12.

IZDRLJIVOST - napor volje i sposobnost mobilisanja energije u realizaciji svojih elja

i moralnih ivotnih ciljeva
13. UZDRLJIVOST, SAMOSAVLAIVANJE - sposobnost kontrole sopstvenih
negativnih impulsa, sposobnost ulaganja napora ka potiskivanju agresije i drugih
neprihvatljivih poriva
14. ISKRENOST podrazumeva sklad rei i dela, misli i oseanja, unutranjih tenji; otvoreno
iznoenje sopstvenih misli
15. SAMOKRITINOST - stav prema samome sebi;sposobnost kritikog prihvatanja tuih
stavova;dobro poznavati svoje mane (i vrline, naravno); svakog trenutka biti kontrolor i
gospodar sopstvenog ponaanja i delovanja, biti iskren prema sebi;ovek treba da je spreman
da svakog momenta koriguje svoje ponaanje i shvatanje
16. HUMANOST (OVEKOLJUBLJE, MILOSRE) - ovek je za oveka najvie bie
(Marks). Homo homini sacer est ovek je oveku svetinja (Spinoza)
Humanost podrazumeva ovekoljublje, razvijanje ovenosti i poverenja meu ljudima,
pruanje pomoi drugom oveku i naroito spremnost i stalnu potrebu da se dograuju svoji
ljudski kvaliteti
17. SKROMNOST
U svojim delima treba biti velik, a to skromniji u ponaanju i ljudskom ispoljavanju (ovde
postoji opasnost od sklonosti ka senzacionalizmu i reklamiranju, to umanjuje ugled
zdravstvenim radnicima)
18. ODOGOVORNOST - spremnost da se priznaju greke i snose odgovarajue sankcije;
ona ukljuuje jedinstvo kolektivne i line odgovornosti, a osnova joj je moralno-humana
odgovornost
19. DISCIPLINOVANOST - spremnost da se prihvate pravila ponaanja u obavljanju posla i
meuljudskim odnosima; ovde je bitno saznanje da disciplina nije nametnuta propisima, ve
da proizilazi iz svesnog, unutranjeg oseanja neophodnosti uvaavanja discipline za
normalno funkcionisanje drutva
20. SAMOINICIJATIVNOST - vrlina koja podrazumeva snalaljivost i spremnost u
reavanju zadataka; spremnost da se bude luonoa u idejama i poslovima na radnom mestu i
celokupnom svakodnevnom ivotu
21. RADINOST - glorifikacija rada, marljivosti i maksimalnog korienja svojih prirodnih,
intelektualnih i fizikih sposobnosti za dobro zajednice
22. DOSTOJANSTVO je sveobuhvatna osobina, koja podrazumeva uvaavanje sebe i
sopstvenih ljudskih kvaliteta i vrednosti; biti ovek i u najteim trenucima, sauvati ponos i
asnost, znai imati dostojanstva i vere u sebe (asnost); opasnost koja ovde postoji zove se
prepotentnost i predstavlja manu
23. UZVIENOST - odreen stav ponaanja i uvaavanja sopstvene linosti sa aspekta
procene svojih realnih ljudskih kvaliteta

24. LJUBAZNOST - sposobnost da se u meuljudskom kontaktu ispoljava ljubav prema

svakom oveku i da se ta komunikacija ostvaruje sa mnogo prijatnih rei (eufemizam) i takta
(razum u slubi srca). Gotovo identian pojam je i utivost.
25. PLEMENITOST (VELIKODUNOST) - ukljuuje u sebe dobrodunost kao psiholoku
crtu linosti i temperamenta i sposobnosti emocionalnog sauestvovanja u sudbinama drugih
ljudi
26. SAMOPORTVOVANJE - sposobnost da se po cenu krajnjih telesnih i psihikih napora
svoje sposobnosti stave u slubu optih ciljeva
27. PSIHOLOKO-MORALNA ZRELOST
Zrelost se postie kada jedna linost bez tue pomoi savlauje svoje unutranje konflikte,
kada uspeno, uz sve moralne obzire, ostvaruje svoje ivotne ciljeve i kada uspostavlja
skladne odnose u svojoj ivotnoj sredini
NEGATIVNE MORALNO-PSIHOLOKE OSOBINE
1. SUJETNOST - osobina pri kojoj ovek stalno trai priznanje, hvalu i velianje (izvire iz
sopstvene nesigurnosti i odsustva spoznaje o sopstvenim vrednostima i uspesima)
2. OHOLOST (UOBRAENOST) - ubeenje o sopstvenoj uobraenosti, nestvarnoj
veliini, s ignorisanjem se odnosi prema miljenju drugih o sebi
4. EGOIZAM - podrazumeva borbu po svaku cenu za vlastito dobro; nedostatak obzira za
druge; neprimeivanje tuih potreba
5. ZAVIST - postojanje negativnih emocija prema osobi koja postie neki uspeh;
nesposobnost prihvatanja sree drugog
6. ZLOBA - korak dalje u negativnom smislu u odnosu na zavist;ne samo da ne prihvatamo
ostvarenja nama bliske osobe, nego istoj osobi elimo zlo, elimo da je povredimo
7. PAKOST - ima slina obeleja kao zavist i zloba, ali u sebi sadri trajnost (duevremenost)
uz karakteristino uivanje kada se drugom desi neka nesrea (ista se i prieljkuje)
8. LJUBOMORA - sloena emocija u kojoj ima vie ljubavi prema samom sebi
(samoljublja) nego prema partneru (povreeno samoljublje je energija ljubomore, a ne ljubav
prema drugoj osobi)
9. LAKOMOST (POHLEPA) - podrazumeva odsustvo inhibitornih (koeih) mehanizama u
izazovnim situacijama, naroito kada je u pitanju potreba da se umeri u nekim zadovoljstvima
(materijalnim, socijalnim, hedonistikim)
10. MRZOVOLJA, GNEV, AGRESIJA, BES nemogunost kontrole unutranjih impulsa,
loe samosavlaivanje u frustracionim situacijama to znaajno remeti harmonine
interpersonalne odnose
11. MRNJA negativna emocija kod koje postoji tenja za unitenjem objekta mrnje
12. DVOLINOST (LICEMERSTVO) - nije jednostavna neiskrenost (u kom sluaju se iz
neke koristi naprosto ne govori istina) nego je obogaena i drugim negativnim moralno
psiholokim osobinama: zaviu, zlobom, pakou

13. MALODUNOST - odsustvo energije i volje, esto u prelomnim trenucima; predaja bez
borbe
14. CININOST - elja i potreba da se drugi ismeje, ponizi, da se dostignua drugog
minimiziraju to ukazuje da takva osoba nije razvila blagorodnost, toleranciju i ljubav prema
drugom ljudskom biu
15. OSVETOLJUBIVOST - potreba da se osvetimo nekome za nepravdu i zlo koje nam je
naneto esto proizilazi iz nesposobnosti pratanja
16. PODLOST - elja da se prikriveno i za rtvu neoekivano, naini teta nekoj osobi
17. KARIJERIZAM - ponaanje koje je maksimalno utilitarno, podreeno realizaciji
sopstvenog socijalnog uspeha po svaku cenu gazei preko leeva drugih)
18. KORISTOLJUBLJE - osoba koju odlikuje koristoljublje praktino se ne uputa u
aktivnosti koje ne donose odreenu dobit

Moralne vrijednosti u istoriji i tradiciji naeg naroda

Sve drugo osim misli o srei ovjeanstva postalo mi je sporednim Jovan Cviji
Istorija je isklesala specifine karakterne osobine i ugradila u njih niz moralnih vrijednosti. Tu
spadaju:
-samoportvovanje, neustraivost, spremnost na podvige, odanost svom narodu i
patriotizamm privrenost i nesebinost sluenja interesima i idealima drutvene zajednice.
Primjeri: Marko Miljanov (1833-1901), narodni knjievnik i vojskovoa iz plemena Kui
Primjeri ojstva i junatva:
-uzvisuje ovjeka, pazi ta e rei, a kad si dao rije, ona te obavezuje i na zlo i na dobro,
bratska ljubav, ast je skuplja od ivota;velikodunost;opte dobro iznad svega, ne gubi
svijest o dunostima ni onda kada ti je najtee, junak j eonaj koji nikad ne zaboravlja da je
ovjek;
1) Miloje Pavlovi:Pucajte ja i sada drim as.
Uro i Mrnjaevii
2) Koliko Marko teio na pravdu

Ni po babu ni po strievima

Tolko moli Jevrosima majka;

Ve po pravdi boga istinoga

Marko sine jedini u majke;

Nemoj sine, izgubiti due,

Ne bila ti moja rana kleta

Bolje ti je izgubiti glavu,

Nemoj sine, govoriti krivo

Nego svoju ogrijeiti duu:

Cilj i zadaci moralnog vaspitanja

Osnovni cilj je razvijanje slobodne, humane i moralne linosti koja e itav ivot teiti
za uspostavljanjem istinskih odnosa u kojima e ovjek postati najvrednije bie...
Zadaci moralnog vaspitanja
Poznavanje morala i njegove teorije
Usvajanje moralnih stavova, formiranje uvjerenja
Formiranje navika moralnog ponaanja i djelovanja
Razvijanje pozitivnih osobina volje i karaktera
Formiranje i njegovanje smisla za etike vrijednosti
Napomena:Sistem vrijednosti (Primjer)

Sadraj moralnog vaspitanja

1. Vaspitanje u duhu humanizma

5.Vaspitanje i duhu internacionalizma

2. Pripremanje za porodini ivot

6. Formiranje pozitivnog odnosa prema radu

3. Pripremanje za drutveni ivot

7. Formiranje pozitivnog odnosa prema

materijalnim i duhovnim vrijednostima

4. Vaspitanje u duhu patriotizma

8. Opti pregled moralnih osobina linosti

Vaspitanje u duhu humanizma

ovjek je ovjeku najvii cilj a time nuno i ideal-Humanizma je tada pogled na svijet
iz koga zrae vjera u ovjeka, u nejgovu tenju za savrenou, tenje za istinom,
pravdom, naprednim drutvenim razvitkom itd.
Humanitas, lat.-znai ljudskost. Podrazumijeva se odnos ovjeka ne samo prema drugim
ljudima nego i prema samom sebi. U demokratskom ljudskom drutvu humanizma je
TEMELJNA moralno etika vrijednost
Humanizam znai:

Briga o ovjeku, drugarstvo i prijateljstvo meu ljudima, solidarnost, povjerenje i

potovanje u meuljudskim odnosima, ljubav ovjeka prema ovjeku, borba za ljudska
prava, za oslobaanje linosti, za dostojanstvo ovjeka. Ispoljava se u potovanju ljudske
linosti, ljudskog dostojanstva, u prihvatanju principa slobode i ravnopravnsoti meu
ljudima-odnosi solidarnosti,saradnje i uzajamne pomoi itd.

Pripremanje za porodini ivot

Jedno da vanih pitanja u meuljudskim odnsima jeste pitanje u meuljudskim
odnosima meu polovima, odnosa mukaraca i ena:
Djevojica i djeaka,djevojaka i mladia, uenica i uenica, studentica i studenata,
zrelih ena i mukaraca, ena i mueva, sestara i brae, baba i djedova, prijateljica i
prijatelja, kolega i kolega, radnica i radnika itd. u kompleksnim interpersonalnim
odnosima Vie od ostalih odnosa odnos meu polovima je vie okrenut ka
unutranjem ivotu, emotivno je obojen i trai mnogo razumijevanja , panje i takta.
esto je direktno vezna za najintimniji ivot ovjeka i zato trai poseban tretman.
Prpiprema za porodini ivot je van ajer ljudi ive ili su ivjeli ili e ivjeti u krugu
porodice.
Pripremanje za drutveni ivot
Kolektiv ima svoje karakteristike:
1. Jasnoa cilja
2. Rad je glavno sredstvo za fromkiranje kolektiva
3. Kolektiv je ravnopravna zajednica
4. Dominiacija svjesne discipline, osjeaj dunosti, odgovornosti itd.
5. Svaki kolektiv je dio ireg kolektiva
ta se trai od pojedinca lana kolektiva?

Faktori moralnog vaspitanja

1. Porodica

2. Vaspitne institucije

3. Sredstva informacija

4. Izdavaka djelatnost

5. Kulturne institucije

6. Radne organizacije

7. Drutva i organizacije

8. Slobodno vrijeme

Principi moralnog vaspitanja

1. Princip svrsishodnosti

2. Princip aktivnosti

3. Naelo pozitivne orijentacije

4. Naelo socijalizacije

5. Naelo jedinstvenosti

6. Naelo dosljednosti

7. Naelo primjerenosti

Metode moralnog vaspitanja

1. Metoda pouavanja
2. Metoda uvjeravanja

3. Metoda navikavanja
4. Metoda spreavanja

Sredstva moralnog vaspitanja

1. Sredstava usmjeravanja

2. Sredstva podsticanja

3. Sredstva spreavanja