MEDICINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI

Preddiplomski sveuilini studij Sanitarno inenjersvo

Akademska godina 2016./2017.

Prehrambene masti i zdravlje

Semestar : Prvi
Akademska godina : 2016. /2017.
Naziv kolegija : Higijena prehrane
Nositeljica kolegija : Sandra Pavii-eelj
Autori rada : Ivan Vidini , Matej Majdandi

U Rijeci, 10.Studenog 2016.

Sadraj :

1. Uvod .....................................................................................1
2. Masti .....................................................................................2
2.1 Uloga masti ..............................................................3
2.2 Utjecaj masti u prehrani ...........................................4
2.3 Utjecaj masti na KVB ..............................................5
2.4 Poveznica izmeu transmasnih kiselina i KVB .......6
2.5 Utjecaj suplementa: Omega-3-masne kiseline .........7
3. Zakljuak ..............................................................................8

4. Literatura ..............................................................................9

1. Uvod:

U ovom seminarskom radu, objasnit e se pojam masti, njihova

funkcija te podjela masti i razliiti uinci na organizam. Najprije emo
razjasniti pojam masti kao jednu od glavnih izvora hranjivih tvari, te neke
osnovne funkcije koje su vane za optimalno stanje organizma. Meutim
kroz odreeno istraivanje uputit emo i na negativne strane masti koje
unosimo putem prehrane koje se mogu nepovoljno reflektirati na nae
zdravlje u vidu raznih kardiovaskularnih i drugih oboljenja.
Tijekom pisanja ovog seminarskog rada koritene su metode uz
pomo kojih bi se tema najlake iznijela, analizirala i protumaila.
Koritena je metoda deskripcije kojom su izneeni jednostavniji pojmovi
poput definicije i podjele masti, uz pojanjenje njihove svrhe i funkcije.
Takoer su koriteni istraivaki lanci kojima usporeujemo negativno
djelovanje transmasnih kiselina te pozitivno djelovanje omega-3-masnih
kiselina. Na temelju iznesenih podataka biti e predoen zakljuak te
mogonost diskusije o odreenoj temi.

2. Masti :

Masti su trigliceridi ,spojevi organskog podrijetla, tonije esteri

glicerola i viih masnih kiselina. To su nepolarni spojevi to znai da nisu
topljivi u vodi , nego samo u organskim otapalima, te na taj nain imaju
kljunu ulogu u naem organizmu.

Slika 1 : Strukturna formula triglicerida

Masti se mogu podjeliti porijeklom na :

a) Ulja (biljnog podrijetla) najveim djelom sadre nezasiene
masne kiseline, koje organizam lake probavlja i bolje
iskoritava.
b) Masti ivotinjskog podrijetla (osim ribljeg ulja) uglavnom
sare zasiene masne kiseline.

U namirnicama se nalaze u razliitim agregatim stanjima :

a) U vrstom stanju (npr. loj)
b) U poluvrstom stanju (npr. svinjska mast) kao rezervne tvari iz
masnog tkiva ivotinja; prevladavaju zasiene masne kiseline.
c) U tekuem stanju kao ulja iz sjemenaka biljaka

2.1. Uloga masti

Uloge masti u tijelu :

Energetska vrijednost ( uz ugljikohidrate, jeftini izvor energije )

Osiguravaju normalan rad organizma
Sudjeluju u izgradnji i odravanju strukture stanica
Slue u sintezi antitijela i nekih hormona
Izvor topline i zatita tijela od niskih temperatura
Izvor polinezasienih (esencijalnih) masnih kiselina koje organizam

ne moe sam proizvesti nego dobiva putem masti

Zbog nepolarnosti, slui za apsorpciju vitamina (A, D, E, K) koji su
topivi u mastima

Slika 2 - Uloge masti u organizmu

2.2. Utjecaj masti u prehrani

Znanstvena istraivanja pokazuju da postoji povezanost izmeu

koliine i vrste unesene masnoe koja se koristi u prehrani i razvoja nekih
kroninih bolesti.
Transmasne kiseline nastaju prilikom hidrogenacije, tj. postupkom
kojim se, pri odreenim uvijetima, od tekuih biljnih ulja proizvode vrste
masti (stvaraju se zasiene masti).
Previe zasienih masnih kiselina i trans-masnih kiselina u prehrani
poveavaju rizik od bolesti srca i krvnih ila, tj. ateroskleroze, dijabetesa,
upalnih procesa, pretilosti i nekih oblika raka.
4

Prehrana u kojoj se konzumiraju namirnice bogate nezasienim i

polinezasienim

masnim

kiselinama

znaajno

smanjuje

rizik

od

sranoilnih bolesti, te pomae regulirati koncentraciju poeljnog

kolesterola u krvi (HDL). Nedostatak polinezasienih masnih kiselina u
organizmu moe izazivati dermatitis i probleme s koom.

2.3. Utjecaj masti na kardiovaskularne bolesti

Prehrambene masti su vane u prevenciji kardiovaskularnih bolesti,

kao to je dokumentirano u mnogim studijama tijekom proteklih 60 godina.
Rana istraivanja u razdoblju od 1950.-1960. godine usmjerena su na
zasiene masne kiseline i mononezasienih i polinezasienih masne
kiseline (prisutne u povru) u odnosu na razinu kolesterola u krvi i rizika
od koronarne bolesti srca (KBS). Kasnija istraivanja su pokazala vanost
jako dugih lanca , Omega-3-masnih kiselina prisutnih u ribi i plodovima
mora, te tetnih uinaka trans-masnih kiselina (TFA).
Prehrambene masne kiseline mogu takoer utjecati na rizik smanjenja
srane funkcije, kroninu upalu i sklonost zgruavanja. Dijabetes prenosi
dupli rizik za CHD i glavni je faktor rizika, ali se moe kontrolirati
promjenom prehrane i naina ivota.

2.4.

Poveznica izmeu transmasnih kiselina i KVB

Da je koliina trans masnih kiselina koja se dnevno unosi u tijelo

iznimno bitna, govore za sebe rezultati istraivanja iz tzv. Nurse's Health
Study koja je poduzeta od strane Harvard Medical School i Brigham and
Womans Hospital sprovedeno na 80.000 ena. Rezultate istraivanja je
objavio New England Journal of Medicine 1998. godine. Zakljueno je da
poveanje unosa kalorija od trans masnih kiselina u visini od 2% poveava
rizik enskog sranog udara za 93%. U tom broju asopisa preporuka
enama je da umjesto margarina i drugih izvora trans masnih kiselina
koriste maslinovo ulje i da generalno smanje ukupne kalorije od masti.
Mukarci se ne spominju, ali je jasno da su rezultati priblino isti.
U svom prirodnom stanju biljna ulja sadre uglavnom nezasiene
masne kiseline, osim kod palme, kokosa i jo nekih vrsta, a te masne
kiseline sniavaju LDL kolesterolsku frakciju u krvi. Hidrogenacijom ulja
se nezasiene (zdrave) masne kiseline prevode u u transmasne kiseline
podiu LDL kolesterolsku frakciju na isti nain kao i zasiene masti. No,
druga negativna strana trans masnih kiselina je u tome to one rue i HDL
kolesterolsku frakciju tako da je ukupni uinak djelovanja trans masnih
kiselina u organizmu daleko negativniji od djelovanja samih zasienih
masnih kiselina, a to su glavni preduvjeti za nastanak ateroskleroze. Fast
food hrana svih oblika dovodi do poveane sinteze i djelovanja trans
masnih kiselina.

2.5. Utjecaj

suplementa:

omega-3-

masne

kiseline

Tijekom poslijednjeg desetljea, objavljeno je jako puno znanstvenih

radova na temu masne ribe i omega-3-masnih kiselina. Vie od 80%
rezultata je pozitivno te se preporua to vei unos ovog suplementa svim
osobama neovisno o ivotnoj dobi. Omega-3-masne kiseline tite endotel
kapilarnog sustava, te sprjeavaju taloenje masnih plakova. Hrana eskima
koja je bogata nezasienim masnim ksielinama, sputa razinu ukupnih
masnoa u krvi, te LDL frakcije kolesterola. Jedno od bitnijih uinaka je
produeno vrijeme gruanja krvi, te zbog ovog svojstva eskimi mogu
konzumirati visoko masne namirnice.

Ove injenice se temelje na

radovima danskih istraivaa Davidsona i Conquer-a.

Slika 3.- Pozitivni utjecaj omega-3-masnih kiselina

7

3. Zakljuak

Masti su spojevi koji su veoma vani za tijelo i organizam. Obavljaju

raznovrsne funkcije poput odravanja optimalne tjelesne temperature,
sudjeluju u izgradnji stanica, izvori su esencijalnih masnih kiselina te jedna
od najvanijih osobnosti je prekursor za apsorpciju vitamina netopljivih u
vodi. Meutim u razliitim oblicima masti mogu prouzroiti ozbiljne
probleme u kardiovaskularnom sustavu. Monozasiene i polizasiene
masne kiseline su zdrave i poeljne zbog pozitivnog djelovanja na
organizam, ali kroz nepanju i krivi odabir svakodnevnih namirnica kroz
odreene metabolike procese, iz nezasienih masnih kiselina

nastaju

spojevi poput trans masnih kiselina koji su nepoeljni u naem organizmu.

Istraivanjem i znanjem o hrani koju konzumiramo moemo znatno
smanjiti rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, poput zamjene
zasienih masnih kiselina s nezasienim ili polizasienim MK, te
konzumacijom raznih suplemenata ime se smanjuje rizik oboljenja i
produuje ivotni vijek.

4. Literatura

Istraivanja:
1.

Zock, Peter L. et al. Progressing Insights into the Role of

Dietary Fats in the Prevention of Cardiovascular
Disease. Current Cardiology Reports 18.11 (2016): 111. PMC.
Web. 8 Nov. 2016.
2. Kulier, Ignac . Uloga prehrane u prevenciji kardiovaskularnih
bolesti. ; Medix.12/2003 broj 51. http://hrcak.srce.hr/20095
Web stranice:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Masti
http://www.nestle.hr/nhw/%C4%8Cinjenice/masti-u-prehrani
Slike:
https://www.google.hr/search?
q=masti&rlz=1C1FDUM_enHR553HR555&source=lnms&tbm=isc
h&sa=X&ved=0ahUKEwiSprLDyJnQAhWGbhQKHasEAMMQ_A
UICCgB&biw=1344&bih=736#tbm=isch&q=strukturna+formula+m
asti&imgrc=S_28hGBC2GxOVM%3A
https://www.google.hr/search?
q=benefits+of+fats&rlz=1C1FDUM_enHR553HR555&source=lnms
&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwietp_sx5nQAhVMORQKHb3w
Ar4Q_AUICCgB&biw=1344&bih=736&dpr=1.25#imgrc=lGAIQzg
fOZqcpM%3A
https://www.google.hr/search?
q=omega+3+masne+kiseline&rlz=1C1FDUM_enHR553HR555&es
pv=2&biw=1344&bih=736&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0
ahUKEwjg9

eqVt5nQAhWCWywKHaf1AlIQ_AUIBigB#imgrc=JGFdX60VRWa
QTM%3A

10