Blokadna Kuharica Fin PDF

Blokadna kuharica
ili kako je izgledala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Biblioteka Francisco Ferrer
Urednitvo Studenti Filozofskog
fakulteta u Zagrebu
Dizajn naslovnice Ivan Hluika
Priprema za tisak Luka Nimac
Izdava Centar za
anarhistike
studije
Tisak MB Tisak
Naklada 1000
Blokadna kuharica
ili kako je izgledala blokada
Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Zagreb, studeni 2009.

Sadraj
Predgovor 8
Ustroj studentske kontrole nad filozofskim fakultetom 11
Plenum 11
Radne grupe i sekcije 11
Redari 14
Programska sekcija 14
Skripta 14
Blog/portal blogerska sekcija 15
Funkcioniranje fakulteta za vrijeme studentske kontrole 15
Direktna demokracija 15
Nezavisna studentska inicijativa i plenum 16
Kako organizirati plenum? 18
Uvod 18
Zato i kako plenum? 19
Priprema 21
Plenum u pustinji 23
Dva scenarija 25
Tlo je plodno, to dalje? 26
Pitanje vodstva i odnos s medijima 27
Plenum: 1, 2, 3 28
Sporne toke i funkcija radnih grupa 29
Zakljuci 30
Plenum 31
Tehnika izvedba plenuma 31
Tehniko osoblje 31
Tijek plenuma 32
Pravila i smjernice plenuma 35
Pravila i smjernice plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu 35
Kodeks ponaanja za vrijeme studentske kontrole nad Filozofskim
fakultetom 41
Voenje zapisnika na plenumu 43

emu slui zapisnik? 43
Tehnike upute 43
Kako se pie zapisnik? 43
Delegatska dunost i mandati 46
Delegatska dunost 46
Mandati 47
Medijska strategija, medijska sekcija i medijska radna grupa 49
Medijska strategija 49
Medijska sekcija i medijska radna grupa 52
Sekcija za operativu, logistiku i osiguranje 53
Program i programska sekcija 55
Radna grupa za meuplenumsku suradnju 56
Radna grupa za tehnika pitanja plenuma (tehnikalije) 58
Radna grupa za seciranje (analizu) dokumenata 60
Radna grupa za miniakcije 62
5 do 12 62
Potrubi za obrazovanje 63
Max art fest 63
palir etike interpelacije 64
Akcija podrke seljacima 64
Blog/portal i blogerska sekcija 65
Skripta i radna grupa za informiranje 66
Drutveni kontekst borbe za besplatno obrazovanje i motivacija akcije 69
Napad na steena socijalna prava 69
Poimanje demokracije 71
8 Blokadna kuharica
Predgovor
Svrha je ove kuharice detaljno opisati kako je funkcionirao Filozofski
fakultet u Zagrebu tijekom studentske blokade u proljee 2009. kada je
Fakultet bio pod kontrolom studenata 35 dana. S obzirom na nain na koji
je to izvedeno, preciznije je ono to se popularno zove blokada zvati stu-
dentskim preuzimanjem kontrole nad fakultetom. Opis ustroja studentske
kontrole nad fakultetom podastire se iz dvaju razloga. Jedan je razlog, manje
bitan, isto povijesne naravi iz elje da se zabiljei kako je to izgledalo.
Drugi je, i puno vaniji, to to na taj nain elimo predstaviti svoja iskustva
te tako moda pomoi studentima s drugih fakulteta (pa i lanovima drugih
kolektiva, npr. tvornic), u zemlji ili izvan nje, da naprave to isto.
Smatramo da opis naeg ustroja studentske kontrole nad fakultetom moe

biti zanimljiv jer je po nekim svojim karakteristikama osebujan. Kao prvo,
rije nije bila o pravoj fizikoj blokadi fakulteta. Blokirana je samo redovna
nastava, dok je sve ostalo normalno funkcioniralo (rad profesor u kabinetima,
uprava, knjinica, knjiara itd.). Kao drugo, fakultet je bio otvoren svima
(studentima drugih fakulteta, obinim graanima, novinarima itd.). Kao
tree, plenum na kojem su se donosile sve odluke u vezi s funkcioniranjem
okupiranoga fakulteta nije bio ogranien samo na studente Filozofskoga
fakulteta nego su na njemu mogli sudjelovati i imati pravo glasa svi koji bi
se na njemu pojavili.
Treba napomenuti da se neke stvari u tekstu ponavljaju, no to smo

smatrali prikladnim jer je dobro neke stvari objasniti iz vie aspekata. Prvo
poglavlje (Ustroj studentske kontrole nad FF-om) daje opi pregled nad
svim aspektima blokade. Donekle slino tome, drugo poglavlje (Kako orga-
nizirati plenum?) funkcionira kao svojevrsni neformalniji i povijesni uvod
te anticipira neke aspekte koji su kasnije opet razraeni. Nakon toga slijedi
razrada problematike opisom plenuma, radnih grupa i ostalih aspekata akcije.
Na kraju je dodano i poglavlje o drutvenom kontekstu borbe za besplatno
obrazovanje u sklopu koje je dolo do studentske akcije.
Blokadna kuharica 9
Na koncu biljeka o autorstvu teksta. Kao to su nae akcije kolektivne

i anonimne, tako je i ovaj prirunik anoniman, a doista je u pravom smislu
rijei kolektivno djelo jer je svako poglavlje pisao drugi autor ili vie autora. U
pravilu je bila rije o ljudima koji su se intenzivno bavili pojedinim dijelovima
akcije te su tu problematiku dobro poznavali, no itav je tekst naknadno
redigiran, nadopunjen i ispravljen sudjelovanjem svih zainteresiranih i, jasno,
na direktnodemokratski nain.
Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

10 Blokadna kuharica
Blokadna kuharica 11
Ustroj studentske kontrole nad

filozofskim fakultetom
Studentska je kontrola nad Filozofskim fakultetom u proljee 2009. bila
ustrojena na sljedei nain. Tri su glavna organa studentske kontrole nad
fakultetom bili plenum, radne grupe i redari.
Plenum
Plenum je sredinje tijelo odluivanja na fakultetu pod studentskom
kontrolom. Na njemu se sve odluke donose direktnodemokratski, ukljuujui
i onu o nastavku ili prekidanju kontrole nad fakultetom. Plenum je skup svih
zainteresiranih studenata i drugih graana (plenum je FF-a otvoren svima a ne
samo studentima, za razliku od nekih drugih plenuma u Hrvatskoj odluku
o razini otvorenosti donosi plenum ovisno o okolnostima). Na njemu svatko
ima pravo govoriti i svatko ima jednako pravo glasa. Sve se odluke donose
veinom glasova. Plenum svaki put vode razliita dva moderatora koji se
biraju na kraju svakoga plenuma. Za vrijeme blokade plenum se odrava svaki
dan, a u izvanblokadno vrijeme obino jednom tjedno (po potrebi i ee).
Radne grupe i sekcije

Radne grupe i sekcije su specijalizirane grupe plenuma koje se bave
pojedinim vanim pitanjima. Razlika je izmeu sekcije i radne grupe u
tome to sekcije imaju mandat dan od plenuma za obavljanje svog posla,
dok su radne grupe, jednostavno reeno, samo sastanci na koje su pozvani
svi zainteresirani. Sekcije imaju stalno lanstvo (iako se imena, naravno, ne
iznose u javnosti mandat se daje cijeloj sekciji a ne pojedincima), dok u
radnim grupama, kao sastancima svih zainteresiranih, nema stalnih lanova
i do samoga se sastanka nikad ne zna tko e na njoj sudjelovati. Mandat se
sekcijama dodjeljuje zbog specifinih zadataka koji se esto moraju obaviti
trenutano te ne mogu prolaziti redovne plenume i sastanke radnih grupa ili je
pak zbog same naravi posla teko oekivati da to moe raditi svaki put druga
skupina nedefiniranih ljudi ili velika skupina ljudi. U mandatirane sekcije
pripadaju programska, medijska i blogerska sekcija te sekcija za osiguranje i

za Skriptu. S obzirom na to da se ne moe oekivati da e se cijeli plenum ili
klasine radne grupe nedefinirana lanstva baviti mnogobrojnim praktinim
pitanjima kao to su organiziranje alternativnih predavanja, pisanjem medij-
skih izjava, ureivanje portala, osiguranje ili pisanje Skripte (glasila plenuma
FF-a), plenum za obavljanje tih poslova daje mandat reenim sekcijama uz
stalnu mogunost opoziva ili promjene lanova dotinih sekcija (sekcije
takoer po potrebi dobivaju nove lanove). Radne grupe su primjerice me-
uplenumska radna grupa, radna grupa za seciranje dokumenata, tehnikalije
itd. U nekim sluajevima postoje i radna grupa i sekcija koje se bave istom
tematikom, primjerice medijska radna grupa (sastanak svih zainteresiranih) i
medijska sekcija (mandatirana sekcija zaduena za pisanje izjav i kontakt s
medijima). Postoji i jedna mandatirana radna grupa, miniakcije ona nema
stalnog lanstva, ali ima mandat da sama planira i odrauje manje akcije. Ne
mora, dakle, za sve traiti doputenje plenuma nije, naime, mogue detalje
svih akcija raspravljati na plenumu, nego se umjesto toga svi zainteresirani
nalaze na sastanku dotine radne grupe i planiraju akcije.
Jasno je da plenum sve mandate koje je dao moe u svakom trenutku i

oduzeti, a o djelovanje svih grupa i sekcija moe se i diskutirati na plenumu.
Sekcije i radne grupe se nakon toga dune raditi unutar okvira zadanih za-
kljucima i odlukama donesenima na plenumu.
Radne grupe su, kao i plenum, otvorene svima, no na njima je, samom
njihovom prirodom, manje ljudi nego na plenumu (obino do 30-ak ljudi,
u postblokadno doba obino od 5-10 ljudi), koji su posebno zainteresirani
za koje pitanje. Ondje se raspravlja o pojedinim problemima te se donose
prijedlozi (uz saeto iznoenje svih linija argumentacije) koji se podastiru
plenumu. Radna grupa nema mo samostalnog donoenja odluk (uz iznimku
mandatiranih grupa/sekcija koje unato tome djeluju u okviru dotadanjih
plenumskih odluka), nego se svaki prijedlog radne grupe mora posebno
izglasati na plenumu (ili vratiti na doradu radnoj grupi). Na radne grupe se
prebacuje rasprava o pojedinim problemima koji nisu podobni za rjeavanje
na plenumu (zbog manjka vremena, specifinosti teme i sl.). Funkcija je
radne grupe detaljno razraditi probleme, navesti njihova mogua rjeenja

te ih sustavno i pregledno iznijeti pred plenum kako bi se o dotinoj temi
na plenumu mogla voditi to konstruktivnija rasprava i donijeti informirana
odluka. Radna grupa moe donijeti i vie od jednog prijedloga/zakljuka o
kojima se onda raspravlja na plenumu. Takva je praksa zapravo i poeljna
jer se time plenumu daje vei izbor za donoenje odluke, a samim tim i vea
mogunost iznalaenja rjeenja o kojem se na radnoj grupi moda nije ni
raspravljalo. Broj radnih grupa nije ogranien, one se mogu osnivati ovisno
o prepoznavanju potrebe za bavljenjem specifinom vrstom problema, a po
potrebi se mogu i ugasiti. Nasuprot radnim grupama, broj sekcij je, ipak,
vie-manje stalan jer nema potrebe za velikim brojem mandatiranih sekcija.
Na FF-u su za vrijeme blokade i nakon nje djelovale sljedee radne grupe

i sekcije:
radna grupa za tehnikalije bavi se tehnikim pitanjima ustroja

plenuma, pripremom dnevnog reda i moderator pojedinih plenuma
medijska sekcija odnos s medijima, provoenje medijske strategije
(uz potvrdu plenuma) i pisanje izjav za medije
meuplenumska radna grupa radna grupa koja koordinira studente
s razliitih plenuma/fakulteta
miniakcije radna grupa koje se bavi organiziranjem raznih (obino
manjih) akcija po gradu kojim se promovira besplatno obrazovanje
(performansi, prosvjedi, izlobe itd.)
radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje radna grupa
koja prouava trenutnu situaciju te raspravlja o moguim daljnjim
smjerovima akcije
radna grupa za seciranje dokumenata grupa koja se bavi detaljnom
analizom razliitih slubenih dokumenata (zakon, dopis, izjav...)
bitnih za akciju
radna grupa za informiranje radna grupa koja se bavi tehnikim
poslovima vezanima uz Skriptu, njezinim sklapanjem i raspaavanjem
radna grupa za irenje direktne demokracije radna grupa, ustrojena

tek u postblokadno vrijeme (jesen 2009), koja se bavi irenjem direktne
demokracije izvan fakultetskih i studentskih okvira (npr. meu radnitvom,
u tvornicama itd.)
Osim ovih najbitnijih, postojale su i neke druge radne grupe, poput radne
grupe za forum (koja se bavila organiziranjem internetskog foruma u okviru
SlobFil-a), radna grupa za peticije (koja se bavila organiziranjem peticije za
besplatno obrazovanje koju je potpisalo gotovo 100 000 ljudi) i sl.
Redari
Redarska sluba za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom fiziki

dri sm fakultet pod kontrolom. Redari uvaju red na fakultetu i paze na
fakultetsku imovinu. lanstvo u redarskoj slubi je slobodno i promjenjivo.
Osim ovih triju osovina studentske kontrole nad fakultetom (plenuma,

radnih grupa i redar), vanu su ulogu imali/imaju i:
Programska sekcija
Skupina zaduena za organizaciju alternativnog nastavnog programa za

vrijeme blokade.
Skripta
Glasilo plenuma FF-a koje izlazi svakodnevno ili ak dva puta dnevno
za vrijeme blokade, a u postblokadno doba u pravilu jednom tjedno. U njemu
se donose studentske izjave za medije, razne obavijesti i tekstovi vezani uz
obrazovanje i srodne teme (kao to su socijalna prava, tranzicija, neolibera-
lizam, radniki pokret itd.).
Blog/portal blogerska sekcija
Vano je sredstvo komunikacije od poetka bio i blog (poslije: portal)

Slobodni Filozofski (poznat i kao SlobFil). Adresa je: www.slobodnifilozofski.
com, dok je adresa njegove meunarodne verzije (na vie stranih jezika):
slobodnifilozofski.org. SlobFil je zapravo virtualna arhiva studentske akcije
za besplatno obrazovanje.
Funkcioniranje fakulteta za vrijeme studentske kontrole
Fakultet je za vrijeme blokade bio, osim preko noi, otvoren svim graa-
nima, kao i plenum, radne grupe i alternativna predavanja. Jedina je iznimka
bila to to su novinari mogli snimati samo poetak plenuma (tj. obavijesti).
Nakon toga su na plenumu mogli sudjelovati bez snimanja, kao graani.
Za vrijeme studentske kontrole nad Fakultetom, osim redovne nastave

(ukljuujui i postdiplomsku nastavu), sve ostalo je funkcioniralo kao i obino
(rad fakultetske uprave i referade, profesorske konzultacije, knjinica, Centar
za strane jezike, rad Croaticuma - centar za uenje hrvatskoga za strance,
privatna kopiraonica i knjiara na Fakultetu, neki oblici dopunske nastave,
ispiti u profesorskim kabinetima i ispiti za apsolvente, konferencije zakazane
u vrijeme blokade itd.). U spornim je sluajevima u nekoliko navrata o (ne)
odobravanju rada odluivao plenum.
Direktna demokracija
Vanu sastavnicu studentskoga samoorganiziranja ini direktnodemokrat-

ski nain odluivanja. Osim samog cilja, besplatnog obrazovanja dostupnog
svima, to je jedan od najvanijih aspekata itave akcije. Direktna ili neposred-
na demokracija je sustav u kojem se sve (najvanije) odluke donose na demo-
kratski nain, glasovima svih prisutnih. Za razliku od sustava predstavnike
demokracije, u kojem se na izborima izabire nekoliko predstavnika koji onda
nekoliko godina mogu, bez neposredna demokratskog nadzora, raditi to god
hoe, u sustavu direktne demokracije uvijek odluuje izravno veina. Direktna
demokracija tako potie ljude na aktivnost, zainteresiranost i sudjelovanje u

odluivanju. Takvim se demokratskim nainom donose sve odluke tijekom
studentske kontrole nad fakultetom, a i nakon nje. Direktnodemokratski sustav
je organiziran kroz plenum skup svih zainteresiranih, na kojem svi imaju
jednako pravo izrei svoje miljenje i na kojem svi imaju pravo glasa. Sve
se odluke donose veinom glasova. Plenum, veinom glasova svih prisutnih,
odluuje o tijeku studentske kontrole nad fakultetom te o svim daljnjim akci-
jama (u doba blokade ili nakon nje). Posebni se problemi, ukae li se potreba,
ostavljaju prvo za raspravu na radnim grupama (na kojima se takoer mogu
pojaviti svi zainteresirani) te se o tom naknadno opet odluuje na plenumu.
Prednost je direktnodemokratskoga, plenumskoga, naina odluivanja u

tome to se o svemu odluuje posve demokratski, to ne postoje voe i to
se takvim nainom odluivanja bitno smanjuje mogunost manipulacije. U
sustavu predstavnike demokracije, s izabranim voama koji mogu samostal-
no donositi odluke, postoji velika opasnost od manipulacije (u pregovorima
jednu ili nekoliko osob nije teko nagovoriti na odreene stvari ili ak
potkupiti ili im zaprijetiti). Prednost je plenumskoga naina odluivanja to
se sve odluke moraju donijeti zajedniki na plenumima, veinom glasova
svih prisutnih. Plenum ni u kojem trenutku ne moe izabrati predstavnike
koji e moi samostalno donositi odluke ili pristajati na odreene uvjete.
Plenum moe izabirati samo delegate koji prenose odluke i volju plenuma te
plenumu prenose odreene ponude i pitanja na razmatranje. Takvim se dele-
gatskim sustavom, osim to je on jedini zapravo demokratski, onemoguuju
manipulacije pojedinanim predstavnicima.
Nezavisna studentska inicijativa i plenum
Poetna skupina ljud koja je krenula s organizacijom blokade, prije

prvoga blokadnoga plenuma, djelovala je pod imenom nezavisna studentska
inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje. No plenum nadilazi okvire
NSI jer se ne bavi samo pravom na besplatno obrazovanje i jer izraava volju
svih studenata, s obzirom na to da svi imaju pravo na njemu ravnopravno
sudjelovati i glasati. Stoga odluke donesene na plenumu treba smatrati od-
lukama svih studenata a ne odlukama NSI. No NSI i dalje ostaje naziv za

skupinu aktivist koji se bore za besplatno obrazovanje, dok na plenumu imaju
pravo sudjelovati svi studenti bez obzira na politiku orijentaciju i miljenje
o pojedinim problemima kao to je besplatno obrazovanje. Plenum je, iako je
nastao u okolnostima borbe za besplatno obrazovanje, sredinje tijelo izrav-
nodemokratskoga odluivanja svih studenata te ga ne treba poistovjeivati
iskljuivo s tom borbom.
Kako organizirati plenum?

Uvod
Plenum je, jednostavno reeno, sastanak svih zainteresiranih lanova ne-
kog kolektiva. Na plenumu svi lanovi toga kolektiva imaju pravo sudjelovati,
to plenumu daje demokratsku legitimaciju, premda nije nuno da na svakom
plenumu sudjeluju apsolutno svi lanovi kolektiva. Vano je da svi prisutni
ravnopravno sudjeluju u donoenju odluk bez mogunosti zastupanja od-
nosno prenoenja glasa s jedne osobe ili skupine na predstavnike. Plenumski
oblik odluivanja izrasta iz principa neposredne ili direktne demokracije.
Direktnodemokratski oblik odluivanja koji se prakticira kroz plenum je jedini
dosljedno demokratski nain donoenja odluk od zajednikog interesa.
Osnovni je cilj plenumskog organiziranja ukljuiti sve zainteresirane u

proces odluivanja, osobito u pitanjima od opedrutvene vanosti kao to su
pravo na besplatno obrazovanje, pravo na zdravstvenu zatitu, radna prava itd.
Mogunost sudjelovanja u procesu donoenja odluk budi interes za po-

litikim djelovanjem kod onih koje se opisuje inertnima, nezainteresiranima,
bezvoljnima. Argumentirana javna rasprava demistificira proces donoenja
odluk inei vanim miljenje svakog pojedinca koji sudjeluje. Donesena
odluka je obvezujua za sve. Postavlja se, meutim, pitanje: koji su to svi? Iza
odluke donesene temeljem racionalne argumentacije stoje svi lanovi tijela
koje je tu odluku donijelo. Temelj ovakvog odluivanja jest da svi koji ele
mogu sudjelovati. Vano je napomenuti da plenum za provedbu svojih odluka
ne koristi silu nego snagu argumenata oni koji na plenum ne dolaze nisu
prisiljeni odluku prihvatiti, ali su o njoj obavijeteni. Vaan uinak ovakvog
procesa odluivanja jest disperzija odgovornosti na sve sudionike koji su
svjesni da iza odluke ne stoji nikakav nadreeni autoritet, organizirana klika
ili upravni odbor nego iskljuivo sami sudionici glasakog procesa. Ljude koji
aktivno sudjeluju u donoenju odluka vie nije mogue otpisati kao pasivne,
nezainteresirane i neodgovorne promatrae.
Ovdje emo se koncentrirati na organizaciju plenuma u izvanrednoj si-

tuaciji kakva je zauzimanje i preuzimanje radnih ili obrazovnih organizacija.
Namjerno radimo razliku izmeu zauzimanja i preuzimanja, jer moe se rei
da je neka institucija preuzeta tek kad je plenum sastavljen od svih lanova
dotinog kolektiva, ili barem svih onih dovoljno zainteresiranih da se na
plenumu pojave, izglasao preuzimanje.
Ovisno o okolnostima, (kao to su veliina kolektiva, moebitna sabotaa,

prijetnja sankcijama i tome slino) zauzimanje se moe, ali i ne mora planirati,
u relativnoj tajnosti. U sluaju tajnog planiranja akcija se najprije izvede, zgra-
da se zauzme pa se naknadno legitimira, preuzme. Naravno, puno je bolji oblik
da se akcija legitimira od strane svih zainteresiranih prije samog izvoenja,
no to iz prije navedenih razloga nije uvijek mogue. Kada bi se uvijek ekalo
unaprijed dano eksplicitno odobrenje veine, esto se, iz praktinih razloga,
ne bi nita moglo poduzeti. Potpuna demokratska legitimacija od samoga
poetka ne moe i ne smije biti zapreka direktnoj akciji iako je bitno da je
sama akcija od poetka iznutra potpuno direktnodemokratski organizirana.
U sluaju relativne konspirativnosti vano je pripremiti teren kako bi to vie
lanova znalo ili nasluivalo da se neto dogaa te kako bi se ispitalo kakva
je opa klima po pitanju problema zbog kojih se u zauzimanje misli krenuti.
Zato i kako plenum?

Ukratko, postavlja se pitanje kako uope organizirati kolektivno direk-
tnodemokratsko tijelo?
Nije nam namjera suvie ulaziti u teoriju. elja nam je kroz opis procesa
uspostave direktnodemokratskog kolektivnog tijela na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu upozoriti na probleme s kojima smo se susreli i tako olakati
organizaciju slinog tijela nekom drugom kolektivu.
Akcija je pripremana neslubenim kanalima, a naknadno je u punom

smislu legitimizirana izglasavanjem daljnjeg nastavka akcije blokade nastave
odlukom svih studenata. Meutim, vano je napomenuti da je i pristup akciji
planiranja blokade je bio slobodan (nikome se nije branilo ukljuiti se) iako
se to, dakako, nije moglo otvoreno najavljivati (osim neposredno prije same
akcije). Svi su sastanci tijekom priprem blokade takoer bili zasnovani na
direktnodemokratskim osnovama. To su bili svojevrsni predblokadni mini-
plenumi (premda je zapravo bila vie rije o otvorenim sastancima na kojima
se odluivalo direktnodemokratski), a prvi je predblokadni vei plenum bio
5 dana prije same akcije preuzimanja kontrole na fakultetu kada se tribina o
besplatnom obrazovanju (na kojoj je bilo vie od 200 ljudi) spontano pretvo-
rila u plenum koji je izglasao blokadu fakulteta. Blokadu je konano potvrdio
veliki plenum na prvi dan preuzimanja kontrole nad fakultetom.
U pripremi akcije postojale su nedoumice tko sve ima pravo sudjelovati

na plenumu i na koji nain nepozvanima onemoguiti pristup. Zakljueno je
da uz sve studente dotinog fakulteta imaju pravo sudjelovati i zainteresirani
graani to bi onda ukljuivalo i osoblje fakulteta, studente drugih fakulteta
i sveuilita, radnike itd. Budui da je postavljen zahtjev od opeg interesa te
da su fakulteti javne ustanove na raspolaganju svima, jedinom se dosljednom
politikom mogla smatrati politika otvorenih vrata za sve.
Takav pristup pokazao se ispravnim jer su plenumi privukli kako gra-

ane tako i studente ostalih fakulteta na kojima je uskoro buknula pobuna
inspirirana naom. Glavni prigovor ovakvom pristupu bila je bojazan da bi
plenum mogao biti opstruiran od strane zlonamjernih pojedinaca ili skupina.
To se nije dogodilo. Naprotiv, dolo je do izuzetnog integracijskog momenta
uslijed ravnopravnosti i ukljuenosti u donoenje svih temeljnih odluka. Prije
blokade pojedinci su izraavali bojazan hoe li direktnodemokratski nain
organiziranja uope moi funkcionirati, no blokada je jasno dokazala da su
ti strahovi bili posve neosnovani. Prevladalo je miljenje da je, ako borba
za temeljno ljudsko pravo kao to je pravo na obrazovanje ne moe okupiti
dovoljan broj zainteresiranih, onda trenutak oito promaen i cijela akcija je
osuena na propast.
Ve prvi dan blokade nastave u dvorani kapaciteta od 350 do 400 sjedeih

mjesta okupilo se dvostruko vie sudionik od toga. Odluka o nastavku bloka-
de je donesena ogromnom veinom glasova. itavih 35 dana trajanja blokade

incidenata nije bilo ni na plenumu niti unutar ili u okolici zgrade fakulteta.
Na pripremnim sastancima vodila se velika diskusija kako bi blokada

trebala izgledati. Treba li u zgradi fakulteta blokirati svaku aktivnost ili neke
stvari trebaju biti izuzete? Treba li fiziki onemoguiti ulaz u zgradu? Na
kraju je odlueno da e se blokirati samo nastavni proces, ali da se nastavno
osoblje kao i ostali zaposlenici fakulteta nee onemoguavati u pristupu zgradi
i svojim radnim mjestima. Ulaz e biti otvoren svima jer jedino tako program
alternativne nastave koji bi trebao tematizirati besplatno obrazovanje i druge
s tim povezane teme ima smisla.
Takvim pristupom ubrzo se stekla naklonost odreenog broja zaposlenika.

Odluka o neblokiranju privatnih firmi na faksu, iako bi se to moglo smatrati
ideoloki nedosljednim, motivirana je eljom da se ne naudi zaposlenicima
istih, ali i eljom da se izbjegne sukob s policijom koja bi se mogla osjetiti
pozvanom intervenirati u obranu privatnog vlasnitva.
Kao uvjet za deblokadu postavljen je jedan cilj: besplatno obrazovanje

na svim razinama za sve koji zadovolje kriterije upisa. Procijenjeno je da se
jednim vrstim zahtjevom od opeg interesa moe napraviti daleko vie nego
gomilanjem zahtjeva.
No kako je izgledala priprema cijele akcije?
Priprema
Krenulo je s idejom o blokadi nastavnog procesa u svrhu upozoravanja
na komercijalizaciju visokokolskog sektora. Nita revolucionarno, budui se
radi o posve uobiajenoj metodi u svijetu. No, u Hrvatskoj ona je dotad bila
relativna nepoznanica. Naime, govorimo o dravi u kojoj ve desetljeima
nije bilo ozbiljnih, organiziranih studentskih prosvjeda.
Inicijalna grupa ima osnovni zadatak na akciju pridobiti iru studentsku

populaciju. Paralelno se ispituje teren u vezi nastavnog osoblja. Valja ipak rei
da je potpora za zahtjev za besplatnim obrazovanjem postojala od prosvjeda
5.11. 2008. na kojem je bilo oko 1500 ljudi, ponajprije s FF-a, a takoer i
organizacijom vrlo posjeene tribine o besplatnom obrazovanju nakon toga
(sama blokada je poela 20.4.2009). Bitno je rei da je zahtjev ve bio ljudima
poznat i da je ve bio iznesen. Taj je prosvjed, koji je imao masovni odaziv,
dakle davao svojevrsnu dodatnu legitimaciju organizatorima blokade.
Kljunim za organizaciju blokade se pokazuju dvije stvari:
a) Organizacija preuzimanja same zgrade fakulteta i blokade nastavnog

procesa
b) Direktnodemokratski model odluivanja o nastavku/prekidu blokade
U fazi organizacije zauzimanja grupa se iri na 50-ak zainteresiranih.
Grupu preteno ine studenti koji su se u procesu studija bavili nekim oblikom
studentskog aktivizma ili koji su se, katkad i sluajno, pojavili na nekom
od pripremnih sastanaka te se odluili prikljuiti. Ipak, odreene okolnosti
pogodovale su organizaciji akcije ovog stupnja kompleksnosti:
a) Prijanje politike akcije pokrenute od strane studenata FF-a (primje-

rice: protest protiv zakona o studentskom zboru 1996, protest protiv
amerike invazije Iraka 2003. te pogotovo peticija protiv ulaska Hrvatske
u NATO-pakt 2008, protest protiv plaanja diplomskih studija 7.5.2008.
i, najvanije, prvi protest za besplatno obrazovanje 5.11.2008)
b) Intenzivno problematiziranje reformi potaknutih bolonjskim procesom
c) Postojanje aktivnih studentskih udruga
d) Za razliku od nekih drugih fakulteta, legalno studentsko predstavniko
tijelo, Studentski zbor, na Filozofskom fakultetu nije bio pod kontrolom
mladei politikih stranaka ili korumpiranih klika
e) Postojanje autonomnog studentskog prostora na samom fakultetu (Klub
studenata Filozofskog fakulteta)
Ipak kao presudan moment valja izdvojiti protest 5.11. jer je u priprema-
ma za nj konano definirana ideja borbe za besplatno obrazovanje na svim
razinama. Moe se rei da su protest i pripreme za isti osvijestile ljude po
pitanju besplatnog obrazovanja i stvorile bazu koja e se kasnije ukljuiti u
blokadu. Ujedno, ishod je prosvjeda pokazao i ogranienost i neefikasnost
konvencionalnih oblika protesta poput jednokratnih demonstracija te tako
osvijestio potrebu za drugaijim i radikalnijim metodama borbe.
Dakle, to su bili neki osnovni preduvjeti koji su omoguili da se na

fakultetu pokrene akcija irih razmjera. Nakon poetka akcije pokazalo se
nunim suprotstaviti se rairenu uvjerenju o tobonjoj predodreenost upravo
Filozofskog fakulteta za ovakav tip akcije. Takav oblik romantinog ideali-
ziranja esto vodi direktno u defetizam pri procjenama izgled za pokretanje
slinih akcija u drugim ustanovama ili radnim mjestima, pa one onda esto i
izostanu. Navedene pogodujue okolnosti za preuzimanje zgrade Filozofskog
fakulteta nisu same po sebi inherentne drutveno-humanistikim obrazovnim
institucijama. Za organizacijsku uspjenost akcije na koncu su se ipak pre-
sudnim pokazale konkretna aktivnost, organiziranost i odluna ustrajnost u
borbi, a ne tobonja pogodnost institucionalnog konteksta (iako, naravno, nije
neobino ni da su ljudi na fakultetu humanistiko-drutvenoga usmjerenja
skloni kritikom promiljanju drutvenih procesa).
Pitanje je naravno to initi u sluaju kad se mora krenuti od nule i je

li u takvoj situaciji uope mogue organizirati plenum? Stoga emo probati
iz nekih naih iskustava doi do orua za organizaciju plenuma u kratkom
vremenskom razdoblju i uvjetima nepostojanja temeljne infrastrukture.
Plenum u pustinji
Kao to smo ve opisali, u akciju se moe krenuti i obino se kree s
vrlo ogranienim brojem ljudi. Ovisno o veliini kolektiva ve i jedan ovjek
moe moe dati odluujui inicijalni impuls, ali recimo da je brojka od 5-6
ljudi dovoljna da se krene u akciju. Ovo istiemo kako bismo odmah suzbili
defetizam i neaktivnost koji se esto javljaju kod malih grupa jer esto po-
greno smatraju da se mase ne mogu pokrenuti bez velikog broja aktivista.

Druga esta pogreka jest naivno vjerovanje da mora postojati nekakva
revolucionarna atmosfera, opipljivo nezadovoljstvo, ukratko posebni uvjeti
da bi se uope krenulo u akciju. Strah od neuspjeha esto sputava pokretanje
bilo ega. Ono to se uvijek mora imati pred oima jest da ne postoji idealna
situacija u kojoj e se stvari dogoditi same od sebe. Jo je vanije to da
revolucionarna atmosfera ne nastaje spontano, nego se stvara i to esto
naoko banalnim metodama.
Krenimo redom. Prva stvar koju je nuno definirati jest cilj. Cilj bi trebao
biti jasan, saet i utemeljen u nekom od osnovnih ljudskih prava. Odmah e
se uti prigovor da neto utemeljeno na osnovnim ljudskim pravima nikako
ne moe biti jasno i saeto nego naprotiv apstraktno i teko shvatljivo. No
jedino ciljevi koji polaze od borbe za jednakost imaju iri mobilizacijski
potencijal. Borbom za jednakost smatramo podjednako i borbu za besplatno
kolstvo i zdravstvo, kao i, primjerice, preuzimanje radnih kolektiva od
strane radnik. Zamka u koju se ne smije upasti jest postavljanje cilja koji ne
bi bio usmjeren na sve lanove kolektiva jer unato razlikama u miljenju,
sklonostima i slino, nuno je inzistirati na ukljuenosti svih. Svi se moraju
osjeati pozvanima. Ako to nije tako, ako se nekog ve u startu iskljui, pokret
si drastino smanjuje anse za uspjeh.
Nakon to je definiran cilj grupa inicijatora mora krenuti na stvaranje

terena za irenje ideja koje zastupa. Lijepljenje plakat (naa metoda), dije-
ljenje brour/pamflet u kojima se problematiziraju za kolektiv vana pitanja
dobar su nain da se ljude potakne na razmiljanje o bitnim pitanjima. Nakon
to se pusti takav probni balon, u iduem koraku treba ispitati je li poetna
akcija naila na plodno tlo. Idealan nain je organizacija tribine na kojoj
e govoriti istomiljenici iji glas ima odreenu javnu teinu. Ondje treba
raspraviti tematiku koja se problematizira na plakatima i/ili u brourama.
Tribina je dobar pokazatelj inicijalnog broja zainteresiranih za problematiku,
a takoer je dobra i iz motivacijskih razloga jer se moe i treba iskoristiti za
razjanjavanje i poticanje na akciju onih koji su jo uvijek neodluni. Moglo
bi se rei da je, nakon postavljanja cilja i akcije sa svrhom upozoravanja na
problematiku, tribina pravi indikator postojeeg stanja i putokaz za daljnje

akcije.
Dva scenarija
Stvari se nakon tribine mogu razvijati u dva smjera. Prvi je onaj po-
voljniji. Na tribini se pojavio velik broj zainteresiranih, spremnih za akciju.
Poetni koraci su urodili plodom i sada treba krenuti u novu fazu, a to je
irenje poetne grupe inicijator na sve zainteresirane. Rije je o procesu
koji ima specifinu dinamiku kojoj emo se, meutim, vratiti neto poslije.
Treba se pozabaviti izazovnijim pitanjem to initi u sluaju da tribina proe
nezamijeeno ili to ako doe do estokih neslaganja ili opstrukcije.
Dakle, pokuajmo opisati scenarij broj dva. U njemu se opet mogu

dogoditi dvije stvari. Prvo, tribina je prola nezamijeeno. Oito se radi
o greci u jednom od prva dva koraka: odreivanju cilja i/ili oglaavanju.
Prema tome nuno je analizirati dotad uinjeno i iz toga izvui pouke kako
bi se ispravile pogreke. Odustajanje uslijed uvjerenja da se radi o apatinoj
sredini ili nepogodnu trenutku esto se pokae preuranjenim i brzopletim
zakljukom. Kretanje u akciju esto je kritina toka nakon koje je tei dio
posla ve obavljen, a dalje se nerijetko radi samo o pitanju adekvatnosti
taktikog pristupa.
to initi u sluaju neslaganja ili opstrukcije?
Neslaganje znai da je do odaziva dolo i da su poetni koraci ipak postigli

uspjeh. Razmimoilaenje je neto to se moe oekivati i od ega ne treba bje-
ati. ak bismo mogli rei da ovaj sluaj vie potpada pod povoljniji scenarij
koji nastaje kao posljedica uspjeno zapoete akcije. Proces usuglaavanja i
borbe argumentima je neto to emo opisati u odjeljku o razvoju situacije na
naem fakultetu. Ostaje nam prije toga jo razmotriti posebno zanimljiv sluaj
opstrukcije. Opstrukciju se obino moe oekivati od upravljakih struktura
i njihovih pulena koji nastoje pod svaku cijenu sprijeiti bilo kakav oblik
organiziranja. S ovakvim tipom razvoja situacije susreli smo se na velikom
broju fakulteta koji su s aktivnostima krenuli nedugo nakon FFZG-a. Osnovni

problem je bio nedostatak vremena za kvalitetnu pripremu kao i nedostatak
organizacijskog iskustva te pozitivnih praksi u prolosti. Ipak, opstrukcija je
jasan pokazatelj da akcija proizvodi odreene uinke i da opseg djelovanja
treba iriti jer opstrukcija predstavlja stvarnu opasnost samo za nedovoljno
organiziran pokret, dok je za organiziran i samosvjestan pokret nerijetko do-
brodola kao pomo za mobilizaciju do tada moda inertna dijela kolektiva.
Vratimo se sada, meutim, prvom scenariju koji se odigrao tokom nae

blokade i preuzimanja fakulteta.
Tlo je plodno, to dalje?

Na tribini, sastanku ili ve nekom irem probnom okupljanju pojavio
se velik broj ljudi. Interes za problematiku oito postoji. Koji su daljnji
organizacijski koraci?
Treba organizirati sastanak na koji se poziva sve zainteresirane poradi

rasprave o strategiji i daljnjem djelovanju. Zamka u koju se krug inicijatora
ne smije uhvatiti jest da propusti poetni entuzijazam i ne proiri krug su-
dionika. Ipak ono od ega treba krenuti je rasprava o cilju i metodi borbe.
Dok god se stavovi ne usuglase ne moe se prijei u sljedeu, praktinu
organizacijsku fazu. Ve smo ukratko opisali kako bi trebao izgledati cilj.
Metoda? Preuzimanje i legitimacija kroz direktnu demokraciju. Nae je
iskustvo da ljudi ispoetka pruaju otpor zbog neznanja, straha ili krivih
predodbi stvorenih kroz medije ili institucionalno obrazovanje. Ali zapanjuje
brzina kojom ljudi prihvaaju borbu za temeljna prava i direktnodemokratski
model odluivanja nakon jasne argumentacije i pozitivnih isustava u praksi.
inom usvajanja direktnodemokratskog modela odluivanja postavljena je
organizacijska matrica akcije. U toj situaciji postaje jasno i to znai to da su
odluke obvezujue za sve.
Nakon to je usvojen direktnodemokratski model odluivanja te formu-

liran cilj borbe iza kojeg stoje svi lanovi kolektiva moe se konstatirati da
su stvorene dvije osnovne poluge za uspostavu plenuma. Kada kaemo za

uspostavu plenuma onda podrazumijevamo situaciju u kojoj su sve dosad
opisane radnje obavljene u relativnoj tajnosti iz koje se namjerava izai zau-
zimanjem i onda preuzimanjem institucije (radne, obrazovne ili neke tree).
Naime, da bi plenum stvarno zaivio, on mora biti u potpunosti javan. Tj.
svatko tko eli, a ima pravo sudjelovanja s obzirom na ustroj pojedinanog
plenuma, mora znati gdje i kada se odrava.
Ostaje nam opisati i treu osnovnu polugu stvaranja plenuma koja postaje
vana nakon to su oblikovane prve dvije odnosno u trenutku kad je budui
plenum zadobio jasne konture. Radi se o odnosu s medijima i s time usko
povezanim pitanjem vodstva.
Pitanje vodstva i odnos s medijima

Jasno je da nehijerarhijski, direktnodemokratski model odluivanja
u potpunosti iskljuuje potrebu za voama, strunim pregovaraima ili
predstavnicima. Izuzetno je vano da se pokret od samog poetka jasno odredi
to se tie pitanja vodstva. U plenumskom modelu odluivanja odluke se
donose kolektivno, nema predstavnitva pa prema tome ne moe biti niti
istaknutih pojedinaca koji bi pretendirali biti glasom pokreta. Vano je na
samom poetku akcije suzbiti liderske tendencije. To treba initi u samome
poetku jer prvi stvoren dojam esto ostavlja neizbrisiv ili teko opoziv trag i
interno, unutar samog pokreta, ali i u javnoj percepciji. Liderske figure i
opasnosti koje nose lake je sprijeiti, nego ih pokuati anulirati nakon to su
se u javnoj percepciji ve nametnule i potencijalno izmakle kontroli plenuma.
Prva ozbiljna iskuenja kreu kroz odnos s medijima. Obino se smatra

da je za ovakav tip akcije nuno imati glasnogovornika tj. jednu ili vie osoba
koje e biti na usluzi novinarima. S tim obiajem nuno je raskinuti ako se eli
sprijeiti personalizacija i zasjenjivanje plenuma povlatenim glasnogovor-
nikim licima. Najefikasniji nain izbjegavanja te opasnosti jest anonimnost
svih lanova kolektiva. Anonimnost je izvrsna preventiva stvaranju lider
jer kad nema imen te kad se osobe koje iznose stavove pokreta u javnost
stalno izmjenjuju, ne stigne se profilirati jedno lice s kojim bi onda mediji

poistovjeivali cijeli pokret. Ne mora se ni spominjati dojam snage koji pokret
ostavlja stalnom rotacijom sudionik u javnosti.
Uvrijeilo se miljenje da se do medijskog prostora moe jedino igrajui

po pravilima koja mediji postavljaju, a koja uglavnom znae pokornost lo-
gici ponude/potranje spektakla osobnih pria i indiskretnosti. Zbog toboe
lake recepcijske prijemivosti i isto politiki motivirane akcije navodno je
nuno prevesti u osobne sudbine i ablonizirane ljudske motivacije. Time
se esto u trenutku svoje javne artikulacije rtvuje upravo politiki aspekt
akcije. Emancipatorni pokret mora biti progresivan na svim poljima svoga
djelovanja pa tako i pri medijskom istupu. Nije vano to mediji od pokreta
ele, vana je poruka koju pokret eli odaslati. Najefikasnijim nainom da se
natjera medije da prenesu poruku pokazalo se potpuno izbjegavanje svakog
personaliziranog spektakla i inzistiranje na kontroli artikulacije ciljeva akcije
kroz pismene medijske izjave.
Nuno je odbaciti pogrene stavove prema kojima bez profiliranog vod-

stva i konvencionalnog pristupa novinarima, pokret ne moe uspjeti. Upravo
suprotno, moe se rei da je upravo nepostojanje vo te specifina strategija
medijskog istupanja bila i najvea snaga naeg pokreta.
Svakodnevna izmjena glasnogovornika, pomno osmiljene medijske

izjave, kao i inzistiranje na vanosti kolektiva sauvale su nas od dvije velike
opasnosti: nametanja lidera i medijske instrumentalizacije.
Plenum: 1, 2, 3
Kako je izgledao sm plenum? Prvo je trebalo rijeiti pitanje moderatora
odnosno osobe koja e na neki nain biti posrednik ili koordinator dogaanja
u dvorani. Na pripremnim sastancima je odlueno da e biti dva moderatora
budui se oekivao veliki odaziv pa da se olaka smo odvijanje plenuma.
Uloga moderatora je svedena na minimalni tehniki doprinos pripreme pri-
jedloga dnevnog reda te brige za redoslijed davanja rijei na samoj sjednici.
Plenumski moderator nema prava moderatora u uobiajenom smislu rijei. On

nije iznad plenuma, njegov zadatak jest da provodi minimalni set plenumski
odreenih pravila.
Pravila i smjernice koje je na plenum donosio u hodu odraz su praktinih

problema s kojima smo se u radu susretali. elimo istaknuti da se ne radi o
pravilima koja bi trebala vrijediti uvijek i svuda. Radi se o temeljnoj proce-
duri oko koje se plenum sloio i koju potuje, ali koja je u svakom trenutku
podlona izmjeni ako se to u svakodnevnoj praksi pokae potrebnim. To
naravno ne znai da plenum funkcionira po nekakvim opskurnim i proizvolj-
nim pravilima. To znai da se u svakom trenutku mora voditi demokratskim
naelima, odnosno da je svaki oblik prisile (mimo sile obvezujuih odluka
plenuma) potpuno neprihvatljiv.
U samom radu plenuma doli smo do nekih tehnikih rjeenja koja zna-
ajno olakavaju samo odvijanje. Poput pravila da se moe govoriti samo u
mikrofon ime se kod sudionik stvara navika da ne upadaju u rije, nego da
ekaju dolazak mikrofona. Pokazalo se da koritenje mikrofona ima pozitivan
uinak na tok i nain odvijanja diskusij na plenumu. Druga vana inovacija
jest projekcija zapisnika na zid dvorane. Proces voenja zapisnika time je
potpuno transparentan: svi ga promatraju na zidu dvorane ime se unaprijed
otklanja mogunost samovolje zapisniar.
Sporne toke i funkcija radnih grupa

Plenumskom modelu odluivanja najee se spoitava nelegitimnost,
orkestrirane, unaprijed dogovorene odluke i nesrazmjeran utjecaj oratorski
sposobnijih. Na prigovor legitimnosti je jednostavno odgovoriti. Plenum je
svima otvoren, svako zasjedanje je unaprijed najavljeno, svatko se ima pravo
javiti za rije i utjecati na proces odluivanja.
Iz praktinih razloga, kada se koje pitanje nije moglo raspraviti u pot-

punosti na plenumu, uvedene su radne grupe koje se bave pojedinanim
pitanjima. Sastanci su radnih grupa uvijek unaprijed oglaeni i na njih su
pozvani svi zainteresirani. Kada bi se pojavilo kakvo sporno pitanje uvijek

se pozivalo zagovornike oprenih stajalita da osnuju grupu i pokuaju doi
do platforme koja bi ponudila zadovoljavajue rjeenje problema.
Najvei problem predstavlja trea toka, dakle komparativna prednost

govorniki sposobnijih i glasnijih. Treba iskreno rei da tom problemu nismo
doskoili i da je jedino rjeenje neprestano pozivanje na odgovornost onih
koji ee govore da se suzdre od ponavljanja i privatiziranja plenumskog
vremena. Takoer valja napomenuti da su plenumske radne grupe funkcioni-
rale poput radionic u kojima se moglo u manjim skupinama vjebati i javni
nastup i toleranciju spram drukijih, a time doprinijeti i grupnoj koheziji.
Poticanje potpuno slobodnog osnivanja radnih grupa koje mogu, ali i ne mo-
raju, funkcionirati kao plenumski savjetodavni organi pokazalo se izvrsnom
nadopunom plenumskih zasjedanja.
Zakljuci
Osnovni koraci pri organizaciji plenuma:
a) Odreivanje cilja
b) Direktnodemokratska metoda odluivanja
c) Strategija medijskog istupa
d) Suzbijanje liderstva i autoritarnosti
Kombinacija ove 4 toke trebala bi dovesti do:
a) ukljuivanja velikog broja ljudi

b) formiranja snanog plenuma
c) otvaranja javne rasprave o problematici u ime koje se ide u akciju
d) iskoraka prema ispunjenju zacrtanog cilja
Plenum
Plenum postoji jedino u trenucima kad lanovi odreenog kolektiva
sudjeluju na opem sastanku koji nazivamo plenumom. Ne postoje lanovi
plenuma nego samo sudionici plenuma. Izvan tog ina zajednikog okuplja-
nja, raspravljanja i odluivanja plenum zapravo ne postoji. On nije formalno
tijelo poput parlamenta sa svojom zgradom i svojim zaposlenicima plenum
ne konstituira kolektiv, kolektiv konstituira plenum.
Tehnika izvedba plenuma

Tehniko osoblje
Tehniar priprema mikrofon, razglas i ostalu tehniku opremu za

plenum. Tehniko osoblje dolazi u prostoriju desetak minuta prije poetka
plenuma kako bi ukljuilo i testiralo razglas, kompjutere i ostalu potrebnu
opremu.
Dva moderatora vode plenum, itaju dnevni red, moderiraju raspravu,

saimaju zakljuke rasprave, koordiniraju formuliranje pitanja za glasanje.
Zapisniar pie zapisnik koji je projiciran javno na zidu te tako vidljiv

svim sudionicima plenuma. Nakon plenuma zapisniar, sluei se zapisnikom,
pie izvjetaj s plenuma koji se objavljuje na portalu i dostupan je svima kako
bi i oni koji nisu bili na plenumu znali to se dogaalo i odluilo. Zapisniar
takoer mjeri vrijeme rasprave te nakon 30 minuta javlja moderatoru da moe
prekinuti raspravu i pitati eli li plenum nastavak iste. Zapisniar takoer
dolazi ranije kako bi pripremio materijale prije plenuma dokumente, video-
snimke i sl.
Osoba koja zapisuje redoslijed javljanja za rije (za plenume s vie od

200 prisutnih preporuuje se imati ih dvoje).
to vie redara koji se brinu o redu, dodaju mikrofon i prebrojavaju

glasove. Takoer, zaprimaju poruke iz plenuma i prosljeuju ih moderatoru.
Dnevni red se radi dva sata prije plenuma na redovnoj grupi za tehnikalije.
U dnevni red se uvrtavaju svi jasno formulirani prijedlozi pristigli na e-mail
plenum-tehnikalij (prijedlozi se mogu dostavljati i na druge naine koje
odredi plenum, ovisno o tehnikim mogunostima, npr. stavljanjem pismenih
prijedloga u sandui). T je grupa, jasno, otvorena svima. Na njoj se prije
plenuma takoer i pripremaju moderatori za plenum s obzirom na to da se
svaki put izmjenjuju. Na njoj bi u pravilu trebali biti prisutni i moderatori
prologa plenuma.
Inzistiranje na tome da svaki plenum vode drugi moderatori proizlazi iz

same ideje direktne demokracije u kojoj je naglasak na ravnopravnosti kao i na
jednakoj podjeli odgovornosti. To je jo jedan nain za ukljuivanje to ireg
kruga ljudi u aktivnije sudjelovanje na plenumu. Koliko se esto moderatori
mogu ponavljati, ovisi o veliini kolektiva.
Tijek plenuma
Moderatori pozdravljaju, predstave se i plenum poinje. Na poetku se

ita prva toka pravil i smjernic plenuma. Nakon toga moderatori predstave
dnevni red i sasluaju eventualne primjedbe te po potrebi interveniraju u
dnevni red (dnevni red se ne izglasava posebno).
Prve su na redu obavijesti. O njima nema glasanja, a tijekom njihova

itanja novinarima je doputeno snimanje i fotografiranje plenuma. Rije je o
obavijestima koje u meuplenumsko doba stignu na e-mail plenum-tehnikalij
ili o obavijestima vezanima uz akcije kojima se plenum bavi, djelovanje
fakulteta, situaciju u drutvu itd. Nakon toga moderatori pozivaju novinare
da prestanu snimati.
Slijedei dnevni red, moderatori itaju materijale ili daju rije osobama
koje podnose izvjetaje s radnih grupa. Prvo se sluaju izvjetaji s radnih
grupa, a zatim se ide na pojedinane teme koje su uvrtene u dnevni red

(pristigle na e-mail plenum-tehnikalij prije plenuma katkada se teme mogu
uvrstiti, po potrebi, i na samom plenumu). Za vrijeme studentske kontrole
nad fakultetom, stalna je (posljednja) toka nastavak/prekid blokade. Iza
svake se teme po potrebi moe (ali i ne mora) glasati. Iza nekih tema moe
biti i vie glasanja. Teme se po potrebi mogu uputiti i na daljnje rasprave na
radnim grupama te se glasanje tako moe odgoditi. Svaka odluka plenuma
moe se promijeniti ve na sljedeem plenumu.
Nakon svake toke otvara se, ako ima interesa, rasprava koja traje do 30
minuta prije no to se upita plenum eli li je produiti (Pitanju eli li plenum
nastaviti raspravu? nuno prethodi saetak dotadanje rasprave i definicija
onoga to e se dogoditi ako se rasprava prekine prelazak na sljedeu toku
dnevnog reda, prelazak na glasanje i sl. ). Prije no to se ide na glasanje o
prekidu rasprave treba dati rije onima koji su se za nju prije isteka pola
sata javili. Prethodno odabrani lanovi tehnikog osoblja zapisuju redoslijed
javljanja za rije i dodaju mikrofon osobi koja ima rije. Moderatori su duni
upozoriti ako se argumenti ponavljaju i povremeno sumirati do tad izloeno.
Kako bi plenum lake slijedio raspravu i to manje se ponavljao, korisno je i
da zapisniar biljei argumente.
Ako doe do glasanja, moderator ili bilo koji sudionik plenuma predlae
formulaciju za glasanje koja mora biti ispisana na zaslonu. Pitanje mora biti
formulirano tako da se moe glasati za, protiv ili suzdrano. Po potrebi se
plenumu moe ponuditi i vei izbor odgovora (a), b), c), d)..) pa se glasa za
svaki od njih. Ako nema prigovora na formulaciju, odnosno kada se plenum
uspio sloiti oko formulacije pitanja, pristupa se glasanju. Ako nije oigledno
kojih je glasova vie, pristupa se brojanju glasova kojeg provode redari. Za
vrijeme prebrojavanja glasova nitko ne smije ui niti izai iz prostorije.
Na kraju plenuma valja izabrati datum i moderatore za sljedei plenum

te, po potrebi, delegate. Plenum za ta mjesta moe predloiti samo pristutne
osobe, koje potom moraju prihvatiti kandidaturu i koje naposljetku plenum
mora odobriti glasanjem.
Nakon to moderatori zakljue plenum, zadre se neko vrijeme na svom

mjestu kako bi im mogli pristupiti izabrani moderatori i delegati i ostaviti
svoje kontakte. Moderatori se mijenjaju za svaki plenum te pojedinci mogu
biti moderatori samo jedanput u akademskoj godini. Zapisniar alje zapisnik
na e-mail grupe za tehnika pitanja plenuma radi moguih kasnijih referiranja
na odluke izglasane na tom plenumu te pie izvjetaj s plenuma za web-portal.
Pravila i smjernice plenuma

Pravila i smjernice plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Cilj ovog dokumenta nije formalizacija ili kodifikacija plenuma nego

pomo u normalnom funkcioniranju. U tom smislu podloan je svim
prijedlozima, kritikama, izmjenama i poboljanjima koja se zaprimaju na
e-mail adresu radne grupe za tehnika pitanja (tehnikalije). Svi zaprimljeni
prijedlozi prolaze raspravu na javnim sastancima grupe te na sjednicama
samog plenuma.
A) Pravila
1. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani bili oni studenti
Filozofskog fakulteta ili ne. Odluke se donose relativnom veinom
glasova pri emu plenum u donoenju odluka tei konsenzusu. Rasprava
prije glasanja odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima
i smjernicama koja je plenum izglasao, a koja provode moderatori
plenuma. Odluke donesene na plenumu obvezujue su za sve.
2. Plenum se sastaje po potrebi, a minimalno jednom mjeseno. Termin
narednog plenuma se odreuje na samom plenumu. Sazivanjem
izvanrednih plenuma bavi se grupa za tehnika pitanja plenuma na
prijedlog bilo koje radne grupe ili pojedinca. Termin i tema sastanka grupe
za tehnika pitanja na kojem e se odluivati o sazivanju izvanrednog
plenuma moraju se oglasiti (blog, oglasne ploe itd.) minimalno 24
sata prije. Termin izvanrednog plenuma mora biti objavljen na blogu
minimalno 24 sata ranije.
3. Tehniko osoblje plenuma ukljuuje:
a. redare i njihovog koordinatora
b. zapisniara
c. tehniara (osoba koja se brine za mikrofone,zvunike, raunala,
projektor i slino)
d. osobu koja zapisuje redoslijed javljanja za rije

e. osobu koja zaprima pismene prijedloge za vrijeme sjednice
4. Iz plenuma u plenum moderatori se izmjenjuju pri emu ista osoba ne
smije preuzeti ulogu moderatora vie od jednom u akademskoj godini.
Osobe koje su ve bile u ulozi moderatora ili glasnogovornika mogu
biti izabrane za ulogu u kojoj nisu bile. Naelnu prednost pri izboru
imala bi osoba koja do sada nije obavljala niti jednu od te dvije uloge.
Prije izglasavanja moderator i glasnogovornik nuno je pozvati na
komentare i prigovore.
5. Za trajanja plenuma za stolom uz moderatore mogu sjediti iskljuivo
osobe navedene pod tokom 3. Nitko drugi nema pravo sjediti za stolom.
Plenum se slae da se osobe na navedenim tehnikim funkcijama ne
moraju rotirati niti izglasavati, premda se i ta mogunost ostavlja ako
se za to stvori potreba. I moderatori i tehniko osoblje plenuma mogu
iznositi svoje osobne stavove plenumu pod istim uvjetima kao i svi ostali
sudionici prijavljivanjem za rije i dobivanjem iste kad na njih doe red.
6. Plenumske radne grupe koje su prepoznate kao kljune za funkcioniranje
plenuma poput grupe za tehnika pitanja plenuma moraju biti dostupne
svima 24 sata dnevno i u tu svrhu imati istaknutu: a) e-mail adresu
na blogu, b) jasno oznaenu stalnu prostoriju na FFZG-u i c) termin
sastanka u periodu izmeu dva plenuma najavljen na blogu 24 sata ranije.
Na pristigle e-mailove bi trebalo odgovarati u nekom razumnom roku,
primjerice do dva dana.
7. Grupa za tehnika pitanja plenuma brine se za tehniku pripremu plenuma
to ukljuuje:
a. koordinaciju osoblja iz toke 3,
b. pripremu moderatora po pitanju pravila i smjernica plenuma,
dosadanjih odluka plenuma i sastavljanja dnevnog reda i
c. sazivanje izvanrednih sjednica plenuma.
Osnovu grupe za tehnika pitanja ine moderatori prolog i narednog

plenuma te svi zainteresirani. Grupa se uz jedan redovni sastanak izmeu
dva plenuma nuno sastaje i na dan plenuma.
8. Prijedlozi za dnevni red zaprimaju se najkasnije 24 sata prije plenuma.
Dnevni red strukturiraju moderatori na sastanku grupe za tehnika
pitanja na dan plenuma. Naglaavamo da je sastanak otvoren svim
zainteresiranima. Svi prijedlozi koji nisu prijavljeni u propisanom roku, a
za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red, predlau se na samom
plenumu nakon to moderator izloi dnevni red. Da bi takav naknadni
prijedlog bio uvrten u dnevni red mora se objasniti zato prijedlog nije
predan na vrijeme i zato je vano da se ba na tom plenumu o tome
raspravlja. Moderatori moraju obrazloiti zato na vrijeme podneseni
prijedlozi nisu uvrteni u dnevni red.
9. Za svaku toku dnevnog reda otvara se rasprava. Tek ako se pokae da
nema zainteresiranih za raspravu, moe se prijei na glasanje.
10. Odluci o slanju delegata treba prethoditi rasprava o potrebi slanja. Pri
tome nije presudno za to se delegati trae, nego za to smo ih voljni
poslati. Ako plenum odlui slati delegate, potrebno je ispuniti sljedee
uvjete:
a. Delegati trebaju od plenuma dobiti jasno definiran mandat.
b. Ako je u pitanju vie sastanaka, delegati se rotiraju.
Nain biranja delegata:
a. Doputa se predlaganje neogranienog broja kandidat.
b. Kandidati moraju biti prisutni i prihvatiti kandidaturu.
c. Moraju se dopustiti argumenti za i protiv pojedinog kandidata.
d. Buduim delegatima plenum mora izglasati povjerenje.
11. Unutar istog plenuma donesena odluka se ne smije preglasavati, osim u
sluaju krenja procedure ili naknadnog zaprimanja kljunih informacija.
B) Smjernice
1. Dva su moderatora, jedan prati liniju argumentacije i sumira svakih
desetak minuta. Drugi obavlja ostale moderatorske dunosti; primjerice
pozivanje prijavljenih da odustanu od svog prava na rije ukoliko je
tokom rasprave njihov argument iznesen ili da sumiraju dua izlaganja i
tome slino. Sumiraju naizmjenino po tokama dnevnog reda.
2. Pitanju Je li plenum za prekid rasprave? nuno prethodi saetak
dotadanje rasprave i definicija onoga to e se dogoditi ako se rasprava
prekine, dakle: Je li plenum za prekid rasprave i prelazak na sljedeu
toku dnevnog reda? ili Je li plenum za prekid rasprave i glasanje o
X?. Pitanje o prekidu rasprave postavlja se najranije 30 minuta nakon
njenog poetka.
3. Predlaga toke dnevnog reda bi trebao prilikom predlaganja toke,
ako je mogue, odmah i formulirati pitanje o kojem bi plenum
trebao glasati. Mogunost formuliranja pitanja ostavlja se svakom
sudioniku plenuma a ne samo moderatoru. Zapisniar ne bi trebao
utjecati na formuliranje pitanja. Pitanje prije glasanja mora biti
jasno definirano, po mogunosti ispisano na zaslonu, ploi, zidu, pri
emu se ne smije pristupiti glasanju prije no to je pitanje ispisano.
Nakon to je pitanje formulirano moderatori prije izglasavanja postavljaju
pitanje: Ima li tko konkretan komentar na formulaciju pitanja ili prigovor
na krenje procedure prije glasanja?
4. Sve odluke s prethodnih plenuma se izvlae na jedan papir kako bi se
moderatori mogli adekvatno pripremiti. Zapisniar je taj koji bi to trebao
initi.
5. Tehnike upute za moderatore: treba biti smiren, suzdran, objektivan,
ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne
postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zakljuke, iznad svega
izbjegavati svaki oblik autoritarnosti, humor je dobrodoao itd. Ako se
postave pitanja koja se ponavljaju (npr. odravanje kolokvija, ispita i sl.),
to treba rijeiti putem obavijesti.
6. Osobe koje iznose zakljuke radnih grupa stoje pred plenumom, ali se
nakon podnesenog izvjetaja vraaju na svoje mjesto odakle odgovaraju
na eventualna pitanja.
7. Okvirna struktura dnevnog reda:
a. Predstavljanje dnevnog reda predstavljanje dnevnog reda s
argumentiranjem odbijenih prijedloga i mogunosti da sudionici
plenuma predloe toku koja nije zaprimljena na vrijeme.
b. Obavijesti
c. Izvjetaj radnih grupa
d. Aktualno obuhvaa pristigle toke za raspravu.
e. Odreivanje termina idueg plenuma te izglasavanje moderatora i
glasnogovornika.
f. Razno prijedlozi, komentari, obavijesti i tome slino koji se primaju
tijekom sjednice plenuma na papiriima.
U tokama b. i f. nema glasanja.
8. Za uspjeno funkcioniranje plenuma bi bilo dobro imati:
barem dva mikrofona (jedan za moderatore i jedan beini za raspravu)
razglas
raunalo
projektor na kojem e svi sudionici plenuma moi pratiti zapisnik

i vidjeti jasno formulirano pitanje za glasanje prije samog glasanja
9. Ako odluka nije jasna, tj. ako ima puno suzdranih ili je broj onih za ili
protiv podjednak, onda moderatori pitaju je li potrebno otvoriti raspravu
o prihvaanju ovakvog ishoda glasanja. Idui korak je pitanje: Prihvaa
li plenum ovako izglasanu odluku?
C) Aneks
Pravila su obvezujua, dok su smjernice samo savjetodavne. Odlukom
plenuma smjernica se moe pretvoriti u pravilo. Dodavanje novih
smjernica je dobrodolo. Nova pravila treba dodavati s velikim oprezom
kako ne bi dolo do pretjerane formalizacije plenuma.
Sva prezentirana pravila i smjernice proli su raspravu na radnoj grupi za
tehnika pitanja plenuma te potom na samom plenumu.
Kodeks ponaanja za vrijeme studentske

kontrole nad Filozofskim fakultetom
1. Za vrijeme studentske kontrole nad Filozofskim fakultetom, s poetkom
u ponedjeljak, 20. travnja 2009, ulaz u prostor Fakulteta ostaje slobodan
za sve po svim pravilima koja na Fakultetu vrijede i u redovno vrijeme.
Nitko ni na koji nain ne smije ometati pravo zaposlenika na Fakultetu na
dolazak na njihovo radno mjesto. Jedina je aktivnost koju e se blokirati
bez iznimke nastavni proces. Profesorima Fakulteta onemoguit e se
odravanje predavanja, seminara i kolokvija. S druge strane, u svojim
kabinetima slobodno e moi drati konzultacije, ispite itd.
2. Svi aktivni sudionici preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom
kao i ostali posjetitelji i zaposlenici istog odnosit e se jedni prema
drugima te prema osoblju i imovini Fakulteta s maksimalnim potovanjem
i truditi se da ih se ni na koji nain ne ugrozi.
3. Jedina je skupina koja ima pravo fiziki sprijeiti nekoga u njegovu/
njezinu naumu studentska redarska sluba, ali i te intervencije moraju
proi u maksimalnom trudu da se sve rijei mirno i bez nasilja. Tek kad
predstavnici redara zakljue da sami ne mogu kontrolirati odreenu
situaciju, na njihov poziv u pomo im se mogu pridruiti i ostali.
4. Svi bez pogovora sluaju naputke redar. Sloboda kretanja na Fakultetu
za vrijeme e ove akcije biti smanjena, ali svi moramo biti svjesni da je
za njezino uspjeno provoenje to nuno.
5. Svi zakoni Republike Hrvatske i pravilnici Filozofskog fakulteta kojima
se zabranjuje konzumiranje droge i alkohola te puenje na Fakultetu u
potpunosti e se potivati bez ikakvih iznimki.
6. Svi koji primijete da netko kri zadana pravila pozvani su dotinu osobu
na to upozoriti. Ukoliko se s krenjem pravila nastavi, dunost im je
prijaviti ga najbliem redaru koji e dalje postupiti u skladu sa svojim
ovlastima.
7. U sluaju policijske intervencije na prostoru fakulteta prua se pasivni

otpor. Na mjestu na kojem ih je intervencija zatekla svi sjedaju na pod
i ne uzvraaju nasiljem, ni fizikim, ni verbalnim, bez obzira na vrstu
provokacije. S druge strane, jedini nain da ih se odstrani s te lokacije
jest da ih se doslovno odnese.
8. Sve odluke koje se tiu daljnjeg funkcioniranja studentske kontrole
fakulteta, njezina daljnjeg trajanja ili prekida, unoenja odreenih
promjena u program, kodeks ponaanja i dr. donose se na plenumima
prema pravilima i smjernicama plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
9. Za trajanja studentske kontrole fakulteta, plenumi se odravaju
svakodnevno.
Voenje zapisnika na plenumu

emu slui zapisnik?
informiranju zainteresiranih koji nisu mogli prisustvovati plenumu
jakoje korisno sve to se izglasalo na plenumu imati napismeno: s
vremenom se nakupi mnotvo sadraja i nije sve mogue pamtiti (ili se
neke stvari krivo zapamte) pa je potrebno konzultirati stare zapisnike.
akoje zapisnik projiciran na zid, sudionici plenuma lake prate to se
zbiva na plenumu
Tehnike upute
zapisnik je najbolje, radi lakeg arhiviranja i kasnijeg sluenja njime,
pisati na raunalu
akoje mogue, raunalo bi trebalo spojiti s projektorom koji bi tekst
zapisnika projicirao na nain da ga lako vide svi prisutni. Zapisnik se
najbolje prati ako je projiciran na zid iznad/pored moderatora (ako je
zapisnik projiciran na zidu, mogu ga itati svi prisutni na plenumu i tako
kontrolirati zapisniara i intervenirati ako smatraju da je potrebno).
Kako se pie zapisnik?

Svaki zapisnik mora sadravati:
datum, npr. Zapisnik s plenuma odranog 26. 5. 2009.

vrijeme poetka i zavretka plenuma.
Nakon to plenum zavri, zapisniar pogleda vrijeme i na samom kraju
zapisnika napie:
Plenum je zakljuen u 23.56h.
procjena broja prisutnih (nije nuno)
dnevni red
Zapisniar na samom poetku zapisnika prepie dnevni red koji su
sastavili moderatori. Ako se zapisnik projicira na zid, prije poetka
plenuma treba biti prikazan ovaj dio zapisnika kako bi prisutni mogli
dati eventualne primjedbe.
Nakon poetka plenuma:
zapisniar jednostavno slijedi dnevni red pratei pritom moderatore:

toku dnevnog reda napie kao naslov i ispod toga zapisuje to se zbiva
na plenumu.
npr. toka 2 (osvrt na novi prijedlog zakona)
plenumu je proitan novi prijedlog zakona...
nije potrebno zapisivati svaku rije, ali je ipak dobro zapisati glavne
argumente rasprave
npr. neki sudionici plenuma istiu da je ovaj prijedlog neprihvatljiv jer
se ne odnosi na izvanredne studente
nakon to moderatori otvore raspravu, zapisniareva je dunost pogledati
na sat i pribiljeiti vrijeme poetka rasprave:
npr. rasprava je otvorena u 20.16h.
Zapisniar daje znak moderatorima po isteku dogovorenog vremena
trajanja rasprave.
ako su za rad plenuma potrebni neki dokumenti, zapisniareva je dunost
na znak moderatora ili osobe koja izlae, prikazati traeni dokument.
Dodatni dokumenti dostavljaju se zapisniaru pred sam poetak plenuma
i najbolje ih je odmah otvoriti i imati spremne.
nakon to se formulira pitanje za glasanje, zapisniar ga zapie kako bi
sudionici plenuma mogli dati eventualne primjedbe.
Zapisniar ne formulira pitanje, ali u sluaju potrebe moe dati sugestiju.
zapisniar ne smije zaboraviti zapisati kakav je ishod glasanja!

Ako situacija, odnosno moderatori, ne naloe drugaije, nije potrebno
zapisati koliko je ljudi bilo za, koliko protiv, a koliko je bilo suzdranih.
Mali trikovi i opaske:
dnevni red najbolje je kopirati i pejstati ispod postojeeg, s malim

razmacima izmeu toaka. Tako je zapisniar u svakom trenutku
spreman prijei na sljedeu toku dnevnog reda i ne mora gubiti vrijeme
na prepisivanje naslova, to je korisno jer se esto zna brzo prelaziti s
toke na toku.
u zapisnik se ne unose imena sudionik plenuma.
Od ovog pravila su izuzeti: kontakt-osobe, izaslanici, glasnogovornici
i moderatori za sljedei plenum (ali i tu se unose samo imena, ne i
prezimena). Imena javnih osoba smiju se navoditi.
zapisniar se ne treba bojati ako ne zna je li to dovoljno vano da se
zapie treba ii po osjeaju, a, ako ipak postoji sumnja, uvijek je bolje
zapisati. Takoer, zapisniar u svakom trenutku moe raunati na plenum
koji e ga po potrebi ispraviti ili dopuniti.
zapisniar treba (po)sluati sugestije sudionik plenuma
dobro je da do zapisniara sjedi osoba koja mu moe pomoi u
formulacijama, itati podatke s papira, zapamtiti to treba zapisati (npr.
e-mail ili broj telefona) kada zapisniar ne stigne itd.
zapisniar povremeno smije biti duhovit, ali ne i neozbiljan, ne smije
privatizirati medijski prostor zapisnika niti se osobnim komentarima
stavljati iznad plenuma.
Delegatska dunost i mandati

Plenum je politiki subjekt koji odluke donosi direktnodemokratskim
putem, veinom glasova svih prisutnih. On je istovremeno platforma za
artikulaciju volje veine, i njezin simboliki reprezent. Sve politike odluke
donosi kolektivno i one su obvezujue za sve. Zbog toga plenum ne moe
predstavljati nitko osim njega samog. Ne trebaju mu predstavnike strukture,
birokracija, ni izvrna tijela koja bi u njegovo ime odluivala.
No te odluke redovito treba ili provesti u praksi, ili prenijeti u komu-

nikacijskim uvjetima koji onemoguuju sudjelovanje velikog broja ljudi.
Zbog toga je potrebno odgovornost za to provoenje i prenoenje preputati
nekolicini pojedinanih sudionika plenuma ili manjim grupama okupljenim
oko konkretnog problema. Postoje dva mehanizma kroz koje se to moe
uiniti: delegatska dunost i mandat.
Delegatska dunost
Kako za vrijeme trajanja blokade, tako i nakon njene suspenzije, esto
su se javljale situacije u kojima je odluke plenuma trebalo prenijeti ili elabo-
rirati razliitim ljudima, udrugama, kolektivima itd. izvan samog plenuma.
Pristizali su pozivi na predstavljanje politikog cilja i same akcije na okruglim
stolovima, konferencijama, drugim fakultetima, pred lanovima udrug ili
grupama graana. Isto tako, za vrijeme blokad javljala se potreba i za nepo-
srednijom komunikacijom i detaljnijim prijenosom informacij izmeu vie
razliitih plenuma. Rjee, stizali su i pozivi za prisustvovanjem na sastancima
zatvorenim za javnost s moguim politikim saveznicima.
U takvim situacijama plenum je najprije morao odluiti hoe li uop-

e uspostaviti komunikaciju s nekim od razliitih aktera, a zatim izabrati
delegate koji bi taj posao trebali obaviti. Zbog vrlo delikatnog problema
predstavljanja plenuma od strane nekolicine ljudi, a i implikacij stupanja u
kontakt s akterima razliitih profila, uvijek je bilo nuno detaljno raspraviti
jesu li delegati uope potrebni (ili je dovoljno npr. poslati priopenje) te ako
jesu, precizno definirati njihove ovlasti i zadatke. Bez obzira na razliitost

zadataka i ovlasti delegat u pojedinim situacijama, jedna je stvar uvijek
ista: delegati nemaju pravo donoenja odluka u ime plenuma. Oni djeluju
iskljuivo kao prenositelji informacij i u svojim istupima u ime plenuma
dre se unutar okvira odluk koje je donio plenum (zbog toga te odluke
moraju dobro poznavati). Uvijek na oprezu, izbjegavaju iznositi pretpostavke
o ishodima rasprava koje plenum jo nije vodio te ako ih se zatrai da o tome
kau miljenje, oni to, zbog mogunosti da se njihova predstavnika funkcija
zamijeni za sam plenum, moraju odbiti. Isto tako, ne manje vano, delegati
su duni plenumu podnijeti detaljan izvjetaj o svojoj aktivnosti te prenijeti
sve informacije koje su prikupili.
Mandati
Za provoenje odluk plenuma u praksi, dodjeljuju se mandati. Za razliku
od jednokratne delegatske dunosti, mandati su esto trajni i dodjeljuju se
skupinama ljudi za zadatke koje treba obavljati esto i/ili kontinuirano. Neki
od tih zadataka mogu biti pisanje izjava za medije, ureivanje bloga, komu-
nikacija s upravom fakulteta, osmiljavanje umjetnikih performansa i slino.
Kao i u sluaju delegatske dunosti, mandat mora biti precizno definiran.
Ipak, osobama kojima je dodijeljen preputena je konana odluka o sadraju
konkretnih istupa u ime plenuma te im je stoga nuno ostavljena sloboda
kreativnosti i individualne procjene. To uvodi mogunost manipulacije i zbog
toga plenum uvijek moe oduzeti mandat onima kojima ga je dodijelio. U
svakom trenutku o neijem mandatu moe se raspravljati na plenumu i, ako
postoje valjani razlozi za njegovo oduzimanje, plenum e to i uiniti.
Bez obzira na artikulacijsku slobodu u konkretnim zadacima koji su im

povjereni na obavljanje, mandatari nemaju pravo djelovati na svoju ruku
ukoliko im plenum to nije odobrio. Npr. za vrijeme trajanja blokade izjave
za medije bile su pisane (gotovo) svakodnevno bez svakodnevnog glasanja
o tome, no nakon to je blokada suspendirana, o potrebi za njihovim pisa-
njem i reagiranjem na dogaaje koji se tiu plenuma, odluuje se najprije na
plenumu, a osobe kojima je povjeren mandat tek onda imaju pravo obaviti
povjereni zadatak i to po mogunosti na sastancima radne grupe otvorene

svima zainteresiranima.
Mandati, kao i delegatske dunosti, mogu isto tako biti jednokratni, uloga
moderatora na plenumu ili glasnogovornika su primjeri jednokratnog mandata
unutar zadanog ciklusa.
Medijska strategija, medijska sekcija i

medijska radna grupa
Medijska strategija
Medijska je strategija kao svoj glavni cilj imala jasno predstaviti student-
ske zahtjeve javnosti, tj. jasno prezentirati zahtjev za besplatnim obrazova-
njem. No to se smiljeno nije radilo na uobiajen nain podilazei medijima
i njihovim tendencijama k senzacionalizmu i spektaklu. Stoga je medijska
strategija esto nailazila na nevjericu i nerazumijevanje kod novinar, pogo-
tovo u poetku, ali i na pohvale za svoju inovativnost. S obzirom na to da se
nije moglo raunati na dobrohotnost medij i potporu studentskim zahtjevima,
medijski su istupi nuno morali biti to preciznijima i to je mogue manje
podlonima razliitim moguim iskrivljavanjima i vaenjima iz konteksta.
Najbitnija je odlika medijske strategije bila depersonalizacija. To je zna-

ilo da nema profesionalnih glasnogovornika i da nema nikakva izlaenja u
medije pod osobnim imenima u ime plenuma. Nastojalo se da ak i neslubeni
istupi u medijima, u svoje osobno ime, ipak budu anonimni. To nije bilo zato
to bi se studenti bojali eventualnih sankcija, nego da bi se naglasila kolek-
tivnost akcije i opi zahtjevi koji se ne tiu pojedinaca nego opega interesa.
Time se, ujedno, izbjegavalo stvaranje vo i prepoznatljivih lica koja bi
mogla odvratiti panju od same akcije i ciljeva i svesti je na stvaranje novih
medijskih zvijezda od nekolicine glavnih studenata. Ovakva je koncepcija
medijske strategije bila u izravnoj vezi s metodom direktne demokracije po
kojoj su funkcionirali plenum i studentska blokada. Kako nije bilo vo,
nego se sve zajedniki odluivalo veinom glasova, bilo je logino da nema
ni profesionalnih glasnogovornika koji bi studente predstavljali u javnosti.
Stalnim se izmjenjivanjem glasnogovornik (kao i delegat i moderator
na plenumima) htjelo postii da u itavoj prii kolektivni i jedini politiki
subjekt bude plenum.
Iz tih su se razloga za svaku tiskovnu konferenciju (koje su se za vrijeme

blokade odravale svaki dan) na svakom plenumu birala po tri nova gla-
snogovornika. Ni glasnogovornici se nisu smjeli ponavljati. Isto tako su se,

po potrebi, na plenumu birali i uvijek razliiti delegati koji bi bili zadueni
prenijeti poruku plenuma u razliitim istupima (za medije, na skupovima
itd.). Takve je istupe uvijek morao odobriti plenum. Studenti su, jasno, mo-
gli uvijek davati izjave u svoje ime bilo kakvim medijima, ali se pri tome
takoer pozivalo na princip depersonaliziranosti: preporueno je da se ne
izlazi s osobnim imenima. Plenum je vie puta raspravljao o slanju delegat
u pojedine TV-emisije i sl. koje bi se emitirale uivo, ali je to na kraju uvijek
odbijeno jer je zakljueno da se ne uklapa u medijsku strategiju i umanjuje
kontrolu plenuma nad javnim predstavljanjem ciljeva akcije.
Osim izbjegavanja iznoenja vlastitih imena, u svim se istupima poku-

avalo paziti na to da se eksplicitno poltiki motivirana akcija ne svede na
pojedinane osobne emotivne prie, doivljaje i osjeaje. Modus istupanja
i artikulacije koncipiran je u direktnoj opreci spram dominantne tabloidi-
zirajue logike koja politike dogaaje depolitizira njihovom medijskom
eksploatacijom, koristei ih kao povod za proizvodnju anrovski unaprijed
odreenih narativa, poevi od anra studentske pobune kao politiki nuno
zbunjena i naivna mladenakog proljetnog ienja s kojim su nam mediji
pristupali, oekujui od nas samo da delegiramo neophodna lica koja e una-
prijed zadanu ulogu pred kamerama iskreno odigrati. Odbijanje stavljanja
naglaska na mikroperspektivu tzv. ljudskih pria svoj osnovni razlog ima u
tome to ira socijalna i politika dimenzija naih nastojanja postaje nerazu-
mljiva prihvaanjem modusa ispovjednog prvog lica i prihvaanjem obveze
iznoenja difuznih, anrovski zadanih, impresija. Unutar takvih parametara
njezina samosvjesno politika artikulacija time nuno biva svedena na suvian
intelektualistiki balast.
Za odnose s medijima je bila zaduena medijska sekcija kojoj je plenum

za to dao mandat, potvrivan u nekoliko navrata. S medijima se komuniciralo
na razliite naine preko medijskoga telefona (na koji bi se javljali razli-
iti rotirajui anonimni lanovi medijske sekcije), elektronske pote, preko
portala Slobodni filozofski itd. Glavni su nain komunikacije, meutim, bile
tiskovne konferencije koje su se za vrijeme blokade odvijale svakodnevno
(glasnogovornici su se uvijek izmjenjivali). Na tiskovnoj bi se konferenciji

proitala dnevna izjava za tisak, u kojoj se izvjetavalo o odlukama plenuma,
dodatno objanjavao zahtjev za besplatnim obrazovanjem te odgovaralo na
razliita pitanja i probleme ve prema potrebi i okolnostima. Nakon itanja
izjave dnevni bi glasnogovornici odgovorili na nekoliko novinarskih pitanja,
odgovarajui u okviru ve izglasanih plenumskih odluka.
Valja rei da sm jezik medijskih izjava nije odgovarao uobiajenu no-

vinarskom stilu i nainu pisanja. To je bila svjesna odluka da bi se izbjegle
uobiajene medijske floskule, kliei i stereotipi. U jeziku se medijskih izjava
namjerno nije podilazilo ideologiji komunikacije kakva dominira danas ne
samo promidbenom sferom, iz koje je direktno preuzet, nego i poljem stra-
nake politike. Rije je o ideologiji koja pokuava u recipijenta proizvesti to
direktniji pristanak na zahtjev koji mu je upuen, umjesto da mu se obraa kao
punopravnom politiki razumnom biu. U takvim strategijama trivijalizacije
i pojednostavljenja ne samo da su dobrodolo sredstvo, nego i poeljan pro-
fesionalni standard. Konani ishod takve logike je da se pod pretpostavkom
nedorasle javnosti pretpostavljena nedoraslost samo proizvodi i produbljuje.
Nadalje, bilo nam je vano smjestiti problem komercijalizacije obrazovanja
u okvire irih drutvenih procesa izvan kojih ga je nemogue u potpunosti
razumjeti. Ako taj kontekst i nije u samim izjavama mogao biti u potpunosti
razloen, ipak je svaka od izjav sadravala dovoljno putokaz i indikator u
smjeru drutvene makroperspektive. Taj prividni viak informacij je ono
to dominantna ideologija PR-komunikacijskih strategija odbija kao um u
kanalu i nepotrebno kompliciranje problematike. Uvoenje ovih indikatora
makrokonteksta i teorijski guih mjesta direktno proizlazi iz fundamentalnog
povjerenja u mogunost politizacije i politike samoedukacije demokratske
veine. Demokracija koja ne poiva na pretpostavci o sposobnosti veine da
punopravno participira u politikim procesima a adekvatna informiranost tu
je nuna pretpostavka prestaje biti demokracijom i postaje manipulacijom
mas od strane meritokratske manjine. Medijski proizvedena i odravana
politika nezrelost mas u takvom scenariju postaje cininom legitimaci-
jom za paternalistike manipulacije istih tih povlatenih skupina koje svoju
povlatenost duguju upravo takvim manipulacijama.
Medijska sekcija i medijska radna grupa

Medijska sekcija je funkcionirala jo od predblokadnih sastanaka kao
sekcija s mandatom kojoj su bili povjereni odnosi s medijima. Taj je mandat
potvren na velikim, blokadnim plenumima, a o samoj je medijskoj strategiji
raspravljano na otvorenim radionicama tijekom blokade. Medijska sekcija
mora imati mandat da bi mogla brzo reagirati kod pisanja medijskih izjava kao
i zbog stalnih kontakata s medijima preko medijskoga telefona, elektronske
pote itd. No osim mandatirane medijske sekcije postoji i otvorena medijska
radna grupa koja, kao i ostale grupe, ima svoje sastanke (za vrijeme blokade
redovne, u postblokadno doba po potrebi, tj. kada je sazove plenum) na koje
mogu doi svi zainteresirani. Na medijskoj se radnoj grupi raspravlja o me-
dijskoj strategiji, predlae se na to treba reagirati, kojih se tema dotai i sl.
Medijske su izjave, silom prilik, za vrijeme blokade morale biti pisane

u vrlo kratkom roku izmeu podnevnoga dnevnika HRT-a, na kojima bi se
saznavale nove vijesti i izjave vlast, i redovne tiskovne konferencije u 13h na
fakultetu pod studentskom kontrolom. Medijske izjave se piu na redovnim
sastancima mandatirane medijske sekcije na sljedei nain: na poetku se,
iz praktinih razloga, dogovori to e se tono napisati (u okviru rasprav i
odluk na plenumu te rasprav na sastanku medijske radne grupe), pa jedna ili
dvije osobe naprave grub nacrt teksta koji se onda poslije zajedniki dorauje.
Sekcija je tijekom blokade pisala svakodnevne izjave za medije, kao i druge
potrebne dopise (otvorena pisma, reakcije na neke napise u medijima i sl.).
Osim toga, medijska sekcija je bila u stalnom kontaktu s medijima i telefonski
te elektronskom potom. Za vrijeme blokade, lanovi medijske sekcije davali
su neprestano i anonimne izjave, intervjue itd., dakako u okviru parametara
zadanih plenumskim odlukama. Medijska sekcija je pripremala i tiskovne
konferencije (za vrijeme blokade) te koordinirala pripremu glasnogovornik.
Na sastancima se medijske radne grupe u velikoj mjeri koordinirala izrada
razliitih tiskovina i tekstova vezanih uz inicijativu 5do12, edukativne
broure, FAQ-ova, izbor tekstova za SlobFil i Skriptu itd.
Sekcija za operativu, logistiku i osiguranje

Ova je sekcija s mandatom uspostavljena prvenstveno zbog sprovoenja
preuzimanja kontrole nad fakultetom za vrijeme blokade. Uz to se jo bavi
osiguravanjem osnovnih uvjeta za odravanje plenuma to ukljuuje pripre-
mu dostupne tehnike (mikrofoni, pojaalo, kompjuter, videoprojektor itd.) i
odravanje reda na plenumu.
Temelj na kojem se gradi cjelokupna organizacija kontrole objekta ili

prostora su redari. Redare ine studenti dobrovoljci (za vrijeme blokade FF-a,
iz taktikih se razloga u poetku zahtijevalo da redari budu samo studenti
Filozofskoga fakulteta) koji provode kontrolu nad fakultetom za vrijeme
blokade nastave. Redarska je sluba bila organizirana kroz redarske smjene
(koje je odreivao voditelj smjene). Svaki bi redar dobivao zaduenje kada se
mora javiti na dunost i koji dio fakultetskoga prostora mora uvati. Redarske
smjene su postojale ne samo danju nego i nou, a nije se kontrolirala samo
unutranjost fakulteta nego i rampa na ulazu na fakultetsko parkiralite
(koje je za vrijeme blokade bilo osloboeno od automobil). U redarskim je
smjenama moglo sudjelovati vie ili manje redara, ovisno o raspoloivosti i
okolnostima.
Dunosti redara ukljuivale su uvanje objekta i pripadajue imovine,

odravanje istoe te ostale radnje koje trae fiziki angaman kao to su
prenoenje stvari, postavljanje i micanje raznih oblik preprek tamo gdje se
za to ukae potreba. Redari su takoer, po potrebi uz pomo drugih studenata,
vrili i ometanje nastavnoga procesa ako bi koji profesor pokuavao drati
nastavu unato odluci plenuma. Prekidanje nastavnoga procesa se uvijek
izvravalo nenasilno, obino razgovorom s dotinim profesorom i studentima
ili onemoguavanjem nastave stvaranjem buke. Sa zavretkom smjene uloga
redar ne prestaje, kad god je deurnim redarima potrebna pomo oekuje se
od svih ostalih prisutnih lanova zajednice da je i prue. Za vrijeme student-
ske kontrole nad Filozofskim fakultetom t se pomo veinom odnosila na
ienje fakulteta i blokiranje nastavnog procesa.
Redari su bili rasporeeni tako da su uvali sve strateke dijelove fakul-

teta rampu na parkiralitu, ulaz, sve hodnike na svim katovima. Nadzor
nad svim dijelovima fakulteta bio je bitan da bi se omeli pokuaji odravanja
nastave te da bi se sprijeili eventualni pokuaji krae fakultetske imovine
ili drugi izgredi.
Regulacijom redarskih smjena kao i organizacijom ostalih segmenata

za koje je zaduena ova grupa, bave se koordinatori kojima je plenum dao
mandat za te zadatke. Ovisno o broju i opsegu zadataka angaira se i potreban
broj koordinator. Ako je inicijalnoj grupi koordinator mandat tako definiran,
oni mogu samoinicijativno angairati dodatne koordinatore kad se za to ukae
potreba. Takva se praksa vrlo uspjeno primjenjivala.
Redarska je sluba takoer, preko svojih koordinatora, drala nadzor nad

svim prostorijama na fakultetu i njihovim kljuevima, odreivala je prostorije
za sastanke radnih grupa, prostorije za spavanje preko noi itd. U okvirima je
njezina djelovanja bila i logistika nabavka i dopremanje potrebnih koliina
hrane i pia te njezino skladitenje i pripremanje, kao i nabavka i dopremanje
potrebnih materijala.
Zahvaljujui takvom ustroju se studentska kontrola nad Filozofskim fa-

kultetom i pokazala tako uspjenom. Fakultet je bio otvoreniji za javnost nego
ikad, svi graani su mogli slobodno dolaziti na sva alternativna predavanja
koja su studenti organizirali umjesto redovne nastave, svi su mogli ostati
spavati i hraniti se na fakultetu, novinari su se mogli zgradom kretati uz puno
veu slobodu nego u redovno vrijeme, sve su fakultetske slube radile bez
ometanja (knjinica, knjiara, kantina, kopiraonica, referada, dekanat, tajni-
tva svih odsjeka itd.), odrala su se dva meunarodna simpozija, a kraa i teta
na imovini je svedena na nulu to nikad nije bio sluaj za vrijeme redovnog
rada fakulteta. Za vrijeme blokade nisu zabiljeeni nikakvi incidenti.
Program i programska sekcija

Program koji se dogaao na Filozofskom fakultetu za vrijeme blokade bio
je svojevrsna alternativa redovnoj nastavi. Prije poetka same blokade misao
vodilja za stvaranje programa bila je omoguiti studentima naeg fakulteta,
koji imaju ispunjen raspored predavanjima, platformu za dijalog i edukaciju
o bitnim pitanjima unutar visokokolskog sustava te o iroj drutvenoj i
politikoj situaciji.. Kroz cjelodnevna predavanja, radionice, filmove, ali i
koncerte pokuali smo pribliiti studentima, nastavnicima i svim zainteresi-
ranim graanima program koji se fokusirao na razliite aspekte problematike
socijalne nejednakosti.
Smatrajui da sustav visokog obrazovanja zakazuje u brojnim aspektima,

prvi tjedan alternativne nastave posvetili smo upravo tim temeljnim problemi-
ma. Tako su glavne teme tog tjedna bile Koja je cijena kolarine?, Hrvatsko
obrazovanje opa pomutnja, Emancipatorno obrazovanje i socijalna
dimenzija bolonjskog procesa te Neoliberalizam, tranzicija i ekonomska
demokracija. Pitanje plaanja kolarin u sustavu visokog obrazovanja tek
je jedno od niza socijalnih pitanja za koja smatramo da su zanemarivana i
nedovoljno raspravljana u javnosti. Dani su blokade stoga bili jedinstvena
prilika za otvaranje takvih pitanja.
Kreiranje raznovrsna i opirna programa odvijalo se svakodnevno.

Program je stvaran na nekonvencionalan nain na mail programske sku-
pine javljali bi se svi studenti, profesori, intelektualci iz najrazliitijih polja,
nevladine udruge i dr. te predlagali teme za predavanja, rasprave ili radionice
koje bi ili eljeli da se ostvare ili ih sami eljeli voditi. Istodobno smo traili
predavae i strunjake za pojedine teme od opeg ili ueg studentskog interesa.
Tako su problemi u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj, problematika

radnih prava, cenzura medij, komercijalizacija javnog prostora, tranzicija,
studentski pokreti u regiji te nejednakost obrazovnih ansi samo neke od tem
koje su zauzele mjesto u naem programu.
Radna grupa za meuplenumsku suradnju

Zadatak grupe je uspostava kontakta, komunikacije i okupljanja izmeu
studenata raznih fakulteta u svrhu organizacije i koordinacije zajednikih
akcija, razmjene informacija i znanja vezanih za nain provoenja blokade
i cilj blokade, pomo studentima drugih fakulteta u organiziranju vlastitih
plenuma i pokretanja i stvaranja baz aktivnih studenata ukljuenih u daljnje
akcije, rjeavanje eventualnih problema i nesporazuma meu studentima
na raznim fakultetima bilo kroz direktnu komunikaciju, bilo kroz pomo u
organiziranju tribin i sl. Takoer se bavi pitanjima koja nadilaze pojedine
plenume, a tiu se zajednikih odluka svih plenuma ukljuenih u istu akciju/
borbu pri emu slui kao komunikacijski kanal, odnosno prenosi informacije
plenumu o dogaajima na drugim fakultetima, plenumima i gradovima.
Grupa je otvorena svim graanima, ali u pravilu okuplja studente svih

fakulteta na jednom mjestu. Studenti drugih fakulteta koji dolaze na grupu
(a njihovo sudjelovanje nije samo poeljno, nego bez njega grupa ne bi
imala smisla) ravnopravni su sudionici i imaju priliku prenijeti konkretne
informacije o dogaanjima na svojim plenumima i meu studentima svojeg
fakulteta. Tako su, u direktnom kontaktu s kolegama s drugih fakulteta,
pospjeivali proces zbliavanja pojedinih plenuma. Svoje zakljuke (o po-
trebnim akcijama, dogaajima, prijedlozima i zahtjevima vezanim za druge
plenume) grupa potom prenosi plenumu. Sudionici grupe pritom nisu delegati
pojedinih plenuma i nemaju mo odluivanja, kao to je nema ni sama grupa.
No imaju slobodu organizirati direktne akcije organizacijskog, operativnog i
komunikacijskog karaktera u svrhu poboljanja povezanosti, organiziranosti
i usklaenosti studenata i plenum. Zbog irine zadatka, ali prije svega zbog
poeljnosti odravanja trajne komunikacije meu razliitim plenumima, grupa
bi se trebala sastajati redovito, tijekom blokade po mogunosti svakodnevno,
a u neblokadno vrijeme bar jednom tjedno.
Akcije koje sudionici grupe mogu samoinicijativno poduzimati u sluaju

da se pokau nunima, obuhvaaju rjeavanje trenutnih problema i nejasnoa
vezanih za nain organiziranja studenata tijekom blokade te metode i ciljeve
blokade. to kroz direktnu komunikaciju (osobno, telefonom, mailom itd.)

sa zainteresiranim studentima, to neformalnim odlascima na sastanke na
druge fakultete ili pomo pri organiziranju baz aktivnih studenata drugih
fakulteta. Takoer, pomae se u organiziranju tribin i radionic sa svrhom
obrazovanja studenata i pribliavanja ciljeva i metod dotad neupuenim
studentima. Pritom se nijedna akcija ne izvodi u ime plenuma nego u osobno
ime, na poziv zainteresiranih studenata drugih fakulteta. U tom smislu me-
uplenumska grupa predstavlja kanal direktne komunikacije i meusobnog
obrazovanja meu studentima razliitih fakulteta s ulogom irenja znanja
i iskustava o ciljevima i metodama borbe (pored postojeih kanala poput
portala, brour, skripte itd.).
Grupa prati i studentska pitanja izvan zemlje i prenosi korisne i bitne

informacije plenumu. Grupa organizira i velike sastanke studentskih aktivista
iz cijele drave (i ire), a otvorena je i za suradnju s moguim nestudentskim
(radnikim, seljakim itd.) plenumima.
Radna grupa za tehnika pitanja plenuma

(tehnikalije)
Radna grupa je nastala kako bi se to transparentnije i direktnodemokrat-
ski rjeavala pitanja funkcioniranja plenuma.
To ukljuuje zaprimanje prijedlog i komentar na funkcioniranje samog

plenuma, prikupljanje prijedlog za dnevni red, pripremu moderator, dnev-
nog reda i svih potrebnih dodatnih informacija i dokumenata relevantnih za
plenum te eventualno sazivanje izvanrednog plenuma.
Kako bi se olakalo funkcioniranje plenuma, nastajala su Pravila i smjer-

nice plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu (vidi dolje), koja predstavljaju
opis funkcioniranja pojedinih aspekata plenuma i prijedlog rjeenja tehnikih
pitanja koja su se javljala tijekom zasjedanj.
Radna grupa se poela sastajati nekoliko dana nakon poetka blokade

kada se ukazala potreba za sustavnijim pristupom rjeavanju tekuih poteko-
a u funkcioniranju plenuma, ali i kao mjesto rasprave o plenumu i direktnoj
demokraciji openito: to to jest, to se u okviru nje moe, kako se sve moe
i kakva bi mogla biti budunost takvog naina politikog organiziranja. S
vremenom se radna grupa ipak profilirala tako da je rjeavala praktine i
konkretne probleme organizacije plenum i radnih grupa vie nego to je
teoretski raspravljala o direktnoj demokraciji.
Za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom, potreba za transparentnim

i uinkovitim funkcioniranjem plenuma rijeena je na sljedei nain:
radna grupa za tehnika pitanja plenuma imala je svakodnevne,

javno oglaene sastanke, otvorene za sve zainteresirane, uz prisutnost
moderatora plenuma
za prijedloge, primjedbe i pitanja postavljen je sandui u auli fakulteta
i otvoren mail grupe za tehnika pitanja
svaki pristigli prijedlog je razmotren na sastanku grupe, pokualo se

pronai rjeenje i na plenumu iznijeti svaki takav sluaj
Kroz takvo djelovanje, dolo se do formulacije Pravil i smjernic plenu-
ma FFZG-a kako bi se olakalo budue funkcioniranje te izbjeglo nepotrebno
svakodnevno vraanje na ve razmatrane upite. Pravila i smjernice nisu nita
drugo do zapis rjeenj koja su se pokazala korisna u praksi plenuma te kao
takva nisu nikakav nepromjenjiv zakon koji bi stajao iznad plenuma. Sva
pravila i smjernice potvrena su glasanjem na plenumu.
Za vrijeme privremene suspenzije studentske kontrole nad fakultetom,

grupa za tehnika pitanja djeluje kao svojevrsni hladni pogon osigurava
transparentnu komunikaciju u smislu upozoravanja na aktualne teme i vijesti
kroz sastavljanje dnevnog reda idueg plenuma, pripremu moderator te, u
sluaju potrebe, saziva izvanredne plenume. Sastanci radne grupe otvoreni
su svima, a kroz obaveznu prisutnost moderator prethodnog i narednog
plenuma, osigurava se kontinuitet i prijenos informacij o aktualnim temama.
Osim oglaenih sastanaka izmeu dva plenuma, grupa za tehnika pitanja
obavezno se sastaje dva sata prije svakog plenuma.
Radna grupa za seciranje (analizu)

dokumenata
To read without reflecting is like eating without digesting.
~ Edmund Burke
Grupa za seciranje (analizu) dokumenata nastala je tokom blokade 2009.

godine, prije svega iz potrebe da se poblie razmotre dopisi i dokumenti
dravnih i drugih tijela, te da ih se na odgovaraju nain protumai.
Kad je rije o slubenim dokumentima poput statut, pravilnik, izvje-

taj i sl., zadaa je grupe za seciranje dokumenata da detaljno proita zadani
tekst i razmotri sve implikacije koje iz njega proizlaze. Grupa je slobodna
konzultirati osobe za koje procijeni da joj mogu pomoi u radu, iako ostaje
na samim lanovima grupe da iznesu konanu analizu.
itanje dopis predstavlja sredinju zadau grupe, osobito u situacijama

kada se vri pritisak na razliite institucije (npr. na MZO), a nije otvoren
kanal za neposrednu komunikaciju (jer je, primjerice, odlueno da nema
pregovora). Tada grupa za seciranje dokumenata mora proitati dopise, pro-
tumaiti ih i uklopiti u postojei skup zakon i pravil. Slubeni dokumenti ne
moraju i redovito nisu pisani jasnim i razgovjetnim jezikom nego razmjerno
gustim birokratsko-pravnim argonom ija je primarna funkcija onemogua-
vanje itanja. U toj situaciji formirana grupa mora paljivo deifrirati svaku
reenicu te u konanici pokuati dovesti razliite dijelove teksta u smislenu
cjelinu. Taj posao zahtijeva visoku razinu koncentracije i staloenosti. Stoga
se preporua da broj sudionik u grupi ne prelazi deset ljudi (iako je grupa,
naravno, otvorena svima). Takoer je preporuljivo da grupa obavi posao bez
velikih pauza izmeu sesij. Optimalno, rad na odreenom tekstu traje dva
ili vie dana zaredom u viesatnim odjeljcima. Moe biti kontraproduktivno
(iako se zapravo ne moe sprijeiti) da se inicijalna postava grupe mijenja
jer to zahtijeva vrijeme da se novi sudionici grupe upute u problematiku,
to dovodi do prekida radne dinamike, stvara psiholoki pritisak na druge
prisutne i vodi prema povrnosti. To se u velikoj mjeri moe sprijeiti pomnim

voenjem zapisnika.
Grupa za seciranje dokumenata u pravilu se saziva ad hoc, po potrebi, i

nije ju potrebno neprestano odravati. Jednom kada je sazvana ona bi, u cilju
uinkovitosti, trebala djelovati prema gore navedenim smjernicama. Grupi
je takoer neizostavno potreban moderator, raunalo i prema mogunostima
projektor ili grafoskop kako bi dokument koji se secira bio istovremeno u
vidnom polju svih lanova grupe.
Smisao direktnodemokratskog odluivanja lei u egalitarnom pristupu

znanju svih koji su ukljueni u donoenje odluk. To je svrha ijem ostvarenju
i grupa za seciranje dokumenata treba doprinijeti svojim radom.
Radna grupa za miniakcije

Radna grupa za miniakcije nastala je kao platforma za organiziranje
razliitih akcija i intervencija u javnoj sferi te je time prvenstveno teila
operativnom djelovanju kroz artikulaciju ideja u formi javnog performansa
i/ili akcij. Jedan od glavnih postulata grupe za miniakcije je neformalna
organizacija bez zaziranja od subverzivnog ili nekonvencionalnog djelova-
nja. Kao takve aktivnosti moglo bi se opisati vjeanje transparenata na javne
zgrade, nenajavljeni performansi na granici javnog okupljanja, none akcije
s razliitim intervencijama u prostoru kao i sve akcije za koje je potrebna
koordinacija vee skupine ljud ovisno o prostorno-vremenskom kontekstu.
Vano je naglasiti da aktivnosti nisu same po sebi ilegalne, ve se tei to
direktnije utjecati na javnost to ponekad ukljuuje i gore spomenute metode.
Kao i sve druge radne grupe, grupa za miniakcije je otvorena svima

zainteresiranima te se za vee projekte trai mandat od plenuma, dok je u ma-
njim akcijama djelovanje neovisno, tj. ne trai uzastopnu potvrdu plenuma za
akcije koje su se ve provodile. Takve akcije se ne provode na poziv plenuma,
ve kao osobna inicijativa zainteresiranih unutar same grupe. Izvjetaji o radu
grupe za miniakcije se redovito podnose plenumu, a, ako se ukae potreba,
sve akcije su podlone raspravi na samom plenumu. U djelovanju grupe za
miniakcije naglaena je interdisciplinarnost suradnja sa studentima ostalih
fakulteta, umjetnicima i zainteresiranim graanima, kao i suradnja s drugim
grupama, npr. s grupom za informiranje u vezi s distribucijom informativnih
materijala i sl.
Djelovanje radne grupe za miniakcije najbolje se moe ilustrirati primje-

rima najznaajnijih akcija:
5 do 12
5 do 12 je nastao suradnjom suvremenih umjetnika i studenata na radnoj
grupi za miniakcije. Rije je o svojevrsnom javnom performansu koji omogu-
ava svim graanima da simbolino iskau solidarnost sa zahtjevima studena-
ta. Akcija traje pet minuta u kojem sudionici ekanjem u redu poruuju da im
je ve 5 do 12 odnosa prema obrazovanju u ovom drutvu. Akcija je postigla
izniman odaziv te se proirila i esto se sinkronizira s drugim gradovima u
Hrvatskoj. Prednost akcije ovakvog tipa je to od graana zahtijeva jako malo
vremena, vrlo je vizualno efektna i provodi se na najfrekventnijim javnim
lokacijama te je stoga i vrlo atraktivna i za praenje putem medij. Treba
napomenuti da postoji i istoimena publikacija koja na duhovit i informativan
nain prua obavijesti o studentskim zahtjevima i akcijama.
Potrubi za obrazovanje
Potrubi za obrazovanje je akcija kojom se na vrlo jasan i jednostavan
nain iskazuje solidarnost sa studentima: trubljenjem! Grupa od dvoje ili
vie sudionika na nekoj glavnoj prometnici dri transparent s porukom u
naslovu, a prolazei vozai trube u znak podrke. Preporuljivo je izvoditi
akcije u doba najvee prometne guve u gradu, dakle osam sati ujutro ili oko
pet sati popodne. Ova akcija je takoer jako motivirajua za sve sudionike, a
i medijski zanimljiva zbog nesnosne buke koja se zna razviti.
Max art fest

Plenum FFZG-a se odazvao pozivu za sudjelovanjem na trodnevnom
umjetnikom festivalu MAX ART FEST te je mandat dao radnoj grupi za
miniakcije. Studenti su sudjelovanjem na festivalu dobili sredinju poziciju u
pothodniku Kvatri. Program je zamiljen unutar tematskih okvira neolibera-
lizacije i privatizacije kolstva, uinkovitosti bolonjskog procesa, solidarnosti
s drugim drutvenim skupinama te naelima direktne demokracije. Izvedba
programa usporediva je s alternativnim programom za vrijeme blokade nasta-
ve na fakultetu, a sastojala se od informativnih projekcija i filmova, izlobe
fotografija, klasinih i videowall-predavanja, radionic, stalnog stola za petici-
je i dijeljenja informativnih materijala, umjetnikih instalacija i performans.
Festival je posjetio velik broj namjernih posjetioca i sluajnih prolaznika.
Osim to ovakve akcije podiu moral sudionicima druenjem i razgovorom s
graanima koji su doli u znak podrke, jako je vaan i moment informiranja
sluajnih prolaznika jer je studente smjetene u pothodniku bilo nemogue

zaobii. Ovakvi vei projekti, kao to je sudjelovanje na MAX ART FEST-u,
zahtijevaju bitno vie aktivnih sudionika, vremena i truda nego jednokratni
performansi, ali zato potencijalno poruka dopire do mnogo veeg broja ljudi.
palir etike interpelacije

Mini akcija usmjerena prema Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta
u Zagrebu kako bi ono pokazalo i konkretnu a ne samo deklarativnu podrku
studentskim zahtjevima. inili su je studenti poredani u dvored kroz koji su
profesori morali proi prije odlaska na sjednicu vijea. Pritom su im dijeljeni
info materijali, te ih se direktno podsjetilo na prisutnost studenata i njihov
etiki sud o stavovima vijea, kako bi se izvrio pritisak i eventualno utjecalo
na odluke Fakultetskog vijea.
Akcija podrke seljacima

Oblik subverzivne none akcije koja je zahtijevala koordinaciju veeg
broja ljudi . Ideja je bila izraziti direktnu podrku seljacima za vrijeme njihova
prosvjeda ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede. Urueni su im brojevi
5 do 12 i skripte, te hrana i pie koje se uspjelo skupiti. Sama akcija je
organizirana u neto vie od sat vremena putem mobitela, te je osim logistike
i moralne potpore seljacima, zavrila duom blokadom ulice, koja je nakon
policijske intervencije prekinuta.
Na kraju treba istai da je grupa za miniakcije multidisciplinarna radna

grupa koja se bazira na studentima, ali je otvorena za sve zainteresirane gra-
ane. Iako neke od ovih akcija formom naginju umjetnikom performansu,
po primarnoj intenciji predstavljaju ipak oblik politikog djelovanja. Ono to
se ovim akcijama omoguava jest da graani izraze podrku ciljevima, ali
i prodube svoje razumijevanje istih. Poeljna posljedica ovakvih akcija je,
dakle, infomiranje i mobiliziranje ire javnosti, bilo kroz medijske izvjetaje
o akciji, bilo kroz neposredan kontakt u trenutku njezina odvijanja u javnome
prostoru.
Blog/portal i blogerska sekcija

Poetkom blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu poeo je s radom i
blog Slobodni Filozofski (SlobFil), ija je internetska adresa www.slobodni-
filozofski.com (prva je adresa bila http://slobodnifilozofski.bloger.hr) Prvotna
je svrha bloga bila informiranje studenata i ire javnosti o aktualnostima u
vezi s blokadom. Blogeri redovito objavljuju informacije koje se tiu rada
plenuma ili koordinacije radnih grupa (na blogu se objavljuju termini radnih
grupa). Slobodni Filozofski je s vremenom prerastao iz bloga u portal. SlobFil
prati studentski aktivizam na svim hrvatskim i inozemnim fakultetima, a
osim tekstova koji se bave komercijalizacijom visokog obrazovanja, ima
i edukativnu ulogu te se na njemu objavljuju i tekstovi i filmovi vezani uz
iru problematiku neoliberalizma, ekonomije, borbe za socijalna prava itd.,
primjerice u sklopu tzv. Ljetne kole.
Urednitvo bloga/portala (tj. blogerska sekcija) ima mandat plenuma, a

u njega po potrebi ulaze i novi lanovi. Urednitvo, dakle, ima ureivaku
slobodu i autonomiju, ali u okviru odluk plenuma. Na portalu su objavlji-
vani i originalni tekstovi i prijevodi, i tekstovi preuzimani iz drugih medija.
Tekstovi s portala uglavnom se objavljuju i u Skripti. Postoji i meunarodna
verzija portala na vie stranih jezika: slobodnifilozofski.org. Tekstovi su (npr.
prijevodi medijskih izjava) prireivani u okviru radne grupe za prevoenje.
Slobodni Filozofski surauje s ostalim studentskim internetskim stranicama
u zemlji u inozemstvu.
Skripta i radna grupa za informiranje

U razdoblju pripremanja blokade prve tiskovine bili su plakati koji su
obavjetavali o odluci da e svi studenti plaati diplomske studije. Nakon
toga polijepljeni su plakati i podijeljeni letci s najavom tribine Pravo na
obrazovanje koja je pretvorena u plenum i na kojoj je dvjestotinjak studenata
glasanjem odluilo da se ide u blokadu.
Prva skripta tiskana je na prvi dan blokade u vie od tisuu primjeraka,

a sadravala je dva proglasa nezavisne studentske inicijative za pravo na
besplatno obrazovanje, tekst o direktnoj demokraciji kao obliku odluivanja,
dva FAQ-a, kodeks ponaanja za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom
i program za prva dva dana blokade. Proglasi i FAQ-ovi objavljivani su i u
mnogim narednim izdanjima. Tokom blokade skripta je izlazila svakodnevno,
a ponekad i dva puta dnevno (jutarnje izdanje uglavnom je donosilo tekstove
objavljene na blogu, a popodnevno bi sadravalo FAQ-ove i dnevnu izjavu
za medije). U razdoblju suspenzije blokade Skripta je, osim za vrijeme kratke
ljetne stanke, izlazila jednom (ponekad i dvaput) tjedno, a tiraa je varirala
od 1500 do 4000 primjeraka, ovisno o donacijama i pomoi podravatelja
inicijative.
Sekcija koja radi Skriptu ima mandat dobiven od plenuma, a sama Skripta
je zamiljena kao glasilo koje irem broju ljudi zainteresiranih za studentski
pokret i blokadu omoguuje informiranje o blokadi i borbi za pravo na be-
splatno obrazovanje. Brojni teorijski tekstovi koji se u njoj objavljuju takoer
su vezani uz borbu za socijalna i radnika prava. Njihova je svrha staviti
borbu za besplatno obrazovanje u iri kontekst borbe protiv neoliberalnih
reformi koje ta prava pokuavaju iskorijeniti. Svrha Skripte je doprinijeti
javnoj cirkulaciji kritikih analiza drutvenih i povijesnih procesa.
Stoga je Skripta ne samo studentsko glasilo ve i glasilo za sve one

koji ele stei kritiki uvid u stanje drutva, politike i ekonomije te dobiti
osnovna znanja potrebna za strategije otpora socijalno destruktivnim proce-
sima. Njezina distribucija pokriva, poevi od Filozofskog fakulteta, brojne
fakultete u Zagrebu i drugim gradovima ali i druga mjesta poput Studentskog

centra, Kulturno-informativnog centra, Bookse, Mame, kin, knjinic, foto-
kopiraonic, kebabdinic, restoran itd.
U Skriptama su izlazile sljedee kategorije tekstova: izjave za medije,

izvjetaji s plenuma, podrke studentima od strane raznih organizacija i ista-
knutih pojedinaca meu kojima su bile i podrke iz inozemstva. Studenti su,
odluujui o tome na plenumu, slali podrke drugim skupinama u Hrvatskoj,
ali i u inozemstvu primjerice studentima u Brazilu, Njemakoj, Pittsburghu,
Kaliforniji, Austriji, Tuzli itd. Pripremana su i izdanja Skripti za posebne
prilike poput Skripte koja se dijelila pristupnicima prijemnom ispitu za FF
(Skripta prijamna), srednjokolska Skripta, Skripta ekonomska (povodom
sudjelovanja delegat plenuma na meunarodnoj studentskoj konferenciji
koju su organizirali studenti s Ekonomskog fakulteta) te Skripta pregledna,
s tekstovima koji daju temeljni uvid u kontekst borbe za pravo na besplatno
obrazovanje.
Na brojnim fakultetima izlazile su razne skripte, po uzoru na prvotni

model. U njima su objavljivani tekstovi vani za pojedine fakultete i njihove
probleme te tekstovi o besplatnom obrazovanju i borbi za njega. Tokom
blokade i za vrijeme njezine suspenzije na brojnim fakultetima izraivana
su i distribuirana studentska glasila vezana uz blokade i obrazovanje koja
su formom slina Skripti. Ta su izdanja nosila i drukija imena, npr. rijeka
skRIpta ili Panda iz Splita.
Za uspjeno objavljivanje Skripte potrebna je organiziranost i timski rad

u svim fazama njezine proizvodnje i distribucije. Vie ljudi radi na odabiru,
skupljanju i prevoenju tekstova za Skriptu i portal SlobFil. Prevode se strani
i prenose domai tekstovi. Tekstovi u Skripti su obino prilagoeni trenutnim
potrebama, akcijama i dogaanjima. Kada je graa za Skriptu gotova, tekst
se slae i raunalno prelama te se nosi na tiskanje i kopiranje.
Presavijanje skripte odvija se kao druenje na radnoj grupi za informiranje

(ali i u drugim prilikama, primjerice na plenumima i na raznim druenjima i
akcijama). Uz presavijanje i razgovor ponekad se gledaju predavanja i filmovi

obrazovnog karaktera, a smiljaju se i nove metode i forme informiranja. Ista
grupa vodi brigu o plakatima koji oglaavaju plenume i radionice na fakultetu
i ire. Organiziraju se i dijeljenja Skripte po gradu (ovisno o potrebi).
Skripta se moe skinuti online s portala www.slobodnifilozofski.com,

gdje svoj program objavljuje i SkriptaTV, pokrenuta krajem 2008, no zasad
jo u poetnoj fazi, s namjerom da zainteresiranima donosi prvenstveno edu-
kativno-aktivistiki program, slinog sadraja kakav se pojavljuje u tiskanoj
Skripti i na portalu Slobodni Filozofski.
Drutveni kontekst borbe za besplatno

obrazovanje i motivacija akcije
Uvoenje participacij i kolarin u proces visokog obrazovanja nije pita-
nje oko kojega su se do studentskih akcija u javnosti vodile kritike rasprave.
Meu parlamentarnim strankama i drugim drutvenim faktorima (poput
medij, razliitih strunjaka, nevladinih organizacija i sl.) vladao je izriit
ili preutan konsenzus o naelnoj nespornosti uvoenja kolarin u visoko
obrazovanje. To se u pravilu predstavljalo kao pitanje nune modernizacije
u procesu postupnog naputanja tzv. socijalistikog nasljea i pribliavanju
europskim standardima. U hrvatskom javnom prostoru i nakon gotovo dva-
deset godina tranzicijskog procesa intervencije u drutveni ustroj dovoljno
je pravdati krajnjim ciljem budue pripadnosti Europskoj uniji da bi one
bile poteene svakog kritikog propitivanja. lanstvo u Europskoj uniji
predstavlja se kao jamstvo uspostave drave blagostanja pa su i sve rtve
koje se tom cilju prilau automatski opravdane. Mediji i politike elite pritom
izbjegavaju postaviti pitanja o realnom ustroju Europske unije danas, odnosno
do koje mjere je on jo spojiv s naslijeenim predodbama o zapadnoeurop-
skoj dravi blagostanja. Za Lisabonski sporazum temeljni dokument nove
i neoliberalne Europske unije u Hrvatskoj jedva da su uli i tzv. strunjaci,
a kamoli da bi se o njemu vodila javna rasprava s ciljem informiranja ire
javnosti. Umjesto toga, mit o Europskoj uniji kao zoni opeg blagostanja
i dalje se nekritiki podrava od strane elit. tovie, njime se opravdava
ukidanje steenih socijalnih prava danas. Osnovno proturjeje ukidanje
socijalnih prava koja definiraju dravu blagostanja u ime budue pripadnosti
zoni blagostanja tako ostaje preueno i nerazrijeeno.
Napad na steena socijalna prava

Nekritiki govor o Europskoj uniji kao buduem jamcu blagostanja
aspekt je snanog ideolokog opravdanja napada na steena socijalna prava.
To je jedan taktiki rukavac proizvodnje pristanka veine na smanjenje prav
i kalkulirano podilaenje interesima kapitala (vaan primjer za ovo drugo su
potezi poput tzv. fleksibilizacije radnog odnosa, a to ne znai nita drugo
nego olakavanje poslodavcima da daju otkaze radnicima, to je toboe u

dugoronom interesu tih istih radnika).
Drugi nain da se proizvede pristanak je da se o pravima poput Ustavom

zajamenog prava na obrazovanje prestane govoriti kao pravima. Umjesto
toga, steena se prava predstavlja i napada kao iracionalne privilegije na-
slijeene iz socijalizma. Kako se socijalizam smatra povijesno poraenim
projektom, ustrajavanje na steenim socijalnim pravima po ideolokom
automatizmu diskvalificira svakoga tko na njima inzistira. Na taj nain se
simbolikim zastraivanjem prijetnjom etiketama poput jugonostalgije,
zaostalosti ili parazitizma uutkava svaka kritika napadanja na socijalna
prava.
Jo jedan vaan aspekt tih strategija proizvodnje pristanka je i pria o

proraunskom deficitu. Pitanje uvoenja participacij i kolarin u visoko
obrazovanje tako vie ne bi bilo pitanje politikog zaokreta (protiv interes
veine), nego isto fiskalna, upravna, a time i objektivna nunost. Nakon iraci-
onalnosti sustava socijalistikih privilegija toboe nuno slijedi racionalizacija
javnih rashoda. Meutim, ak i u sluaju stvarnog proraunskog deficita takav
tip argumentacije ostaje problematian. Naime, ovakvom logikom pitanje
poeljnog drutvenog ustroja a socijalna prava su samo njegov instituciona-
lizirani minimalni okvir preutno biva podreeno pitanju njegove tehnike
izvedivosti. Dakle, umjesto da se postavi pitanje: to je nuno uiniti da i
dalje budemo u mogunosti ostvarivati dostupnu zdravstvenu zatitu, obrazo-
vanje i mirovine za sve?, ono se preutno odbacuje upuivanjem na fiskalna
ogranienja. Pritom se preuuje da proraun pune porezi koje plaa radna
veina u uvjerenju da e vritelji dravnih dunosti prikupljenim sredstvima
raspolagati u interesu veine. Zakljuak da fiskalni manjak vodi u nuno
smanjenje socijalnih prava veine nije stvar objektivne, logike nunosti.
Naprotiv, u temelju takvog zakljuka lei preutna politika odluka protiv
interesa veine. Sama injenica da se u raspravama o budetskom deficitu
mogunost progresivnije porezne politike npr. oporezivanje profit banaka
ili telekomunikacijskih kompanija koje nacionalnu ekonomiju naputaju bez
ikakvih zakonskih prepreka a priori odbacuje ili odbija spominjati, pouzdan
je indikator preutna konsenzusa meu politikim elitama u korist kapitala,

a protiv interes veine.
Poimanje demokracije
Iz svega navedenoga nuno proizlazi pitanje o naravi demokracije u kojoj
je samorazumljivo da politike elite rade protiv interes veine. Kao to je ve
reeno, minimalno institucionalno definirani interesi veine ine povijesno
steena socijalna prava. Napad na njih predstavlja nedvosmislenu odluku
protiv demokracije. To jest, ako pod demokracijom doista podrazumijevamo
vladavinu veine u korist opeg dobra, a ne ispranjeni ritual glasakog oda-
bira meu pripadnicima politike elite koji se meusobno razlikuju samo po
imenima stranaka kojih su kandidati. Predstavnika demokracija nije forma
bez inherentnih opasnosti i proturjeja. Nominalne predstavnike opeg intere-
sa lako je korumpirati ili podrediti realnoj moi kapitala. A vaan aspekt moi
kapitala ini i to da je osloboen obveze da se svake etiri godine podvrgava
makar nesavrenu minimumu demokratskog poziva na odgovornost. Mo
privatnog vlasnitva ne podlijee pitanjima o njezinu proturjenu odnosu
s navodnom vladavinom naroda. U takvome kontekstu svatko tko ozbiljno
shvaa ideju demokracije obavezan je i kritiki se suoiti s tim proturjejima,
pogotovo gdje rezultiraju oito protudemokratskim politikim praksama kao
to je neoliberalni napad na socijalna prava.
U tom svjetlu i studentsku borbu za pravo na besplatno obrazovanje

treba shvatiti kao dio obuhvatnije borbe za obranu interes veine, a ne
kao partikularno i sebino zastranjenje, kakvim ga neki mediji i politiari
pokuavaju prikazati.
Pored svega ostaloga to je ve reeno o direktnoj demokraciji kao formi

odluivanja, valja dakle dodati i ovo: na odreenoj razini direktna demokracija
je izravna posljedica neispunjenih obeanja predstavnike demokracije. Gdje
predstavnika demokracija ne ispunjava svoja obeanja, direktnodemokratsko
odluivanje postaje uvarom i podsjetnikom njezina fundamentalnog smisla
bauk koji ne prestaje kruiti.
Centar za anarhistike studije, 2009.
Doputeno slobodno umnoavanje,
distribucija i koritenje bez ikakvih uvjeta.
www.slobodnifilozofski.com www.anarhizam.hr
kontakt@anarhizam.hr

Blokadna Kuharica Fin PDF

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Blokadna Kuharica Fin PDF

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Blokadna kuharica

ili kako je izgledala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Zagreb, studeni 2009.

Voenje zapisnika na plenumu 43

Smatramo da opis naeg ustroja studentske kontrole nad fakultetom moe

Treba napomenuti da se neke stvari u tekstu ponavljaju, no to smo

Na koncu biljeka o autorstvu teksta. Kao to su nae akcije kolektivne

Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Ustroj studentske kontrole nad

Radne grupe i sekcije

pripadaju programska, medijska i blogerska sekcija te sekcija za osiguranje i

Jasno je da plenum sve mandate koje je dao moe u svakom trenutku i

radne grupe detaljno razraditi probleme, navesti njihova mogua rjeenja

Na FF-u su za vrijeme blokade i nakon nje djelovale sljedee radne grupe

radna grupa za tehnikalije bavi se tehnikim pitanjima ustroja

radna grupa za irenje direktne demokracije radna grupa, ustrojena

Redarska sluba za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom fiziki

Osim ovih triju osovina studentske kontrole nad fakultetom (plenuma,

Skupina zaduena za organizaciju alternativnog nastavnog programa za

Blog/portal blogerska sekcija

Vano je sredstvo komunikacije od poetka bio i blog (poslije: portal)

Funkcioniranje fakulteta za vrijeme studentske kontrole

Za vrijeme studentske kontrole nad Fakultetom, osim redovne nastave

Vanu sastavnicu studentskoga samoorganiziranja ini direktnodemokrat-

demokracija tako potie ljude na aktivnost, zainteresiranost i sudjelovanje u

Prednost je direktnodemokratskoga, plenumskoga, naina odluivanja u

Nezavisna studentska inicijativa i plenum

Poetna skupina ljud koja je krenula s organizacijom blokade, prije

lukama svih studenata a ne odlukama NSI. No NSI i dalje ostaje naziv za

Kako organizirati plenum?

Osnovni je cilj plenumskog organiziranja ukljuiti sve zainteresirane u

Mogunost sudjelovanja u procesu donoenja odluk budi interes za po-

Ovdje emo se koncentrirati na organizaciju plenuma u izvanrednoj si-

Ovisno o okolnostima, (kao to su veliina kolektiva, moebitna sabotaa,

Zato i kako plenum?

Akcija je pripremana neslubenim kanalima, a naknadno je u punom

U pripremi akcije postojale su nedoumice tko sve ima pravo sudjelovati

Takav pristup pokazao se ispravnim jer su plenumi privukli kako gra-

Ve prvi dan blokade nastave u dvorani kapaciteta od 350 do 400 sjedeih

de je donesena ogromnom veinom glasova. itavih 35 dana trajanja blokade

Na pripremnim sastancima vodila se velika diskusija kako bi blokada

Takvim pristupom ubrzo se stekla naklonost odreenog broja zaposlenika.

Kao uvjet za deblokadu postavljen je jedan cilj: besplatno obrazovanje

No kako je izgledala priprema cijele akcije?

Inicijalna grupa ima osnovni zadatak na akciju pridobiti iru studentsku

Kljunim za organizaciju blokade se pokazuju dvije stvari:

a) Organizacija preuzimanja same zgrade fakulteta i blokade nastavnog

a) Prijanje politike akcije pokrenute od strane studenata FF-a (primje-

Dakle, to su bili neki osnovni preduvjeti koji su omoguili da se na

Pitanje je naravno to initi u sluaju kad se mora krenuti od nule i je

greno smatraju da se mase ne mogu pokrenuti bez velikog broja aktivista.

Nakon to je definiran cilj grupa inicijatora mora krenuti na stvaranje

problematiku, tribina pravi indikator postojeeg stanja i putokaz za daljnje

Dakle, pokuajmo opisati scenarij broj dva. U njemu se opet mogu

to initi u sluaju neslaganja ili opstrukcije?

Neslaganje znai da je do odaziva dolo i da su poetni koraci ipak postigli

broju fakulteta koji su s aktivnostima krenuli nedugo nakon FFZG-a. Osnovni

Vratimo se sada, meutim, prvom scenariju koji se odigrao tokom nae

Tlo je plodno, to dalje?

Treba organizirati sastanak na koji se poziva sve zainteresirane poradi

Nakon to je usvojen direktnodemokratski model odluivanja te formu-

su stvorene dvije osnovne poluge za uspostavu plenuma. Kada kaemo za

Pitanje vodstva i odnos s medijima

Voenje zapisnika na plenumu 43