Z{AEAJ KOMUNIKACIJE U OBITETJI ZA PGJAVU POREMECAJA U PONASANJU DJECE

OSNOVIVOSTOISXC DOBI

Josip BaSii Izvorni znanstveni clanak

Antonija hlzaY
Odsjek za socijalnu pedagogiju UDK:376.5
Fakultet za defektologiju, Tagreb Zaprimljeno: 08.9.92

SaZetak

CiIj je ovog rada utvrdivanje prediktivnih wijednosl-i komunikacije u obitelji na ponaSanje djece starije
osnovno5kolske dobi. Rezttlati se temelie na suno,percepciji i samoiskazu uienika sedmih i osmih razreda
osnovnih Skola grada T,agreba (N=484) o njihovom pona5anju (PON) i kvaliteti komunikacije u obitelji
[KUO).
Pomocu regresijske analize temeljene na sedam latentnih dimenzija prostora pona5anja i manifestnih
varijbli (15O) prostora komunikacije u obitelji, utwderm je visoka povezanost promatranih prostora, odnosno
svaki faktor pona5anja moguie je objasniti specifidrrim modalitetima komunikacije u obitelji. Rezultati
upuiuju na vrijednost uienja komunikacije i drugih socijalnih vje5tina kao prevencije specificnih oblika
ponaSanja djece, odnosno podizanja kvalitete <lbiteljskoga Zivota.

Kljucne rijeai: komunikacija u obitelji, ponaSanje djece, regresijska analiza

I. PROBLEM situacija. Konfliktnost je na poeetku

Moze li se pona5anje predvidati ?
Postoje li
varijable koje postiZu poZeljnu i
potrebnu razirr:u znadajnosti u predikciji
ponaSanja?
Brojna znanstvena istraZivanja joS uvijek
pokuSavaju dati odgovor na ova pitanja
navodeii, ovisno o sadna-iu proucavanja, kao
znadajne, ne samo pojedine varijable nego i
interakcije medu fenomenima koje te varijable
opisuju. u pravilu tvrdeii kako su upravo te
interakcije ono Sto ponaSanje cini tako sloZenim
i teSko predvidivim. U tom svjetlu znadenje
komunikacije u obitelji za predikciju ponaSanja
mladih na podetku adolescentnog razdoblia
odista se nameie kao samo jedna od niza
moguiih determinanti tog ponaSanja. No, s
dmge strane, prostorkomunikacije u obitelji wlo
je kompleksan i dinamican prostor kojim se
najceSie pokriva cjelokupnost meduljudskih
odnosa unutar obitelji. Stoga, izmedu ostalog,
nije nevaZno u kojoj se fazi ranrojanalarn djeca,
oclnosno u kojo.i se fazi rocliteljstva nalaze
roditel.ji.
Literatura (IJurlock,l968: Clarke
Stewart,Perlmutter,Friedman, 1988) ukazuje
da je osnovna karakteristika oclnosa u
obiteljima s djecom adolescentnog uzrasta
pokuSaj kontrole od strane djece. Taj odnos
dosta slikovito delinira Montemayor (prema
Clarke - Stewart et others,l988) konstatirajuii
da su svi roditel-ii u konfliktu sa svojom
adolescentnom djecom, no u nekim obiteljima
1o je povremena pojava, dokje u dmgima stalna
adolescentnog razdoblja veca i srnanjuje se
prema njegovom kraju. No, usprkos toga, kako
nas informiraju istraZivanja, djeca su u
adolescentnom razdoblju joS uvijek jako vezana
za obitelj. osjeiajuii pripadnost i brigu za
dlanove svoje obitelji. Tako su Erceg i Mandii
(1987), ispitujuii uzostalo i obiteljske odnose.
na uzorkrr od 368 polaznika sedmoga i osmoga
razreda osno',rnih Skola Sarajeva utvrdili da
preko 6Oolo ispitanika uzorka smatra da ie
vezanost uzobitelj pozeljna i znacajna, pri cemu
dak 630lo ispitanika iznosi stav da u teSkim
Zivotnim situacijama radije traZi savjet i pomoi
od roditelja nego prijatelja.
Sa stajaliSta cilja ovog rada posebno str
znacajni rezultati koje su u svom istraZivan-iu
pokrili Himes - Chapman i Hansen (1983)
ispitujuii razlike izmedu normalnih i
delinkventnih adolescenata u percepciji
obiteljskih odnosa i self - koncepta. Prema
nalazirr'a ove studij e delinkventni ad olescenti
percipiraju svoje obitelji kao daleko manje
kohczivne. Oni vide svoje obitelji kao konlliktne,
bez orijentacije na planiranje, organiziranje, te
bezsadriaja kulturne prirodc i sposobnosti cla
sc iskaZe obiteljska toplina. Rocliteljt:
doZivliavaju kao osobe koje postavljaju visoke
s tnad a rd e, postavljaj u dvrs te okvire, diktirai uii
maloljet.niku Sto cla os.jeia i odbijajuii ga kao
indivitlurr isl odobno.
Istodobno su sebe opisali kao osobe kojc
sumnjaju u vlastite vrijednosti, vide sebe kao
nepoZeline osobe, depresivne , nesret.ne. te da
ima-ju malo vjere i povjerenja u sebe.
Krirrrirrologij:r i soci.jalna intcgracija. Vol. 2 (l1X)4).1. I 1) I
I
1
2. CII), HrcCIT'ZE I MIITODE RADA pojedinacnim orthoblique faktorom ponaSanja
rlj ece osnormoSkolske dobi.
'l\:melj ovoga rada i:ini izuiavanic jednoga
segmenta h rnkci< lniranja obitcl j i - komu nikacija, 'l'abela 1
k<lirr se u ovom radu promatra kao predikl.or u Itegresijska analiza orthoblique faktora
ofiaSnjavanju sloZcnoga l-enomena ponaSanja ponaSanja (OBOI - OIIQT) manifestnih
d.ir:<:e osnovnoSkolskog uzrasla. To jc ujedno i varijabli komunikacije u obitelji djece
cili ovoga racla. osnovnoSkolske dobi
Mr: ch r pr'omatra nim rr<r s torima (kom u nika<t ija
1

i lxrnaSanjc) logii:r"ro jc odekivati vczu k<{a je KRTII'zuJI PREDIK'IORI

znadajna i vc:ca u sludaju onih tipova KUO 1....150
ponaSanja koja su sama 1to sebi jasno i
pozitirrno usmjerena, a manja u sluriaju DELTA RO O
sloZenijeg fenomena ponaSanja u smislu
prisrrstva porr:meca.i a u ltonaSanju tiija OBQPONI .54 .14 -000
cliologija jc sloZt:nija i komplcksniia i natlilazi OBQPON2 - 49 -10 .000
proslor komunikacije rt obitclii rt n-iczinom
ob.iaSnjavaniu. OBQPON3 .3 9 .62 -02
oBQPoN4 -52 .12 .00
OBQPON5 .56 .15 -00
2. 7 . Uz<>rak ispi I anika oBQPoN6 _ 51 .12 .00
Shriajnim izlrorlm mr-'rlrr udt:nicima seclm<lga i OBQPONT .49 -14 .00
osnroga razre<la osr-tovnih Skola Zagrcba
o<lalrrano.ie 484 rri:enika, oba spola. Tu generalnu konslal.acijrr mogrrr:c jc
sagledati u prostorima pojcclinadnih rt'.gresiiskih D
analiza u kojima se u relacije stavljajtr dJt

2.2. Uzorak varijabli pojedinacni orthoblique faktori ponaSanja Iec

(kriteri.ii) u odnosu na znadajne varijablc istr

Z-a potrr:be ovoga racla uzt:ta su dva skulta podmeja komunikacije u obitelji kao prediktorc sh
vari-iabli. Jedan cini manifestni prostor (tabele 2 do tabele 8) T
prerliktora varijabli - komunikacija u obitelii Prvi orthoblique faktor ponaSanja kao kriterii ob:
(l5OJ r . a^ drrrgi 7 orthobliquc faklora rlefiniran je kao faktorsocijaliziranosti u sklarlrr Ir
lrorraSaniaz qt't'c osr-tclvnoSkolskog uzrasta s ocekivanjima za <lob, a njegova struktura t19
(krilcrij). opisujr: tip ponaSanja mladih bez OT
Inlirrmacije <; komrrnikaciji tt obitclji i predck:linkvcntnih manilt:staci-ia, a narodito ml
pclnaSaniu uil:nika clollivenr: su na osnovu clelinkventnih manifestacija s posebnom ul
orijenlacijom na svestrano rrskladivan-ie s (nil
samollrot'it'rre. orlr)oslr() sam()lx'rce1x'ije is1ri-
tanika - rljr:ce osnovnoSkolskt: tlobi. kmgom clnr5lva vr5njaka (uglavnom isl.i spol)
rr k<jima sc kreic. Prema rezultatima iznijt'-
tim rr labeli 2 proizlazi da je ovakav tijck Tat
2.11. Mctocle olrrade rczultala yronaSanja moguie predvidati na temelju
obiljczia komunikacije u obitelji. Specilicno Rez
Ikrclaci koriStcni lr ovom ra<lrr clbraclivani su govoreii terminima komunikacije, takva djeca
do sada na nekoliko mt:lodoloSkih nacina (vidi znaju clatume rodenja svojih roditelja, rado sc L

'Ba;ii.Zi'Zak, t99l). I)rocijenili smo vaZnim
upotrebiti i rcgresijsku analiztt koja dini
mctodoloSki osnov ovoga rada, kako bi dokucili
prediktivni zna(.aj komunikacije u obitelji na
lnnaSanjc <ljece.
I]. ITEZULTAfI I DISKUSIJA
Ilrrlaci prezentirani u l.abeli I omoguiavaju
zakl-fucak prcma kojem proizalazi da je
prcdiktorski sus t av ( I 50 manifestnih varijabli)
kojeg dclinira prostorkomunikacije u obitelji u
znac-:ajnoj relaciji s kriterijem, odnosno sa svakim
vraiaju kuii iz Skole, Zele sebe prilagodavati
dmgim elanovima obitelji, imaju potrebu da, o
za njih vaZnim pitanjima, obavijeste svoje I
roditelje, svoje obitelji procJenjuju kao gmpu u
kojoj se dogovara i uskladuje interese,
pridrZavaju se pravila i sve to bez suparniStva. ,l
Komunikaciju u obitelji koja je definirana kao
prediktor pona5anja djece, koje je procijenjeno
kao socijaliziranost odekivana za dob, moguit:
je promatrati kao obitelj u kojoj postoji relatirmo
jasna stnrktura i pravila, ali je narocito izraZena
medusobna povezanost, emocionalna
pripadnost, poStivanje i potreba za medusobnim
uskladivanjem.

,
 BaSii, J., ZZak, X: Znadaj komunikacije u obiteli za pojavu pcremedaJa u ponaSanju djece osnovno5kolske. ..

Tabela 2
;
Rezultati regresijske anLallze OBgl kao kriteriJa i variJabli KOM kao prediktora i

oBQl
)ra
rih KOM R PART (R) Beta O SADRZAJ VARIJABLI
ice prediktori
006 -.26 -.22 -.2t .000 znaju datum rodenja
svojih roditelja
079 -.2'7 - -2L -.20 .000 voLim se vratiti 5to
nri'ia krr6l i2 5kole
143 -zt 1a .19 .00L ne Zel-im sebe priLagodi
o ti drugima,neka se drugi
priJ-agode meni
000 019 -.31 -.L7 -.t_9 .003 imam potrebu da, o meni
100 vaZnim pitanjima, obavi-
jestim roditelje
014 -.28 -.15 -.16 .009 u obitelji je prisutno
.00
suparniStvo
.00 020 -.14 --13 .013 ne mogu promijeniti
- 00 frizuru dok ne dobijem
.00 odobrenje roditelja

eje
rkih Drt.gi orthoblique faktoru prostoru pona5anJa nJih traZi, pomke su izrarrne, pomke ne utJedu
laJu
dJece stariJe osnovnoSkolske dobt usmJerenJe u na pona5anJe). Ipakdlanovi u ovakvim obiteljima
rnJa Jednom pravcu i deffnira ga odsutnost interesa smatraju da imJe u obitefima bofe nego izvan
rble ispitane dJece u btlo koJem soc{alnom kontek- nJih, a Sto moZe ukazivatl da ovakva obitelj
f,ore
stu. zadovofava neke potrebe i funkcije o koJima
Takvom ponaSanJu dJece znadaJno doprinosi ovdJe nemamo dovo[no informaciJa. MoZe se
iterij obtte! za koJu Je karakterlstidan nedostatak pretpostavifluovalarimsludaJevimadasuiovako
ladu ili nedovofna komunikactJa (razgovaraJu o opisani odnosl u stvari odnosi.
tura treiem dlanu obitefi, roditefi ne znaJlu za Opravdati ovakvu vezr izrrtedu prediktora i
bez omi[eni predmet djeteta u Skoli, ne izrnJenJuju kriter{aJe relativnoJednostarmo jerJezarazvoj
rCito miSljenja o dmStvenim problemima) izrarmost interesa dJece te dobi bitno vodenje i usmjerena
nom u komunikaciJi, neefikasna komunikaciJa aktivnost rodite[a, a ne potpuna
rje s (nikada dlanovi obite[i ne naprave ono Sto se od nestmkturiranostZivota u obite[i.
spol)
nije-
fljek Tabela 3
relu
ftdno Rezultati regresijske anallzn OBQ2 kao kriteriJa i variJabli KOM kao prediktoqa
{eca
lo se oBQ2
avaU
da, o KOM R PART (R) Beta O SADRZAJ VARIJABLI
svoJe
lpuu o6'7 -.03 -.06 .07 -000 kad u obit.el.ji dvoje xazgo-
rese, vara, odnosi se na tre6eg
iStva. 004 .29 . 19 .l-5 .000 moji roditelji znaju koji
a kao je omiljeni predmet u 5k.
nJeno 009 .29 .18 .19 .001 izmjenjujem miSljenja o
)guee dru5t. probJ-emima s drugim
rflvno 6l-anovima obiteli i
alena 115 -.10 --L7 - -20 .001- nikad ne napravim 5to su
ralna od mene traZili jer znam
bnim da su to zaboravil_i
087 .11 .r4 .010 poruke dlanova obitelji
su indirektne
3
Kriminologija i socijalna integracija, Vol. 2 (f994).1. l-9 Befl

119 1) AA .13 .011 dobivene poruke u obiteljl o

utje6u na PonaSanje dlanova lme
016 -
tt | - | <
-.14 .015 6l-anovi obitel j i smatra ju (ner
da im je bolje u obitelji obJr
nego i-zvan nje Skoi
sku
teSl
ppozornost da se ovi rezultati
Struktura treieg orthoblique faktora u Treba skrenutlnatzv. normalnu populaciju djece' a ne
rcdl
prostom pona5anja djece ukazuje na prisutnost odnose se'
preddelinkventnog i delinkventnog ponaSanJa na negativno selekcioniranu skupinu kon
tipa : bjeiz'nje, na drr.ga mJesta' bJeZanJe 1z preddelinlwentne I delinkventne populaciJe tab(
kuie na nekoliko dana, prosJadenJe' dJece. nd
Kada su u pitanJu odnosi s rrcdite[ima dJece
intervencije socijalne sluZbe i miliciJe' krade pon
kako izvankuie tako i uvlastitoj kuii' bJeZanJe
koJa bJeZe od kuie istraZivanJa pokazuJu
iz Skole i uniStavanje tude imovine' nedostatak dosljednosti na strani roditelja'
nedostatak udinkovitih odgoJnih poshrpaka kao
Prediktorski skup var{abli koJi doprtnosi
i postojanJe nerealistidnih odetrrivanja od strane Tab
delinkventnom i preddelinkventnom rodtte[a t vezl s prihvatljivim pona5anjima Rs
ponaSanju, a ulazi u podmdje komunikaciJe u
nJihove <iJece. Model obitelsl'dh medu[udskih
obitelji moguie je definirati kao odnosa u ovim obite{ima prvenstvenoJe opisan
komunikaciJsku nedostatnost (ne sluSaJu se'
ne prisiljavaju se, otvoreno se ne ra2govaraJu'
kao negativan, Sto znadi da su roditelji
ono Sto rade ne odgovara onome Sto govore).
dominantno usmJereni na kritiziranje' K(
priJetnje, negativne lzJave, ffzidko kaZnJavanje'
Paralelno s tlm ne egzistiraju pozitivne pomke.
te da nedostaJu pozitivne interakciJe - pozitivne
Karakteristidno Je joS i to da se zaJedniStvo u 0:
izJave, nagrade, pozitivan fizieki kontakt i sl.
tim obiteljima odrZava iskljudivo zbog
materijalne sigurnosti, a to puno govori o fWodarski i Ammons. 1984)- To potwduju i
navodi Petersona (premaWolk i Brandon'f 987)
komunikaciJi dlanova te obitefi. To bi moglo
01

govoriti o obite[ima u koJima se zadovo[avaJu

iamo osnovne ffziolo5ke potrebe ' a nedostaJu
svi drr.gi vidovi psiholoSldh potreba koJe se
uglavnom realiziraju u komunikaciJskom
kontekstu, zato se i znv:u psiholoSke' jer se
ostvamju u komunikaciJi s dmgim fudima'
Tabela 4
koJi nalazi da dimenzije interesa i kontrola
roditefa prema adolescentima ima dobru
prediktivnu vriJednost za prisutnost ili od- 0'j
sutnost delinkvenciJe, Skolskog uspjeha'
priJate[stva s vrSnJacima i za opiu sreiu nJihove
0(
adolescentne dJece.
05

Rezultati regresiJske analizn OBg3 kao kriteriJa i variJabli KOM kao prediktora 06

oBQ3
08
KOM R PART (R) Beta O SADRZAJ VARIJABLI
09
n1R 1 1
-.06 --07 .000 ponaianje 6lanova obitelji
je u skladu s miSljenjima 09
6lanova obiteJ" j i
081 --19 -.06 --07 .000 dok govorim roditelji me
10
obi6no ne slu5aju
110 -.08 .16 .2L .003 6lanovi obitelji Prisilja- 1_1
vaju jedan drugog da Pri-
hvate odredene zakJ-ju6ke L2)
ot2 .20 1.
- LZ
1q, .031 u obitelji se otvoreno
razgovara
057 -.20 -.13 -.16 .024 obitelj )e za)edno jer
to zahtijeva materijalna Pe
situacij a lmen
094 .07 .13 .l-8 .020 ono 6to radimo odgovara autor
onome 5to se govori prom
L21 -.03 .11 .13 .042 omiljena izreka mame - naste
budi dobar Pa 6e ti biti odvaJ
dobro Ova
pIedfl
 Basii. J.. /;Zak' X: ZrreLizj komunikacije u obitelji za pojavu pcremeiaJa u ponaSanju dJece osnovno3kolske...

eetvrti orthoblique faktor ponaSanJa dJece istodobno postoJanJe krttike i predbacivanJa.

lmenovan Je kao faktor neuspJeha u Skoli Druga nzftaukazuJe na konfliktnost odnosa Sto
(nedovolan uspJeh, loSa koncentraciJa, ne tuaZi samo po sebi niJe problem, da ne postoJi
obJaSnJenje od nastavnika u Skoli, lznstaJe iz informaciJa kako su konfliktene situacije
Skole). MoguieJe pretpostaviti da se radi i o pos[edtca zlonamJernosti i nepovJerenJa. Treie,
skupini dJece koJa imaJu neke spectfidne premda postoJe sukobi, vaZ,no Je istaknuti da
teSkoie (u odnosu na sebe same i u odnosu na obite[ ostaJe zaJedno Jer ih veZe materiJalna
lafl roditelje) koJe se odihrJu u SkolskoJ sihraciJi. Ako sihraciJa i deklarativno formalno zaJedniStvo, te
tne se 'izvor- tth teSkoia traLi u podrudJu percepciJa pravednosti i poStenJa. U poku5aJu
,nu komunikacije u obite{i, prema nalazima u da se sumira prediktivno znadenje ovakvog tipa
e tabeli 5, onda ih je moguie sagledatl u viSe komunikaciJe u obiteli na Skolski neuspJeh
razana. Jedna od razinaJe nedostatakpoziflvnih dJece, nameie se zak{udak o odredenoJ vrsti
@e pomka koJe idu od rodite[a prema dJetetu, uz poremeienog obite[skog Zivota na odredenoj
{u razinl premda se obitelj uglavnom odrZava.
rua'
kao
ane Tabela 5
lma Rezultati regresiJske anallze OBg4 kao kriteriJa i variJabli KOM kao predtktora
ildh
san oBQ4
e[i
nJe' KOM R PART (R) Beta O SADRZAJ VARIJABLI
nJe,
tvne 035 .25 .19 .001 nastal-e greSke u obitelji
t sl. rjeSavaju se ukazivanjem
rJui na pozitivno ponaSanje
t8a 044 -.11 .I'7 .004 za nastale dogadaje u obi-
rola teJ-ji njeni dlanovi nisu
rbru zainteres irani
od- 071 -.19 -.15 .006 u obitelji dol-aze do izra-
;ha, Zaja nesugalasice
hove 006 .20 .13 .13 .019 znarn datum rcden-ia rodi-
tel j a
057 -.29 -.L2 .034 6l-anovi obitel j i su za je-
dno zbog materijalne
situacij e
062 -.04 -.11 -.1_1 .052 u mojoj obitelji sve se
zasniva na pravednosti i
po5tenj u
083 -16 1? .0I7 medu dlanovima obitelji
vl-ada povj eren j e
096 -.08 -L4 .14 .015 6lanovi obitelji u sukobu
se 5tede
09'7 - .2'7 -.14 .018 konffiktne situacije pos-
ljedica su z.l-onamjernosti
107 -.06 -.11 -.10 .048 roditelji me obi6no pitaju
gdje Zelim na Ijetovanje
115 --za
aa
- - LZ -.L4 .02'7 nikad ne napravim 5to tra-
2e 1er su zaboravili
)-zJ -.1-2 -. t_3 .031 vei ispravljene jedinice
roditelji mi predbacuju

Peti orthoblique faktor ponaSanJa dJece
imenovan Je kao faktor otpora prema
autoritetima premda ga Je moZda JednostavniJe
promatrati kao otpor prema vrSnJacima,
nastavnicima i odraslima uopie, uz potrebu
odvaJanJa u sviJet loSeg dmStva.
OvalrvoJ strukturl pona5anJa dJeteta u smlslu
predikciJe tog pona5anJa, dopdnosi sliJedeia
stmktura obtte[sldh vartJabli: obtte[ niJe ugodno
mJesto da bi se u nJu diJete rado rn:aialo posliJe
Skole, nema komunikaciJe roditef - dijete, sve
poruke roditef - diJete uglavnom idu u
negaflvnom pnrvcu, postoJi nedostatak pozitnmih
potkrepfenJa, dlanovi obiteft se procJenJuju kao
indivldualistt koJt se medusobno omalovaZavaJu.
Obitef kao Sto Je prethodno opisana odito ne
 Kriminologija i socijalna integracUa, Vol. 2 {1994),f . l-9

prlrZa djetetu moguinost zadovof avanJa razviJa na oplsan nadin, pruZa1uii otpor prema
psihickih potreba, narodito za pripadanjem - svemuStodolaziizvanjskogsviJeta,nalazecisebi
ljubavi' poStovanjem, ne prtZa ni model za prostormeduonimakoJisumu slidni,a kojimu
adekvatne sociJalne odnose. te se dijete upravo pmzaju ljubav i uvaZavanje.

Tabela 6

Rezultati regresiJske analiznoBgs kao kriterija i varijablt KOM kao prediktora

oBQ5

KOM R PART (R) BETA O SADRZAJ VARIJABLI

0s8 -.03 -18 .20 .000 6l-anovi obitelji su zajedno i

jer toJ_eriraju jedan drugoga, de
ali se ne vole pn
I2'7 .09 .15 .15 .006 omiljena izreka moje mame: ko
budi dobar pa ie ti biti fe
dobro Sn
028 .38 .06 .07 .007 misl-im da je ugodno Zivjeti Skl
u mojoj obitelji \
0'79 .31 .15 .74 .007 vol-im se vratiti 5to prije sln
kuii iz Skol_e pol
004 .28 .15 . 13 - 008 moj i roditelj i znaju koj i rni rd
je omiljeni predmet u Skoli Mo
017 - -23 -.r4 -. l-5 . 010 * ti j o5 n j-5ta ne zna5 o Zivo-
obt
tu" , omj-l j ena j_zreka mo j ih koJ
roditelj a Rei
051 -.18 -.r4 -.13 .014 6lanovi moje obitelji su dor
individual_isti
038 -.18 --I4 --L4 .014 u mojoj obiteJ-ji deste su
kazne i zabrane ra!
(0886), ne nalazimo smislenim interpretirati
.l
Stmktura Sestoga faktora ponaSanja djece
imenovana je kao faktor formalne nediscipline, njihovu vezu. U ovom sludaju nalazimo
koja se dominantno odituje u Skoli te u odnosu neodgovarajuie odnose, ali ne postoji dovoljno
prema vrSnjacima. indikatora koJi bt moguiili zak[udivanje o biti tih
Premda rezultati regresijske analize, neadekvatnih odnosa. eini se da je prostor I
prezentirani u tabeli 7. ukazuju na znadajnost komunikaciJe u obitelji, kakoje deffniranu ovom
navedenih prediktivnih varijabli komunikaciJe radu, nedovoljan da objasni ovakvo specifidno
u obitelji na varijablu kriteriJa - ponaSanJe djece ponaSanje djece.

Tabela 7
l
Rezultati regresijske analize 0E}g6 kao kriterija i varijabli KOM kao prediktora

oBQ 6

KoM R PART (R) Beta O SADRZAJ VARIJABLI

069 --19 -.06 --06 kada u obitelji dvoje razgo-

.000
vara odnosi se na 3. dl-ana
075 .10 -.16 - - 19 .003 medusobni odnosi u obitelji
su nezadovoljavaju6i
1qo - ?? - 1q - 16 .006 ne razmiSljam o tome kako se
ma'ii +
rrrvJ r^.lit-alii
!vsr nciatsrirr
veJsvqJ u
019 .26 .r4 .14 .010 vol-im se vratiti 5to prije kuii
iz Skole
006 -2'7 .74 -13 .013 znam datum rodenja svojih
roditel-i a
 Ba3ii, J.. ZlZak, X: Znataj komunikacije u obitelji za pojavu poremeia.fa u ponaSanju djece osnovnoSkdske...

;IIla 004 .24 .t2 .11 .030roditelj J. znalu moj omiljeni

letil predmet u 5koli
mu 019 .32 - 11 .13 .047 imam potrebu da, o meni vaZnim
pitanjima, obavijestim rodit-
039 - 00 -L2 .t2 -026 za moje roditel-je ja sam dijete
kada treba izaCi,a odrastao
kada treba ne5to napraviti
064 -.13 .11 .L4 .O42 svatko voli samo sebe
194 -.24 -.11 - -12 .050 ono 5to radimo u obitelji,
odgovara onome 5to govorimo
145 --13 - 11 -L2 - 054 dlanovi obitelji najviSe
postiZu kad se raspla6u

Sedmi orthobllque faktor ponaSanja dJece delinkventnih adolescenata da preko loSe

definiraJu varijable koJe primarno ne pripadaJu
prostorr ponaSanJa fblle su u upitniku, ali ga
kontekstualno obJa5nJavaJu). Taj faktorna ralll
je faktorom percepctJe loSeg stanja u sredini.
Sredlnu u ovom sludaJu predstavuaju : obite[,
Skola, vrSnJact.
VariJable koJe dine znadaJan prediktorski
skup (KOM) ne daJu dovolno informaciJa o
potvndi loSeg stanJa u obite[i koJu perciptraJu
i deklariraju djeca (u upitniku - ponaSanJa).
MoZe se pretpostaviti da relatirrna konfuztJa u
obite[slidom komunlkaciJskom lancu jest ona
koju dJeca percipiraju kao loSe stanje u obttelji.
Rezultati nekih istraZivanJa [Wolk i Bran-
don,l977) ukazuju na postoJanJe teZnJi (istina)
percepciJe rodite[skih odnosa racionaliziraju
svoJe neprihvatfivo pbnaSanje. I uz takvo
tumadenJe, a imaJuii u vidu tzv. normalnu
populactJu koJe se, lstina izJaSnJava I o svojim
poremeiaJima na planu pona5anJa, ostaje
pitanJe prediktivne vriJednosti specifidnih
variJabli komunikactje u obite[l na ponaSanje
dJece, odnosno nJihovoJ percepciJi loSeg stanJa
u obite[i. Moguie odgovore treba traZiti i u
metodoloSkom smJeru. Naime, sedmi
orthoblique faktor ponaSanja djece Je posljednJi
u stmkturi i ako takavdosiZe najmanji postotak
vafane variJance sistema variJabli iz kojih je
izoliran, a najmanJe (ni5ta),odgovara upravo
prostom ponaSanja.

Tabela 8
Rezultati regresiJske analizn OBQT kao kriterija i variJabli KOM kao prediktora
Hrati
zlmo oBQT
o[no
tflflh KOM R PART (R) Beta a SADRZAJ VARIJABLI
xtor
)vom o94 .L7 .06 .0'7 -000 ono 5to u obitelj i radimo
fldno odgovara onome 5to se govori
105 --L'7 .06 .07 .000 u obitelji se zata5kavaju
razLi6ita miSljenja
004 .27 -L2 .12 roditeJ-ji znaju moj omiljeni
.028
predmet u Skoli
012 .29 .1r_ . t_3 .044 u obitelji se otvoreno raz-
go\rara o bil-o 6emu
081 -.35 -.L2 -. 13 . 037 dok govorim roditelji me ne
s J-uia j u
084 _07 -.11 -.r2 .048 dl-anovima obitelji je jasno
5to se od njih zahtijeva

4. UMJESTO ZAKIJUdKA Generalno govoreii moguieJe zak[uditi kako

Na osnovu samoiskaza udenlka startjeg
osnovnoSkolskog uzrasta o vlastitom ponaSanju
i samoprcepciJe komunikaciJe u vlasfltoJ obitelji
, regresiJskom analizom uhndivan Je prediktivan
doprinos komunikacije u obitelji ponaSanJu
djece.
Je pronadena znadaJna predtktivna wiJednost
komunikaciJe u obiteli na ponaSanJe dJece.
Uvidom u poJedinadne regresijske analize vidui-
vo je da se ponaSanje dJece, promatrano kroz
latentne strrkture ponaSanja, mogu predvidati
na osnovu razliditog doprinosa pojedinih
stmktura variJabli komunikacije obitelji.
 Kriminologija i socijalna intgracija, Vol. 2 (1904).1. l_9
Ba5ii,

Shematski je rrezultate moguie prikazati na ovaj nadin: Ren

BraJi
KOMUNIKACIJA U OBITEIJI pona
PONASANJE odeki
u fur
-medusobrra povezanost obite
dlanova obitelji spora
-emocionalna pripadnost socijaliziranost
-potreba za medusobnim oeeld
odeldvana za dob su ra
poStovanJem
-jasna stmktura i pravila nicln
razlli
komu
-nedostatak komunikacije nedor
-nedovo{na komunikaciJa dlano
-izravnost u komunikaciJi negat
odsutnost zaJdt
- neefi kasna komunikaciJa
interesa
-u obiteli je bolje nego
izran nje preko

LITEF
-nedostatna komunikaciJa
(ne sluSaJu se, ne raggovaraJu l. BaS
otvoreno, ne prisiljavaJu se) preddelinkventno Defekt
-neiskrena komunikacija i 2. BraJ
-nema pozitivnih poruka delinkventno 3. Clar
-zajedno samo zbog ponaSanJe and Sc
materijalnih stvari 4. Ercr
5. Htm
quentr
-nedostatak pozitivnih 6.
pomka 7.
-krittka i predbacivanJe Thelr
-konlliktnost odnosa 8.
-zlonamjernost i nepo{erenJe neuspjeh u
- zajedno zbog ma te rtj alne
Skoli
sigurnosti
--pravednost i po5tenJe-

-nedostatna komunikaciJa
-obitef nije ugodno rr{esto
-negativne pomke otpor prema
-dlanovi obite{i individualisti autorltetlma
-omalovaZavanJe

-nije moguie smisleno formalna

interpretirati rredisciplina

-konfuzija u percepciJa
obiteljskom
komuniciranju u sredlni

8
Basii, J., ZlZnk, *: Znataj komunikacije u obitelji za pojavu pcremeiaja u ponasanju djece osnovnoskolske...

Frema rezulatima (isto istraZivanJe) koJe navodi
Braj5a (1991) rnoZe se ustvrditi kako Je n
ponaSanJe dJece koJe se oznadava adekvatnim i
odeldvanim n dob, vaZnakomunikaciJa u obite[i
u funkciJi obitefskog zaJedni5tva, unutar
obiteljske suradnje i unutar obiteljskog
sporazumijevanja.
Suprotno od toga, za odstupanja od
odekivanog i adekvatnog pona5anJa, odgovorni
su razliditl oblici disfunkcionalnosti komu-
niciranja medu dlanovima u obite{i. Te
razliditosti svode se na: nedostatnu
komunikaciju, neiskrenu komunikaciju,
nedostatak zajedniStva, orijentiranost na
dlanove obitefi ponaosob - individualiste,
negativne pomke, krttike, omalovaZavanje,
zajedni5tvo samo zbog materiJalne sigurnosti.
Moguinost predikcije ponaSanJa djece
preko osobitosti komunikacije u obitelji, prcma
navedenim rezultatima, je odita. Ipak, treba
naglasitl kako Je predvidanJu pona5anja dJece
potrebno prtii izudavaJuii i druga
fbiopsihosocijalna) moguia'iaroriSta- razliditih
oblika ponaSanja dJece.Ali, ako ostanemo na
komunikaciji u obitelji, vaZno je naglasiti kako
je komunikacija svojevrsno znanje, vjeStina, te
Je kao takva moguia za udenje i treniranJe.
Kada su u pitanJu rodite[i i to roditefi tzv.
normalne populacije djece i njihova kvaliteta
komuniciranja (posebno komunikacija u
odgoju), onda je u funkciji prevencije
poremeiaja u ponaSanJu djece moguie
razrniSlati o organiziranju komunikacijskih
treninga, Skola za roditelje ili slidnih oblika rada
s roditelJima. Navedeni rezultati potical su da
se i kod nas, kao i u sviJetu. u veiim razrnjenma
zapodne takve treninge i evaluira njihova
udinkovitost.

LITERATURA:

l. BaSii,J.: Lzlrak(1991): Relacije faktora komunikaciJe u obite[i i poremaiaja u porraSanju djece.

Defektologij a,28,2,125 - | 35.
2. BrajSa,P.(199f ): Interpersonalna komunikacija u obitelji.Defektologija,2S,2,ll7-125.
3. Clarke-Stewart".A-;Perlmuter,M. and S.Friedman (f 988): Life long human development.John Wiley
and Sons,NewYork.
4. Erceg,V.: P.Mandii (1987): Odnosi medu polovima i rodite[stvo. SvJetlost,SanaJevo.
5. Himes-Chapman,B.S. and J.C.Hausen(1983): Family environments and self-concept of delin-
quent and mentally ill adolescents. Family Therapy,Vol I O,br 3,289-298-
6. Hurlock,E.B.(1968): Developmental psychologl. Mc Graw-Hill Elook Company.
7. Wodarski,I.S. and P.W. Ammons (1984): Comprehensive Treatment of Runaway Children and
TheirParents. FamilyTherapy,Vol I l.br I ,228-240.
8. Wolk,S. and J.Brandon (1977): Runaway Adolescents' Perceptions of Parents and Self.
Adolescence.Vol I 2,br 46, 175-187 .

Bi{eSke:
I upttnit< komunikacije u obite[t (KUo) konstruirali su
P.BraJSa, M.Mejov5ek, J.ElaSii i A.hiLak. nJime je pokriveno pet osnovnih podrr-dJa obite[ske interpersonalne
dinamike (l5O varijabli) prema P.BraJSi:
l.karakteristtke obitefskog interpersonalnog sustava,
2. karakteristike obitelskog interpersonalnog cirkulariteta,
3. karakteristike obiteljskih interpersonalnih odnosa,
4. karakteristike obitelj ske lnterpersonalne komunikaciJ e,
5. karakteristike obitelskog interpersonalnog prilagodavanJa.
Procjena metrijskih karakteristika Upitnika komunikacije u obitelt pokazala Je da tal instmment ima
sasvim zadovolavaJuiu pouzdanost i va[anost.
2 Upitnit o pona3anJu dJece (PON, 58 var{abli) konstruirao je
V.Kovaievii s intenc{om utwdivanJa manifestnog pona5anJa u razltdttim situacuarna u koJima se nalazi
populaciJa udenika.
Faktori pona5anJa ueenika su:
OBOPONl-sociJaliziranost u skladu s odekivanJimaza. dob
OBOPON2-odsustvo lnteresa
OBQPON3-preddellnkventno i delinkventno pona5anJe
OBQPON4-neuspJeh u Skoli
OBQPONS-otpor prema autoritetlma
OBQPON6-formalna nediscipllna
OBQPONT-percepcla loSeg stanJa u sredini