Trougao spaavanja

~ Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe

i nekontrolisanja drugih osoba ~

Udruenje Okvir

ZAHVALNICA

elimo da se zahvalimo svim naim prijateljicama i prijateljima na inspiraciji, ukazanoj podrci, povjerenju i
drugarskoj solidarnosti!

Posebno hvala Editi auevi (KONCEPT DESIGN) za kreativni doprinos i predivan graki dizajn ove broure.

Najtoplije hvala od srca za osobe koje vjeruju u nas i podravaju nas pri jaanju kapaciteta, edukaciji,
savjetovanju i inspiraciji:
Svetlana urkovi, Dragana Gari, Lepa Mlaenovi, Tijana Popivoda, valentina pellizzer, Marta Drury, Yana
Knopova, Enisa Mei, Louise Bloemen, Damir Arsenijevi.

Posebno hvala fondacijama i organizacijama koje su doprinijele naem aktivistiko-psiholoko-kreativnom

razvoju i svaka na svoj nain omoguile nae strukturisanje psiholokog savjetovanja za LGBT*IQA osobe u
BiH: Kvinna till Kvinna Foundation, Astraea Lesbian Foundation for Justice, Global Fund for Women.

Iskreno hvala Astraea Lesbian Foundation for Justice i Rainbow Solidarite Fondation
(http://www.rainbow-solidarite.fr) kojei su posebno podralei na rad i razvoj na polju psiholokog savjetovanja
za LGBT*IQA osobe u BiH.

Sadraj:

Psiholoko savjetovanje za LGBT*IQA osobe........................................................................................................ 2

Trougao spaavanja ~Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe i nekontrolisanja drugih osoba ~...........4
Uvod............................................................................................................................................................................ 4
Uloga rtve................................................................................................................................................................. 6
Uloga Progonitelja/ke................................................................................................................................................ 7
Uloga Spasitelja/ke....................................................................................................................................................7
Dinamika dramskog trougla ili trougla spaavanja................................................................................................. 8
Nagrade trougla spaavanja.....................................................................................................................................10
Razmjena energije.....................................................................................................................................................10
Kako osobe ue uloge?..............................................................................................................................................10
Koji je izbor?...............................................................................................................................................................11
Pozitivna strana trougla spaavanja........................................................................................................................12
ta je zdrava podrka?..............................................................................................................................................12
Izlazak iz trougla........................................................................................................................................................12
Vjetine za svaku od uloga pri izlasku iz trougla spaavanja...............................................................................15
Podsjeti se .................................................................................................................................................................17
O nama........................................................................................................................................................................18

Trougao spaavanja ~ Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe i nekontrolisanja drugih osoba ~

Psiholoko savjetovanje za LGBT*IQA osobe

Zbog visokog novoa nasilja i diskriminacije nad LGBT*IQA osobama, te voenei svojim potrebama kao LGBT*IQA
osobe u BiH, u avgustu 2013. godine smo zapoelei projekat SOS linija i treninzi psiholoke podrke za LBTQ
osobe. Odluilei smo da okupimo psihologinje, psihoterapeutkinje, aktivistkinje i LBT*Q osobe te zaponemo
proces meusobne edukacije na polju psiholoke podrke za sve LGBT*IQA osobe u BiH. To je bio na poetak
kombinovanja psihologije, kreativnosti i drutvene promjene: intenzivni petodnevni treninzi, skype savjetovanja
kojeg su trenerice radile kako sa nama tako i sa uesnicama te snimanje video intervjua za DVD sa svim materijalima.
Paralelno sa meusobnom edukacijom, psiholoko savjetovanje i grupe podrke smo poelei u februaru
2014.godine, to radimo i danas. Cilj nam je da osnaimo jednei druge i da zajedniki transformiemo proivljena
negativna iskustva te radimo na pronalaenju armativnih mehanizama za dalji lini razvoj; ukratko, da svaka
osoba pronae i gradi sigurnost u sebi. Vjerujemo da svaka osoba ima pravo na dostojanstven ivot i slobodno
izraavanje, kao i na podrku da se razvija u skladu sa svojim kapacitetima i potencijalima.
Na poetku je bilo najbitnije da razdvojimo psihoterapiju od vrnjakog savjetovanja gdje je savjetovanje vrsta
podrke koju moemo pruiti jednei drugima. Obzirom na zainteresovanost osoba za dalji i dublji rad na sebi,
pokrenulei smo mogunost dolaska na getalt psihoterapiju.
Savjetovanje radimo dva puta sedmino u prostorijama Udruenja Okvir, lino ili putem Skypea. Rodno-zasnovano nasilje, nasilje unutar meusobnih LGBT*IQA odnosa, asertivna komunikacija, odnosi moi, mehanizmi
noenja sa nemogunou ili ogranienim izlaskom vani kao LGBT*IQA osobe - su centralna pitanja na kojima
zajedniki radimo.

PITA SE...

ODGOVARAMO...

Je li savjetovanje besplatno?
Je li savjetovanje anonimno?
ta ako samo elim da razgovaram s nekim?
Zato da dodjem na savjetovanje?
Je li mogue samo mailom da se javim?
Nisam siguran/na oko svoje seksualnosti/roda
Nalazim se na raskrsnici oko bitnih odluka

Savjetovanje je besplatno. Ti odreuje svoj tempo i dinamiku savjetovanja. To moe

biti jedan razgovor a moe biti i cijeli proces.
Savjetovanje je u potpunosti povjerljivo. Etika povjerenja, siguran prostor i meusobna
sigurnost su nam mnogo bitni, kako u svakidanjem radu, tako i u linim sferama. Sve
to razmijeni sa savjetovateljem/kom ostaje u potpunosti izmeu vas.
Savjetovanje je prostor i vrijeme koje je samo za tebe. Osnovni princip savjetovanja je
dijeljenje iskustva kroz prisutnost, aktivno sluanje, razumijevanje, saosjeanje i
posveenost tebi.
Ako ima bilo kakvo pitanje
Interesuje te vie o savjetovanju
Ili jednostavno eli da podijeli neto

Slobodno nam pii na mail: savjetovanje.okvir@gmail.com

ili nas nazovi: 065/312-982.

Tekst Trougao spaavanja 1 ~ Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe i nekontrolisanja

drugih osoba ~ je kompilacija teksta sljedeih autora/ica: JanPieter Hoogma & Teresa Tinklin
(2000), Lynne Namka (2004), kao i aktivista i aktivistkinja Udruenja Okvir.
Na doprinos ovom tekstu je nastajao u toku savjetovanja, te nam je uveliko pomogao kako na
sopstvenom radu, tako i u meusobnom podravanju.

1 JanPieter Hoogma & Teresa Tinklin, Rescue Triangle, 2000. Cjelokupno poglavlje Trougao spaavanja je dostupno na:
http://www.co-cornucopia.org.uk/coco/articles/Rescue3/reschan1.htm

Trougao spaavanja ~ Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe i nekontrolisanja drugih osoba ~

Napomena prevodioca: Ovaj tekst je kompilacija teksta sljedeih autora/ica: JanPieter Hoogma & Teresa Tinklin
(2000), Lynne Namka (2004), kao i aktivista i aktivistkinja Udruenja Okvir.

Trougao spaavanja2
~Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe
i nekontrolisanja drugih osoba ~
Uvod
Prirodno uimo naine kontrolisanja nae okoline kako odrastamo. Ovo ukljuuje razvijanje ablona ponaanja
koje koristimo da kontroliemo ponaanje drugih osoba. Ovo nije negativan proces svi nai abloni su razvijeni
iz pozitivnih razloga, moda da nas zatite od neega ili da nam dopuste da preivimo odreenu situaciju.
Meutim, osobe se esto nastave ponaati po odreenim ablonskim nainima iako vie nije konstruktivno ili
prikladno tako se ponaati, te nisu svjesne da to rade.
Trougao spaavanja opisuje uobiajene ablone koje smo moda nauili da nam pomau da kontroliemo
ponaanje drugih osoba. Ova broura opisuje te ablone i na koji nain se veu meusobno. Shvatajui trougao
spaavanja e ti pomoi da postane vie svjestan/na kada se ti ili druge osobe ponaa/te kontrolirajue.
Svjesnost o tvojim ablonima je prvi korak da ih promijeni.
Kroz upoznavanje dinamike trougla spaavanja e postati vie svjestan/na kada se ti ili druge osobe
ponaa/te kontrolirajue.
Da je svaka osoba odgovorna za sebe je lijepo u teoriji ali ponekada se abloni trougla spaavanja mogu isprijeiti da se to i ostvari. Upoznavajui dinamiku trougla spaavanja e ti pomoi da radi na odgovornosti prema sebi
i da se brine o sebi. I kako bude iao/la u tom pravcu vrlo je vjerovatno da e prepustiti i druge ljude da se
brinu o sebi i budu odgovorni za sebe.
Upoznavanje dinamike trougla spaavanja e ti pomoi da radi na odgovornosti prema sebi i da se brine o
sebi, te da lake prepusti drugim osobama da se brinu o sebi i budu odgovornei za sebe.

Zato je trougao spaavanja bitan za savjetovanje?

Jedan od osnovnih principa savjetovanja je da je svaka osoba odgovorna za sebe. Ako ti neto treba, tvoja je
odgovornost da pita za to ili trai. Ako osjea da ne eli neto da uradi moe rei NE. Kao osoba koja
trai podrku kroz savjetovanje ti vodi svoju sesiju u smislu da je to vrijeme u potpunosti tvoje i da ga moe
koristiti onako kako ti eli. Ovo moda ukljuuje i odbijanje ili ignorisanje prijedloga od strane tvog/je
savjetnika/ce. Da je svako/a odgovoran/a za sebe je jako oslobaajue: za vrijeme terapije, savjetovanja, kroz
druenje i u odnosima i vezama. Ako je svaka osoba odgovorna za sebe i ako osjea da se moe osloniti na
njih, i kada ih pita ta im je potrebno i ako kau 'ne' ako ele tada ne treba da brine da li i kako tvoje ponaanje
utie na njih i moe nastaviti biti ti.
ta je trougao spaavanja?
Postoje tri uloge u trouglu spaavanja. Te uloge su:
Spasitelj/ka
Progonitelj/ka
rtva

2 JanPieter Hoogma & Teresa Tinklin, Rescue Triangle, 2000. Cjelokupno poglavlje Trougao spaavanja je dostupno na:
http://www.co-cornucopia.org.uk/coco/articles/Rescue3/reschan1.htm

Prvo emo objasniti sve tri uloge, te opisati kako i na koji nain se prepliu meusobno. Svaka od uloga je
posebna te je mogue da se izraava na vie naina.

Aktivno ini sve da se neko drugi osjea bolje

Aktivno TITI nekoga da se ne osjea gore tako to
daje neeljene savjete ili nudi netraenu pomo
Nije spaavanje ako elimo da se neko osjea bolje!

SPASITELJ/KA

PROGONITELJ/KA
PROGONI, OKRIVLJUJE,
ZASTRAUJE, ISPITUJE I
TRAI slabe take

RTVA
Igra na JADAN / JADNA JA
Igra na ili osjea se POVRIJEENO
Igra na ili osjea se HLADNO, UDALJENO,
RAVNODUNO
Igra na ili osjea se KRIVO

Trougao spaavanja ~ Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe i nekontrolisanja drugih osoba ~

Uloga rtve

Osoba u ulozi rtve se uglavnom osjea loe unutra i nemono, iako neke osobe igraju ulogu rtve s uivanjem.
Osoba u ulozi rtve se osjea kao rtva okolnosti koje se deavaju ili se osjea kao rtva osoba oko nje.
Osoba u ulozi rtve se osjea na milosti ili nemilosti situacije u kojoj je. Osjea se povrijeeno stvarima koje se
deavaju te da nema kontrolu nad sobom niti svojim ivotom. ao joj je sebe same i misli jadan ja/jadna ja.
Ili se osjea krivom jer osjea da je njena krivica da se neko osjea loe ili da je neto polo po zlu.
Ili se ponaa hladno, ravnoduno ili udaljeno. Ponaa se kao da je sve uredu dok se zapravno ne osjea dobro
iznutra. Ovo se deava da bi izbjegla davanje informacija koje bi mogle biti koritene protiv nje.
PITANJE: Ali, ne pokuava kontrolisati nikoga kada se osjea kao rtva i kako je onda mogue da osoba koja je
u ulozi rtve manipulie ili kontrolie tue ponaanje?
rtve mogu biti jako mone i snane osobe. Osobe oko njih se mogu osjeati kao da su krivei ili odgovornei na
neki nain za patnju rtve. Takoe mogu pokuavati da uine neto da se rtva osjea bolje ili, ako nita, izbjegavaju pridodavanje njenoj patnji. Takoe, mogu se ponaati na naine da umire, utiaju ili dre rtvu sretnom, to
ukljuuje uskraivanje i odricanje svojih sopstvenih potreba.

Test od 20 pitanja Da li preuzima ulogu rtve u igri manipulacije 3

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Da li ti je lake da uti i ne pria umjesto da trai ono to eli?

Vjeruje li u staru EKV pjesmu: Ti si sav moj bol? Da li se na kraju osjea loe jer nisi u vezi?
Da li bi te se moglo uvjeriti da ostavi svoje prijatelje a da ti ivi izolovano?
Da li si predan/predana udovoljavanju drugima?
Koliko oajno eli da te neko voli?
Potiskuje li svoj bijes i ljutnju?
Moe li rei NE i moe li postaviti svoje granice?
Koliko si preodgovoran/na?
Mui li te preuveliana krivnja?
Da li osjea da si cijenjen/a u svom ivotu ili se osjea da eli jo?
Da li zavri kao izgubljen/a u svojim vezama i odnosima?
Boji li se neslaganja s nekim?
Jesi li ekstremno brian/a a ne brine se o sebi?
Jesu li tvoje veze do sada bile ablonske gdje ti previe brine i slui drugu osobu?
Da li se toliko esto izvinjava da ti je to postalo navika?
Da li te se lako nagovori na neto?
Doputa li drugima da gue tvoj duh i kreativnost?
Je li ti lako drati se lanih nada i ne preuzimati odgovornost za trenutno stanje i probleme?
Da li umanjuje svoje probleme u vezi i izbjegava da pria o njima?
Jesi li previe spreman/na da oprata?

3 Pitanja preuzeta sa web stranice Angriesout,

http://www.angriesout.com/grown20.htm, posljednji put pristupljeno 1.9.2014.

Uloga Progonitelja/ke

Postoje tri verzije uloge Progonitelj/ke:

Tuiteljica malteretira ili tlai druge da bi ih kontrolisao/la.
Zastraitelj/ka se ponaa prijetee ili nasilno prema drugim osobama. Zastraitelj/ka koristi prijetnju
emotivnim ili zikim nasiljem da bi kontrolisao/la ponaanje drugih osoba.
Parni valjak pria glasno, nagla je i drska osoba, moe biti uporna, zastraujua i tvrdoglava takoe, te
protivrijei ili ignorie skoro sve to druga osoba kae. Postavlja mnogo pitanja ali nije zaintersovana da uje
odgovor. Njihovo ponoanje kojim okrivljuje druge je tu samo da bi slomilei rtvu. Ako istraju u napadu, onda
niko nee primjetiti koliko su nesigurnei i koliko se izloeno osjeaju.
Inkvizitor takoe postavlja mnogo pitanja, ali je zainteresovan/a za odgovore. Inkvizitor eli da dobije
informacije od drugih osoba da bi koristio/la te informacije protiv njih poslije. Jako su dobrei u dobivanju
povjerenja i to koriste da bi otkrilei slabe take kod drugih osoba.

Uloga Spasitelja/ke

Spasitelj/ka se ponaa tako da zaustavi da se druge osobe osjeaju loe ili da spasi druge osobe od nekog zla ili
loe sitacije, ili da sprijei razvoj situacije nagore. Onei kojei se ponaaju spasilaki pokuavaju da uine da se
druge osobe osjeaju bolje ili makar da sprijee da se drugei osjeaju gore. Pokuavaju izbjei da povrijede
osjeaje druge osobe. Pokuavaju rijetiti tue problem za njih i obino to rade tako to daju netraene savjete.

Na koji nain se uloge prepliu?

Trougao spaavanja ~ Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe i nekontrolisanja drugih osoba ~

Dinamika dramskog trougla ili trougla spaavanja

Kao to smo ve objasnilei, postoje tri uloge u trouglu spaavanja ili dramskom trouglu: rtva, Progonitelj/ka i
Spasitelj/ka. Zove se trougao jer se uloge meusobno prepliu i u konstantnoj su interakciji i ako upadne u jednu
ulogu lako je kretati se i kroz druge uloge u trouglu. Zapravo, ako dvije osobe meusobno ponu igrati uloge
dramskog trougla, mogu se kretati svaka na svoj nain te plesati kroz dramski trougao. Kada jednom ue,
pogotovo ako ste oboje unutra, teko je izai.

Npr. Amra je rastrojena i nervozna oko ispita iz biologije. Njena kolegica Ela koja isto treba da
izae na taj ispit, misli da ima rjeenje za Amrin problem i kae joj ta misli da bi trebala uraditi.
Amra se naljuti i kae Eli da gleda svoja posla. Ela se uznemiri, osjea se napadnuto i pone
plakati. Amra se tada pone osjeati loe i pokua se izvinuti te kae Eli da misli da je Ela super
drugarica i da je divna osoba One obje pleu u dramskom trouglu. Ples se nastavlja sve dok
jedna ne nadjaa energiju druge osobe.

Moemo imati osobine svih uloga, te prebacivati se od jedne ka drugoj ka treoj.

Igranje uloga uvijek stvara pozicije gubljenja. Niko ne pobjeuje u dramskom trouglu.
Sve pozicije u dramskom trouglu:
su o gubitku line moi;
uzrokuju bol;
proizilaze iz bola koji je potisnut ili negiran;
odravaju lai i nezdrave tajne;
proizilaze iz osjeaja srama i uzrokuju sram;
proizilaze iz osjeaja bezvrijednosti;
odravaju krivnju i bolestan osjeaj ljubavi;
odravaju osobe u disfunkcionalnom ponaanju;
se prenose sa generacije na generaciju.
Uloge Progonitelja/ke i Spasitelja/ke su na vrhu gdje se osoba osjea superiorno prema rtvi koja je u donjoj
poziciji i koja se osjea bespomono. Pozicije se mjenjaju kako se emocije osoba mjenjaju da bi se zatitio ego
koji se uvijek osjea ugroen. Odnosi mogu biti mnogo kompleksni unutar trougla: rtva se moe naljutiti zbog
nepravde jer je progonjena ili tlaena, te se moe prebaciti u Progonitelja. rtva takoe moe prei u Spasitelja
ako druga osoba uzima ulogu rtve i predstavlja se kao da je napadnuta ili u nevolji. Spasitelj/ka se moe umoriti
od spaavanja te prei u rtvu. Takoe se moe naljutiti jer uvijek spaava druge a sebe zanemaruje i ne eli da
se suoi sa sobom, te tada Spasitelj/ka prelazi u Progonitelja/ku.
Da bismo shvatilei dinamiku odnosa izmeu uloga u dramskog trouglu, poblie emo objasniti psiholoke
aspekte sve tri glavne uloge.
Uloga rtve
Je zaglavljen/a u lanom osjeaju bezvrijednosti sa odbranama saalijevanja prema sebi i pasivno
agresivnog ponaanja;
Nosi se sa prijetnjama tako to se predaje, da bi se osjaao/la sigurno; te je submisivna i potinjava se kada
drugei reaguju neprihvatljivo i neprikladno;
Nije u stanju da se zauzme za sebe te izbjegava otvoreno suoavanje licem u lice;
Vjeruje da se njene/njegove potrebe ne raunaju;

Moe biti mnogo osjetljiv/a, mlaka, te ne moe donijeti odluku i drati se iste;
Ne preuzima odgovornost za svoje osjeaje;
Hrani se uvjerenjima Progonitelja/ke i Spasitelja/ke da se ne moe brinuti o sebi;
U korijenu se srami za neodgovornost i nesposobnost;
Voen/a je anksioznou i ima izgovore za ostajanje u viktimiziranom poloaju;
Krivi Progonitelja/ku za sve probleme u porodici;
Koristi bijes, ljutnju, zamjeranje, uvrijeenost i osvetu kroz manipulaciju i odbijanje da se ponaa kao
odgovorna odrasla osoba;
Kree se izmeu ''Jadan/jadna ja'' i ljutnje okrivljavajui druge ''On/ona je loa.'';
Osjea ljutnju kada pristane da slijedi ono to im Spasitelj/ka ili Progonitelj/ka kau da treba uraditi;
Osjea se neispunjeno i kao da je zaglavio/la u ivotu;
Moda je imao/la blagog roditelja/ku ili prezatitniki nastrojenog roditelja/ku koji su postavili oekivanja
bespomonosti;
Moda je imao/la roditelja/ku koji su se osjeali anksiozno kada je dijete snosilo prirodnu odgovornost za
greke;
Uloga Progonitelja/ke
Uloga Progonitelja/ke
Sve uloge Progonitelja/ke su u lanom osjeaju superiornosti.
Pored toga koriste podsvjesno bijes i ljutnju da bi potisnulei depresiju te konstantno trebaju imati kontrolu i
dominantne su.
Koriste krivnju, kritikuju, napadaju i onda se ispuu da izbace stress.
Osuuju druge i ljute su na druge ako ne urade onako kako im onei kau.
Posjeduju visok osjeaj da imaju pravo na neto (duguje mi) i voljne su da koriste verbalnu prisilu ili
ziku silu da bi dobilei to to ele.
Osjeaj frustracije je okida (trigger) na pravo da se naljute radije nego da se suoe sa neugodnim
osjeajima.
Nisu sposobne da se osjeaju ranjivo te poriu svoje slabosti.
Koriste kritikovanje drugih da bi prikrilei svoje problem.
Osjeaju visoku potrebu da budu u pravu i da njihov autoritet nije upitan.
Pronalaze razloge da krive druge.
Vjeruje da drugei zasluuju kaznu.
Moda su imalei jednog roditelja/ku koji je postavio model agresivnog i zastraujueg ponaanja.
Moda su imalei jednog roditelja/ku kojai je razmazio/la dijete kroz poputanje djetetu.
Uloga Spasitelja/ke
Spasitelj/ka posjeduje lani osjeaj superiornosti sa odbranom da se ponaa nesebino da bi pomogao/la
drugima.
Ovo je ovisnika uloga u smislu da se Spasitelj/ka osjea dobro na teret tuih prava da se onei brinu o sebi.
Posjeduje uvjerenja ''dobre osobe'', gdje npr. zauzima ''visoku moralnu poziciju'' spaavanja i pomaganja
drugima.
Mora kontrolisati druge da bi izbjegao/la sopstvene osjeaje i probleme.
Skuplja samo-potovanje tako to ga/je vide kao nesebinu osobu koja djeluje za tue dobro.
Koristi spaavanje i osposobljavanje drugih da bi se povezao/la i osjetio/la bitnim.
Otro osuuje druge, te je ljut/a ako drugei ne uine onako kako on/a kae.
Krivi Progonitelja/ku za sve probleme u porodici gdje odbija da vidi svoje probleme.
Voen/a je anksioznou te koristi spaavanje da smanji osjeaje anksioznosti.
Krivi sebe kada se ne bavi tuim problemima.
Osjea stid zbog gubitka sebe da bi ispunio/la tue potrebe.
Bivanje u ulozi Spasitelja/ke moe stvoriti utisak ''davanja sebe'' i prouzrokovati depresiju.
Posjeduje snaan osjeaj polaganja prava na rtvu u smislu: ''Duguje mi zbog svega to sam uinio/la za
tebe.''

Trougao spaavanja ~ Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe i nekontrolisanja drugih osoba ~

Moe postati muenica/muenik/rtva kada osjea da su ga/je drugei iskoristilei.

Kada je roditelj/ka, ophodi se prema djetetu kroz ispunjavanje svojih potreba zasnovanih na stidu i krivnji,
prije nego da ispuni potrebe djeteta da se razvija kao odgovorna osoba kroz shvatanje posljedica i uenje iz
njih.
Moe se osjeati krivim/om i pokuavati nadoknaditi djetetu u sluaju ako ima supruga/gu koji/a
zlostavlja/zanemaruje ili krivi dijete.
Moe nadoknaivati djetetu u sluaju kada je samohrani/a roditelj/ka, ili zbog problema sa alkoholom,
lijekovima, ili ako je on/a ili dijete osoba sa posebnim potrebama.

Nagrade trougla spaavanja

Postoje nagrade ponaanja unutar dramskog trougla spaavanja. Osobe obino dobiju ono to ele tako to
kontroliu ponaanje druge osobe na nain kako ele, progone ih ili se ponaaju kao da su njihova rtva.
Meutim, postoji cijena koja se plaa za koritenje trougla spaavanja. Npr. Osoba moe maltretiranjem nagovoriti drugu osobu da opere sue, te se osjea dobro jer je dobila ono to eli. Meutim, osoba koja pere sue e to
vjerovatno zamjeriti i zapamtiti. Rizik je da e ona to pohraniti negdje i ''vratiti'' osobi koja je natjerala da opere
sue ili e sabotirati posao na neki nain. Dakle, koritenje trougla spaavanja moe donijeti nagradu na krai
period, no na dugorono postoji cijena. Pored toga, rjeavanje svari kroz trougao spaavanja daje jedino nefunkcionalna rjeenja. Npr. ef/ica na poslu maltretira uposlenika/cu da zavri neki zadatak, tada fokus njihovih
napora postaje borba moi, prije nego sam zadatak. ak tovie, zadatak moe postati samo instrument da bi
frustrirali jedno drugo.

Razmjena energije
Kada jedna osoba kontrolie ponaanje druge osobe kroz trougao spaavanja, tada se ta osoba osnaava dok se
druga osoba osjea istroeno. Da li si ti ikada osjetio/la porast energije nakon to si rjeio/la neiji problem? Da
li si se ikada osjetio/la sigurnije i jae u vezi jer si natjerao/la partnera/icu da uini neto da bi ti dokazao/la svoju
ljubav i da te voli? Da li ikada dobio/la panju drugih tako to si se ponaao/la udaljeno ili rezervisano? Ako da,
onda si koristio/la trougao spaavanja da bi pridobio/la tok energije drugih ljudi. U trouglu spaavanja ne postoje
gubitnici ili pobjedinci. Uestvovanje u trouglu spaavanja moe potencijalno izazvati ovisnost. Osobe koje
koriste razliite uloge mogu imati porast adrenalina ili se osjeati dobro jer su ''natjerale'' nekog da uini neto ili
da se osjea onako kako su eljele da se osjea. Ovo takoe moe postati navika da bi se izbjegli loi osjeaji
prema sebi.

Kako osobe ue uloge?

Uloge u trouglu spaavanja su u veini sluajeva nesvjesne skripte ili obrasci ponaanja u nastojanju da se
zatitimo, odvojimo jednei od drugih, da bismo se osjealei sigurno, bitno i zamijeeno. Uestvovanje u trouglu
spaavanja odrava osobe zaglavljenim u laima, krivnji i sramu, nezdravim tajnama, ovisnosti o krizama, haosu
i manipulaciji.
Dakle, pozicije u trouglu spaavanja se nesvjesno odravaju kroz odbijanje, aroganciju, bespomonost i neizgovoreni dogovor (dogovor izmeu igraa da se odri status kvo). Nesvjesne skripte krivnje i srama su programirane
u psihu djeteta. Teme oaja se formiraju oko svake od uloga: depresija, zlostavljanje, incest, okrivljavanje,
manipulacija i zavisnost. Ovi tematski uzorci se prenose sa generacije na generaciju. U prosjeku, etvrtina svih
porodica imaju neku verziju lana porodice koji je tiranin i koji nareuje drugima ta da rade i kako.
Sve uloge se odravaju kroz poricanje svojih osjeaja kao i tuih. Poricanje je odbrambeni mehanizam koji
odrava acting out 4 osoba na nesvjesne, iskrivljene naine umjesto suoavanja sa stvarnou da povrjeuju
sebe i druge. Ogroman rezervoar poricanih osjeaja se nastavlja puniti kroz ivot osobe koja se otuuje od
konekcija zasnovanih na ljubavlju sa sobom i osobama oko sebe.

4 Direktna ekspresija i akcije u vezi sa nesvjesnim eljama ili impulsima, bez svjesnosti o emocijama koje su dovele do ekspresije
tog ponaanja (izrazita ljutnja,depresija)

10

Djeca u porodici ue sve tri uloge u trouglu spaavanja i kao odrasle osobe ih preneose na svoju djecu. Svaki lan
porodice se ''kree u trouglu'' kako je neophodno. Svaka osoba ima jednu primarnu ulogu, no moe se kretati
unutar sve tri da bi odrala iluzornu poziciju moi. Van kruga porodice se igraju uloge zavisno kakav je odnos i
koliko su iskomunicirane zdrave granice unutar odnosa. Npr. Osoba moe biti dominanta i zlostavljati druge u
kui, no na poslu je potinjena efu/ici. Ili npr. Ako je roditelj/ka prezatitniki nastrojen/a prema djetetu, te ini
sve za dijete, tada dijete moe odrasti osjeajui se nesposobno da se brine o sebi. Ovo ih postavlja u doivotnu
ulogu rtve. Ili, u potpunosti obrnuto, osoba moe postati ljuta ili osvetoljubiva ako se niko ne brine za nju, te
usvaja ulogu Progonitelja/ke.

Ovo su neki od najeih parova uloga:

Roditelj/ka kojai ispituje

Udaljeno/hladno dijete

Dijete se povlai i postaje hladno da bi se odbranilo od nametljivih pitanja roditelja/ke.

Hladan/Udaljen roditelj/ka

Dijete koje postavlja pitanja

Dijete pokuava dobiti panju i brigu roditelja/ke tako to postavlja pitanja.

Zastraujui roditelj/ka

''jadna/jadan ja'' dijete

Dijete ui ulogu rtve kao odgovor na zastraivanje roditelja/ke.

Dijete kao rtva pokuava da dobije panju i brigu roditelja/ke tako to izaziva naklonost,
saaljenje i saosjeanje.
Dijete tako razvija ulogu rtve da bi izbjeglo zastraivanje.

Roditelj/ka rtva

Roditelj/ka rtva

Dijete se ponaa na nain da sprijei dodatnu patnju roditelja/ke.

Dijete pokuava odrati roditelja/ku rtvu sretnom, obino na utrb svojih potreba i elja.

Koji je izbor?
Izbor su veze u kojima osobe ne pokuavaju kontrolisati jednei druge. Ako osobe prestanu kontrolisati jednei
druge, tada se otvaraju mogunosti i naini saradnje i podrke jednih drugima, te otvoreno iskazivanje svojih
potreba i pregovaranje oko rjeenja. Mnogo truda ulazi u trougao spaavanja, te se ta energija oslobaa kada se
potrudimo da ne kontroliemo sebe ni druge, te da uivamo u drutvu sa sobom i drugima.

11

Trougao spaavanja ~ Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe i nekontrolisanja drugih osoba ~

PITANJE

Dakle, kae da je pogreno biti u trouglu spaavanja?

-Ne, ne priamo o tome da je dobro ili loe ponaati se na ove naine. To bi nas odvelo u
kompleksnu debatu oko toga ta je dobro a ta je loe. Mnogo toga zavisi od specine
situacije. Npr. Mnogo osoba bi bilo zahvalno ako bi ih neko spasio od utapanja ili sa krova kue
koja gori. Na cilj je da podignemo svijest oko razliitih usvojenih modela ponaanja da bismo
imalei vie izbora kako se ponaamo i podravamo jednei druge da se brinemo o sebi i
budemo odgovornei prema sebi i drugima.

Pozitivna strana trougla spaavanja

Postoji pozitivna strana trougla spaavanja. Vjetine koje steknemo kroz uloge u trouglu spaavanja mogu biti
korisne na druge naine, ako ih prestanemo koristiti u svrhu manipulacije i kontrolisanja. Nije neophodno da
odbacimo vjetine koje smo prije koristilei manipulativno, nego je manipulacija ta koja teti odnosima.
Npr. Ako si nauio/la da bude Inkvizitor/ka, bie dobar/ra u postavljanju pitanja ili dobivanju informacija od
drugih osoba. Inkvizitor/ka moe biti dobar/ra novinar/ka jer su te vjetine korisne za takav posao. Neko ko je bio
u ulozi rtve je moda nauio/la saosjeanje koje moe koristiti na pozitivne naine a ne u svrhu kontrolisanja.

ta je zdrava podrka?
Zdrava podrka se pregovara. Uredu je da druga osoba kae ne ili da trai neto drugaije.
Zdrava podrka preputa osobama da budu odgovorne za sebe ak i kada to znai da trebaju proi kroz
svoje procese i borbe (iz ega ue i razvijaju se!).
Zdrava podrka podrava osobe da razvijaju svoje vjetine.
Zdrava podrka se daje uz panju bez restimulacija, preokupacija i ometanja.
Zdrava podrka znai da se osoba ne hrani energijom druge osobe.

Izlazak iz trougla 5
Da bismo izali iz trougla spaavanja prvo trebamo odluiti da preuzmemo odgovornost za sebe. Tek tada
poinjemo da doputamo sebi da izrazimo svoje osjeaje ak i kada su neugodni, bolni i teki. to vie budemo
istraivalei svoje vrijednosti i pozicije, tako postajemo svjesniji trougla spaavanja, razliitih uloga, te postajemo
vjetiji da postavimo svoje granice i zauzmemo se za sebe.
Iskrenost prema sebi je prvi korak izlaska iz trougla. Govorei istinu je kljuni nain preuzimanja odgovornosti.
To takoe povlai da budemo voljni i odluni da poduzmemo sve korake djelovanja u odnosu na tagod istina
otkriva.
Mnogo osoba se na poetku osjea krivima, to je jedan od prvih izazova izlaska iz trougla spaavanja i izlaska
iz uloge rtve. Osjeaji krivnje ne impliciraju da nemamo svoj integritet. Krivnja je nauena reakcija. Ponekada
krivnja znai da smo prekrilei disfunkcionalna porodina pravila: Sve je uredu, Nita se ne deava, O tome se
ne pria, Sebino je da se brine o sebi, te trebamo prevazii ova pravila ako elimo da rastemo i razvijamo se.

5 Pojedini dijelovi poglavlja su preuzeti sa: http://www.angriesout.com/grown20.htm

12

13

Trougao spaavanja ~ Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe i nekontrolisanja drugih osoba ~

Moemo oekivati osjeaje krivnje, raditi na njima, te ih posmatrati kao neto to se moe promijeniti (to vie
budemo shvatali da su nepisani zakoni unutar porodinih odnosa).
Nekima od uloga unutar unutar trougla spaavanja je lake izai, promijeniti i oporaviti se nego drugima.
Spasitelji/ke i rtve su mnogo osjetljivije osobe te je vea vjerovatnoa da e itati o psihologiji, ii na grupe
podrke i zapoeti psiholoku terapiju (gdje rtve ponekada trae Spasitelje da ih spase ili obrnuto). Progonitelji/ke, s druge strane, imaju snaan otpor, stid i poricanje koje trebaju prevazii da bi zapoelei rad na sebi.
Ponekada osobe oko nas i/ili lanovi porodice vide vrijednost rada na sebi i vrijednost naina zdravog graenja
odnosa, ponekada ne. Moe izai iz trougla kroz promjenu naina interakcije sa osobama oko sebe. Sve vjebe,
terapija i podrka te mogu nauiti kako promijeniti dinamiku interakcije sa drugima. Jedino moe sebe promjeniti. Moe nauiti da bude direktan/na sa osobama bez da koristi trougao i igre manipulacije.
Edukacija je prvi klju. Pokuaj da razumije i posmatra sebe u razliitim ulogama koje igra, te kako se
prebacuje iz Progonitelja u rtvu pa u Spasioca. Posmatraj sebe u sredini trougla i prati koje ti se misli javljaju,
koji osjeaji i naini ponaanja kroz svaku od uloga. Kroz dizanje svjesnosti se moe izdii iz trougla. Svjesnost
znai primjeivati ta se deava prije nego odmah reagovati. Gledaj kako se vraa u trougao, posmatraj svoje
emocije i tjelesne reakcije koje ti pokazuju djelovanje okidaa u tebi. Odozgo posmatraj svoje i druge naine
ponaanja, ne da bi sudio/la, nego da bi shvatio/la. Zdravi odnosi se grade ako smo voljnei da radi na sebi i
odnosima u koje ulaemo, te da svako/a od nas prihvati svoju promjenu kao konstantnu.
Postanimo odgovornei za svoje misli, osjeaje i ponaanja koja nas odravaju unutar uloga trougla. Brini se o
sebi i prati svoje osjeaje. Oekuj i inistiraj i da se drugi brinu o sebi i da su odgovorni za svoje osjeaje. Neka ti
je prioritet da si naisto i iskren/a sa svojim osjeajima.
Posmatrajmo sebe u odnosu na ta smo ovisnei, ukljuujui internet, kafu i pojedine osobe. Trai podrku to
nije slabost, nego je hrabrost eljeti sebi dobro.
Zaustavi krivnju, stid i krivicu. Prekini druge osobe kada ponu da se osjeaju krivima. Postoji ogromna razlika
izmeu krivice i odgovornosti. Za prve korake nisu bitna pitanja: Ko je to uradio?, Ko je kriv? jer su to pitanja
koja nosimo iz svojih porodica. Moemo nastaviti traiti krivce ILI moemo poduzeti korake da radimo na sebi i
osjeamo se zadovoljno.
Navika okrivljavanja dolazi iz osuivanja. Pokuajmo da shvatimo konstantnu potrebu da osuujemo druge kada
ne postupaju po naim vrijednostima. Posveti se sebi. Nemoj davati mnogo panje tome ta drugei misle o tebi,
bitno je ta ti misli o sebi. Podsjeaj se: Nije moja stvar ta drugi misle o meni. Ja elim da rastem i razvijam
se dalje i da mislim dobro o sebi.
Ne postoje savreni ljudi. Analiziraj svoje pogreke i ui iz njih tako to e se postaviti svjesno i drugaije
naredni put. Naredni put kada pogrijei, ima izbor: Moe se osjeati krivim i dopustiti da te to izjeda ili moe
analizirati zato si tako postupio/la i vidjeti ta bi drugaije uradio/la naredni put. Zaustavi samo-osuivanje, ui
iz svojih pogreki, pii o tome i vodi svoj dnevnik.
Okrui se osobama koje te podstiu da raste i razvija svoje talente i vjetine, osobama s kojima ne mora
plesati u trouglu drame i spaavanja. Insistiraj na meusobnom potovanju. Postavljaj svoje granice na osnovu
svojih vrijednosti koje nemaju kompromis u ivotu. Granice koje postavi trebaju imati posljedice za one kojei ih
prelaze i kre, makar to znailo i prekid odnosa sa osobama koje te povrjeuju ili zlostavljaju ili na bilo koji nain
iskoritavaju.
Ispitaj mrane strane svoje linosti i sprijatelji se s njima. Mrane strane ili sjene su svi aspekti nas koji su
potisnuti, negirani i dijelovi nas koji su se formirali jo za vrijeme ranijih trauma u porodici i/ili u razliitim kontekstima odrastanja (rat). Gledaj i sluaj sebe i ui o svojim pojedinim nainima ponaanja koja moda prezire.
Imaj na umu svoju mudrost i imaj otvoreno srce kada se vrati najgorim dijelovima sebe ovi dijelovi, kada se

14

pogledaju, shvate, zalijee i puste, ti mogu podariti mnogo znanja i uenja.

Postoji mnogo to moe uiniti za sebe: edukuj se o razliitim tehnikama procesiranja negativnih emocija
(ljutnja, tuga), a terapija je bri nain kako izai iz trougla spaavanja.
U sluaju disfunkcionalne porodice i kompleksnosti tvoje pozadine, ne moe sam/a pronii u dubinu svog bola
bez objektivnog vodia. Pronai terapeuta/kinju kojai ti moe ponuditi vie od prostora za izraavanje i prianje.
Ako ve dui period ide kod terapeuta/kinje i osjea kao da si se zaglavio/la, razmisli o novom pristupu.
Terapeuti/kinje koje ti ponude konstruktivne vjebe i tehnike ti mogu vie pomoi od terapeuta koji te samo
sasluaju.
Ui se i vjebaj umjetnost podudaranja unutarnjih osjeaja sa vanjskim ponaanjem. Sve misli, fizika stanja,
osjeaji, emocije i akcije se mogu podudarati tako to ih izraava direktno, onakvei kakvei jesu. Dogovori se sa
svojim prijateljima/icama, porodicom, partnerom/icom da e izbjegavati igranje igrica, te vjebaj asertivnu
komunikaciju. Koristi JA formulu, priaj iz svoje pozicije i iz prvog lica: Ja se osjeam __________ kada ti
________., Ja elim ________. Shvati i prihvati da se drugei nee promjeniti samo zato jer ti izraava svoje osjeaje i emocije. Ui o asertivnoj komunikaciji.
Potrai podrku ako prepozna da djeca u tvojoj porodici pokazuju znakove disfunkcionalne porodice. Bijes,
ljutnja, suicidalne misli i tendencije, depresija, koritenje alkohola i droge, odbijanje odlaska u kolu ili slabe
ocjene i slino - su sve znakovi djetetova poziva u pomo. U veini sluajeva, stanje djeteta je barometar stanja
porodice. Stanje djeteta je takoe signal da postoji bol u porodici o kojoj se ne pria i na kojoj se ne radi.
Ponekada moe biti od pomoi ako odlui da intervenie unutar drugih odnosa to donosi konfrontaciju, bez
obzira na najbolje namjere. Ukazivanje drugim osobama na njihove uloge unutar trougla, bilo da se radi o tome
da su rtve, Progonitelji ili Spasioci, moe rezultirati bijesom, ljutnjom i nasiljem usmjerenima ka tebi. Dijeli svoja
iskustva rada na sebi i priaj iz svoje pozicije kada procjeni da je mogue i da je druga osoba spremna da uje
tebe kao odraslu osobu koja se brine o sebi, a ne povrijeeni dio tebe koji jo uvijek trpi bol.
Postoje dva pravila unutar veine porodica: uti i trpi. Shvati da kako bude vie radio/la na sebi i to vie bude
odbijao/la da igra igru trougla, tvoji lanovi/ice porodice i pojedinei prijatelji/ce se mogu ljutiti na tebe i smatrati
te loom osobom. Pogotovo ako im ne pridodaje finansijsku podrku (ako si do sada bio/la u mogunosti), ili
bilo koji drugi vid panje i uestvovanja u drugim igrama - prozvae te sebinim/om.
Neke osobe izaberu da se udalje od svojih lanova/ica porodice i/ili prijatelja/ica, to vie rade na sebi i postaju
svjesnije svog ponaanja. Ako se ne povuku u potpunosti, biraju da ogranie naine i vrijeme koje provode sa
njima. Skrate posjete porodici i prijateljima/icama gdje prepoznaju da ima verbalnog zlostavljanja, nasilne
komunikacije, manipulacije, pretjeranog koritenja alkohola i slino. Odu sa porodinog okupljanja prije no to se
drugei napiju, umjesto to su prije provodilei cijeli dan sa njima.
Postoji snaga i u brojnosti: Priaj sa osobama koje rade na sebi i ele da razgovaraju, sluaju i ue dalje.

Vjetine za svaku od uloga pri izlasku iz trougla spaavanja

Uloga Progonitelj/ka
Prestani poricati da kanjava, odbija ili goni druge.
Suoi se sa stvarnou da si otetio/la druge svojim nerealnim oekivanjima i ljutnjom.
Odreci se potrebe da bude uvijek u pravu, da uvijek postupa ispravno i superiorno u odnosu na druge.
Prestani racionalizirati i opravdavati dominantna uvjerenja i ponaanja
Budi iskren/a prema sebi reci sam/a sebi istinu! Budi svjestan/na efekata svog povienog tona,

15

Trougao spaavanja ~ Ili umjetnost bivanja odgovoran/na za sebe i nekontrolisanja drugih osoba ~

smrknutog pogleda i ignorisanja drugih. Uhvati se u tom momentu i prekini samu/og sebe kada uz dodatni
napor pokuava da dobije ono to eli.
Kada se drugei ne slau s tobom, zapitaj se: Da li je meni ovo prijetnja ili se jednostavno ne slaemo u
miljenjima?
Ui kako tvoje koritenje sile i zastraivanja utie na tebe da se osjea mono i snano, te pronai druge
naine kako da se osjea dobro.
Posmatraj svjesno kako dobija energiju iz bivanja ljutim/om. Identifikuj nalet adrenalina kojeg ti bijes i
ljutnja daju.
Pronai nove, zdravije naine kako da se osjea poletnim/om umjesto ljutnje.
Naui nove tehnike kako izbaciti i artikulisati bijes i ljutnju
Ako si roditelj/ka, savjetuj se sa drugim roditeljima/kama o potrebama i ponaanju djece u skladu sa
njihovim uzrastom.
Posmatraj bijes i ljutnju u sebi, i uzmi time-out tako to e se odmaknuti od odreene situacije prije nego
postane verbalno i/ili fiziki nasilan/na
Naui kako da se osjea ranjivo u odnosu na neugodna osjeanja umjesto da eksplodira od bijesa i ljutnje
kada si pod stresom ili ugroen/a na bilo koji nain.
Vjebaj empatiju i saosjeanje prema sebi i drugima
Koristi afirmativnu komunikaciju i priaj iz JA pozicije, bez okrivljavanja drugih osoba i poinjanja reenica
sa TI
Harmonii odnos sa sobom, kao is a osobama oko sebe: izvini se osobama kojima si nanio/la bol,
ukljuujui i sebe
Uloga Spasitelj/ka
Uhvati se u inu kada se osjea dobro jer si pomogao/la nekome. Prestani zasnivati svoje samo-potovanje
na osnovu pomaganja drugim osobama.
Odustani od potrebe da se osjea superiorno jer si ti uvijek dobrica koja pomae drugima.
Posmatraj i razmisli o potrebama i nainima graenja svog samo-potovanja kroz kontrolisanje drugih i
mislei da ti zna ta je najbolje za njih.
Posveti se svojim problemima, nedostacima i negativnim emocijama umjesto fokusiranja na druge osobe.
Postavi granice u rjeavanju tuih problema i uloi SVU svoju energiju i napore da rjei svoje.
Naui cake kako te drugi koriste na osnovu krivnje i kroz manipulaciju da te uvuku u trougao spaavanja.
Prestani racionalizirati i opravdavati svoju brigu o drugima.
Prestani saalijevati druge ljude i prestani im davati novac i netraene savjete ili podrku koju nisu trailei.
Naui razliku izmeu saalijevanja i saosjeanja
Kada te drugi preplave svojim problemima, reci im da nisi kvalifikovan/na da im pomogne, da nema
dovoljno vjetina da ide tako duboko i predloi osobe koje im mogu pomoi ili podrati ih.
Shvati i prihvati naine zavisnosti o drugim osobama. itaj knjige o tome, priaj sa svojim prijateljima/icama,
vodi dnevnik.
Suoi se sa svojim bijesom i ljutnjom jer si morala biti dobra djevojica i/ili si morao biti dobar djeak i biti
tu za svoje roditelje/ke pa nisi imao/la djetinjstvo
Suoi se sa svojim bijesom i ljutnjom jer nisi imao/la bezbrino djetinjstvo za vrijeme rata
itaj knjige i tekstove o sramu. Radi vjebe kako se osloboditi srama.
Prekini osjeaje krivnje kada se suzdri od nepotrebnog davanja tako to e se podsjetiti da je to tvoje
staro programiranje koje poinje opet da radi
Definiraj svoje samopotovanje kao osoba koja se brine o svojim osjeajima, mislima, djelovanjima i
problemima.
Podstii rtvu da se suprostavi Progonitelju/ki, umjesto da ti uestvuje u trouglu.
Koristi asertivnu komunikaciju.
Vjebaj ivjeti onako da si ti odgovorna/an samo za sebe.

16

Uloga rtva
Prestani oekivati da e te neko drugi spasiti. Razmiljaj i rjeavaj problem za sebe. Budi hrabar/a!
Preuzmi odgovornost za svoje osjeaje, misli i djelovanja koja doprinose tvojoj ulozi rtve.
Budi autentian/na sa drugima i naui kako iznijeti svoje osjeaje, emocije i potrebe vrsto.
Naui pratiti fizike i psiholoke podraaje i reakcije koje ti signaliziraju da e kolapsirati u bespomonost.
Sluaj i prepoznaj svoje izjave kao rtve i prekini taj krug.
Posveti se prijanjim traumatskim iskustvima i sjeanjima zlostavljanja od strane Progonitelja
Naui kako se suprostaviti i kako se postaviti prema drugim osobama koje izbacuju bijes i ljutnju
Izazovi svako uvjerenje ili misao da si bezvrijedan/na ili da se ne moe/ne zna brinuti o sebi. Pii svoje
loe misli i pronai ko ti je to kada govorio in a koji nain.
Odlui ta oekuje i izrazi koji je tvoj minimum standarda o pravednom ponaanju drugih osoba prema tebi
Postavi granice prema Progonitelju/k i Spasitelju/ki i poduzmi mjere u sluaju da preu tvoje granice
Prestani kriviti Progonitelja/ku i Spasitelja/ku i usredotoi se na osnaivanje sebe kako bi njihov utjecaj na
tebe oslabio
Suoi se sa bijesom i ljutnjom jer si bio/la rtveno janje prije ili jer su te kanjavalei drugei i jer si bio/la
rtva.
Zaponi svoj sopstveni program brige o sebi, podstakni sebe da se razvija u pojedinim vjetinama i brini
se o svojim potrebama.
Koristi asertivnu komunikaciju i reenice sa JA mislim, JA elim, JA biram. Takoe, zamjeni svako JA NE
MOGU sa JA NE ELIM, JA (NE) MORAM sa JA (NE) ELIM i sl. itaj o asertivnoj komunikaciji.
Okrui se pozitivnim osobama i stvaraj nova prijateljstva i definiraj sebe kao osobu koja je sposobna sama
da se suoi sa izazovima u ivotu i rjeava svoje probleme.
ivi ivot u kojem si ti odgovoran/na za sebe.

PODSJETI SE...
Budi iskren/a prema sebi. Oporavak od disfunkcionalne porodice je vrijeme suoavanja sa sobom, otvaranje
istina u odnosu na tvoje odrastanje i djetinjstvo, prethodne uzorke i ablone ponaanja i zaranjanje u mrane
strane lai, manipulacija i neiskrenih dijelova koji postoje u tebi. Rad na sebi znai propitivanje sebe kako se
ponaa prema sebi, prema drugima i kako doputa drugima da se ponaaju prema tebi. Moe stvoriti sam/a
svoj prostor gdje posmatra i radi na svojim mislima i ponaanjima kako ti se ukazuju svakodnevno.
Shvati da tvoje igranje razliitih uloga u trouglu ne donosi neki viu svrhu u smislu tvog daljeg razvijanja. To je
neto to si usvojio/la jer ti je bilo tako servirano kao model. Stoga ne treba da se osjea krivim/om ili da se
srami za ono to si nauio/la kroz svoje odrastanje. Svi abloni ponaanja, stavova i navika koje usvojimo,
ukljuujui i ove iz trougla, se mogu oduiti kao to smo ih i nauilei. Stvari se nee promjeniti ako bira da nita
ne poduzme konto tih.
Ljubav unutar prijateljskih, sestrinskih, bratskih, porodinih, partnerskih odnosa je kombinacija i balans: davanje
ogledala drugoj osobi i davanje podrke u njenom rastu i daljem razvijanju. Davanje bezuslovne ljubavi destruktivnom i bezobzirnom ponaanju samo potvruje ulogu Progonitelja, te nije motivacija za promjenu. Davanje
bezuslovne ljubavi spaavanju, omoguivanju ili rtvenikom ponaanju samo podrava nastavljanje disfunkcionalnosti osobe. Ljubav je iskrena i trai od osoba da postaju ono najbolje to mogu biti bez okrivljavanja ili
sramoenja. Sposobnost dijeljenja osjeaja na iskren nain uz potovanje jednih prema drugima je znak podravajueg i zdravog naina graenja odnosa. Ljubav znai komuniciranje vjerovanja u pozitivan razvoj osobe, te
podrku da osoba ostvaruje svoj potencijal i razvija se. Oekuje i daje potovanje svim osobama unutar odnosa.
kvalitetniji i veseliji kada se pone suoavati sa
eli i odlui. Neka ti iskrenost bude jedini jezik.
tretira s ljubavlju i potovanjem. Proces rada na
da bude.
:)

Rad na sebi je proces i traje svaki dan. ivot postaje mnogo

svojim bolom. Uz vjebu i podrku moe promijeniti sve to
Odlui da bude iskren/a prema sebi i onima koje voli i koje
sebi znai buenje i postajanje svime onime to eli i moe

17

O nama
LGBT*IQA Udruenje Okvir se zalae za promociju i zatitu ljudskih prava, identiteta i kulture lezbejki, gej,
biseksualnih, trans*, interseks, kvir i aseksualnih osoba u BiH.
Razliitost, rodni identitet, spolni identitet i seksualna orijentacija su osnovna ljudska prava.
Udruenje Okvir se zalae za:
-promociju i zatitu ljudskih prava, identiteta i kulture lezbejki, gej, biseksualnih, trans*, interseks, kvir i aseksualnih osoba;
-vidljivost i jaanje LGBT*IQA zajednice i aktivizma u javnom prostoru;
-prevenciju diskriminacije, zikog i psiholokog nasilja i stigmatizacije nad LGBT*IQA osobama kroz edukaciju,
-zajedniko stvaralatvo, savjetovanje i podrku LGBT*IQA osoba;
-povezivanje LGBT*IQA aktivista/kinja da bismo omoguilei i ojaalei uzajamnu podrku i solidarnost
Naa vizija je drutvo u kojem svei imaju jednaka prava i prilike, drutvo u kojem se promoviraju i njeguju pravda
i sloboda, ljubav, solidarnost i potovanje; dok se diskriminacija, iskljuivanje, brisanje i nasilje zasnovano na
spolu, rodu, rodnom identitetu, rodnom izraavanju, seksualnoj orijentaciji, rasi, klasi, etnicitetu, starosnoj dobi i
sposobnosti kolektivno osuuje i aktivno suzbija.
Nae politiko djelovanje je zasnovano na graenju uzajamnih odnosa kroz ljubav, pravdu i solidarnost. Ideja za
osnivanjem organizacije koja se bavi pitanjima i potrebama lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans*, interseks, kvir i
aseksualnih osoba, LGBT*IQA ljudskih prava i kulture u BiH se izrodila iz potrebe za vidljivou i slobodnim
javnim prostorom dostupnim za sve. Inspirisani aktivistikim radom i djelovanjem prvog LGBT*IQA Udruenja Q
koje je otvorilo put LGBT*IQA aktivizmu u BiH, te voeni linim pozadinama i iskustvima, odluilei smo da pokrenemo Udruenje Okvir za sve LGBT*IQA osobe u BiH.
Na dosadanji rad je bio fokusiran na osnaivanje LGBT*IQA osoba u Bosni i Hercegovini kroz edukaciju,
psiholoku podrku, kulturu i umjetnost; kao i na izgradnju kapaciteta Udruenja Okvir. elimo da idemo u pravcu
stvaranja javnog prostora gdje bismo moglei da se slobodno izraavamo, armativno djelujemo, te dopunjavamo
kroz zajedniko stvaralatvo, psiholoko savjetovanje i aktivizam.

18

Sarajevo, BiH
+387 (0)65/312-982
e-mail: info.okvir@gmail.com
savjetovanje.okvir@gmail.com

www.okvir.org
udruzenjeokvir
@UoKvir