Prirunici Agronomskog fakulteta u Zagrebu

TOMISLAV]EMRI

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

SADRAJ

SADRAJ
PREDGOVOR

OPI DIO
GRAA VOAKA
Zbog ega je vano poznavati grau voaka
Koji dijelovi tvore voku
Korijen
Dijelovi korijena
Korijenovvrat
Deblo
Kronja
Pupovi
Kako prepoznati rodne pupove

12
12
12
14
15
16
16

17
19
22

23

RASTVOAKA
Obiljeja rasta u ivotu voke
Obiljeja rasta voke tijekom godine
Rast korijena
Rast nadzemnoga dijela voke
Zimsko mirovanje voaka
Kako zatititi voke od hladnoe
Vegetativni rast
O emu ovisi vegetativni rast
to je dominacija vrha
Generativni rast
Zametanje rodnih pupova
Zato voke ne raaju
to je naizmjenina rodnost
to uzrokuje naizmjeninu rodnost
Kako smanjiti naizmjeninu rodnost
PODLOGE ZA VOKE
Uporaba podloga kroz povijest
Zato se rabe podloge
O emu ovisi odabir podloge
Podudarnost podloge i plemke
Kakoje mogue prepoznati nepodudarnost

24

25
25
25
26
27
27

28
29
29

30

32
33
33
34

36
36

37
37
38
podloge i plemke

CIJEPLJENJE
Zato cijepiti voke
Pribor za cijepljenje
Je li svejedno na kojoj se visini cijepi voka
O emu ovisi uspjeh cijepljenja
Precjepljivanje voaka
Uzimanje i uvanje plemki za proljetno cijepljenje
Naini cijepljenja
Cijepljenje pod koru
Postrano cijepljenje

39
40
40
40
41
42
43

44
45
45
49
5

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Cijepljenje na jeziac (Cijepljenje na engleski spoj)

Postrano cijepljenje najeziac (Postrano cijepljenje na engleski spoj)
Okuliranje
ip-okulacija
Njega okulanata nakon cijepljenja
Cijepljenje na most
Cijepljenje radi pojaavanja rasta voke ili popravljanja tete od voluharica
Uvijanje izbojaka radi uvrivanja uzgojnog oblika voke
REZIDBA
Zato orezivati voke
Pribor za rezidbu
Voarska pila
Voarski no (hipa)
kare za rezanje debljih grana
Obine voarske kare
Kada je pravo vrijeme za rezidbu
Kakve vrste rezidbe postoje
to rezidbom na voki treba odstraniti
Kako odrediti jainu rezidbe
Kojim redoslijedom obavljati rezidbu
Neki dodatni postupci u rezidbi voaka
Povijanje ili rezidba bez kara
Povijanje debljih grana
Zarezivanjem kore moe se mnogo postii
Poluprstenovanje i prstenovanje
Izolacija vrha radi obuzdavanja njegove dominacije
Loretiranje
Zalamanje izbojaka i vodopija
Odstranjivanje vodopija
Odstranjivanje debljih grana
UZGOJNI OBLICI VOAKA
Obina piramida
.
Popravljena piramida
Etana piramida
Vaza
Palmeta s kosim granama
Palmeta s vodoravnim granama
Drapo-Marchand (Zastava)
Kordonci
Jednostruki okomiti ili kosi kordonac
Dvostruki okomiti kordonac
etverostruki okomiti kordonac
Vretenasti grm i njegove inaice
REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA
Rezidba voaka stradalih od zimske hladnoe
Rezidba radi obnavljanja kronje
Rezidba zaputenih voaka

51

52
53
56
56
58
59

60
61
61
61

62
62
62
62
63
65
66
66

66
68
68
70
71
72

73
75
76
76
76
79

80
82
83

84
87

90
90
91
92

94
95
95

102
102
103
104

SADRAJ

POSEBNI DIO
JABUKA
KRUKA
MUMULA
OSKORUA
DUNJA
LJIVA
BRESKVA I NEKTARINA
MARELICA
TRENJA
VINJA
MALINA
KUPINA
CRNI I CRVENI RIBIZ
OGROZD
BOROVNICA
CRNABAZGA
LIJESKA
ORAH
BADEM
AGRUMI
AKTINIDIJA

(KIVI)

IPAK (NAR)
SMOKVA
KAKI
MASLI A
EPOLA

108
114
118
120
122
124
128
132
135
138
140
142
144
146
147
149
151
154
157
158
162
165
167
169
170
173

KAZALO POJMOVA

174

IZVORI ILUSTRACIJA

180

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

MALINA

rvi dokazi o uporabi maline (slika 207)

za hranu potjeu jo iz kamenog i
bronanog doba. U 1. stoljeu nakon Krista
Plinije je opisao postojanje maline u
planinama Ida u srednjoj Aziji, pa otuda
potjee i njezin botaniki naziv. U staroj
Grkoj i Rimu malina se rabila kao ljekovita
biljka. U zapadnoj Europi poinje se
uzgajati tek u 16. stoljeu, stotinjak godina
kasnije dolazi u Sjevernu Ameriku, a tek se
u 19. stoljeu uzgoj maline iri u Rusiji,
vjerojatno zato to se mogla nai u velikoj
koliini u prirodi. Europska malina moe se
nai u divljem stanju sve do Skandinavije na
70. stupnju sjeverne zemljopisne irine.
Slika 207. - Plodovi maline.
Krajem 18. i poetkom 19. stoljea opisan je
vei broj sorata. Premdaje malina samooplodna, bolje raa ako se oprauje polenom druge
sorte. Da bi plodovi bili krupni, neophodno je opraivanje pelama.
PODLOGE ZA MALINU
Malina se uzgaja na vlastitom korijenu pa
podloge ne postoje.

UZGOJ

I OBLICI ZA MALI U

Malinaje polugrm i jednostavno se uzgaja.

Prije sadnje postavlja se armatura od stupova i
ice na koju e se privezati jednogodinji izbojci
koji donose rod. Umjesto stupova i ice mogue
je i vie izbojaka privezati zajedan kolac, ali to
nije praktino jer je teko brati plodove i zatititi
biljke od bolesti itetoina.

RODNI IZBOJCI MALI E

Postoje dvije skupine sorata: ljetne sorte i
jesenske sorte. Ljetne sorte nazivaju se i
jednorodnimajer
raaju na mladicama izraslim iz
mjeovitih rodnih pupova mjetenih postrance
najednogodinjim ibama (slike 208 i 209). im
plodovi dozriju, izbojak na kojem su se nalazili
poinje se suiti. Rod u sljedeoj godini donijet e
novi jednogodinji izbojci koji rastu iz tla.
140

Slika 208. - Mjeoviti rodni pupovi maline.

Jesenske sorte (Autumn Bliss i sl.) esto se
nazivaju stalnoraajuimajer
imaju plodove
cijelo ljeto. Prvi se plodovi zameu na vrhu
mladica koje izrastaju iz tla, a dozrijevaju u

MALINA

Slika 209. - Rodni izbojak

maline.

kasno ljeto. U sljedeoj godini

jednogodinji izbojci ve
poetkom ljeta ponovo donose
rod na mladicama koje su
izrasle iz mjeovitih pupova
kao i na ljetnim sortama, a
zatim se osue. Zbog toga se
jesenske sorte nazivaju i
dvorodnim sortama.

PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
U proljee prije kretanja
vegetacije treba skratiti sadnice
na tri do etiri pupa iznad

razine tla i pustiti da se

razvijaju sve mladice.
REZIDBA NA ROD
Rezidba maline na rod
poinje u drugoj godini i
jednostavna je. U ljetnih sorata
sve izbojke na kojima su bili
plodovi treba odstraniti do
razine tla odmah nakon berbe.
U proljee prije kretanja
vege tacije jednogodinje izbojke
treba prorijediti, ovisno o
bujnosti sorte i uvjetima uzgoja,
tako da na jedan metar duljine
reda ostane 6 - 8 izbojaka.

Jednogodinje izbojke treba

skratiti na visinu 80 - 120 cm,
ovisno o plodonosti tla i
mogunosti natapanja. Ako se
izbojci jae skrate, plodovi e biti
krupniji, ali prirod se moe
smanjiti. Kod slabijeg skraivanja
rodnost se biljke poveava, a
krupnoa se plodova smanjuje.
U jesenskih sorata nakon
berbe prvih plodova treba
odstraniti dio mladice koji je
donio rod, a dogodine
odstraniti cijeli izbojak nakon
berbe kao i u ljetnih sorata.
Ako je potrebno,jednogodinji
izbojci se prorjeuju.
141