You are on page 1of 2

( A ) Tropska klima- Tropski pojas zahvata Klima tundre je prijelazna klima od vlaznog ( Cfb ) Umjereno topli vlazni klimat

( Cfb ) Umjereno topli vlazni klimat sa toplim


ekvatorske geografske sirine u dijapazonu od 20 borealnog klimata sa hladnom zimom i klime ljetom Ovaj klimat pretezno nastanjuje bukvova
do 40.Ovaj pojas se tretira samo na vjecitog mraza. Temperatura najtoplijeg mjeseca ( BS ) Stepske klime vegetacija pa ga cesto nazivaju klimatom bukve.
je visa od 0C a manja od 10C, pa zbog toga ( BSh ) Topli stepski klimat U Evropskom dijelu ovaj klimat se prostire od
kontinentalnim prostranstvima.Tropski pojas u
ovakve temperature u kratkom ljetnom peridu Topli pustinjski klimati postupno prelaze u sjevernog dijela Spanije i sjev. Grcke preko
termickom rezimu predstavljen je ujednaceno pruzaju uvjete za stvaranje niskog rastinja, stepska podrucja i ovi prijelazi se odlikuju i suhim zapadne Evrope. 1/3 Evropskog kontinenta se
visokim temperaturama tokom cijele godine pa mahovine i lisajeva, koje se naziva tundrom. Ova ( B ) i vlaznim ( C ) klimatskim uticajima. Topli nalazi pod uticajem ovog klimata i ovom klimatu
smjena godisnjih doba ne postoji. Iz tog razloga, klima obuhvata sjevernu fasadu Sjevernog stepski klimat se nalazi pod preteznim uplivom pripada veci dio BiH. U sjev. Americi ovaj klimat
dnevno kolebanje temperatura je vece od ledenog mora, te niske obale Ohotskog mora, suptropskog maksimuma i podrucja sa zauzima manja prostranstva. Na juznoj hemisferi
godisnjeg. U tropskom pojasu zbog svakodnevno prekoNorveske, sjevera Islanda, obalni pojas humidnijim klimatima pa je zbog toga ovaj ovaj klimat se prostire u jugoistocnoj Australiji,
visokih temperatura konvektivnim procesima Grenlanda, Kanadski arkticki arhipelag, klimat povremeno pd uticajem polarnog fronta. Tasmaniji i na Novom Zelandu. Amplitude u
najsjeverniji dio Kanade i Aljaske. Prosjecna Ovo je uvjetovalo da se topli stepski klimati ovom klimatu iznose od 7C do 10C i vece su
nastaju oblaci vertikalnog razvica iz kojih se
januarska temperatura na zapadu iznosi 5,8C do odlikuju sa deleko bujnijom vegetacijom u tokom toplijeg dijela godine. Prosjecne ljetne
svakodnevno izlucuju kisne padavine. Ukupna 38C na istoku. Prosjecne temperature odnosu na pustinjske klimate iako je vegatacioni temp.uz obalni dio iznose od 13C do 18C a u
kolicina padavina nije manja od 1000mm. Za najtoplijeg mjeseca su manje od 10C. Godisnje period sveden na samo nekoliko mjeseci. Topli kontinentalnom dijelu ta temp.je od 18 do 22C.
razliku od ujednacenih temperatura, kisne amplitude temperatura nisu velike zbog dosta stepski klimati prostiru se sjeverno od Sahare i Priokeanska prostranstva bogatija su padavinam
padavine pokazuju evidentnija godisnja kolebanja, niskih ljetnih temperatura. Kolicina padavina je dopiru do Sredozemnog mora, i ovaj klimat se ( 500 do 750 mm) u hladnijem dijelu god.i to je
zato se u tropskoj klimi izdvajaju dva a neki i tri mala i iznosi oko 250 mm. U ovoj klimi za dalje nastavlja preko Irana, Mezopotamije, Sirije okeanski rezim padavina, a dok je u toplijem
klimata i to: vrijeme kratkog ljeta se razvije biljni pokrov koji itd. Podrucje sa istim odlikama klime ima i u dijelu god.padavinama bogatija unutrasnjost ( 640
je bujniji nego sto se moze pretpostaviti uzimajuci Meksiku i jugozapadnom dijelu SAD, te u mm ). Navjetrene strane imaju godisnju sumu
u obzir surove klimatske uslove. Njega cine Australiji. Na osnovu pluviometrijskog rezima u padavina preko 2000 mm. Ovakva raspodjela
( Af ) Prasumska klima- Ovaj klimat zahvata mahovina, lisajevi, cvijece, patuljasta breza, vrba i stepskom toplom klimatu mogu se izdvojiti dva padavina je utjecala na razvijanje bujne i
zavalu Amazona, obalno podrucje Brazila, sl. bitno razlicita tipa. U jednom preovladavaju raznolike vegetacije. Ovaj klimat predstavlja
pacificku obalu Kolumbije i sjevernog Ekvadora, ( EF ) Klima vjecite hladnoce zimske, au drugom ljetne padavine. Podrucja koja mjesta na Zemlji bogata sumskim sistemima.
potom u Africi dominira u zavali Konga, obalnom Klimu vjecite hladnoce imaju samo polarne kalote se nalaze pod uticajem suptropskih anticiklona, ( Cfc ) Umjereno topli vlazni klimat sa svjezim
Arktika, Antarktika i unutrasnjost Grenlanda. tokom ljeta su potpuno susna. ljetima Ovaj se klimat se proteze uz obalu
pojasu Gvinejskog zaliva i istocnom
Pored ovih ledenih prostranstava klimat vjecite ( BSk ) Hladni stepski klimat Norveske do oko 70 paralele u atlanskom otocju i
Madagaskaru, uticaj ove klime se osjeti i u nekim hladnoce odlikuje i zone planinske glacijacije tj. Na hladne pustinje nadovezuje se pojas stepe, koji na juznoj Aljasci, takodjer na jugu Patagonije i
dijelovima Azije tacnije na jugu Sri Lanke, najvisih planinskih sistema koji su prekriveni zahvata velika kontinentalna prostranstva sjever. Ognjene zemlje. U Evropi se ovaj klimat
Malajski poluotok Sumatra itd. Prosjecna ledom. Prosjecne temperature najtoplijeg mjeseca Evroazijskog i Americkog kontinenta. U Evroaziji prostire nad juznim Islandom, Farskim i
temperatura zraka u ovom klimatu je visa od 22C u ovom klimatu je niza od 0C. Unutrasnjost se proteze od Povolozja u Ukrajini do sjeverne Setlandski otocima te planinskom dijelu V.
a godisnja amplituda iznosi 3C.Prasumska klima ledenih kontinentalnih prostranstava su daleko Kine. U sjevernoj Americi ovaj klimat zahvata Britanije. Prosjecna temp.najtoplijeg mjeseca je
izlucuje najvise kisnih padavina na Zemlji. hladnija i u njima prosjecna temperatura geogr.prostranstva od stjenjaka do obale Tihog niza od 22C, a najhladnijeg visa od 3C, dok su
najtoplijeg mjeseca je niza od -9C. Prosjecno okeana i manja se podrucja nalaze u Turskoj dnevne amplitude temperatura od 6 do 7C, sto
Prosjecno se izluci kise u visini od 2 500 mm.
godisnje kolebanje temperatura iznosi uz obalne Pakistanu, Australiji itd. Godisnja kolicina uvjetuje stalno prisutna vlaga u zraku, relativno
Ovakav taermicki i pluviometrijski godisnji rezim zone do 10C a u unutrasnjosti su daleko veca i padavina u ovom klimatu iznosi od 200 do 250 velikaoblacnost i stalno puhanje vjetra. Ove
pruza idealne uvjete za nastanak i razvoj preko 70C. Najhladniji mjesec na Arktiku ima mm. Kise preovladavaju tokom ljeta i najcesce su pojave ipak ne prati velika kolicina padavina.
prasumske biocenoze, koja je vegetacijom prosjecne temperature uz obalu 30,7C, a u frantalne i konvekcijske geneze, a tokom zime Prosjecna kolicina padavina je od 430 do 1600
najbujnije podrucje svijeta. Uspijevaju drveca unutrasnjosti su daleko nize. Prosjecna godisnja preovladavaju snijezne padavine pracene jakim mm. Ovaj klimat poguduje za razvoj suma tajge, a
ogromnih dimenzija, gusto rastinje itd. kolicina padavina zbog oskudnih podataka kao i vjetrom i mecavama. U ovom klimatu tokom na mjestima koja su izlozena vjetrovima razvila
za temperature dobivene su na osnovu samo godine 1 4 mjeseca imaju temperaturu ispod se tundra i travna vegetacija.
nekoliko egzemplarnih meteoroloskih stanica. 0C. Apsolutni minimum moze biti i 35C. ( Cs ) Sredozemne ili mediteranske klime
( Am) Tropski monsunski klimat Danas se u Klimatologiji koriste podaci da je Prosjecna godisnja temperatura ovog klimata Ovaj tip klime ima sezonski termicki i
- U tropskoj klimi prasumskog tipa, neka prosjek padavina na Antarktiku 140 mm, a u iznosi od 20C do 24C, a godisnje amplitude od pluviometrijski rezim, i dijeli se na:
geografska podrucja se odlikuju kracim susnim unutrasnjosti ovog ledenog kontinenta izluci tek 20C do 32C ( Csa ) Sredozemni klimat sa suhim zarkim
periodom ali su vegetacijski identicni prasumama. 25 do 50 mm. ljetom. Ovaj tip obuhvata pojas Sredozemnog
Ovaj klimat unutar tropske klime Kepen nije ( C ) Umjerene tople i vlazne klime mora u kojem je biljni indikator maslina, pa se
posebno determinisao mada ga neki klimatolozi Ovaj tip klime se odlikuje godisnjim ritmom zbog ovoga i ovaj klimat naziva klimatom
postojanja pravilne smjene godisnjih doba. U maslina. Njom se odlikuju juzni dijelovi Spanije,
izdvajaju kao zaseban tip. Ovaj klimat se svrstava ( B ) Suha klima Suha klima obuhvata veliko njima su temperature ujednacene, bez velikih juzne Francuske sa Korzikom, Italija sa Sicilijom
u prijelazni od prasumskog prema savanskom zemno prostranstvo, vise od kopnenog dijela, godisnjih i dnevnih olebanja. Isto tako i godisnja i Sardinijom, juzna jadranska obala, Grcak itd. U
klimatu. Ovaj klimat je najrasprostranjeni u kako na sjevernoj tako i na juznoj hemisferi. kolicina padavina je dosta pravilno rasporedjena , sjev. Americi ovaj klimat se proteze iznad veceg
primorju jugoistocne Azije i obuhvata Vijetnam, Najvece regije Svijeta su zahvecene ovom pa ne postoje izrazito susni , niti izrazito vlazni dijela Kalifornije i doline rijeke Kolumbije.
Mianmar, Filipine itd zatim zahvata istocne obale klimom od zapadne Afrike preko Sahare, Libijske periodi. Ona ima pravilnu geografsku raspodjelu Prosjecna temp.toplijeg mjeseca je visa od 22C,
Venecuele i Karipske obale Srednje Amerike a u i Saharske pustinje, Etiopije i Somalije, Arabije, kako na istoku tako i na zapadu okeanskih dok je kod hladnijeg mjeseca od 4C do 13C.
Africi se javlja uz Gvinejsku obalu i uz usce prostranstava. Prema godisnjoj raspodjeli Godisnje amplitude temp.su od 12C do 17C.
Iraka itd. Velike Aridne zone zavataju i americki
padavina dijeli se na nekoliko klima: Odlikuje se znatnom godisnjom kolicinom
Nigera. Prosjecna temperatura u o vom klimatu kontinent od prerijske Kanade preko SAD itd. ( Cf ) Umjereno topla vlazna klima padavina sa izrazenim sezonskim kolebanjem.
iznosi 23C uz godisnju amplitudu od oko 7C, a Najvise aridnih podrucja ima australijski Ova se klima odlikuje sa ravnomjernom Prosjecna godisnja kolicina padavina se krece od
kolicina padavina je vece od 1000 mm. kontinent ( ). Suha klima ima nedostatak raspodjelom padavina tokom cijele godine. U 380 mm do 900 mm. Vegetacijska obiljezija se
padavina za razvoj bujnije vegetacije tokom cijele ovom klimatu se mogu izdvojiti tri varijante ili razlikuju, a na razlike utice razlicite kolicine
godine. Pustinje i stepe cije su prosjecne godisnje klimatska tipa: padavina.
( Aw ) Savanska klimaOvaj tip klime se javlja u
temperature vise od 18C nazivaju se tople ( Cfa ) Umjereno topli vlazni klimat sa zarkim
J. Americi i odlikuje centralne dijelove Brazila, ljetom. Ovaj klimat se jos naziva i Virdzinijski ( Csb ) Sredozemni klimat sa suhim toplim
Bolivije i Paragvaja i ova savanska zona se naziva pustinje, odnosno stepe, a ako su te temperature
klimat po tome sto je u ovom prostoru najbolje ljetom. Ovaj klimat zahvata dota manja
kamposima. U srednjoj Americi ovaj klimat je nize od 18C onda se nazivaju hladnim proucen. On zahvata 1/3 povrsine SAD-a, od prostranstva. Najrasprostranjeniji je uz pacificku
dominantan na poluotoku Jukatan, juzna Floride, temperaturama, odnosno hladnim stepama. Na taj Floride na jugu do Nove Engleske i jezera Iri, na obalu sjevernije od L.A., jugoistocni dio
Kube i Haitija. Velika prostranstva srednje i nacin je i izvrsena podjela suhe klime. sjeveru. U juznoj Americi je zastupljen uglavnom Vankuvera, a u Evropi sjeverozapadni dio
istocne Afrike se odlikuju ovim tipom klime. u Argentini, Urugvaju i manjeg dijela Paragvaja. Pirinejskog poluotoka. Na juznoj hemisferi ovaj
Na istocnoj geografskoj hemisferi prostire se na klimat karakterise obalu Cilea, Kejptauna, zapadni
Prosjecne temperature su dosta visoke pri cemu se ( BW ) Pustinjske klime
jugu Kine, Koreje i vlada nad vecim dijelom dio Australije te istocne Sirije u Aziji. Odlikuje se
maksimalne temperature redovito javljaju, nesto ( BWh ) Zarki pustinjski klimat
povrsine Japana, Nove Gvineje i istocne malo svjezijim zimama i toplim ljetima gdje
ranije u odnosu na zenitnu kulminaciju Sunca i u Zarki pustinjski klimat se cesto naziva saharskim
Australije. Afrikom ovaj klimat preovladjava nad prosjecna temperatura najtoplijeg mjeseca iznosi
vezi sa visinom polozaja Sunca nad horizontom u klimatom. Ovaj klimat se formira pod uticajem
Mozambikom a na Evroazijskom kopnu u juznoj od 16C do 20C, a najhladnijeg mjeseca 4C
suptropskog anticiklona. I pored dnevne
savanskoj klimi se mogu razlikovati: -Svjezijj Bugarskoj, dolini rijeke Po te na jugoistoku do13C i sa godisnjom amplitudom od 5C do
pregrijanosti pustinjske podloge i donjih zracnih
suhi period: prosjecne dnevne temperature iznose Panonske nizije. Ljeta u ovom klimatu i pored 15C. Prosjecna godisnja kolicina padavina iznosi
slojeva, ne nastaju konvektivni oblaci i pluskovite
od 27C do 32C -Topli suhi period: ovdje toga sto na njega utice i blizina mora ima od 387 mm do 870 mm. Ovi parametri pogoduju
padavine, zbog descedentnih strujanja zraka koji
prosjecnu temperaturu najtoplijeg mjeseca od za rast biljnih zajednica aparela i trava
dnevne maximalne temperature iznose od 32C do se kompresijom zagrijava. U zarke pustinjske
23C do 29,3C. Maksimalne dnevne amplitude semiaridnih obiljezja. U nesto vlaznijim
38C-Topli vlazni periodKolicina padavina u klimate saharskog tipa, pored Sahare, spadaju jos:
zraka iznosi preko 38C. Prosjecna januarska predijelima ovog klimata rastu sumske zajednice
savanskom klimatu varira izmadju 1000 i 1500 Libijska pustinja, Arabijska pustinja, Somalijska,
temp.u mjestima obalnog podrucja iznosi eukaliptusa.
mm padavina Australska pustinja, pustinje u Meksiku itd. U
0C.Ovaj klimat ima ravnomjernu godisnju ( Cw ) Tople klime sa suhom zimom ili Sinijske
Sahari prosjecna kolicina padavina iznosi do 125
raspodjelu padavina, gdje se prosjecno iznad klime. Sinijski ili kineski klimati pripadaju
mm, a u njenim rubnim dijelovima do 380mm ali
podrucja ovog klimata izlucuje od 750 do 1500 umjereno toploj kisnoj klimi. Bitna karakteristike
( E ) Snjezna klimaSnjezna klima uglavnom te kisne padavine nisu ravnomjerne. Dnevne
mm padavina. Podrucja u kojima provladava ovaj ovog klimata jeste povecana kolicina padavina u
obuhvata polarne oblasti Zemlje nad kojima su amplitude temperature zraka su vise od godisnjih klimat povoljna su za razvoj visih biljnih toplijem dijelu godine, dok je hladniji dio godine
visine Sunca nad horizontom male. Zimska pa se krecu od 12C do 22C. zajednica. Susnije dijelove nastanjuju travne susan. Termicke odlike najtoplijeg mjeseca
insolacija se svodi na nulu, koja se ne moze ( BWk ) Hladni pustinjski klimat vegetacije koje se u Americi nazivaju pampe i determinisu ovaj klimat u dvije varijante.
Ovaj klimat je prema onoj klasifikaciji onaj u
kompenzirati ljetnim zagrijavanjem sto znaci da kojem je prosjecna godisnja temperatura niza od prerije. Vegetacija je vicinom bjelogoricna a ( Cwa ) Snijski klimat sa zarkim ljetom
se na polovima i oko njega smjenjuju dvaa 18C i on zahvata manja geografska prostranstva. crnogoricne ima nesto u visim terenima. Ovaj klimat spada u klimatske tipove umjerenih
godisnja doba, koja traju u vremenima polarnog Ovaj klimat je karakteristican za unutrasnjojst klimata sa najvisom temp. Najtopliji mjsec je onaj
nakon kisnog perioda i njegova prosjecna temp.je
dana, kada je Sunce nad horizontom i polarne noci azijskog kopna, posebno oko Kaspijskog mora i
visa od 22C. Najhladiji mjesec ima prosjecnu
kada je Sunce stalno ispod horizonta. Granica za pustinju Gobi. Hladnim pustinjskim klimatom temp.oko 15C. Kolicina padavina je
snijeznih klimata definisana je izotermom se odlikuju manja podrucja u Sjev. Americi, uz promjenjljiva i krece se od 971 mm do 2180 mm,
jugozapadne obale Afrike te obalama Cilea, Perua
najtoplijeg mjeseca do10C. Snijeznom klimom i ove padavine imaju iskljucivo sezonsku
i Patagonije u Juzn. Americi. Padavine koje se u
se odlikuju sjeveroistocni Sibir, primorije njima izlucuju su uglavnom ciklonskog postanka raspodjelu. Vegetacioni pokrov je predstavljen
Sjevernog ledenog okeana i u njemu otocne uz orografski uticaj a ljetne padavine su sumama i travnim zajednicama. Najvece
skupine, sjeverni dio Islanda, Grenland, sjev. konvekcijskog postanka zbog toga ove pustinje teritorijalno prostranstvo se nalazi u juznoj Kini
,Juznoj Koreji, sjev. Vijetnamu i dolini Gangesa
Kanade i sjev. Aljaske a na juznoj hemisferi ovim imaju cesci broj dana sa padavinama. U ostalim
( Cwb ) Sinijska klima sa toplim ljetom
tipom klime se odlikuje Antartik.. Na hladnocu dijelovima hladnih pustinja, izlucuje se nesto veca Ovaj klimat je najzastupljeniji u Kini, Indija i
ovih prostora ne doprinose samo niske i kolicina padavina ali ona ne prelazi 200 mm Burmi, djelimicno u Etiopiji i na visoravnima u
padavina. Hladne pustinje imaju dosta hladnu
dugotrajne zimske temperature, vec kratka i Mexiku. Najtopliji mjesec je u kisnom periodu i
zimu gdje tri zimska mjeseca imaju temperature
hladna ljeta. Ledeni pokriov cine ova prostranstva zraka nize od 0C temp. uvijek je manja od 22C, a prosjecna
daleko najhladnijim dijelovim Zemljine povrsine. temp.najhladnijeg mjeseca je niza od 15C.
Padavine se izlucuju jedino u vidu snijega koji se Godisnja kolebanja su manja i iznose od 3C do
7C. Prosjecna godisnja kolicina padavina je od
nagomilava i slabo otapa.
650 mm do 900 mm. Vegetacioni pokrov sadrzi
dosta travnih zajednica.

( ET ) klima tundre ( D ) Snjezno-sumska klima ili Borealna


Ova klima prema termickom rezimu odlikuje se tajge, a na jugu ona prelazi u mjesane sume a na padavina je relativno mala i iznosi 500 600mm. U ovakvim klimatskim uslovima adaptirale su se
visim prosjecnim temp.zraka najtoplijeg mjeseca sjeveru u tundru. Zbog antropogenizacije u ovakvim klimatskim mjesovite sume sa povecanim udjelom cetinarskih
od 10C, dok su prosjecne temp.najhladnijeg uvjetima tesko je utvrditi koja je prirodna suma. Travna vegetacija nastanjuje zapadni dio
mjeseca nizi od 3C. Tokom hladijeg perioda
( Dfd ) Vlazni borealni klimat sa vrlo hladnom vegetacija ovih prostora dominantna. Mandzuriju geografskih prostranstava koje odlikuje ovaj
godine traju duge i hladne zime dok su ljeta
uglavnom kratka.Borealna klima granici sa ( E ) zimom. Ovi prostori, koje karakterise Dfd klimat, prekriva niska trava stepskih vegetacija, koja uz klimat.
klimom na sjeveru, sa ( C ) na jugu i (B) klimom. odlikuju se veoma surovim zimama i manjim obalu Zutog mora prelazi u listopadnu sumu, a u
Na juznoj hemisferi nije zastupljena. Ovaj tip planetarnim prostranstvima, uglavnom planinskim podrucjima moze se sresti mjesavina ( Dwc ) Suha borealna klima sa svjezim
klime zbog geografskog prostranstva na kojima sjeveroistocni Sibir u geografskoj sirini od 60 do listopadne i cetinarske sume. ljetom. Ovaj klimat se jos naziva transbajkalski,
preovladava, znacajnih termicki kolebanja, dosta
72N od Lene do Kamatke. Prosjecna posto odlikuje istocni Sibir, daleki istok Rusije i
male kolicine padavina i hladnih zima, se cesto
naziva kontinentalnom klimom. Max. kolicina temperatura, najmanje 8 mjeseci imaju vrijednost sjeverni dio Mongolije. Osnovna odlika ovog
padavina se izlucuje pretezno ljeti i ove padavine nize od 0C, a najhladnijeg mjeseca (januara) nizu klimata jeste duga i vrlo hladna zima i kratko
su vecinom konvektivne. U ovom klimatu su od -38C. Ljeta su dosta kratka, a zbog svjeze ljeto. Hladne zime su duge i u prosjeku do
snjezne padavine cesta pojava i zadrzavaju se na kontinentalnosti dosta topla, pa hje temperatura tri 5 do 7 mjeseci imaju temperature nize od 0C, a
tlu i po nekoliko mjeseci. ljetna mjeseca visa od 10C. Najtopliji mjesec je najhladnijeg mjeseca nizu od -38C. Samo 1 do 4
( Df ) Vlazne borealne klime juli i ima temp. 18,5C. Zbog toga su i amplitude mjeseca imaju temperaturu iznad 10C. Bajkalsko
( Dfa ) Vlazni borealni klimat sa zarkim ljetom.
temperatura znatne i prosjecno iznose do 58C. jezero je prekriveno ledom prosjecno 4,5 mjeseci.
Ovaj klimat se odlikuje sa relativno dugim
periodom i velikim procentom vlage. Prostire se Padavine su neznatne i prosjecno iznose oko Ljeta su dosta kratka ali mogu biti ugodna.
iznad sjev. Amerike, Evropi-uski pojas Rumunije 280mm. One su i neravnomjerno rasporedjene. Prosjecne ljetne temperature iznose od 12 do
ukljucujuci Bukurest i Donjeckoj regiji. Najtopliji Niske temperature i mala kolicina padavina, uz 21C. Kolicina padavina je dosta mala i iznosi od
mjesec je juli sa prosjecnom temp.visom 22C, stalno zaledjeno tlo, uzrokuju siromastvo biljnog 250 do 400mm. Snjezne padavine su cesta pojava
dok je najhladniji mjesec januar cija je temp.niza pokrova i ovaj prostor nastanjuju tundre. od oktobra do maja. U vegetacionom smislu ovaj
od 3C. Prosjecne kolicine padavine iznose od klimat nastanjuju crnogoricne sume i stepska
650 mm do 900 mm. Vegetaciju cine travne
( Dw ) Suhe borealne klime Ove klimate vegetacija oko Bajkalskog jezera.
oblasti.
( Dfb ) Vlazni borealni klimat sa toplim ljetom. odlikuje neravnomjernost godisnje raspodjele
Ovaj klimat odlikuje evropski dio Rusije, sjev. padavina. Padavine se pretezno izlucuju u toplom ( Dwd ) Suhi borealni klimat sa vrlo hladnom
Rumunije, istocnu polovinu Poljske, sjever SAD-a periodu godine. Njih donose ljetni monsuni sa zimom. Ovaj klimat je karakteristican za sredje
i juznu Kanadu. Osjeca se i na planinskim Tihog okeana. Zbog toga ovi klimati zahvataju slivove Lene, Indirgirke i Kolime u istocnoj
sistemimu Alpa, Karpata, Kavkaza itd. Prosjecne ( Dwb ) Suhi borealni klimat sa toplim ljetom
geografska prostranstva u istocnoj i Jakutiji. Ova kontinentalna prostranstva su, osim
temp.najtoplijeg mjeseca nije visa od 22C, dok
su u hladnijem dijelu godine temp.nize od 0C. sjeveroistocnoj Aziji. Antarktika, najhladnija na svijetu i imaju najvecu
Kolicana padavina iznosi od 300 do 700 mm. Ovaj klimat jos nazivaju Amurski klimat jer amplitudu temperatura. Zime traju oko 8 mjeseci i
Vegetacija koja ovaj klimat nastanjuje su vecinom ( Dwa ) Suhi borealni klimat sa zarkim ljetom. odlikuje daleki istok Rusije uz rijeku Amur. Pored imaju tenperature nize od 0C, tako da je
listopadne sume, najcesce hrastove, pa se ovaj Ovaj klimat se jos cesto naziva Mandzurskim ovih podrucja ovaj klimat obuhvata jos prosjecna temperatura januara niza od -38C.
klimat i naziva klimom hrasta. geografske oblasti istocno, sjeverno i zapadno od Tokom kratkog ljeta temperature su, za ovo
klimatom, zbog njegove preovladjujuce uloge u
( Dfc ) Vlazni borealni klimat sa svjezim podrucje dosta visoko i vise su od 12C. Godisnje
toj geografskoj regiji. Pored ove regije ovaj klimat Mandzurije, te istok Rusije oko Vladivovstoka i
ljetom. Ovaj klimat odlikuje velika prostranstva amplitude u prosjeku su vise od 50C. Godisnja
odlikuje sjjeveroistocnu Kinu i Sjevernu Koreju. sjevroistocni dio Sjeverne Koreje. Prosjecna
Aljaske, Kanade, Svedske, Finske itd. Za ovaj kolicina padavina je manja od 250mm.
Prosjecna temperatura najtoplijeg mjeseca je visa temperatura najtoplijeg mjeseca je niza od 22C,
klimat su karakteristicne duge i hladne zime a
od 22C. Tokom hladnijeg perioda godine ovaj dok su temperature u hladnijem periodu godine
kratka i svjeza ljeta. Prijelazna godisnja doba su
klimat se nalazi pod uticajem zimskog monsuna, ispod 0C, npr. Januarske temperatura su nize od Tokom godine preovladavaju vedrine, zbog cega
neprimjetna i kratko traju. U termickom rezimu
koji nastaje iz sibirskog maksimuma. Temperature -13C. Temperature srazmjerno opadaju sa tlo gubi toplotu pretjeranom radijacijom. I pored
samo 4 mjeseca imaju temp.visu od 10C, dok je
hladnijeg perioda godine, najmanje tri mjeseca su udaljavanjem od obale u unutrasnjost kontinenta. ekstremno niskih temperatura u ovom klimatu
prosjecna temp.najhladnijeg mjeseca -38C.
nize od 0C. Zbog toga je ovaj klimat prilicno Prosjecna godisnja kolicina padavina u ovom nastanjene su tajge iako dosta prorijeene. Pored
Najtopliji mjesec ima prosjecnu temp.od 13
nepovoljan, jer su zime hladne, a ljeta vruca i klimatu krece se oko 500mm. tajge velike povrsine nastanjuje tundra.
18C. Prosjecna kolicina padavina je 350 mm do
sparna. Nepovoljnosti se povecavaju sadrzajem
500 mm. Ovaj klimat prekrivaju u vecem dijelu
lesne prasine u zraku. Temperaturna kolebanja
iznose do 43C. Prosjecna godisnja kolicina