ARTS AND CRAFTS

Arts and Crafts pokret osnovan je od strane teoretiara, arhitektata i dizajnera u Viktorijanskoj
Britaniji. Iako se doima kao nagla reakcija na runou industrijskog drutva, on se razvijao
puno due. Razvio se iz dizajna Gothic Revivala (Pugin) koji je imao ista moralna naela kao
i kasniji pokret Arts and Crafts. U prvoj polovici 19. stoljea Pugin je odbacio elju za
klasinom arhitekturom i htio oivjeti srednjovjekovnu umjetnost koja je po njemu
simbolizirala stabilnost i red kranske vjere. Ideja ujedinjena dizajnera i obrtnika potjee
dakle jo od Pugina, iju ideju onda preuzima Ruskin a potom i William Morris.
Sline stavove imao je i John Ruskin koji je naglaavao praktinost srednjovjekovne
arhitketure naspram neoklasicistike, on kae kako u doba gotike: .... ako treba soba,
nadodaju jednu sobu jer ne pate na postizanje simetrije graevine. Ruskin je takoer
vjerovao kako su obrtnici i graditelji u srednjem vijeku uivali potpunu slobodu izraavanja,
stoga je strogo osuivao industrijski orjentirano drutvo Viktorijanske Britanije u kojoj je ivio.
Ideja da svaka graevina ili objekt mora biti izraen sa zadovoljstvom po prvi puta se javlja
kod Ruskina u Sedam Lui, a biti e jedna od glavnih odrednica Arts and Crafts pokreta. elio
je da se vrati individuallnost u umjetniko stvaralatvo u vrijeme kada je sve vie jaala
industrijska proizvodnja. jaka elja za poveanjem kvalitete dizajna jasno se osjeala diljem
itave Britanije -

velika izloba 1851. godine u Lonodnu najbolje je pokazala nisku

kvalitetu britanskog dizajna. Ruskin smatra da dekorativnu umjetnost ne smijemo gledati kao
degradiranu ili odvojenu od ostalih umjetnosti, te potie sve umjetnike i dizajnere na
prouavanje prirode koja im treba biti polazite. Jo vanije, Ruskin je taj koji je ponovno poeo
govoriti o morali u umjetnosti, on kae ako elimo poboljati drutvo, prvo moramo poboljati
njegovu umjetnost. Preporua koritenje prirodnih materijala, boja i formi. Zagovarao je veu
suradnju izmeu arhitekata, dizajnera, slikara, obrtnika koja ga je na kraju dovela do osnivanja
Ceha sv. Jurja, s njim na elu. lanovi ceha trebali su vjeti i raditi prema Rusknovim
religijskim i moralnim principima, ovaj Ruskinov ceh posluio je ka primjer drugima.
Iako je Ruskin bio izrazito cjenjen i itan autor, razmiljanja Williama Morrisa ipak su ostavili
znaajnji utjecaj. Ovaj arhitekt, teoretiar, pjesnik i reformator, slino kao i Ruskin htio je
provesti revoluciju bolesnog drutva. S Ruskinom je djelio i ljubav prema rukotvorinama i
obrtom koje je htio vidjeti na modernom tritu. No dok Ruskin nije znosio svje politike
stavove, Morris je bio aktivni socijalist. Poveanje strojne proizvodnje u devetnaestom stoljeu
dovelo je do poveanja masovne potronje novih, jeftino izraenih proizvoda. Takvo trite
nudilo je nisku cijenu proizvoda umjesto njegove kakvoe i ljepote. Imitacija materijala i krva
tehnika zavladale su cijelom industrijom, ija se potranja iz godine u godinu samo
poveavala. S obzirom na to William Morris industrijsku proizvodnju i stroj vidi kao manu koja
unitava vrijednost individualnog obrtnitva. Kao arhitekt i slikar kolovan je najprije u
neogotikom birou Streeta, a zatim u krugu prerafaelita te je vjerovao u interdisciplinarni
pristup u arhitekturi. Smatrao je da arhitekt mora biti i slikar, dizajner, obrtnik. Na sveuilitu

upoznaje Edward Burne Jonesa i Philipa Webba s kojima je dijelio slina miljenja. Kada
se 1857. godine htio smjestiti u svom prvom ateljeu u Londonu prvo od njega moraa stvorti
ugodan doma. Meutim, na trtu nije mogao nabaviti nita to b ga zadovoljivo. Potaknut
ovm dogaajem Morris i njegovi prijatelji bacili su se na izradu vrstog i kvalitetnog
pokustva, a eksperimetn je ponovljen kada je Morris krenuo zidati kuu za sebe i svoju enu
u Bexley Heathu (1859 Philiph Webb dizajnira kuu , vrt Morris, oslikao Rosetti i drugi s
motivima biljaka i ivotinja). Kua je sagraena u stilu koji je suprotan duhu osamnaestog
stoljea. Zanemarena je svaka veza s Italijom i barokom, te se ve tei da bude bliska
srednjem vijeku. Webb gradi s gotikim detaljima , sa iljatim lukovima i strmim krovovima,
preuzeo je nepravilnosti stambenih kua, a osobito samostanske arhitekture 14 i 15 st, ali
nikada nije imitirao. Graevina iznenauje svojim individualnim karakterom, prostrana je i
suprotna pravilima klasicizma (crvena cigla fasade) te nije pod utjecajem palaa. Vanjska
strana kue vjerni je odraz unutranjeg prostora bez pokuaja da se uspostavi lana simetrija.
Konano 1861. godine Morris osniva jednu tvrtku s arh. Webbom, slikarima FM Brownom
Rosettijem i Burne-Jonesom: Tvrtku Morris, Marshall & Faulkner (1875 mijenja ime u
Morris & Co- po N Pevsneru to je poetak nove ere u zapadnoj umjetnosti.) Izraivali su
namjetaj, tkanine i zidne tapete, murale, staklo, metal... Nadahnue je traio u srednjem
vijeku gdje je i naao uzor cehovskog organiziranja kvalificiranih obrtnika. Morrisovi projekti
trebali su podignuti dostojanstvo obrtnika i uveati ljepotu obinih domova. Zalagali su se za
povratak jednostavnosti i iskrenosti; kvalitetnim mterijalima i dobroj zanatskoj izradi; dobroj
obradi povrine i jednostavnim konstruktivnim oblicima. Poticao se individualizam i stvaranje
runo izraenih predmeta, eli se postii duhovno zadovoljstvo procesom stvaranja. eljeli su
ukinuti razliku izmeu umjetnosti i industrije, te izmeu umjetnosti i obrta. Podignuti standard
dizajnai ujediniti dizajnere i obrtnike. Njihove metode i materijli bili su kombinacija tradicije i
novih ideja. Koriste originalne materijale, a dekorativni motivi se temelje na oblicima iz
prirode. lanovi firme bavili su se arhitekturom, dizajnom i zanatskim poslovima. Osnovne
zanaajke ove firme jasno su izreene u 35 predavanja koje je Morris odrao od 1877. do
1894. U ovim predavanjima Morris kae: Ja ne elim umjetnost samo za manjinu..., te
postavlja jedno od kljunih pitanja koja su uvelike utjecala na umjetnost 20. stoljea, a to je :
to da se uope bavimo umjetnou kao svi ne mogu u tome uestvovati?. Nekolicina
lanova (Ashbee, Gimson, Gill) napustila je London i preselila se na selo gdje su eljeli
utemeljiti svoju utopiju o zajednikom ivotu i radu. Njihove ideje bratstva preklapale su se s
rastom Britanskog socijalizma.
Njemu zahvaljujemo to je kua obinog ovjeka opet postala smisaonim zadatkom arhitekta,
i to su stolica i tapeti ili vaza postali preedmeti vrijedni da se njima pozabavi umjetnikova
mata. Ovim potezom Morris nam se pokazuje kao otac Novog stila, dok s druge strane svojim
ugledanjem na srednjovjekovnu umjetnost spada sasvim u hstoricizam 19. stoljea jer on ne
gleda naprijed, nego natrag, na vrijeme izgardnji katedrala i obrtnikih cehova. Morris pitanje
umjetnosti i obrta povezuje s sociologijom, njegovo glavno pitanje je: kako da stvorimo

stuaciju u kojoj e svaki rad biti vrijedan da ga se radi, i da istovremeno usreuje? S obzirom
da u svojim radionicama nije primjenjiva nikakve metode rada iz vremena nakon srednjeg
vijeka, desilo se da je njegov rad bio jako skup te stoga dostupan samo pojedincima. elio je
stvoriti umjetnost od naroda za narod, ali naposljetku je shvatio da nema jeftine umjetnosti,
i kako on kae : sva umjetnost stoji vremena, truda i razmiljanja.Morrisova umjetnost u
konanici je blagotvorno djelovala na mnoga podruja komercijalne produkcije. Morris poinje
iriti firmu u drugim smjerovima i otvara mnoge duane i radionice, njegovi printovi za tekstil
poinju se izraivati i u drugim tvornicama, a svoje dizajn prodaje i drugima. Ovakvim
potezima Morris je bio u mogunosti da proiri svoj stav o dizajnu. 1883. Godine pridruio se
Demokratskoj Federaciji, a njegva ljubav prema lijepom, stala je pomalo zanemarena pored
njegovih socijalistikih ideala do kraja ivota. Njegov zadnji poduhvat bilo je osnivanje
Kelmscott Press za tampanje knjiga. Htio je da knjige budu u stilu njegve firme, odnosno, u
suprotnosti sa tadanjom produkcijom. Bili su to monokromatski oslici knjiga koje je dizajnirao
Burne Jones. Rasprostranjenost njegovoga stila dovela je do jo jedne kontradiktornosti, a to je
da se dobrim dijelom maina ponovno poela upotrebjavati, te je ona Morrisova radost
izraivaa ponovno bila potisnuta. Iako je u poetku maina bila njegov najvei neprijatelj, u
svojim kasnijim predavanjima s oprezom govori o tome da trebamo postati gospodari naih
maina i da se sluimo njima kao sredstvom da se izbore bolji ivotni uvjeti.
Istovremeno Art and Crafts-u se diljem Britanije javlja sve vei interes za umjetniki obrt.
Interes je pogotovo naglaen kod ena srednje klase, reformatora ili crkvenih slubenika.
Organiziraju se brojna udruenja na lokalnim razinama koja se zalau za preivljavanje
obrtnikih tehnika naina rada, ovakvi primjeri e doista pokazati kako je umjetnost postala
dio svakodnevnog ivota. Tako npr. imamo The Golspie Society u sjevernoj kotskoj koje je
osnovano 1849 ovdje je naglasak na ouvanje rukotvorina kojima su se uglavnom bavile
ene ipkarstvo, predenje, tkanje, pletenje. Mnoge kasnije grupe bile su direktno isnspirirane
Ruskinovim idejama.
Morris nije bio jedini koji je vjerovao da je arhitektura primarna umjetnost, pomou koje su
onda sve druge vrste umjetnosti povezane, ili u primjeni Ruskinovih ideja o spajanju umjetnika
i obrtnika. U Londonu se osniva 1882. The Century Guild skupina dizajnera predvoena
A.H.Mackmurdom koji je zagovarao iste ideje kao Ruskin i Morris. elio je obrt postaviti na
mjesto koje on to i zasluuje, a to je uz lijepe umjetnosti. elio je reformu dizajna, a velik dio
njihovog tekstila ili namjetaja proizvodile su manufakture. Mackmurdo je prepoznao konflikt u
Morrisovoj filozofiji, te je zjavio kako Morrisov socijalizam nije imao filozofsku bazu.
Mackmurdov ceh je uspio proizvesti neke od najboljih djela dizajna stoljea, njihov tekstil,
metal ili namjetaj dosegao je mehaniku simetriju i teinu viktorijanske dekoratvne
umjetnosti koristei ritmine forme kako bi se naglasila organika ljepota i prirodni rast. Bili su
jaki zagovaratelji interdisciplinarnosti, to se vidjelo na kvaliteti njihova dizajna i njihovim
vjetinama u izradi. lanovi ceha su Mackmurdo, Ruskin, Carlyle i Harbert Spancer. 1884.
Godine ceh je oformio asopis The Hobby Horse koji se bavio dizajnom i donosio njihova

estetska naela, ovom prilikom cehu su se prikljuili i jo neki dizajneri: Emery Waker, Selwin
Image, Herbert Horne i ostali koji su djelovali dosta neovisno ali su bili suradnici ceha. Kljuna
toka ceha bio je njhov profesionalizam i osjeaj za jedninstvo. Kroz svoj radi uspijeli su
stvortii novi status za dizajnere i utjecati na ukus drutva. Do 1890 ih ovaj ceh postaje
sredite Arts and Crafts pokreta u Britaniji.
Pod utjecajem Ruskina i Morrisa poinju se osnivati nova drutva zbog sve vee potrebe i
ekspanzije dizajna. Tako je 1884. Godine osnovan jo jedan ceh -

Art Workers Guild od

strane arhitekata lethoby, E.S.Prior, Ernest Newton, Mervyn Macarten i Gerald Horsley, svi
uenici londonskog arhitekta Richarda Normana Shawa. Slina naela imalo je i jo jedno
udruenje The Fifteen, koji su osnovani kao opozicija Akademiji koja je odbila izloiti
predmete dekorativne umjetnosti, i konzervativnom institutu Britanskh arhitekata. 1887.
Godine na poticaj Wltera Cranea ( Morrisov uenik i istomiljenik) i Bensona odrana je
izloba Combined Arts na kojoj je Cobden Sanderson po prvi puta upotrijebio termin - Arts
and Crafts pokret. Od 1890. godine ovakve izlobe su odravane redovno svake tri ili etiri
godine.
R. Ashbee je 1888. godine otvorio kolu rukotvorina i osnovao Ceh Rukotvorina The
Guild of Haindcraft.(Obrtna zadruga i kola) Bavili su se obradom drva, metala i oslicima.
1902. Godine preselili su se izvan grada gdje e trajati j est godina kao komuna koja udi za
jednostavnim ivotom, zdravim ivotom i uivanju u svom poslu. Kao i svi do sada ele posti
vii standard, i zatititi status obrtnika u teoriji, iako u praksi to izgledalo malo drugaije s
obzirom da je Ashbeeju bila vanija kvaliteta njihova ivota nego standard rada. Njihov ideal
jednstva i obrata nije ukljuivao ene kao punopravne lanove Ceha, odnosno ene koje su se
tada kolovale morale su se opredjeliti za zanate suklanije njihovom spolu, kao to su tekstil ili
dekoracija keramike. Ceh rukotvorina bio je jednako utjecajan kao i Morrisovo udruenje.
Ashbee je rekao : Mi ne odbacujemo mainu, mi je pozdravljamo. No naa je elja da
zagospodarimo njome. Nakon nekog vremena Ashbee se poeo udaljavati od razmiljanja
Morrisa i Ruskina, te napustio nakon negov remena onu prvenstvenu ideju Arts and Craftsa.
On kae: Moderna e civilizacija ostati kod maine, a ni jedan sistem za unaprijeivanje ili
financiranje umjetnikog odgoja nee biti zdrav ako ovo ne uvidi. Na ovaj nain Pevsner ga
vidi kao pionira modernog stila jer u tu skupinu on ubraja one koji su od samoga poetka
pristajali uz mainsku umjetnost.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Pevsner dalje kae kako postoji velika razalika izmeu ovakvog neodlunog priznanja maine i
otvorenog pozdrava, kakav je bio prisutan u raspravama vodeih ljudi idue generacije.
Meutim, niti jedan od njih nije bio Englez iako su se svi divili Engleskoj dizajnu i primjenjenoj
umjetnosti. Upravo Ruskin i Morris su ona klica koja je probudila njihovu aktivnost. Dakle, prvi

arhitekti koji su se divili maini i koji su shvatili njenu pravu bit, te koji su prema Pevsneru
Pioniri Modernog Oblikovanja su:
Otto Wagner, Adolf Loos, Louis Sullivan, Frank Loyd Wright i Henry van der Velde
zajedno s engleskim piscem Oscarom Wildeom. - O ovom dalje itaj kod Pevsnera, str
13 - 23

Elizabeth Cumming, Wendy Kaplan, The Arts and Crafts Movement, Thames and

Hudson, London (1991)

Nikolaus Pevsner, Pinoniri modernog oblikovanja: Od Morrisa do Gropiusa, Zagreb: GZH,
(1990)