CILJ NASTAVE LIKOVNE KULTURE

Program likovne kulture u osnovnoj koli temelji se na procesu istraivakoga uenja i

stvaranja. Struktura programa uvaava i prati razvojne faze uenikova likovnoga izraavanja i
stvaranja, a od uitelja zahtjeva kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju
likovne problematike kao i likovnog i psihofizikog razvitka djece. Obiljeja djejeg izraza u
dobi od 1. do 4. razreda su spontanost, ekspresija, skladnost, ritminost te stapanje realnog i
fantastinog.

Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaaju brojne elemente, od poticanja psihomotorinoga

razvitka, preko mate, intelektualnoga razvitka do estetike osjetljivosti i emocija. Likovnom
izobrazbom uenici stjeu trajna i uporabljiva znanja i vjetine u svrhu likovnog izraavanja,
odnosno vizualne komunikacije. Analitiko-misaoni procesi potiu kod uenika aktivan i
stvaralaki odnos prema okolini, razvijaju vizualnu percepciju te proiruju kompetencije
vizualnoga miljenja. Rjeavanjem likovnih problema uenici razvijaju sposobnosti
praktinoga oblikovanja i donoenja estetskih prosudba i odluka i na taj nain oblikuju likovni
govor. Nastava se likovne kulture temelji na doslovnom opaaju, istraivanju neposredne
okoline i umjetnikoga djela, stvaralakoj preradi informacija, poticanju spoznajnih procesa,
istraivanju i vrjednovanju. Likovni se govor razvija preustrojem unutranjih veza meu
vizualnim znakovima i znaenjima u osobnom iskustvu stvaralakih procesa. Oblikuje se
promatranjem, istraivanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja o vizualno - likovnim
elementima i njihovim odnosima. Programski sadraji potiu vizualnu znatielju, otvorenost
za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za probleme te originalnost u njihovu rjeavanju
likovnotehnikim sredstvima. Takoer potiu razvoj svih stupnjeva divergentnoga miljenja
na podruju vizualnolikovnoga odgoja i obrazovanja. Umjetnika djela uenike uvode u
svjetove razliitih kultura i prirodnog okolia, nadahnjuju ih i otvaraju mogunost stvaranja
osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnosti za sebe. Sadraji i metode likovne kulture su definirani
sastavnicama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda - HNOS-a (nastavne teme,
kljuni pojmovi, obrazovna postignua, likovnoumjetnika djela) i omoguuju recikliranje
dosadanjih nastavnih sadraja na nain primjeren ritmu i tijeku pouavanja. Svaki uenik
moe u potpunosti izraziti sebe, stei znanje i proiriti kompetencije vizualno-likovnoga
miljenja, to zahtijeva realizaciju nastave unutar blok- sata.

Cilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i uporabljivih znanja, razvijanje sposobnosti i
vjetina u likovnom izraavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji. Likovnom izobrazbom
uenici razvijaju svoju vizualnu percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno stvaralatvo,
proiruju kompetencije vizualnoga miljenja. Rjeavanjem likovnih problema uenici
razvijaju sposobnosti praktinoga oblikovanja i donoenja estetskih prosudba i odluka te na
taj nain oblikuju likovni govor. Likovna kultura pouava samodisciplini, jaa
samopouzdanje, potie sposobnosti miljenja, poduava vanost timskoga rada i suradnje.