragan
Vulin, izjavivi kako je rije o puu u stranci pa je Buri, nekadanji
vrlo aktivni i estoki saborski zastupnik HDSSB-a, izbaen iz stranke
zajedno s jo est pobunjenika. Osim njega, izbaena je i Danijela
Lovokovi, predsjednica Glavnog odbora i dogradonaelnica Osijeka
u prolom mandatu, zatim Stjepan Ribi, elnik Regionalne razvojne
agencije, kao i Vladimir iljagi, osjeko-baranjski upan i kandidat
na predstojeim lokalnim izborima za osjekog gradonaelnika.

Totalni rat u HDSSB-u


(Dragan Vulin, Vladimir iljagi, Dinko Buri i Branimir Glava)

Povratkom Glavaa iz zatvora stranka pala


Da su se dojueranji, kako su tvrdili, veliki prijatelji posvaali
pokazalo je i Glavaevo komentiranje Burievog poteza. Zahtjev za
izvanrednim stranakim izborima poprilino je razljutila Glavaa,
koji je na svom profilu na Facebooku objavio video u kojem Buri dri njegovu uokvirenu fotografiju i putem telefona mu govori
da ga voli. Uz to je napisao: Prvak u analnom alpinizmu. Buri
je prvo rekao kako nema komentara, a onda mu je ipak estoko
odgovorio: Kao to sam i njegovom bivem prijatelju u Saboru savjetovao jednom da posjeti psihijatra, tako savjetujem i njemu da
uini psihijatrijski pregled, ali uz nadopunu da bi uz ovakve komentare bilo dobro otii na posvetu svetom vodicom, pa i egzorcistu.
Buri, iako izbaen iz stranke, nije se predavao pa je poruio kako su izbacivanje iz stranke utemeljitelja Branimira Glavaa i smjena
predsjednika Dragana Vulina te to skorije odravanje Izbornog sabora i izbor novog vodstva, osnovni preduvjeti za oporavak HDSSB-a.
On je na konferenciji za novinare u Osijeku rekao kako za katastrofalne rezultate stranke na svim izborima u posljednjih 20 mjeseci
najveu odgovornost snose Glava i Vulin, poruivi da ne treba biti
veliki mudrac da se vidi kako se Glavaevim povratkom u stranku,
nakon izlaska iz zatvora, politiki ivot HDSSB-a strmoglavo poeo
uruavati. Ako se nita ne poduzme, dodao je, stranka e u budunosti ostati bez ijednog saborskog zastupnika.
Istaknuo je kako se i dalje smatra lanom HDSSB-a, unato odlukama Predsjednitva i Suda asti o njegovu iskljuenju, ustvrdivi da
e odlukama tih tijela odluivati Ministarstvo uprave. Najavio je da
e DORH-u podnijeti kaznenu prijavu protiv, kako je rekao, svih onih
koji lairaju slubenu stranaku dokumentaciju o donoenju odluka.

LISTOPAD 2016.

Dinko Buri - nekad bliski prijatelj,


danas prvak analnog alpinizma (Volim te, potujem te...)
Na novinarski upit je li se u proteklom razdoblju na stranakim tijelima raspravljalo o nunim promjenama u radu, Buri je kazao kako
je na rujanskoj stranakoj koordinaciji za IV. izbornu jedinicu postalo
jasno da Glava nije dobro prihvaen kod lanova i simpatizera. Tada
se, naveo je, usprotivio obavezi stranakom lanstvu da na izborima
preferencijalni glas da Glavau, traei da se taj glas moe dati i drugim
kandidatima s liste. Tvrdi kako mu je Glava tada neto dobacio, to ne
bi elio ponavljati, a nakon toga zabranio svaku komunikaciju s njim.
Glavaa treba maknuti ne samo iz HDSSB-a, nego iz kompletnog politikog ivota Osijeka, Slavonije i Hrvatske, poruio je Buri.
Osjeko-baranjski upan Vladimir iljagi istaknuo je kako
HDSSB nije niija privatna stranka i privatna politika opcija, ve je
nastala kao tenja ljudi na ovim prostorima da imaju nekoga tko ih
iskreno zastupa. Ne zna, kae, zato su zapravo iz stranke iskljueni
predsjednica Glavnog odbora HDSSB-a Danijela Lovokovi i Buri kao
njezin zamjenik, osim ako nije u pitanju drugaiji nain razmiljanja. Za sjednicu Predsjednitva HDSSB-a, na kojoj se raspravljalo o
Burievoj navodnoj pobuni i njegovom izbacivanju iz stranke, iljagi je rekao kako je bila nelegalna i nestatutarno sazvana, s obzirom
da je protiv Vulina, Glavaa i jo nekoliko stranakih elnika takoer
pokrenut stegovni postupak, o emu e se vjerojatno morati oito-

HRVATSKA

Stranaki pu - Buri i iljagi ele Glavaa izbaciti iz stranke

Dragan Vulin, predsjednik HDSSB-a (tko e koga izbaciti iz stranke)

vati Ministarstvo uprave. Nisam mogao oekivati da e se u 21. stoljeu dogaati ono to sam itao o staljinistikim istkama i eliminaciji onih koji javno iskazuju svoja razmiljanja, da e netko potezom
pera pokuati iskljuiti svoje dojueranje stranake prijatelje, samo
zato to imaju drugaiji nain rjeavanja nagomilanih problema. S
takvom politikom se ne mogu sloiti, poruio je iljagi.

HDSSB-a tako da bismo ga modernizirali, pojednostavili i smanjili


broj tijela stranke te birali novo vodstvo stranke prema najviim demokratskim standardima i svakome omoguili kandidaturu za bilo
koje elno mjesto, ukljuujui i mjesto predsjednika stranke. Jedini
tko je prethodno najavio da se povlai iz politike i da nee biti aktivan
nakon izbornog sabora bio je Branimir Glava, rekao je Vulin.
On je posebno naglasio da su i iljagi i Buri, kao i ostali elnici
opina i gradova, znali za njegov plan jer je sa svima obavio razgovor u
etiri oka o toj temi i dobio njihovu podrku. Meutim, na moje veliko
iznenaenje, oni su imali drugih planova, koje su pripremali u tajnosti,
skrivajui se po Trnavi, Valpovu i tko zna gdje jo. Iza mojih lea nagovarali su nae lanove da im se pridrue u ideji izbacivanja Branimira
Glavaa iz stranke, nekima ak govorei da i ja to podravam. Konkretno, eljko Cickaj je u ponedjeljak, 24. listopada, zvao Matka Perkovia,
lana Suda asti, i pitao ga ima li petlje izbaciti Glavaa iz stranke ako
doe njihov zahtjev. Takoer, traili su odravanje Izbornog sabora na
kojem bi se demokratski biralo novo vodstvo. S obzirom na to da je
Izborni sabor bio u pripremi, i za to su svi znali, i s obzirom na to da je
Branimir Glava najavio povlaenje jo u izbornoj noi, oito je da su
razlozi za ovakvo njihovo ponaanje ipak neki drugi, rekao je Vulin.
Prema njemu, konani je cilj puista bio iskoristiti Branimira
Glavaa, koji je ionako najavio povlaenje iz politike, da bi smijenili
njega s mjesta predsjednika stranke. On se pitao zato nisu na sjednicama unutar stranke izrazili svoje nezadovoljstvo i dali konstruktivne prijedloge i emu organiziranje tajnih sastanaka i skrivanje.
To nije nain. Ljudski me povrijedilo to su gotovo svakodnevno
razgovarali sa mnom i pravili se kao da nita ne znaju, a zapravo su
drali no u ruci, koji su mi u ponedjeljak zabili u lea. Ali to neka
njima slui na ast. U ovoj situaciji meni je najvanije da mogu sebe
pogledati u ogledalu i da svima njima mogu pogledati u oi. Za neke od njih nisam siguran hoe li to moi, rekao je Vulin.
A Glava, nakon to je za analni alpinizam optuio Buria, isto
je prilijepio i jo jednom donedavnom stranakom kolegi, Stjepanu
Sokolu. Jo jedan od alpinista i to jedan od izbaenih iz HDSSB-a
ovih dana Stjepan Sokol. Obratio mi se SMS porukom 19. listopada 2016. u 19 sati i 53 minute za vrijeme izbora Plenkovieve Vlade
nakon mog govora u Hrvatskom saboru, i to svega pet dana prije
poetka stranakog pua. Danas se i taj moralist ubraja u one koji
nisu od mene mogli disati deset godina. Karakterno mizerno od
Stjepana Sokola, napisao je Glava, a objavio je i poruku koju mu
je Sokol poslao: Kakav minuciozan govor, kakvo dostojanstveno
dranje, kakav ogledni primjerak konstruktivnog i argumentiranog
govora samouvjerenog te iskusnog saborskog zastupnika. Plenkovi je, govorom tijela, pokazao zahvalnost za ono sto si izrekao.
Vrlo sam zadovoljan tvojom raspravom, posebice tvojim govorom
tijela. Bravo! Pozdrav, navodno je Sokol napisao Glavau.

Izbaen i upan iljagi


Upitan hoe li ostati kandidat HDSSB-a za osjekog gradonaelnika na lokalnim izborima 2017. godine, odgovorio je kako mu
nikakva kandidatura sada nije preokupacija, jer ima dosta svakodnevnih obveza u upaniji, a o kandidaturi e se razmiljati pred
izbore. Iskljuena Danijela Lovokovi rekla je kako demokratska
odrednica iz naziva stranke vie ne postoji, jer se pretvorila u apsolutizam i jednoumlje, to bi trebala biti stvar prolosti.
Konferenciji za novinare prisustvovali su gradonaelnik Donjeg Miholjca Zoran Kova, desetak opinskih naelnika iz redova
HDSSB-a, a Buri je izvijestio kako ih podupire i gradonaelnik akova Zoran Vinkovi. No nekoliko dana kasnije, iljagi i svi HDSSBovi gradonaelnici i naelnici opina, koji su prisustvovali tiskovnoj
konferenciji stranakih puista na kojoj je zatraeno izbacivanje
Branimira Glavaa iz stranke i smjena predsjednika Dragana Vulina,
iskljueni su u prvom stupnju iz HDSSB-a. Time je napravljena istka
kadrova zbog, kako je Glavaeva struja obrazloila, svog politikog
djelovanja i javnih istupa, okupljajui i organizirajui neformalnu
skupinu lanova HDSSB-a sa ciljem onemoguavanja redovnog rada i djelovanja legitimno izabranih stranakih tijela.
Osim toga, pokrenuta je i suspenzija svih lanova stranke koji su svojim dolaskom podrali puiste. Prema priopenju koje
potpisuje Vulin iz stranke su uz Vladimira iljagia iskljueni Antun Glava, Damir Marii, Jasna Matkovi, Ivan Lovi, Irena Miki
Brezina, Darko Miki i Zoran Kova, dok su suspendirani Boidar
najder, Andrej Biak, Renato Kova, Stjepan Ribi, Antonio Sobol,
Hrvoje Lukaevi, Dino Tijardovi i Enver Reica.
No, s druge strane skupina okupljena oko iljagia, Buria i
Lovokovi smatra da su sve odluke o iskljuenjima protuzakonite
budui da su ih, prema njihovim tvrdnjama, donijeli ljudi koji su
pod stranakom suspenzijom.
Dragan Vulin je pak u intervjuu Glasu Slavonije govorio o turbulentnim prilikama u stranci tvrdei da je i sam radio na pripremama za Izvanredni sabor stranke. On je rekao da je jo dan prije
Burievog zahtjeva u stranci sve funkcioniralo najnormalnije. Moj
plan, usklaen s naim organizacijama u svih pet upanija, bio je u
studenom ove godine odrati izvanredni izborni sabor HDSSB-a, koji
sam najavio jo u izbornoj noi i na kojemu bismo izmijenili Statut

10

PREPORODOV JOURNAL 192

HRVATSKA
S obzirom na sukob, konaan pravorijek dat e Ministarstvo
uprave u upravnom postupku o tome tko su elni ljudi HDSSB-a. Za
sada na elu je i dalje Vulin. Inae, zadnjeg dana listopada iz Hrvatskog se sabora povukao i Branimir Glava.

Zlatko Hasanbegovi olienje hrvatskog mua


Isti dan kad je puklo u HDSSB-u, hrvatska se ekstremna desnica
pobrinula da, osim u Slavoniji, ne bude dosadno ni na zagrebakom
Trgu bana Josipa Jelaia. Naime, udruga ene u Domovinskom ratu
Zadar organizirale su prosvjed protiv smjene Zlatka Hasanbegovia
s mjesta ministra kulture. Gori od onih koji ga napadaju samo su oni
koji ga ne brane, navodilo se u pozivu na okupljanje. Danima doktora Zlatka Hasanbegovia napadaju sve vrste imia i vrana, spotiu
mu noge oni koji su doli na vlast zahvaljujui njemu i takvima kao to
je on, njegove stranake kolege pognute glave mrmljaju meu sobom
i miu se od njega kao da je on problem, a ne upravo suprotno. Zamislite samo da su tako nai branitelji ostavljali svoje ljude po bojitima,
ranjene i napadnute, poruivali su iz udruge.
Obratili su se i HDZ-u: Slui li vam na ast, izabrani zastupnici
svoga naroda, zvati se uope lanovima HDZ-a? Mislite da ste izvukli svoje guzice svojom utnjom? Niste, samo ste izvukli svoje plae
i blagomilni pogled svog stranakog efa, koji vie voli i cijeni one
koji sudjeluju u poniavanju i pljuvanju svog naroda, nego one koji
su stavili svom narodu na raspolaganje svoje potenje, znanje, svoju
odanost i ono to je najvanije, bezuvjetnu ljubav. Izgubili ste obraz
i ono to je jo vrijednije, nau panju i potovanje, a niste dobili
zauzvrat nita. Vidite, Judini sinovi, Isusa su pljuvali, tukli i razapeli, a
on je ipak ostao Bog, tako emo i mi ostati Hrvatski narod i tako e i
dr. Zlatko Hasanbegovi ostati jo bolji i vei hrvatski mu. Hrvatski
narod pamti i nagrauje svoje istinske sinove, za razliku od Hrvatske
koja uvijek vie voli one koji je izdaju, rue, pale i prodaju. Gori od
onih koji ga napadaju samo su oni koji ga nisu branili!

Podrka za Zlatka Hasanbegovia


Na prosvjedu se uz tretanje Thompsonovih pjesama okupilo
stotinjak ljudi, a jedan od sudionika koji ivi u Melbournu i koji je
organizirao antijugoslavenske prosvjede za portal Index.hr je rekao
kako jako je razoaran slabim odazivom. Ako smo mi u Melbourneu mogli skupiti 100.000 ljudi, a ovi ne mogu vie od 100, onda
ne znam, jadao se novinaru Indexa. Rije je, inae ,o udruzi koja
je prosvjedovala protiv obiljeavanja godinjice ustanka u Srbu ove
godine, o emu su mediji dosta izvjetavali. U svakom sluaju, iako
je desnica podosta razbijena (podijeljene stranke pravake orijentacije) te je, kako vidimo, teka situacija i u HDSSB-u, oito je da
je ta glasna manjina vaninstitucionalno dosta aktivna i da stalno
podgrijava lou atmosferu u drutvu. q
Edis FELI

LISTOPAD 2016.

MINISTAR PAVO BARII PISAO HVALOSPJEVE O USTAI


Imenovanje dr. sc. Pave Bariia za ministra obrazovanja i znanosti prva je bila vea prepreka s kojom se morao suoiti novi premijer
Andrej Plenkovi. Naime, tjednik Novosti objavio je da je ministar
Barii u svom znanstvenom lanku Filozofija povijesti Julija Makanca, objavljenom u asopisu Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske
batine 1992 godine, podrao ideje tog ministra obrazovanja u zloinakom reimu Ante Pavelia, nazivajui ga traginim junakom i rtvom. Prikazujui Makanev ivotopis i afirmirajui njegov filozofski
rad na 15 stranica, Barii je potpuno zatajio njegovu predanost zloinakoj ustakoj ideji i u tekstu nije ni na jednom mjestu osudio njegovu ulogu u ustakom reimu, kao ni NDH.

Pavo Barii, ministar obrazovanja i znanosti RH


Julije Makanec bio je istaknuti ustaki dunosnik. U vrijeme proglaenja NDH bio je naelnik Bjelovara, gdje je sluio kao stoerni
pobonik. Zatim je 1942. postao proelnik za duhovni odgoj u Ustakoj mladei, a u jesen 1943. Paveli ga je imenovao za ministra obrazovanja. Makanec je nakon poraza NDH pokuao pobjei, ali su ga u
travnju 1945. zarobili Britanci zajedno s grupom drugih visokih dunosnika NDH. U kratkom procesu 6. lipnja 1945. pred Vojnim sudom
II. armije osuen je na smrt i ve idui dan smaknut. Nije poznato
gdje je ubijen i pokopan, ali se pretpostavlja da je zajedno s ostalim
pogubljenim ustakim dunosnicima zakopan negdje u Maksimirskoj
umi.
Barii kao tadanji ravnatelj Instituta za filozofiju, u svojem lanku iz 1992. potpuno je preutio Makanev ideoloki i politiki rad, ali
je zato hvalio njegovu veliku erudiciju, osebujan stil pisanja i jezinu vrituoznost s kojom odijeva svoje duboke filozofske misli, a na
vie mjesta u lanku eksplicitno ga je nazvao hrvatskim muenikom.
Bariiev lanak zavrava dvojbenim zakljukom kako se 10 godina
kasnije povorci hrvatskih muenika pridruio i sam Julije Makanec,
koji je u sferi politike djelatnosti neumitnim usudom povijesnoga zbivanja postao tragini junak i rtva.
Ve 1992. bilo je onih koji su se usprotivili Bariievom glorificiranju Makanca. Profesor filozofije Josip Talanga podnio je ostavku u
urednitvu asopisa: Dao sam ostavku jer Barii nijednom rijeju
nije osudio to je Makanec bio ideolog NDH. Talanga je dodao je da
je traio od Bariia da bar u jednoj reenici napie da je Makanec bio
ustaki ideolog, ali on je i to odbio napraviti. Ipak, Talanga vjeruje da
Barii nije NDH-nostalgiar, on je konzervativni kranin, meutim
smatra da je morao napraviti odmak u svom radu.
O njemu su pisali najvie u Jutarnjem listu dok je radio kao pomonik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Dragana Primorca (od
2004. do 2006.), kada je morao otii jer je dva puta naplaivao dnevnice te, nakon toga, kada je dobio od splitskog sveuilita povlateni
kredit za stan unato tome to je imao kuu od 200 kvadrata u Zagrebu. Usprkos svemu, premijer Plenkovi je odolio medijskom pritisku
da preispita svoju odluku o imenovanju Pave Bariia za ministra obrazovanja i znanosti. q

11

HRVATSKA

TURSKA RAZVOJNA AGENCIJA TKA U RADNOM POSJETU SISKU I OBILJEAVANJE DANA REPUBLIKE
TURSKE U ZAGREBU

Humanitarni i razvojni projekti


U srijedu, 5. listopada 2016. godine, Haim Ko, koordinator Turske razvojne agencije TKA-e za Hrvatsku, u pratnji prevoditeljice Darije Savi, i Bermin Meki, pravnik Meihata i predsjednik Upravnog
odbora Zirata Islamske zajednice u Hrvatskoj, posjetili su Sisak, pri
emu su imali dva izuzetno zanimljiva i sadrajna sastanka.
Prvi sastanak, u prisustvu Edina Safia, predsjednika Izvrnog
odbora Medlisa Islamske zajednice Sisak, uprilien u kabinetu
sisake gradonaelnice Kristine Iki Baniek. Haim Ko je informirao gradonaelnicu Siska o humanitarnim i razvojnim projektima u kojima sudjeluje TKA (Trk birlii ve Koordinasyon Ajans
Bakanl). Istaknuo je kako je Turska razvojna agencija prisutna u
ak 54 zemlje (djeluje u oko 200 zemalja svijeta), pri emu u njima
imaju 56 ureda, a jedan od posljednjih otvorenih ureda je u Zagrebu. TKA je zadnjih godina veoma aktivna na podruju Balkana, a
trenutno jedino u Sloveniji nemaju svoj ured. Inae, prvi otvoreni
ured bio je u Sarajevu.
Izmeu ostaloga, Haim Ko je spomenuo nekoliko realiziranih
projekata u Hrvatskoj, poput donacije u iznosu od 250.000 kuna
Djejem vrtiu Vrbovec (za opremanje djejeg igralita, nabavu didaktike opreme, ureenje kuhinje i administrativnog prostora za
raunovodstvo, zatim kupnju raunala, projektora i platna), kao i
nabavu terenskog vozila i medicinske opreme za starije osobe koje
ive u Opini umberak. Velika pomo je izdvojena Gunju, koja je
stradala u poplavama u proljee 2014. godine (oko 600.000 eura).
50 stradalih gunjanskih obitelji dobilo je poticaj za obnovu stoarske i povrtlarske proizvodnje (podijeljeno je 100 krava i izgraeno
50 plastenika), a obnovljena je i damija, kao i prostorije Islamskog
kulturnog centra.
Sisaka gradonaelnica Kristina Iki Baniek pokazala je veliki
interes za suradnju s TKA-om, naroito u sklopu projekta skoranjeg poetka izgradnje Islamskog kulturnog centra Sisak, ali i koordinacije s turskim gospodarstvenicima. Nakon sastanka u Gradskoj upravi Siska obieno je zemljite budue Sisake ljepotice u
naselju Caprag. Na parceli povrine skoro 2,5 hektara obavljaju se

zavrni zemljani radovi kako bi sve bilo spremno za sveanost polaganja kamena temeljca (12. studenog 2016.), na kojem se oekuje
dolazak velikog broja uzvanika i gostiju iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i zemalja zapadne Europe.
Drugi radni sastanak obavljen je u prostorijama Dobrotvornog drutva Merhamet Sisak, koji djeluje na adresi Hrvatskog
narodnog preporoda 10. Haima Koa i Bermina Mekia ugostili
su elnici ovog bonjako-muslimanskog humanitarnog udruenja
Agan Veli (predsjednik), aban Kadri (potpredsjednik) i Ismet
Isakovi (tajnik).
Sisaki Merhamet osnovan je prije vie od dvije i pol godine
(25.03.2014.) s prvenstvenim ciljem da se pomognu Siani naseljeni u radnikom naselju Caprag, koji su zbog reindustrijalizacije
i gaenja velikog broja tvrtki ostali bez posla. Najvei problem je
nestanak eljezare Sisak, metalurkog giganta koji je prije rata zapoljavao blizu 14.500 radnika, a meu njima veliki broj Bonjaka
muslimana. Dobrotvorno drutvo Merhamet Sisak uspjeno je
proao trnovit put od osnivanja, upisa u Registar udruga RH, usklaivanja sa Zakonom o udrugama, Zakonom o humanitarnoj pomoi, Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i nainima doniranja hrane i
hrane za ivotinje, upisom u brojne registre, ishoenja rjeenja o
stalnom prikupljanju i pruanju humanitarne pomoi i tako dalje.
Svoje osnivanje Merhameta Sisak je opravdao prikupljanjem
i pruanjem preko 15 tona humanitarne pomoi za poplavljene u
Hrvatskoj i BiH tokom 2014. godine. Poetkom 2015. godine uz pomo Grada Siska, Ministarstva socijalne politike i mladih RH i brojnih donatora ureen je i opremljen poslovni prostor povrine 196
kvadratnih metara. Prostor je Grad Sisak iznajmio za potrebe puke
kuhinje, pri emu snosi ne male trokove najma i reija. Puka kuhinja Merhameta Sisak poela je s radom polovinom travnja 2015.
godine i priprema u prosjeku 60 obroka dnevno na naelima halala,
bez svinjetine i svinjskih preraevina. Naalost, zbog teke ekonomske situacije u Sisku potrebe Dobrotvornog drutva Merhamet su
sve vee i vee, naroito u naselju Caprag. Procjenjuje se da bi se kapacitet Puke kuhinje trebao poveati na oko 150 korisnika, a pakete
s humanitarnom pomoi trebalo bi primati najmanje 100 obitelji.

Prijem kod sisake gradonaelnice Kristine Iki Baniek (u sredini)

U prostorijama Dobrotvornog drutva 'Merhamet' Sisak

TKA kod sisake gradonaelnice i u Merhametu

12

PREPORODOV JOURNAL 192

HRVATSKA
U tom smislu posjeta elnih ljudi TKA-e i Zirata dola je u pravo
vrijeme. Nakon obilaska Haim Ko i Bermin Meki bili su izuzetno
zadovoljni sa nainom funkcioniranja Merhameta, a posebno s
urednou prostorija i profesionalnim nainom rukovoenja i rada.

TKA u Bonjakoj knjinici, Djejem vrtiu,


Turistikoj zajednici i Gradskom muzeju
Prvi posjet koordinatora TKA-e za Hrvatsku bio je iznimno konstruktivan i koristan, a ubrzo je uslijedio jo jedan. U srijedu, 19.
listopada 2016. godine, TKA-in koordinator Haim Ko ponovo je
posjetio Sisak, pri emu su organizirana ak tri sastanka: u Sredinjoj knjinici nacionalne manjine Bonjaka, Djejem vrtiu Sisak
Novi, te Turistikoj zajednici i Gradskom muzeju Siska.
Dubravka urlan, ravnateljica Narodne knjinice i itaonice
Vlado Gotovac Sisak, u sklopu koje se nalazi i Bonjaka knjinica,
istaknula je potrebu nabavke knjine grae (monografija) vezanih
uz turske gradove i kulturno-povijesne znamenitosti. Takoer, naznaen je i problem dotrajalih prozora na Knjinici u naselju Caprag,
zbog ega je vrlo problematino zagrijavanje u zimskom periodu.
Vrlo dirljiv susret bio je u Djejem vrtiu Sisak Novi, u kojem je
organiziran Dan multikulturalnosti, koji je pokazao pravo bogatstvo
obiaja, tradicije i razliitosti. Miris tradicionalne bosanske kuhinje
irio se po skupinama gdje su se razvlaile pite krumpirue i zeljanice
i pravile bosanske hurmaice. Organizirana je i grupa djece u tradicionalnoj turskoj odjei, kao i izloba povijesnih znamenitosti Turske.
U okviru posjeta Haim Ko se susreo s gradonaelnicom Kristinom
Iki Baniek i ravnateljicom vrtia Ljubicom Ivi.
Treem radnom sastanku prisustvovali su Milijana Borojevi,
direktorica Turistike zajednice Siska, i Vlatko akiran, ravnatelj
Gradskog muzeja Sisak. Grad Sisak je poznat po bitci koja se odigrala 22. lipnja 1593. oko sisake renesansne utvrde, danas poznate
pod nazivom Stari grad. Razgovor se vodio oko pomoi u organizaciji manifestacije Bojevi za Sisak u vidu dovoenja izvoaa iz
Turske. Naime, elja organizatora je unaprijediti manifestaciju kroz
obogaivanje programa grupama iz Turske i to derviima i janjiarima. Time se eli prikazati bogatstvo povijesnog nasljea dvaju
kultura na mjestu sraza dvaju vojski krajem 16. stoljea. Takoer,
raspravljalo se o mogunosti financiranja povijesnih trupa (koje
e predstavljati obje vojske), a koje e aktivno sudjelovati kako u
manifestaciji Bojevi za Sisak, tako i u prezentaciji povijesne batine prilikom posjeta turista sisakoj utvrdi Stari grad. Osim toga,
razgovaralo se o mogunosti organiziranja povijesnog simpozija na
kojem bi se raspravljalo o povijesnoj vanosti Bitke kod Siska 1593.
godine te o nasljeu Otomanskog carstva u regiji. Prilikom posjeta
utvrdi Stari grad razgovarali se o mogunosti postavljanja stalnog
postava turske sablje u jednoj od prostorija utvrde.
Nakon niza sastanaka u Sisku, ali i drugim gradovima u Hrvatskoj, za izjavu smo se obratili Haimu Kou, koordinatoru Turske
razvojne agencije TKA-e za Hrvatsku. Rado se odazvao pozivu.
Koordinacijski ured u Zagrebu jedan je od posljednjih otvorenih ureda TKA-e u svijetu. Mi smo poaeni i zadovoljni da se
nalazimo u ovoj, za Tursku, prijateljskoj zemlji. S Hrvatskom imamo
veoma dobre odnose jo od poetka 90-ih godina prolog stoljea. Nakon imenovanja u Zagrebu, 1. oujka, poeo sam se sve vie
informirati o Hrvatskoj. Tokom procesa uenja i upoznavanja sa
zemljom sklopio sam brojna poznanstva, susreo sam se s veoma
dragim i pozitivnim kolegama i ljudima. Ova me injenica motivira
da jo vie radim na poboljanju i jaanju bilateralnih odnosa izmeu naih drava. Takoer mogu rei da sam imao prilike posjetiti

LISTOPAD 2016.

Ravnateljica Dubravka urlan i Haim Ko u Sredinjoj knjinici


nacionalne manjine Bonjaka

Dan multikulturalnosti u Djejem vrtiu Sisak Novi

Ljubica Ivi, Darija Savi i Haim Ko

Ispred sisakog Starog grada


(u sredini Milijana Borojevi i Vlatko akiran)

13

HRVATSKA
i vidjeti razliite dijelove Hrvatske. Svaki dio ima svoju osobnost
i ljepotu, tako da se smatram sretnom osobom imam sreu to
sam diplomata u razvojnim procesima u vaoj zemlji. elim zahvaliti svim kolegama s kojima sam se do sada susreo na njihovoj dobroti i gostoprimstvu. TKA e pokuati razviti projekte zajedno s
hrvatskim kolegama, koji e doprinijeti odrivom razvoju Hrvatske.
Mi emo suraivati na polju razmjene iskustava ekvivalentnih sektora iz Turske i Hrvatske. Istraujemo nau zajedniku povijest, pogotovo vezanu uz Sulejmanov most u Slavoniji, Veliki osjeki most
koji je izgraen u vojne svrhe Osmanskog carstva izmeu Osijeka
i Darde u 16. stoljeu. Tada su ga putnici i trgovci proglasili osmim
svjetskim udom tog vremena. Sve nae aktivnosti i planovi usmjereni su na postizanje opeg blagostanja ljudi u zemlji i poboljanje
bilateralnih odnosa izmeu Turske i Hrvatske, rekao je Haim Ko.
Inae, koordinacijski ured TKA-e nalazi se u centru Zagreba,
u zgradi Veleposlanstva Republike Turske (ulica Andrije Hebranga
br. 32-34).

PORUKA TURSKOG PREDSJEDNIKA RECEPA TAYYIPA


ERDOANA POVODOM DANA REPUBLIKE TURSKE
29. listopada obiljeili smo 93. obljetnicu osnivanja nae posljednje drave, Republike Turske, koja je proglaena pod vodstvom Mustafe Kemala Atatrka.
Turski narod, koji nikada nije pristajao na ropstvo i nametanja,
dotada nevienom junakom pobjedom okrunio je oslobodilaki rat
kojeg je pokrenuo protiv osvajaa koji su ciljali na njegovu slobodu i
budunost. Nakon te slavne pobjede, 29. listopada 1923. godine
osnovali smo Republiku Tursku pod naelom suverenitet bezuvjetno
pripada narodu i s ciljem podizanja nae zemlje iznad nivoa suvremenih civilizacija. Nau Republiku, koju smo tih dana stekli pod tekim
uvjetima, smatramo postignuem nae 2.200 godina stare dravne
tradicije te tisuugodinjeg seldukog i osmanskog naslijea.

U Zagrebu obiljeen Dan Republike Turske


U srijedu, 3. studenog 2016., u Hotelu Vestin u Zagrebu obiljeen je najvei turski praznik Dan Republike Turske. Prijemu su
prisustvovali brojni uzvanici i gosti predstavnici diplomatskog
kora akreditirani u Zagrebu, ministri, saborski zastupnici i brojni
gradonaelnici.

Recep Tayyip Erdoan, predsjednik Republike Turske

Osoblje Veleposlanstva Republike Turske u Zagrebu


Uzvanicima se u ime osoblja Veleposlanstva obratila Gnay
Barbadoan Ertan, savjetnica i privremena otpravnica poslova, koja je naglasila kako je Republika Turska sa svojim rastuim gospodarstvom, jakom demokracijom, ljudskim vrijednostima, te principijelnom i vizionarskom vanjskom politikom i dalje izvor inspiracije
u regiji i svijetu. Ona je proitala i poruku koju je povodom Dana
Republike uputio turski predsjednik Recep Tayyip Erdoan.
Uvaene goste pozdravio je i Fatih Metin, zamjenik ministra
ekonomije Republike Turske, koji je posjetio Hrvatsku zbog sudjelovanja na Svjetskom halal danu u Opatiji, ija je ovogodinja zemlja partner bila Republika Turska. Turski narod je 15. srpnja zatitio svoju demokraciju i prava, te je dokazao da e svaki napad na
nae jedinstvo, domovinu, slobodu i budunost biti bezuspjean,
rekao je Metin, dodavi kako se takoer sa zahvalnou prisjeaju
Mustafe Kemala Atatrka, oca Republike Turske, kao i svih boraca
i rtava koje su dali ivote za svoju domovinu. q
Ismet ISAKOVI

14

Republika Turska, drava koja ve 93 godine uspijeva nadvladati


sve potekoe s kojima se susretala te posebice zahvaljujui napretcima koje je ostvarila u posljednje vrijeme, uspjela je zauzeti mjesto
meu rastuim svjetskim silama. Turska, sa svojim rastuim gospodarstvom, jakom demokracijom, odanou temeljnim ljudskim vrijednostima te principijelnom i vizionarskom vanjskom politikom, i danas
nastavlja biti izvor inspiracije i u regiji i u svijetu.
Posljednji dogaaji koji su se zbili u noi 15. srpnja 2016. nesumnjivo su iznova potvrdili koliko je jedinstvo turskog naroda i njegove drave. Te je noi na narod cijelom svijetu pokazao da e se boriti protiv
novih pokuaja osvajanja jednakom odlunou kao i u Oslobodilakom
ratu. Odlunost turskog naroda, koji je branio svoju slobodu, demokraciju, vladu i dravu, koristei svoja tijela kao tit pred orujem izdajnikih lanova organizacije FETO, nae je najvee jamstvo na putu postizanja ciljeva za 2023. godinu, za 100. obljetnicu Republike Turske.
Poaen sam to sam predsjednik ove velike drave i ovog junakoga naroda. Vjerujem da su svi nai dravljani i svi prijatelji diljem
svijeta ponosni na junatvo koje je iskazao na narod 15. srpnja. Doekali smo 93. obljetnicu nae Republike prebrodivi ovakvu veliku krizu
pokuaja udara, teroristikog napada te pokuaja okupacije. Neka svi
moji dravljani i nai prijatelji budu sigurni da je Turska danas jaa,
otroumnija i odlunija nego to je bila u jutro 15. srpnja. Nijedan napad na nae jedinstvo, zajednitvo, bratstvo, domovinu, slobodu i budunost nee uspjeti. Ni teroristike organizacije, niti oni koji ih koriste nee nas sprijeiti u ostvarenju naih ciljeva.
S tim osjeajima i mislima, od srca estitam Dan Republike svim naim dravljanima u Turskoj i izvan nje. Sa milou i zahvalnou sjeamo
se svih boraca, prvenstveno oca nae Republike Mustafe Kemala, koji su
se portvovno borili kako bi ovu zemlju uinili naom domovinom, kao i
svih rtava koje su dale svoje ivote za taj cilj. Iskreno zahvaljujem naem
junakom narodu koji titi naslijee naih predaka, kao i svim prijateljima
na njihovim molitvama potpore. Sretan vam Dan Republike! q
Recep Tayyip Erdoan, predsjednik

PREPORODOV JOURNAL 192

HRVATSKA

OKRUGLI STOL TRGOVANJE LJUDIMA I MIGRACIJSKA KRIZA RIZICI I POVEZNICE

10.000 nestale djece


Europska komisija je 2007. godine proglasila Europski dan suzbijanja trgovanja ljudima koji se obiljeava 18. listopada. U prostorijama Predstavnitva Europske komisije u Hrvatskoj u Kui Europe, u utorak, 18. listopada 2016., u koordinaciji Ureda za ljudska
prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, odran je okrugli stol na temu Trgovanje ljudima i migracijska kriza
rizici i poveznice. Okrugli stol je organiziran s ciljem senzibiliziranja javnosti o problemu trgovanja ljudima, kao i nainima njihove
prevencije i zatite. Sudjelovali su predstavnici Ministarstava pravosua, Ministarstava unutarnjih poslova, Ministarstava za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Dravnog pravobraniteljstava, lanovi Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima
i njegovog Operativnog tima, Hrvatskog Crvenog kria, Hrvatskog
pravnog centra i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek.
Sudionici okruglog su upozorili na rizik traffickinga kojem su
izloena djeca i maloljetnici s migrantske balkanske rute, koja
je dijelom prolazila i kroz Hrvatsku. Meu tim rtvama najranjivija
kategorija su djeca ili djeca bez pratnje. Naime, dio djece je doao
bez pratnje roditelja. Prema podacima Eurostata za ak oko 10.000
djece ne zna se sudbina nestali su, a ne zna se gdje su! Naglaeno
je kako nije iskljueno da su postali rtve organiziranog kriminala, a
u ovom sluaju vjerojatno i trgovine ljudima (traffickinga) da budu iskoritena seksualno ili za rad. Istaknuto je kako na djecu treba
obratiti posebnu pozornost. Imajui navedeno u vidu, na okruglom
stolu je naglaena vanost multidisciplinarnog pristupa suzbijanju
trgovanja ljudima, kao i konstantnog rada svih nadlenih institucija
na nadogradnji uspostavljenog sustava.
Ispred Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske pozdravni govor i uvodnu rije odrao je
mr. sc. Branko Soanac, v.d. ravnatelja i nacionalni koordinator za
suzbijanje trgovanja ljudima. Istaknuo je da upravo u vrijeme kada
je Europsku uniju zahvatio veliki migracijski val, postajemo svjesni
opasnosti da na svom putu migranti, a naroito najranjivija kategorija meu njima djeca bez pratnje, mogu postati rtve trgovanja
ljudima.
Vjerujem da nije potrebno posebno naglaavati da je trgovanje ljudima jedno od najeksplicitnijih oblika krenja meunarodnih standarda u podruju ljudskih prava pojedinca. Zbog globalnog
karaktera trgovanja ljudima, niti jedna drava na svijetu nije poteena ovog fenomena. Ono je prepoznato kao gorue pitanje
unutar borbe protiv meunarodnog organiziranog kriminaliteta,
gdje su ene, djeca i mukarci podvrgnuti najrazliitijim oblicima
iskoritavanja i zatiranja njihovih ljudskih prava. Ipak, u svjetskim
razmjerima, a i u Republici Hrvatskoj, trgovanje ljudima u svrhu
seksualnog i radnog iskoritavanja najei su oblici iskoritavanja
rtava. Upravo zato, da bi bila uspjena, borba protiv ovog globalnog fenomena mora za svoj cilj imati zatitu prava rtava trgovanja
ljudima. rtve se dakle, treba smatrati iskljuivo rtvama najgrubljih povreda ljudskih prava te se nikako ne smije dopustiti njihova sekundarna viktimizacija ili nametanje suodgovornosti za svoju
sudbinu. Nitko ne izabire biti rtvom trgovanja ljudima. Naalost,
usprkos svim dosada uloenim naporima jo nismo dobili bitku
protiv ove kriminalne aktivnosti, rekao je Soanac.

LISTOPAD 2016.

Mr. sc. Branko Soanac


Naglasio je kako se u dananjem globaliziranom svijetu, trgovci
ljudima konstantno prilagoavaju novim situacijama i trendovima.
Globalna financijska kriza, koja je uzrokovala recesiju u svijetu pa i
u Hrvatskoj, jo je vie potencirala problem trgovanja ljudima. Dovela je do velike nezaposlenosti te osjeaja beznadnosti koji tjera
mnoge ljude da prihvaaju sumnjive ponude za posao, koje su esto paravan za iskoritavanje rtava. Upravo zato, harmonizirani
rad svih znaajnih nacionalnih i meunarodnih institucija od presudne je vanosti za uspjeno rjeavanje ovog problema, rekao
je Soanac.
Istaknuo je kako jo od 2002. godine Republika Hrvatska snano
podupire i aktivno sudjeluje u svim meunarodnim aktivnostima u
cilju borbe protiv meunarodnog organiziranog kriminala i jednog
od njegovih najgorih oblika trgovanja ljudima. Od tada do danas
ukupno je identificirana 241 rtva. U 2015. identificirano je 38 rtava (35 hrvatskih dravljanki RH, dvije iz BiH i jedna iz Maarske), a
tokom 2016. godine 16 rtava trgovanja ljudima (14 ena iz Hrvatske i dvije ene s Tajlanda). Eksploatacija je uglavnom seksualna (u
9 sluajeva) i radna (u 6 sluajeva kao prisilni rad i prosjaenje).
Bio je i jedan sluaj prisilnog braka. Ove godine identificirano je 6
malodobnih rtava. Soanac je istaknuo kako trendovi u Hrvatskoj
odgovaraju trendovima na svjetskoj razini rtve su uglavnom ene ili djevojice, koje su seksualno eksploatirane.
U Hrvatskoj je uspostavljen cjeloviti sustav koji obuhvaa aktivnosti od trenutka identifikacije rtve trgovanja ljudima sve do
njene potpune integracije u drutvo. Soanac je istaknuo da Ured
priprema novi Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima, a
u toku su i izmjene vaeih Protokola (Protokola za identifikaciju,
pomo i zatitu rtava, Protokola o postupanju pri dobrovoljnom
povratku i Protokola o integraciji/reintegraciji rtava). Vlada Republike Hrvatske je svjesna injenice da je od izuzetne vanosti
konstantna nadogradnja uspostavljenog sustava i zajedniki rad
svih institucija i organizacija civilnog drutva na prilagodbi novim
trendovima, zakljuio je Branko Soanac, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i
nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima. q
Ismet ISAKOVI

15

INTERVJU

TARIK KULENOVI, SOCIOLOG, POLITOLOG I ANTROPOLOG


U ovome trenutku politika adresa Bonjaka u Hrvatskoj je Islamska zajednica, nema niti jedne druge.
Ima jedna stvar: mi kao Bonjaci nismo poeljni i popularni u Hrvatskoj, a kao muslimani jesmo.
Hrvatska s nama moe mahati kao zastavom, pred cijelom Europom 'mi imamo muslimane koji nisu
migranti, nego su autohtoni sve je dobro'. Kao muslimani prolazimo svuda. Na primjer, ovjek koji je
postavio hrvatsku zastavu u Knin je musliman. Ima mnogo muslimana koji su se borili i pali za Hrvatsku.
Nas vole kao muslimane, a kao Bonjaci mi smo zbunjujui.

Bonjaci su zasieni
poznatim licima
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Pravi e se rezultat bonjake zajednice pokazati
tek na narednim izborima
Iza nas su dva izborna ciklusa, u studenom 2015. i rujnu 2016.,
na kojima je pobijedila albanska kandidatkinja Ermina Lekaj Prljaskaj. Preko 25 godina ste vezani uz bonjaku zajednicu u Zagrebu
i Hrvatskoj, prilino dobro poznajete aktere i dogaanja. Po Vaem
miljenju, to je uzrok bonjakog politikog sunovrata?
Rije je o smjeni generacija. To je i pokazatelj kako je na ratni
narativ prestao funkcionirati. Uglavnom smo nali i sahranili ubijene,
obnovili porueno, vrijeme je za neto novo kako nove generacije,
tako i nove izazove. Smjena generacije kod Bonjaka je poela odlaskom hadi evke Omerbaia u mirovinu i dolaskom novog muftije
dr. Aziza Hasanovia na njegovo mjesto. Kako je kod Islamske zajednice sve polagano, tako je i smjena bila polagana, naizgled neprimjetna. U ova dva izborna ciklusa dolo je do smjene generacija, a
dosadanji politiki prvaci doivjeli su teak poraz. Pravi e se rezultat bonjake zajednice pokazati tek na narednim izborima.
Da je Mirza Mei ili netko drugi imao podrku i SDA Hrvatske i
Islamske zajednice dobio bi izbore. Mirza se pojavio u zadnji as
i dobio veliki broj glasova, ak 1.177. Da su Bonjaci ujedinjeni nastupali vjerojatno bi dobio gotovo sve bonjake glasove i osvojio
saborski mandat. Mirza je pokazatelj smjene generacija, kao i Harun Omerbai. Oni i jo neki drugi su nova bonjaka generacija.
Bonjaci su zasieni poznatim licima.
Mirsad Srebrenikovi je tragina figura ova dva izborna ciklusa.
Kao organizator stoji iza veine uspjeha SDA Hrvatske u proteklom
desetljeu, ali kada je osobno trebao ponjeti uspjeh nastupilo je
novo vrijeme.
emso Tankovi i Nedad Hodi potroili su 12 godina saborskog mandata. Kako ocjenjujete njihov rad u Hrvatskom saboru,
kao i djelovanje meu Bonjacima?
Osvojili su saborske mandate na izborima i koristili su ih kako su smatrali da je najbolje za njih i njihove suradnike. Druga
je stvar jesu li njihovi mandati bili uspjeni ili ne. Smatram da je
rad zastupnika Tankovia ipak bio bolji od rada zastupnika Hodia
jer su u Tankovievom stroju bili svi jedinstveni. U Hodia su
polagane velike nade, ali ih on, kao i Obama, nije realizirao, nije

16

Dr. sc. Tarik Kulenovi


vratio oekivanja. Kad god bih vidio zastupnika Hodia na televiziji
stalno je govorio o ugrozama interesa srpske manjine u Hrvatskoj.
Samom sebe sam znao pitati: u emu je stvar, gdje su Bonjaci? U
tom kontekstu Hodi nije bonjake interese artikulirao na pravi
nain. Mandat je osvojio upornou, iz drugog pokuaja, a Bonjaci
su izgleda raunali kao to su Spliani raunali na Keruma. Ako je
on bogat, valjda e i nas uiniti bogatima. Naalost, bogati nisu bogati jer dijele drugima. Prije obrnuto.
Albanka kao saborska zastupnica Bonjaka u Hrvatskoj je posljedica i bonjakog nerada. To ne treba proglaavati katastrofom,
ali oito je da neto nije valjalo. Da je valjalo, trajalo bi i dalje.
Posebnu odgovornost za sadanje stanje meu Bonjacima
ima SDA Hrvatske, stranka koja je prije 20-ak godina imala stoernu politiku ulogu. to je uzrok slabim izbornim rezultatima u
zadnja tri izborna ciklusa 2011., 2015. i 2016. godine? Kako ko-

PREPORODOV JOURNAL 192

INTERVJU
mentirate, primjerice, 5 glasova prole godine u Gunji ili ovogodinjih 10 glasova u Rijeci?
SDAH je dobro odradila posao tokom rata, kao i u poslijeratnom
periodu, do recimo 2010. godine. Sadanja situacija je njihova katarza pitanje je mogu li odgovoriti izazovima ovog vremena. Izborni
porazi SDAH su pokazatelj da Bonjaci trae neku novu politiku opciju. 2011. su glasali za Hodia, a unatrag godinu dana se pokazalo
da oito ni ta opcija nije dobra. Jesu li su Bonjaci bili zasieni i apatini, a Albanci motivirani? Uglavnom, Albanci su uspjeli.

Nas vole kao muslimane, a kao Bonjaci mi smo


zbunjujui
Vrlo lako se moe dogoditi da na sljedeim izborima bude samo jedan albanski kandidat. Kakav je mogui, a kakav poeljan
bonjaki odgovor u takvom razvoju situacije? Postoji li uope
mogunost unutarbonjakog dogovora?
Mogunost postoji, pitanje je koliko treba vremena proi do
dogovora. Pitanje je koja je cijena dogovora, kakav treba biti ambijent? To je problem. Na alost, kod nas Bonjaka je svatko najpametniji i Bonjaci ne vole da je netko bolji od njih. ovjek koji eli
predvoditi takav narod treba biti veoma mudar i savladati takve
prepreke. Tako su svojevremeno svi prihvatili Aliju Izetbegovia jer
je bio skrueniji, finiji, mirniji. Nije bio nasilan i ljudi su ga prihvatili. Linost koja je bila u isto vrijeme kada i on Adil Zulfikarpai iao je sa silom, imao novaca, bio je bogat ovjek koji eli
upravljati bonjakim narodom mora biti prihvatljiviji narodu, ne
smije biti nasilan, treba biti poput Alije.
esto govorimo da imamo tri politike stranke, od kojih su
dvije svojevremeno bile parlamentarne, ali nemamo politiku
adresu. to mislite o formiranju Bonjakog nacionalnog vijea?
Kakvu bi svrhu i strukturi BNV trebao imati, koji su poeljni pravci
djelovanja takve organizacije?
to se tie nekakvog Nacionalnog vijea mogu rei da sam neto slino formirao kada sam bio na elu Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba. I to je onda zamrlo. Bonjako nacionalno vijee mogue je stvoriti ako ima elje da se takvo neto
uradi i ako postoji cilj zbog ega se radi. Kod nas postoji problem
da volimo osnivati razliita vijea, savjete ili svjetske kongrese, ali
oni nema sutine, nemaju supstrata. Primjerice, bivi reis Mustafa
Ceri osnovao je Svjetski bonjaki kongres, ali koga to okuplja?
Postoji samo vodstvo. Imamo i bonjake stranke i forume postoji samo vodstvo. Svima nedostaje lanstvo. Na kraju ispada da je
Islamska zajednica jedina organizacija u Bonjaka koja ima masovno lanstvo. Tu donekle funkcionira i SDA i to je to.
U ovome trenutku politika adresa Bonjaka u Hrvatskoj je
Islamska zajednica, nema niti jedne druge. Ima jedna stvar: mi kao
Bonjaci nismo poeljni i popularni u Hrvatskoj, a kao muslimani
jesmo. Hrvatska s nama moe mahati kao zastavom, pred cijelom Europom mi imamo muslimane koji nisu migranti, nego su
autohtoni sve je dobro. Kao muslimani prolazimo svuda. Na primjer, ovjek koji je postavio hrvatsku zastavu u Knin je musliman.
Ima mnogo muslimana koji su se borili i pali za Hrvatsku. Nas vole
kao muslimane, a kao Bonjaci mi smo zbunjujui.
Sve je vie naih ljudi koji su roeni u Hrvatskoj. Prije 10-ak godina u razredu sam imao djecu koja je skoro 100% roena izvan
Hrvatske, a danas je situacija potpuno drugaija skoro 100% su
roeni u Hrvatskoj. Imamo situaciju da od nekolicine ljudi koji su
bili Hrvati islamske vjeroispovijesti, danas 20 godina kasnije imamo skoro 10.000 Hrvata koji se izjanjavaju kao muslimani. To nisu

LISTOPAD 2016.

ostaci od Pavelia i NDH, nego imamo muslimanske Hrvate ljude


kojima je temeljni zaviajni identitet hrvatski, jer su roeni u Hrvatskoj. S takvim temeljnim identitetom oni su muslimani Dakle, oni
jedino mogu biti muslimanski Hrvati, nita drugo. Pitanje hoe se ti
ljudi izboriti da su oni etniki Hrvati, Muslimani, Bonjaci ili Albanci
koji su hrvatski dravljani. Pritom govorim o ljudima starosti od
14 do 18 godina; dakle, o omladini, a ne o starijim generacijama.
Od oko 42.000 Muslimana s velikim M pred rat, danas imamo oko 10.000 muslimana Hrvata, dok Bonjaka ima oko 31.500.
Te brojke pokazuju da smo kao etnika manjina malobrojniji od
vjerske manjine, tj. Bonjaka je manje od muslimana. Dolo je do
akulturalizacije ljudi su se opredijelili da su Hrvati, i uvaju svoj
islam. Mi sada imamo jednu vrstu nove kvalitetu. Da li je to dobro
ili loe, vidjet emo.
U ovoj situaciji zanima me jedan fenomen Da li e Albanci i
Bonjaci i jedni i drugi manjine u Hrvatskoj i ujedinjeni u islamu
uspjeti iznjedriti svog politikog predstavnika kao muslimani ili
e doi do etnike politike podjele kao Albanci i Bonjaci? To nas
oekuje na sljedeim parlamentarnim izborima.
Na problem je to ljudi ne razumiju zato trebaju biti Bonjaci,
kada je njima dobro kao muslimanima s velikim M ili malim
m. Velikom broju ljudi je dovoljno da su muslimani, a manje im
je vano jesu li Bonjaci, Albanci, Hrvati, Romi ili Turci. Pitanje je da
li je to akulturalizacija ili nova kvaliteta?
Dolo mi je dosta ljudi koji su Bonjaci i muslimani, ali koji kau
da im je dosta toga da budu svrstani u torove kao manjina. Kau
da je Hasanbegovi pokazao da se moe biti dio politike veine.
Ljudi bi htjeli da u hrvatskom politikom procesu sudjeluju kao ravnopravni graani, a ne zatvoreni u manjinske nacionalne torove.

Bandi je kao katalizator uspio ujediniti muslimane


u Zagrebu bez obzira na nacionalnu pripadnost
Bonjaci u Zagrebu, odnosno Islamska zajednica i SDAH, recimo tako u dobrim su odnosima sa zagrebakim gradonaelnikom Milanom Bandiem. Izmeu ostaloga, dvojica zagrebakih
Bonjaka bila su na Bandievoj listi na prethodnim parlamentarnim izborima. Kako ocjenjujte njegov angaman u proteklih godinu dana vezano uz parlamentarne izbore, Hrvatski sabor i podrku Karamarkovom HDZ-u? Blie se lokalni izbori. Moe li Bandi
dobiti jo jedan gradonaelniki mandat?
Ne bih rekao Bonjaci, prije bih rekao da su muslimani u Zagrebu u dobrim odnosima s Bandiem. Zato kaem muslimani? U
suradnji s Bandiem su i Albanci, i Bonjaci, i Romi. Moemo rei
da je Bandi uspio kao katalizator ujediniti muslimane u Zagrebu
bez obzira na nacionalnu pripadnost. Tu funkcionira jedna grupa,
moemo rei desniarska grupa, to je jedna vrsta suprotnosti s
onim to ve imamo. A imamo, hajmo rei, ljeviarsku birokratsku grupu to su Hrvati islamske vjeroispovijesti. Ne oni vezani za
ondanje ustake vlasti. U zadnjih 70 godina, a naroito u vrijeme
socijalizma, u Hrvatskoj se uhljebila jedna struktura profesionalnih
birokrata koji jesu muslimani po imenu, a koji djeluju unutar institucija, koriste hrvatsku dravu i pomau muslimanima ako mogu,
koliko mogu i ako hoe.
Ima nekih, to bi rekli, birokrata, koji se vie desetljea vuku po
raznim ministarstvima i odjednom se pojavi njihovo ime, samo da
bi nas podsjetili da su ivi. Kada se pogleda cijela ljeviarska struktura, i televizija, i mediji, vidimo da ima i muslimana. Za neke ljude
nisam niti znao da su muslimani. Kada bi im propao angaman s
hrvatskom dravom, onda bi postali muslimani.

17

INTERVJU

Od oko 42.000 Muslimana s velikim M pred


rat, danas imamo oko 10.000 muslimana Hrvata,
dok Bonjaka ima oko 31.500. Te brojke pokazuju da smo kao etnika manjina malobrojniji od
vjerske manjine, tj. Bonjaka je manje od muslimana. Dolo je do akulturalizacije ljudi su se
opredijelili da su Hrvati, i uvaju svoj islam. Mi
sada imamo jednu vrstu nove kvalitetu. Da li je
to dobro ili loe, vidjet emo. U ovoj situaciji zanima me jedan fenomen Da li e Albanci i Bonjaci i jedni i drugi manjine u Hrvatskoj i ujedinjeni u islamu uspjeti iznjedriti svog politikog
predstavnika kao muslimani ili e doi do etnike
politike podjele kao Albanci i Bonjaci? To nas
oekuje na sljedeim parlamentarnim izborima.
U Hrvatskoj, a posebno u Zagrebu, ljudi se jako prilagoavaju.
Kod dosta muslimana interes je presudan. Nai su preci ovdje doli
prvenstveno kao radni migranti doli su da rade, zarade i poalju
novac svojim obiteljima u Bosni ili dalje. Njima je glavni interes da
zarade i vrate se kui. Nova generacija, oni koji su roeni u Hrvatskoj poslije Domovinskog rata, moemo rei da e biti prva prava
generacija muslimanskih Hrvata.
Iza Bandia su etiri gradonaelnika mandata, to pokazuje da
je uspjean politiar. Mislim da postoji realna mogunost da on dobije jo jedan mandat to bi mogao biti i njegov zadnji mandat. U
SDP-u e vjerojatno Davor Bernardi dobiti predsjedniku funkciju.
Kako e se to odraziti, vidjet emo moda Bandiu grad Zagreb, a
SDP-u drava Ne znam, vidjet emo. to se tie muslimana u Zagrebu, suradnja je dosta uspjena. Kao realpolitiar Bandi nam daje
potporu oekujui od muslimana natrag glasove za sebe. Koliko je to
uspjeno ili nije, toliko je naa suradnja uspjena ili nije. Jesu li nai
predstavnici muslimani u stanju donijeti Bandiu dovoljno glasova?
Ako nisu, puknut e ljubav; ako jesu, ljubav e trajati i dalje.
Nalazimo se u svojevrsnoj utrci s vremenom 2020. su parlamentarni izbori, a 2021. popis stanovnitva. Imamo oko 20.000 ljudi izvan bonjakog nacionalnog korpusa, a koji se izjanjavaju kao
Muslimani, Bosanci, Hercegovci ili Hrvati islamske vjeroispovijesti.
Kakve korake poduzeti da se ta brojka ne povea, naroito u situaciji kada sve vie jaa pravaka starevievska politika koja je u
proteklom periodu bila oliena u ministru Zlatku Hasanbegoviu?
Starevianska politika je labui pjev ili opereta, ona nije toliko
prepoznata u Hrvatskoj. Nakon posljednjih izbora, u rujnu, pokazalo se da matica ili glavnina hrvatske politike hoe neto drugo,
nee stareviansko-pravaku politiku. Ratni pogled na pravae i
sadanje vrijeme to su dvije razliite stvari. Meni se ini da pravaka opcija u Hrvatskoj vie ne pije vodu. Iskoriteni su u borbi
za vlast, kao i Hasanbegovi. To je prolo.
Ima neto drugo. Veina Hrvatske, Hrvati katolici orijentirani su
na Europu i to ele. Muslimani i Bosna se esto uzimaju kao balast,
kao optereenje. S druge strane, smijeno je da Plenkovi i Petrov
prvo idu u Mostar i Stolac na poklonjenje. emu? Ali, vidi se da su
sada drugaiji interesi Je li Plenkovi iao tamo po diktatu Europske
unije? Mislim da nije iao kao hrvatski nacionalist starog kova, nego
je prije iao kao komesar sa zadatkom da sredi situaciju da Her-

18

cegovci tamo ne talasaju. Istovremeno, oni su svojim glasovima


pomogli Plenkovievom usponu na vlast. A dugove treba vraati.

Hasanbegovi je kao prava iskoriten da privue


to vie sljedbenika politike misli Ante Starevia
Bez ikakve sumnje Hasanbegovi je bio najkontroverzniji i najnapadaniji ministar u modernoj povijesti Republike Hrvatske. Ubrzo
nakon imenovanja postao je nova ikona hrvatske desnice, a knjievnik Ivan Aralica je izjavio je Hasanbegovi nastavlja gdje je Tuman
stao. Premijer Plenkovi nije ga elio u svom timu, oigledno po
naputku iz Bruxellesa. Gdje vidite njegovu politiku budunost u
HDZ-u ili kao novog lidera ujedinjenih pravaa, koji su na proteklim
izborima pometeni i nakon toga nestali s politike scene?
HDZ je i pravaka stranka. Ako je Hasanbegoviev privatni interes
ostvaren u HDZ-u, on nema razloga da se mie odatle. Nema potrebu
da bude mrtvi heroj. On je tu, ako vidi priliku da politiki profitira
profitirat e. Poznavajui ga, ne bih oekivao da bude prvi na barikadama. On nee ujedinjavati pravae Jedino po direktivi HDZ-a, ali
da on neto iskonski hoe ne. Kod njega nisam nikada naao neku
originalnu ideju koju zastupa, nego mislim da se prilagoava situaciji.
Vi kaete kontroverzan? Ja vas pitam po emu? Najkontroverzniji
dogaaj bosanske i hrvatske novije povijesti je genocid koji su poinili
Srbi, kasniji partizani, i etnici nad muslimanskim civilima Kulen Vakufa
1941. Genocid po svim pravnim elementima osim po imenu, jer je genocid uao u pravnu terminologiju nakon Drugog svjetskog rata. No,
zapovjednici i sudionici zloina su kanjeni borakim mirovinama,
inovima i funkcijama. Nitko nije odgovarao za ubojstva civila.
Hasanbegovi je bio na funkciji da pokrene rasvjetljavanje tog
zloina. No nije. Imate zloin iji su neki poinitelji sudjelovali na
kraju rata u ubijanjima u Bleiburgu i na Krinom putu. Imate zloince partizane i rtve civile, koji su muslimani. Jasan primjer mrnje,
etnike, vjerske i svake druge. I to je Hasanbegovi uinio? Nita.
to je bio politiki cilj Hasanbegovievog imenovanja i strelovitog politikog uspona? Sada se oigledno osjea izigranim, a
nedavno mu je politiki tajnik HSP-a Pero ori rekao kako su ga
iskoristili i da je bio cirkuski medo. Kako ocjenjujete njegov ministarski sta s obzirom na podjele koje su uslijed toga nastale
meu Bonjacima u Hrvatskoj, naroito one ideoloke?

PREPORODOV JOURNAL 192

INTERVJU
HDZ je htio privui to vie muslimana na svoju stranu. HDZ je
jedna vrsta hrvatske nacionalne stranke koja okuplja sve nacionalne opcije. Pri tome, i pravae. Hasanbegovi je kao prava iskoriten da privue to vie sljedbenika politike misli Ante Starevia.
Kada se pokazalo da je HDZ-ova vlast stabilna i vrsta bez pravaa,
on jednostavno vie nije potreban. Strah od muslimana izbjeglica
i migranata, kao i val koji je kroz Europu proao prole godine, ini
Bonjake kao muslimane dodatno nepopularnim.
Plenkoviev zadatak je napraviti od Hrvatske demokransku
zemlju, poput Italije ili Njemake. Kako u muslimane uglaviti pravaku tradiciju dosta je teko. U tome Hasanbegovi vie nema
uloge. On dobro funkcionira kao ime i kao svojevrsni gromobran,
ali kod njega nismo nali originalnu ideju. Koliko god je prethodni
zastupnik Hodi, hajmo rei srbovao, on je ipak u Hrvatskom
saboru obiljeavao godinjicu Srebrenice zastupnici su od njega
dobivali Cvijet Srebrenice. To jedina gesta koju od njega pamtim,
ali bila je A od Zlatka Hasanbegovia nita!
Zlatko ili Zlatan Hasanbegovi, kao ministar kulture ide na Siget, u
Maarsku, drati govor u ast Nikole ubia Zrinskog koji je poginuo
branei kransku Hrvatsku od Turaka, od muslimana. Vjerojatno je
bilo i mojih i njegovih predaka koji su ratovali na strani sultana Sulejmana i Turaka. Stvarno bizarno ovjek koji tvrdi da je musliman
dri govor u slavu kranstva, u obrani od Turaka, muslimana i islama.
Politiki je to najvea travestija i farsa, a s druge strane, on je dravni
slubenik, ima svoj posao i on taj posao vrlo uredno radi za placu. Je li
to nama muslimanskim Bonjacima moralno ili nije, to je druga stvar.

Na situaciju u Bosni sve vie gledam kao na jednu


vrstu farse za narodne mase
U BiH se problemi iz dana u dan nagomilavaju, a povijest se polako ponavlja. Pripadate jednoj od najveih bosanskih begovskih
obitelji ija je povijest usko isprepletena s bosanskom povijeu. U
ocjeni dananje situacije u BiH poimo od Bosanske krajine. Kako

je mogue da Fikret Abdi, osueni ratni zloinac, postane naelnik


Velike Kladue? to je tome uzrok, a kakve su mogue posljedice?
Velika Kladua je najzaputeniji kraj u Bosni. Tamo je poslije
Drugog svjetskog rata vladao endemski sifilis. Ne sifilis koji se prenosi spolnim putem, djeca su raala sa sifilisom. Radioloki tehniari su ili zraiti djecu da ubiju viruse U kraju koji je zaputen, siromaan kao kladuki kraj, kao da je na kraju svijeta, pojava nekoga
kao to je Fikret Abdi bila je dobra.
Ljudi koji pamte vrijeme prije zadnjeg rata kau da Fikret nije napravio glupost sa tzv. Autonomnom pokrajinom Zapadnom
Bosnom, da nije sudjelovao u srpskom pokuaju dravnog udara
u Sarajevu 1992. i dan-danas bi bio slavljen kao narodni heroj.
Meutim, poinio je veleizdaju Nakon to je odrobijao svoju kaznu, on ima pravo da se kandidira. Moje osobno miljenje je da
su ljudi glasali za njega iz dva razloga. Za njega su glasali njegovi
vrnjaci koji se sjeaju kada je Fikret bio na vlasti da je i njima bilo
dobro. Imali su to jesti, imali su novaca ako ponovo izaberu Fikreta moda e opet biti tako. Jednostavna raunica iz koje se vidi
da ljudi razmiljaju vrlo sebino. Ako je meni bilo dobro s Fikretom
idem opet glasati za njega, moda opet bude dobro. To je otprilike
to rezerviranje racionalni izbori.
Osim toga, vladajue garniture, SDA ili SDP, nakon Abdia nisu nita napravile. Vozio sam se tim predjelima prije nekoliko godina i vidim prazne hale Agrokomerca. Nita nisu uinili da se proizvodnja
obnovi. A tamo nitko drugi ne ivi osim muslimanskih Bonjaka. Ljudi
oekuju ako dosadanja vlast nije bila dobra, moda nova bude bolja.
Moda bude dobro ako je Fikret na vlasti. Uvijek postoji nekakva nada.
Osobno ne volim kladuke autonomae. Da se pojavi neki novi
ovjek koji bi obnovio proizvodnju ili napravio neto novo u redu.
Ali probati s Fikretom Abdiem ponovo ideju koja je propala, mislim da je besmisleno. Nee uspjeti. Nee biti nikakvih posljedica
zbog njegovog dolaska na vlast. Zenit Abdieve energije je proao,
on danas nema niti energije niti snage da ostvari ono to je mogao
prije. Njegova pobjeda na lokalnim izborima na neki nain je nje-

Starevianska politika je labui pjev ili opereta,


ona nije toliko prepoznata u Hrvatskoj. Nakon
posljednjih izbora, u rujnu, pokazalo se da matica ili glavnina hrvatske politike hoe neto drugo, nee stareviansko-pravaku politiku. Ratni
pogled na pravae i sadanje vrijeme to su dvije razliite stvari. Meni se ini da pravaka opcija
u Hrvatskoj vie ne pije vodu. Iskoriteni su u
borbi za vlast, kao i Hasanbegovi. To je prolo.
() HDZ je i pravaka stranka. Ako je Hasanbegoviev privatni interes ostvaren u HDZ-u, on
nema razloga da se mie odatle. Nema potrebu
da bude mrtvi heroj. On je tu, ako vidi priliku
da politiki profitira profitirat e. Poznavajui
ga, ne bih oekivao da bude prvi na barikadama.
On nee ujedinjavati pravae Jedino po direktivi HDZ-a, ali da on neto iskonski hoe ne.
Kod njega nisam nikada naao neku originalnu
ideju koju zastupa, nego mislim da se prilagoava situaciji.
LISTOPAD 2016.

19

INTERVJU

Na neki nain je svejedno je li naelnik Srebrenice amil ili Mladen jer bilo kakav srpski pokuaj da diraju ono to je nama sveto, nae
mezare u Potoarima izazvat e bonjaku
reakciju. To Srbima nije u korist. Oni su jako
uplaeni, koliko god se bahate njih nema, oni
odlaze, stare Oni gube Bosnu. Izgubili su Kosovo, izgubili su Hrvatsku, gube Bosnu, gube
Crnu Goru i Srbi su jednostavno u situaciji
panike. Svo njihovo bahato ponaanje zapravo
je pokazatelj panike. Iako nije popularna, mislim da Bakir Izetbegovi ima dobru politiku
polako, pusti, sami e sebe ukopati I prethodni referendum o Danu RS-a bio je farsa
bitno je da je mirno, da se ne ratuje. Kae izreka: bolje je da se u Bosni pregovara i svaa 100
godina, nego da je jedan dan rat. Jer kada je
rat u Bosni, onda bude jako gadno. Na situaciju u Bosni sve vie gledam kao na jednu vrstu
farse za narodne mase, nema nita konkretno.
gov labui pjev. Dobio je odgovarajuu moralnu satisfakciju, meutim, ne vjerujem da e bilo to napraviti.
Mnogi kau da je Srebrenica ponovo pala umjesto amila
Durakovia novi naelnik srebrenike opine je Mladen Grujii,
kandidat svih srpskih stranaka. Gledajui plakate po Srebrenici
dan prije izbora realno je uskoro oekivati Vojislava eelja na
kapiji Memorijalnog centra Srebrenica Potoari. Kako se uope odnositi prema takvom razvoju dogaaja?
Meni je pokojni general Martin pegelj objanjavao kako je granica izmeu NATO-a i Rusije uspostavljena. Granica je u Rumunjskoj i Bugarskoj, nije vie u Bosni. Moemo rei da je Bosna unutar
Europe i da postoji. Sve je to presipanje iz upljeg u prazno. Da li
je naelnik Srebrenice Bonjak ili Srbin nitko od njih nema neku
realnu mo. Pitanje opinskog budeta, kako se puni, ima li ljudi ili
nema Srbima je vano da su oni sada vlast u Srebrenici, meutim,
pitanje je kolika je vanost zloina u Srebrenici danas.
Kao Bonjaku meni Srebrenica puno znai od 8.372 mezara
moja su tri. Nakon 16 godina pronali su mog sinovca koji je bio
baen u Drinu, nali su mu kosti i sahranili ga. A imao je 16 godina
kad je 1995. godine ubijen. Srebrenica je i moja obiteljska tragedija. U Srebrenici se nita ne mijenja, nita vie kljuno se ne moe
dogoditi ili uiniti. injenica je da se stalno vrtimo u krug vrtimo
i vrtimo, i nitko ne radi odmak od tog kruga. Na neki nain je svejedno je li naelnik Srebrenice amil ili Mladen jer bilo kakav srpski
pokuaj da diraju ono to je nama sveto, nae mezare u Potoarima izazvat e bonjaku reakciju. To Srbima nije u korist.
Oni su jako uplaeni, koliko god se bahate njih nema, oni odlaze, stare Oni gube Bosnu. Izgubili su Kosovo, izgubili su Hrvatsku, gube Bosnu, gube Crnu Goru i Srbi su jednostavno u situaciji
panike. Svo njihovo bahato ponaanje zapravo je pokazatelj panike. Iako nije popularna, mislim da Bakir Izetbegovi ima dobru politiku polako, pusti, sami e sebe ukopati I prethodni referendum
o Danu RS-a bio je farsa bitno je da je mirno, da se ne ratuje. Kae

20

izreka: bolje je da se u Bosni pregovara i svaa 100 godina, nego


da je jedan dan rat. Jer kada je rat u Bosni, onda bude jako gadno.
Na situaciju u Bosni sve vie gledam kao na jednu vrstu farse za
narodne mase, nema nita konkretno.
Mene bi zanimalo da u Bosni ima autoput, potena cesta, da
se urede komunalije, ume Ali Bosna postaje prazna zemlja 4,2
milijuna ljudi ivjelo je prije rata, a danas oko 3,5 milijuna. Gdje
su ti ljudi? Velika povrina koja je prazna. Ima u Bosanskoj krajini,
od Izaia do Sanskog Mosta, ima oko Sarajeva i ostalo je prazno.
Nema tko da brani, nema tko da dri Jedina realna masa u Bosni
su muslimani. Bonjaci koji su dostigli natpolovinu veinu. Imamo
situaciju da se moemo vratiti na stanje kada je u Bosni muslimana
bilo oko 85%. Moda kroz jednu, dvije generacije dobijemo takvu
situaciju. Ne samo zbog visokog prirodnog prirataja muslimana,
nego i zbog odseljavanja katolika i pravoslavnih.
Kako je mogue da je grad u kojem je poinjen genocid nakon
Daytonskog mirovnog (ne)sporazuma dodijeljen genocidnoj tvorevini RS? U pismu bonjakih intelektualaca upuenom svjetskim
liderima nakon lokalnih izbora trai se eksteritorijalni status Srebrenice, odnosno status distrikta. Da li je takvo neto u ovome
trenutku mogue?
Mogue jeste, ali nisam siguran je li mogue u ovome trenutku.
Ima jedna stvar koja mi nije jasna Kada je formirana Federacija
BiH 1994. godine, zato taj princip nije napravljen na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, zato nije nastavljena federalizacija i
zato nemamo danas cijelu Bosnu sastavljenu od kantona?
Kod Bonjaka i kod Hrvata svi ele biti vlast. U Bosni je najvanije jesi li predsjednik ili direktor, nita drugo nije bitno. Bosna je
puna i direktora, i predsjednika, i premijera, a tko radi!? Malo ih
radi i sada je ta divna zemlja totalno zaputena. Postoji li mogunost pokretanja javnih radova kako bi se, na primjer, pokosila
trava pored cesta? Ljudi ne ele raditi, ve troe svoju snagu na
recikliranje dogaaja od prije 20-30 godina.

PREPORODOV JOURNAL 192

INTERVJU

Silne reakcije iz Hrvatske pokazuju smjer politike


prema BiH
Kako komentirate lavinu komentara i reakcija iz Hrvatske povodom hapenja pripadnika HVO-a u Oraju? U najmanju ruku
kao da se radi o dijelu Republike Hrvatske, kao da BiH nije suverena i samostalna drava. Krije li se tu briga za bosanskohercegovake Hrvate ili je stvarna briga usmjerena na neto drugo, primjerice ratna deavanja u Mrkonji Gradu u jesen 1995. godine?
U Varcar Vakufu, ili Mrkonji Gradu kako glasi njegovo okupacijsko ime, dogodio se bijes koji mogu razumjeti kao vojnik iz Domovinskog rata. Neki hrvatski vojnici su podivljali kada je ubijen
njihov zapovjednik Andrija Matija Pauk i u odmazdi su ubili vie
desetina zarobljenih srpskih vojnika. Razumijem taj bijes, meutim, to nije moralno, niti zakonski normalno. S druge strane, taj
bijes nije razumljiv jer se radilo o discipliniranim, profesionalnim
postrojbama HV-a.
Za vrijeme proteklog rata Oraje je bilo najtii dio fronte u BiH. I
Oraje je uvijek bilo neka idila Bonjaka i Hrvata u ratu protiv Srba,
imali smo istu situaciju. Druga ista situacija bila je u Bihau. Meutim, kada se uvijek postavi pitanje o akcijama HV-a u Mostaru,
odmah se digne protupitanje gdje je general Vlado anti, komandant HVO-a u Bihau!? Nikada se ne kae neto to je sramota
za Hrvatsku. Mislim da je red da se javno kae da se zna anti je
predao liniju. Bihaki HVO je drao liniju Mali i Veliki Skoaj Zavalje, na Pljeevici, dakle prema Hrvatskoj. Odatle Srbi do ofanzive
1994. godine nikada nisu napadali. General Dudakovi mi je rekao
da su Hrvatima davali tu liniju da ne ispadne da ih guramo gdje se
ratuje, gdje je najtee. Drali su tu liniju zato to je bila najmirnija.
Odjednom su Srbi 1994. godine proli kroz liniju kao kroz putar i
doli u Biha, na 400 metara od bolnice. Jednostavno su puteni! U
ratu je sve jasno, neka pogledaju knjige o ratovima svima je jasno
da se radilo o otvorenoj izdaji i to eka one koji neprijateljima predaju liniju. Ne znam sto je bilo sa antiem i gdje su njegovi ostaci.
No znam da je zloin predati liniju.
Silne reakcije iz Hrvatske pokazuju smjer politike prema BiH.
Ima jedna stvar Davno prije, prije mnogo stoljea, prije Turaka
iz Rima od pape je dola optuba na kumansku herezu na Ugare. Maari su odgovorili da oni nisu heretici, nego da su Bonjaci
heretici. Papinska vojska je nakon toga dignula kriarsku vojnu na
Bosnu. Bosna je znala stradati zbog drugih i prije Turaka, a ovo sada je ilo hajmo krivnju na njih. Samo da se operu i pokau kako
je Hrvatska mona, kako djeluje u skladu s Europom Ja kaem da
se radi o jednoj velikoj farsi.
elio bih da se nakon ovoga otvori pitanje Herceg-Bosne, o
kojoj postoji sudska presuda u Haagu. lanovi hercegbosanske estorke su osueni na preko 100 godina zatvora, ali nikada njihova
zloinaka politika nije raiena. Moj ujak Hamza Filipovi je ubijen u Mostaru kao civil od strane HVO-a 1993. godine i do dana dananjeg nismo mu nali kosti. Ubijen je u krugu 400-500 metara od
centra Mostara, a nigdje nema njegovih kostiju. Nisu ga ubili Srbi,
nisu ga ubili etnici ubio ga je HVO. U okviru operacije 24 sata
spaljene zemlje kad su Maturice i Poskoci ubili civile u Ahmiima, i kada je napadnut Mostar, i kada su poubijani zarobljenici, i
kada su slikali Juku Prazinu s M16 u uniformi HVO-a... On je kasnije
na parkiralitu u Belgiji dobio metak u glavu i to je jedini sluaj
gdje je raiena Herceg-Bosna.
U Mostaru je i dan-danas prisutna nevidljiva linija. Naalost, ne
postoji naznaka da e se otvoriti pitanje Herceg-Bosne, to zlo koje
su oni radili. Nikada pria o Herceg-Bosni nije zatvorena to je za-

LISTOPAD 2016.

dnja pria iz rata koja je ostala otvorena. O tome ne ele priati ni


Bonjaci ni Hrvati ipak je u nekim periodima rata bilo neko saveznitvo koje je koristilo i jednima i drugima. Po toj logici bolje je da
se pria ne otvara jer ako se otvori tko zna to e biti.
Zato se skriva injenica da se u BiH hapse i Bonjaci i Srbi
optueni za ratne zloine? Na primjer, Naseru Oriu se sudi pred
Sudom BiH, iako je prije nekoliko godina osloboen na suenju
pred Meunarodnim tribunalom u Haagu. Uhapen je i Sakib Mahmuljin, ratni komandant 3. korpusa Armije Republike BiH.
Kada gledate i itate hrvatske medije stjee se dojam da se samo Hrvati hapse. Meutim, nije tako. Eto, prije neki dan uhapeni
su Nisvet Pori i Safet Isakovi, komandanti legendarne buimske
jedinice Gazije, koja je bila u sastavu 505. viteke brdske brigade
Armije Republike BiH. Ipak, mislim kako je to prvenstveno medijski
interes. Hrvatskim su medijima interesantniji uhapeni Hrvati nego
drugi.

Moe doi do pomirenja, i to na osnovi realnih


interesa
Autor ste knjige Politiki islam: osnovni pojmovi, autori i skupine jednog modernog politikog pokreta, koja je tiskana 2008.
godine. Od tada pa do danas mnogo toga se promijenilo u vezi
muslimana, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, ali i percepcije politikog islama. to je donio proces koji se na poetku kolokvijalno
zvao arapsko proljee, a danas sve vie lii na arapsku zimu ili
arapski sumrak? Tko u tom skoro 6-godinjem sukobu dobiva,
a tko gubi?
Dobijaju svi ivi, a gube svi mrtvi. to se tie arapskog proljea, moemo rei da su muslimani postali javni. Muslimani su u 19.
i 20. stoljeu cesto bivali tihi susjedi. Tu su, no dok su tihi, dobro
je. Politike manifestacije muslimana i islama dogaaju se zadnjih
30-40 godina, samo to Zapad tek sada to primjeuje. Dok drugog
boli, a mene ne boli sve je u redu. Sada je poelo Zapad boljeti i
zato govore o islamu i muslimanima.
Zgodna mi je stvar u Bihau Odem tamo i pitam muslimane
na fakultetu ima li kakva frka, znaju li da ih susjedi smatraju opasnou? Odjednom se frka die: srpska vojska i obavjetajna sluba, hrvatska obavjetajna sluba A muslimani ne znaju niti da su
opasni, niti da su izvor prijetnji ljudi se bave svojom religijom i
nemaju vremena. U sutini, mislim da slubena Hrvatska i slubena
Srbija predstavljaju Bosnu kao opasnost kako bi dobili neto novaca iz fondova EU. I to je razlog.
S druge strane, iz Bosne se regrutiraju ljudi da idu tamo ratovati, klinci koji su roeni '95. ili '96. godine idu u rat jer su uli babo
je bio u ratu, i daida je bio u ratu, i amida je bio u ratu, i tetak je
bio u ratu a samo ja nisam. I ode ovjek u Siriju, da i on moe rei
da je bio u ratu. I zaradi neto. Mi stalno zaboravljamo injenicu da
Bosna izvozi ljude ve 10 stoljea kao robove, kao vojnike, radnike, izbjeglice, strunjake Odlazak ljudi na ratite u Siriju samo je
jedna epizoda u toj epopeji.
Oni koji su htjeli pobjei od rata, pobjegli su u Europu. I sada
imamo bizarnu situaciju da Europa die zidove i brani se od izbjeglica i to kada su izbjeglice ve prole. Postavlja se pitanje slue li
ti zidovi da zadre emigrante unutar Europe da ne pobjegnu. Ne
moraju se od nikoga braniti.
Teko je podvui crtu ispod arapskog proljea jer se radi o procesu koji jo uvijek traje. Trebamo pogledati u povijest islama, u vrijeme
etvorice pravednih halifa i odjednom shvatimo da je u njihovo doba

21

INTERVJU

elio bih da se nakon ovoga otvori pitanje


Herceg-Bosne, o kojoj postoji sudska presuda u Haagu. lanovi hercegbosanske
estorke su osueni na preko 100 godina
zatvora, ali nikada njihova zloinaka politika nije raiena. () U Mostaru je i
dan-danas prisutna nevidljiva linija. Naalost, ne postoji naznaka da e se otvoriti
pitanje Herceg-Bosne, to zlo koje su oni
radili. Nikada pria o Herceg-Bosni nije zatvorena to je zadnja pria iz rata koja je
ostala otvorena. O tome ne ele priati ni
Bonjaci ni Hrvati ipak je u nekim periodima rata bilo neko saveznitvo koje je
koristilo i jednima i drugima. Po toj logici
bolje je da se pria ne otvara jer ako se
otvori tko zna to e biti.
bilo puno ratova i puno krvi. Sve su halife, osim Ebu Bekra, ubijene i
pita se kakvo je to bilo doba!? I onda shvati da su previranja kod
muslimana stalna, a da se iz previranja zna izroditi neto to je najkvalitetnije i najbolje, naalost i neto najgore. Mislim da je i ovo to se
dogaa u Siriji isto previranje. Uvijek ratuju oni koji imaju vlast da
zadre vlast; i oni koji nemaju vlast da osvoje vlast. I to su otprilike
dvije strane, a meu njima i Rusa i Amerikanaca i svega Za sada nema nikakvog politikog rjeenja koje bi osiguralo mir.
U Siriji smo prije imali Assada starijeg koji je mir osiguravao,
moemo rei, tekim ubijanjima. 1982. godine u sirijskom gradu
Hami ubijeno je preko 30.000 ljudi. To je do danas malo poznat podatak. Ubijeni ljudi bili su opozicija Assadu. Od 1982. do 2011. izrodila se jedna nova generacija koja se krenula buniti protiv Assada
mlaeg. Ljudi ratuju za svoju slobodu i ostvarenje svojih ciljeva, a
koliko e biti uspjeni ostaje nam da vidimo. Do sada je uspostavljena ravnotee snaga jer niti jedna strana ne moe odnijeti vojniku pobjedu. Zauzimanje Aleppa od strane snaga predsjednika
Bashara Al- Assada govori nam o strategijskom preokretu.
U proteklim godinama odrane su brojne muslimanske konferencije diljem svijeta. Na svima se apeliralo za mir meu muslimanima, na meusobno potovanje i bratsku suradnju, citirali
kur'anski ajeti i hadisi. Nije pomoglo ratovi su u Libiji, Siriji, Iraku, Jemenu i Afganistanu, dok su brojne druge muslimanske zemlje dobrano destabilizirane. U emu je problem s Ummetom?
Moe li vie ikada nakon ovakvog brutalnog unutarmuslimanskog sukoba doi do eljenog jedinstva Ummeta? Moe li doi do
pomirenja izmeu sunita i iita?
Moe doi do pomirenja, i to na osnovi realnih interesa. Ljudi
se uvijek pomire nakon ratova. Dananja Europa funkcionira na zajednikoj osovini Njemaka Francuska, koji s bili najgori neprijatelji tokom 100-tinjak godina. A prije toga najgori neprijatelji bili su
Francuzi i Englezi da bi kasnije zajedno ratovali protiv Nijemaca.
Danas svi zajedno tvore jedinstvenu Europu.
Nama je danas jedino nepoznato pitanje vremena koliko vremena treba da se to rijei? Postoje li realni interesi da se to rijei
ili je ljudima bolje da se ne rijei? Kada je rat, netko profitira. Dokle
god netko od monih profitira, sukob e se nastaviti.

22

Danas govorimo o Palestincima i Izraelcima kao o nekom sukobu u kojem izvlaimo argumente od Armagedona do Solomonovog
hrama tko je bio prije, a tko e biti kasnije Meutim, vrlo jednostavno, sve je stvar interesa. Na primjer, Amerike koja eli da na
Bliskom istoku ima jaki Izrael kao neki nepotopivi nosa aviona.
Tu je i Sueski kanal i to dvoje treba funkcionirati. Dok to funkcionira, sve drugo je manje vano. Ako treba rat, neka bude rat, a ono
to je nama bitno tamo neka je mirno.

Metaforiki reeno, mislim da se radi o putanju


krvi
Svaki rat, prije ili kasnije, zavrava s mirovnim pregovorima.
Kakav je mogui ishod pregovora nakon to na Bliskom istoku
utihnu borbe: novo prekrajanje granica i dezintegracija postojeih drava, status kolonija i stvaranje podloge za nove ratne sukobe, ili?
Vjerujem da se dravne granice nee mijenjati, pri emu e
unutar pojedinih drava vjerojatno neki dijelovi imati veu autonomiju. U svemu ovome vrijeme je vrlo bitan faktor: koliko e ratovi
trajati, kada e stati? Kome e biti u interesu da se rat zaustavi i da
li e taj netko imati dovoljno snage da zaustavi rat?
Na predsjednikim izborima u SAD-u pobijedio je Donald
Trump. Moe li doi do promjene u amerikom politici, do zbliavanja ameriko-ruskih stavova i do dogovora na relaciji Trump
Putin, koji e omoguiti uspostavu mira?
Ne znam to da mislim o Trumpu. S jedne strane je pajac, klaun,
a s duge strane njegovi poslovni poduhvati govore da je rije o ovjeku koji je ozbiljan. injenica da je etiri puta bankrotirao ne ide
mu u prilog ali se uvijek vraao. Mislim da moe doi do dogovora
Trump Putin, ali onda kada procijene da im je u veem interesu
mir nego rat. Sada u ratu jako puno ljudi zarauje.
Bila je drama oko ISIL-a, a onda se doe do podataka da oni
izvoze naftu. Tada sam cinino rekao: Dao Bog da ISIL pobjeuje,
a svi pitaju: Zato? i gledaju me kao da sam lud. Jednostavno,
kada ISIL pobjeivao, onda je padala cijena nafte. Kao ovjeku koji
troi naftu u interesu mi je da ISIL pobjeuje jer je tada nafta jef-

PREPORODOV JOURNAL 192

INTERVJU
tina Naravno, to u konanici moe dovesti do toga da ti likovi
zauzmu cijelo trite.
Metaforiki reeno, mislim da se radi o putanju krvi. Putanje krvi je obiaj koji postoji u Europi jo od Srednjeg vijeka kada
god je netko bolestan. Situacija u Siriji i Iraku je na neki nain
putanje krvi. S druge strane, Sirija i Irak su dvije arapske drave
koje su najvie napredovale. Sirijski i iraki reimi koliko god su bili
suludi, ipak su neto dobroga ostvarili u tim zemljama. A posebna
pria je Gaddafi, kojega na narod voli. Stvarno imam problem
Po meni je dobra stvar to su Saddam i Gaddafi otili jer su trebali
otii. Moda su bili dobri za jedno vrijeme, ali danas vie nisu. Ba
kao Fikret Abdi. Pitanje je da li su ih zamijenili gori ili neto bolji od
njih? Ponavljam: tamo e doi do mira kada se velike sile dogovore
da im je bolji mir nego rat.

U ovakvoj situaciji jaanje desniarskih pokreta


bilo je normalno za oekivati
U Europi sve vie jaaju desniarski pokreti, poput PEGIDA-e,
koji meu domicilnim stanovnitvom ire strah od islamizacije
Europe, pri emu istiu kako Europi prijeti antikranska destabilizacija i uruavanje kranskog identiteta. Imaju li takvi
strahovi uporite u stvarnim injenicama? Moe li milijun migranata i izbjeglica muslimana promijeniti sliku Europe?
Ovisi, ako su dovoljno mladi i potentni onda mogu. Ima jedna stvar Kada su ameriki vojnici bili u Europi poslije Drugog
svjetskog rata. U knjigama sam naao rijei njemakih desniara u
kojima kau da su Amerikanci namjerno poslali crnce da pokvare
njemaku rasu. Moete rei da se radi o jednom rasistikom argumentu, koji se moe i dan-danas primijeniti.

Ljudi koji su sada doli u Europu na jedan nain zaueni i iznenaeni sa situacijom, ne znaju kako da se ponaaju. Imali smo situaciju u Njemakoj, u Klnu, na novogodinjoj proslavi U skladu s
njemakim obiajima ene se slobodnije ponaaju i vesele na ulici,
a emigranti misle da su to prostitutke. Iz tog neznanja i nepoznavanja europskih obiaja izbije sukob. Gdje god ima jedna vea skupina useljenika i domicilnog stanovnitva, na neki nain sukob je
oekivan i neminovan. Pitanje je kako e europske zemlje doekati
useljenike i usmjeriti ih na nekakav rad. Europa sve vie stari, sve
je manje mladih i radno sposobnih ljudi. Imigranti su zdravi i mogu
raditi, radi se o velikom broju radne snage, a to Europa treba. Sada
je pitanje hoe li ih uspjeno primiti kao gastarbajtere ili e se ponoviti sudbina idova da zavre u komorama. Vrijeme e pokazati
U ovakvoj situaciji jaanje desniarskih pokreta bilo je normalno za oekivati. Politika je kao klatno ode u lijevo, vrati se u centar i ode u desno. Ljudi koji su doli s ovim izbjegliko-migrantskim
valom ele u Europu zbog njenog bogatstva. Starosjedioci ele braniti Europu i njeno bogatstvo za sebe. Europa pokazuje mentalitet
koji je prisutan od Srednjeg vijeka napravljena je Fortress Europe, Tvrava Europa, da se brani od doljaka. Takav je mentalitet
bio prisutan i u Tvravi vitezova u Acri, u Siriji sve je utvreno,
i nemogue za osvojiti. Tako i Europa, koja u sebi ima mentalitet
da je opsjednuta kao svi napadaju Europu, svi hoe u Europu.
Najvee razoarenje za Europu je kada se ispostavi da netko nee
u nju. to emo onda?
Pogledajmo reakciju Turske koja se 50 godina trudi biti dio Europe i sada odjednom kau da ima i drugih, i da ne moraju biti s
njima Europa je na jedan nain zbunjena, a ono to se ne oituje
u europskim medijima jeste da Europa nije ispunila uvjete koje je
sama prihvatila. Ispostavlja se da Europa ne dri do svoje rijei, ne

Teko je podvui crtu ispod arapskog proljea jer


se radi o procesu koji jo uvijek traje. Trebamo pogledati u povijest islama, u vrijeme etvorice pravednih halifa i odjednom shvatimo da je u njihovo doba bilo puno ratova i puno krvi. Sve su halife,
osim Ebu Bekra, ubijene i pita se kakvo je to bilo
doba!? I onda shvati da su previranja kod muslimana stalna, a da se iz previranja zna izroditi neto
to je najkvalitetnije i najbolje, naalost i neto
najgore. Mislim da je i ovo to se dogaa u Siriji
isto previranje. Uvijek ratuju oni koji imaju vlast
da zadre vlast; i oni koji nemaju vlast da osvoje
vlast. I to su otprilike dvije strane, a meu njima i
Rusa i Amerikanaca i svega Za sada nema nikakvog politikog rjeenja koje bi osiguralo mir. ()
Metaforiki reeno, mislim da se radi o putanju
krvi. Putanje krvi je obiaj koji postoji u Europi
jo od Srednjeg vijeka kada god je netko bolestan. Situacija u Siriji i Iraku je na neki nain putanje krvi. S druge strane, Sirija i Irak su dvije
arapske drave koje su najvie napredovale. Sirijski i iraki reimi koliko god su bili suludi, ipak su
neto dobroga ostvarili u tim zemljama.
LISTOPAD 2016.

23

INTERVJU

Dobro je to Bonjaci kao autohtona populacija uspijevaju ve 10 stoljea opstati, kao to i Bosna uspijeva. Zanimljivo je kada se gledaju srpska i hrvatska
srednjovjekovna drava one se sele. Postoji izreka: Srbi svi i svuda. Ako je sredite srpske dravnosti
bilo u Rakoj, zatim u Skopju, na Kosovu, u Beogradu,
Niu, Kragujevcu onda je stvarno Srbi svi i svuda.
Svuda su doli, do Novog Sada. Hrvatska ima Nin,
Knin, Krk, Varadin, Zagreb Postavlja se realno pitanje: gdje je sredite Bosne? To je stadion NK elik u Zenici, stadion Bilino Polje, gdje danas svoje
utakmice igra nogometna reprezentacija Bosne i
Hercegovine. Kulin ban je 1203. na livadi, na Bilinom
Polju, skupio cijelu Bosnu vlastelu i Crkvu bosansku. Alija Izetbegovi na istom mjestu 1993. postrojio je Armiju Republike BiH. Bosna je uvijek na istom
mjestu, Bosna se nikad nije selila.
ispunjava svoje obaveze prema Turskoj. Turci su ispunili svoj dio
sporazuma zadrali su izbjeglice na svom teritoriju, a tamo ih je
preko 3 milijuna. Europa nije ispunila svoj dio sporazuma nije
platila, nije ukinula bezvizni reim i jo tota toga.
Svjedoci smo da je, naalost, i meu europskim muslimanima
dolo do radikalizacije. U posljednjih godinu dana bilo je nekoliko
teroristikih napada u Parizu i Bruxellesu. Zato se to dogaa, koji su uzroci?
Teroristiki napadi u Parizu potaknuli su antimuslimansku
histeriju u Europi. Svi imamo nekakvo svoje miljenje o Parizu
grad ljubav, Eiffelov toranj, muzeji I odjednom se pojave neki
likovi i ponu ubijati po ulicama. Normalno da se pojavi raspoloenje protiv takvih likova. Koliko god sam i ja musliman, ali doe
te strah od takvih akcija u susjedstvu, hoe li bomba eksplodirati na
nekoj pijaci ili oping centru. Normalno je da se stvara raspoloenje
protiv ljudi koji vre takve inove. U sluaju Pariza i Francuske krivci
su muslimani. Normalno je da se kao reakcija stvara antimuslimansko raspoloenje.
Nizozemska je bila najslobodnija i najliberalnija europska zemlja, a sada ima neku veliku frku zbog muslimana. U toj zemlji
stvarno moe biti to god hoe moe biti homoseksualac, sotonista, socijalista, budista, musliman to god hoe. U toj liberalnoj Nizozemskoj jaaju faisti poput Geerta Wildersa. Ali faizam se
javlja u Francuskoj, u Njemakoj Moemo rei da se budi mentalitet opsade.

Kao nacija i vjerska skupina, mi smo svoje odabrali


a drugi, ili nas vole ili nas ne vole
Po vaem miljenju, jesu li hrvatski graani u dovoljnoj mjeri
upoznati sa zastraujuim rezultatima pogrenih politika zapadnih zemalja? Na primjer, znaju li da je u Iraku nakon amerike
invazije 2003. godine ubijeno oko 1,5 milijuna ljudi i to zbog
nepostojeeg oruja za masovno unitenje? Ili stvarnih razloga
ruenja Muammera el-Gaddafija, nakon ega je Libija utonula u
kaos, a Italija se preplavila libijskim izbjeglicama od kojih su mnogi zavrili u dubinama Sredozemnog mora?

24

Ljude takvi podaci ne zanimaju. Povrno su informirani, uglavnom ih to ne zanima. Postavlja se pitanje, a zato bi ih i zanimalo!?
enske grudi, po mogunosti gole, krvavi zloini i novac bez rada,
to zanima medijsku publiku. to njih briga tko su Hamze i Gazije, tko su Nisvet Pori i Safet Isakovi?
Mi imamo sljedeu situaciju: Hrvatska je u Europskoj uniji i NATO-u. Sve vie Hrvata se odreuje po tome to misli EU ili NATO
to oni misle i mi to mislimo. Jednostavno, nemaju razloga uputati
se u nekakve dubinske analize ili razmiljanja. Vie se bave pitanjem hoe li im drava dati poticaje za proizvodnju mlijeka, nego
to ima novoga u Bagdadu.
Kako ocjenjujete ponaanje hrvatskih dravnih dunosnika,
onih za vrijeme Vlade premijera Milanovia, tokom izbjeglike
krize? Slaete li se s ocjenom da je u svoj toj situaciji, ponekad
konfuznoj i nabijenoj raznim dezinformacijama, bilo jako dobro
to Vlada RH nije na dravne granice poslala Hrvatsku vojsku ili
postavila bodljikavu icu, poput Orbanove Maarske?
Reakcija Milanovieve vlade bila je u skladu s prologodinjim
dogaanjima vezanim uz izbjegliku krizu. Hrvatska vlast je dobro reagirala ljudi su primljeni, nahranjeni i deportirani. injenica je da ti
ljudi nisu htjeli ostati u Hrvatskoj, htjeli su u Njemaku, Francusku ili
skandinavske zemlje. Vlast je inila uslugu, samo ih je transportirala
blie Njemakoj ili drugim zapadnoeuropskim odreditima.
Da li ima neke koristi od dizanja ice, zaista ne znam. injenica
je da ica slui da se pree ili da se zaobie. Mogu podsjetiti na
uvenu Maginotovu liniju, koju su Francuzi izgradili nakon Prvog
svjetskog rata. Ona je i dan-danas neprobojna. U Drugom svjetskom ratu Nijemci nisu proli kroz nju, nego su je zaobili. I danas
je slina stvar gdje god stavi icu, uvijek postoji kraj ice uvijek
e je netko zaobii.
Nedavno ste izjavili i da je Steve Jobs plod potrage Sirijca za
boljim ivotom.
Steve Jobs je po ocu Sirijac. Da njegov tata nije svojevremeno
doao u Ameriku u potrazi za boljim ivotom, ne bi i njega bilo tamo. A ne bi bilo niti mnogih tehnolokih dostignua na kojima se
temelji moderna civilizacija. Migranti su zasluni za mnogo toga. U

PREPORODOV JOURNAL 192

INTERVJU
konanici, i atomsku su bombu stvorili migranti. Amerika je dala
sredstva, ljudi koji su bjeali pred nacistikim zlom dali su znanje
a ovjeanstvo je dobilo atomsku bombu.
Kako ocjenjujete ponaanje medija kada izvjetavaju o dogaanjima na Bliskom istoku? Smeta li Vam kada rije Islamska drava novinari, ali i politiari, izgovaraju bez prethodno kazane rijei takozvana? Koja poruka se moe kriti iza takve nesmotrenosti, nepanje, neobavijetenosti ili zlonamjernog podmetanja?
S vremenom sam prestao traiti skrivene poruke ili tako neto To jeste Islamska drava u smislu da oni sebe tako zovu.
Odavno sam prestao pisati takozvana NDH A sada analizirati
da li su rijei pravilno upotrijebili, jesu li ili nisu ne znam injenica je da je NDH tokom Drugog svjetskog rata bila priznata od sila
Osovine, od faistikih zemalja, dok sadanja Islamska drava nije
priznata od nikoga.
Druga stvar je to se naziv koristi za irenje islamofobije. Meutim, treba podsjetiti na neka povijesna iskustva. Arthur Evans,
ovjek koji je otkrio kretsko-mikensku kulturu, 1876. godine dolazi
u Kulen Vakuf i izvjetava: Tu je pomahnitala horda muslimanskih
fanatika! A rije je o ljudima koji su do tada bili dvije godine u
opsadi, nisu smjeli promoliti glavu iznad zidina da ih ne ubiju. Tu
su bili i vojnici i civili a za nekog engleskog gospodina to je bila
pomahnitala horda muslimanskih fanatika. Ta horda sve su
to moji preci, moji roaci. I onda mogu rei: 2016. godine u odnosu
na 1876. godinu nita se nije promijenilo. Mi smo i dalje pomahnitala horda muslimanskih fanatika, kao to smo bili i tada. Koja
je naa stvarnost, nema veze. Trebamo se drati svoga, ne smetati
drugima i biti spreman na to da drugi i nisu ba prijateljski nastrojeni prema nama. Kome smeta, nek' se ali, govorio je moj
rahmetli roak Senad.
Meni je fenomen Bosanska krajina, Ljuta krajina, u kojima
su damije sa zelenom fasadom. Damija s takvom bojom nema u
ostatku Bosne, nema u islamskom svijetu, samo ih tamo ima. Postavlja se pitanje: zato zelene!? To je bila granica, a graniari nisu
ba obrazovani ljudi, to su ratnici, ali mogu neke stvari itati. Ako
vide da je neto zeleno i ima zvonik kao kod crkve, a crkva nije
vjerojatno su muslimani. Ako nisi musliman, onda zaobii u irokom luku. Zeleno je simbol onima koji su dragi doite, bujrum; a
onima koji nisu dragi bolje nemojte dolaziti.
Kao nacija i vjerska skupina, mi smo svoje odabrali a drugi, ili
nas vole ili nas ne vole. Dolazimo do pitanja opstanka da bi opstao mora biti gori od drugih, da bi bio jednak s njima.

Srce Bosne je stoljeima na istom mjestu na


Bilinom polju, u Zenici
Zbog pojedinih teroristikih akata veliki broj muslimana esto
dolazi u situaciju da se mora pravdati zbog neega s im uope
nema veze. Tako je i s nama Bonjacima-muslimanima. Kako se
nositi s time? Kako komentirate Zajedniku izjavu o osudi terorizma i nasilnog ekstremizma koju je u prosincu 2015. potpisalo 37
bonjakih lidera iz BiH?
Jednom mi je jedan hoda rekao: Valjda je Dragi Allah htio da
se tako desi jer se tako desilo. U kontekstu vremena kada je Zajednika izjava potpisana oito je bilo potrebno. injenica je da
nama kao muslimanima terorizam smeta, kao i nemuslimanima.
Jednostavno je reeno: mi nismo za takvo neto.
Treba ivjeti s time, ali i braniti se, drati do svoga, ne napadati drugoga, ne dati na svoje. Mi smo drukiji, mi nismo migranti.

LISTOPAD 2016.

Dodue, u Hrvatskoj jesmo jer smo potomci migranata. Ali, kada


se gleda Bosna i Bonjaci u njoj to je starosjedilaki narod. Cijela
Europa gleda na muslimane kao useljenike, a krane i druge kao
domicilno stanovnitvo. U Bosni je situacija obrnuta muslimani
su domicilno stanovnitvo, a krani su useljenici. Ni ti Srbi, ni ti Hrvati nisu iz Bosne nego su doli u Bosnu, s osvajakim vojskama.
I kako te vojske odlaze i oni odlaze. Imamo za primjer Srbe, kojima
se smanjuje broj iako su oni u ratu de facto dobili to su htjeli, ali
jednostavno nema ljudi da to dre. Hrvati se isto tako iseljavaju.
Sve je vea koncentracija Bonjaka, a u ustvari broj se smanjuje.
Jednostavno ispada da u Bosni nitko nee ivjeti osim Bonjaka.
Dobro je to Bonjaci kao autohtona populacija uspijevaju ve 10
stoljea opstati, kao to i Bosna uspijeva.
Zanimljivo je kada se gledaju srpska i hrvatska srednjovjekovna
drava one se sele. Postoji izreka: Srbi svi i svuda. Ako je sredite srpske dravnosti bilo u Rakoj, zatim u Skopju, na Kosovu,
u Beogradu, Niu, Kragujevcu onda je stvarno Srbi svi i svuda.
Svuda su doli, do Novog Sada. Hrvatska ima Nin, Knin, Krk, Varadin, Zagreb Postavlja se realno pitanje: gdje je sredite Bosne?
To je stadion NK elik u Zenici, stadion Bilino Polje, gdje danas
svoje utakmice igra nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine. Kulin ban je 1203. na livadi, na Bilinom Polju, skupio cijelu Bosnu vlastelu i Crkvu bosansku. Alija Izetbegovi na istom mjestu
1993. postrojio je Armiju Republike BiH. Bosna je uvijek na istom
mjestu, Bosna se nikad nije selila.
Postavio bih pitanje: tko su ti ljudi koji podrivaju injenicu da
je Bosna vrlo stalna drutvena, politika i geografska tvorevina, i
koji nam naturaju i izmiljaju neistine? Imate situaciju da ljudi izmiljaju hrvatsku irilicu, a to je ustvari bosanica. Imate bosanskog
konja i bosanskog psa, imate i Crkvu bosansku, imate i Bosnu koja
je na istom mjestu. Usprkos toj stvarnosti, stalno nam se nameu
priljepci koji ele prisvojiti Bosnu za sebe. To je jedna runa stvar
protiv koje se treba boriti.
Do sada ste napisali etiri knjige: Padovi i drugi rani radovi,
Jeleni na kii, Stanje nacije i Politiki islam. Na emu danas
radite?
Piem petu knjigu, a naziv joj je Umreeni islam. Govori o
tome koliko su ustvari putem obitelji i putem religijskih zajednica
Bonjaci povezani, iako ive u razliitim dravama. Krenuo sam od
svoje obitelji, iz prvenstvenog razloga jer nas svugdje ima ne samo u Hrvatskoj i Bosni. Imate bizarne situacije Doem u Bosnu, u
Kulen Vakuf, grad koji su napravili Kulenovii i tamo imam roaka
koji mi je krvni roak i po majci i po ocu. Ali on je Bonjak, a ja sam
Hrvat. Roak koji ivi u Vojvodini je Srbin. Roak koji ivi u Iranu je
Iranac. Doe roak koji ivi u Australiji, on je Australac. Doe roak
koji ivi u SAD-u, on je Amerikanac. Iz Kanade dolazi Kanaanin
Svi smo Kulenovii, svi smo krvni roaci. Jedino ivimo u razliitim
dravama i onda se zovemo po tim dravama.
Interesantna mi je ta drutvena mrea Od oko 2.000 Kulenovia, ja okupljam i poznajem oko 1.000. Oni tvore drutvenu mreu
Kulenovia koja se kree i u razliitim dravama, i na razliitim kontinentima. Isto tako je i s Bonjacima gdje god ih ima, gdje god
da dou tvore svoje zajednice. Svaki Bonjak je vor bonjakomuslimanske drutvene mree.
Tko je inio vlast u Bosni, tko je politiki narod, to je Bosna
znaila? Bosna je uvijek bila centar na Balkanu, jedna vrsta Pijemonta oko kojeg su se svi okupljali. Knjiga o Bosni kao pravom sreditu, srcu zapadnog Balkana, ije je srce ve stoljeima na istom
mjestu. Na Bilinom polju, u Zenici. q

25

BOSANSKI BAROMETAR

UHAPENO 10 PRIPADNIKA HRVATSKOG VIJEA OBRANE

Neprimjerene reakcije na
poteze Tuilatva BiH
Dok su jo trajale rasprave tko e biti prvi ljudi Srebrenice i Velike Kladue (navodno je Fikret Abdi nezakonito, prije slubenog
odsluenja kazne u Hrvatskoj, prijavio prebivalite u BiH) te se rasplamsala rasprava oko prekida izbora u Stocu, zadnjeg dana listopada 2016. u Oraju je uhapeno 10 pripadnika HVO-a zbog osnovane sumnje da su poinili zloin nad bosanskim Srbima. Potvrdio
je to portparol Tuilatva BiH Boris Grubei, to je izazvalo razne,
u najveem broju neprimjerene reakcije u BiH, ali i u Hrvatskoj.
Hapenje su proveli slubenici Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) zbog postojanja osnova sumnje da su osumnjieni u
periodu od svibnja 1992. do srpnja 1993. na irem podruju Oraja
poinili krivina djela zloin protiv ovjenosti i ratni zloin protiv
ratnih zarobljenika. Uhapeni su uro Matuzovi (1952.), Ivo Oroli (1952.), Tado Oroli (1960.), Marko Dominkovi (1962.), Joso Nedi (1956.), Marko Baoti (1948.), Marko Blaanovi (1955.),
Mato ivkovi (1964.), Anto ivkovi (1969.) i Stijepo uri (1965.).
Kako je stajaloo u obrazloenju, oni su bili pripadnici struktura
HVO-a u Oraju, Vojne policije HVO-a i policijskih struktura, kao i
straara u logorima i objektima za zatoenje.
Meu uhapenima je i Marko Dominkovi, bivi visoki dunosnik SIPA-e koji je jedno vrijeme poetkom 2012. godine, bio ak i
direktor ove Agencije. On je na ovu funkciju imenovan u sijenju
2012. kao zamjenik direktora Agencije, a obnaao ju je do imenovanja Gorana Zubca krajem veljae iste godine. S pravom se postavlja pitanje propusta nadlenih slubi, s obzirom da se jo i prije
dolaska Dominkovia u SIPA-u moralo znati da li postoji i najmanja
naznaka da je taj ovjek odgovoran za zloine, a to se moglo provjeriti. No moda takve naznake nisu ni postojale i moda se zaista
na kraju utvrdi da je Dominkovi nevin.
Sud BiH odredio je dva dana nakon toga jednomjeseni pritvor
za osumnjiene pripadnike HVO-a, a televizija N1 je ekskluzivno
saznala detalje optunice. Jedan od razloga za odreivanje mjera
pritvora je potencijalna opasnost od bjekstva, jer svi uhapeni imaju dravljanstva BiH i Hrvatske, dok je drugi glavni razlog za odreivanje mjera pritvora mogu utjecaj na svjedoke.

Matuzovi optuio asnike HV-a


Kako se navodi u prijedlogu Tuilatva BiH, do sada je veliki broj
osumnjienih osoba za krivina djela uspjelo da se sakrije ili pobjegne
u susjedne ili druge drave te na taj nain izbjegnu krivino gonjenje
jer pored dravljanstva BiH posjeduju i dravljanstvo Hrvatske. U prilog tvrdnji opasnosti od bjekstva, navodi tuitelj, ide i injenica da je
dravna granica BiH relativno propusna, te da osumnjieni vrlo lako mogu prei u Republiku Hrvatsku koristei slubene prelaze. Kako
je naveo tuitelj, ovu tvrdnju naroito potkrepljuje to to je opina
Oraje pogranina opina prema Hrvatskoj.
Prema izjavi Svjedoka 1, naveli su na N1 televiziji, sigurnosna je
situacija u Oraju bila ve naruena u proljee 1992., te je sredinom

26

SIPA na podruju Oraja uhapsila 10 bivih pripadnika HVO-a i


Vojne policije HVO-a zbog optubi za ratne zloine
travnja dolo do prekida nastave, dio je uenika napustio kolu i samo
mjesto Oraje, a atmosfera je nagovjetavala budui napad na srpsko
stanovnitvo opine Oraje o emu u svojoj izjavi govori Svjedok 2.
U daljem obrazloenju postojanja osnovane sumnje da su
osumnjieni poinili krivina djela koja im se stavljaju na teret, navodi se da su se na putnim pravcima koji su iz Oraja vodili prema
dijelovima teritorije, a koji su bili naseljeni srpskim stanovnitvom,
nalazili punktovi HVO-a, te da na taj nain nije dozvoljen izlaz sa
podruja opine Oraje srpskom stanovnitvu koje do poetka
svibnja 1992. nije uspjelo da pobjegne, o emu govori Svjedok 3.
Takoer, osnovano se sumnja da je 9. svibnja 1992. od strane
pripadnika Vojne policije pod komandom Pere Vincetia i pripadnika PS Oraje koje je na raciji predvodio komandir PS Oraje Marko
Dominkovi, a sve po naredbi zapovjednika 106. br. HVO-a ure Matuzovia, izvrena racija u selu Bukova Greda, kao jedinom mjestu
sa veinskim srpskim stanovnitvom pod kontrolom HVO Oraje.
Njihovi pripadnici, nakon to su skupili svo srpsko stanovnitvo sela
pred mjesnom trgovinom, odvojili su pojedine mukarce i likvidirali
ih. Tom prilikom su ubijeni Marko Maksimovi, Mio Gavri, Zoran
Maksimovi, Lazar Vasiljevi, Drago Cvijanovi, arko Maksimovi i
Mio Gavri, koji je u vrijeme ubistva bio maloljetan. ene su vratili
kuama, a sve zateene mukarce, nakon zlostavljanja, uhapsili su i
sproveli u zatvorenike objekte HVO-a u Oraju i Donjoj Mahali.
Postupajui tuitelj naveo je i zapovjednu izolaciju srpskog stanovnitva od 11. lipnja 1992., izdanu od strane zapovjednika 106.
brigade HVO-a - Bosanka Posavina, Oraje, a dostavljenu Vojnoj
policiji 106. brigade HVO-a, naelniku sigurnosti brigade i Stanici
javne sigurnosti koji su bili zadueni za izvrenje navedene zapovijedi, a koju dunost je, prema navodima iz prijedloga, u navedenom periodu obavljao osumnjieni general uro Matuzovi.
Inae, Matuzovi je naveo da se pripadnicima Dravne agencije za
istrage i zatitu predao odmah po dolasku istih te da je spreman da
uestvuje u krivinom postupku. Upravo je on izazvao iznenaenje najavivi putem medija da e odgovornost prebaciti na asnike Hrvatske

PREPORODOV JOURNAL 192

BOSANSKI BAROMETAR
vojske jer on, tvrdi, nije odgovoran za spomenute zloine. Matuzovi
e se braniti istinom. Njega Tuiteljstvo BiH tereti za ratne zloine po
zapovjednoj odgovornosti, to bi znailo da nije sprijeio zloine nad
zarobljenicima i civilima, a ako ih nije mogao sprijeiti, to nije kaznio
odgovorne. Istina je, meutim, da Matuzovi nije mogao sprjeavati
ni kanjavati zloine jer nije bio na vrhu zapovjednog lanca, nego su to
bili asnici Hrvatske vojske, rekao je njegov odvjetnik Almin Dautbegovi. Podsjetio je da je na temelju sporazuma Tuman Izetbegovi
iz srpnja 1992., koji je govorio i o vojnoj suradnji HV-a i vojske BiH,
HV bio aktivno ukljuen u obranu Bosanske Posavine. Glavni stoer
HVO-a bio je u Posuju i nije, kae odvjetnik, imao komunikaciju s
postrojbom u Oraju. Na vrhu hijerarhije bio je asnik HV-a koji je
zapovijedao Operativnom grupom Istona Posavina, ije je sjedite
bilo u Slavonskom Brodu. On je osnovao istureno zapovjedno mjesto
udaljeno 65 kilometara od Slavonskog Broda, kod Oraja, i bio je nadreen svim postrojbama koje su djelovale na tom podruju. Dakle,
postrojbama HV-a, HVO-a, te pripadnicima vojne i civilne policije, rekao je Dautbegovi, ne elei imenovati asnika HV-a koji bi po njegovu miljenju trebao umjesto Matuzovia sjediti na optuenikoj klupi.
Za te zloine, koji su prema ovome to vidimo u materijalima, ipak
mogli biti incidentne prirode, za njih treba odgovarati pojedinac koji ih
je poinio. Zapovjednu odgovornost u ovom sluaju imali su zapovjednici Hrvatske vojske iz operativne grupe iz Slavonskog Broda odnosno
pukovnik HV-a. Imamo imena, pa i pukovnika iza njega, i to emo rei
istraiteljima, rekao je Dautbegovi.

svoje dravljane, a ilo se ak dotle kako je to jo jedan dokaz o


nastojanju da se Hrvati protjeraju iz BiH, to su notorne gluposti.
Uglavnom, ovi se tokom dvodnevnog boravka u Hrvatskoj
sastao s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarovi, premijerom
Andrejom Plenkoviem i elnitvom Hrvatskog Sabora predvoenom predsjednikom Boom Petrovom. Sudjelovao je i na sjednici
Predsjednitva HDZ-a, a primio ga je i zagrebaki nadbiskup Josip
Bozani. ovi je u Dnevniku HTV-a, upitan da li je posjetio Oraje nakon prolonedjeljnog uhienja desetorice Hrvata, kazao kako
je on u Oraju svaki tjedan-dva i da je HDZ uloio jako puno na
pomoi Hrvatima u ovom dijelu BiH, otvorio univerzitet, bolnice
No upravo su se ovdje dobro zapitali novinari Slobodne Bosne
koji su napisali kako je zanimljivo da ni osam dana nakon njihovog
uhienja, lider HDZ-a i lan Predsjednitva, niti iko od njegovih stranakih suradnika, nije posjetio uhiene pripadnike HVO u pritvoru.
Podsjetimo, njih je po nalogu Vlade Hrvatske u pritvorskoj jedinici
Suda BiH posjetio samo veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan del Vechio,
pie Slobodna Bosna, a onda zakljuuje: Podsjetimo, nakon to je
poetkom godine uhien i pritvoren Fahrudin Radoni, lider Saveza
za bolju budunost, optuen za pritisak na pravosue, prvi ga je u
pritvoru posjetio upravo Dragan ovi. 'Fahro je moj prijatelj', kazao
je tada ovi nakon posjete Pritvorskoj jedinici Suda BiH.

Kontradiktorni Izetbegovi
Ovime su kolege novinari Slobodne Bosne najbolje pokazali
licemjerje Dragana ovia, ali i vlasti u Hrvatskoj jer su jedni drugima podmetnuli rame za plakanje nad tobonjom gorkom sudbinom
Hrvata u BiH. No nita manje zastraujuu izjavu dao je predsjedavajui Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi, koji je manirom pravog
diletanta poruio Tuilatvu BiH da je trebalo imati sluha za trenutak
i da je hapenje greka. Da je to rekao netko uvajui ovce na planini,
mogli bismo ga razumjeti, no ovdje se radi o malte ne prvom ovjeku
drave i efu vladajue SDA, to se moe protumaiti nikako drukije
nego kao neizravni pritisak na pravosue. Izetbegovi je ocijenio je
kako je hapenje uinjeno nesretno i nespretno.

General HVO-a uro Matuzovi (skroz desno) rukuje se s


generalom vojske bosanskih Srba Novicom imiem (desno),
a ameriki general Willams Nash (okrenut leima, u sredini)
razgovora sa pukovnikom Armije RBiH Muharemom Efendiem
Na pitanje dokazuju li njegove teze o zapovjednoj odgovornosti
dokumenti iz hrvatskih arhiva koji ve danima diu tenzije u hrvatskom politikom vrhu i meu asnicima HV-a, Dautbegovi je
odgovorio da je Hrvatski arhiv selektivno davao dokumente Tuiteljstvu BiH te da je birao samo one koji idu u prilog optubama
protiv desetorice uhienih pripadnika HVO-a, ukljuujui Matuzovia. Ali sreom postoje i privatni arhivi, naglasio je odvjetnik i
napomenuo da Matuzovi nee odgovarati za druge.

oviu je Radoni vei Hrvat


Upravo je strah da bi uhapeni pripadnici tzv. HVO-a mogli
progovoriti o svemu najvjerovatnije bio jedan od glavnih razloga
onako histerine i nesuvisle reakcije vlasti u Hrvatskoj. Zbog toga
je i lan Predsjednitva BiH Dragan ovi doao u slubeni posjet
Zagrebu ve poetkom studenog kako bi sa svojim domainima
razgovarao, slobodno to moemo rei, o tome to im je initi. Naravno, slubene reakcije u Hrvatskoj su bile kako su zabrinuti za

LISTOPAD 2016.

Bakir Izetbegovi - Hapenja u Oraju nesretna i nespretna


Po njegovim rijeima, nije se vodilo rauna o politikom aspektu,
politiari nisu imali o tome informacije i da su ih imali, bilo bi drugaije, ali politiari ne bi smjeli utjecati na pravosue te u tome nema
sudjelovanja bonjake politike. Poput hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi koja je takoer pokazala zavidni diletantizam
unato funkciji koju obavlja, upravo je ovdje Izetbegovi kontradiktoran jer kae da politiari nisu imali informacije (kao da su ih trebali imati) i da su ih imali, bilo bi drugaije (nevjerojatno, sam priznaje
da bi izvrio pritisak na pravosue), a onda u nastavku, kao da nita
nije rekao, iznosi izlizane fraze o neovisnosti pravosua. Postoji te-

27

BOSANSKI BAROMETAR
za da se to napravilo namjerno. Da je bilo politikog uticaja, ne bi se
tako dogodilo jer mi smo izrazito zainteresirani za dobre odnose sa
Hrvatskom. Hrvatsku vidimo kao naeg glavnog partnera, kao najbitnijeg susjeda. Da se moglo, kao to se ne moe utjecati na rad
tuiteljstva, to se ne bi dogodilo. Dakle, to je nesretna koincidencija
da se, na dan kada se Hrvati prisjeaju svojih mrtvih i kada ni na koji
nain ne treba uznemiravati narod, uhapsi 10 ljudi u Oraju. Meutim, mi ne utiemo na rad tuiteljstva i sudova i nemamo informacije
to oni namjeravaju raditi, rekao je Izetbegovi.
On se osvrnuo i na rijei hrvatske predsjednice: Naroito je zauujue adresiranje problema na bonjaku politiku koju predstavljam.
Vriteljica dunosti nedavno smijenjenog tuitelja koji je bio Bonjak,
jest Hrvatica, ona je pokrenula itav postupak, uhienje je provela SIPA, kojoj je na elu Srbin. Radi se o zloinima koje su eventualno poinili Hrvati u odnosu na Srbe, dakle tu Bonjaka ni na koji nain nema,
tako da se nepotrebno daje takva dimenzija, rekao je Bakir Izetbegovi, predsjednik SDA i bonjaki lan Predsjednitva BiH.

Ako je bilo zloina, odgovorne treba pronai i kazniti


Uhienja pripadnika HVO-a u Oraju proizvela su brojne reakcije.
Braniteljske udruge iz ovog grada smatraju da su uhienja nastavak
politike protjerivanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine i sve smatraju da
zloina nije bilo. Pripadnik HVO-a Ilija Mikovi tvrdi da su uhienja
nastavak politike 90-ih godina, da se protjeraju Hrvati iz BiH. Nakon
svega ovoga to nam se iseljavaju nai mladi koji trae bolje u europskim dravama, ovo je samo jo jedan pritisak na nas Hrvate. Bonjaka strana gleda da oisti ovu dravu od Hrvata, ocijenio je Mikovi.
Istog stava je predsjednik Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) u Oraju Anto Oroli. Pita se, kako je mogue
da Tuiteljstvo BiH nikada do sada nije pokrenulo ovaj sluaj, iako su
uhieni pripadnici HVO-a bili cijelo vrijeme u Oraju i dostupni svim
pravosudnim institucijama. Unutar BiH je to jedan veliki problem.
Ovdje postoje tri naroda koji ne mogu meusobno komunicirati. Veinski narodi bonjaki i srpski ele pod svaku cijenu dominirati.
Hrvati su tu u manjini. Nekakvim tim konstrukcijama nastoje taj narod
da dovre nekakvim misijama koje su od prije, da zatvore ovaj prostor
Posavine gdje ive Hrvati. Ova drava je umjetna tvorevina. Stvorena
je na nekakvim razgovorima i dogovorima krajem 1995. i ne funkcionira u tom smislu da kao drava zatiti svoje graane, rijei su Orolia.
Zlatica Gruhonji, predsjednica Centra za demokraciju i tranzicijsku
pravdu iz Banje Luke, rekla je pak da su prema evidenciji Saveza logoraa RS-a doli do podatka da je na podruju Oraja bilo est objekata
zatoenja. Jednu praksu koju smo primijetili na svim podrujima BiH
je da su ljudi zatvarani u kolske objekte. To se deavalo na podruju
Oraja. ak tri kole su posluile kao mjesto zatoenja gdje su drani
civili. ak i s podruja Modrie su ljudi dovoeni. I to uglavnom tokom
1992. i neto manje tokom 1993. Zatoenja su vrili pripadnici HVOa u ovom sluaju, pojanjava Gruhonji. Kroz istraivanja Centar za
demokraciju i tranzicijsku pravdu dola je i do podataka da su ti ljudi
ivjeli u neuvjetnim prostorijama. U fiskulturnoj dvorani bilo je 300400 ljudi. Vrlo esto nisu imali mogunost koritenja WC-a, dobijali su
etiri kruha na sve te ljude jednom dnevno. Bili su izloeni zlostavljanju. Bilo je i sluajeva silovanja. Ljudi su premlaivani nogama, rukama,
lancima, palicama, motkama, araima. Bili su izloeni prisilnom radu.
Neki su na tom prisilnom radu i umirali, navela je Gruhonji.
Zloini su se u svakom sluaju, naalost, desili i za njih netko
mora odgovarati. Ako se pak pokae da su neki, ili svi uhapeni
neduni, odgovorne treba svakako pronai i kazniti ih, ma to vlastodrci jedne i druge drave mislili. q
Edis FELI

28

UDNI STAVOVI PREDSJEDNICE KOLINDE GRABAR KITAROVI


U Hrvatskoj su vlasti histerino reagirali na hapenje desetorice
bivih pripadnika HVO-a, ponovo se ponaajui kao da je Bosna i Hercegovina nekakva hrvatska pokrajina, pa Zagreb mora znati svaki potez unaprijed bosanskohercegovakih institucija. Da to sve lii na devedesete godine prolog stoljea i da nimalo nije sluajno, ve je pokazao aktualni predsjednik Hrvatskog sabora Boo Petrov. On je u listopadu pohodio Stolac optuujui Bonjake za prekid lokalnih izbora
u toj opini, a da se nije estito ni raspitao zato se prekid desio. O
tome smo pisali u prolom broju Preporodovog Journala.
Kada su u pitanju spomenuta hapenja, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar
Kitarovi reagirala je takoer
kao nekakav gubernator BiH.
Ona je rekla kako ju je iznenadilo
ono to se dogodilo u Oraju te
da o tome nije imala nikakve informacije. Nevjerojatna izjava
efice jedne drave za koju se
tvrdi da je moderna i demokratska. A zato bi netko iz BiH trebao o bilo emu izvjetavati hrvatske vlasti, pravo je pitanje.
Kolinda Grabar Kitarovi,
Uostalom, da li nju DORH izvjepredsjednica RH
tavaju kad nekoga treba hapsiti!? No ona je otila i dalje diletantski se udei tim hapenjima jer su
Hrvati i Bonjaci zajedno branili Bosansku Posavinu, pa se pitala kako
sad Bonjaci mogu hapsiti Hrvate. Kao da to ima veze s Bonjacima, a
ne s pravosudnim institucijama BiH.
Ona je rekla i kako je u stalnom kontaktu s Uredom predsjednika
Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovia te kako je otvorena mogunost da se jo danas odri sjednica Vijea za nacionalnu sigurnost.
Zatraila sam izvjetaj i oitovanja svih relevantnih slubi, trebali bi ih
dobiti da vidimo je li neko u Hrvatskoj imao neke informacije i pritom
nita nije poduzeo i zato mi kao politiki vrh nismo obavijeteni, rekla je predsjednica Grabar Kitarovi.
Iako je nastojala pokazati da daje podrku BiH, koliko zapravo cijeni BiH rekla je i ovom svojom izjavom: Drim da je Hrvatska, prije
svega, odgovorna za svoje dravljane. Ukoliko postoji sumnja da je
poinjen ratni zloin, drim da to treba biti procesuirano u Hrvatskoj,
odnosno da naa dravna tijela preuzmu te predmete!?
Nevjerojatna izjava, kao da ti ljudi nisu dravljani i BiH i kao da BiH
nema pravo prva suditi takoer svojim graanima koji se nalaze na teritoriji BiH za zloine poinjene u BiH. Po kojoj to osnovi Hrvatska ima
prvenstvo nad BiH, trebalo bi pitati predsjednicu Grabar Kitarovi.
I na kraju spomenimo da su hrvatske vlasti pokuale iskoristiti
svoje lanstvo u EU ne bi li Bruxelles izvrio pritisak na BiH. No ta je
diplomatska akcija ve u startu bila osuena na propast i doivjela je
pravi fijasko. q

Kolinda Grabar Kitarovi i Dragan ovi razgovarali o hapenjima u


Oraju i poloaju Hrvata u BiH

PREPORODOV JOURNAL 192

BOSANSKI BAROMETAR

VRHUNAC REVIZIONISTIKE, NACIONALISTIKE I NACISTIKE HISTERIJE: NAGRAIVANJE OSUENIH RATNIH


ZLOINACA U NARODNOJ SKUPTINI REPUBLIKE SRPSKE

Glorifikacija ratnih zloinaca


U Narodnoj skuptini Republike Srpske 24. oktobra 2016. godine, bez prisustva poslanika Bonjaka, dodijeljene su povelje
zaslunim organizacijama i pojedincima, od kojih je jedna pripala
i prvom predsjedniku RS-a i hakom osueniku Radovanu Karadiu, a priznanje je primila njegova kerka, poslanica SDS-a Sonja
Karadi Jovievi. Povelja je dodijeljena i za prvog predsjednika
Narodne skuptine RS-a i hakog osuenika Momila Krajinika, te
dosadanje predsjednike entitetskog parlamenta Draganu Kaliniu, Petru okiu, Duanu Stojiiu i Igoru Radojiiu. Takoer, i prvi
potpredsjednici RS-a Biljana Plavi i posthumno Nikola Koljevi su
dobitnici priznanja. Povelje su, izmeu ostalog, dobili Asocijacija
Stvaraoci RS-a, Boraka organizacija RS-a, Misija OSCE-a u BiH...
Zahvalivi se u ime svih dobitnika povelje prvi predsjednik Narodne skuptine RS-a i haki osuenik Momilo Krajinik je tada
kazao da su RS i Narodna skuptina nastali voljom srpskog naroda,
dodajui kako to ne znai da bi neko trebao biti u podreenom
poloaju. Sve je isto, samo njega nema, rekao je, izmeu ostalog,
Krajinik u obraanju u Narodnoj skuptini RS-a tog dana. Iako su
osueni ratni zloinci dobili nagradu, vjerovatno za zloine koje su
planirali i proveli nad Bonjacima i Hrvatima od 1992. do 1995. godine, bh. institucije, bonjaki politiari kao ni meunarodna zajednica, osim obine retorike, nisu nita konkretno uradili da sprijee
dodjelu povelja osuenim zloincima.
ivot zasigurno ide dalje, ali kakva poruka se alje ovim inom?
Prvo to e mlade generacije pomisliti je da su veliki heroji ovi koji
su dobili povelje i da zasluuju potovanje, iako se radi o ljudima
koji su osueni za ratne zloine. Veina bonjakih politikih predstavnika i akademskog svijeta je utila, osim sporadinih saopenja, u vezi sa dodjelom povelja u RS-u. Samo su rijetki inicirali odreene ideje da bi se sprijeilo vrijeanje bonjakih rtava.

Radovan Karadi, Biljana Plavi i Nikola Koljevi


(izvrio samoubojstvo 1997. godine)

Anticivilizacijski zloinaki in nastavka


antibosanske politike i prakse
Direktor Instituta za istraivanje genocida Kanada (IGK) profesor
Emir Rami uputio je pismo povodom uruivanja povelje zahvale
ratnim zloincima. U pismu je poruio da je dodjeljivanje priznanja
osuenim za ratne zloine znak da politiki, policijski, akademski i
kulturni establiment manjeg bosanskohercegovakog entiteta nastavlja antibosansku politiku i praksu. Zakonodavni organ eniteta
na tlu Republike Bosne i Hercegovine nastao genocidom i drugim
ratnim zloinima davanjem priznanja ratnim zloincima, uesnicima udruenog zloinakog poduhvata sa najteim meunarodno
pravnim krivinim nedjelima, ukljuujui agresiju i genocid po ko
zna koji put nanosi bol duama onih koji su imali sreu da preive
najtee oblike zloina poslije holokausta u Evropi. Istovremeno ovo
anticivilizacijsko nagraivanje je kontinuitet intencije da se odbace
sve presude sudova u Hagu i da se one ne priznaju u srpskoj politici. To nas upozorava da ta agresivno genocidna zloinaka politika
s kraj 20. stoljea nije zavrena niti je naputena od dananjih srpskih politiara. Oni samo nastavljaju poslove u drugom povijesnom
kontekstu, navodi se u pismu.

LISTOPAD 2016.

Radovan Karadi i Momilo Krajinik


Naglasio je da se ratni zloinci nagrauju ne samo na dan skuptine genocidnog entiteta, ve i na Dan UN-a, 24. oktobar. Zato je
to nagraivanje osuenih ratnih zloinaca ne samo anticivilizacijski
zloinaki in nastavka antibosanske politike i prakse, ve i in krenja Povelje UN-a i Konvencije o spreavanju i kanjavanju zloina
genocida. rtve zloina genocida i meunarodna demokratska javnost oekivali su da Ujedinjene nacije odluno djeluju i sprijee zloin genocida. To se nije desilo. Istraivai genocida, aktivista ljudskih prava i sloboda i posebno rtve zloina genocida oekuju od
UN-a da mnogo odlunije djeluju i sprijee nastavak zloina prema
dravi BiH i njenim graanima od strane politikog establimenta
manjeg bh. entiteta, dodaje se u pismu, te u nastavku naglaava
da se velikosrpski hegemonijski antibosanski projekt nastavlja. To
mora biti jasno svakom borcu za istinu i pravdu, svakom borcu za
jedinstvenu, suverenu, nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. To mora

29

BOSANSKI BAROMETAR
biti jasno posebno svakom Bonjaku u matici i dijaspori jer oni nemaju drugu rezervnu domovinu. Samo Bonjaci mogu tu svoju jedinu domovinu braniti i odbraniti. Vie od 200 godina velikosrpska
nacionalistika ideologija ne posustaje i ne odstupa od unitenja
Bosne i Hercegovine. Zato zaboraviti prolost i sadanjost u kojima
se u kontinuitetu pokuava unititi Bosna i Hercegovina znailo bi
ponavljanje navedenih najveih zloina poslije holokausta u Evropi, pie prof. Emir Rami, direktor Instituta za istraivanje genocida Kanada (IGK).

antifaistike i probosanskohercegovake kako bi se suprotstavili


ovim silama mraka, saopeno je iz te organizacije.
I Udruenje ena rtva rata otro je osudio potez reima Milorada Dodika i skuptine genocidne tvorevine. Dodikov reim tim
je potezom napravio moralni sunovrat i pokazao u kakvom mraku
ivi i on i njegovi sljedbenici. Ono to je uraeno u Narodnoj skuptini RS nije se nikad i nigdje u svijetu dogodilo. Poslana je poruka
buduim generacijama da se zloin isplati, navodi se u saopenju za
javnost, pri emu podsjeaju da se, bez obzira na to ta su preivjeli,
veliki broj silovanih i seksualno zlostavljanih ena vratio u prijeratna
mjesta stanovanja. Mnogima su ubijeni muevi, braa, oevi. Njihovi silovatelji i ubice njihovih najmilijih nagraeni su u Narodnoj
skuptini RS-a, a one su ponovo doivjele ponienje, istie se u saopenju. Osim toga, Udruenje ena rtva rata je podsjetilo da
su izdali Monografiju o ratnom silovanju i seksualnom zlostavljanju
u BiH, u kojoj se, izmeu ostalih osuenih ratnih zloinaca, navode
i Radovan Karadi, Biljana Plavi i Momilo Krajinik.

U modernoj Evropi nema mjesta za velianje


osuenih zloinaca
Emir Rami, direktor Instituta za istraivanje genocida Kanada (IGK)

RS glorifikuje politike koje su se zasnovane na


etnikom ienju, progonima i zloinima protiv
civilnog stanovnitva
Takoer, Helsinki komitet za ljudska prava RS-a podsjea da su
Karadi, Plavieva i Koljevi pravosnano osueni za ratne zloine
u BiH. Smatramo potpuno neprihvatljivim da su se meu osobama
kojima je Narodna Skuptina RS dodijelila povelje za zasluge, povodom 25 godina postojanja i rada Narodne Skuptine, nale i tri osobe
koje su pravosnano osuene za ratne zloine. Umjesto da se aktivno i institucionalno radi na procesima suoavanja s prolou i da se
uine napori za pronalaenje posmrtnih ostataka nestalih osoba, te
da se radi na poboljanju pozicije rtava rata u RS i u BiH, glorifikuje
se osobe koje su osuene za ratne zloine i politike koje su se zasnovane na etnikom ienju, progonima i zloinima protiv civilnog stanovnitva, stoji u saopenju. U nastavku se napominje da umjesto
da se institucije u tom entitetu posvete izgradnji mira I dijaloga, one
doprinose meuetnikoj mrnji. Bilo je za oekivati da e NS RS, 20
godina nakon rata imati dovoljno mudrosti i hrabrosti da se aktivno
posveti izgradnji mira i da se distancira od politika kojih se svi trebamo stidjeti i osuditi stoji dalje u saopenju, u kojem Komitet tvrdi da
se takvim ponaanjem eli ponovo graditi atmosfera meuetnikih i
meureligijskih podjela te atmosfera nepovjerenja i straha.
Iz SABNOR-a u BiH saopeno je da dodjeljivanje priznanja Narodne skuptine Republike Srpske osobama koje su u Hakom sudu
osuene za genocid, ratne zloine, etniko ienje i zloine protiv
ovjenosti, predstavlja jednu od najgorih uvreda i ponienja upuenih graanima Bosne i Hercegovine, ali i meunarodnoj zajednici
i njenim institucijama. Navode da je taj in samo vrhunac revizionistike, nacionalistike i nacistike histerije koja se u posljednje
vrijeme odvija u naoj zemlji i okruenju radi dezavuiranja svih
pozitivnih, naprednih i humanistikih tradicija dostignutih ZAVNOBiH-om, ime bi konano bio otvoren prostor za potpunu razgradnju Bosne i Hercegovine i pretvaranje njenih stanovnika u sluge u
vlastitoj zemlji, obespravljene u vlastitoj dravi. Temeljem ovakve
konstatacije SABNOR poziva na objedinjavanje svih snaga koje su

30

Delegacija EU, OHR i Amerika ambasada u BiH su takoer osudili velianje ratnih zloinaca u Narodnoj skuptini RS-u. Iz Delegacije EU su naveli da u modernoj Evropi ne moe biti mjesta za
velianje osoba osuenih za najtee zloine protiv ovjenosti te
da svi politiki lideri i institucije u BiH imaju obavezu iskreno procijeniti dogaaje iz ratnog razdoblja u interesu istine, pomirenja i
mirne budunosti. Od onih koji obnaaju vlast u Bosni i Hercegovini oekujemo da e biti predvodnici u potovanju rtava i promoviranju pomirenja. To je nuno za uspostavljanje odgovarajueg
drutvenog i politikog okruenja u kome e Bosna i Hercegovina
biti u stanju da ispuni svoje evropske ambicije, zasnovane na miru,
stabilnosti i prosperitetu za sve graane, poruili su iz Delegacije
EU, te dodaju da su takvi potezi vlasti RS-a uvredljivi i neprihvatljivi.
Iz Ambasade SAD-a u Sarajevu navode da nacionalni ponos ne
treba proturjeiti istini, toleranciji i napretku te citiraju nedavne navode amerikog predsjednika Baracka Obame: Alternativne vizije
svijeta definirane religijskim fundamentalizmom; etnikim, plemenskim ili sektakim politikama; agresivnim nacionalizmom, te sirovim
populizmom ne mogu, dugorono gledano, donijeti sigurnost niti
prosperitet, kao to ve u svojoj samoj osnovi ne uspijevaju prepoznati nau zajedniku ljudskost. Snano vjerujemo u zajedniku ljudskost graana BiH, u njihove zajednike ciljeve i zajedniku viziju budunosti, kao graana pozitivne, prosperitetne zemlje koja prihvaa
demokratske vrijednosti", poruili su iz Ambasade SAD-a.
Osude su stigle i iz Ureda visokog predstavnika u BiH, odakle su
kazali da dodjela povelja optuenim i osuenim ratnim zloincima
predstavlja neprihvatljivu praksu u modernom i civiliziranom svijetu. Glorificiranjem ratnih zloinaca, vlasti RS su propustile priliku
da Republiku Srpsku predstave kao politiki zreo, moderan i progresivan entitet za sve konstitutivne narode i graane", rekao je
visoki predstavnik meunarodne zajednice Valentin Inzko.
U izjavi za Al Jazeeru Balkans istaknuo je kako je taj in apsolutno neprihvatljiv i za svaku osudu. Ja mislim kako je to dokaz
potpunog odsustva politike kulture, potovanja prema rtvama.
Na kraju, oni su pokazali kako nisu dio europskih tradicija, europskih vrijednosti. Tu su dva aspekta. Jedan je pravni aspekt govor
mrnje i vrijeanja rtava. Drugi aspekt je Daytonski sporazum
aneks 7, koji govori o povratku. A kako da se vrati u neku sredinu
gdje je atmosfera puna mrnje i ovakvih odlikovanja, rekao je Va-

PREPORODOV JOURNAL 192

BOSANSKI BAROMETAR
lentin Inzko, dodajui kako e dodjela odlikovanja u RS-u biti tema
jednog od narednih sastanaka Vijea za implementaciju mira (PIC)
na ambasadorskom nivou. Inae, on je odbio poziv da prisustvuje
obiljeavanju 25 godina postojanja i rada entitetske skuptine.

Velika veina u RS-u podrala dodjelu povelja


osuenim ratnim zloincima
Meutim, velika veina u RS-u je podrala dodjelu povelja osuenim ratnim zloincima. Skoro da meu politiarima u tom entitetu niko
nije javno istupio i kazao da se protivi ideji dodjeljivanja povelje osuenim ratnim zloincima. Takoer, nije odran nijedan skup na kojem
bi graani pozvali da se oduzmu povelje osuenim ratnim zloincima.
tavie, potpredsjednica Narodne skuptine Republike Srpske Sonja Karadi Jovievi istakla je da se dodjelom povelja u parlamentu
Srpske izraava potovanje linosti i dogaaja iz prolosti, a ne kre se
nikakvi zakoni. Ako potujemo nau prolost, ne znai da nekoga vrijeamo. To su istorijske injenice i ne vidim razlog da se od toga pravi
neto to nije, ili da se proizvode novi sukobi na bilo kojoj relaciji,
rekla je Jovievieva, komentariui izjavu visokog predstavnika u BiH
Valentina Inzka kojom je osudio dodjelu povelja u Narodnoj skuptini
Republike Srpske licima optuenim i osuenim za ratne zloine, tvrdei da to, kako kae, predstavlja neprihvatljivu praksu u modernom
svijetu, te da te aktivnosti vlasti u Srpskoj nisu u skladu sa njihovim
obavezama prema Opem okvirnom sporazumu za mir.

Momilo Krajinik (desno)

Zar genocid u Srebrenici nije historijska injenica? Znamo da povelja koju su dobili osueni ratni zloinci ukljuuje i njihove aktivnosti
i napore u vezi sa planiranjem najveeg genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Svijest politiara i obinih ljudi u RS-u jo uvijek nije
na civilizacijskom nivou koji bi im omoguio moralnu katarzu i povratak prema istinskom suivotu i dijalogu. Svakom moralnom ljudskom
biu je vie nego jasno da je dodjeljivanje povelja osuenim ratnim
zloincima je samo jo jedan u nizu dokaza da vlasti u RS-u nisu nimalo
promijenili svoju politiku koju vode od devedesetih godina, a iz koje
su proizili genocid, stravini ratni zloini i etnika ienja. Odlikovati
optuene za ratne zloine najveim priznanjima znai legitimirati sve
poinjene zloine, te predstavlja korak unazad na putu suivota i pomirenja u Bosni i Hercegovini. Iz ovog nemoralnog ina se jasno vidi
da politiari u RS-u jo uvijek nisu odustali od ratne retorike, te je potpuno oito da i u budunosti namjeravaju sprovoditi politiku koju je
poetkom stravinih 1990-ih godina zapoeo Radovan Karadi.

Zamislite ta bi se desilo u Njemakoj da je bivem nacisti dodijeljena nagrada ili povelja za zloine za koje je osuen ranije.
Slian sluaj se uistinu nedavno desio u Njemakoj, ali je epilog u
potpunosti drugaiji. Naime, nedavno su vlasti njemakog grada
Engelsbranda dodijelile Wilhelmu Kustereru odlikovanje za dugogodinji rad u Gradskom vijeu. Meutim, naknadno se saznalo da
je 1944. godine, kao lan SS-a, Kusterer uestvovao u masakru 800
civila u italijanskom gradu Marzabotto, za ta mu je i sueno. Kada
je gradonaelnik Engelsbranda u martu 2016. godine dobio informaciju o njegovoj ulozi u ovom masakru, 94-godinji Kusterer je
morao vratiti svoje odlikovanje.
Ovaj primjer najbolje pokazuje kako se mogu graditi meuetniko drutvo utemeljeno na demokratiji i vladavini prava. Da bi
se slian scenario desio i u BiH potrebno je prvenstveno da svijest
kod veine obinih graana bude na visokom civilizacijskom nivou
kako bi imali hrabrosti da ustanu i jasno kau da je dodjeljivanje
povelje osuenim ratnim zloincima uvreda za sve rtve genocida
i masakra. A to se nije desilo! Potrebno je takoer djelovati putem
dravnih institucija te donijeti zakon kojim bi se regulisao odnos
drutva i drave prema osuenim ratnim zloincima kako bi se sprijeili takvi sluajevi. Ako nije mogue donijeti takav zakon, onda se
slobodno moemo zapitati u kojoj mjeri je BiH drava!?
Ipak, najvie od svega zabrinjava indolentnost bonjakih politiara koji, ako se zanemare jalova saopenja, skoro da nisu inicirali
nijedan zakon kojim bi se suprotstavili kontinuiranom i sistemskom
vrijeanju rtava i porodica genocida, masakra i silovanja Bonjaka tokom agresije na BiH! Dodjeljivanje povelje zahvale osuenim
ratnim zloincima u RS-u je jo jedan poraz bonjake politike. Kao
to je rekao Krajinik nakon primanja priznanja: Sve je isto, samo
njega nema. q
Bedrudin BRLJAVAC

Sve je isto, samo njega nema - Narodna skuptina RS-a


dodijelila povelju Radovanu Karadiu

Ljiljana Karadi Jovievi, kerka ratnog zloinca Radovana


Karadia i potpredsjednica Narodne skuptine RS-a (desno)

Zamislite da su u Njemakoj bivem nacisti


dodijelili povelju?

LISTOPAD 2016.

31

BOSANSKI BAROMETAR

BOSANSKI KRALJEVSKI GRAD BOBOVAC I PRETPOSLJEDNJA BOSANSKA KRALJICA KATARINA

Otimaina i falsificiranje
bosanske povijesti
Otimaina Bosne, njenih materijanih i kulturnih vrijednosti te
falsificiranje bosanske povijesti ne prestaje vie od dva stoljea.
Spisak je podug: kraljevi, srednjovjekovni gradovi, ukidanje Bosanski u nazivima dananjih gradova, steci, pisci, starobosansko
pismo bosanica, hrana, pas tornjak Metode, sredstva i orua su
raznovrsni, zavisno od historijskih razdoblja. Ovo zadnje od 1992.
krcato je razliitim pokuajima da se Bosni i Hercegovini uniti bie.
Najsveiji primjer u nizu je obiljeavanje godinjice smrti pretposljednje bosanske Katarine Kosae, koja je preminula 25. oktobra 1478. godine u Rimu, a stolovala je do osmanlijskog osvajanja
Bosne na Bobovcu kod Varea. Tim povodom, ve 12 godina Katolika nadbiskupija u BiH, predvoena kardinalom Vinkom Puljiem,
polae ekskluzivitet na taj prostor u kojem je organizirana i Katolika upa Kraljeva Sutjeska, gdje organizuje hodoae i misno slavlje katolika-pripadnika Ministarstva odbrane, Hrvatskog puka Oruanih snaga BiH i policije. Tako je bilo i ove godine na 22. oktobar.
Kako je dan ranije iz Mostara javila Federalna novinska agencija
(FENA), kardinal Pulji je zamolio sve predstavnike vlasti i medija
da ovom inu ne bude davana nikakva politika konotacija, istiui
kako eli da to bude iskljuivo vjernika molitva.
No, to nije bila samo vjernika molitva ve po tome to su
se na tom dogaaju vihorile zastave paradravne tvorevine tzv.
Herceg-Bosne, koju je Haki tribunal oznaio udruenim zloinakim poduhvatom u svojim presudama za ratne zloine od 1992.
do 1995, izreenim pripadnicima HVO-a i politikim strukturama
te fantomske tvorevine. Vihorile su se i zastave Hrvatskog vijea
odbrane (HVO-a) te susjedne drave Hrvatske. A zastave Bosne i
Hercegovine ni od korova, iako je reeno u najavi dogaaja da e
biti odran 15. molitveni dan za domovinu.
Drave Bosne i Hercegovine na tom mjestu nema ne samo zahvaljui tzv. hrvatskom faktoru, ve i politikim predstavnicima
Bonjaka u federalnim i tijelima na nivou drave. Svojim neznanjem, neukou, nezainteresiranou i uskim od Kozije uprije do
Marijin-Dvora, u najboljem sluaju do Igmana pogledima, ostavili
su prazan prostor na kojem oni koji imaju strategiju mogu da rade ta hoe.

Fra Stjepan Duvnjak: Trebali su najaviti


manifestaciju u tuem dvoritu
Toga su bili svjesni osnivai AntiDayton pokreta, koji su odluni u
namjeri da podignu svijest bh. graana o zajednikoj historijskoj batini svih naroda u BiH. Tako su prole godine pohodili Bobovac dan
nakon to su to uinili ve pobrojani u ovom tekstu. U okviru manifestacije Dani kraljevine Bosne, organizirane povodom godinjice
smrti Kraljice Katarine i krunisanja prvog bosanskog kralja Stjepana I
Kotromania 26.10.1377. godine, pohod je organiziran i ove godine
30. oktobra, s 50-ak lanova i simpatizera AntiDayton pokreta. Svi su
nosili prvu zastavu meunarodno priznate drave Bosne i Hercego-

32

Hodoae i misno slavlje katolika-pripadnika Ministarstva


odbrane, Hrvatskog puka Oruanih snaga BiH i policije

Fra Stjepan Duvnjak (Bobovac)


vine s ljiljanima, to je izazvalo estoke reakcije kod onih koji govore
u ime Hrvata. Ilo je to dotle da su u emisiji na prvom kanalu HRT-a
posveenoj hapenju pripadnika HVO-a u Oraju, kazali kako je pohod AntiDaytona povezan s tim dogaajem u gradu na Savi i dio je
organizirane kampanje protiv hrvatskog naroda u BiH.
Na ovoj strani, u BiH, fra Stjepan Duvnjak je na hercegovakom
portalu Poskok, poznatom po ekstremistikim stavovima autora
koji na njemu objavljuju tekstove, obznanio svoj pogled na taj dogaaj. On pie, izmeu ostalog da se: ... ovea skupina posjetitelja s
dvanaest razvijenih zastava srednjovjekovne dinastije Kotromania
(zastave s ljiljanima) proetala dvoritem franjevakog samostana u
Kraljevoj Sutjesci te izazvala zbunjenost i zaprepatenost kod vjernika katolika koji su se upravo skupljali na nedjeljnu sv. misu. Elementarni znak kulture i pristojnosti pretpostavlja najavu bilo kakve
manifestacije u tuem dvoritu. U konkretnom sluaju je manifestaciju trebalo prijaviti poglavaru Franjevakog samostana i nadlenim

PREPORODOV JOURNAL 192

BOSANSKI BAROMETAR
opinskim policijskim strukturama. Dalje, fra Duvnjak tumai, na
matrici tobonje ugroenosti hrvatskog korpusa u BiH, nakon to su
sveenici naknadno saznali da se radi o AntiDayton pokretu, kao je
on na svojoj slubenoj stranici jasno predstavio cilj svoga pohoda:
Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju nikakve poveznice sa srednjovjekovnim Bosanskim Kraljevstvom, ergo, nemaju to traiti u Bosni
i Hercegovini (). Uz ine predrasude i ideoloke napetosti na vrhu
ljestvice stoje razlike u interpretaciji zajednike prolosti te negiranje
ili pokuaj korekcije kolektivne memorije drugoga prema vlastitom
modelu. Posve jasno kazano to je pokuaj nametanja svoje volje drugome i prisvajanja prava odreivanja tko je za Bosnu, a tko protiv
Bosne i za koga u njoj ima, a za koga nema mjesta.
Politiarenjem o Daytonu koje emo ovdje preskoiti, fra Duvnjak objanjava zato su zastave s ljiljanima zasmetale Hrvatima katolicima koji su doli na nedjeljnu misu: () Hrvati Kraljeve Sutjeske
nemaju nikakve potekoe svojom prihvatiti batinu srednjovjekovne Bosanske drave i sve njezine simbole. Meutim, valja imati na
umu injenicu da brojni simboli imaju svoje dijakronijsko znaenje,
pa tako i simbol Kotromania. U odreenom povijesnom trenutku
on je prestao znaiti ono to je znaio Kotromaniima i postao je
simbol jedne od strana u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini. Pod
tim znakom su posve razorena brojna sela Kraljeve Sutjeske, a njihovi stanovnici protjerani. Eto zato se Hrvati Kraljeve Sutjeske osjeaju nelagodno kad im netko ispod nosa mae zastavom s grbom
Kotromania i to dok se oni okupljaju oko slavlja koje ini bit njihova
kranskog identiteta. () kako to metaforiki istie akademik Dubravko Lovrenovi, budunost Bosne e i dalje ostati u retrovizoru.
Etnike i nacionalne razlike e se i dalje promatrati kao objavljene
istine, a ne kao rezultat jednog dugog i kompliciranog povijesnog
procesa. Oitovat e se u mahanju simbolima i uitavanjem u njih
sadraja koje ih svjetlosnim godinama udaljavaju od njihova prvotnog znaenja. A to dalje znai postavljanje prolosti kao modela suvremenog ivota, a ne kao dijela vlastite deidealizirane batine koja
treba ostati predmet povjesniara i prigodnikih obiljeavanja.

ranje vjernika koji su obavljali svoju vjersku dunost. Ako neko od


tih katolikih vjernika, pa i sam fra Duvnjak smatraju da mi samom
svojom pojavom stvaramo strah, onda je to problem tih ljudi, i to
ozbiljan problem sa toleriranjem drugog i drugaijeg. Mi svojim
ponaanjem nismo dali nikakav povod za strah, niti smo to eljeli.
Na Duvnjakov prigovor da elementarni znak kulture i pristojnosti pretpostavlja najavu bilo kakve manifestacije u tuem dvoritu kazali su: Potovani profesore Duvnjak, mi itekako znamo i za
kulturu i pristojnost, i za svoje zakonske obaveze, a one sigurno ne
podrazumijevaju polaganje rauna Vama. Kaete da smo u tuem
dvoritu? Hoete rei da bosanski banski i kraljevski dvor pripada
franjevakom redu i Katolikoj crkvi, pa stoga spominjete 'tue dvorite'? Vidite, fra Duvnjak, nije problem graana Bosne i Hercegovine, koji vole svoje neprocjenjivo nasljee to vi kao franjevci i Katolika crkva pokuavate privatizirati bosanski banski i kraljevski Dvor,
te ste stavili kapiju Samostana na takvo mjesto i na takav nain da
je nemogue doi do bosanskog dvora osim da se proe kroz kapiju
Samostana, da ne spominjemo da nema nikakvog znaka na B/H/S
jeziku gdje se tano nalazi Dvor, ne zna svako latinski i ne zna svako
itati bosanicu. A morate se poeti odvikavati od toga da je Dvor
neto to pripada ekskluzivno vama kao katolicima. Mi se zaista pitamo ko je vama kao katolikom redu i kao predstavnicima Katolike
crkve dozvolio da uzurpirate i ograujete zatieni nacionalni spomenik koji pripada svim graanima Bosne i Hercegovine?! Dvor nije
privatna svojina Katolike crkve i Vae privatno vlasnitvo da bi Vam
mi morali bilo ta najavljivati ili se pravdati kada je rije o samome
Dvoru (izuzevi va cijenjeni Samostan koji smo zaobili tokom nae
posjete upravo kako ne bi remetili nedjeljnu misu)!

AntiDayton pokret: Katolika crkva pokuava


privatizirati Bobovac
Naravno da ovaj medijski istup fra Duvnjaka nije mogao ostati
bez jasnog odgovora na web-starnici AntiDayton pokreta: Tano jeste da je organizirana grupa graana ove drave (neovisno
o njihovoj etnikoj pripadnosti) u organizaciji AntiDayton pokreta
organizirala posjetu bosanskom banskom, odnosno kraljevskom
dvoru u Kraljevoj Sutjesci (ne i Samostanu). injenica jeste da se
nismo nikome najavili, a nismo ni smatrali da ima ikakve potrebe
za to, s obzirom na to da smo kao slobodni graani posjeivali zatieni nacionalni spomenik koji je jedan od najvanijih, ako ne i
najvaniji spomenik bosanskog srednjeg vijeka. Dakle mi, kao organizirana grupa graana nismo upadali ni u iji privatni posjed,
niti smo dolazili ispred institucije drave kako bi se morali najaviti.
Gdje to pie da se nacionalni zatieni spomenici ne smiju posjeivati i da se mora posjeta najavljivati nekome, pogotovo nekome
ko kapijom onemoguava pristup zatienom nacionalnom blagu?!
Nismo takoe posjeivali ni Samostan da bi se morali najaviti fra
Stjepanu Duvnjaku, uz duno potovanje prema njemu i uvarima
Samostana i crkve Sv. Ivana. to se tie 'zbunjenosti i zaprepatenosti kod vjernika katolika koji su se upravo skupljali na nedjeljnu
sv. Misu' koje fra Stjepan Duvnjak navodi, naa namjera apsolutno
nije bila izazivati bilo kakvu zbunjenost i zaprepatenost, niti smo
bilo kakvim potezom pokazali bilo kakvu netrpeljivost ili provoci-

LISTOPAD 2016.

Pripadnici AntiDayton pokreta na Bobovcu


U prilog njihovim navodima ide odluka Komisije za ouvanje
nacionalnih spomenika BiH, kojom je u novembru 2002. godine historijsko podruje Srednjovjekovni grad Bobovac proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Od tada drava gotovo
nita nije uinila da zatiti ovu bosanska batinu, koju je podigao
ban Stjepan II Kotromani neto prije prve polovine 14. stoljea i
koja je bila sjedite bosanskih vladara sve do prestanka bosanske
samostalnosti turskim osvajanjem 1463. godine.

Ipak se kree
Na jednoj od nedjeljnih sesija sarajevske Asocijacije nezavisnih
intelektualaca Krug 99 razgovarano je o gradu Bobovcu, jednom
od 300 srednjovjekovnih gradova u BiH. Krajem prole godine Opina Vare definirala je okvirni projekt Afirmacija turistikih potencijala Opine Vare s posebnim osvrtom na Bobovac, a cilj je

33

BOSANSKI BAROMETAR
da se BiH vrati na Bobovac, nakon 553 godine na mjesto gdje je
nekada postojala, kazao je Fuad Kova, savjetnik naelnika Opine
Vare predstavljajui taj projekt na ovoj sesiji. Opinsko vijee je
usvojilo taj dokument, podrao ga je i predsjedavajui Vijea ministara BiH Denis Zvizdi i ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanovi. Na tom planu Opina je uspostavila prijateljsku saradnju i s
Dubrovnikom jer su Bobovac i taj grad trgovali. Projekat predvia
formiranje turistike rute Bobovac Kraljeva Sutjeska Mile Visoko Jajce, te sanaciju i podizanje zidova na utvrdi kako bi bio
vraen prvobitni izgleda i izgraeni pristupni putevi gradu. Time
bismo mnogim koji zloupotrebljavaju odreene povijesne gradove, izbacili ma iz ruku jer je Bobovac povijest svih nas, a ne samo
jednog, drugog ili treeg naroda. Bobovac je mjesto i rodni list svih
nas, drave BiH, poruio je Kova.
Direktor Zemaljskog muzeja kazao je na sesiji kako je upravo
Bobovac, uz Jajce, Kraljevinu Sutjesku i donekle Visoko, centralna
taka bh. historije te da su istraivanja na tom lokalitetu od 1959.
do 1967. godine potpuno promijenila dotadanja znanja o srednjovjekovnoj Bosni. BiH je prije toga predstavljana kao neka romantina zemlja u kojoj su jedine znaajke bili bogumili i steci. Bobovac je bio sluaj na kojem je odlino prikazan poloaj i shvatanje
uloge Bosne u historiji junoslavenskih naroda. Mislili smo da je
slika poznata, ali u zadnjih 20 godina vidimo da je to pitanje ponovno uvrteno u kontekst naih dnevnih nacionalnih potkusuravanja
koja nee izvesti nita dobro, rekao je Mirsad Sijari.
Istraivanja u tom periodu odvijala su se u dananjem mauzoleju.
Pronaeno je pet grobnica sa devet skeleta. Tu su bili sahranjeni kraljevi Stjepan Dabia, Stjepan Ostoja, Stjepan Ostoji, Tvrtko II i Stjepan
Toma. S njima je vjerovatno bio sahranjen i posljednji bosanski kralj,
Stjepan Tomaevi, iji su ostaci bili preneseni iz Jajca. Samo jedan
skelet pripada enskoj osobi, koja je sahranjena pored Tvrtka II. Pretpostavlja se da pripada supruzi Tvrtka II, kraljici Doroteji Gorjanskoj.
Izmeu grobova kralja Tvrtka II i groba ene za koju se pretpostavlja da
je kraljica Doroteja Gorjanska nalazi se djeji grob, za kojeg se pretpostavlja da pripada djetetu Tvrtka II i Doroteje Gorjanske.
Najbolje utvreni grad srednjovjekovne Bosne uzdie se na strmoj, stepenastoj stijeni junih padina planinskog masiva Dragovskih
i Mijakovskih poljica iznad ua Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Varea. On se spominje i u 4. i 5. vijeku kao ilirsko stambeno naselje dvor na povrini od 25-30 metara kvadratnih. Dinastija Kotromani ga je proirila na 1.100 kvadratnih metara. Graen
je od 1350. do 1450. godine. Danas kraljevski grad, s nekadanjih 11
kula, ima samo ima samo mauzolej i ostatke palae. Zbog nebrige,
njegove zidine su u zadnjih etiri desetljea oronule za metar i po.
Zastava Bosne i Hercegovine vihori se jedino na ulazu u kraljevski grad gdje se nalazi i suvenirnica koju je maja ove godine
postavilo Udruenje graana uvari bosanske krune Bobovac
iz Mijakovia, uz finansijsku podrku Vlade Zeniko-dobojskog kantona. Oni su jo 2012. skinuli korov sa zidina s ciljem da se nastavi
s njihovom konzervacijom, meutim nadleni nisu na to reagirali.
Doveli su i vodu. Suvenirnica je zamiljena kao objekat u kojoj e
biti stalna postavka svih naroda, no ideja nije upotpunosti realizirana jer Udruenje nema dovoljno novca.
Kraljevski mauzolej bio je poruen kao i svi objekti na Bobovcu, a nadograen je nakon arheolokog iskopavanja, 70-ih godina
prolog stoljea. Skeleti su nakon iskopavanja prebaeni u Zemaljski muzej BiH u Sarajevu. No, poetkom 90-ih, zbog sigurnosti prebaene su u trezor Narodne banke. U Zemaljski muzej nikada nisu
vraeni. q
Elirija HADIAHMETOVI

34

PRETPOSLJEDNJA BOSANSKA KRALJICA KATARINA KOSAA


Iako je esto zovu posljednjom bosanskom kraljicom, ona to nije
bila. Nakon nje bila je to kraljica Mara, supruga Stjepana Tomaevia.
Katarina Kosaa roena je u Blagaju kod Mostara 1424. ili 1426. a
umrla u Rimu 25. oktobra 1478. godine. Otac joj je bio Stjepan Vuki
Kosaa, a majka Jelena Bali, kerka Bale Balia i unuka Jelene Lazarevi, kerke srpskog kneza Lazara Hrebeljanovia.
Stjepan Toma je prije dolaska na tron ivio u branoj zajednici s
krstjankom Vojaom. Nakon to je proglaen kraljem, raspustio je Vojau poto je bila niskoga roda te izabrao Katarinu, kerku Stjepana
Vukia Kosae. Vjenanje je obavljeno po katolikom obredu na dan
Uzaaa, 26. maja 1446. u Milodrau kod Fojnice. Prije braka, Katarina se morala odrei bogumilstva i prihvatiti rimokatolianstvo. Stjepanu Tomau rodila je troje djece: dijete nepoznatog imena koje je umrlo 1460. godine u 14. godini, Sigismunda i Katarinu.

Bosanska kraljica Katarina Kosaa


Katarinin mu umire 10. jula 1461. godine i ona njegovom smru
prestaje biti prva ena kraljevine. Nasljednik njenog mua Stjepan Tomaevi dao joj je titulu kraljice majke i Katarina je nastavila ivjeti na
dvoru kraljice Mare.
Kada su Osmanlije poele nadirati, kralj Stjepan Tomaevi, Katarinin pastorak, okonao je svoj ivot branei tron. U to vrijeme kraljica
majka Katarina bila je u Kozogradu iznad Fojnice. Odatle je uspjela
pobjei i povukla se na Kupres. Kad su Turci doli i do Kupresa, kraljica
se preko Konjica i Poitelja zajedno s kraljevskom pratnjom povukla
do Stona, a zatim do Dubrovnika, gdje je boravila neko vrijeme a onda
dola u Rim.
Katarininu djecu su Osmanlije odvele na dvor u Istanbul, gdje su
primili islam. Postoje indikacije da je princa i princezu u Istanbul odveo njihov daida, Katarinin mlai polubrat Stjepan, koji je takoer
primio islam i postao poznat kao Ahmed-paa Hercegovi. Sigismund
je u Osmanlijskom carstvu napravio veliku karijeru i dobio je titulu
sandak-bega od Karasija. Prelaskom na islam uzeo je ime Ishak, ali je
i nakon toga po ocu nazivan Kraloglu, to na turskom jeziku znai
Kraljevi. Nikada se nije vratio kranstvu.
U egzilu je Katarina drala vlastiti mali dvor koji se sastojao uglavnom od njenih sunarodnjaka. Bila je potovana linost u Rimu i uestvovala je u ondanjem drutvenom ivotu. Kada je umrla, njeno tijelo je poloeno na poasno mjesto u crkvi Santa Maria in Aracoeli.
Proglaena je blaenom, a dan njene svetkovine je 25. oktobar. Na
njenom grobu je stajao natpis na bosanici. Meutim, 1590. godine,
prilikom premjetanja kraljiinih posmrtnih ostataka iz prezbiterija
crkve, originalni natpis je zamijenjen natpisom na latinskom jeziku. Pri
tom je napravljena greka kada je nazvana sestrom, umjesto kerkom
hercega Stjepana. q

PREPORODOV JOURNAL 192

BOSANSKI BAROMETAR

KOMIJSKO PISMO DR. MUSTAFE CERIA HRVATSKOJ PREDSJEDNICI KOLINDI GRABAR KITAROVI

Oni su budni i prkosni od sna


Ni u Srebrenici ni u Ahmiima nije bilo radikalnog
islama, ali je bio genocid
Potovana kominice, nismo se upoznali, a trebali smo jer smo
komije. Nisam se ni iznenadio ni razoarao zbog Vaih izjava. Mi
smo se na to navikli.
Ja sam se samo okuraio da nije civilizacijski, da ne kaem kulturno, da Vi javno smatrate da je Bosna i Hercegovina nestabilna
zemlja zato to nije u potpunosti emancipirana. Otkrili ste nam da Vi
u Bosni i Hercegovini vidite sve centrifugalne sile osim jedne, a to je
Vaa centrifugalna politika sila, koju mi bjelodano vidimo, a koju Vi,
otkad ste na elu Hrvatske, provodite kroz Dragana ovia, koji sve
jasnije razgrauje dravu Bosnu i Hercegovinu tako to oivljava Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu. Takoer, Vi blagonaklono gledate
na ovievo paktiranje (udrueni anti-dravno-bosanski poduhvat)
sa Miloradom Dodikom u razbijanju jedinstvene i suverene drave
Bosne i Hercegovine. ovi to radi sa Dodikom kojeg Vi, kao prozivate, da je on najvea opasnost za Bosnu i Hercegovinu.
Vi ili smatrate da politika Dragana ovia i HDZ-a u Bosni i
Hercegovini doprinosi jaanju bosanske drave, ili Vi razbijaku
politiku Dragana ovia ne doivljavate kao ozbiljnu prijetnju za
cjelovitu, jedinstvenu i suverenu dravu Bosnu i Hercegovinu. Bie da se ovdje radi o treoj mogunosti, a to je da ste Vi osobno
itekako ukljueni u sve ono to radi Dragan ovi u ime HDZ-a, ali
kad priate o Bosni i opasnostima za Bosnu Vi vjeto prikrivate da
je upravo Hrvatska sauesnik ili organizator politike koju u Bosni i
Hercegovini realizira Dragan ovi. Politiki je nekorektno i vrlo licemjerno da Vi decidno ukazujete na opasne neprijatelje za Bosnu
i Hercegovinu, a pri tom vjeto skrivate Vau ulogu u svemu tome,
odnosno ulogu Republike Hrvatske, posebno HDZ-a, kojeg u Bosni
i Hercegovini predstavlja Dragan ovi.
Vi optuuje Bonjakemuslimane i pokazujete prstom na radikalni islam, kao opasnost za opstanak Bosne i Hercegovine. Treba
li da Vas podsjetim da ni u Srebrenici ni u Ahmiima nije bilo radikalnog islama, ali je bio genocid. Takoer, treba li da Vas podsjetim
da mi, Dobri Bonjaci, nemam drugu obeanu zemlju kao to su
imali Jevreji kada ih je Europa protjerala. Mi imamo samo jednu
obeanu zemlju, a to je ova naa Bosna i njena Hercegovina. Nije
nam teko nositi stigmu heretika, koju smo naslijedili od naih predaka. Svjesni smo da je to naa sudbina, na koju smo ponosni, jer
vjerujemo da smo samo kao takvi najbolji ukras Balkana i Europe.

Da li Vi, kao predsjednica Hrvatske, stojite iza najnovije


reinkarnacije politike iz devedesetih godina?
Sve to to ste Vi, gospoo Kolinda Grabar Kitarovi, rekli o Bosni
mogao bi isto ponoviti i srbijanski premijer Aleksandar Vui da sakrije grijeh Srbije u razbijanju jedinstvene i suverene drave Bosne i
Hercegovine, optuujui islam, Hrvatsku i meunarodnu zajednicu
da su uzrok nestabilnosti i nefunkcionalnosti bosanske drave. Vui
je u neku ruku korektniji od Vas zato to papagajski ponavlja rijei
Slobodana Miloevia da se tri strane ili tri naroda trebaju dogovoriti o budunosti drave Bosne i Hercegovine, ali istodobno po

LISTOPAD 2016.

Dr. Mustafa Ceri, predsjednik Svjetskog bonjakog kongresa i


bivi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH (1993.-2012.)
uhodanom receptu, kao i Miloevi, sve je radio i sve radi da razbije
dravu Bosnu i Hercegovinu, podravajui sada Dodika kao to je Miloevi podravao Karadia i Mladia u genocidnom planu razbijanja drave Bosne i Hercegovine. Bojim se da je Dragan ovi postao
isuvie samostalan i jak, kao i Dodik u manjem bosanskom entitetu,
da ga Vi sada teko moete zaustaviti. To je neto to je hrvatska politika porodila devedesetih godina i nikada se do kraja nije ogradila
od razbijanja drave Bosne i Hercegovine kroz uspostavu paradravne tvorevine, zvane Hrvatska Republika Herceg Bosna.
Vrijeme je, zbog toga, da Vas pitamo, a Vaa bi kominska
dunost bila da nam jasno odgovorite: da li Vi, kao predsjednica
Hrvatske, stojite iza najnovije reinkarnacije politike iz devedesetih
godina, politike koja je uspostavila paradravu u suverenoj i meunarodno priznatoj dravi Bosni i Hercegovini, takozvanu Hrvatsku
Republiku Herceg Bosnu. Ne moe biti da Vam nije poznato da je
u Haggu osnivaima HR HB izreeno preko 100 godina zatvora
zbog poinjenog ratnog zloina nad Bonjacima. Da li Vi podravate politiku Boban-Karadi, odnosno dananju politiku oviDodik
u razbijanju drave Bosne i Hercegovine?
Svi smo mi u Bosni i Hercegovini za jednakopravnost svih. Ne
moe se politika borba za navodnu jednakopravnost poistovjetiti
sa planovima za razbijanje Bosne i Hercegovine. Ako Hrvatska, na
elu s Vama smatraju da bi razbijanjem drave Bosne i Hercegovini,
Hrvatska i hrvatski narod u cjelini bio sretan i zadovoljan, onda se
savjesni i odgovorni Hrvati moraju upitati ko ih to predstavlja. Nema sree za jednoga na raun drugoga, niti ima mira jednome na
raun nemira drugoga.

Bonjaci u Hrvatskoj su svedeni na nivo vjerske


zajednice
U Bosni i Hercegovini ima 7-15% Hrvata koji su kao narod
konstitutivni. Katolika crkva je od poetka bila na pravoj i jedino
moguoj strani, a to da je Bosna i Hercegovina suverena i jedin-

35

BOSANSKI BAROMETAR
stvena drava, koja treba da osigura jednakopravnost svim njenim
stanovnicima bez obzira na vjeru i naciju. To je principijelan i hvale
vrijedan stav, kojeg je podravao kako bivi papa tako i sadanji papa. Bosna i Hercegovina je zbog toga zahvalna Katolikoj crkvi, kao
to je zahvalni svima koji potuju njenu slobodu i samostalnost.
Svjedoim da sam se u vrijeme obnaanja dunosti reisu-l-uleme u
Bonjaka svestrano borio, zajedno sa kardinalom Puljiem, protiv
bilo koje vrste radikalizacije, posebno vjerske.
Volio bih da Bonjaci u Hrvatskoj nisu prihvatljivi samo ako su
nacionalno i kulturno asimilirani, ve da imaju pravo da bar u svjedodbama Zagrebake damije mogu koristiti svoj bosanski jezik.
Kad traimo legitimna prava za sebe, onda treba da budemo spremni da osiguramo legitimna prava i drugima. Integracija hrvatskog
naroda u Bosni i Hercegovini, kao konstitutivnog naroda, bi bila jo
uspjenija ako bi Hrvati podrali ideju nacionalne drave Bosne i
Hercegovine, imajui u vidu multietninost Bosne i Hercegovine te
injenicu da je u Bosni i Hercegovini preko 50% Bonjaka.
Ako bih traio neto ovako Vi biste me proglasili personom non
grata, ali ko e Vas proglasiti za bilo ta kada kaete u intervjuu: Mi
u Hrvatskoj imamo aktivnu i zapravo izvrsnu Islamsku zajednicu koja
daje sve od sebe kako bi upravljala procesima u regiji i izolirala radikale, fundamentaliste, kako bi ouvala meuetniku i meureligijsku
komunikaciju i punu integraciju Islamske zajednice, ne asimilaciju,
ve integraciju u obino hrvatsko drutvo malu, ali jaku, kazala ste
ovo i nikom nita. Dakle, Bonjaci u Hrvatskoj su svedeni na nivo vjerske zajednice i opet u Vam ponoviti da se bosanski jeziku u hrvatskoj ne moe upisati niti u damijskim knjigama.

Bosna je milenijska zemlja njenih hrabrih sinova i


ponosnih keri
Vi ste meni kominica s moje lijeve strane kad iz mog Visokog
krenem na sjever moje Bosne. Kad sa sjevera idem prema jugu, Vi
ste mi s desne, odnosno zapadne strane. Ja imam jo dva susjeda,
koji su mi nekad s ovu nekad s onu stranu. Moja majka me nauila
da pazim komije i s lijeve i s desne strane. Ona je to ula od bosanskog hode, koji je govorio da je Boji Poslanik Muhammed, a. s.,
rekao da je komija najprei te da nije pravi musliman koji zna da
je njegov komija nesiguran i gladan.
Mi, Dobri Bonjani, smo taj sveti duh komiluka naslijedili od
bosanskog djeda (dida), bosanskog gosta i bosanskog starca. Oni
su bili dobri ljudi. Voljeli su svoju, a potovali tuu vjeru. Nisu nikoga napadali, niti su nad bilo kim genocid inili, ni mentalni ni fiziki.
Bili su proganjani i proglaavani hereticima zbog svoje vjere i bosanskog naina ivota. Unato svemu, Bosna je sve nadivila i ostala uspravna na svojim bosanskim nogama. Uistinu, Bosna je jedno
veliko zemaljsko udo zato to je uspjela, vie od jednog milenija,
i jo uvijek uspjeva, da bude svoja na svome unato agresivnom
ponaanju njenih komija i s desna i s lijeva. Doista, nema zemlje
na svijetu koja bi sve to izdrale kao to je Bosna izdrala, stojei
ponosno na svojim vrstim bosanskim nogama.
Gospoo Kolinda Grabar Kitarovi, Bosna nije niija zemlja. Bosna je milenijska zemlja njenih hrabrih sinova i ponosnih keri. Oni
Bosnu vole od poetka do kraja i nikome se zbog toga ne ispriavaju. Zato kad gledate Bosnu iz Hrvatske, gledajte je skrueno, kad
ulazite u nju, ulazite polahko da ne nagazite na mezar i grob znanog i neznanog junaka, a kad govorite u Bosni i o Bosnu, govorite tiho i suvislo da ne uznemirite onog to straari na steku, na nianu
i na krst. Vama se samo ini da spava. Ne, oni su budni, samo to Vi
to ne osjeate. Oni su budni i prkosni od sna.

36

Na kraju ovoga komijskog pisma pozivam Vas predsjednice Republike Hrvatske da uputite izvinjenje Bosni i Hercegovini, posebno
Bonjacima, kao i Islamskoj zajednici u Hrvatskoj zbog neprimjerene
komunikacije s Bosnom i Bonjacima. Pozivam Vas da se javno oitujete da neete ugroavati suverenitet i teritorijalni integritet hiljadugodinje dravnosti Bosne i Hercegovine. Podsjeam Vas da svi koji
su to pokuali u zadnje vrijeme zavrili su na marginama povijesti
ili u Haagu. Ja Vam, kao mojoj kominici u duhu svetog bosanskog
komiluka, kojeg sam naslijedio od svoje od bosanskog dida, gosta,
starca i moje majke elim dobro zdravlje i uspjeh u ivotu i radu. q
Mustafa CERI
KOLINDA GRABAR KITAROVI: ISLAM U BIH SE MIJENJA,
POSTAJE RADIKALNIJI
Nakon sigurnosnog foruma NATO-a, odranog u kanadskom gradu Halifaxu, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi dala je
intervju za asopis Defense News u kojem je izjavila da je nestabilnost Bosne i Hercegovine najvea sigurnosna prijetnja Hrvatskoj u
susjedstvu. Naglasila da je BiH nestabilna zemlja i da zemlja nije u
potpunosti politiki emancipirana. U BiH vidimo te centrifugalne sile. Jedan od entiteta, Republika Srpska, nedavno je odrala referendum o njenom 'nacionalnom danu' da, pod navodnicima. No, to je
ono to vidimo kao prvi korak prema onome to mi vidimo kao potencijalni niz referenduma pa i o nezavisnosti RS-a. Ukoliko se oni odlue
na taj korak, bit e i reakcija iz Federacije BiH i onda potencijalno gledamo novi sukob, naglasila je hrvatska predsjednica.
Za Rusiju je kazala da je duboko u tzv. hibridnom ratu i da postoje
snane veze izmeu predsjednika RS-a Milorada Dodika i Rusije. Rusija se tamo mijea kroz naoruavanje, kroz taktiziranje, kroz djelovanje obavjetajnih slubi, kroz kampanje irenja informacija i dezinformacija, naglasila je Grabar Kitarovi.

Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednica Republike Hrvatske


Ona smatra da postoje i druge prijetnje za BiH i pod njima podrazumijeva i neke druge zemlje koje se, smatra, ne mijeaju samo u
politiki ivot. Navela je da islam u BiH nije vie kakav je bio i da postaje radikalniji. Neke druge zemlje se upliu u BiH i to ne samo politiki
nego i u nain ivota. Islam koji smo poznavali u BiH se mijenja, postaje radikaliziraniji, posebno u seoskim podrujima, mijenja se nain ivota, ak i izgled ljudi u smislu naina oblaenja i ponaanja i mnogo
rigidnije interpretacije vrijednosti islama, kazala je Grabar Kitarovi.
Smatra i kako je zbog toga od kljune vanosti zadrati stabilnost
Islamske zajednice u BiH, ali takoer i u Hrvatskoj. Mi u Hrvatskoj
imamo malu, ali jako aktivnu i zapravo izvrsnu Islamsku zajednicu koja
daje sve od sebe kako bi upravljala procesima u regiji i izolirala radikale, fundamentaliste, kako bi ouvala meuetniku i meureligijsku
komunikaciju i punu integraciju Islamske zajednice, ne asimilaciju, ve
integraciju u obino hrvatsko drutvo, rekla je hrvatska predsjednica
Kolinda Grabar Kitarovi. q

PREPORODOV JOURNAL 192

BOSANSKI BAROMETAR

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BIH U PROCESU NORMIRANJA SVOGA RADA

Etiki kodeks
Kako je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazovi na proljetnom zasjedanju Sabora Islamske zajednice i najavio, Rijaset je donio Etiki kodeks za sve nivoe organiziranja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Kazao je i to da je usvajanje etikog kodeksa u svim obrazovnim
ustanovama Islamske zajednice nuan dokument za adekvatno ponaanje svih radnika. 1. novembra 2016. Kodeks je stupio na snagu.
Potrebe za njegovim donoenjem je bilo, o emu svjedoi i
izvjetaj o zasjedanju Sabora aprila 2008. godine, objavljenom
na web-stranici Rijaseta, kada je sabornik iz Doboja Bajro Dafi
predloio da Rijaset donese etiki kodeks ponaanja u obrazovnim ustanovama, medresama i fakultetima, jer imamo slubenika
kojima manjka odgoj. Etiki kodeks koji regulira ponaanje, odijevanje i meusobne odnose uposlenika, na svim organizacionim
nivoima Islamske zajednice u BiH doekan je kod imama, sadanjih i bivih, onih u BiH i dijaspori te kod muslimanske zajednice na
drutvenim mreama s odobravanjem i nadom da e taj dokument
u praksi u potpunosti biti primijenjen.

Smajlovi: I Rijaset je svjetovna institucija


No u grupama na drutvenim mreama koje okupljaju imame, alime i druge muslimane oko islamskih tema, ima i izvjesnih
uenja s obrazloenjem da je etiki kodeks muslimana svakako
propisan Kur'anom, erijatom i Sunnetom. Idui tom linijom, pitali
smo Ismaila ef. Smajlovia, direktora Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta, ta je rukovodilo tu vjersku instituciju
da donese Etiki kodeks koji je primjeren uglavnom svjetovnim
ustanovama. U komunikaciji o ovoj temi, koja se inae odvijala u
dva navrata; putem e-maila, a zatim i lino u Upravi za pravne i
administrativne poslove Rijaseta Islamske zajednice, Smajlovi je
kazao: Nismo imali ni dosad problem primjene svih ovih propisa
koji su navedeni u kodeksu, ni nepotizma ni korupcije ni zloupotrebe poloaja... nemamo tih prijava, ni od graana ni od vjernike
populacije ni od samih uposlenika.
U e-mailu stoji: Odreena ponaanja pojedinaca i trend rasputenosti u drutvu nametnuli su potrebu da Rijaset razmatra, uredi

Ismail ef. Smajlovi

LISTOPAD 2016.

i normira ovo podruje s jasnim ciljem da pobolja rad uposlenika u


strukturi Islamske zajednice. Prepoznajemo da treba pruiti podrku onima koji linim kvalitetima, kojima su obdareni, nastoje dati
odgovor promociji rasputenosti. U Rijasetu nije bio incidenata ali
smo imali situacije kada posjetilac, ili korisnik naih usluga doe
nepristojno odjeven u slubene prostore. Etiki kodeks je uobiajena forma definiranja izgleda uposlenika, ali i posjetilaca ime se
Rijaset prikljuio vanim organizacijama koje su uredile ovo podruje. Naravno, Kur'an i Hadis (Izvori islama) su temelj svih akata
Islamske zajednice!
Kodeks kae kako je zaposlenik duan da se na radnom mjestu
i izvan njega pridrava etikih naela islama i opih etikih naela
kao to su: bogobojaznost, potenje, marljivost, iskrenost, pravednost, istinoljubivost, urednost, blagovremenost... i tako dalje.
Znai li donoenje ovog kodeksa da se muslimani koji su zaposleni u Islamskoj zajednici nisu pridravali etikih naela propisanih
Kur'anom i erijatom? Pisani odgovor da u ovom podruju nismo
provodili istraivanja i nemamo evidenciju u Rijasetu, Smajlovi
usmeno pojanjava: to se tie prvog pitanja, ne znam ta u vaziti, iriti priu... Dakle, ako je muslimanu ponaanje i odijevanje
propisano Kur'anom i erijatom i to da je etiki kodeks primjeren
uglavnom svjetovnim institucijama? Pa i Rijaset je svjetovna institucija, bar tako kau. Kur'an na svoj nain tumae i ISIL-ovci koji
zagovaraju terorizam. Mislim da je pitanje besmisleno u kontekstu
Etikog kodeksa kojeg je Rijaset u nizu drugih normativnih akata
donio nakon Ustava u kojem se jasno kae da je izvor za izradu
ustava Islamske zajednice Kur'an i Sunnet.
Jedna od znaajnih karakteristika ovog kodeksa mogla bi biti
uopenost veine lanova. U jednom od njih stoji da, zaposleniku nije dozvoljeno koritenje imovine organa u privatne svrhe, a
posebno koritenje imovine organa protivno interesu Zajednice,
to ostavlja prostor za razliita tumaenja. U vezi s tim, bivi reisu-l-ulema Mustafa Ceri je svojevremeno kazao da se Islamska
zajednica suoava s problemom da neki imami podlijeu obavljanju poslova koji nisu u njihovom opisu poslova, tzv. zapisivanje, i
Rijaset e na jednoj od narednih sjednica razmatrati ovo pitanje.
Smajlovi nije ni na koji nain to komentirao, ni u pismenoj ni u
usmenoj komunikaciji.

37

BOSANSKI BAROMETAR

Slubene uniforme su i radni mantili


Kodeks regulira i da u obavljanju privatnih poslova zaposlenik
ne koristi slubene oznake ili autoritet radnog mjesta u organu,
bez navoenja koje su to slubene oznake. Smajlovi na to odgovara: Trebate proitati i prvi stav ovog lana: 'Zaposlenik je duan
da vodi rauna da ponaanjem na javnom mjestu i istupanjem u
javnosti ne umanji lini ugled, ugled organa, kao i same Islamske
zajednice u BiH, te povjerenje graana u Zajednicu'. Dakle, poinje
od linog ugleda i zavrava povjerenjem graana!! To treba itati
prije drugog stava koji Vi itate drugaije od onoga to pie! Moglo
bi se pojednostaviti pa kazati osoba sa dubom i ahmedijom ne
bi trebala obavljati kupovinu u hipermarketu, voziti auto u servis,
prodavati proizvode, ii na ispite i slino!
Pojasnio je i da u strukturi Islamske zajednice postoje uniforme u obrazovnim ustanovama, kao to su mantili za profesore,
radnike, higijeniarke ili drugo osoblje, struno ili tehniko. Higijeniarke imaju uniformu, tu svoju odjeu, zatitne maske, zatitne rukavice... pa nee sad ene sa zatitnim rukavicama na ulicu
tamo ili negdje drugdje... Dalje navodi: to se tie drugih uniformi, Etiki kodeks nigdje ne pominje ni dube ni ahmediju jer
oni nisu jedina slubena odjea, jedina obiljeja vjerskog autoriteta. Naveo je i kako je u toku i izrada pravilnika tih obiljeja jer:
Moramo pomoi kolegama. Pa mi smo ovdje imali jednog imama, velikog entuzijastu, koji je s dubom i ahmedijom hodao po
gradu u tramvajima. Islamska zajednica nije to ni prepoznala kao
zloupotrebu, ali je neprimjereno je u dubetu se pojaviti, recimo,
u hipermarketu.
Na opasku da je muftija Muamer Zukorli s ahmedijom i u dubetu javno nastupao kao kandidat za predsjednika Republike Srbije, to jesu njegovi lini, privatni poslovi, i niko na to nije reagirao,
Smajlovi je kazao: Ja bih to mogao pravdati iako da me je pitao,
rekao bih: Ne treba ti to. Meutim, formalno, on je tad bio u kapacitetu muftije. Dakle, nije ga razrijeio ni reisu-l-ulema. Naa pravila su: nema politikog angamana bez odobrenja. I da je on podnio
zahtjev za politiki angaman koji bi bio odbijen ne bi imao puta
da to uradi. Meutim, ono nije bilo provedeno i onda je on formalno mogao nositi dube i ahmediju u tom nastupu, jer je on muftija.
Dakle, to moe reisu-l-ulema, mogu muftije i imami koji nastupaju
u kapacitetu svoje funkcije, mogu nastupati u medijima.

Fetva-i emin Enes Ljevakovi:


Puenje je strogo pokueno, vrlo blizu haramu
Ako U slubenim prostorijama zaposlenik ne koristi duhanske
preraevine, osim na mjestima koja su saglasno propisima za to
odreena, kako je mogu raskorak izmeu Kodeksa i odgovora fetva-i-emina Enesa ef. Ljevakovia na pitanje jednog posjetioca portala Rijaseta 2013, koji glasi: Uzimajui u obzir strogu kur'ansku
zabranu: 'Ne bacajte se svojim rukama u propast' i njenu primjenu
na puenje duhana, moda se moe upotrijebiti i najjai stepen
zabrane u erijatu 'haram' u sluaju puenja duhana uvaavajui
savremena saznanja i otkria o tetnosti spomenute pojave o kojoj govore izvjetaji Svjetske zdravstvene organizacije i medicinske
nauke. Ako bismo i pokazali neku rezervu prema upotrebi termina
'haram' - stroga zabrana, nema dileme oko toga da tu pojavu okarakteriemo kao strogu pokudu (mekruhtahrimi), posebno imajui u vidu da puenje duhana teti ne samo zdravlju puaa, ve i
zdravlju svih onih koji dolaze u dodir s duhanskim dimom, posebno
zdravlju djece. Vjerovjesnik a.s. je rekao: 'Nije dozvoljeno nanositi

38

MITHAT EF. MUJOVI, BE - AUSTRIJA:


Principi ponaanja, meusobnog
ophoenja uposlenika, komunikacija s
dematlijama i tako dalje, poznati su imamima koji predstavljaju stub nae zajednice upravo iz razloga to crpe pouke iz
inspirativne i univerzalne Boije knjige
Kur'ana. Meutim, Etiki kodeks vie vidim kao mogunost jednog otvorenog
pristupa u kome e i dematlije moi korektivno da djeluju ukoliko primijete odstupanja kod svojih imama. Svjesni smo
da ugled nae Islamske zajednice prvenstveno zavisi od imama, koji je predstavljaju na terenu i lino gajim ubjeenje da veina imama obavlja svoju
misiju odgovorno, dostojanstveno i profesionalno. Svakako, ima i
onih koji su nemarni i neodgovorni, ali na osnovu nekoliko ljudi ne
moete graditi sliku o cijeloj zajednici.

BEKIR UKO, BIVI IMAM U MAINZU NJEMAKA:


Mislim da je problem naslijeen iz
prolog sistema i ugovora o radu, da se
nije moglo sjei naglo i da se za donoenje Kodeksa sigurno ekao pogodan momenat. Ali ta rei ako uzmemo za primjer Muftijstvo sandako, gdje se taj
kodeks ve 20 godina i vie prakticira i to
ne samo na radnom mjestu ve i u privatnom ivotu i gdje u Kodeks spada jo i
zabrana puenja. Tako da se u tom muftijstvu vie nigdje ne raspravlja je li farz pokriti se, ili je li duhan haram, mekruh ili
ve neto tree. q

tetu niti na tetu uzvraati tetom'. Prema tome, moemo konstatovati sljedee: 1. da je puenje, kao po zdravlje opasna i tetna
pojava, zabranjeno, a ta zabrana je jo jaa ako se njime teti i drugima, ili se jo i propagira meu njima (...).
Smajlovi je novinarsku dilemu ovako prokomentirao: Ovdje
se odgovor fetva-i-emina unosi u drugaiji kontekst koji ne tretira normiranje potrebe osoba za duhanom! Muslimani koji duhane
nee moi to initi u slubenim prostorima Rijaseta!
To da neke meunarodne kole u BiH, naprimjer, ne zapoljavaju Smajlovi je prokomentirao kao diskriminaciju. Pazite, niz je
ovisnosti, recimo ovisnost je kod vas u novinarstvu... ta potreba da
se trai informacija i tako dalje. U modernom ivotu koji je prebukiran raznolikostima i koji treba da se prihvati kao jedna prekrasna
livada puna razliitosti, zato bi se istupalo o toj razliitosti u ljudskom rodu kao o nastranosti. Oprostite, ovisnosti koje su danas
prisutne orijentirane su na duhan... A proite Amsterdamom, drogu vam nude sa svih strana... mogao bi i prolaznik u trans pasti, a
kamoli konzument. Sjedio sam desetine puta u drutvu duhandija
gdje se od dima ne vidi ni sijalica... ali ne moete to tretirati kao nastranost. Ja jo nisam proitao fetvu bosanskih alima ne govorim
o ovim virtuelnim da je duhan haram. Fetva-i-emin Ljevakovi
je ono najdalje koji je neto kazao o tome. Emin moe to da kae.
Da je tetan struka e kazati, kao to mogu biti tetni stresovi.
Dakle, svi mi imamo svoje porive, svoje potrebe, meutim kad je
islam u pitanju, naelno je nema krajnosti, krajnosti su tetne.
Mi ovdje govorimo o duhanu kao o sredini. A to se tie prostorija
za duhanjenje, kada budu traili, morat emo to rijeiti, to je dio
radnog prava. q
Elirija HADIAHMETOVI

PREPORODOV JOURNAL 192

BOSANSKI BAROMETAR

NEVJEROJATNA PRIA O ALTRUISTIKOM RADU MALIH LJUDI ZA VELIKO DOBRO

Lijepo je usreiti nekoga


Humanitarni projekt Sve za 5 Sve za ivot, ali i projekti vakufljenja damija, plaanja reijskih trokova vode i struje u damijama, besplatnih organiziranih odlazaka na umru, pomaganja
socijalno ugroenih i jetimskih porodica, plaanja kolskih sendvia
djeci socijalno ugroenih porodica, izgradnje bunara u siromanim
zemljama Afrike, kupovine stroja za pranje rublja samohranim majkama samo su dio nevjerojatnog dobra i rada koji stoji iza skupine
mladih ljudi koji ive na podruju Zenice u Bosni i Hercegovini. Iza
njih ne stoji niti jedna politika stranka, niti drutveno-politikointeresnih opcija. Oni nisu dio vladine niti nevladine organizacije,
udruge i slino. Oni su humanisti i volonteri koji svoje slobodno
vrijeme koriste za pomaganje drugima. Svoje radne sastanke odravaju putem Facebooka ili vibera, nemaju posebna mjesta i duga
sastanenja, a iza njih je nevjerojatan rad. Rad koji je daleko od
dananjih floskula modernog drutva, a potpuno je iskljuen iz paradigme materijalistike formule IMT-a (itaj: imal' mene tu). Rad
trajnog dobra za zajednicu, dobra za drutvo rad za neiji osmijeh, lijepu rije, dovu/molitvu
Voditelj i zaetnik svih ovih projekata je Aldin Kajmakovi,
37-godinji Zenianin, magistar medicinske radiologije. Sve je
zvanino poelo 2010. godine, prije mog prvog odlaska na had.
Tada sam gledao jedno vjersko predavanje u kojem je bilo govora
o znaaju pomoi drugima, gdje Allahov Poslanik, a.s., kae: 'Da pomognem bratu muslimanu, u smislu da mu otklonim nedau, drae
mi je nego da mjesec dana provedem u itikjafu u damiji.' Znajui
vrijednost toga dogovorio sam s tri prijatelja Anelom Okiem, Saninom Pipiem i Dinom Kuluiem da mjeseno, tada nas samo
etvorica, odvajamo po 25 KM. Skupivi prvih 100 KM napravili
smo prehrambeni paket jednoj porodici. Onda sam poeo ukljuivati svoje druge prijatelje u taj projekat i tako je poeo rasti broj
ljudi koji se prikljuivao. Poetna ideja je bila zamiljena kao pomo
socijalno ugroenim porodicama. Meutim, kako se vei broj ljudi
prikljuivao, tako su se javile ideje za druge projekte. Sada imamo
osam projekata koje paralelno radimo, istie Kajmakovi.

bajram kako treba. Ove godine tokom mjeseca ramazana prikupili


smo i podijelili sredstva u iznosu 25.000 KM za oko 140 porodica. Poseban dio ovog projekta je pomo jetimskim porodicama,
tj. porodicama bez jednog ili oba roditelja: Jetimi su posebna
kategorija prema kojoj treba biti obazriv. Zato na mjesenoj bazi
pomaemo i nekoliko jetimskih porodica u vidu prehrambenih ili
novanih paketa. Aldin istie i kako socijalno ugroene porodice
odabiru najee putem apla nakon kojih mi provjerimo stvarno
stanje te porodice ili u saradnji s drugim humanitarcima koji rade
sline projekte. Tako veinu toga dogovaramo pomaemo jedni
drugima, prebacujemo sredstva, hranu, pakete i tako dalje. Na taj
nain dolazimo i do podataka o socijalno ugroenim porodicama,
kae nam Aldin Kajmakovi.

Pomo Zenici, okolici, ali i itavoj BiH

Sve za 5 i kolski sendvii projekti od velike


vanosti za djecu

Prvi projekt pokrenut od strane grupe prijatelja velikog srca i


elje za dobrotom predstavljao je pomo socijalno ugroenim porodicama na podruju grada Zenice, okolice, ali i na podruju itave Bosne i Hercegovine. Pomagati ljudima u potrebi zapoeli su
prvo na mjesenoj razini, a potom i kontinuirano. Ovaj projekat je
proiren i na optinu Srebrenica, poto je, kako i sam Aldin kae,
Srebrenica svima bolna toka. Uz pomo ekipe, grupe altruista iz
'ajdinice kod Dabra', koja radi u okviru damije u gradskom naselju Trgovie u Zenici, pravili smo i prevozili pakete za socijalno
ugroeno stanovnitvo optine Srebrenica i okolna mjesta. Sada
je ve tradicija da svako, maksimalno, 4 mjeseca vozimo pakete u
Srebrenicu, pria Aldin.
Projekat je proiren i na socijalno ugroene osobe za vrijeme
mubarek mjeseca ramazana: U ramazanu prikupljamo sredstva
za pakete za pomo socijalno ugroenim porodicama da bi mogli lake da isposte ramazan, a takoer da doekaju Ramazanski

LISTOPAD 2016.

Edin Deko i Aldin Kajmakovi

Posebnu panja pridaje se siromanoj djeci, a meu takvim aktivnostima istiu se projekti Sve za 5 i kolski sendvii.
Jedan od bitnijih i meni dragih projekata nosi naziv 'Sve za 5'.
To je projekat koji se odnosi na lijeenje bolesne djece, odnosno
financiranje ili sufinanciranje trokova lijeenja bolesne djece. Za
taj projekat smo radili promotivne majice 'Svi za ivot'. I u okviru
tog projekta za mjesec dana smo prodali oko 1.500 majica. Kao veliki humanisti pokazali su se i brojni bosanskohercegovaki sportai. Na humanitarnoj aukciji odranoj putem interneta od 1. do 30.
aprila 2015. godine, prodani su dresovi velikana dananjeg sporta.
Izmeu ostalih, prodan je i dres vedskog fudbalera, bosanskohercegovakog porijekla, Zlatana Ibrahimovia. Prodana je i sportska
oprema najveeg imena borilakih sportova dananjice njemakog boksera bosanskohercegovakog porijekla Felixa Sturma (roen kao Adnan ati, op. ur.). Tu se naao i dres bosanskoherce-

39

BOSANSKI BAROMETAR
govakog fudbalera Edina Deke. Ovu aukciju popratili su dnevne
bosanskohercegovake novine 'Avaz', N1 Televizija i TV Zenica,
govori Ajdin.
Istie nam dalje kako se iz ovog fonda izdvaja oko 2.000 KM i
usmjerava kao glavni ili sufinacijski izvor financiranja operacija djece, a koje se izvode izvan granica Bosne i Hercegovine. Mi smo do
sada odobrili oko 25.000 KM. Projekat nosi simbolian naziv 'Sve za
5' jer je uee u tom projektu 5 KM mjeseno. Cilj je omasoviti taj
projekat, da to vie ljudi daje samo 5 KM mjeseno i da imamo to
vei fond. Lijeenje se odnosi na operativne zahvate koji se ne mogu obaviti u Bosni i Hercegovini, odnosno za nabavku ortopedskih
pomagala ili za nabavku skupocjenih lijekova.

Pomo Srebrenici
Drugi vaan djeji projekt je naziva simbolinog naziva kolski
sendvii, koji ujedno predstavlja i najvei poduhvat ovih humanista.
Radi se o kupovini sendvia za socijalno ugroenu djecu u osnovnim
i srednjim kolama na podruju Zenice i okolice, mada su se proirili
i na druga podruja u Bosni i Hercegovini. kolski sendvi u veini
osnovnih kola, gdje mi participiramo, kota 0,5 KM. U prosjeku je
mjeseno 20 radnih dana, to znai da je za jedno dijete na potrebno 10 KM na mjesec da ona djeca, iji roditelji nemaju sredstava da
im priute sendvi, taj dan ne budu gladna. alosna je situacija koja se desila nedavno, iako ovaj projekat traje ve tri godine. Kada
smo otili da uplatimo jednoj koli sredstva, sugerisano nam je da
je jedna djevojica dola da uzme kolski sendvi od 0,5 KM na dug.
Tako da nam je cilj da, ako Bog da, ovim projektom ni jedno socijalno
ugroeno dijete ne bude bez kolskog sendvia, istie Aldin.
Od kada traje ovaj projekt dolo se do brojke od 500 uenika
korisnika, a elja je vrijednih humanitaraca da se ovaj projekt proiri
do masovne razine. Jer, kako kae Aldin, u projektu su poeli uestvovati i brojni privatnici u Zenici, i preuzeli svakodnevno plaanje
sendvia za oko 30-ero djece. Projektu su se pridruile sportske zvijezde, kao to su bosanskohercegovaki koarkaki reprezentativac i
lan NBA ekipe Phoenix Suns Mirza Teletovi, i bosanskohercegovaki nogometni reprezentativac i igra talijanske Rome Edin Deko. Nadaju se da e biti prepoznati na veoj razini, tako da u okviru
izdvojene 0,5 KM vie ni jedno dijete nee biti gladno.
Na velikodunoj pomoi Aldin Kajmakovi se posebno zahvaljuje kolegici Merimi Zili, koja neumorno radi na realizaciji ovog projekta i irenju mree participanata na podruju Zeniko-dobojskog
kantona. S druge strane, zahvaljujui Lejli Kraljevi, suorganizatorici ovog projekta i pokretaici istog na podruju Srednjobosanskog
kantona, dobili su poasno mjesto prvog lana unutar humanitarnog udruenja Viteko srce.

40

Projekti islamskog predznaka vakufljenje


damija i odlasci na umru
Trajna sadaka, odnosno vakufljenje damije je projekt koji je
jako dobro prihvaen od strane stanovnitva u Bosni i Hercegovini,
ali i diljem svijeta: Prole godine za ramazan imali smo nijjet da
prikupimo novce za jednu damiju u izgradnji u blizu Zenice, te da
uestvujemo sa 1.000 KM. Meutim, Allah Uzvieni je dao bereket
da smo u ramazanu skupili 8.000 KM. Pronali smo osam damija u
BiH koje su bile u izgradnji, te smo raspodijelili novce.
Poseban projekat u pogledu damija je plaanje vode, a u damijama koje imaju besplatnu vodu plaanje struje. Taj je projekt
je pokrenut iz zenike damije Ensar. Damija Ensar bila je prva
za koju se plaao raun za vodu jedno vrijeme, a onda se dolo na
ideju da se taj projekat mogao proiriti i onda se krenulo s ostalim
zenikim damijama. Prijatelji su se pridruili, oni koju su bili ponueni da plaaju raun za vodu i projekat je polako rastao, te su se
redale damije jedna za drugom. Tako da mi sada plaamo vodu
i struju u 65 damija svaki mjesec. Pokrili smo skoro kompletnu
Zenicu, epe, Kakanj, Visoko i jedan dio Breze. Imamo direktno
uee u dvije damije u Travniku. Ima jo par damija u Travniku
koje plaaju drugi ljudi, ali su bili inspirisani ovim projektom, pria
Aldin, pri emu izraava nadu da e se taj projekt proiriti i jednog
dana obuhvatiti cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Drugi islamski projekt je odlazak na umru u Saudijsku Arabiju.
Umra ili tzv. mali had je sunnet, prema nekima vdib, a prema nekima ak i farzi-ajn (stroga individualna obaveza). Kao i had,
umru bi, s obzirom na materijalno stanje, trebalo obaviti jedanput
u ivotu. Na ideju se dolo gledajui na postojanje dobrog broja
muslimana vjernika koji nisu u zavidnoj financijskoj situaciji. Oni
nee biti u mogunosti narednih 5, 10 ili vie godina da vide Kabu.
Ekipa od 8 ljudi mjeseno je participirala i jo uvijek to ini sa 30
KM. Na godinjem nivou skupimo iznos koji je dovoljan da se uplati
jedna umra preko Islamske zajednice u BiH. Taj projekat je poeo
u aprilu ove godine i cilj nam je bio da naredne godine u aprilu
skupimo pare i poaljemo prvu osobu na umru. Meutim, Allah
delle anuhu je dao bereket pa su sutradan, kada smo dogovarali
projekat, prikupljen novci, tako da smo ve tada poslali jednu osobu. Mjesec i pol dana nakon toga, u ramazanu, poslali smo jo etiri
osobe, tako da, iako je planirano da tek sljedee godine ide prva
osoba na umru, mi smo ovo godine poslali ve pet osoba na umru,
istie Kajmakovi. Osim toga, posjeduju pripremljena sredstva za
tri umre naredne godine, a priprema se i etvrta. Naglaava kako
u ovom projektu uglavnom uestvuju ljudi koji su ve obavili had i
umru ve, te su spoznali vrijednost i blagodat hodoaenja svetih
mjesta islama Mekke i Medine.

Izgradnja bunara u socijalno ugroenim zemljama


Afrike
Meutim, ne rade ovi humanisti samo unutardravne humanitarne projekte. Najvei prekooceanski projekat je onaj izgradnje
bunara u socijalno ugroenim zemljama Afrike u Obali Slonovae,
Beninu i Maliju. Zbog nedostatka pitke vode i higijenskih uvjeta u
Africi je najvea stopa umiranja djece. Uslijed zagaenja vode brojnim patogenim mikroorganizmima, te nedostupnosti lijekova koji
bi izlijeili takva stanje, UNICEF izvjetava da u Africi svakodnevno umire najmanje 1.400 djece uzrasta do pet godina. Isto tako,
UNICEF procjenjuje da samo u Africi ljudi potroe 40 milijardi sati
godinje u potrazi za pitkom vodom.

PREPORODOV JOURNAL 192

BOSANSKI BAROMETAR
je u pitanju na projekat 'Sve za 5' za lijeenje bolesne djece, oni
su nam ustupili svoj raun, tako da uplate za taj projekat idu na taj
raun. Mi imamo koordinaciono tijelo koje, kada dobije zahtjev za
izdvajanje sredstava za lijeenje bolesne djece, to pregleda, odbaci
ili potvrdi. Kada koordinaciono tijelo to potvrdi, odnosno odobri,
sredstva se putaju sa tog rauna, kae Kajmakovi.

A vrijedni suradnici su

U Africi do sada izgraeno 16 bunara


Zamislimo samo koliku vrijednost ima 16 izgraenih bunara, te
prikupljanje novaca za 17. bunar!? Koliku samo vrijednost ima neumorni rad ovih humanitaraca za stanovnike Afrike? Projekat bunara
vodi prof. Haris Heimovi, koji je na magistarskom studiju islamskih
nauka u Mekki: Profesor Haris ima direktne kontakte u socijalno
ugroenim zemljama Afrike. Mi izgradnju bunara vrimo direktno
preko jednog hafiza iz Obale Slonovae. Posebno sam inspirisan
prof. Heimoviem, koji pored studija u Mekki i svojih misionarskih i
ostalih aktivnosti ima vremena za aktivni humanitarni rad.
U navedenim zemljama Afrike prave se dvije vrste bunara sa i
bez plastinih rezervoara, a cijene bunara se kreu od 800 do 1.000
eura. elja je bila zbog vrijednosti vakufa i zbog teke situacije ljudi koji ive u Africi da se izgradi jedan bunar i etiri osobe su participirale sa po 500 eura poto se na poetku predvialo da e
cijena bunara biti oko 2.000 eura. Meutim, Allah delle anuhu je
dao da cijena bunara bude 1.000 eura, pa su od tih novaca napravljena prva dva bunara. Nakon to smo to objavili na naoj Facebook
stranici ljudi su se poeli masovno prikljuivati. Neki su samostalno
gradili bunar, neki participirali odreenim iznosom. Ovo je trajni
projekat, istie Aldin. Nadaju se kako e, za svoga ivota, napraviti
barem trocifreni broj bunara i tako olakati ivot ljudima u Africi.

Usputni (ne)planirani projekti svakodnevnice


Ostale, takoer znaajne projekte rade u saradnji i s drugim humanistima, privatnicima, poduzetnicima Recimo, projekat 'Ve
maina'. Jedan profesor sa Islamskog teolokog fakulteta u Zenici u
toku zime, svaki mjesec obezbijedi jednu ve mainu. Mi smo zadueni za realizaciju tog projekta za samohrane majke i ima jo niz
takvih projekata gdje ljudi participiraju, uestvuju Imamo jednog
optiara u Zenici koji za socijalno ugroenu djecu oteenog vida
napravi besplatne naoale.
Zapanjuje i injenica kojom brzinom se skupljaju novci za njihove projekte. Tako je 10.10.2016. godine, na Facebook stranici Aldina
Kajmakovia osvanuo sljedei vapaj za pomo demobilisanom borcu:
Dragi moji, taman kad ovjek misli da ga vie nita ne moe iznenaditi, iskrsne neto poput ovog! U saradnji sa Udruenjem za promociju
pozitivnih ideja 'Amber' i mr. sc. Fahretom Kadriem pokreemo akciju za demobilisanog borca koji ivi nadomak Kaknja, bez primanja! Nisu potrebna objanjenja, slike sve govore! Prikupljamo narednih deset
dana Radovi na kui su privedeni kraju ve 22.10.2016. dakle, u 10
dana od ruevine do kue sa svim potrebnim stvarima.
Surauju i istiu suradnju s Udruenje za afirmaciju humanih
ideja Ahi sa sjeditem u Zenici. S njima radimo niz velikih projekata i stvarno rade velike stvari. Bitna je injenica da poto mi
nismo zvanino udruenje, nego neformalna grupa graana, kada

LISTOPAD 2016.

Kako Aldin Kajmakovi istie, grupu graana koja stoji iza ovoliko broja humanitarnih dijela ine: Zenianka Merima Zili, Viteanka
Lejla Kraljevi (koja je ujedno u Srednjobosanskom kantonu pokrenula
akciju kolskih sendvia), Zenianka Danina Bajrovi Serdlarevi (s trenutnim prebivalitem u Australiji), koja skuplja vrijedne donacije, te
je za ovu kolsku godinu osigurala sendvie za 80 uenika. Najvjerniju
i najvrjedniju ekipu iz Zenice ine i Semir Spahi, Bahrudin Mahmi,
Haris Heimovi, Fahret Kadri, Udruenje Ahi, te ekipa iz damijske
ajdinice zenikog naselja Trgovie ajdinice kod Dabra.

Kua demobilisanog borca Armije Republike BiH


(prije i nakon obnove)
Na nae pitanje koliki iznos pojedinac treba izdvajati da uestvuje
u svim projektima na mjesenoj razini i na koji nain, Aldin govori: Na
godinjem nivou ljudi uestvuju s razliitim iznosima, neki po 10 KM
mjeseno, a neki od par stotina do 1.000 KM svaki mjesec. Ljudi koji su
u Zenici novce daju direktno meni ili to uplate na moj bankovni raun.
Ljudi iz inostranstva uplauju preko Western Uniona. Sve informacije
se mogu dobiti na mojoj Facebook stranici ili slanjem e-maila na kajmakovicaldin@gmail.com. Moda djeluje malo zbunjujue, ali nismo
nikada pravili nikakvo udruenje jer ovo radimo volonterski u svoje
slobodno vrijeme. Za udruenje bi nam trebale prostorije, trebala bi
nam registracija, trebalo bi nam svoenje zavrnog rauna na kraju godine, to se plaa, i trebali bi zaposliti nekoga za voenje kancelarijskih
poslova. Ta financijska sredstva radije dajemo u humanitarne svrhe.
Kako doznajemo s Facebook profila Aldina Kajmakovia slijedi i
projekt stipendiranja nadarenih studenata. Isto tako, vjerujemo da
e nas u budunosti oduevljavati entuzijazmom, radom, predanou Kako sam Aldin kae: Lijepo je usreiti nekoga.
A mi kaemo: lijepo je znati da Bosna i Hercegovina ima svoj ponos, svoju snagu, svoje jedinstvo, ma koliko ju neki pokuali osporiti,
sruiti ili unititi. Zahvaljujui ovim volonterskim duama, ona e se
uvijek dizati iz pepela. Pokazati e koliko neije malo, moe uiniti nekome puno. Ali isto tako, koliko mi u svim udobnostima koje su nam
pruene inimo malo ili nimalo za one koji nemaju nita. A moda su
ve vrata do nas. Zakljuuje Aldin: Nadamo se da e neto od ovoga
biti podstrek ljudima ili da se prikljue ili da se organizuju, pa da uzmu
uee u ovim projektima. Razumom obdarenom dosta. q

Vildana SEMI ISAKOVI

41

ZEMLJO MOJA

ZGNJEEN NAROD, NAROD KOJI JE IZJEDEN KORUPCIJAMA, IZDAJAMA, LUTANJIMA, KUKAVILUCIMA SVOJIH
TZV. LIDERA TAKAV NAROD NE MOE BITI PRIJETNJA NIKOME

Velikohrvatska renesansa i
bonjaki hipi narod
Odnosi Bonjaka i Hrvata nisu bili na niem stupnju jo od vremena traginih sukoba Armije Republike BiH i HVO-a. Kompleksnost ovog pogoranja tim je sloenija to ne postoji argumentiran
i racionalno motiviran razlog za distanciranje hrvatske politike od
Bonjaka, za zahlaenje odnosa, a to nesumnjivo jeste uinjeno
kroz nekoliko dogaaja. Nikakvog gibanja u Bonjaka nije bilo, a
pogotovo ne nekog antihrvatskog raspoloenja, e da bi od hrvatske politike stigla serija antibonjakih izjava. Bonjaci sjede kako
sjede, miruju i tihuju, pa politiki i drutveno vie lie na abe u
dalekoj bari, nego na politiki narod. Bonjako rukovodstvo, politiko, akademsko, duhovno, nedopustivom indolencijom prati
opake dogaaje oko Bonjaka, pa je tim apsurdnije ita zamjeriti
Bonjacima, ili, otvarati konfliktne arine take prema narodu koji
prije da ne postoji, nego to postoji.
Ne moe biti a da hrvatske obavjetajne instance, koje servisiraju hrvatsku politiku, a najprije hrvatsku Predsjednicu, nisu informirane o beznadenosti koju ivi bonjaki narod. Kad bi samo
kao paradigmatski uzeli podatak da od ukupnog broja uenika u
Katolikom kolskom centru u Bihau, 70 odsto ine bonjaka
djeca, bilo bi dovoljno za razumijevanje autogenocidnog procesa
razbonjaenja i razmuslimanjenja Bonjaka. Narod koji nestaje,
koji je, kako ree akademik Nedad Ibriimovi zgnjeen narod,
narod koji je izjeden korupcijama, izdajama, lutanjima, kukavilucima svojih tzv. lidera takav narod ne moe biti prijetnja nikome,
a kamo li sabranoj, monoj, domoljubno uspravnoj Hrvatskoj. Ne
moe biti, velimo, a da to ne znaju hrvatski zvaninici koji su bez
racionalne potrebe, u posljednjih mjesec dana, bacili aku kleveta
na bonjaki narod. Zato? enigma je.

Deplasirane izmiljotine
Od svih prijanjih i potonjih iskrica prema Bonjacima, najdublje
su odjeknule izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi, koja je u nekoliko navrata govorila o opasnostima za hrvatsku
granicu prema BiH, o povratku na tisue ISIL-ovaca, iako se tano
i poimence zna koliko je graana BiH otilo u Siriju, koliko poginulo,
koliko ih se vratilo, koliko ih je u zatvorima, a to, po izjavama meritornih izvora, ne predstavlja vie nikakvu opasnost po sigurnost u
Bosni i regionu. Vea su prijetnja za Hrvatsku preko 30.000 naoruanih etnika po Republici Srpskoj, javno mobiliziranih u paravojni
etniki Ravnogorski pokret, nego li ita i iko u Bonjaka! Bonjaci su
razoruani, a mentalno posve demilitarizirani, u onoj mjeri u kojoj bi
se moglo rei da je to jedini hipi narod na Dunjaluku.
ta je trebalo hrvatskoj Predsjednici pa da hipizirane Bonjake
obiljei kao prijetnju i da broj odbjeglih ovica, zalutalih u pakao
Sirije, uvea za 30-ak puta, odnosno da izmisli opasnost za Hrvatsku koja, objektivno, ne postoji?! injenica, pomalo je deplasirano
govoriti o tzv. islamskom terorizmu u BiH, jer se ispostavilo da taj

42

Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednica Republike Hrvatske


fenomen ne postoji, izuzev kao simulakrum kojim se nastoji abolirati genocidna velikosrpska politika. Svojevremeno je i velikohrvatska politika igrala na tu kartu, sa tezama o predziu kranstva,
ali se raunalo da su to ratne bolesti koje u vrijeme mira i obnove
povjerenja, izgradnje stabilnosti vie nemaju nikakvog smisla.
No, velikosrpska propaganda nije posustajala u nastojanju da
izmisli tzv. islamski terorizam, pa su se slijedom obavjetajnog dunderaja dogodile mnoge blamae dejtonskog sigurnosnog sustava,
koji se ispostavljao kao ideoloki, amaterski, pa i totalitaran u namjeri da pomou lai i konstrukcija tlai i blati Bonjake. Primjera
je mnogo, od sumnjive likvidacije Nerdina Ibria u Zvorniku, koji je
oznaen kao tzv. vehabija i terorista, iako nikad nije javnosti predstavljen snimak nadzornih kamera na kome bi se vidjelo da je ubijeni Nerdin ubio srpskog policajca; pa do dogaaja u Rajlovcu, kada
je ubistvo vojnika Oruanih snaga BiH, u afektu ljubomore i svae
zbog djevojke u kladionici, oznaeno kao zlodjelo tzv. teroriste, tzv.
islamske drave, tzv. vehabije, i tako dalje i tome slino.
Na ovo lakrdijaenje dejtonskog sigurnosnog sustava, nasjela
je i Islamska zajednica koja je, u jednom momentu, ravno prije godinu dana, postala instrument ove politike, pa je sakupila 37 tzv.
bonjakih lidera da potpiu zajedniku izjavu protiv terorizma, a
ovaj sramni in samooptuivanja Bonjaka je u medijima poreen
sa jednim od najveih i najasnijih dogaaja u bonjakoj povijesti, sa Bonjakim rezolucijama iz 1941. godine, kada su bonjaki
uglednici, u sedam gradova, digli svoj glas protiv faizma, i tako ispisali prve antifaistike dokumente jednog naroda u Evropi. No, u
to vrijeme, ravno prije godinu dana, bonjaka politika i bonjako
akademsko i duhovno vostvo, svi su disali k'o jedan u uvjerenju
da je najispravnije optuiti samog sebe za neto zata bi velikosrbi
htjeli da optue Bonjake. Odakle taj mazohizam, ta samomrnja,
teko je znati.

PREPORODOV JOURNAL 191

ZEMLJO MOJA
A ba prije godinu dana dogodila se jedna od najveih lakrdija iz
repertoara dravnog terora, s ciljem da se Bonjaci oznae kao globalna prijetnja sigurnosti. To je ona akcija Rez, kada je u spektakularnoj akciji, pred tv kamerama, u njihovim kuama, pohapeno
11 Bonjaka pod stravinom optubom da hoe pobiti 100 Sarajlija
i dvojicu policajaca u novogodinjoj noi. Heftu-dvije-tri poslije, svi
ovi opasni teroristi su se nali na slobodi, a niko nije odgovarao
za irenje paranoje, izazivanje nesigurnosti, niti je 37 tzv. bonjakih lidera povuklo svoju sramnu izjavu, niti je dalo neku novu.

Potpisnici Zajednike izjave o osudi terorizma i


nasilnog ekstremizma
Za sve to vrijeme, ne treba zaboraviti, dogaaju se strane diskriminacije Bonjaka, podjednako u krajevima sa srpskom i sa hrvatskom veinom, ali, bonjaka politika, akademska i duhovna zbilja,
totalno neozbiljno, o svemu uti. S jedne strane, dakle, imamo teror
dejtonske drave nad Bonjacima, s ciljem da se stvori simulakrum o
tzv. islamskom terorizmu; s druge imamo bonjaku elitu koja ne reagira; a s tree narod koji sve to trpi, ponien, ojaen, i koji vie i ne
oekuje da e neko makar dii glas u zatitu bonjake asti, satkane
od nevinih rtava genocida i od institucije pratanja.
Taj veliki moralni kapital, da se Bonjaci nisu svetili za zlo koje
su istrpjeli, da su u krajevima gdje su veina uspjeli sauvati ambijent tolerancije i potivanja svojih komija sve to apsolutno nije kapitalizirano u onom smislu u kome bi trebalo da zaepi usta
svakome ko klevetom krene na bonjaku rtvu. Razlog je moda
u pretpostavci da kadrovsku politiku u Bonjaka, ponovo, vode beogradski, a donekle i zbratimljeni zagrebaki centri moi, koji biraju
korumpirane, mutave, felerine i beskarakterne bonjake predstavnike. Zato bonjaka rtva nije postala faktor bonjake politike, ve je bonjaka politika dozvolila da se igra prebaci u bonjaki
kazneni prostor, u kome se Bonjaci pravdaju za nepostojei tzv.
islamski terorizam.
Sve ovo znala je hrvatska politika, i s ovu i s onu stranu granice, ali, injenica, posljednjih desetak godina iz Zagreba je stizalo
ponajmanje gluposti vezanih za fenomen izmiljanja tzv. islamskog
terorizma. To je poglavito bio velikosrpski specijalitet, u iju produkciju su angairane i kararikaturalne zvijezde, poput smijenog
glumca za pitanja terorizma, Devada Galijaevia iz nekog sela pored Maglaja. Otud da hrvatska politika najednom plane na temi na
kojoj je nije bilo?

Restauracija zloinakog poduhvata


Dogaaji su u negativnom smjeru eskalirali nakon hapenja desetorice pripadnika HVO-a u Oraju, to je koincidiralo za posjetom

RUJAN 2016.

premijera Plenkovia Bosni i Hercegovine. No, i to je udo, da premijer Plenkovi kao svoj prvi radni zadatak imenuje posjetu susjednoj drave, regiji sa hrvatskom veinom, a namjesto toliko upanija
u Hrvatskoj. Dodue, prethodno smo imali lakrdiju sa izborima u
Stocu, gdje su se takoe zagrebaki zvaninici nali pozvani da pohode Stolac. U tih mjesec-dva tota je izmaklo kontroli i poprimilo
iracionalne razmjere.
Moda bismo stvari lake razumjeli ako odaberemo konfrontirane take gledita, pa pokuamo Bosnu i Hercegovinu sagledati
to iz srpske, to iz hrvatske, to iz bonjake pozicije. Zanima nas,
u ovom sluaju, hrvatska taka gledita. Idemo iskreno... Normalno
je da su Hrvati frustrirani injenicom da postoji Republika Srpska,
a da to zakonomjerno ne vodi postojanju tzv. treeg entiteta, sa
hrvatskom dominacijom. Takozvana Herceg-Bosna, kao pandan
Republici Srpskoj, nikad nije razmontirana, ona postoji ak i u nekim formalnim smislovima, no, predugo hrvatska politika biva zatoenik Vaingtonskog sporazuma, da bi se to vie moglo trpjeti...
sa hrvatske take gledita. Otud nervoza. etvrt stoljea je dugaak
period, a budui da se realnost nije pomjerila ka ukidanju Republike Srpske, to je ojaalo, pa i ozvaniilo (veliko)hrvatsku ambiciju
za restauracijom tzv. Herceg-Bosne. injenica je da je tzv. HercegBosna u Haagu oznaena kao udrueni zloinaki poduhvat, da
su njeni elnici presueni na 111 godina zatvora, ali, uistinu: ali,
zar osnivai Republike Srpske nisu presueni na mnogo vie robije,
dok je sama Republika Srpska obiljeena sa nekoliko presuda za
genocid?! Pa ako takva, garibska, Republika Srpska, moe nastaviti
postojanje, uz betonsku podrku diplomatskih centara, zato, onda, i hrvatska politika ne bi imala zakonomjerne ciljeve i interese?!
Pitanja su legitimna, ma ta mi o njima osobno mislili.

Dragan ovi i Milorad Dodik


Dosad se o tom nezvaninom postojanju tzv. Herceg-Bosne utjelo, hrvatska politika je, kao i bonjaka, sakrivala injenicu da je
tota od tzv. Herceg-Bosne preivjelo, od preduzea, do izdvojenih ekonomskih i obrazovnih sustava, ali, sada se o tome otvoreno
govori. Naime, Boo Ljubi, predsjednik Glavnog savjeta Hrvatskog
narodnog sabora BiH i novoizabrani zastupnik u Hrvatskom saboru
sa liste dijaspore, rekao je da Hrvatska Republika Herceg-Bosna (HRHB) nije ugaena niti je naputena, pie Hrvatski medijski
servis. On je u estitci povodom 23. godinjice HRHB-a hrvatskom
narodu poruio da s obzirom na stanje drave BiH i sve to se
danas dogaa i sa strane politikog Sarajeva i sa strane Banje Luke,
Herceg-Bosna je danas aktuelnija nego ikada zadnjih 20 godina.
Mada je nejasno ta to politiko Sarajevo radi protiv Hrvata, osim
to apsolutno nezainteresirano gleda na injenicu da su Hrvati administrativno i ekonomski dominantni na 26 odsto bh. teritorije,
a moda i vie, iako ih je upola manje. Herceg-Bosna je, smatra

43

ZEMLJO MOJA
Ljubi, aktuelna ne samo kao inspiracija za borbu za hrvatsku jednakopravnost u BiH ve je Herceg-Bosna aktuelna i kao pravna i
politika injenica. Konano, Herceg-Bosna i danas ivi u mnogim
zakonima i javnim preduzeima. Nadalje, svi zakoni HRHB-a su i
danas na snazi za sve one oblasti koje nisu ureene na nivou drave. To je, izmeu ostalog, Zakon o dravnim praznicima, na osnovu
kojega mi danas obiljeavamo ovu godinjicu, naglasio je Ljubi.

Teatar sa realnim posljedicama


Budui da je mnogo toga u ratnoj i dejtonskog realnosti bilo
teatar, teko je ne pretpostaviti i da hapenje pripadnika HVO-a
nije imalo neku drugu svrhu. Sjeamo se, tako, reiranih protesta i
paljevine Sarajeva, Zenice, Tuzle i Bihaa, iz februara 2014. godine,
kada su trupe Evropske unije trebale doi da ograde geto za Bonjake, u ime stvaranja tzv. treeg entiteta. Silne su pare uloene u
izazivanje bonjake autodestruktivnosti, ali je narod, sva srea, na
vrijeme prozreo podvalu, povukao se za protesta, pa je ovaj plan
propao. Sada su na zlodjelu nove kazalitarije i nitarije.
Sjeamo se koliko su nam smijeno djelovale seljake, bezmalo divljake prijetnje crnogorskog provincijalca Radovana Karadia kada je pred poetak agresije govorio o etnikim teritorijama,
o gruntu nad zemljitem, a mi vjerovali kako je nemogue Bosnu
okrenuti naopake. Sve to to se dogaa sa pozadinom izgradnje
tzv. treeg entiteta, kroz proces federalizacije Federacije, djeluje
smijeno, nepotrebno, ali, sila koja to kotrlja ne obazire se na nau
nadmenu ignoranciju. Problem je kad bezumlje ue u javnu, institucionalnu, akademsku, ili pak vjersku retoriku.

Boo Ljubi
Ovom Ljubievom izjavom kao da je ispipan puls politikog
Sarajeva, koje je i nadalje ostalo nezainteresirano za polemike
diskurse, ve se rukovodi onih bezumnim narodnim poslovicama,
tipa, strpljen-spaen, i slino. Dok politiko Sarajevo meditira
u ritmu strpljen spaen, Bosne je sve manje, Bonjaka takoe:
velikosrpska i velikohrvatska politika namjesto da cijene bonjako kapituliranje pred istinom, u ime trijumfa lai i podvala, bivaju
osokoljene da jo snanije udare na svakako krhko bie bosanske
dravnosti. Bonjako prihvatanje kukaviluka kao vrline, ponienja kao kursa budunosti, zapravo je rezultiralo novim, ojaanim,
zbratimljenim (veliko)srpskim i (veliko)hrvatskim paktom, koji je
svoj racionalni interes naao i izgradnji tzv. treeg entiteta, kao
faktoru jaanja Republike Srpske. Zato se sve ovo ovako silovito i
bezumno deava.
Primjerice, kakve veze uope Bonjaci imaju sa hapenjem
desetorice pripadnika HVO-a u Oraju, da bi hrvatski zvaninici, u
erupciji emocija, prozivali bonjake oficire?! Naseru Oriu se sudi
pred Sudom BiH, iako je prije nekoliko godina osloboen na suenju pred Meunarodnim tribunalom u Haagu. Uhapen je i Sakib Mahmuljin, ratni komandant 3. korpusa Armije Republike BiH.
Ubrzo potom, uhapeni su Safet Isakovi, zvani Dido (1973.), i
Nisvet Pori, zvani Cvrle (1975.), komandiri legendarne buimske
jedinice Gazije koja je bila u sastavu 505. viteke brdske brigade
po nalogu Tuilatva BiH, koje ih tereti da su u julu 1995. godine na podruju Bosanske Krupe poinili ratni zloin nad ratnim
zarobljenicima, pripadnicima Vojske RS-a. Aktuelno je i upozorenje
nekih nevladinih organizacija i intelektualaca na bezumnu presudu
Fikretu Planiniu, za zloine u Kotor Varoi, gdje je poinjen jedan
od najteih velikosrpskih masovnih zloina, a Planini, koji je branio bonjake i hrvatske civile, presuen je na 11 godina zatvora
za tragini dogaaj kojemu uope nije prisustvovao. Uhapeni su
mnogi Bonjaci... Kakva je uope veza hapenja jednih, sa hapenjem drugih? Nikakva.

44

Sisaki biskup mons. Vlado Koi


Ba u ime tog straha, hoemo na kraju citirati dio iz govora
sisakog biskupa Vlade Koia na polaganju kamena temeljca za
izgradnju Islamskog kulturnog centra u Sisku. Naredni citat saima
ideoloke efekte ovoga o emu smo govorili:
Za vas, brao hrvatski muslimani, sretna i radosna je okolnost
da se ovi radovi zapoinju upravo u jubileju 100. godinjice od pravnog priznanja islama u Republici Hrvatskoj. estitam vam ovu vanu
godinjicu! Za nas, katolike okolnosti meutim nisu tako radosne:
prva je tuna okolnost to se u veinski muslimanskim zemljama na
Bliskom istoku ubijaju i trenutno iz njih protjeruju i zadnji krani;
druga je takoer tuna injenica za nas to se u susjednoj i nama
uvijek dragoj Bosni i Hercegovini podiu optunice protiv Hrvata katolika, hapsi ih se i progoni i tako se i oni malobrojni jo preostali
tjeraju iz svojega vjekovnog zaviaja. To rade jednako politiari Srbi i
politiari Bonjaci, premda su upravo Hrvati prvi organizirali obranu
BiH od srpske agresije te zajedno s muslimanima i oslobodili BiH, kao
to je to bilo i u Domovinskom ratu u RH, u kojem su poginuli i mnogi
muslimani branei svoju domovinu Hrvatsku.
Za one koji su razumjeli, komentar je izlian. Upravo ovaj citat
govori o opasnostima koje se ozbiljno nadnose nad hrvatsko-bonjake odnose, i koje mogu proizvesti one take sa kojih se teko moe vratiti na pozicije povjerenja. Hrvatska politika bi morala
imati vie suptilnosti prema negativnom historijskom sjeanju, koje je moralo zabatiniti neke trajne lekcije iz mudrosti. q
Fatmir ALISPAHI

PREPORODOV JOURNAL 191

IZ SVIJETA

KRIZNA ARITA U SJEVERNOJ AFRICI I NA BLISKOM ISTOKU LIBIJA, SIRIJA, IRAK, JEMEN I AFGANISTAN

Zona sumraka
LIBIJA: Pet godina nakon Gaddafijevog ubojstva
Od najprosperitetnije drave na afrikom kontinentu do
jedne od najveih humanitarnih katastrofa na planeti
20. listopada 2016. navreno je tono pet godina od kada je svirepo ubijen Muammar Gaddafi, lider Velike Socijalistike Narodne
Libijske Arapske Damahirije. Njegova smrt je bila posljednji in u
velikoj drami koju je predstavljao pad Damahirije. Drava stvorena
nakon Gaddafijevog preuzimanja vlasti 1. rujna 1969. bila je puna
kontradikcija i kontroverzi, isto kao i njen lider. Socijalistika, a antikomunistika; arapska, ali i panafrika; progresivna i revolucionarna,
ali ujedno i represivna i autoritarna. Libija je tokom 42 godine Gadafijeve vladavine prela put od zemlje u kojoj je 90% stanovnitva
ivjelo u atorima ili kuicama od trske, zemlje ili kamena, do drave
s najviim ivotnim standardom na afrikom kontinentu.
Gaddafijev pad je iz povijesne perspektive bio velika tragedija, jer je stvoren politiki vakuum koji sve do danas nije ispunjen.
Gaddafi je prije svega bio simbol jedne drave koji je drao na
okupu raznovrsna plemena i politike i vojne frakcije, a njegovim
nestankom izgubljen je jedini centralni autoritet koji ih moe kontrolirati.
Dananja situacija u Libiji jasno pokazuje da je smrt Muammara
Gaddafija promijenila jako malo u politikom ureenju Libije, osim
to je jedan ureeni autoritarni sustav zamijenila jednim kaotinim
autoritarizmom. Iako je libijska revolucija 2011. formalno voena s
ciljem stvaranja demokratske Libije, realnost je da ova drava nije
bila spremna za ovakav model vlasti. Nakon svrgavanja Gaddafija,
stvarnu vlast su preuzele naoruane skupine koje su sudjelovale u
revoluciji, dok su Libijski parlament(i) i Vlada(e) postali samo simbolini predstavnici vlasti.
Ogromna naftna bogatstva, sukobljeni strani interesi i mrnje
naslijeene jo iz Gaddafijevog vremena tokom proteklih pet godina
pretvorili su Libiju u jednu od najveih humanitarnih katastrofa na
planeti. Trenutno, islamistika vlada u Tripoliju jedva kontrolira glavni grad, dok ostatkom zemlje vladaju lokalne paravojne formacije i
plemena. Inae, ova zemlja u rasulu trenutno ima jo jednu Vladu, onu sa sjeditem u Tobruku. Nekada prelijepi grad Sirte je pod
kontrolom tzv. Islamske Drave i slui kao sjedite hilafeta u Africi.
Dijelove Bengazija i Derne kontrolira pokret Ansar Al-Sharia, blizak
Al-Qa'edi, dok je najvei autoritet u istonoj Libiji, Cyrenaici, bivi
Gaddafijev general Khalifa Haftar. Na jugu zemlje, u Fezzanu, sukobljavaju se plemena Berbera, Tuarega i Tubua, a libijska drava u toj
regiji praktino vie i ne postoji. Osim ovih veih aktera i njihovih
ratova, po cijeloj Libiji su prisutni sukobi meu razliitim plemenima
i oruanim grupama oko kontrole nad kljunim resursima.
Ovo stanje rata svih protiv svih je vratilo zemlju desetljeima
unazad i dovelo je do pravog egzodusa Libijaca iz svoje drave. Danas deseci tisua Libijaca vie preferiraju riskirati utapanje u Sredozemnom moru nego da ostanu u svojoj zemlji. Jedna od rijetkih
gospodarskih aktivnosti koja i dalje donosi ogromne profite u Libiji
upravo je krijumarenje migranata iz Libije u Europu. U samoj Libiji
stotine tisua su zbog stalnih sukoba raseljeni irom drave i esto
ive u izbjeglikim kampovima.

LISTOPAD 2016.

Muammar Gaddafi
Gospodarska i socijalna infrastruktura Libije je danas skoro u
potpunosti devastirana. Drava koja je prije 2011. imala najobrazovanije stanovnitvo u cijeloj Africi, danas je suoena sa situacijom u
kojoj veina libijske djece uope ne ide u kolu. S izuzetkom naftnih
postrojenja koja i dalje funkcioniraju, zbog stalnih sukoba gospodarska aktivnost je neusporedivo manja nego prije rata i gotovo je
nemogue pronai posao.
Teko je predvidjeti kada e i kako Libija postii dugotrajni mir.
On e zahtijevati ponovnu izgradnju institucija centralne vlasti, pomirenje povijesno sukobljenih regija Tripolitanije i Cyrenaice, slabljenje uloge plemena u politikom ivotu i prije svega uspostavljanje jakog nacionalnog identiteta. Paradoksalno, moda e upravo
neki novi general kao to je Khalifa Haftar ujediniti cijelu Libiju i
kroz vrstu, 'diktatorsku' vlast uspjeti ostvariti ono to Gaddafi nije
mogao, pie jedan hrvatski vojno-politiki analitiar.

SIRIJA: Neuspjela primirja i mirovni pregovori,


nastavlja se bitka za Aleppo
Ruska flota na putu prema Siriji
6. listopada 2016. sirijski predsjednik Bashar al-Assad rekao je
kako militantni mogu napustiti istoni Aleppo, zajedno s lanovima
svojih obitelji, ukoliko poloe oruje. Assad je ponudio amnestiju te
je u isto vrijeme poruio kako se ofenziva u gradu Aleppo nastavlja
sve do potpune pobjede.
7. listopada u radijskoj emisiji novinske agencije Sputnik, sirijski novinar i politiki analitiar, Kevork Almassian, komentirao je
prekid suradnje izmeu SAD-a i Rusije po pitanju Sirije. Istaknuo je
kako prekid suradnje zapravo nita ne znai jer nikakve suradnje do
sada nije niti bilo. Smatra kako su Amerikanci bili prisiljeni prekinuti formalnu suradnju s Rusijom zbog sramote pred saveznicima,
naroito na Bliskom istoku jer njihova strategija ne funkcionira u
Siriji. U istoj emisiji gostovala je i Diana Johnstone, amerika politika komentatorica bazirana u Parizu. Ona je istaknula kako je SAD
od poetka imao za cilj eliminirati nezavisnu vlast u Siriji, no, kako
se pokazalo da to nee moi, sada nastupaju s novom strategijom
koja se jednostavno svodi na unitavanje Sirije. Osvrui se na

45

IZ SVIJETA
trenutne napetosti oko Aleppa i informacija da bi SAD mogli izvesti
napade na poloaje Sirijske vojske, Almassian je komentirao: Za
sada su to samo medijske pekulacije. No, ukoliko Amerikanci zaista krenu u napad na Sirijsku vojsku, mislim da bi to bio Trei svjetski rat. Zaista, ovo nije pretjerivanje.
8. listopada Ministarstvo obrane Ruske Federacije komentiralo je odluku o postavljanju naprednih protuzranih sustava S-300
na nekoliko lokacija u Siriji. S-300 pojavili su se u Siriji nakon to
su strunjaci bliski s amerikim establimentom poeli curiti informacije... o tome kako bi SAD mogli poeti napadati sirijske zrane
vojne baze s krstareim raketama, istaknula je Marija Zakarova,
ruska glasnogovornica vanjskih poslova, Marija Zakarova.
Istog dana u Vijeu sigurnosti UN-a blokirane dvije rezolucije
vezane uz Siriju: ruska i francuska. Rusija je uloila veto na francusku rezoluciju u kojoj se zahtijevalo da se odmah prekine sa zranim napadima i vojnim letovima iznad sjevernog sirijskog grada
Aleppa. Nadalje, u toj rezoluciji pozivalo se na primirje i na dostavu
humanitarne pomoi diljem Sirije. S druge strane, ruska rezolucija
je pozivala na ponovnu obnovu dogovora o primirju koje je kratkotrajno postignuto nakon pregovora izmeu Rusije i SAD-a. No,
rezolucija nije dobila minimum od 9 glasova.
11. listopada Ban Ki-moon, generalni tajnik UN-a na odlasku,
dao je intervju za njemaku novinsku agenciju Deutsche Welle, u
kojem je rekao kako je sirijski predsjednik Bashar al-Assad kriv za
rtve sirijskog rata. Zbog njegovih propusta je toliko ljudi izginulo, vie od 300,000 ljudi je izginulo, izjavio je Ban Ki-moon. Na
te izjave otro je reagiralo sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova
u Damasku, istiui kako se Ban Ki-moon svrstao na jednu stranu
u ovom sukobu to on, kao generalni tajnik UN-a, nipoto ne bi
smio. Navode kako je time naruio iskrenost, integritet i nezavisnost UN-a. Generalni tajnik je u vie navrata natetio kredibilnosti i objektivnosti UN-a. Svrstavajui se na jednu stranu postao
je dio problema u naem svijetu ne potujui pritom obveze njegove misije sukladno Povelji UN-a. Ban Ki-moon je postao jedan
od onih koji su pravno i moralno odgovorni za aktualnu situaciju
u Siriji jer se svrstao na stranu politika pojedinih zemalja, navodi
se u izjavi.
14. listopada 2016. ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je
Zakon o ratifikaciji sporazuma o rasporeivanju ruskih zrakoplovnih snaga u Siriji. Zakon je ranije donesen u Dravnoj Dumi, a kasnije je odobren od strane Vijea Ruske Federacije. Dokument propisuje slanje ruskih zrakoplovnih snaga u Siriju na zahtjev Damaska,
a bit e stacionirane slobodno i na neogranieno vrijeme u zranoj
luci Hmeymim u pokrajini Latakija. Ovim je Putinovim potpisom i
slubeno dano zeleno svjetlo za dodatno rasporeivanje ruskih zrakoplova u Siriji, to je uz nedavno rasporeivanje sustava S-300VM
Antey-2500 jasna poruka kritiarima ruske i sirijske kampanje u
borbi protiv terorizma da ona nee stati. Drugim rijeima, to je ruska vojna prisutnost bez ogranienja trajanja mandata, odnosno
jo znatno dublji prodor Rusije na Bliski istok. Sirija bi uskoro mogla postati trajna ruska vojna baza. Inae, prole je godine Rusija u
Siriju poslala i znatno moniji sustav S-400, kao odgovor na tursko
ruenje njihovog bombardera Suhoj Su-24.
15. listopada put Sirije krenula je flota ruskih ratnih brodova,
meu kojima se istiu nosa zrakoplova Admiral Kuznjecov i teka nuklearna raketna krstarica Petar Veliki. Na palubama se nalaze bombarderi, koji slue kao pojaanje ruskim zranim snagama
u bitci za Aleppo. alju cijelu Sjevernu i znatan dio Baltike flote.
Ovo je najvei angaman ove vrste jo od kraja Hladnog rata, rekao je neimenovani NATO-ov diplomat.

46

Propali pregovori u vicarskom gradu Lausanne


Dva tjedana nakon potpunog raspada ranije vrlo optimistino
najavljivanog dogovora izmeu Rusije i SAD-a, 15. listopada 2016.
u vicarskom gradu Lausanne, pod pokroviteljstvom UN-a, odrani
su novi pregovori o Siriji. U vicarsku su na razgovore doli predstavnici gotovo svih strana koje na neki nain sudjeluju u ratu u
Siriji, osim legitimne Vlade Sirije i predstavnika tzv. umjerene opozicije. Osim SAD-a i Rusije, na pregovorima iza zatvorenih vrata su
sudjelovali predstavnici Turske, Saudijske Arabije, Katara, Jordana,
Irana, Egipta, Iraka, kao i predstavnik UN-a Staffan De Mistura. Na
pregovorima nisu sudjelovali Izrael i europske zemlje. Slubeno
priopenje je da se razgovaralo o razgranienju militanata od teroristikih skupina, planiranom povlaenje nekih od njih iz Aleppa.

Bez konkretnog dogovora o Siriji


Bilo je naivno oekivati da bi nastavak pregovora u ovom formatu mogao donijeti znata n napredak, to se i dogodilo. Izuzev
protokolarnih izjava kao to su jo jedan poziv Rusije SAD-u da
svojim utjecajem natjeraju tzv. umjerene militante da se odvoje od
Al-Nusra Fronta progresa zapravo i nije bilo. Nakon sastanka koji
je trajao etiri sata izjave su bile ture i rijetke. Ima nekoliko ideja
koje su danas razmatrane u ovom krugu koji predstavlja prilino
utjecajne zemlje, koje mogu da utiu na situaciju. Dogovorili smo
se da nastavimo kontakte u narednim danima, s obzirom na neke
dogovore koji bi mogli da pomognu da se unaprijedi rjeavanje krize, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Ameriki dravni tajnik John Kerry je izjavio kako je sastanak bio
iskren i konstruktivan, a bilo je ideja koje bi mogle oblikovati razliite pristupe mirovnom procesu u Siriji. Meutim, Kerry se poalio
kako nisu ponueni koraci u odgovoru na situaciju u Aleppu, koja
trai da se hitno pokuava pronai neto drugo osim vojne akcije.
SAD su priopile kako oekuju se da e Rusija pristati na prekid vatre u Aleppu, dok Rusija nije popustila i dalje inzistira na razdvajanju
umjerenih oporbenih skupina od onih koje smatra teroristima.
Turski ministar vanjsk i h poslova Mevlt avuolu je izjavio
kako upravo zbog toga na pregovorima nije dolo do nekih pomaka, jer je jedan dio sudionika smatrao da primirje treba uspostaviti
odmah, a drugi da prvo treba razdvojiti umjerene militantne od
terorista, a tek onda govoriti o smislenom primirju.

Ruske mirovne ponude i konani ultimatum


17. listopada u govoru pred poetak sjednice Vijea sigurnosti
UN-a ruski ambasador Vitalij urkin rekao je kako je Rusija spremna dati pripadnicima Al-Nusra Fronta ansu da napuste Aleppo,
pod uvjetom da se borci tzv. umjerene opozicije odvoje od njih.
U protivnom, naveo je urkin, Al-Nusra Front e biti fiziki eliminirana. Poruio je kako se na takav nain moe okonati bitka za
Aleppo, ako i pripadnici umjerenih snaga prihvate primirje.

PREPORODOV JOURNAL 192

IZ SVIJETA
23. listopada Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, u TV-intervjuu komentirao je ruske vojne operacije u Siriji. Cilj je onaj kojeg je objavio predsjednik Putin, a to je pomoi legitimnim sirijskim
vlastima u borbi pr o tiv ISIL-a i drugih teroristikih organizacija.
Nadalje, sirijski teritorij mora biti osloboen. Moramo osloboditi
okupirane teritorije i napraviti sve to je mogue kako bismo sprijeili raspadanje Sirije", rekao je te istaknuo kako ne vidi skoranji
kraj sukoba u Siriji: Naalost, ako se uzmu u obzir informacije koje
dobivamo, nemamo razloga biti optimisti. Jasno je da je pred svjetskom zajednicom jo dug i teak put.
24. listopada mediji su objavili izjavu Sergeja Rjabkova, zamjenika
ruskog ministra vanjskih poslova, koji je rekao kako vie nema smisla
voditi nove pregovore o Siriji do odravanja predsjednikih izbora u
SAD-u. Pitanje obnavlja humanitarne pauze sada nije relevantno,
rekao je Rjabkov i dodao kako se za produenje primirja moraju osigurati odgovarajue ponaanje od strane protuvladinih skupina koje
su tokom proteklog primirje sprijeile ak i medicinsku evakuaciju.
Analitiari su ustvrdili kako je ovom izjavom Moskva poruila da pod
ovim okolnostima ne razmilja o novim primirjima u Siriji.

Bitka za Aleppo, najvei sirijski grad


1. studenog 2016. ruski ministar obrane Sergej ojgu, poruio je
kako se ponovno pokretanje sirijskih mirovnih pregovora trajno odgaa zbog injenice da Zapad nije uspio obuzdati radikalne islamiste.
Sutradan, 2. studenog, Glavni stoer Oruanih snaga Ruske Federacije izravno se obratio pobunjenicima u istonom Aleppu i pozvao ih da napuste to podruje. S obzirom na nesposobnost naih
amerikih kolega da odvoje teroriste od oporbe, apeliramo izravno
na sve elnike oruanih skupina da prestanu s neprijateljstvima i da
se sa svojim orujem povuku se iz Aleppa, rekao je Valerij Gerasimov, naelnik ruskog Glavnog stoera. Rekao je da e im se za izlazak omoguiti dva koridora, od kojih jedan vodi do sirijsko-tursko
granice na sjeveru, a drugi u pokrajinu Idlib, jugozapadno od Aleppa.
U tu svrhu e sirijske i ruske snage osigurati 10-satnu humanitarnu
pauzu u Aleppu (u petak, 4. studenog 2016. od 9:00 do 19:00 sati).
U isto vrijeme organizirat e se evakuacija civila i ranjenika putem
est drugih koridora. Rusko ministarstvo obrane takoer je potvrdilo
kako je ruski predsjednik Vladimir Putin osobno naredio prekid borbi
s ciljem izbjegavanja dodatnih rtava (od 18. listopada ruske zrane
snage nisu izvodile napade na prostoru Aleppa).
Kao odgovor na rusku ponudu Slobodna sirijska vojska (FSA)
najavila je poetak vojnih operacija u Aleppo protiv sirijskih snaga i
razbijanje opsade grada od strane reima. Odluka o pokretanju
nove vojne operacije je odgovor na opsadu grada Aleppa od strane
Assadovog reima i njegovih saveznika, ali i zato to meunarodna
zajednica nije bila u stanju mogunosti pruiti pomo civilima u opkoljenom Aleppu. Ofenziva e trajati do razbijanja opsade grada,
poruili su iz tzv. naoruane sirijske oporbe.

LISTOPAD 2016.

U narednih mjesec i pol dana trajala je grevita bitka za Aleppo,


majka svih bitaka, koja je odnijela brojne ljudske ivote i potpuno
devastirala istoni dio grada.

IRAK: Poela bitka za Mosul


Bitka za Mosul mogla bi potrajati nekoliko tjedana, a moda i
nekoliko mjeseci
Mjesecima pripremana bitka za Mosul, sjeverni iraki grad koji se jo od lipnja 2014. godine nalazi pod kontrolom teroristike
organizacije ISIL, poela je u pono 16./17. listopada 2016. Iraki
premijer Haider Al-Abadi u govoru koji se emitirao na dravnoj televiziji objavio je kako kree bitka za najvee ISIL-ovo uporite u
Iraku. Vrijeme pobjede je stiglo i operacije za osloboenje Mosula
su krenule. Danas objavljujem poetak ovih operacija kojima emo
vas osloboditi od nasilja i terorizma ISIL-a. Uskoro emo na terenu
Mosulu proslaviti osloboenje i spas grada", rekao je premijer Abadi okruen najviim zapovjednicima Irake vojske.
Nedugo nakon poetka operacija je na internetu objavljeno niz snimaka i fotografije topnike i raketne pripreme za napada, te kretanja
oklopnih vozila, tenkova i pjeatva. Napad podrava i irako zrakoplovstvo, kao i vojni zrakoplovi amerike koalicije. U podrku pjeatvu
su ukljueni i borbeni helikopteri, koji su otvorili vatru po uporitima
ISIL-a na istonom dijelu grada, gdje napreduju kurdski borci.
Ovom emo operacijom vratiti kontrolu nad drugim po veliini
gradom Iraka, a kampanja e vjerojatno trajati nekoliko tjedana,
moda i due" , rekao je u priopenju ameriki general Stephen
Townsend, zapovjednik amerike koalicije. Ovo je odluujui trenutak da u kampanji ISIL-u zadamo trajan poraz, izjavio je ameriki ministar obrane Ashton Carter.
U ofenzivi sudjeluje oko 40.000 irakih vojnika i policajaca, Kurda, iitskih i sunitskih milicija. Prema procjenama amerikog zapovjednitva, Mosul brani izmeu 3.000 i 5.000 boraca unutar grada,
te jo 1.500-2.500 u vanjskom obrambenom pojasu. Meu njima je
ukupno oko 1.000 stranih boraca.
Iz Irake vojske su poruili kako bi bitka za Mosul mogla potrajati
nekoliko tjedana, a moda i nekoliko mjeseci. Radi se o najveoj bitci
na teritoriju Iraka od amerike invazije 2003. godine. Osloboenje
Mosula, grada u kojem ivi oko 1,5 milijuna ljudi, bio bi zapravo kraj
ISIL-a u Iraku; meutim, teroristi jo uvijek dre pod kontrolom znatan dio Sirije, gdje se nalazi i njihov de facto glavni grad Raqqa.
18. listopada 2016. veliku ofenzivu irakih snaga, uz pomo amerikih zranih snaga, komentirao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, koji je upozorio kako bi se ISIL-ovi teroristi mogli sada
prebaciti iz Mosula u Siriju. No, takoer je istaknuo da e Rusija, ako
se to dogodi, poduzeti nune politike i vojne mjere. Koliko ja znam
grad nije u potpunosti okruen. Nadam se da je to zbog toga to to
jednostavno nisu mogli izvesti, a ne zbog toga to nisu htjeli. Otvoreni koridor predstavlja opasnost da bi ISIL-ovi teroristi mogli iz Mosula
prei u Siriju. Pomno emo pratiti situaciju i poduzimati nune politike i vojne odluke. Nadam se da e amerika koalicija, koja je aktivno
ukljuena u ovu operaciju, imati to u vidu, rekao je Lavrov.
U prvih tjedan dana ofenzive irake snage preuzele su kontrolu nad
oko 80 naselja i manjih gradova u okolici Mosula. I dok se irake snage
pribliavaju Mosulu, sve su brojniji ISIL-ovi napadi na irake i kurdske
snage diljem Iraka u nastojanju da smanje pritisak ofenzive. Izveli su niz
napada na prostoru glavnog naftnog sjevernog grada Kirkuka. Napade
su izveli i u gradu Rutba, koji se nalazi na kljunoj prometnici koja spaja
Bagdad i Jordan, a napadnuta je ponovno i regija Sinjar, zapadno od
Mosula, gdje veinom ive pripadnici etnike manjine Jezidi.

47

IZ SVIJETA
Bitka za Mosul i turska pozicija

Nakon dva tjedna ofenzive Iraka vojska ula u predgrae Mosula


Nakon dva tjedna ofenzive, 30. listopada, specijalne protuteroristike snage irake vojske (CTS) ule su u grad iz pravca istonog
predgraa. Sutradan, 1. rujna 2016., uli su u prostor TV-stanice,
zauzevi tako prvu vanu zgradu unutar Mosula. Po tvrdnjama
vojnih asnika, vode se najsmrtonosnije borbe koje su ikad vidjeli.
Male skupine militanata koriste veliku mreu tunela i uskih ulica za
izvoenje beskrajnih napada.
2. rujna 2016. po prvi puta nakon poetka ofenzive oglasio se
Abu Bakr Al-Baghdadi, voa ISIL-a i samoproglaeni halifa. Ova
estoka bitka i totalni rat, ovaj veliki dihad kojeg Islamska Drava danas vodi pojaavaju nau vrstu vjeru, uz Boju pomo, da je
ovo sve uvod u pobjedu", poruio je Baghdadi u audio poruci koja
je objavljena na internetskim mreama. Pozvao je ISIL-ove borce
i da krenu u invaziju na Tursku: Turska je danas ula u va krug
djelovanja i sada je cilj vaeg dihada... krenite u invaziju na Tursku
i pretvorite njenu sigurnost u strah.

29. listopada 2016. irake iitske milicije Hashd Al-Shaabi pokrenule su veliku ofenzivu zapadno od Mosula, u podruju grada
Tal Afara, ime ele dodatno stegnuti omu oko ISIL-a i presjei
komunikacijske pravce za povlaenje terorista u Siriju. Ahmed AlAsadi, glasnogovornik Hashd Al-Shaabi snaga, izjavio je kako e
iraki iiti, nakon bitke za Mosul, ui u Siriju i borbu protiv terorizma nastaviti zajedno sa snagama Bashara Al-Assada. Inae, iitska
Hashd Al-Shaabi armija (Narodna mobilizacija), krovna organizacija koja okuplja sve iitske milicije u zemlju, pod izravnim je zapovjednitvom irakog premijera Haidera Al-Abadija.
30. listopada turski predsjednik Recep Tayyip Erdoan upozorio je iitske milicije da ne ulaze u Tal Afar. Tal Afar je vrlo osjetljivo pitanje za nas. Mi definitivno ne smatramo pozitivnim da iitske
milicije uu u Tal Afar i Sinjar. Ve sam to jasno rekao to dunosnicima. Turska e ojaati svoje trupe u turskom pograninom gradu
Silopi i odgovorit e ako iitske milicije budu nakodile stanovnicima irakog grada Tal Afara. Tel Afar je potpuno turkmenski grad,
gdje je pola iitskih, a pola sunitskih muslimana. Ne sudim ljude po
njihovoj vjerskoj pripadnosti, jer ih mi sve smatramo muslimanima.
Ali ako Hashd Al-Shaabi bude terorizirao regiju, na odgovor e biti
drugaiji, rekao je Erdoan.
Nekoliko dana ranije i turski ministar vanjskih poslova Mevlt
avuolu naglasio je da e Turska poduzeti sve mjere predostronosti doputene meunarodnim pravom, ako Hashd Al-Shaabi zaprijeti sigurnosti Turske u Tal Afaru.

Iraki Kurdi odustaju od napada na Mosul


Vojno-politiki analitiari odavno istiu kako su Kurdi nepresuan izvor iznenaenja na bojitima u Siriji i Iraku tako je i sada.
Nakon poetne euforije u kampanji oslobaanja Mosula dolo
je do zastoja, izmeu ostalog i zbog injenice da su iraki Kurdi
obustavili napade irih razmjera na sjeveroistonom pravcu. 25.
listopada zapovjednik irakih Peshmerga snaga, koje sudjeluju u
operacijama oslobaanja Mosula, izjavio je novinaru agencije Rudaw: Ovo je posljednja toka. Mi dalje neemo napredovati. Peshmerge su dole do regije Bashiqa i stale. Sljedea podruja su
industrijska zona i predgraa Mosula, za koje e se oigledno boriti
irake vladine snage. Kurdi su oko Mosula poeli kopati rovove koje dre za fizike granice izmeu Irakog Kurdistana i ostatka Iraka.
U Erbilu vjeruju da izvan tih granica Peshmerga snage ne mogu i
ne trebaju djelovati. Neki analitiari smatraju kako je mogue da
je sve unaprijed dogovoreno s predstavnicima irake vlade tokom
pokretanja ofenzive na Mosul.
29. listopada u intervjuu za njemaki list Bild Nechervan
Nechervan Barzani rekao je kako su vlasti autonomne pokrajine
Iraki Kurdistan spremne zatraiti nezavisnost od Iraka nakon zavretka bitke za Mosul. Ve dugo je vrijeme za to, no, sada smo
fokusirani na bitku protiv ISIL-a. im se bitka za Mosul zavri sastat
emo se s naim partnerima u Bagdadu kako bi razgovarali o naoj nezavisnosti. Mi nismo Arapi, mi imamo svoju kurdsku naciju...
U jednom trenutku morat e doi do referenduma o nezavisnosti
Kurdistana, a onda e narod birati", rekao je premijer Irakog Kurdistana.

48

Pripadnici irake iitske milicije Hashd Al-Shaabi


Turska vojska u vojnom kampu Bashiqa, oko 30 kilometara sjeveroistono od Mosula, due vrijeme trenira irake sunitske snage
i kurdske Pemerga borce. Irak kae da se radi o oitom krenju
irakog suvereniteta i trai njihovo povlaenje, dok, s druge strane,
Turska ignorira pozive Bagdada tvrdei kako su njeni vojnici pozvani
od strane Massouda Barzanija, elnika irakih Kurda. Dan prije poetka ofenzive turski predsjednik Recep Tayyip Erdoan, u govoru
u gradu Konya, rekao je kako Turska vojska eli pod svaku cijenu sudjelovati u bitci za Mosul, zajedno s koalicijskim snagama. Istaknuo
je kako je Turska odluna sudjelovati u toj operaciji i da je je spremna
implementirati Plan B ukoliko joj to ne bude omogueno.
Meutim, to je scenarij kojeg Bagdad naziva apsolutno nedopustivim. Turskim snagama nee biti dozvoljeno sudjelovanje u oslobaanju Mosula, u nikakvim uvjetima, rekao je 9. listopada, tjedan
dana prije poetka ofenzive, iraki premijer Haider Al-Abadi. 14. listopada, na tiskovnoj konferenciji u Kirkuku, Abadi je izjavio kako njegova zemlja nee dopustiti takve sumnjiva i neprihvatljiva uplitanja,
naglaavajui kako e Iraani sami osloboditi svoju i nijedna drava

PREPORODOV JOURNAL 192

IZ SVIJETA
se ne smije mijeati u unutarnje poslove Iraka. Slino je ponovio i 22.
listopada nakon susreta s amerikim ministrom obrane Ashtonom
Carterom, koji je pokuao dogovoriti suradnju izmeu irakih vlasti i
Ankare: Znam da Turci ele sudjelovati. Mi im kaemo rei hvala, ali
je ovo neto s im e se nositi Iraani. Ako nam bude potrebna pomo,
mi emo pitati za to i Tursku ili druge zemlje u regiji.
Za vrijeme novinske konferencije odrane 2. studenog 2016.
premijer Abadi komentirao je informacije o gomilanju tenkova i
drugog tekog naoruanja Turske vojske na tursko-irakoj granici. Invazija Iraka dovela bi do razbijanja Turske. Bagdad ne eli
rat s Turskom, ne eli konfrontacije, no, ukoliko do konfrontacije
ipak doe mi smo spremni. Tursku emo smatrati neprijateljem
i obraunat emo se s njom kao to se obraunavamo s neprijateljima, rekao je iraki premijer Haider Al-Abadi.

JEMEN: Znatna eskalacija sukoba


Napadi na ratne brodove UAE-a i SAD-a, ameriki raketni
udari i iranski brodovi u Adenskom zaljevu
Tokom listopada 2016. rat u Jemenu eskalirao je na novu, jo
opasniju dimenziju, ije je posljedice nemogue predvidjeti. Jemen
polako, ali sigurno postaje pakao na Zemlji.
1. listopada 2016. jemenske snage u blizini lukog grada Mokha
na obali Crvenog mora pogodile su vojni brod koji je pripao vojsci
Ujedinjenih Arapskih Emirata. Republikanska garda Jemena, koja
se bori na strani Houthi boraca, ispalila je krstarei projektil C802
prema emiratskom vojnom katamaranu Swift1 HSV2, brodu koji je
ranije pripadao amerikoj mornarici. U priopenju saudijskog zapovjednitva stoji kako je katamaran Swift1 HSV2 prevozio civile
i bio je komercijalni brod koji je provodio rutinsku plovidbu prema
Adenu, gdje je isporuivao humanitarnu pomo. U stvari, katamaran Swift je redovito plovio u Aden i bio je jedan od brodova
saudijske koalicije koja provodi agresiju na Jemen. Brod je vojnom i
drugom opremom i potreptinama opskrbljivao militantne skupine
koje se u Jemenu bore na strani saudijske koalicije.

Onesposobljeni vojni katamaran UAE-a


U poetku su dravni mediji UAE odbijali potvrditi unitenje
broda, a rekli su kako je humanitarni brod pretrpio tek manja
oteena zbog tehnikih potekoa, iako snimke i fotografije
pokazuju da je cijeli brod bio u plamenu. Na internetu se mogao
pogledati snimak raketnog napada, dok se u pozadini u trenutku
eksplozije uje glazba i slavlje jemenskih Houthi boraca. Inae, UAE
ratuje na strani Saudijske Arabije protiv Jemena, a do sada su ve
izgubili znatan broj vojnika i nekoliko helikoptera.
Tjedan dana kasnije, 9. listopada, napadnut je ameriki raketni
razara u blizini jemenske obale. Glasnogovornik Amerike vojske

LISTOPAD 2016.

izjavio je kako je ameriki ratni brod USS Mason ciljan s dvije protubrodske rakete, ispaljene s prostora koji se nalazi pod kontrolom
jemenskih Houthi pobunjenika. No, niti jedna od dvije rakete nije
pogodila cilj, obje rakete pale su u more prije nego su dosegnule
ameriki brod. Glasnogovornik Pentagona, Peter Cook, za vrijeme
novinske konferencije je rekao: Ne znamo tko je povukao okida,
znamo da samo da su rakete ispaljene s Houthi teritorija.
Houthi pobunjenici poruili su kako nisu izveli nikakve napade
protiv amerikih brodova, te naveli kako je rije o lanim povodima kojima se eli dodatno eskalirati situacija i pojaati bombardiranje Jemena. Ove optube su potpuno neutemeljene vojska i
narodne snage nemaju nikakve veze s tim napadima. Potpuno smo
spremni suraivati u istrazi kako bismo pronali odgovorne za napad na ameriki brod, navedeno je u slubenoj izjavi Houthi vodstva, de-facto jemenske vlasti, koju je prenijela dravna novinska
agencija Saba.
12. listopada 2016. amerike snage izvele su napad na Jemen
unitivi pritom tri radara. Navedeno je kako je rije o ogranienom
napadu kojeg je autorizirao direktno ameriki predsjednik Barack
Obama. Lokacije u Jemenu gaane su s krstareim raketama Tomahawk ispaljenim s amerikog ratnog broda USS Nitze. Napad je
doao svega dan nakon to su ameriki neimenovani dunosnici istaknuli kako postoje sve vee indicije da su jemenski Houthi pobunjenici stajali iza raketnog napada na ameriki ratni brod USS Mason.
Neki analitiari smatraju kako isticanjem ovih napada na ameriki brod amerika strana zapravo eli skrenuti pozornost s ratnih
zloina koje izvodi njihov saveznik na prostoru Jemena. tovie, pojedini izvori ak istiu kako neki u SAD-u ele vojno kazniti Houthi pobunjenike zbog napada za koji oni tvrde da nisu krivi. Valja istaknuti
kako se incident desio u trenutku velikog pokolja civila od strane saudijskih snaga u glavnom gradu Jemena (8. listopada). Oekivao se
ameriki napad i sada desio. Ostaje pitanje je li ovo zaista ograniena
akcija ili poetak neeg veeg? Ameriki predsjednik Barack Obama
poruio je Kongresu kako zadrava pravo izvoenja napada na Jemen kada god to bude nuno i primjereno.
13. listopada 2016. mediji su objavili kako je Iran poslao dva
ratna broda u Adenski zaljev, ime je uspostavio vojnu prisutnost
u teritorijalnim vodama Jemena. Iranski ratni brodovi 'Alvand' i
'Bushehr' su poslani u Adenski zaljev da zatite trgovake brodove
od pirata, slubeno je priopenje iranskog vojnog vrha. Admiral
iranske mornarice Habibollah Sayyari je poruio: Naa flota e
davati sigurnost iranskim brodovima i tititi iranske interese na
otvorenom moru. Iranski brodovi patroliraju Adenskim zaljevom,
juno od Jemena, jednom od najvanijih svjetskih pomorskih ruta.
Analitiari istiu kako prisutnost iranskih brodova dodatno komplicira stvari. Jasno je kako su stigli da odvrate daljnje amerike
napade, no moda ba to dovede do jo vee eskalacije.
U noi 16. listopada 2016. gaan je ameriki ratni brod USS
Ponce, ali su i taj projektil u zraku oborili sustavi za proturaketnu
zatitu. U meuvremenu iz SAD-a su poruili kako je ponovno ciljan
njihov ratni brod (USS Nitze), ponovno s teritorija kojeg kontroliraju Houthiji i ponovno raketa nije dosegla brod.
20. listopada novinska agencija Reuters je objavila izjavu neimenovanih iranskih dunosnika, koji su izjavili da je Iran pojaao
dostavu oruja Houthi pobunjenicima u Jemenu. Anonimni izvori
tvrde kako je rije o runom oruju, ali i raketama. Navodno oruje
iz Irana stie do Jemena preko Omana koji je slubeno nepristran
u ovom sukobu. Zapadni dunosnici, takoer neimenovani, rekli
su u razgovoru za Reuters kako su po ovom pitanju ve upozorili
omanske vlasti.

49

IZ SVIJETA
Ratni zloin nekoliko stotina mrtvih na pogrebu
8. listopada 2016. saudijske zrane snage bombardirale su pogreb na prostoru glavnog jemenskog grada Sanaa. Prema izvorima
UN-a poginulo je najmanje 140 ljudi, a vie od 500 ljudi je ranjeno.
Provedeno je najmanje devet zranih udara na ulici Khamis u junom dijelu Sane, a prosaudijski izvori navode kako se vjerojatno
radilo o pogreci.
Pogreb na kojem se okupilo mnotvo ljudi bio je za oca ministra
unutarnjih poslova jemenske vlade, Jalala Al-Roweishana. U meuvremenu, neslubeni izvori govore da se broj rtava popeo na 450
ubijena. Nema sumnje da e i slubeno potvreni broj rtava biti
mnogo vei, jer su brojni ranjeni bili u kritinom stanju.
Izvori jemenskih Houti boraca kau da je Saudijska Arabija koristile teke bombe protiv jemenskih civilnih objekata, samo kako
bi se osvetila za poraze koje trpi na bojnom polju i zbog potpunog
neuspjeha agresije na Jemen. Dakako, ovo nije prvi napad ovakve
vrste. Saudijske zrane snage ubile su na stotine jemenskih civila
bombardirajui i pogrebe, svadbe, trnice, bolnice, kole...
Nakon izvjetaja bombardiranju Bijela kua je objavila izjavu u
kojoj se navodi kako se odmah kree u reviziju amerike potpore
za saudijsku ratnu koaliciju u Jemenu. Podsjetimo, SAD je najvei dobavlja oruja za Saudijsku Arabiju (ali i neke europske zemlje, poput
Velike Britanije i Francuske), no, sada istiu kako su duboko potreseni ovim napadom. Nakon amerikog priopenja saudijske vlasti
su priopile kako e provesti internu istragu o incidentu. Pojedini
analitiari su uoili da amerika izjava izgleda kao zajedniki PR, kao i
uvijek SAD su samo za vrijeme Obamina mandata Saudijskoj Arabiji
prodale oruja u vrijednosti od 110 milijardi dolara.
Dan kasnije, 9. listopada, oglasio se bivi jemenski predsjednik
Ali Abdullah Saleh, saveznik jemenskih Houthi pobunjenika, koji je
pozvao na eskalaciju napada na zajednikog neprijatelja - Saudijsku Arabiju. Pozivam sve sinove ove zemlje... da se suoe s ovom
agresijom sa svom svojom snagom i na svim frontovima, poruio je Saleh u govoru kojeg je prenosila televizija. Ministarstvo
obrane, naelnik glavnog stoera i ministarstvo unutarnjih poslova
moraju odmah krenuti s pripremom svih nunih mjera kako bi se
borba prebacila na saudijsku granicu, istaknuo je Saleh sugerirajui kako su jemenske snage spremne prebaciti bojite na teritorij
Saudijske Arabije. Podsjetimo, protiv saudijskih snaga zajedno se
bore jemenske iitske milicije (Houthi pobunjenici) i njihovi saveznici iz Republikanske garde bive Jemenske vojske. Ali Abdullah
Saleh ima poprilian utjecaj kod vojske.
14. listopada 2016. Ray Offenheiser, predsjednik humanitarne
organizacije Oxfam America, objavio je tekst u ameriku asopisu
Time u kojem se osvrnuo na ameriku potporu saudijskoj agresiji na Jemen. Izmeu ostaloga, napisao je sljedee: Humanitarni
udarac ove kampanje bombardiranja je stravian niti jedan civil
nije nepogoen. Jemen, najsiromanija zemlja Bliskog istoka sada
se nalazi na rubu gladi. Brojke rijetko mogu opisati sav oaj sukoba,
ali su dobar poetak vie od 19 milijuna ljudi nema pristup istoj
vodi, 14 milijuna gladuje ili je pothranjeno, a vie od 3 milijuna je
protjerano iz svojih domova... U konanici trebamo se zapitati kako
e se ovo odraziti na ostavtinu predsjednika Obame. On i njegovo
vanjskopolitiko vodstvo e sigurno jednog dana ponovno se prisjetiti odluka u Jemenu gdje traje pokolj i svakodnevni napad na
ljudsko dostojanstvo. Svakim danom dok SAD podupire ovaj rat,
sa svakim zranim napadom na civile, sa svakim ubijenim civilom,
ranjenim ili izgladnjelim, sa svakim amerikim orujem koje je koriteno u Jemenu, sa svakim punjenjem zrakoplova koji ubija i ranjava civile, SAD gazi svoju reputaciju u svijetu.

50

29. listopada 2016. u saudijskom zranom udaru na prostoru


jugozapadnog grada Taiz ubijeno je najmanje 17 civila kada je pogoena jedna kua. Rije je o treem gradu po veliini u Jemenu
koji je prije izbijanja rata imao oko 300.000 stanovnika. Sada je to
podruje na kojem se aktivno sukobljavaju Houthi pobunjenici i lojalisti svrgnutog prosaudijskog predsjednika Mansoura Hadija.
Inae, dan ranije Hadi je odbacio UN-ov mirovni prijedlog, pri
emu je ustvrdio kako bi to samo dovelo do novog rata i unitenja.
Istaknuo je kako dogovor kojeg UN predlae nagrauje pobunjenike i kanjava jemenski narod. Navodno u prijedlogu stoji da bi
Hadi trebao odstupiti, a umjesto njega bi trebala doi nova vlast,
odnosno ljudi koji ne bi u tolikoj mjeri dijelili narod.

Saudijska Arabija presrela Scud raketu iz Jemena: to je bila


meta Mekka ili zrana luka Jeddah?
11. listopada jemenski Houthi pobunjenici ispalili su balistike
rakete duboko u saudijski teritorij. Saudijske snage tvrde kako su
presrele balistiku raketu koja je ciljala saudijsku vojnu bazu Taif,
na centralnom prostoru Saudijske Arabije (dublje nego to su
Houthi snage ikad ciljale). Jedna balistika raketa takoer je ispaljena i na vojnu bazu Marib, na prostoru centralnog Jemena gdje se
nalaze prosaudijske lokalne snage.

Ispaljivanje jemenskih balistikih projektila prema Saudijskoj Arabiji


28. listopada saudijski mediji objavili su informaciju kako su njihove snage presrele balistiku raketu ispaljenu iz pravca Jemena
na Mekku, najsvetiji grad islama i muslimana. Reeno je kako su
jemenski Houthi pobunjenici u etvrtak 27. listopada 2016., u 21
sat prema lokalnom vremenu, ispalili Scud raketu prema Mekki iz
jemenske provincije Saada. U izvjetaju je istaknuto kako su saudijski protuzrani sistemi uspjeli presresti i unititi raketu na oko
65 kilometara od mete. Nadalje, glasnogovornik saudijske koalicije
koja ratuje protiv jemenskih pobunjenika, general Ahmed Asiri, rekao je kako Iran i libanonski Hezbollah podupiru pobunjenike te kako ih obuavaju u koritenju naprednih oruja. Houthi pobunjenici
potvrdili su kako su ispalili balistiku raketu tipa Scud (Burkan-1),
ali opovrgavaju da je meta bila Mekka. Tvrde kako su gaali zranu
luku Jeddah, najveu u Saudijskoj Arabiji.

AFGANISTAN: Poniavajua situacija za NATO


Talibani ponovo napali i uli u centar Kunduza
U jutarnjim satima 3. listopada 2016. talibani su uli u strateki vaan grad Kunduz i zauzeli velika gradska podruja. Navodno
su zaobili linije obrane i sigurnosne punktove rasporeene oko
Kunduza, uli u grad i tek onda zapoeli sukobe s vladinim snagama. Afganistanska vlada i ameriki vojni vrh misije Resolute
Support odbijaju priznati gubitak grada, izjavivi kako su Kunduz

PREPORODOV JOURNAL 192

IZ SVIJETA
napali militanti, ali su protjerani iz grada, to je daleko od istine. Ameriko vojno zapovjednitvo izvijestilo je da afganistanske
snage odbijaju talibanske pokuaje zauzimanja grada, te da uz
pomo amerikih komandosa iste izolirane depove koje dre
talibanski borci. Pod kontrolom afganistanskih snaga sigurnosti i
amerikih specijalnih snaga su kompleks vladinih zgrada i koridor
do zrane luke na junoj periferiji grada. Prema rijeima oevidaca, na veini ulica Kunduza su talibanske ophodnje, koje reguliraju
gradski promet. Borbe se vode iskljuivo nou.
Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani dri da je cilj talibanske
ofenzive ometanje konferencije donatora u Bruxellesu koja je poela
4. listopada. Pojaanja su poslana u Kunduz, neprijatelj e biti kanjen. Svi neprijatelji na svim frontama su poraeni ili e to biti uskoro, rekao je Ghani. Zamjenik glasnogovornika Ministarstva obrane
je potvrdio izjave civila u bjekstvu, koji kau da talibani ulaze u kue i
koriste civile kao ljudske titove, to komplicira obranu. Jedna zastupnica iz Kunduza je osudila Vladu to nije sprijeila talibane u zauzimanju grada. Dodala je da tisue ljudi bjee iz tog grada, bez imalo
pomoi od vlasti. Prema procjenama koje je nakon tjedan dana borbi
objavio Ured za humanitarne poslove UN-a (OCHA) oko 24.000 raseljenih iz Kunduza stiglo je u gradove susjednih pokrajina. Ti podaci
bi se mogli promijeniti jer stiu nove obitelji, precizira OCHA, koja je
upozorila da u gradu vlada nestaica vode, struje i namirnica.

Talibani iznenada napali iz etiri smjera i uli u Kunduz


Inae, talibani su ve jednom napali i na kratko vrijeme ovaj strateki vaan grad u rujnu 2015. To je bilo prvi put da im je takvo neto
uspjelo od pada njihova reima 2001. godine. Ovogodinji napad je
pokrenut nekoliko dana prije dvodnevne donatorske konferencije
o Afganistanu u Bruxellesu, na kojoj sui svjetski elnici trebali prikupiti novu financijsku pomo ovoj devastiranoj zemlji. Talibani su
objavili da novac obean Afganistanu do sada nije uspio donijeti
bilo kakve smislene promjene u ivotu obinih graana. Smatraju
da je vlada u Kabulu ustavno nelegitimna te upozoravaju da velik
dio humanitarne pomoi ili pronevjere korumpirani dunosnici ili se
iskoristi za unitavanje zemlje i ubijanje graana.
Analitiari smatraju da je nova ofenziva talibana ponienje NATO pakta i dokaz da je misija Resolute Support potpuni promaaj.
Ovo je trei veliki napad u nekoliko tjedana, nakon to su talibani
ranije napali okruni centar Musa Qala, potom glavni grad pokrajine Helmand, Lashkar Gah, a kasnije grad Tarinkot. Talibanske teroristike skupine su pokrenule dva odvojena koordinirana napada u
pokrajinama Kunduz na sjeveru zemlje i Helmand na jugu. Osim toga, talibani ostvaruju teritorijalne dobitke i u provinciji Baghlan, ime e Kunduz odsjei od Kabula, a napreduju i u provinciji Jowzjan,

LISTOPAD 2016.

gdje im se pridruuju lokalne plemenske milicije i predaju im oruje


dobiveno od misije NATO pakta.

Prolo je 15 godina od amerike invazije na Afganistan


7. listopada 2001. godine, niti mjesec dana nakon napada u
New Yorku i Washingtonu 11. rujna, SAD je svoju prvu veliku operaciju u ratu protiv terorizma pokrenuo invazijom na Afganistan,
kako bi s vlasti svrgnuo radikalne talibane. 15 godina kasnije, i dalje
svake godine u sukobima i teroristikim napadima pogibaju na tisue ljudi. Invazija na Afganistan je postala najdua amerika vojna
intervencija od Vijetnama, ali i najskuplja. Njezini su trokovi sada ve premaili 100 milijardi dolara. Zemlja je, meutim, i dalje u
raljama nasilja i sveope nesigurnosti, a posebice se to odnosi na
2015. godinu, prvu u kojoj su brigu o stanju sigurnosti od NATO-a
preuzele afganistanska vojska i policija.
Militanti nastavljaju s napadima na urbana sredita, dok u glavnom gradu Kabulu svako malo odjekuju eksplozije bombi. Ameriki vojni dunosnici trenutno stanje u Afganistanu opisuju rijeima
pat pozicija. Talibanska prijetnja primorala je predsjednika Baracka Obamu da uspori smanjivanje broja amerikih trupa krajem
godine, pa e u 2017. umjesto planiranih 5.500 vojnika u Afganistanu ostati njih 8.400.
Prema podacima UN-a, u prvoj polovici 2016. zabiljeeno je rekordnih 5.100 civilnih rtava, od ega je 1.600 smrtnih sluajeva.
Godinu dana ranije poginulo je ak 11.000 ljudi, a borbe su se pritom rasplamsale u 31 od 34 afganistanske pokrajine.
to se tie gubitaka u redovima stranih vojnih snaga, do kraja
2014. poginulo je 3.500 vojnika, a 33.000 je ranjeno. Meu poginulima je 2.400 amerikih vojnika, 453 britanskih, 159 kanadskih i
89 francuskih vojnika. Ta brojka ne ukljuuje poginule vojnike koji
su radili za privatne zatitarske tvrtke. Afganistanske snage su slubeno 2015. izgubile 5.000 ljudi, meu kojima je 3.700 policajaca.
Osim vojnog angamana, SAD je u obnovu Afganistana od
2001. godine uloio oko 110 milijardi dolara, vie nego to je kotao Marshallov plan za obnovu razorene Europe, no s ogranienim rezultatima. Europski promatrai tvrde da je oko 80% novaca
zavrilo u amerikim depovima u obliku vojnih ugovora, poslova
odravanja i konzultantskih usluga. Prema Transparency Internationalu (TI) afganistanska vlada je propustila ostatak svote iskoristiti
za pruanje osnovnih usluga svojim graanima. TI je Afganistan
svrstao na tree mjesto u svijetu po korumpiranosti.
Usprkos izdanoj stranoj pomoi, meunarodnim donatorima na
konferenciji u Bruxellesu koji su se obavezali na 15,2 milijarde dolara
pomoi Afganistanu u sljedee etiri godine, obnova ide puevim korakom, a stopa nezaposlenosti, kako tvrdi Svjetska banka, premauje
40%. Unutar samog Afganistana raseljeno je 1,2 milijuna ljudi, dok ih
je 2,4 milijuna izbjeglo u Pakistan. ivot Afganistanaca je vrlo teak, a
kako procjenjuje Norwegian Refugee Council, 70% ljudi koji ive u gradovima, ukljuujui i Kabul, stanuje u improviziranim naseljima.
Sredinom listopada 2016. UN je izvijestio da se proizvodnja opijuma u Afganistanu poveala za 43% u odnosu na prolu godinu
(na 4.800 tona). Podruje koje se koristi za sadnju maka je poveano za 10%, tonije na 201.000 hektara (trea najvia razina u vie
od dva desetljea). U zemlji je registrirano oko 3 milijuna ovisnika.
Inae, Afganistan je najvei svjetski proizvoa opijuma, iz kojeg
se proizvodi heroin. Iako je sadnja opijuma zabranjena zakonom,
osiromaenim seoskim zajednicama je glavni izvor prihoda. Takoer, talibani oporezuju proizvodnju u podrujima koje kontroliraju,
ime financiraju vojne aktivnosti. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

51

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: KAD VELIKI SNIJEG PREKINE VELIKU LJUBAV

Snijeg pade,
drumi zapadoe
Snijeg pade, drumi zapadoe,
dragi dragoj doi ne mogae.
Dragi dragoj sitnu knjigu pie:
Moja draga, jesi l se udala?
Jesam dragi i sina rodila,
i tvoje mu ime nadjenula!
Kad ga ljuljam, ja mu pjesme pjevam:
Spavaj sine, ne bilo ti baba,
pa ja pola za prvog sevdaha.
Pjesnik Nenad Radanovi je 1991. godine dao jednu od ljepih definicija sevdalinke: Sevdalinke, u cjelini uzevi, nisu pjesme
sree, one su vie poezija enje i neostvarenog ivota, jer se svi ti
ljubavni uzdasi i vihori ne zavravaju po volji aktera nego ih docnije
zbilja preobraava samo u sjeanje na neto to bi ivot bilo.
U oblikovanju sevdalinke, u dugom nizu godina i decenija, uestvovale su srazmjerno prisustvu u gradskom stanovnitvu tokom
osmanskog i austro-ugarskog razdoblja sve bosanskohercegovake
etniko-kulturne sastavnice, na isti nain na koji su uestvovale i u
oblikovanju bosanske kue, simbola grada novog ustroja, nastalog
poslije uspostavljanja osmanske vlasti u Bosni, koji ini pozornicu
deavanja u velikom broju ovih pjesama sa lokalnim obiljejima. U
tom smislu, neupitna postavka koja proistie iz svekolike literature
o ovoj pjesmi glasi: Sevdalinka je bosanska ljubavna pjesma, pri
emu odrednica bosanska obuhvata u sebi i pokriva i hercegovaku, i sandaku sastavnicu u ovoj ljubavnoj pjesmi.
Interpretacija sevdalinke je bila specifina od jednog do drugog
autora kompozitora, aranera, izvoaa (pjevaa), ali tekstom i sadrajem, kompozicijom i stilom odstupala je vie ili manje, zavisno
gdje je nastajala i kako se aranirala u kompoziciju. Neke od sevdalinki prepoznatljive su samo u pojedinim krajevima bosanskohercegovakih, pa i irih balkanskih prostora. Koliko god se mislilo da
su sabrane sve sevdalinke, koje su se pjevale na naim prostorima,
uvijek se nau ili uju neke koje je neko i negdje pjevao, a ostale se
nezabiljeene u antologijama, koje su se dosad javno publikovale.
Sevdalinka Snijeg pade drumi zapadoe, spada u red onih
pjesama koje mnogi znaju, ali se rijetko izvodi. Danas, skoro da je i
ne ujemo u medijima.
U kalendaru Narodne uzdanice za 1935. godinu, objavljenom
u Sarajevu 1934. godine na, strani 135. pie da je ovu sevdalinku
zabiljeio Ahmet Alii u Matuziima kod Doboja. O Ahmetu Aliiu
nemamo puno podataka, osim da je u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca zapisivao neke historijske segmente dobojskog kraja.
injenica je da je ova sevdalinka, ne zna se kada i gdje, zabiljeila
jo jednu vanu specifinost Bosne, a to su veliki snjegovi, koji su po
predanjima, esto u prolosti znali zapadati i do dva metra visine.
Jedan takav veliki bosanski snijeg, bio je prepreka velikoj ljubavi.
Narodni pjesnik inspirisan ovom tunom ljubavnom priom,
satkao je neponovljive stihove. Posebno u onom dijelu gdje biva

52

Vida Pavlovi

Silvana Armenuli
djevojka svom nesuenom ivotnom saputniku, na njegovo pitanje
u pismu jesi l se udala, odgovara: Jesam dragi i sina rodila, i tvoje mu ime nadjenula. Kad ga ljuljam, ja mu pjesme pjevam: Spavaj
sine, ne bilo ti baba, pa ja pola za prvog sevdaha.
Interesantno je da je sevdalinka Snijeg pade, drumi zapadoe
snimljena na vie desetina arhivskih snimaka. Pjevali su je izmeu
ostalih Silvana Armenuli, Safet Isovi, Zaim Imamovi, Nedad Salkovi, Predrag Gojkovi Cune, Nedeljko Bilki...
Sve su to vanserijske interpretacije, meutim, ako bi moda
trebalo prvenstveno zbog nevjerovatne koliine emocije ispoljene
u jednoj pjesmi, izdvojiti neku, onda bi to bila izvedba Vide Pavlovi, koju je snimila za arhiv Muzike produkcije Televizije Sarajevo,
a 1981. godine objavila i na svom albumu Verovah mu. q
Avdo HUSEINOVI

PREPORODOV JOURNAL 192

KULTURA

ANDRIEVA PROKLETA AVLIJA U IZVEDBI KAZALITA SLIJEPIH I SLABODVIDNIH NOVI IVOT IZ ZAGREBA

Slika nekih davnina


U utorak, 11. listopada 2016., na zagrebakoj Sceni Vidra,
Kazalite slijepih i slabovidnih Novi ivot iz Zagreba premijerno
je izvelo predstavu Prokleta avlija bosansko-hercegovakog nobelovca Ive Andria. Premijera djela bila je zakazana u tjednu Prve
smotre slijepih umjetnika Hrvatske, te povodom Meunarodnog
dana bijelog tapa (15. listopada). Predstava je nastala nakon to
je Zadubina Ive Andria odobrila besplatno i neiskljuivo pravo
za igranje predstave prema navedenom Andrievom djelu, u dramatizaciji Sibile Petlevski i reiji Maria Kovaa. Prokleta avlija je
izvedena i u rodnom gradu Ive Andria, u zgradi Hrvatskog kazalita
Travnik, u subotu, 22. listopada 2016., u okviru kulturne manifestacije Andrievi dani (koja je poela 9. listopada, na dan roenja knjievnika i nobelovca Ive Andria, a zavrena 13. studenog
2016.).
Redatelj Kova objanjava da je predstavi Prokleta avlija istoimena pripovijest nobelovca Ive Andria posluila kao predloak,
no da je nadopunjena s nekoliko kraih Andrievih djela kao narodnih pjesama i sevdalinki. Smjeteni u Istanbulskom zatvoru, Andrievi likovi, suoeni sa sporim proticanjem vremena, jedni drugima
vrijeme krate najstarijim ljudima znanim vidom zabave pripovijedanjem. U priama ivopisnih likova Fra Petra, Haima, Zaim-age,
amila i Alije kroz prizmu crnog humora isprepliu se teme izoliranosti, tragike i neminovnosti gorke sudbine, fatuma. Paralelno,
skrivene od oiju svijeta, u enskoj inaici 'proklete avlije', ene
svojim traginim ispovijedima razbijaju zapadnjaki romantiziranu
sliku harema, svojevrsnog 'zlatnog kaveza', kao svilom i kadifom
omotanog raja prikazujui stvarne sudbine unitene rodnom diskriminacijom prepoznatljivom u mnogim sredinama i dan-danas,
kae Kova.
Pokuavajui motivom kruga prikazati vjeni kota bitka koji se
uvijek i iznova okree te ponavlja mrvei pred sobom mala ljudska
bia, bila su potrebna konkretna scenska rjeenja koja i na simbolikoj razini demonstriraju dotinu repetativnost, pa su nadopunili
Andriev izvornik. Dramaturginja predstave Sibila Petlevski, u elji
da ostvari epski zamah osnovne linije prie, posegnula je za dodatna dva izvora tekstova: nekoliko Andrievih kraih djela, ponajvie
'Put Alije erzeleza', te nekoliko narodnih pjesama i sevdalinki iz
kojih narodna mudrost i iskustvo progovara brutalnom iskrenou
ne ostavljajui publiku ravnodunom, rekao je redatelj Mario Kova.
Svako je ropstvo, svaka izoliranost i getoiziranje, zapravo prokletstvo, a ovjek iji je ivot uokviren jednim od ovih prokletih
atributa, sveden je na vegetiranje, odnosno jadikovanje nad samim
sobom. No, kada je sve napisano ukorieno u jedno remek djelo,
odnosno potpisano imenom i prezimenom nobelovca, onda sve
skupa postaje suptilno tkanje smisla ljudskog bitka, onda se pred
oima ovovremenog gledatelja raskoloriuje slika nekih davnina, u
kojima je krivnja esto nametana, izmiljana i priivana svima koji
su drugaije mislili i inili.
Tamnice imaju neeg zajednikog sa paklom ili istilitem,
prinudna vezanost uz odreeni prostor, patnja raznih stepena i vidova. Tamnice su jedna od stvarnosti ljudskog ivljenja, a pakao i
istilite su bajke kranskog vjerovanja. I sad se ovjek pita, ko je

LISTOPAD 2016.

Andrieva Prokleta avlija u izvedbi


Kazalita slijepih i slabovidnih Novi ivot
kome sluio kao model; tamnica paklu, ili misao o paklu naoj tamnici, pie u dijelu jednog monologa Fra Petra iz Proklete avlije.
Polazei od tog monologa, autorska ekipa predstave Prokleta
avlija, koju predvodi redatelj Mario Kova, pita se: jesmo li svi u
nekoj vrsti tamnice, u slobodnom prostoru ije je jedino bogatstvo otuenje, ljudska usamljenost i zagledanost u bljetavilo tehnolokih udesa, mjesto na koje smo doli bez presude, s nadom u
bolje, ili tek blesavou i krivom definicijom boljega?
Vojin Peri, utemeljitelj Kazalita slijepih i slabovidnih Novi
ivot, u predstavi igra Fra Petra koji se pretvara u pomahnitalog
tamniara Latif-agu Karaoza, pa i tuje i pljuje, poziva na molitvu
i iznuuje priznanje nevina ovjeka. Sve me to nekako podsjea
na ovovremeno bitstvo, koje veina nas provodi u nekim svojim
prokletim avlijama, u kojima priamo o beznaajnim stvarima, a
utimo o injenicama na osnovi kojih su nas strpali u pasivno brojanje dana i teatralno izgovorenih replika, kae o predstavi Peri.
Pored redatelja Maria Kovaa i dramaturginje Sibile Petlevski,
autorsku ekipu ine i scenografi Iva Matija Bitanga i Leo Vukeli, zatim kostimografkinja Hana Letica, asistentica za scensko pjevanje
Davorka Horvat, oblikovatelj svjetla Nenad Lalovi i autor fotografija Jasenko Rasol.
U predstavi glumi kompletan ansambl Kazalita slijepih i slabovidnih Novi ivot iz Zagreba. Uz spomenutog Vojina Peria, to su
Igor Kuevi u ulozi amila (Dem-sultana) i Softe, Milenko Zeko
koji igra Zaima, Mornara i Mravog (straara), Marijo Glibo u ulozi
Atlete (Alije erzeleza) i Ugojenog (inovnika), Anita Matkovi kao
Melehana i Jekaterina, Ruica Drenski kao Amra, Suzana Bliznac
kao ehida, Anelija i glas nevidljive Grkinje, Ruica Domi Lalovi
kao Zemka i Dajana Biondi kao Vehbija. Kao gost, u ulozi Haima
nastupio je Nika Marinovi.
Izvedba Prokleta avlija bosansko-hercegovakog nobelovca
Ive Andria bila je jo jedna literarna pobjeda najstarijeg kazalita
slijepih u svijetu, jo jedna prezentacija viemjesenog truda i promiljanja, uprizorenje sinteze umjetnosti i ljubavi. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

53

PRIE IZ BOSNE

PODSJETNIK ZA POMALO ZABORAVLJENU POVIJEST BOSNE I HERCEGOVINE

Prva sijalica u Semizovcu i


prvi tramvaj u Sarajevu
Rijetko kada i gdje danas moete u medijima proitati ili uti
priu o slavnoj bosansko-hercegovakoj tehnikoj historiji. Posebno je ta pria zapostavljena u Sarajevu, gradu koji je obasjan svjetlou prije veine svjetskih metropola.
U dananje vrijeme je nezamislivo da ivimo bez sijalice. Sijalica
je elektrini ureaj koji proizvodi svjetlost iz elektrine struje. Ona
funkcionie tako to kroz nju prolazi tanka nit koja se zagrijava i
emituje svjetlost. Staklo titi taj proces od kisika i tako ne dolazi
do oksidacije. U tom je vremenu ta tehnologija bila komplikovana,
moderna i nepoznata ljudima. Prve sijalice su koristile nit od platina koja je patentirana jo 1840. godine od Thomasa Alva Edisona.
Drugi vaan izum je bila nit od ugljena i ona je sluila za rasvjetu
nekoliko desetljea prije izuma sijalice sa metalnom niti. Sijalica je
prvi put zasijala 1881. godine u New Yorku.

Semizovac

1890. godine prva sijalica u Semizovcu


Ono na ta su posebno ponosni stanovnici perifernog sarajevskog naselja Semizovac jeste injenica da je prva sijalica u ovom
dijelu Evrope, upravo zasjala u njihovom mjestu. Naime, malo ko
zna da je Semizovac bio prvo mjesto, odmah poslije New Yorka,
gdje je, zahvaljujui Austro-Ugarskoj, doneena i instalirana prva
sijalica. Bilo je to davne 1890. godine, pet godina prije nego to e
sijalica se poeti koristiti u Sarajevu.
Semizovac je nekada bio srez, administrativno sjedite ovog
kraja, raskrsnica drumskih i eljeznikih puteva koji vode ka Sarajevu, Zenici i Tuzli. Prve stambene zgrade podigli su radnici rudnika
mangana iz evljanovia. Ovdje se vrila separacija rude i pretovar
drvene grae iz pilane Srednje, odakle su se eljeznikom prugom
upuivali irom svijeta. Za graane bive Jugoslavije govorilo se da
idu na privremeni radu u Njemaku i druge zemlje. Malo je znano
da su zbog rudnika mangana u ovaj kraj na privremeni rad, mnogo prije, dolazili Nijemci, Austrijanci i strunjaci iz drugih zemalja
naeg bliskog okruenja. Kada su, svojevremeno, Sarajlije kretale
u ovo vogoansko naselje govorili su: Idemo u Semizovac na more. Bila su tu omiljena sarajevska kupalita na istoj rijeci Bosni, na
njenom Kadinom viru ili uu rijeke Ljubine u Bosnu.
Eset Muraevi, novinar i hroniar ovog kraja kae: Oni koji danas prolaze kroz Semizovac malo znaju o ovim kuriozitetima.
Naselje je uglavnom nastalo poslije okupacije Bosne i Hercegovine
1878. godine, a na zemljitu Divljae, Ljubine i Poturovia. Prema
Hamdiji Kreevljakoviu Semizovac se prvi put spominje 1867.
godine. U doba austro-ugarske uprave na podruju Semizovca je
izgraeno nekoliko gradjevina. Semizovac je u ovom periodu bilo
eljezniko-industrijsko naselje na pruzi Sarajevo Bosanski Brod.
Nekada je prugom bio povezan i sa Ivaniima, odnosno sa evljanoviima, sa rudnikom manganove rude sve do 1962. godine, i
to uskotranom eljeznikom prugom. Ova pruga bila je graena
1884. i 1885. godine. Bila je dugaka oko 28 kilometara, a izgrae-

54

Spomenik prvoj sijalici u BiH


na je radi eksploatacije manganove rude i drvne grae sa planina
Zvijezde i Ozrena. Pruga je 1962. godine prestala da radi i demontirana je. U Semizovcu je prva sijalica zasvijetlila 1890. godine, iz
elektro-generatora industrijskog pogona za ispiranje manganove
rude jer je za vrijeme austro-ugarske okupacije podignuta mala
fabrika za preiavanje manganove rude. Ruda se dovozila iz evljanovia i u Semizovcu se istila. U ovom naselju bila je izgraena
jedna mala hidrocentrala, koja je davala struju za nekoliko poslovnih prostorija i stanova, oko pomenute fabrike.
Na inicijativu profesora, uenika te direktora Osnovne kole
Porodice ef. Rami iz Semizovca Rasima Suljagia, 116 godina
kasnije, u dvoritu ove kole 19. juna 2006. godine otkriven je spomenik prvoj sijalici u Bosni i Hercegovini.

PREPORODOV JOURNAL 192

PRIE IZ BOSNE
nicama. Na krovu kola imade velika gvozdena poluga (kotva) koja
je u vezi sa elektrinim motorom na dnu kola. Preko toga struja se
spaja i okree tokove pomou lanaca. Iz kotaa pokree se struja u
elektrini motor. Sprijeda na ogradi kola stoji voza i ravna kolima,
tijem to die i sputa siunu polugu.
Uz to treba napomenuti da je elektrini tramvaj pored prijevoza putnika vrio i prijevoz robe.
U prvoj godini postojanja elektrinog tramvaja vozni park se sastojao od pet motora, osam prikolica i dvije elektrine lokomotive
za teretni saobraaj. Nakon godinu dana rada elektrini tramvaj je i
pored velike potronje elektrine energije dokazao da je rentabilan.
Prvi elektrini tramvaj u Sarajevu

1895. godine prvi elektrini tramvaj u Sarajevu

Begova damija 1898. godine prva damija


osvjetljena elektrinom energijom u cijelom
islamskom svijetu

Prvi elektrini tramvaj na svijetu, sa tri vagona, promoviran je


1879. godine, na izlobi u Berlinu od strane tvrtke Siemens & Halske, a u javni saobraaj je ukljuen 1881. godine, u Lichternfeldeu
kraj Berlina.
Sarajevo, 14 godina kasnije, dobiva elektrini tramvaj 1. maja
1895. godine, prije metropola Srednje i Jugoistone Evrope (Praga,
Bratislave, Bea, Graza, Budimpete, Ljubljane, Zagreba, Beograda,
Sofije, Atine, Istanbula...).
Vozila je proizvela firma Siemens-Sohukert, a gazdovanje je
povjereno preduzeu Elektrina eljeznica, koje se nalazilo pod
upravom Bosanskohercegovake dravne eljeznice. Trasa elektrinog tramvaja ila je od eljeznike stanice, koja se nalazila kod
dananjeg hotela Bristol, pa do Latinske uprije. Ali, u ovaj elektrini stroj graani nisu imali povjerenja pa je u poetku tramvaj
uglavnom kruio poluprazan. Ipak, ve sljedee godine, 6. septembra, elektrini tramvaj zabiljeit e rekordan broj prevezenih putnika - ak 3.800 ili skoro 15% cjelokupnog stanovnitva Sarajeva.
Elektrini tramvaj u ono vrijeme je tutnjao zapanjujuom brzinom. Bez konja, bez parne lokomotive pruao je neobinu sliku.
Nekima se toliko vonja svidjela da su satima kruili gradom. Povean broj putnika traio je znaajne izmjene u reimu saobraaja pa
su, umjesto svakih 15 minuta, tramvaji kretali svakih 10 minuta s
polazne stanice.
Pruga je produena do Vijenice 1. decembra 1897. godine, a
nepunu godinu dana poslije u saobraaj je putena jo jedna linija koja je ila dananjom Titovom ulicom do Katedrale. U sarajevskom listu Nada od 15. juna 1895. godine u jednom tekstu su
izneseni tehniki i drugi podaci o ovoj novini: Elektrina eljeznica
u Sarajevu dugaka je 5,1 km. Struja koja je goni navire debelom
icom iz sredinje stanice. Ta je ica u zraku i visi 5,5 m nad tra-

Neto ranije (3. i 4. aprila 1895.) Sarajevo dobiva elektrinu


rasvjetu ulica meu prvim gradovima Evrope, pa i prije Londona
koji se u tim vremenima i dalje osvjetljavao na plin. U probnom
paljenju zasjali su elektrini fenjeri u Koevskoj ulici, emalui do
Ferhadije i ekrekinici. Za osvjetljenje na ulicama u Sarajevu do
1895. godine koristili su se uglavnom fenjeri na ulje, ali po uzoru na
ulice u New Yorku, austro-ugarska uprava u Sarajevu se odluila na
izgradnju prve elektrine centrale, a samim tim i elektrine rasvjete
na ulicama.
Poetkom 1893. godine poela je izgradnja centrale na Hisetima uz Miljacku, a nakon 1. maja 1895. godine postavljene su instalacije u najvanijim ulicama i objektima u gradu. Elektrina centrala
je bila obavezna da daje struju posjednicima kua i stanarima onih
ulica u kojima postoje vodovi i ukoliko radna sposobnost stanice to
doputa. Obine sijalice do 35cd pribavljala je centrala, kao i ugljene ipke za oblune lampe, kao i elektro-motore. Ve poslije godinu dana na elektrinoj mrei je bilo prikljueno 780 sijalica razne
jakosti i 28 svjetiljki na luk za javnu rasvjetu, te oko 4.000 sijalica
za privatnu rasvjetu i za prenoenje snage putem elektro-motora. Poto je kapacitet centrale bio nedovoljan izvreno je znaajno
proirenje i poslije proirenja elektrina centrala je bila osposobljena da zadovolji vee potrebe grada u elektrinoj energiji. Tako su
u glavnim gradskim ulicama postavljene velike oblune elektrine
lampe na razapetim icama, koje su gorile do 10 sati navee i davale su jako svijetlo.
Elektrina rasvjeta je zasijala u Begovoj damiji 1898. godine,
kao prvoj damiji osvjetljenoj elektrinom energijom u cijelom
islamskom svijetu. q
Avdo HUSEINOVI

1985. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi koji je imao


cjelodnevnu tramvajsku liniju

Tramvaj ispred eljeznike stanice u Novom Sarajevu


(uskotrana pruga)

LISTOPAD 2016.

55

IVJETI ISLAM

ISLAMSKA POVELJA SVJETSKE UNIJE ISLAMSKIH UENJAKA*

Islamska povelja (IV)


9
VJEROZAKON (ERIJAT), ISLAMSKA PRAVNA
NAUKA (FIKH) I SAMOSTALNO PRAVNO
RASUIVANJE (IDTIHAD)
1. Uvjereni smo da je islamski vjerozakon (e-eri'atu-l-islamijja) Objava Uzvienog Allaha, koja se ogleda u Kur'anu asnom
i Poslanikovom vjerodostojnom Sunnetu, te da je islamsko pravo
(el-fikhu-l-islami) rezultat djelovanja muslimanskog uma koji ulae trud u razumijevanju Kur'ana i Sunneta te izvoenju praktinih
odredbi iz njih. erijat je boanska Objava, a fikh je ljudsko djelo.
Meutim, to pravo je precizno ureeno u podruju svoga
istraivanja, promiljanja i izvoenje pravila na osnovu erijatskih
(vjerskih), razumskih i jezikih kriterija kojih se pravnik musliman
mora pridravati. Muslimani su jedinstveni u jednoj nauci u kojoj su prednjaili, s kojom se moe ponostiti islamsko znanstveno
naslijee, a to je metodologija prava (usulu-l-fikh). U toj nauci se
regulira nain argumentiranja i izvoenja dokaza u pitanjima gdje
postoji jasan erijatski tekst (nass), kao i onim pitanjima gdje takvog teksta nema. ak i prije nego to je ova nauka sistematizirana,
muslimanski pravnici (el-fukaha') su se rukovodili njenim naelima
ne koristei strune nazive i termine. Nema razlike u tome izmeu
tradicionalistike i racionalistike kole.
Vano je znati da islamski vjerozakon (erijat) nije neto neodreeno; naprotiv, erijat je sadran u cjelini islamskog prava (elfikhu-l-islami) - u onome o emu postoji konsenzus i onome oko
ega ima razilaenja, u onome to je utvreno Objavom i onome
to je utvreno pravnim rasuivanjem (idtihad) sve dok je to rasuivanje poteklo od kompetentnih osoba i dok je u sferi onoga to
njemu podlijee; dakle, sve je to povezano sa erijatom.
Oni koji od nas trae da se odreknemo islamskog prava ili da
ga iskljuimo iz svoje kulture ele, zapravo, da cjelokupni erijat
iskljuimo iz svoga ivota, budui da se on nalazi upravo u sreditu
islamskog prava.
Ono to smo mi duni uraditi jeste da razaznamo u fikhu ono
to je stalno i nepromjenjivo (sabit) od onoga to ima narav promjenljivoga (mutegajjir), odnosno da raspoznamo propise koji su
bili adekvatni u svoje vrijeme i na svome mjestu a koji danas, zbog
izmijenjenih okolnosti, to vie nisu. Na takve propise se odnosi
pravilo: "Ne treba odbijati izmjenu propisa usljed promijenjenog
vremena", a koje je spomenuto u uvenom osmanlijskom graanskom zakoniku Medella.
2. Mi u Svjetskoj uniji islamskih uenjaka zagovaramo islamsko pravo sredinje kole (el-medresetu-l-vesetijja) u okviru koje
se parcijalni erijatski tekstovi razumijevaju u svjetlu opih ciljeva, bez njihovog meusobnog dovoenja u kontradikciju. Ta kola
istrauje intencije Teksta (mekasidu-n-nass) prije izricanja propisa
i smatra da se Tekst treba razumijevati u svjetlu konteksta, okolnosti i povoda, uz raspoznavanje vrstog cilja od promjenljivoga
sredstva. Ta kola mudro usklauje izmeu nepromjenjivih principa erijata i onoga to je podlono promjenama, razlikujui uvijek izmeu pitanja koje se tiu 'ibadata (obredoslovlja) i pitanja
koje se tiu onog to se struno naziva mu'amelat (pitanja u vezi s

56

poslovanjem, imovinsko-pravnim i meuljudskim odnosima). Temeljni princip kada je rije o prvoj kategoriji ('ibadat) jeste zabrana
svega osim onoga to je dozvolio Zakonodavac, kako ljudi ne bi u
vjeru unijeli neto to Allah nije propisao. Osnov drugoj kategoriji
(mu'amelat) je dozvoljenost i doputenost u onome to erijat svojim tekstovima ne zabranjuje.
Takoer, temeljni princip u 'ibadatu je slijeenje Teksta, a ne
razmatranje razloga i znaenja, dok je osnov u adetima i drutvenim
odnosima (mu'amelat) razmatranje razloga, znaenja i intencija.
Mi vjerujemo tradicijskoj predaji koju je ummet zduno prihvatio. "Zdanje erijata je utemeljeno na interesima ljudi koji se tiu
ivota na ovome i na buduem svijetu. erijat je u cijelosti pravednost, milost, mudrost i dobrota. Bilo ta to iz pravednosti pree u
nepravdu, iz milosti u nemilost, iz mudrosti u besmislicu, iz dobra u
zlo - ni po emu ne spada u erijat, ak i da se radi o onome to je
putem interpretacije (te'vil) uvedeno u erijat."1
3. Mi smo uvjereni da vrata idtihada otvorena i da e tako i
ostati, jer niko nije ovlaten da zatvori kapiju koju su otvorili Uzvieni Allah i Njegov Poslanik. tavie, to je jedna od kolektivnih dunosti zajednice (farzi-kifaje). Neki islamski autoriteti su iznijeli stav
da nijedno vrijeme ne smije biti lieno samostalnih pravnih istraivaa (mudtehida) koji e ljudima objanjavati erijatske odredbe
o novonastalim situacijama.
Nama je u ovom vremenu izuetno potreban istinski idtihad,
zbog toga to su se okolnosti u naem vremenu mnogo promijenile
u odnosu na vrijeme kada su ivjeli prvi mudtehidi u islamu. Npr.,
kada je bilo nekog razilaenja izmeu imama Ebu Hanife i dvojice
njegovih uenika, to bi se iskazivalo na sljedei nain: "Ovo je neslaganje zbog vremenskih okolnosti, a ne zbog dokaza i argumenata." Ako se to deavalo nakon razlika u vremenu Ebu Hanife i
njegovih uenika koja je bila neznatna a ivot u njemu mirno tekao,
ta rei sada nakon to su prola mnoga stoljea od vremena samostalnoga rasuivanja, kad se u ivotu sve brzo mijenja u odnosu na
ono kako je bilo.
Zato smo duni otvoriti vrata svim vrstama idtihada: potpunom i djeliminom, apsolutnom i ogranienom, kreativnom u novonastalim pitanjima i selektivnom u vidu biranja iz naeg fikhskog
naslijea.

PREPORODOV JOURNAL 192

IVJETI ISLAM
Meutim, vrata idtihada se mogu otvarati samo onima koji su
za to kompetentni i u onim pitanjima gdje je idtihad dozvoljen.
to se tie kompetencija, to podrazumijeva ispunjavanje svih pretpostavki i uvjeta oko kojih su se usaglasili islamski pravnici i erijatskopravni teoretiari, u ta spada: detaljno poznavanje Kur'ana
i Sunneta koje osobu ini sposobnom da moe na osnovu toga
izvoditi propise, zatim poznavanje arapskog jezika i srodnih disciplina, poznavanje metodologije pravne nauke i intencija erijata,
zatim temeljit uvid u pravnu nauku i razilaenja pravnika i njihovih
mezheba. Navedeno predstavlja nauni instrumentarij koji osobu
ini kompetentnom da moe izvoditi praktine erijatskopravne
propise na temelju njihovih pojedinanih dokaza.
Idtihad moe biti samo u sferi gdje je dozvoljeno vriti idtihad,
a to je podruje nekategorikih propisa (ez-zanni mine-l-ahkam), tj.
propisa iji dokaz nije kategorike autentinosti ili znaenja. Pretean dio erijata je takve prirode.
to se tie kategorikih erijatskih iskaza (el-kat'ijjat), u tom
podruju nema idtihada. Tano je da su takvi iskazi malobrojni,
ali oni postoje i to je veoma vano. To su ona podruja koja predstavljaju konstante (sevabit) koje osiguravaju islamskom ummetu
njegovo doktrinarno, misaono, duhovno i etiko jedinstvo. Na taj
nain ummet biva zatien od raspada i preobraanja u mnogobrojne skupine. Potrebno je istai da se nekategorike iskazi u erijatskim tekstovima (ez-zannijjat) trebaju razumijevati i tumaiti u
svjetlu onoga to je jasno i kategorino (el-kat'ijjat).
4. Mi zagovaramo izuavanje komparativnog fikha, kako bi se
dolo do integralnog islamskog prava. Pozivamo i u osnivanje znanstvenih akademija koje bi obuhvatile predstavnike svih islamskih
pravnih nauavanja radi istraivanja i idtihada o krupnim pitanjima koja se tiu cijeloga ummeta.

10
ISLAM JE VJERA UMJERENOSTI I KOMPLEMENTARNOSTI
Mi vjerujemo u koncepciju pozitivne umjerenosti koja poiva
na ravnotei i umjerenosti u gledanju na pitanja vjere i ivota, bez
ekstremizma i pretjerivanja, ali u kojoj istovremeno nema zakidanja na vagi niti pravljenja tete - onako kako Uzvieni Allah kae: ...
a da ne prelazite granice u mjerenju, i pravo mjerite i na teraziji ne
zakidajte (Er-Rahman, 8-9).
Islam je oznaen umjerenou u svemu i zato je umjerenost
temeljna karakteristika i obiljeje njegovih sljedbenika. I tako smo
od vas stvorili pravednu (umjerenu) zajednicu... (El-Bekare, 143).
1. Umjerenost u koju imamo povjerenje predstavlja pozitivnu
ravnoteu u svim podrujima: doktrinarnom (akaidskom), praktinom, materijalnom, idejnom, pojedinanom i drutvenom. Islam u
ivotu pojedinca djeluje na uspostavljanju ravnotee izmeu duha
i materije, izmeu razuma i srca, izmeu prava i dunosti, izmeu
ivota na ovom svijetu i pripremanja za Budui svijet. Gospodaru
na, podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu (El-Bekare, 201).
... i nastoj da time to ti je Allah dao stekne onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu ... (El-Kasas, 77).
S druge strane, islam postavlja precizne vage izmeu pojedinca
i drutva. Pojedincu ne daje prava i slobode s kojima moe ugroziti
interes drutva, kao to to ini kapitalizam, niti daje drutvu ovlatenja u upravljanju, to mu omoguuje da ugnjetava pojedinca,
iscrpljuje ga i cijedi, kao to ine socijalizam i komunizam.
Zapravo, on pojedincu daje njegova prava, a drutvu njegova
prava, bez ugnjetavanja i nanoenja tete. To reguliraju erijatskopravni propisi i odredbe.

LISTOPAD 2016.

Mi smo uvjereni da pretjerivanje u vjeri moe biti pogubno za


pojedinca i za drutvo: "uvajte se pretjerivanja u vjeri, to je unitilo one prije vas."2 Takoer, pogubno je i labavo pridravanje vjere,
njenih vrijednosti, nauavanja i odredbi.
2. Zato se drimo srednjeg pravca kao vodilje u svim podrujima. Taj pravac odgovara zajednici i na taj nain stanje ummeta
biva ispravno.
Ideja tog pravca moe se razumjeti u sljedeem:
- Sredina izmeu zagovornika samo jednog mezheba i onih koji
zagovaraju potpuno ukidanje svih mezheba;
- Sredina kada je u pitanju tesavvuf, izmeu onih koji ga prihvataju ak i kada je devijantan i onih koji ga apsolutno odbacuju;
- Sredina izmeu onih koji uzimaju za sudiju razum ak i onda
kada je u suprotnosti s kategorikim erijatskim tekstom i onih koji
u potpunosti iskljuuju racio ak i u razumijevanju Teksta;
- Sredina izmeu onih koji apsolutno negiraju nadahnue (ilham)
i ne priznaju postojanje ni traga od njega i onih koji pretjeruju u pozivanju na njega, dotle da ga uzimaju kao izvor erijatskih propisa;
- Sredina izmeu onih koji zagovaraju tvre stavove (teeddud)
ak i u marginalnim pitanjima i zagovornika olahkog pristupa ak i
u temeljnim pitanjima i principima;
- Sredina izmeu onih koji pretjerano veliaju naslijee iako se
u njemu pokazuju ljudske slabosti i onih koji naslijee odbacuju
iako u sebi sadri divne pouke za uputu;
- Sredina izmeu filozofije idealista koje gotovo ne zanima
stvarnost i filozofije realista koji ne vjeruju u visoke ideale;
- Sredina izmeu onih koji zagovaraju filozofiju liberalizma koja velia pojedinca i nadreuje ga drutvu i onih koji pozivaju u drutvenu
marksistiku filozofiju koja velia drutvo i nadreuje ga pojedincu;
- Sredina izmeu onih koji zagovaraju nepromjenjivost ak i
kada se radi o sredstvima i instrumentima i onih koji zagovaraju
promjene ak i kada je rije o principima i ciljevima;
- Sredina izmeu onih koji zagovaraju obnovu i idtihad ak i u
osnovama vjere i njenim nepobitnim istinama i onih koji zagovaraju nekritiko slijeenje (taklid), koji su protivnici idtihada, makar
se radilo o problemima savremenog doba kakvi ranijim generacijama nisu mogli ni naumpasti;
- Sredina izmeu onih koji zanemaruju nepromjenjive erijatske tekstove pozivajui na ciljeve erijata i onih koji zanemaruju
ope ciljeve pozivajui se na vanjski smisao Tekstova;
- Sredina izmeu onih koji pozivaju u bezrezervno otvaranje prema svijetu i onih koji pozivaju u neopravdano zatvaranje u sebe;
- Sredina izmeu onih koji pretjeruju u proglaavanju nevjernicima ak i pobonih muslimana i onih koji su ravnoduni, makar se
radilo i o otpadnicima, neprijateljima vjere ili izdajnicima koji rade
za neprijatelje muslimana;
- Sredina izmeu onih koji pretjeruju u zabranjivanju tako da izgleda kao da u vjeri nema nita to je dozvoljeno i onih koji pretjeruju u
dozvoljavanju, tako kao da u vjeri nema nita to je zabranjeno;
- Sredina izmeu onih koji su zaronjeni u prolost, odsutni iz
sadanjosti i budunosti i onih koji prolost zaboravljaju, kao da je
ele izostaviti iz vremena a prolo vrijeme izbaciti iz jezika.
3. Ovakvu uravnoteenu umjerenost dopunjuje sveobuhvatna komplementarnost (tekamulijja amila). Dopunjuje je tako to
islam nije postavio svojim primarnim ciljem formalnu primjenu
zakonskih sadraja u svome vjerozakonu. Njegova primarna borba
i najvea zadaa je uporno nastojanje da uspostavi istinski, a ne
formalno, islamski ivot, ivot koji e popravljati ud kod ljudi, tako
da Allah bude zadovoljan njima. U okrilju takvog ivota treba se
izgraivati ovjek vjernik, slona porodica, stabilno drutvo, pra-

57

IVJETI ISLAM
vedna drava koju e karakterizirati snaga i sigurnost. To je potpuni
islamski ivot kojeg usmjerava islamsko vjerovanje, a uvruje ga
islamski vjerozakon. U takvom ivotu ovjek je usmjeren islamskim
poimanjem, islamskom etikom i islamskim odgojem.
To je ivot vrsto spregnutog drutva, poput vrsto zidane zgrade, u kojem pojedinac ne moe biti gladan a da njegov blizak komija bude sit, u kojem e korisna nauka na raspolaganju biti svakom
ovjeku, a odgovarajui posao svakome nezaposlenom, pristojna
zarada svakom radniku, dovoljno hrane svakome ko je gladan, djelotvoran lijek svakom bolesniku, uslovan stan svakom graaninu,
ispunjenje svih legitimnih potreba, materijalna i socijalna zatita
svakome nemonom, posebno djeci, starcima, hudovicama i invalidima. U takvom ivotu e se raspolagati snagom na svim nivoima, snagom miljenja, duha, tijela, morala, ekonomije, sredstava
odbrane i opreme, uz snagu jedinstva i uzajamne privrenosti, a
temelj svega toga je snaga vjerovanja.

11
ISLAM I OVJEK
1. Prema nauavanjima islama, ovjek je po svojoj naravi posebno odlikovano stvorenje. Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali
... (El-Isra', 70). ovjek je na Zemlji namjesnik, on treba na njoj izgraivati ivot. A kada Gospodar tvoj ree melekima: "Ja u na Zemlji
namjesnika postaviti ..." (El-Bekare, 30). Budui da je ovjek odlikovan namjesnitvom, Allah, d.., mu je omoguio da bude gospodar
svim stvorenjima i da ih potini da mu slue. Kako ne vidite da vam
je Allah omoguio da se koristite svim onim to postoji na nebesima
i na Zemlji ... (Lukman, 20). I daje vam da se koristite onim to je na
nebesima i onim to je na Zemlji, sve je od Njega (El-Dasije, 13).
Allah je ojeku podario niz prava koja mu omoguuju da ouva
svoju ast i izvrava svoju zadau. Obavezao ga je da ta prava uva jer
njihovo ouvanje spada u temeljne dunosti. Na samom proelju tih
prava je sloboda ovjeka da vjeruje ta eli. Islam obavjetava o tome
koliko dri do slobode vjerovanja, tako to muslimanima nareuje da
se bore radi njene odbrane, te spreavaju one koji ljude odvraaju od
njihove vjere. I borite se protiv njih da ne bi bilo fitneluka... (El-Enfal,
39). (Odvraanje ljudi od vjere Kur'an naziva fitnelukom, prim. prev.).
2. Meu ljudska prava u islamu spada i briga o razumu, njegovo
tienje i putanje njegovih potencijala da istrauju i promiljaju.
Islam djeluje na izgradnji znanstvenog mentaliteta koji poiva na
promatranju svemira i promiljanju o sebi. I zato oni ne promisle o
carstvu nebesa i Zemlje i o svemu onome to je On stvorio (El-A'raf,
185), ... i o stvarima nebesa i Zemlje ramiljaju (Ali 'Imran, 191).
Onaj ko je rekao da je razmiljanje stroga islamska dunost (farida islamiyya), u pravu je. O tome i Kur'an govori: Reci: "Ja vam
savjetujem samo jedno: ustanite iskreno prema Allahu, dvojica po
dvojica, ili jedan po jedan, pa zatim razmislite ..". (Saba', 46). U
Kur'anu se Allahove rijei: ... pa zar neete razmisliti ..., ponavljaju
na desetak mjesta. Allah nareuje i da se uporno promatraju Njegovi mnogobrojni znaci (ajeti), kao to to ini rijeima: Reci: "Posmatrajte ono to je na nebesima i na Zemlji ..." (Junus, 101); Zar ne
vidite (El-Gaije, 17); A zato ne pogledaju nebo iznad sebe? - kako
smo ga sazdali i ukrasili i kako u njemu nema nereda! (Kaf, 6).
Islam ne odobrava slijepo slijeenje i strasno pristajanje uz
ono ta su prakticirali preci ili ono to su nareivali njihovi prvaci
i uglednici. A kada im se rekne: "Slijedite Allahovu Objavu!" - oni
odgovaraju: "Neemo, slijedit emo ono na emu smo zatekli pretke svoje." - Zar i onda kad im preci nisu nita shvaali i kad nisu na
Pravome putu bili?! (El-Bekare, 170); I govorit e: "Gospodaru na,

58

mi smo prvake nae i starjeine nae sluali, pa su nas oni s Pravoga


puta odveli" (El-Ahzab, 67).
Islam odbija i povoenje za pretpostavkama u situaciji u kojoj
je potreban jasan dokaz - ... a o tome nita ne znaju, slijede samo
pretpostavke, a pretpostavka istini ba nimalo ne koristi (En-Nedm, 28); ili slijeenje strasti i emocija koje odvraaju od istine - ... i
ne povodi se za strau da te ne odvede s Allahova puta (Sad, 26).
Allah, d.., je pagane prekorio zbog toga to se oni ... povode samo
za pretpostavkama i onim za im due ude (En-Nedm, 23).
Islam ne prihvata nikakav poziv bez jasnog dokaza koji potvruje
njegovu ispravnost. Ti reci: "Dokaz svoj dajte ako je istina to to govorite!" (El-Bekare, 111, En-Neml, 64). Kako se jasan dokaz naslanja
na razumska opaanja, on uslovljava i posvjedoenje osjetilnim opaanjem - Zar su oni prisustvovali stvaranju njihovu? (Ez-Zuhruf, 19).
Islam zahtijeva strogu provjeru onoga to se prenosi. Donesite mi
Knjigu objavljenu prije ove ili samo kakav ostatak znanja, ako istinu
govorite (El-Ahkaf, 4), kao i u naelima vjere. Zato se protivi onima
koji zabranjuju dobra koja je Allah dozvolio, rijeima: Kaite mi, i dokaite, ako je istina to to govorite (El-En'am, 143). On se, takoer,
protivi onima koji tvrde da je irk idolopoklonika pitanje Njegove volje, to ujedno znai da je On time zadovoljan. Reci: "Imate li vi kakav
dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite
i vi samo neistinu govorite" (El-En'am, 148).
3. Islam poziva u obrazovanje i nauku, uz primjenu najmodernijih
metoda i prihvatanje onoga to je nauka potvrdila. Promiljanje i traenje svake nauke potrebne zajednici islam smatra ibadetom i strogom dunou. "Traenje nauke je stroga dunost svakog muslimana."3 Izostajanje iz povorke znanja je neasno i nedozvoljeno djelo.
Islam dri da je napredovanje u raznim oblastima nauke, teorijskim
i praktinim, mirnodopskim i vojnim, vjerska dunost. U izvravanju
te zadae treba koristiti sva sredstva. Islam ne vidi nikakvo neslaganje izmeu jasnih postulata razuma i vjerodostojne tradicije. Razum
je, kako su isticali nai islamski uenjaci, temelj predaje. Pomou
razuma se utvruje postojanje Uzvienog Allaha. Putem razuma se
utvruje istinitost poslanikih misija uope, a posebno Muhammedovog, s.a.v.s., poslanstva. U naoj (islamskoj) kulturi nema sporenja
izmeu potvrenih naunih istina i kategorikih vjerskih nauavanja.
Nema mjesta sukobu meu njima. U naoj historiji se nije desio spor
izmeu nauke i vjere, kao to je sluaj u drugim vjerama. Vjera je kod
nas nauka, a nauka je kod nas vjera.
Pretpostavke takvog stajalita su:
Da se voli islamsko naslijee (et-turasu-l-islami) i prema njemu
se upravlja tako to se u njemu razlikuje neprikosnovena postojana boanska razina, u emu se trai svjetlo i uputa, i promjenljiva
ljudska razina - koja je zastupljenija - da se njoj okree i selektivno
iz nje uzima. Ona je svjetionik koji upuuje, a ne okov koji sputava.
Islam se otvara znanstvenom i misaonom naslijeu cijeloga svijeta.
Mudrost uzima iz kojega god kraja dola i koristi praktina iskustva
drevnih i savremenih zajednica u svemu to se ne spori s njegovim vjerovanjem, zakonskim odredbama i sistemom vrijednosti. Iz
njih uzima sve najbolje bez omalovaavanja nekoga staroga stava i
bezrezervnog prihvatanja neke nove misli. Islam ne raskida s prolou, ne iskljuuje se iz sadanjosti i ne zanemaruje budunost.
Islam se otvara ljudskim iskustvima i naukama koje su produkt
tih iskustava u podruju razvoja teorija, automatizacije i sigurnosti, kao i prema svemu to se tie zatite prava i slobode naroda,
uzimajui ih bez ikakvog uvjetovanja, jer "mudrost je vjernikova
izgubljena stvar, on je najprei da je uzme gdje god da je nae".
Ono to muslimani preuzimaju iz filozofija, sistema i prakse
drugih zajednica, uslovljeno je time da se ne kosi sa erijatskim tek-

PREPORODOV JOURNAL 192

IVJETI ISLAM
stovima koji su potpuno vjerodostojno utvreni i imaju jasno znaenje. Takoer, ne smije biti u suprotnosti ni sa nekim nepromjenjivim islamskim principom. Islamsko drutvo moe samostalnim
pravnim rasuivanjem iz onoga to se nudi za preuzimanje izabrati
vrijednosti i norme koje se u duh islamske kulture mogu unijeti tako to e biti unekoliko prilagoene, dodavanjem ili oduzimanjem,
to e ih liiti prvobitnih tuih obiljeja i osigurati im islamski duh.
4. Meu ljudska prava u islamu spada i uvanje tjelesnoga, duevnoga i mentalnog zdravlja. "Tvoje tijelo kod tebe ima svoja prava."4 Pravo tijela je da ga ovjek nahrani kad ogladni, da ga odmori
kad se umori, da ga oisti ka se uprlja, da ga osnai kad oslabi, da
ga lijei kad se razboli. Allah, d.., nije dao bolest a da za nju nije
odredio lijek za kojim treba tragati.
Islam je obznanio Allahove zakone koji se tiu zaraze i u tom
pogledu obavezao preduzimanjem odreenih preventivnih mjera
poput vakcine i sl. Islam propisuje zatitu od bolesti uope a prelaznih posebno. U sluaju epidemije, propisuje karantin kako bi se
zatitilo kolektivno zdravlje. Propisuje ope uvanje zdravlja, posebno majinskoga i djeijeg. Svim radnicima titi pravo na odmor,
a svim bolesnim pravo na lijeenje. titi prava starih, invalidnih i
slinih osoba s posebnim potrebama. Zdravstvena i medicinska
strana su opasane zidom erijatskih propisa i etikih uputstava kojih se mora pridravati ljekar musliman i svi oni koji mu pomau u
prevenciji, lijeenju i njegovanju bolesnih.
Islam preporuuje i tjelesni odgoj, smatrajui ga sredstvom a ne
ciljem. To je odgoj koji organizam navikava na vitalnost, izdrljivost i
snagu. Zdrav vjernik je bolji i Allahu drai od slabanog vjernika.
Islam brine o potrebnoj ishrani svakoga, posebno siromaha,
smatrajui podsticanje da se oni nahrane dunou, a zanemiravanje toga dokazom nevjerovanja u budui svijet. Zna li ti onoga koji
onaj svijet porie? Pa to je onaj koji grubo odbija siroe, i koji da se
nahrani siromah - ne podstie (El-Ma'un, 1-3).
Islam se erijatskim propisima i normama bori protiv razvrata, bluda, nastranog seksa i svega to njima vodi. Bori se i protiv
opojnih pia, narkotika, puenja i svega to truje i kodi tijelu, dui
i razumu, ne dozvoljavajui da se sebi nanosi teta. Muslimanu nije
dozvoljeno da sebi nanosi tetu na bilo koji nain. I jedni druge ne
ubijajte. Allah je, doista, prema vama milostiv (En-Nisa', 29).
Kao to muslimanu nije dozvoljeno da organizmu nanosi tetu namjernim dugotrajnim izgladnjivanjem, nije mu dozvoljeno ni
pretjerivanje u jelu. Uzimanje dozvoljenih potreptina organizmu u
erijatu je normirano time da se ne pretjeruje. I jedite i pijte, samo
ne pretjerujte. On ne voli one koji pretjeruju (El-A'raf, 31).
5. Vjerskim savjetima, odgojnim usmjeravanjem i vjerozakonskim normama islam radi na zatiti okoline sa svim njenim sadajima, a zabranjuje naruavanje na bilo koji nain koji je moe ugroziti i zagaditi. Rad na zatiti okolice ne smije biti zanemaren. Svako
ugroavanje okolice smatra se pravljenjem nereda na Zemlji koje
su branile sve nebeske objave, a Kur'an to potvrdio rijeima: I ne
pravite nered po Zemlji, kad je na njoj red uspostavljen (El-A'raf,
56); A Allah ne voli nered (El-Bekare, 205). uvanje okoline u islamu
poiva na brojnim pretpostavkama, a to su:
a) Poumljavanje i ozelenjivanje. Ovdje je dovoljno navesti ove
divne hadise: "Ako bi se desilo da nastupi Sudnji dan, a u ruci nekog od vas sadnica, neka je zasadi"5; "Nema muslimana koji zasadi
sadnicu ili zasije biljku, od koje jede ptica, ovjek ili divlja, a da u
tome za njega ne bude sadaka."6
b) Obraivanje i sijanje. Uzvieni kae: On vas od zemlje stvara i
daje vam da ivite na njoj (Hud, 61). Daje vam da ivite na njoj znai
zahtijeva od vas da je obraujete; dakle, obraivanje je, u ovom
sluaju, svrha stvaranja kao i ibadet.

LISTOPAD 2016.

c) istoa i ienje. Uzvieni kae: Allah zaista voli one koji se


esto kaju i voli one koji se mnogo iste (El-Bekare, 222). Zato su
ulna i fizika istoa iznijete kao uvjet za ispravnost namaza. Islam
preporuuje istou tijela, kue, puta, damije i drugoga.
d) uvanje prirodnih bogatstava, razumijevajui ih kao Allahove
blagodati ljudima. uvati ih, stroga je dunost, za koju Allah zahvaljuje, titi i obilno nagrauje. Ako budete zahvalni, Ja u vam, zacijelo,
jo vie dati (Ibrahim, 7). Prirodna bogatstva ovdje obuhvataju: ivotinjsko i biljno carstvo sa itaricama, slatke vode, mora, rude i drugo.
Nije dozvoljeno unitavati ta bogatstva, zanemarivati ih, poigravati
se s njima, ugroavati ih, jer je to ugroavanje materijalnih dobara
cjelokupne zajednice i njenih prava na prirodna bogatstva.
Zabiljeeni su hadisi koji upozoravaju da se ne ubije vrabac, da
se ne lomi eerna trska, da se ne ostavlja ivotinjska koa a da se
ne tavi i ne koristi, da se ne dozvoli da zalogaj jela padne na tle a
da ga niko ne podigne, skloni ga da se ne gazi ili da ga pojede, ne
ostavljajui ga ejtanu.
e) Dobroinstvo prema okolini. Allah Uzvieni je propisao dobroinstvo prema svemu, naredivi pravednost i dobra djela. Dobroinstvo prema okolini obuhvata dobroinstvo prema svemu u
njoj: prema ovjeku, prema ivotinji, prema biljci, prema zemlji,
prema vodi iz koje se raa sve to je ivo, prema zraku koji udie
ovjek i sva iva bia. Onaj ko to izvrava ubraja se u dobroinitelje
koje Allah voli, to se vidi iz Njegovih rijei: ... i dobro inite; Allah,
zaista, voli one koji dobra djela ine (El-Bekare, 195).
f) uvanje okoline od unitenja, svejedno da li s pobudama grubosti, s pobudama bijesa, s pobudama zabave ili s pobudama nemara. "Ko prelomi stabljiku trske, Allah e mu glavu staviti na vatru."7
g) uvanje prirodne ravnotee. Allah je sve u svijetu stvorio s
mjerom. Svemu je odredio odgovarajuu mjeru. Nita u kosmosu
nema to nije mjereno i vagano. Uzvieni kae: I ne postoji nita ije
riznice ne posjedujemo, a od toga mi dajemo samo onoliko koliko je
potrebno (El-Hidr, 21). Postoji kosmika ravnotea koju razboriti
vide, koja se ne smije naruavati. Nju naruava samo ljudski postupak, nepanja i zakidanje, onako kako Uzvieni kae: ... a nebo
je digao. I postavio je terazije da ne prelazite granice u mjerenju - i
pravo mjerite i na teraziji ne zakidajte! (Er-Rahman, 7-9).
Postoji opasnost od potpunog iscrpljivanja materijalnih dobara
radi koritenja u neemu neopravdanom. U pretjeranom i pogrenom eksploatiranju postoji opasnost od unitenja.
Najzad, tu je i opasnost od poremeaja ravnotee u prirodi i
kosmosu koja prijeti uvijek kada ljudi na due vrijeme pogreno
eksploatiraju prirodna dobra. (Nastavlja se)
Biljeke:
Ibnu-l-Kajjim, Ilamu-l-muvekkiin, III, str. 3.
Ibn Made, Es-Sunen, Kitabu-l-menasik, br. 3.020. od Ibn Abbasa; En-Nesai, EsSunen, Kitabu menasiki-l-hadd, br. 3.007.; Ahmed, El-Musned, Kitab Musned Beni
Haim, br. 1.754.
3
Ibn Made, Es-Sunen, El-Mukaddima, To je vjerodostojan hadis koji je naveden u
mnotvu predaja iji broj, prema Es-Sujutiju, premauje pedeset.
4
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-edeb, br. 5.783. od Ibn Abbasa; Muslim, Es-Sahih, Kitabu-s-sijam, br.1.159. od Ebu Selame.
5
Ahmed El-Musned, Kitab Baki musnedi-l-muksirin, br. 12.512. od Enesa.
6
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-muzarea, 2.152. od Enesa ibn Malika; Muslim, EsSahih, Kitabu-l-musakat, br. 2.904. od Enesa ibn Malika.
7
Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-l-adab, br. 5.239. od Abdullaha ibn Habeija; El-Bejheki, Es-Sunen, br. 11.538. q
1
2

S arapskog preveli: prof. dr. Safvet HALILOVI i


prof. dr. Mehmed KICO.
Izdavai: Svjetska unija islamskih uenjaka i El-Kalem, izdavaki
centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
*

59