Вы находитесь на странице: 1из 378

Eneolitik Bliskog istoka i jugoistone Europe

PERIODIZACIJA
JENO HILLEBRAND MILUTIN GARAANIN JAMES MELLAART
I eneolitik - upotreba sitnih Jedinstveni period I rani halkolitik
bakrenih predmeta. (bez periodizacije)
II rano bakreno doba - II kasni halkolitik
masivna bakrena orua bez
rupa za usaivanje, sjekire.

III puno bakreno doba -


bakrene sjekire s otvorom
za drke.

Ova se podjela oslanja na


jednu kategoriju arheolokih
nalaza. Nije poduprta
stratigrafskim zapaanjem
jer se sjekire s otvorom
javljaju se i ranije.
Najtonija periodizacija
od navedenih !!
Srbija Anatolija
BORISLAV JOVANOVI HARIETA TODOROVA EUGEN COMSA
I rani eneolitik I rani eneolitik I rani
II kasni eneolitik II kasni eneolitik II srednji
III finalni eneolitik III kasni
(prijelazni stupanj) Iv finalni
JI i sredinji dio Europe Bugarska Srednja Europa

Istoni Jadran: rani eneolitik


razvijeni eneolitik

U hrvatskoj literaturi postoje tri razvojna stupnja u sjevernoj Hrvatskoj kao i na Jadranu,
ali to nema stratigrafsku potporu pa se moe govoriti o dva razvojna stupnja.

1
APSOLUTNA KRONOLOGIJA
NISKA KRONOLOGIJA VISOKA
KRONOLOGIJA
Utemeljena na pojavama importa iz Dobivena je metodama prirodnih znanosti
14
podruja s preciznijom i razvijenoj C- radiokarbonska metoda,
kronologiji metoda uran-olovo, metoda rubidij-stroncij,
(Mala Azija, Grka, Egipat). metoda kalij-argon-kalcij i
dendokronologije (godovi drvea).
Vladimir Miloji, Hans Quitta,
Milutin Garaanin, Borislav Jovanovi,
Alojz Benac, Evzen Neustupny,
Stojan Dimitrijevi (zagovara umjereno James Mellaart,
nisku kronologiju), Dragoslav Srejovi,
Sinclair Hood, Ida Bognar-Kutzian
Nandor Kalicz,
Nicolae Vlassa.
2200 - 1850/1800. 3800 2000. Evzen Neustupny
Miloji, Garaanin, Benac, Kalicz, Vlassa
3800 3300. rani eneolitik
3300 2900. srednji eneolitik
2900 2000. kasni eneolitik
1800/1700 1500. 3300 2000. Ida Bognar Kutzian
Sinclair Hood
3300 2800. rani eneolitik
2800 2300. srednje eneolitik
2300 2000. kasni eneolitik
2450 1700.
Stojan Dimitrijevi
Eneolitik 3500 2000.

2
Tehnike ukraavanja keramike

-urezivanje -lijebljenje
-slikanje -rovaenje
-kaneliranje -duborez
-inkrustriranje -brazdasto urezivanje nove tehnike
-igosanje (Furchenstich)
-barbotiranje -utiskivanje vrpce
(Schnur)

lijebljenje - identina urezivanju ali se urezivanje izvodi zailjenim instrumentom a


lijebljenje se izvodi tupim i irokim instrumentom - udubljenja su ira (mlaa faza
eneolitika).

rovaenje - (kasni eneolitik) grubo rovanje po povrini, obrubljivanje unutar odreene


povrine kako bi se istaknuo motiv i onda se umee bijela pasta inkrustracija

duborez - izrezivanje povrine, motivi su povieni a povrina okolo je izrezana; ova


tehnika nije ba dekorativna. Motaivi ostaju povieni (Vuedol).

3
brazdasto urezivanje (Furchenstich) - Retz Gajary kultura iri ovu tehniku, ta kultura
se iri iz Transilvanije, otri instrument se zabode u stijenku posude, kratko povue i
izvadi... srednji i kasni eneolitik.

utiskivanje vrpce (Schnur tehnika) - na kraju eneolitika, iz prostora sjeverno od Crnog


mora i Kaspijskog jezera, utiskivanje ispredene niti na vlanu stijenku posude, najee
pravocrtni ali ima i krivocrtnih ukrasa.
Tipini Lani
Motanje vrpce oko posude bez vrpce, rukom
od koje ostane otisak.

igosanje - utiskivanje posebno pripremljenog instrumenta koji ima odreeni oblik,


viestrukim utiskivanjem nastaju sloeni oblici.
inkrustracija - (boca sa 3 recipijenta a 1 otvorom, nosi se kao ruksak na leima,
sauvana bijela pastozna masa) od koljki ili puia - usitnjavanje, mrvljenje u prah,
povezivanje sa
smolom i umetanje u ve pripremljene udubine na posudi.
tehnika ukraavanja nazubljenim kotaiem - radl
barbotin - nanoenje gline i pusti se da se osui takva, neizravnana, da bi posuda bila
grublja,
izgleda kao kora drveta.
punktiranje - ornament se izvodi utiskivanjem, plitko.
tehnika slikanja - (od srednjeg neolitika), nastavlja se i u eneolitiku ali samo u poetku
jer izrasta i neolitike osnove (keramika); promjene sredstava kojim se izvodi slikanje -
neolitik
- mineralne boje, eneolitik - grafit ("kompleks grafitirane keramike")
luksuzna roba - posuda ukraena zlatom, zlatnom prainom; a vladanje zlatnom
prainom zahtjeva poznavanje ive, pomou ive se skuplja, zagrije se da iva ispari i s
kistom se nanos na posudu.

kaneliranje (kasni neolitik, rani eneolitik), kanelure postaju vrlo iroke (nisu plitke kao
neolitike), duboke su, poinju se izvoditi i koso (posude tipa turban),

4
posude kaneliranog prepleta (Sl. ), Badenska kultura se jo naziva kultura. kanelirane

krastued
Punciranje

Pseudobarbotin

Radl

5
1. HALKOLITIK ANATOLIJE

Jugozapadna
Anatolija Sredinji plato
ravnica Konya

Kilikija

3 podruja
JZ Anatolija - Hacilar, Beycesultan
Srednja Anatolija (Konya plato) - Catalhoyuk West, Can Hasan
JI Anatolija (Cilicia) - Mersin

Nalazita: Hacilar, Beycesultan (Bejesultan), Catal Hoyuk West, Can Hasan,


Mersin, Ilipinar

6
Periodizacija: James Mellaart rani (5400- 4700)
-kasni ( 4700- 4000)
Komparativna stratigrafija:
rani halkolitik kasni halkolitik
Mersin XXIV - XX Beycesultan XL - XX
Can Hasan 3 - 2B Can Hasan 2A - 1
Hacilar V - I Merin XIX - XVI
Catalhoyuk West Ilipinar VI - V
Ilipinar IX VII
-5400.g.pr.Kr. - 4200/4000.g.pr.Kr - Anatolija

-halkolitik - pojam koji je za Bliski Istok uveo James Mellaart


-ovdje su ranije stvoreni prirodni uvjeti za razvijanje civilizacije pa tako i samo razdoblje
poinje oko 2000 godina ranije nego u Europi - oko 5400.g.pr.Kr.
-u doba europskog predkeramikog neolitika na Bliskom Istoku se formiraju sredita s
civilizacijom i urbanizacijom, iako taj razvoj nije potpuno jedinstven
-gr. halkos = mjed, bakar; lithos = kamen; lat. aeneus = bakren
-osim Ilipinara sve su tell naselja

7
Hacilar

V- I rani halkolitik 5400 4700. (5400.- 4700.)


IX VI kasni neolitik 5700 5400. (6050.- 5730.)
hijatus
1 7 PKN 8200 7550.

rani halkolitik
-najreprezentativniji lokalitet ranog halkolitika u Anatoliji
Hacilar II

-gradnja Hacilara II unitila je prethodna naselja


-neolitika tradicija
-grad tipa utvrde, tvrave, prostorno definiran bedemima od erpia, debljine 2-3 m
-sauvana su 3 ulaza u naselje (x2 na S, 1 na J)
-nastambe smjetene uz bedeme, oblika, od erpia, jedna glavna i jedna pomona
prostorija, bogatije kue imaju i zatvoreno dvorite
-u sredinjem dijelu - kompleks radionica za keramiku s peima, uz koje su naene i
cijele posude, kotani alat (patule), rvnjevi za drobljenje okera
SZ dio - nadsvoene pei za suenje ita i 3 silosa
SI dio - kultni kompleks, ispred njega se nalazi bunar - manja graevina od 2 dijela -
dvorite i pominim vratima odjeljena nia (ima funkciju oltara) sa 3 dvojna ukopa majke
i djeteta - jedini ukopi u naselju - primjer najstarijeg zajednikog svetita (za razliku od
Catal Huyuka gdje imamo kune oltare sa figurinama itd.)
-gabariti kua, 50x70
-Mellaart smatra da je pokapanje ekstramurijalno, iako nije dokazano
-keramika - crveno slikana, glatkih stijenki, kvalitetna, linearni motivi, svijetla podloga
-naselje uniteno u poaru
-antropomorfne posude 2 stroga geometrizacija I sloj kasnije 3-5 sloj prevladavaju
apstraktni motivi
-crvenkasti motivi na bijeloj podlozi
-Hacilar II uniaten u poaru.

8
9
Hacilar I
-Hacilar I naselje je nastalo na mjestu predkeramike humke VII-I (ne na mjestu Hacilara
II)
-naselje ovalno, 1/5 istraena, kue uz bedem, bedem debljine 3-4 m
-zbijene kue meusobno odvojene privatnim dvoritima
-sredinji prostor prazan
-keramika - vrhunac u kvaliteti, ne mijenja se previe, motivi razliitiji, sloeniji - nema
dominacije linearnosti i jednostavnosti - to su apstraktni krivocrtni ili pravocrtni motivi u
gornjem dijelu posude. U starijoj fazi je to keramika slikana tamnom bojom na crvenoj
podlozi, a u mlaoj tamni ornament na bijelim ili svijetlim osnovama. Prevladava
dvozonalna dekoracija i tzv. "Hacilar" ruka u obliku stilizirane ivotinjske glave sa
oima od opsidijana
-plastike nema puno, par figurina, uglavnom je rije o naturalistiki modeliranim gotovo
shematiziranim oblicima, stajae figure bez detalja osim oiju od opsidijana
-antropomorfne vaze - bogato ukraene, prikazivanje oiju od crnog opsidijana
-i ovo naselje je stradalo u poaru
-keramika finija nego u Hacilaru II
- keramika je vezana uz kulturu HALAF ( prostor oko Ankare)

10
Beycesultan
V IV rano bronano doba
XII VI
XVI XIII PRIJELAZNAI SLOJEVI
XIX XVII
XL - XX kasni halkolitik 4800- 4000.

-J. Meealaart
- naselje slabo istraeno
-kue od erpia na kamenoj bazi
-tell
-jugozapadna Anatolija
-nastavlja se na tip Hacilar, slina tehnika graenja kua
-malo iskopano, ne pokazuje neku veliku arhitekturu; prototipi kua tipa megaron,
kulturni slojevi oko 27 m
-keramika - najreprezentativniji oblici; vrevi loptastog recipijenta, visoki cilindrini vrat;
tamne boje, urezivanje, bijela inkrustracija, slikanje rijetko - bijelom bojom na tamnoj
podlozi; tehniki loija i nekvalitetnija od Hacilarske
OSTAVA Cu predmeta:
- prisutnost Cu- a kroz slojeve, 34 sloj
-dlijeta, ila, masivna narukvica od bakra, ulomak bakrenog bodea - vidi se da nedostaju
pojave masivnih primjeraka bakrenih sjekira koje su karakteristine za rani halkolitik
-KERAMIKA povezuje se s VINOM Veza?

11
Beycesultan kasni halkolitik, XL-XX 4800-4000

12
Ravnica Konya (sredinji plato)
Catal Hoyuk West
Catalhoyuk West -rani halkolitik 5400 - 4700
Catalhoyuk East -kasni neolitik I - 0
-rani neolitik XIV - II

-otkriven je 1958., istraivanja je zapoeo James Mellaart


rani neolitik (East)
-na breuljku, zbijenog tipa, tipa tell
-nastambe od erpia sa 1 prostorijom, komunikacija preko krova
-zidovi su bukani i bojani bijelom bojom
-ukopi ispod bankova - kosti bojane, m ne, licem prema unutranjosti prostorije
-keramika je vrlo skromna, prilino loa, jednostavne zaobljene forme, ukraavanja
gotovo i nema, a kada ga ima to su jednostavni urezi, daleko od onoga to je bilo u
Hacilaru
-antropomorfna plastika - i enske (steatopigija) i muke (sa bikom) figure
rani halkolitik (West)
-kue - erpi i kamen, tlorisa, nisu pravilno rasporeene, 1 vea prostorija i niz manjih
u svakoj kui, krovovi vjerovatno ravni
-keramika - brojne su zdjele sa razgrnutim obodima i sa stopicom koja die zdjelu od tla
-brojne su i forme krukolikih oblika sa izdvojenim vratnim segmentima i loptastim
recipijentom i zaravnjenim dnom (u obliku diska)
-amfore koje naglaavaju krukolik oblik
-ovdje je drukija keramika- kompozicija je bogatija, sa profinjenim ornamentom i
kompozicije su dekorativnije naspram Hacilara

13
14
Can Hassan
2A 1 kasni halkolitik 5000 4200.
3- 2B rani halkolitik 5400 5000.
7 4 kasni neolitik 5700 5400.

-3 breuljka
rani halkolitik 2B
-tell, kontinuitet od kasnog neolitika
-kue zbijene kao u Catalhoyuk-u, od erpia na
kamenim osnovama, komunikacija preko krovova,
neke moda i imale 2. kat, podjela kue na manju i
veu prostoriju - prototip kue tipa megaron
-kue imaju ojaane zidove, kontrafore
-keramika - 2 faze
1) kvalitetne, loptaste i bikonine posude, tamna na svijetloj podlozi, smea ili crna
2) tamnija stijenka, bijela inkrustracija
-figurini - shematizacija, kult plodnosti, karakteristina izduena glava
kasni halkolitik
-mijenja se arhitektura, jo manje iskopano, nije vie zbijenog tipa, pravokutne kue tipa
megaron.
2A 1 kasni halkolitik, zidovi su odmaknuti, kue pravokutne, kameni zidovi i erpii.
-nema slikane keramike- apsolutna dominacija urezane dekoracije koja se okree u
okviru jednostavnih geom. motiva
-zastupljene i monokrome posude (tamno smee i crveno smee), a rijetko se javlja i
polikromno slikanje (na bijeloj podlozi)
-upotreba bakra je znatno slabija naspram Beycesultana

Can Hasan 2B - rani halkolitik

15
Kilikija

Mersin

19 16 XIX XVI kasni halkolitik 4800 4000.


24 20 XXIV XX rani halkolitik 5400 4800.
27 23 XXVII XXV kasni neolitik 5700 5400.
32 27 XXXII XXVII rani neolitik 6500 5700.

rani halkolitik
-ovalni oblik naselja
-KERAMIKA: koarice i pravokutne forme

-bedemi od erpia debeli 3 m, utvrda koja podsjea na krunu utvrdu iz sloja Hacilar I
-kue uz bedeme, sredinji dio slobodan
-arhitektura - 1 vea prostorija i ispred je "dvorite" sa peima
-na ulazu 2 kule ("vodena vrata"), pokraj njih pravokutna prostorija za smjetaj
branitelja utvrde sa izravnim pristupom na kulu - pe - silos
-naselje se nalazi uz rijeku koja pridonosi obrambenom karakteru
-keramika neto bolje poznata - kvalitetna, slikanje tamno na svijetloj podlozi, loptasti
oblici, tipa koarica, urezivanje i bijela inkrustracija
-u slojevima 19 i 18 postoji vrsta Halaf keramike (koja je zastupljena i na lokalitetu
Halaf, Mezopotamija)
-Mersinska keramika - urezivanje, karakteristina i jedinstvena - u slojevima 28 (neolitik)
i 17 (halkolitik)
-drke na samom obodu, rogoliki produeci na drkama, ornamenti slini kao u Catal
Hyku, ali nisu samo pravocrtni nego i polukruni; sama monokromna keramika,
tehnika punktiranja, urezani linearni ukras, upotreba bijele inkrustacije
-razvijena bakrena industrija - igle, sjekire-klinovi, sjekire-dlijeta, ovdje nema tipova koji
su karakteristini za jugoistonu Europu

16
Mersin XXII - rani halkolitik

17
Mersin XXI

18
Mersin XIX-XVII - kasni halkolitik

Mersin XXII

19
Sjevernozapadna Turska

Ilipinar

V kasni halkolitik
VI prijelaz na kasni halkolitik
IX VII rani halkolitik

-Naselje: 4x6 m
etvrtasta ognjita u kuama
-vieslojno nalazite (ali nije tell)
-kue - od drvenih greda, obljepljene glinom, dvoslivni krov, utjecaj sa Balkanskog
poluotoka, ognjita, pei, posude za uvanje hrane, naeno 50-ak kua
-keramika - grublja, urezivanje, bijela inkrustracija dominantna, nema slikanja
Loptaste forme, bikonine posude s izduenim vratom
- Ukraena inkrustracijom slina Mersinu

20
21
Eneolitik ist. Europe

Cucuteni Tripolie

moldavsko-ukrajinski kompleks slikane keramike


-4500 - 3000 g.pr.Kr

Rasprostranjenost - SI Moldavija, S Muntenija (Vlaka - Rumunjska), Ukrajina do


Dnjepra
Nalazita - Cucuteni, Trajan, Trueti, Vladimirovka, Kolomicina, Sabatinovka

-ime je dobila po 2 vana lokaliteta - Cucuteni i Tripolie

22
2 kulturna facijesa
-periodizacija:Cucuteni B 1-3 Tripolie C
Cucuteni AB Tripolie B2
Cucuteni A 1-4 Tripolie B1
Predcucuteni III Tripolie A2
Predcucuteni II Tripolie A1
Predcucuteni I
Ukrajina
Moldavija

Tripolie -istraivao Vicenty Khvoika, vana Tripolie keramika


Cucuteni - istraivao Hubert Schmidt, on definirao kulturu

-neki znanstvenici spominju Ariut kao facijes (SI Rumunjska)


-na okolnim podrujima zavrava neolitik kad poinje C-T kultura

-u ranijoj periodizaciji je bila izdvojena i C1 faza Cucuteni kulture, zbog stepskih


elemenata (nekropole tipa Gordosk-Usatovo - pokapanje u kovezima), no to se danas
izdvaja kao Horodistea-Foltesti kultura, koja je lokalna varijanta Gordosk-Usatovo
kulture i uzrokuje propast ove kulture
-Cucuteni-Tripolie je veliki kulturni proces koji se poeo formirati u kasnom neolitiku, a
nastavlja se u ranom eneolitiku

Predcucuteni I

Rasprostranjenost - Moldavija, Ukrajina do Buga


Nalazita:Traian, Tirpesti, Floresti, Sabatinovka, Karbuna, Luka Vrubluvetskaia

-iz ove faze poinje metalurgija, uporaba bakra


-najstarija, poela se iriti na osnovi segmenata:
-linearno-trakaste keramike (Moldavska varijanta)
-kasno neolitske Bojan kulture (4 stupnja)
-Matino podruje Predcucuteni I kulture je SI Rumunjska, podruje rijeka Prut i Siret.

Predcucuteni II i III

-zajednice s podruja SI Rumunjske uspostavljaju kontakte s istovremenom istonom


Bugo-Dnjestrovskom kulturom te dolazi do formiranja:

Predcucuteni II Tripolie A1
Predcucuteni III Tripolie A2

23
-ovdje se radi o tipinoj neolitskoj manifestaciji ije se zajednice bave neolitskom
privredom, iako se ve u ovoj fazi poinje koristiti bakar.
-naselja se nalaze pored vodotoka, nastambe su kvadratne, podnice od nabijene gline,
zidovi od prua s lijepom sa stupovima nosaima, dvoslivni krov, kasnije blokovi od
suene gline

Keramika
- kvalitetna; bikonine zdjele i posude na visokoj nozi, tamno glaana, dobro peena,
ukraavanje
- krivocrtni motivi, urezivanje
-plastika - pod utjecajem neolitika, nije neto zapaena, steatopigija, noge suene,
zailjene
-Mislioc iz Tripestia

24
Mislioc iz Tripestia PredCucuteni I i II

Karbuna (Moldavija)
-ostava sa preko 800 predmeta, od ega 444 bakrenih i sitnih i masivnih predmeta
(narukvice, sjekire - ekii i sjekire s 2 otrice)
-postoji 1 metalna sjekira i identina takva kamena (mijenja se medij, oblici ostaju isti)

Cucuteni Tripolie
-Moldavija, SI Muntenija, Ukrajina do Dnjepra
Nalazita: Cucuteni, Ariusd, Trueti, Tiganeti, Valea Lupului, Botoani, Majdanec...
-moda jedna od najistraenijih kultura
-vie od 3000 lokaliteta otkriveno

Naselja
- dobivaju fortifikacije (palisade, rovovi) zbog velikih etnikih migracija, raspored
zbijenih kua ali je komunikacija izmeu njih
-veina ili ovalnog oblika, kue poslagane u koncentrine krugove, sredinji prostor
esto slobodan ili je manje kua ili ak samo 1 kua (hram) u sreditu
-nastambe - pravokutne, preplet od prua i greda, kuni lijep, dvoslivni krov, najee 2
kata, podnice - ploatke - grede se oblijepe glinom i zapali se - debela i vrsta, titi od
vlage

Modeli kua
- iz Tripolia - hram, iz Vladimirovca - model nastambe

25
-zapanjuje veliina kua - neke vee i od 300 hektara, preko 1000 kua, 10 000
stanovnika - protogradovi
-Talijanki u Ukrajini - ovalno naselje, najvee pronaeno, kue poslagane u
koncentrine krugove, sredinji dio slobodan, vie od 15000 stanovnika, cca. 3000 kua
-Majdanec - kruni raspored kua, na 2 kata, 1. kat - radionica, 2. za ivot
-Kolomicina - kruni raspored kua sa kuom rodovskog princepsa u sreditu naselja
-keramika - kvalitetna, glaana, motivi krivocrtni, bijela, crvena i ponekad crna ali samo
za obrub, motivi ispunjavaju cijelu posudu
-ornamenti uvijek izvedeni prije peenja, dakle trajni su
-oblici - na nozi, zdjele na kratkoj nozi

-faza A - bikolorno slikanje


-faza AB - bikolorno i trikolorno slikanje
-3. faza Cucuteni B - gotovo uvijek 3 boje za slikanje, motivi od apstraktnih do antropo-
i
zoomorfnih (novost!), tamna boja na svijetloj podlozi

Tripolja Vinitza

26
Ariusd-Cucuteni A

27
Cucuteni A

28
Cucuteni AB

29
Cucuteni B

30
Tripolie
-malo drugaiji oblici keramike - loptaste posude, ukras otprilike isti - motivi meandra i
spirala
-metalni nalazi - Horodnitza - 9 sjekira krino postavljene otrice, dijadema s ogrlicom,
bode
-posude s dvostrukim recipijentom na 2 postolja
-plastika - najosnovniji dijelovi tijela; ako su ukraavane motivi su slini kao na keramici,
urezivanje; ptije lice, donji dio se suava prema dnu
-rupice na figurama - jer su visile na neemu ili su bile zakucane za neki drugi predmet
-niz figurina u sjedeem poloaju naeni poslagani u krug - steatopigija, kult plodnosti
-mukih figura jako malo
-figura bika od kosti - stoarstvo vano, bikova glava iz Tripolia
-prikaz enskog tijela - manje izraene i u glini; vee - zlatni prsten;
vjerovatno negdje visile (Sl. )
-grobova ba i nema, niti jedna nekropola, ima puno jama sa razbacanim
ljudskim i ivotinjskim kostima i razbijenom keramikom a oituju se i
tragovi gorenja (Trajan)
-Predcucuteni III - 2 groba bez priloga
-Cucuteni-Tripolie - nekoliko zgrenaca

Tripolje C

31
32
Plastika

Ukraina Moldavija

33
Rekonstrukcija svetita - Trusesti

34
35
36
37
Tripolje knjiga

38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
Naselja

55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
Buzdovan ezlo

78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
Kodadermen - Gumelnita - Karanovo VI
Istraivai: Vladimir Dumitrescu, Hortenzija Dumitrescu, Silvia Marinescu, Ersila
Tudor, Ion Nestor, Dumitru Berciu (rumunjski arheolozi).
Rasprostranjenost - jezgra je Oltenija, iz nje se iri na Vlaku, Malu Vlaku, Dobruu i
istonu Bugarsku.
Nalazita: Gumelnita, Vidra, Varna, Stojani, Baia Hamangia, Cascioarele, Harsova
Draganesti, Malu Rosu, Sultana, Tiganesti, Vitanesti, Ruse, Karanovo VI,
Kodadermen, Ovarevo, Poljanica

Kulture:
Gumelnita (Vlaka, Mala Vlaka, Dobrua, Oltenija - Rumunjska)
Kodadermen-Karanovo VI (istona Bugarska)

Periodizacija
faze:
Gumelnita B1 (Jilava)
(Gumelnita A3) Kodadermen - Karanovo VI faze I - III
Gumelnita A2 (Sultana)
Gumelnita A1 (Gumelnita)

-kultura je otkrivena 1926. godine (Ion Nestor)


-podruje oko Crnog Mora

razvija se na drugim kulturama - Bojan kultura - osnova (Oltenija), Marica kultura u


Trakiji, Hamanda kultura u Dobrui, Cucuteni-Tripolie na sjeveru prema Moldaviji

-srodna je i usporedna sa Salcuta kulturom, veim dijelom i mlaom Vinom

Naselja
- veinom tipa tell
-veina smjetena uz rijeke, neka fortificirana (rovovi i bedemi)
-u Rumunjskoj - kruni ili ovalni oblik naselja
-u Bugarskoj - etvrtastog oblika
-postoje grupiranja objekata, oko sredinje graevine; nastambe poredane u pravilne
redove, sa komunikacijama pod 90 (ima i nepravilnih), zbijenog tipa.

91
Poljanica

Nastambe
-tipino neolitske - povrinske, prue i glina, podnice od nabijene gline; pravokutne ili
s drvenim nosaima konstrukcije
-1 ili 2 prostorije s ognjitem
-Poljanica - naselje kvadratnog oblika, podjeljeno sa 2 glavne ulice koje se sjeku pod 90,
fortifikacije (prue i lijep) - rovovi i bedemi

Cascioarele / Ostrovel
- modeli objekata, modeli svetita, kue s 2slivnim krovom, etvrtaste; naen veliki hram,
2 stupa izmeu kojih je ukop

Gumelnita
- 1925. kopana, modeli kua i svetita

92
-Sultana - "posuda ljubavnika"
-Vitanesti - ostaci posuda ukraenih zlatom, ostaci drvene arhitekture

Gospodarstvo
-veinom zemljoradnja, neto manje stoarstvo (posuda sa karboniziranim itom), lov,
ribolov (kotani harpuni)
-bakar - ve i prerada i proizvodnja
Ai Bunar - rudnik - prerada bakra

Gumelnita
-igle sa ispucanom glavom
-sjekire tipa Vidra
-zlato

93
Modeli kua

Hotnitsa
- zlatna ogrlica, antropomorfni privjesci
-dugi kremeni noevi - odlika indoeuropskih zajednica - dokaz o kontaktima
-osim tehnike hladnog i toplog kovanja koriste se i jednodjelni kalupi za sjekire - dlijeta

94
Pokopi
-zastupljeni i u naselju i u nekropolama
-veina na lijevom boku u zgrenom poloaju (pogotovo Karanovo VI kultura)
-inhumacija
-prilozi nisu esti, veinom posue
-esti su parcijalni pokopi (samo lubanje)
-za Karanovo VI je karakteristika da su nekropole uvijek zapadno od samog naselja, a
pokojnici su uvijek na lijevoj strani sa glavom orijentiranom prema istoku)
-u Gumelniti osim pokapanja na lijevom boku imamo i pokapanje na desnom boku i
leima (jako zgrene noge)
-Hocker ili poloaj spavaa - kult mrtvih, posljedica vjerovanja da su mrtvi lanovi
zajednice zapravo u stanju spavanja

Keramika
-nema slikanja, kvalitetna, bikonine posude s razliitim prijelomima recipijenta;
kaneliranje i grafitno slikanje
-neki znanstvenici misle da je za grafitno slikanje bilo potrebno i poznavanje metalurgije
-nakon prvog peenja premazana mineralima i onda jo jedno peenje
-stralucido ili izglaano (vrsta ukraavanja) uglaani ornament koji se razlikuje od ostatka
posude; karakteristian je za Gumelnica kulturu i javlja se bez obzira da li je posuda
uglaana ili grube povrine. Karakteristian je za faze 2-4, dok je u prvoj ukraavanje
kaneliranjem
-black toped tehnika ukraavanja - tamne i svijetle povrine kao posljedica izlaganja
razliitim temperaturama pri peenju

Ukrasi po fazama:
1. -urezivanje i kaneliranje
-najee bikonine posude
2. -pojaanja na prijelomu recipijenta postaju jo vie prstenasta
-grafitno slikanje
3. -obrubljivanje barbotinom
4. -posude sa 2 drke

95
-posude tipa askos (ruke povezuju vrat i trbuh posude), leee posude
-posude s vie recipijenata - sosijere
-ovalni poklopci, ukraeni nizom ureza, kruno-kvadratni ukras
-"vaza sa tulipanima"
-pintadere
-modeli svetita (hrama)
- kultni predmeti; iz Cascioarele i Harove te Gumelnite

96
97
98
99
Sulltana

100
101
102
103
104
Antropomorfna plastika
-keramika, kost, kamen, metal
-razliiti poloaji figura, gotovo svaka razliita, utjecaji Vine...
-prosopomorfni poklopac ("Batman") - gr. "prosopo" = lice
-hajd vaza - utjecaj Vine
-antropomorfno/zoomorfni oblici plastike: na ivotinjsko tijelo je aplicirana ljudska glava
-est je i hipertrofirani trbuh kod statua
-realistini prikazi glave (bez tijela)
-shematizirane figurine
lice plono, okruglo, istaknut nos, "ptije lice"
-rijetke muke figure
-figure imaju rupice na sebi, moda bile noene ili visile negdje
-antropomorfne posude
-zoomorfne posude / figure
-peatnjaci
-nalazi minijaturnog namjetaja
-sijamke

105
106
Marica kultura
-na prostoru JI Bugarske (sliv rijeke Marica)
-proizala je najvjerojatnije iz kulture Veselinovo (kasni neolit)
-razvijen je ornamentalni sustav koji je izveden zonalno: urezivanje dosta sloenih
geometrijskih motiva sa inkrustracijom

Karanovo V
-nastaje u Trakiji nakon kulture Marica. U toj su regiji registrirani najstariji rudnici bakra

Nalazita: Karanovo V, Azmashka, Mariza, Kirilovo, Yunazite...


-i dalje se naseljavaju tellovi, ali zbog brzog poveanja populacije, nastaju i nova naselja

Ukrasi keramike: prevladavaju urezani ornamenti sa bijelom inkrustracijom; prostor


izmeu motiva je ispunjen crvenom bojom. Dominantni su linearni motivi

Gradeshniza (Gradenica)
-formirana na podruju SZ Bugarske
-istovremena sa kulturom Malo Karanovo. Starija faza odgovara kulturi Brenica, a
mlaa kulturi Gradec
-veina naselja su jednoslojna (Gradeshniza, Krakra), ali su koriteni i tellovi (Okol-
glava, Brenitza...)
-u svojim istonim dijelovima ova je kultura u dodiru sa kulturom Vadastra (Rumunjska)
-tipine su velike antropomorfne posude, kao i brojni antropomorfni i zoomorfni prikazi
na rtvenicima, drkama,... Takoer je kultura poznata po keramikim tanjurima sa
urezanim znakovima, koje neki znanstvenici tumae kao pismo
-za stariju fazu karakteristini su urezani ornamenti meandra, a za mlau spiralni motivi
esto inkrustrirani sa bijelom ili crvenom bojom.

Polyaniza (Poljanica)
-SI Bugarska
-rani Eneolit
-naselja na tom podruju su kvadratnog oblika i ograena palisadama
-u ovoj kulturi dominiraju cilindrino-konine posude, koje su ukraene grafitom kao i sa
crvenom i bijelom inkrustracijom esto kombiniranom sa vodoravnim lijebljenjem.

Sava (Crnomorsko podruje)


-prvi tellovi na ovom prostoru nastaju tijekom ranog eneolita kada na tom podruju
nastaje kultura Sava koja se razvija pod utjecajem kultura Marica i Poljanica
-tellovi Sava, Zonevo...
-tipino za ovu kulturu je ukras sastavljen od grupe paralelnih urezanih linija
inkrustriranih sa bijelom bojom, tvorei kutne motive. Ovakav nain ukrasa je prihvaen i
od kulture Hamangia, od koje je Sava preuzela ukraavanje sa urezanim ili igosanim

107
trokutima koji okruuju centralni motiv. (Hamangia kultura nastaje u srednjem neolitu na
podruju Dobrue)

108
Varna kultura
-4500 - 4100.g.pr.Kr.
Rasprostranjenost - Bugarski dio Dobrude i uski obalni pojas uz Crno more (40-50
km)
Nalazita- Varna, Devnja, Burgas Sozopol, Ropotamo, Durankulak, Goljama Delevo
(jedino naselje s fortifikacijama - utjecaj Gumelnice)

-do 1968. g. promatrana je kao integralni dio Gumelnita - Kodadermen - Karanovo VI


kompleksa, a onda je izdvojena kao samostalna kulturna cjelina
-genetski vezana uz Sava skupinu

Naselja
-se ne razlikuju od Gumelninih, ali nemaju fortifikacije, to je udno jer pritisci postoje i
kultura je nestala zbog dolaska Indoeuropljana
-naselja - 2 tipa - palafiti (sojenice) i tellovi (vie horizonata naseljavanja, dugotrajnost
boravka i ekonomski potencijal prostora)

Kue
- pravokutnog oblika, od gline na kamenim temeljima i sastoje se od 2 prostorije
(pravokutni oblik podsjea na megaron)
-prostorija za dnevni ivot - pravokutno ognjite nasuprot kojeg je pravokutni oltar;
bankovi du zidova
-Durankulak - naselje na poluotoku unutar jezera, tipa tell - razvija se od ranog neolitika;
uz naselje - nekropola - donijela niz izraevina od dragog kamenja

Keramika
- bliska Gumelnikom kompleksu; konini recipijent; ukraavanje - grafitna tehnika,
kaneliranje, urezivanje i bijela inkrustracija (stambena keramika - dobre kvalitete)
-ukras tipa Ezerovo - plitko rovaena pozadina koja je hrapava i ispunjena crvenom ili
bijelom inkrustracijom
-glavni motiv (spirale, meandri, S motivi, krugovi) fino je glaan i omeen irokim
kanelurama
-crne ili tamnosive boje uslijed peenja, ali i premazivanja crnom bojom (potjee od
mangana koji je esto primjesa u tamonjoj glini, ili premazivanja otopljenim
piroluzitom)
-dio posua je vjerovatno oblikovan na lonarskom kolu
-veina pronaena u grobovima, nedovrna, samo suena, nema potrebe da se pee i
ukraava kad ima ljepih priloga
-etvrtasti recipijent - kultne posude
-neke posude ukraene zlatom - malo takvih primjeraka (import iz Gumelnite ?)

109
110
111
Hotnice

112
plastika
- utjecaj Gumelnite
-2 vrste - idoli od kosti - shematizirani, najvei broj u Varni
- idoli od keramike - plono lice s izboenim nosom - jednostavnost
-boica iz Durankulaka - na jednoj ruci narukvica od bakra, na prsima niz ureza - kultni
zapisi (molitva...), najpoznatija figura
-figura tipa mislioca
-veliki broj zlatnih privjesaka sa probuenim diskom

113
114
Metalna produkcija
- bakar za orue (sjekire), tek malo nakitnih predmeta
-to se tie bakrenih nalaza pronaen je velik broj svih vrsta alatki. ak je i jedini vrh
koplja u JI Europi pronaen na Varni.
-bakrene ekiaste sjekire tipa oka-Varna
-ogromne koliine zlata - 5, 6 tisua nalaza od zlata
izraene kovanjem, neke lijevanjem, od sjekira do sitnih nalaza
-astragal (kost) - za igru, kraljeak svinje izraen od zlata
-u jednom je "simbolinom" grobu pronaen i mramorni rog u koji je stavljeno nekoliko
zlatnih perli. Vaan detalj na rogu je ukras crvenom bojom oko otvora -nekropola Devnja
-igle sa glavom volute, ogrlice i privjesci od spondilusa - samo na Mediteranu (Grka),
posude od zlata - karakteristika Gumelnice, moda dole kao gotov proizvod, grafit - iz
sredinje Bugarske

Pokopi
-dualizam - mukarci u ispruenom poloaju, ene u zgrencu
-nekropola Devnja, Varna i Durankulak
-Varna nekropola - 300-tinjak grobova, vei broj grobova bio prazan; istraivali je Ivan
Simeonov Ivanov i Mihail Lazarov, otkrivena 1972.g. sluajno; 6,7 kg zlata

3 vrste grobova:
1. klasini ukopi - u ovim se grobovima nalazi manji broj priloga - zlatni antropomorfni
privjesci, narukvice od spondilusa, sjekire, kremeni noevi, sjekire-ekii tipa Vidra,
dlijeta, kljunaste "nefunkcionalne sjekire"...
-mukarci su pokopani na leima, a ene u zgrenom poloaju, veinom na desnom boku
-izuzetak po broju priloga je grob 43 - mukarac 40-50 godina sa izvanrednim prilozima
od zlata (preko 1000 komada ukupne teine 1516 gr) -prilozi - kg i pol zlata, plat sa
zlatnim krunim aplikacijama, niz ogrlica, narukvice, ukras za spolni ukras - nakurnjak,

115
brojni predmeti od bakra - sjekire, sjekire-ekici, brojni izdueni noevi, zlatni titnici za
koljena

2. kenotafi - 25% grobova, sa velikom koliinom predmeta ukrasnog, utilitarnog ili


simbolikog karaktera

grob 4 - pektoral, narukvice od spondilusa, sjekire, 500-600 predmeta, zdjele ukraene


zlatom, ogrlice od perlica, koljki; grob 36 - sjekire, ezla, aplikacije u obliku bikove
glave, prikazi bika - ta osoba imala visok status u kultnom smislu, na to ukazuje i
dijadema, bovidi od debelog zlatnog lima - tehnika iskucavanja, stilizacija
-ezla (sjekire) - nema tragova koritenja, ali izgrebana donja povrina - ukazuje na
izdvajanje pojedinca; sjekira-eki sa zlatnom drkom koju ini nekoliko cilindara,
prstenova, unutar kojih je kotana drka
-ezla openito ima jako malo, kod nas u Osijeku, Badenska kultura, ezlo od bakra sa
brojnim ukrasima
-ovi grobovi po Ivanovu nisu kenotafi jer ih je previe

3. grobovi bez pokopa s modelima lica - ukazuju na status pojedinca u drutvu - 5-6
grobova sa posmrtnim maskama od suene gline, u funkciji usta i obraza zlatne ploice,
ui - niz naunica, razni privjesci; glava - bit ljudskog tijela, sredite ljudskog duha
-o statusu govori - sjekira sa tragovima iznoenosti na donjem dijelu - ezlo
-zlatni predmeti su se radili kovanjem i kasnije su polirani sa pijeskom i koom, dosta
mali premeti pokazuju visoko zlatarsko umijee

116
117
gr. 43.

118
119
120
121
122
Durankulak
-nalazite (nekropola i naselje) je postojalo 800 godina i svoj zaetak je imalo u kulturi

Hamangia. Nekropola ima preko 1200 grobova i na njima se jasno vide sve promjene u
pogrebnim ritusima. Brojni zlatni i bakreni predmeti, te izraevine od spondylusa
svjedoe o razvijenoj trgovini
-o velikom napretku ekonomije, tehnologije i kulture svjedoe i monumentalne kamene
kue za stanovanje, od kojih su neke na dva kata. Osim u Durankulaku kamena
arhitektura (koja se razvija od kraja Hamangia kulture) ustanovljena je i na lokalitetu
Suvorovo.

Nekropola
- najpoznatiji grob enske osobe - 5 zlatnih narukvica, od poludragog kamenja, ogrlica od
spondilusa ali manje predmeta nego u Varni

niz razlika Varna - Durankulak


-Varna -veina nakita od zlata -Durankulak -od spondilusa
-figurine od kosti -od keramike
-sjekire (orue) od bakra -od kosti
-puno bogatija, vei status od ostalih lokaliteta

-nekropola Varna nije vezana uz naselje - moda je potopljena, zato je nepoznanica


odakle joj toliko bogatstva, kasnije se dolazi do zakljuka: pristup tog bogatstva - zbog
trgovine = akumulacija bogatstva = podijela drutva
-trgovanje potvreno analizom koja je dosezala i do 700 km, vjerojatno ilo i pomorskim
putem - iako nema sigurnih dokaza tome
-to blagostanje je bilo kratkotrajno - 100 - 150. g. - jer ih je ubrzo pomela seoba
indoeuropskih naroda i sve nemirnije razdoblje

-izrazito stoarska i poljoprivredna kultura

123
Salcuta - Krivodol - Bubanj - Hum

Rasprostranjenost - Oltenija, Z Vlaka, JI Banat, Z Bugarska, dolina Strume, I Srbija,


Kosovo, Pelagonija
Nalazita: Salcuta, Vebicioara, Vadastra, Orlea, Celei, Krivodol, Okol Glava, Pekluk,
Galatin, Draganesti Olt, Almajel
Istona Srbija: Zlotska peina, Krivelj kod Bora, Kovilo, Smedovac, Prhovo, erdap
(jedini grob ovog kompleksa) i Veljkovo.
Juna Srbija: Bubanj (Ni), Hum, Plonik, Gradac kod Zlokuana.
Kosovo: Hrisar kod Suve Reke, Gadimlje kod Lipljana i Gladnice kod Graanice.
Skopska kotlina i Pelagonija: Skopsko kale, Bakarno Gumno, Usie na Drim (sojeniko
naselje), Karaman, uplevac, Crnobukije. Uz ova nalazita veu se i ona u Albaniji i
sjevernoj Grkoj (Mali).

Maliq, Tren - preko njega se utjecaj prenosi na Jadran, ima slinosti sa SKBH ali nije
dio tog kompleksa

124
-naziv predloio Dumitru Berciu 1961. g. u Symposium Praque. Smatrao je da je blia
neolitikim okvirima nego metalodobnim
-eponimni lokalitet Piscul Corniorului sjeveroistono od mjesta Salcua, okrug Craiova-
Oltenija; istraivan 1916., 1919., 1920., 1951. god.
-Krivodol - vieslojno naselje u sjeverozapadnoj Bugarskoj, iskopavano 1946. god. (Vasil
Mikov), 1977. god. (Bogdan Nikolov) - sloj 2,4-2,8m - 5 graevinskih horizonata,
nadzemne kue
-Bubanj, vieslojno prapovijesno naselje (tell) 5 km JZ od Nia, istraivao 1935. godine
Adam Ori-Slaveti, 1954. -1958. godine Milutin Garaanin
-istraivai - Dumitru Berciu (Salcuta; izdvojio kulturu od Gumelnice), Nikola Tasi,
Todorovi, Milutin Garaanin (Bubanj-Hum)
-nastali na neolitikoj tradiciji (Bojan kultura), utjecaj Vinanske kulture - pokriva dio
njenog teritorija
-zauzima vrijeme prijelaza iz neolita (3800.g.pr.Kr - visoka kronologija), rani i srednji
eneolitik

Regionalne kulture i periodizacija

Salcuta (Oltenija, Z Vlaka, JI Banat)


- faze: starija - I i II a-c, mlaa - III i (IV - sve vie se izdvaja kao posebna
faza) -
Dumitru Berciu
Krivodol (Z Bugarska, dolina Strume)
- faze: 1, 2, 3
Bubanj - Hum (I Srbija, Kosovo)
- faze: Ia, Ib (eneolitik), II, III (bronano doba)
uplevec - Crnobuki (Pelagonija-Makedonija)
- faze: uplevec I (tell naselja), II (naselja tipa uplevec - na uzvisinama)

Naselja
- tipino neolitska, ali sa fortifikacijama (nasipi, rovovi, bedemi)
-naselja na povienim podrujima (stoarstvo)
- slino gradinama - Hum, Kovilovo, Krivelj, Bubanj, Humska uka, Gradac kod
Zlokuana, Gadimlje, Hisar, Skopsko Kale, uplevac- nalaze se iznad rijeka ili potoka,
teko su pristupana sa 3 strane, a sa 4. se vezuju blagim prijevojem sa zaleem- mogue
je da su bila utvrivana na jedinoj pristupanoj strani nekom kamenom ogradom
(Krivelj), rovom ili palisadom (Bubanj, Gadimlje)
-spiljska naselja (rudarstvo) - Zlotska peina
- naselje se nalazilo u 1. dvorani, dok su u unutranjosti peine nalazi bili rijei- od
stalnih naseobinskih elemenata, pored nekoliko ognjita, konstatirani su ostaci kue ili
kolibe na samom ulazu u prednju veliku dvoranu- sudei po debljini kulturnog sloja i
intenzitetu nalaza, peina je due vrijeme bila u upotrebi za stanovanje; Petera Hoilor,
Petera Romaneti, Devetaka Pestera

-tell (zemljoradnja) na uzdignutim rijenim terasama - zastupljene su u Pelagoniji i


Albaniji- sa izuzetkom uplevca, sva ostala nalazita u Pelagoniji pripadaju tipu tumbi,

125
tell naseljima u ravniarskom terenu- Salcuta, Krivodol, Crnobuki, Karamanska tumba,
Bakarno gumno; nastambe pravokutnog ili ovalnog tlorisa, graene pleternom tehnikom,
opremljene graenim etverokutnim ognjitima
-sojeniarska (ribarstvo) - jedino sojeniko naselje u Makedoniji je Ustie na Drim kod
Struge
-ova kultura ima gotovo sve vrste naselja zbog raznolikih morfolokih obiljeja prostora
koji zauzima
-naselja nemaju puno nastambi, 10-ak u prosjeku
-kue - skromne, malih dimenzija, jednodijelne, etvrtaste; samo na podruju Bugarske
grade se solidnije nastambe - zidovi od gline, kamena podna platforma - utjecaj Egeje; u
Makedoniji - velike kue, kamen

Gospodarstvo
- stoarstvo, zemljoradnja, novo - metal - nije ravnomjerno rasporeen, najvie u
peinama Zlotska peina i Hotilo - ila, igle, sjekire (tip Jaszladany)
-sa krino postavljenom otricom - iskljuivo Salcuta kultura, nema ih u Gumelnici ali ih
ima u ostalim lokalitetima u Gumelnica grupi (potvrda da je Salcuta mlaa od
Gumelnice???)

Pokapanje - nije osobito poznato, zgrenac na lijevom boku sa malo priloga

Keramika
- kvalitetna, bikonine zdjele, Vina daje osnovu za oblikovanje predmeta; tanjuri sa
proirenim obodom; glavna karakteristika bikonine posude sa 2 drke (slino

126
Gumelnici) koje poinju od oboda; posude tipa amfora; crnoglaana - podsjea na
Vinansku i Gumelnicu
-vrste ukraavanja - urezivanje, kaneliranje, urezivanje s bijelom inkrustracijom, slikanje
crusted crvenom, bijelom i utom bojom (utjecaj sa istoka Balkana), grafitno slikanje,
stralucido ornament - kontrast glaanog i neglaanog dijela posude
-Vinanski utjecaj oituje se na koninim posudama s uvijenom i pojaanim, tj.
zadebljanim obodom. Zbog uporabe grafita SKBH zajedno s Gumelnicom pripada
kompleksu grafitnih kultura
-manje esti oblici, ali znaajni zbog specifinosti i determinacije nalazita-
karakteristini oblik drki, tzv. Salcuta IV tipa (Scheibenhenckel), dvodjelne preklade,
neki oblici poklopaca, terakota
-drugi oblici: pehari na 1 nozi, poklopci sa ravno zasjeenim tjemenom, rtvenici na 4
noge sa apliciranom glavom goveda, askosi...

127
128
129
130
131
Plastika
- utjecaj neolitika (Bojan kultura), Vine i Gumelnice
-svi primjerci pripadaju enskim figurama
-steatopigija, spiralni urezani motivi (na gluteusima - figurica iz Krivelja) - utjecaj
Gumelnice (PJZ - slika), kotani idoli (kao u Gumelnici); Makedonija - figure sa posebno
oblikovanom glavom koja se uglavi u figuru - utjecaj sa podruja Grke
-dva su podruja pojavljivanja plastike: istona Srbija gdje su jae izraeni vinanski
utjecaji, a ukraavanje spiralom je slino Gumelniti gdje je izvedeno slikanjem; te juna
grupa sa specifinim tipom u polusjedeem stavu.

-Salcuta I -Gumelnica A -Vina C (Vina - Plonik I)


-Salcuta II/III -Gumelnica B/C -Vina D (Vina - Plonik II)
-Salcuta IV -Gumelnica D

-na podruju istone i june Srbije sva naselja su iz faze Salcuta IV i zamjenjuju
Vinansku kulturu. U Dobrudi (Bugarsko i Rumunjsko Pricrnomorje) ernavoda III
Ezero pod pritiskom Indoeuropljana polazi prema Olteniji i Transilvaniji zbog ega
potiskuje Salcuta prema jugu, preko dijela I Srbije, Moravom i Vardarom nailazi na
prazan prostor (nema vie Vinanske k.). ernavoda III Ezero dolazi do podruja
Tiszapolgar i Bodrogkerezstur (istovremena Salcuti IV) i tu nastaje Badenska k., tj.
njezin najraniji stupanj Boleraz. Pomicanjem Salcuta - Bubanj sa sjevera na tim se
prostorima javljaju Cotofeni, a zatim Kostoloka kultura

132
Tiszapolgar kultura

Rasprostranjenost - podruje sliva rijeke Tise (matino podruje) i Bodroga do J


Slovake do Vojvodine
Nalazita - Tibava, Luky, Viniky, Velke Rakovce, Deszk, Kenderes-Kulis, Kenderes-
Telekhalom, Tiszapolgar, Basatanya, Crna Bara kod Mokrina, anine kod Belegia,
Riica, Rospi-uprija, Sirig, Gospoinci, Gomolava, oka

Periodizacija:
Ida Bognar Kutzian - stupanj A i B; kasnije se A izjednaio sa Prototiszapolgar
-po teritoriju se dijeli na 4 grupe:
1) Luky (Lucska) - uz gornji tok rijeke Tise, istona Slovaka, dio Ukrajine
2) Basatanya - Alfold sjeverno od rijeke Maros, pa do podnoja Bukki
Zemplingorja, na istoku do transilvanskih Alpi
3) Tiszaug - prostor izmeu rijeka Tise i Krs
4) Deszk- uz donji tok rijeke Tise: Vojvodina, rumunjski Banat, zap. dio
Transilvanije

Geneza: Tiszapolgar kultura je nastala evolucijom autohtonih kultura - od Potiske kulture


preko Herpaly-Csoszhalom do Tiszapolgar I ili je nastala razvojem na liniji Herpaly-
Csoszhalom-Oborin preko Prototiszapolgar
-nastavak iz neolitika ali sad prevladava stoarstvo i metalurgija postaje vana

133
-prva prava izrazito eneolitska metalodobna kultura. Iako se metalni predmeti javljaju jo
u Vini i ranoj Salcuti, uglavnom se tu radilo o nakitu dok bakar u okviru tiszapolgara
odraava promjenu u ekonimiji drutva, izaziva rudarstvo, lijevanje, preradu, razmjenu...

Prototiszapolgar
Bogdan Brukner je na nalazitima Sirig-Kamendin, Gospoinci-Parohija i Gomolavi
utvrdio postojanje Prototiszapolgarskog horizonta i odredio njegovo mjesto u kronologiji
eneolitskih grupa u Vojvodini, no pitanje je da li tu vrstu materijala, koji nosi vrlo jake
karakteristike Lengyelskog stila, treba oznaiti kao prototiszapolgarski- sam termin
podrazumijeva postojanje odgovarajue jezgre iz koje bi trebala nastati T. kultura

-meutim prototiszapolgarska faza je otkrivena samo na periferiji tiszapolgarskog kruga,


na S u Slovakoj, na J u junoj Bakoj i Srijemu, zapravo u oblastima u kojima ne postoji
tradicija ni Potiske, ni Herpaly kulture (tj. Tiszapolgar-Csszhalom-Oborin grupa)
-ako se sa druge strane uzme maarsko Potisje kao genetsko podruje T. stila, onda bi
bilo logino oekivati prototiszapolgarsku fazu ba na ovom teritoriju- umjesto nje ovdje
se nalazi

Herpaly- Csszhalom-Gorzsan
grupa koja po miljenju maarskih arheologa prethodi T. kulturi, i u stratigrafskom i u
genetskom smislu
-pored Lengyelskih elemenata na Prototiszapolgaskoj keramici prisutne su i stilske
karakteristike drugih kultura: Balatonske i Lasinjske
-sve ovo namee potrebu mijenjanja termina ove grupe i unoenje Lengyelske i Lasinjske
komponente u tumaenje njene geneze, a nedovoljno istraenih nalazita ne prua
mogunost da je zovemo kulturom ili kulturnom grupom, ve treba zadrati termin
Gospoinci tip koji se razvija na periferiji T. kulturnog kompleksa, na granici sa
Lengyelskom, to je uslovilo i specifine karakteristike njegove materijalne kulture
-kronoloki Gospoinci tip je u vrijeme sa poecima T. kulture, koja je utjecala na
njegovo formiranje
-posljednji sloj naseljavanja neolitikih tellova; zadrava neolitike osnove

Klasina Tiszapolgar kultura


-u neolitiku su prevladavali tellovi, sada su veinom naselja kratkotrajna i jednoslojna,
manja (10 - 20 kua), nema fortifikacija; Slovaka - naselja gradinskog tipa
-jedina na prostoru Deszk grupe imamo tellove (Crna Bara kod Mokrina, Vilesava)
-promjena kua - neolitik-velike, viedjelne; sad - male, jedna prostorija, ognjite van
kue; jedino Deszk grupa - veliki objekti
-nisu bili nomadi, nego su se primarno bavili stoarstvom. Zato je najlake iskopati jamu
i dignuti atorasti pokrov. To pokazuju i sekundarni nalazi ivotinjskih kostiju.
Radi se o stoarskoj, a ne nomadskoj zajednici koja ima kratkotrajni boravak od nekoliko
godina.

134
Pokopi
- sada su u nekropolama (prva kultura sa zasebnim nekropolama)
-pronaen manji broj nekropola ali su puno vee od naselja - nekropola nije vezana uz
jedno naselje - to se vidi i po rasporedu grobova - grupiranje
-nekropole - Baatanja, Senta, Srpski Krstur
-dominira inhumacija ali postoji i incineracija na podruju Slovake; pravokutne grobne
jame, zgrenac najee, na boku, nema pravila osim negdje diferencijacija po spolu
(M - desni, - lijevi bok)
-prilozi obilni - enski-nakit i keramika, muki-orue i oruje (oko glave su manje
posude-uglavnom kalotaste zdjele, dok su oko zdjelice vee-posude za mlijeko).

Keramika - kvalitetna, crnoglaana ili sivoglaana; posude na visokoj upljoj nozi koja
je esto perforirana (utjecaj neolitika): posude sa rogolikim aplikacijama - karakteristika
kulture; poklopci s rogolikim aplikacijama, obino zvonolikog tipa
-ukraavanje rijetko - urezivanje
-roaste drke su zajednika odlika kod veine zdjela, horizontalno probuene ili
bradaviaste aplikacije

-specifian je nalaz poklopca iz Crne Bare (najbogatije nalazite), te je jedinstven na


ovom podruju, a rijedak i u Maarskoj te Slovakoj- konini poklopac sa 2 roasta
dodatka na vrhu i sa 4 bradaviasta, horizontalno probuena naljepka
-nakit - ogrlice od kotanih perlica, metalni bakreni predmeti, zlatni antropomorfni
privjesci ()

135
136
137
138
Metal
-najraniji predmeti od bakra se nalaze na podruju Tiszapolgar kulture i njenog JI susjeda
Salcuta kulture- geografski to je oblast ogranaka Karpata od Slovake na S, pa do
Oltenskih brda i Homoljskog masiva na J- ova oblast je bogata naslagama bakrenih ruda i
icama samorodnog bakra, pa je razumljivo da se nalazi tako puno bakrenih predmeta iz
vremena najranijeg eneolita- tako da ovu oblast smatramo matinom za ranu, primarnu
metalurgiju bakrenog doba
-sjekire-ekii - imaju prstenasto ojaanje usadnika u drku
-stariji tip-Vidra se poinje proizvoditi na poetku Tiszapolgar kulture, dok se mlai tip-
Plonik proizvodi od Tiszapolgar II faze
-bakreni predmeti su simbolinog karaktera - iskljuivo za nekropole, ne nalazimo ih u
naseljima

Tiszapolgar = Vina D2 = Gumelnica-K-K VI


datacija: 3600/3500-3300/3200

139
140
Bodrogkeresztur kultura
-4000 - 3600/3500
-Tiszapolgar i Bodrogkeresztur kulture se ne mogu otro razgraniiti zato jer mlaa (B.)
predstavlja prostu evoluciju starije (T.), nastavak
Nalazita, - Nosa kod Subotice, Batka kod Sente, Viesava kod Bajine Bate

Milutin Garaanin je predloio objedinjivanje ovih kultura pod jednim nazivom, no od


maarskih arheologa to nije prihvaeno, a njihovo se miljenje veinski uvaava s
obzirom da se ove kulture rasprostiru najvie na njihovom podruju
-dogaa se malo vee irenje prema zapadu
-istovremena je sa Salcuta IV
-veina karakteristika je ostala, samo su se dodatno razvile, razvijenija drutvena
organizacija, jedina velika razlika je keramika

Pokopi - nekropole velike, manje ih je nego naselja, inhumacija (Slovaka - incineracija),


na boku, puno priloga
-diferencijacija po spolu - M desni bok, oruje i orue, lijevi bok, nakit, keramika
-u enskim grobovima se oko kukova stavljaju ogrlice od perli (krenjak), a uz glavu
zlatni predmeti. U mukim grobovima se polae orue i oruje i to najee uz glavu
-eponimno groblje Bodrogkeresztur - iskopavao Lajos Bella 1920-22. i odredio kao
eneolitiko s obzirom na nalaz bakrenog noa
-Pusztaistvanhaza - nekropola koju je iskopavao J.Hillebrand i uoio da je rije o istoj
kulturi, pa ju je nazvao bodrogkeresturskom - kronoloki ju je smjestio u poetak
eneolitika zbog prisutnosti samo jednostavnih bakrenih predmeta
-Jaszladany grob 18 -1935. u njemu je otkrivena sjekira s 2 otrice, tzv. krina sjekira i
otada je pripadnost brojnih takvih nalaza sjekira odreena bodrogkeresturskoj kulturi, a
potonja smjetena u razvijeni ili srednji eneolitik

keramika
- nema vie crno/sivoglaane, loije posude, crveno peene, neki oblici ostali ali svi
vaniji su nestali; bradaviaste aplikacije; zvonoliki poklopci s perforacijom
-glavni oblik - posude za mlijeko ("Milchtopf") - krukoliki oblik; zastupljenije
ukraavanje (cik-cak, meandri, mreasti motivi)

141
milchtopf

142
143
144
Bodrgkeresztr

145
metal
- veliki broj sjekira, sjekire sa krino postavljenim otricama
-nekropola Decia Mureslui - vezana uz indoeuropske zajednice - dugaki kremeni noevi
(indoeuropska karakteristika)
-zlato - antropomorfni prikazi enskog tijela, zlatne igle, cjevice
-zlatni nalaz iz Progara kod Zemuna koji predstavlja stiliziranu antropomorfnu, ensku
figuru (Brukner misli da su utjecaji na takve figure doli sa istoka: slini nalazi od zlata i
kamena na lokalitetima od istonog Mediterana, preko Bugarske i Rumunjske)
-predmeti od zlata ukazuju na visok ekonomski stupanj i na postojanje veza sa
Transilvanijom i rudno bogatim ograncima sjevernih Karpata

Geneza
je sloenija, ali je jasna evolucija na liniji: Tiszapolgar - Bodrogkeresztur

146
-u njoj se nalaze elementi stranog karaktera, npr. Salcuta IV elementi
-pomicanje kulture iz Oltenije i junokarpatskih oblasti prema S, odnosno prema J, a u
kontekstu pomicanja esto se i spominje nastajanje Hunyadi-Vajska grupe...
-stepski slementi se oituju u kulturi, najvjerojatnije kao rezultat pomicanja nosilaca
Cernavoda III kulture od I prema Z, a to bi i uzrokovalo pomicanje Salcuta IV kulture
prema S odnosno J

Tiszapolgar i Bodrogkeresztur istraivali su:


S. ika (Velke Rakovce, Luky)
Bogdan Brukner (Gospoinci, Gomolava, Sirig)
Ida Bognar-Kutzian
P. Patay
J. Banner
Nikola Tasi
Stojan Dimitrijevi
Draga Garaanin
Milutin Garaanin

147
148
149
150
151
Hunyadihalom - Vajska

Prema nalazitima - Hunyadihalom u srednjem Potisju i Vajska u JZ Bakoj


-u Yu. prvi nalazi u JZ Bakoj- lok. Baba sivaka kod Vajske, a to je i jedino najjunije
nalazite- ovdje otkriveno prisustvo drugih eneolitskih kultura (Bodrogkeresztur, Boleraz,
Baden)
-J i JI je Salcuta IV, a Z je Lasinjska kultura
-vie neka kulturna pojava nego prava kultura
-na prostoru Bodrogkeresztur kulture ali sa utjecajem Salcuta IV kulture
-promjena ima - naseobinski horizont, prije su bila kratkotrajna, sad su naselja trajnija,
vea, imaju fortifikacije, vieprostorne naseobine

pokopi:
inhumacija - Tiszalur, Vajska; incineracija - Barca, ebastovce; biritualne nekropole -
Velikje Lazy, Male aluzice - Lanany
-inhumacija - postoji red u poapanju, pravila u diferencijaciji

posude
su opet drugaije, utjecaj Salcuta IV
-zdjele karakteristine za kasni neolitik, blago bikonine zdjele sa lagano naglaenim
vratom- karakteristina novina kod ovih zdjela su horizontalne drke s proirenim
spljotenim krajevima
-lonii - Salcuta IV drke
-u stilu Vajske se vide 2 komponente: Bodrogkeresztur i kasna Salcuta

-jedno od osnovnih njezinih stilskih obiljeja je pojava ploastih zavretaka ruki (tzv.
Scheibenhenkel) kakve se nalaze i na posudama Salcuta IV

152
-mali broj metalnih predmeta, kultura nije vie jaka (indoeuropski utjecaj), zlatni
predmeti (antropomorfni privjesci)
-prije i nemamo skoro plastike, sad ima, ne brojno ali vie nego prije - shematizirane
figurine, veina ih naena u otpadnim jamama

Vajska - jedini lokalitet ove kulture na prostoru bive Yu; nekropola - organizirano
pokapanje, zgrenci u rakama, sa rukama uz bradu, na boku (M/), orijentacija najee
I-Z, prilozi naeni u pola grobova - kraj glave ili ispod skeleta

Nositelji ernavoda III kulture pod pritiskom stepskih populacija ire se iz donjeg
Podunavlja u Olteniju i Banat gdje nailaze na starosjedilaka naselja Salcua IV kulture.
Ovi pak lananom reakcijom kreu dalje na zapad i jug (Prigrevica i Barandau jug.
Banatu). Sjevernije zalaze u podruje Bodrogkeresztur kulture gdje kao rezultat mijeanja
oslabjele Salcua IV i autohtonog stanovnita nastaje jedna specifina, ali i kratkotrajna
pojava Hunyadi-Vajska.

153
154
Lasinjska kultura

Rasprostiranjenost - Koruka (Austrija), Transdanubija (Z Maarska - prije svega


podruje
oko Balaton), Slovenija, meurjeje Save i Drave i dio S Bosne. Najjuniji
lokalitet je akovac kod Josipdola
Nalazita
Slovenija: Ptujski grad, Drulovka, Ljubljansko barje - Resnikov prekop i Partski kanal,
Brezje, Zre, Ajdovska jama, Kevderc, Lubnika jama, Roka spilja, Vrlovka.
Hrvatska: Lasinja (na Kupi) - Talijanovo brdo, Bente kod Beketinaca, Cerje Novo -
Draguevac, Cerje Tuno - Kr, Hrsina, Velika Mlinska, Koka kod Naica,
Pavlovac, Jaki, Gradac, Novoselci, Aikovci, Drljanovac, dralovi, Kiringrad,
akovac, Vinkovci Trnica.
SI Bosna: Ljupljanica, Vis (lok. Modran) kod Dervente (od svih bosanski istraivanja
najznaajnije je u Visu, jer je tu jedino vieslojno naselje na otvorenom prostoru
koje
pripada Lasinjskoj kulturi), Gornja Tuzla, Donji Klakar, Visoko Brdo.
Austrija: sojeniki objekt na jezeru Keutschach, Kanzianberg, Polshals, Strappelkogel.
Maarska: sistematsko rekognosciranje Transdanubije, te manja iskopavanja.

155
Nazivi:
1) Polshals - Strappelkogel tip kasne badenske kulture - Richard Pittioni (Austrija)
2) Alpski facijes Lengyelske kulture - Josip Koroec (obradio je (nije ih nuno i
istraivao) Ptuj, Ajdovsku jamu, Drulovku, Ljubljansko Barje, Beketinec, Pavlovac)
3) Balaton grupa - Nandor Kalicz (Maarska)
4) Kanzianberg - Drulovka - Lasinja grupa - Stane Pahi (Slovenija)
5) Lasinjska kultura - Stojan Dimitrijevi

Periodizacija

S. Dimitrijevi (kod nas) N. Kalicz (Maarska)


stupanj III - kasna ili baroknoklasina Balaton III (Retz - Gajary - Hrnjavec tip)
stupanj II - srednja ili klasina Balaton II (kulturna i stilska mjeavina
II b Lasinjske i Retz - Gajary kulture)
II a
stupanj I - rana ili pretklasina Balaton I (klasina lasinjska kultura)

-kod nas u zadnje vrijeme postoji jo jedna periodizacija (Markovi) :


stupanj I
stupanj II (utjecaj Retz - Gajary i Bodrogkeretur kulture)

Istraivai - Alojz Benac, uro Basler, Borivoj ovi i B. Beli za Bosnu, te Stojan
Dimitrijevi, Vjekoslav Duki (Lasinja, Beketinec), Rua Drechsler-Biic (Hrsina
"Gorica"), Stjepan Vukovi (Cerje Novo, Cerje Tuno) i Zoran Markovi za Hrvatsku
Stane Pahi (Brezje), Josip Koroec (Ptuj, Drulovka), S. Brodar (Ajdovska jama), Pittioni
(Kanzianberg, Polshals, Strappelkogel), Mossler (Keutschach)

156
_____________________________________________________________________
-nije donjela gotovo nita novo
-po Dimitrijeviu Lasinjska kultura spada u rani i srednji, a dijelom i u kasni eneolitik
-po Kaliczu i Markoviu spada u srednji eneolitik
-po Koroecu spada u kraj neolitika i prijelazno razdoblje
-visoka kronologija - oko 3400. - 2800. g.pr.Kr.
niska kronologija - oko 2400. - 1900.g.pr.Kr.
-lasinjska kultura je nastala na kasnovinanskom, kasnosopotskom, kasnolengyelskom, te
istonoalpsko-lengyelskom neolitikom starosjedilakom supstratu i njome zapoinje
eneolitik na dotinom podruju
Naselja
- zbog samog reljefa postoji nekoliko tipova naselja:
-klasina lasinjska naselja (ravniarski prostor)
-naselja gradinskog tipa (prialpski prostor i Bosna) - Kiringrad, Hrnjevac, Letiani,
Lasinja, Draguevac (jedini lokalitet - gradina - Hrsina "Gorice")
-naselja peinskog tipa (krki prostor Slovenije) - Ozalj, Vindija, Kevderc, Lubnika i
Ajdovska jama
-naselja sojenikog tipa (movarni prostor - npr. Keutschach (Austrija) i Ljubljansko
Barje (Slovenija))
-naselja sojenikog tipa novost su koju donosi Lasinjska kultura, a zahtjevaju poznavanje
tehnike gradnje na takvom movarnom podruju - stupovi nosai, platforma, gradnja
same nastambe...
-samo 2 lokaliteta pokazuju vieslojnu kompoziciju - Ajdovska jama i Vis u Modranu -
oni ine osnovicu za tvorbu kronolokog sustava Lasinjske kulture
-naznake dugotrajnijeg naselja - Zalavar (Maarska)
-kue su malo poznate, nalazita su tankoslojna to znai da je naseljavanje kratkotrajno -
polunomadski ivot

157
Draguevac kod Cerja Novog
- pravokutna kua sa rupama od kolaca koji su drali krovnu konstrukciju, nema bonih
zidova
-Beketinec - 3 velike zemunice i temelji 5 nadzemnih kua

Pokapanja
-jako malo pogrebnih nalaza
-veinom pojedinani ukopi, nema nekropola
-duboka jama, bez ikakvih konstrukcija; na leima; skeletna, rijee zgrena inhumacija
-pokopi ivotinja (goveda) - nisu uobiajeni, vie se veu za Badensku kulturu

158
Gospodarstvo
-lasinjska je populacija prilino pokretna (to se vidi i po jednoslojnosti naselja),
prevladava stoarstvo uz zemljoradnike, ribolovne i lovne nadopune
-nema znakova drutvene podjele to je neobino

Metali
-potpuno siromana metalima, Hrvatska nema nijedan primjerak
-u Maarskoj ima neto malo, zlatni diskovi, ima ih i od bakra; krine sjekire iz
Bodrokeretura

159
Keramika
-utjecaji neolitika, nije ostvarila nita znaajno (vezana je uz ranije supstrate) u keramici i
ornamentu
-1. stupanj
-grubo posue - redukcijsko tamno peenje, ukraavanje plastinim trakama s
otiscima vrha prsta, igosanje trokutastim ili izduenim pravokutnim igom (nova
i tipina manifestacija lasinjskog karaktera)
-fino posue - bikoninost, jeziaste aplikacije - zdjele na upljoj nozi,
ukraavanje - esto je urezivanje (plitko povlaenje tupim predmetom) + ubadanje
(Badenska), zatim riblja kost (ili vertikalni snopovi cik-cak linija) - a motivi su
takoer slini kasnoj Vini zbog kaneliranja
-2. stupanj
-vee posude bikonine, lonci, vjedra sa 1 ili vie drki na pregibu
-ukras: otisak nokta, vie se koristi igosanje, plastine aplikacije, urezivanje
tupim predmetom - plitki snopovi linija
-ukras kitnjastiji - urezivanje + ubadanje je pravilo
-javljaju se i meandri
-3. stupanj
-ova faza je zastupljena eponimnim lokalitetom Lasinjom
-fino posue, bikonino - ekstremno velike noge u odnosu na zdjelu
-vrevi sa trakastom drkom uglato profiliranom
-ukras je bogatiji - tokaste bordure, urezane linije, poinju i girlande
-to je vrijeme procvata kulture, kada se izvukla iz nematovitosti i jednolinosti
-ove faze nema u Sloveniji
-brojne su lice u Lasinjskoj kulturi

-male posude, boice za neka ulja ili neto slino, nezna se za to su tono sluile
-plastine aplikacija - dugmaste aplikacije, ivotinjski protomi, jeziaste aplikacije na
rubu posude
-boica iz Vrlovke - Zoran Markovi je atribuita Vinjica tipu Retz-Gajary kulture,
Stojan Dimitrijevi i T. Teak-Gregl Lasinjskoj kulturi

160
161
162
Plastika

-shematizirani figurini, kult plodnosti, Magna Mater. S druge strane imamo realistinije
figurine
-idol iz klasine faze poznat je jedino iz Ptuja- karakterizira ga realistika tenja
-idoli iz Poeke kotline - 2 tipa - idoli sa etvrtastom glavom (Novoselci x2, Gradac x1),
te pravokutni idoli sa naglaenim odreenim dijelom tijela (grudi, pupak) (Aikovci)
-3 statuete iz Kiringrada- minorne izrade, tendencija ka stilizaciji, adorant, statueta na
stolici, trea u fragmentu
-u pravilu pripadaju kasnoj fazi kulture
-zoomorfna plastika - 3 figurice (1 iz Kiringrada, Ptuj, Virovitica)
-vrlo znaajnu osobinu Lasinjske kulture ine protome i protomske aplikacije- one su u
pravilu zoomorfne, a kao klasine protome poznate su iz Ptuja i Drulovke, kao
zoomorfne dekorativne aplikacije opet iz Ptuja (3) i Drulovke- oba oblika se oslanjaju na
vinansko-sopotsku tradiciju

-nije se proirila na Jadran!! (PJZ)

-u I dijelu S Bosne smjenjuje je Kostolaka kultura

163
-Kostolaka i klasina Vinanska ive paralelno s kasnom Lasinjom
-kasna Lasinja istovremena je s klasinom Bodrogkeresztur
-kasna Lasinja smijenila je Vuedolsku u I Slavoniji
-u neposrednom je dodiru s Retz Gajary

164
165
Badenska kultura

Rasprostranjenost - Moravska, eka, J Slovaka, I i S Austrija, Maarska, Srijem, dio


J Poljske, J Baka, Banat, Baranja, I Slavonija, S Srbija do Morave, S Bosna

Nalazita
-Slovaka - Nitrianski Hrdok, erveni Hrdok, Nevidzany, Baj, Vlkanovo, Beenovo,
Vojnice
-Austrija - Baden-Koenigshoehle, Neusiedel am See
-Maarska - Bodzaspart, Boleraz, Fonyd, Pilismarot-Basaharc, Center, Budakalacz,
Alsonemedy, Hodmezvasarhely, Bekesmegyer, Szekely-reghegy, Ull,
Oszentiran, Viss, Kiskrs, Uny
-Hrvatska - na slavonskom prostoru kultura je ograniena na istonu Slavoniju i Baranju
- Vuedol (Kukuruzite Streim, Vinograd Streim, Gradac), Sarva, Vukovar,
Vinkovci (Trnica), Sotin Stari Mikanovci, Borinci, Erdut, Sotin, Gornja
Bebrina kod Slavonskog Broda, Beli Manastir
-BiH - Dvorovi kod Bijeljine, Vinogradine kod Doboja, Hrustovaa, Zecovi, Debelo
Brdo, Varvara
-Vojvodina - Gomolava u Hrtkovcima, Bogojevo, Vina, Zemun, Karburma, Aradanska
humka, Deronje-Mostonga (jedan od dva okaliteta na kojima je prepoznat
horizont Boleraz-Cernavoda III, drugi je Boleraz), Dobanovci, Odaci, Bapska,
Srpski Krstur, Novi Sad, Panevo, Baka Palanka, Mokrin

Nazivi:
Badenska kultura - Richard Rudolf Schmidt (istraivao Vuedol)
Kultura kanelirane keramike - Albin Stocky. Naziv je vezan za Slovaku (eka)
Peceler [Pecel] kultura - Jano Baner. Odnosi se na Maarsku

166
Teorije o porijeklu kulture:

1) nordijska teorija - Oswald Menghin, Richard Rudolf Schmidt, Richard Pittioni i


Even Neustupny (nord - sjever, sjeverna Europa, NE odnosi se na Skandinaviju)
-od prve polovice 20.st do 50-ih godina kada je naputena

2) autohtona teorija - Richard Rudolf Schmidt i Viera Nemejcova - Pavlikova


-nisu se mogli dogovoriti koji je autohtoni prostor pa je propala teorija. Maarski,
austrijski i slovaki arheolozi vide korijene svatko na svom prostoru (moravsko-slovaki
- Even Neustupny, Nikola Tasi, Viera Nemejcova)

3) balkansko - anatolska teorija - Gordon Childe i Albin Stocky


Gordon Childe inzistira na balkanskom karakteru kulture, tj. na podruju Bubanj - Huma
-apsidalne kue iz Vuedola, Sitagroi ih isto ima (Grka), povezali su ih ali utjecaj je
vjerovatno iao sa jugoistoka a ne sa juga

4) anatolska teorija - Vladimir Miloji, Nandor Kalicz i Stojan Dimitrijevi


-Center povezali sa Trojom II radi antropomorfnih posuda ali u neolitiku su pronaene
Moravske posude stiliziranog tijela tako da utjecaj nije morao doi iz Troje
-incineracija - utjecaj iz Egeje (Larisa kultura), ali ima i iz neolitika Slovake
-kalupi za bodee iz Sarvaa - postoje analogije u Egeji - ne pripadaju badenskoj nego
kostolakoj kulturi
-apsidne kue iz Vuedola i Sarvaa - lokalitet Hagias-Hosmos, kultura -naene su na
Vuedolu u vrijeme Schmidtovih iskopavanja. Richard Rudolf Schmidt tada nije izdvajao
sloj badenske od kostolake. Po njemu to je jedna badensko-kostolaka kultura. Kue su
ipak kostolake
-veliki problem ove teze je i to nema usputnih postaja (naselja) na migracijskom putu.

5) istonostepska teorija - Milutin Garaanin i Nikola Tasi


-uporite za tvrdnje
-L jame, podrumi u Vuedolu = stepski tip
-amfore s polumjeseastim drkama i plastinim trakama karakteristine za
ernavoda III
-glineni modeli kola = jamna i katakombna kultura

-L podrumi - kasnije se ispostavilo da su to najobinije jame, prvotno imaju namjenu kao


spremita, a ne kao grobnice, nisu vezane uz utjecaj sa I
-modeli kola - izum dolazi s indoeuropljanima

-sve ove teorije su nastale na temelju tek par nalaza

167
Periodizacije:
1) Stephen Foltiny i Orenberger - starija (Fonyod) i mlaa faza (Uny)
2) Richard Pittioni - Fonyou, Uny i Ossarn [Ozarn] (u tu fazu ukljuuje i Lasinjsku
kulturu - Polshals-Strappelkogel tip kasne badenske kulture)
3) Even Neustupny - A (Boleraz), B (Fonyod), C (Uny), D (Ossarn), E (Boaca).
Kasnije je dopunio ovu podjelu na stariju (A i B), srednju (C i D) i mlau fazu (E, kojom
oznaava kostolaku kulturu)
4) Stojan Dimitrijevi
A. rana ili pretklasina faza (stupanj A1 ili Boleraz i stupanj A2 ili Fonyod)
B. rana klasina faza (stupanj B1 ili prijelazni i stupanj B2) - u ovoj fazi zauzima najveci
prostor
C. kasna klasina faza (tip Budakalasz - Beli Manastir (JI Maarska, Baranja, Z Srijem),
Hodmezvasarhely [Hodmazevaarhelj] - Bodzaspart (sredinje i juno Potisje), Ossarn
(donja Austrija i Burgeland), Uny (Transdanubija) i Viss (S Potisje))
D. postklasina badenska kultura ili horizont raspada

-Jano Baner smatra da su Tiszapolgar i Bodrogkeresztur raniji od Badenske kulture


-Milutin Garaanin smatra da su Tiszapolgar, Bodrogkeresztur i Badenska istovremene
-danas se postanak Badenske kulture vee uz kulturu ernavoda III (njeno pomicanje
dolo je do Vojvodine - Brza Vrba), poetak srednjeg eneolitika
-gruba keramika pod utjecajem ernavoda III,a novosti su kaneliranje i glaana keramika

-nasljednica je vinanske, odnosno sopotske kasnoneolitske kulture na podruju ex Yu,


odnosno potiskog i lengyelskog kompleksa na irem podruju po jednima, a po drugima
vremenska, manjim dijelom i prostorna nasljednica Tiszapolgar-Bodrogkeresztur
kompleksa
-na naim prostorima ona polagano nestaje pojavom, odnosno izdvajanjem Kostolca, kao
i potonjim irenjem Vuedola

168
Naselja
-preferiraju naselja na otvorenome uz rijene tokove (Dunava ili pritoka)
-kratkotrajna, tankoslojna - nastambe zemunikog tipa, mali broj naselja koji ukazuje na
dugotrajnije naseljavanje
-ravniarska naselja tipina za neolitik i rani eneolit ovog podruja
-veinom jamski objekti, u Maarskoj neto nadzemnih
-u Hrvatskoj samo na Vuedolu i Sarvau (podnice naene) nadzemni objekti, na kat
-svega par lokaliteta sa nadzemnim graevinama i par dugotrajnijih - Stojan Dimitrijevi
pretpostavio da je to par centara, sve ostalo kratkotrajno
-Maarska - Balatonozov (4 - 5 kua), modeli kua; velika graevina (hram?)
-na slavonsko-srijemskom podruju postoji nekoliko nalazita koja su bila due naseljena
(Vuedol, Sarva, Gomolava). Osim to se radi o vieslojnim lokalitetima (vie stambenih
horizonata) na njima postoje i rijetki ostaci nadzemnih nastambi. Ti su ostaci na
Gomolavi skromni, ali se moe prepostaviti da su nastambe jednostavne pravokutne
forme graene kao i neolitske kue. Na lokalitetu Vuedol nema ostataka iz najstarijeg
horizonta, ali ve iz sljedeeg, horizonta rane badenske kulture imamo siguran ostatak
jedne graevine. Nastamba ima konkavne strane pa se pribliava ovalnoj formi. R. R.
Schmidt je ovo smatrao dijelom fortifikacije, ali sigurno je da se radi o nastambi. Iz
sljedeeg je horizonta djelomice sauvana nastamba pravokutnog oblika. U sloju klasine
badenske kulture nalaze se dva objekta pravokutne forme s apsidalnim zavrecima. Vea
nastamba se sastoji od dvije prostorije: vee koja zauzima pravokutni prostor i manje u
apsidi. Apsida je ira od bonih stranica uz koje je postojao trijem s vanjske strane. U sva
etiri sluaja otkrivena su brojna leita stupova koji su bili nosioci zidne strukture. U
manjoj nastambi postoji vrsta podruma L oblika koja je uz gospodarski karakter kasnije
dobila i funeralni. I u Sarvau postoje ostaci apsidalnih oblika.
-naselja nisu gradinskog tipa, ali su na dominantnim tokama u prostoru
-injenica kako se samo na ovom prostoru nalaze vieslojni lokaliteti s nadzemnim
nastambama moe se objasniti osjeajem sigurnosti stanovnika Badenske kulture na tom
prostoru zbog ega su i sama naselja bila svojevrsna sredita kulture, a i pretpostavkom
da se radi o migracijskoj kompleksnoj kulturi (autohtona, juno-balkanska, stepska
komponenta) koja donosi tipove objekata na to podruje kao posljedicu tradicije koja se
kasnije gubi i vie nema ni samih apsidalnih objekata

169
Gospodarstvo
-badenska je kultura izrazito zemljoradnika kultura i u tom smislu ne donosi nita novog
-uloga stoarstva u gospodarstvu badenske kulture znatno je skromnija to je suprotno
duhu vremena i karakteru istovremenih kultura
-ovo ima reperkusije i na metalurgiju. Zemljoradnja ima izrazito nisku akumulativnost
zbog koje ova kultura nije mogla razviti bakrenu metalurgiju: nema bakrenih predmeta
(pokoje ilo, dlijeto, kalup, poneka sjekira)
-moe li se rei da je badenska kultura eneolitska samo kronoloki, a ne gospodarski?

Pokapanje

170
-aroliko, inhumacija i incineracija
-moe se pratiti po stupnjevima Badenske kulture

stupanj A
-nekropole - Fonyod - 15ak grobova, kosti u urnama i pokrivene kamenom, prilozi okolo
- Pilismarot [Pilimarot] - Basahare [Baahare] - preko 60 grobova
-u obje nekropole u vie od 90% grobova radi se o incineraciji. Ostaci spaljenih
pokojnika polau se, bez jame, na humus ili u sam humus, prekrivaju se sa zdjelama
svakodnevne namjene ili stavljaju u njih
-na nekropoli Pilismarot prisutan je fenomen da veina grobova ima niski kameni plat
koji asocira na humke - stepske tumule

stupanj B
-potpuno se gubi incineracija, prisutna je samo inhumacija
-najee pokapanje u starijim nastambama, zemunikim jamama, pojedinano ili skupno
u fetalnom poloaju s vie ili manje priloga
-u nekim jamama uz nastambe su sekundarno pokapani pokojnici - to se uzima kao
argument o istonom porijeklu badenske kulture
-Bogojevo - nekropola sa 200tinjak grobova
muki pokop u zemunici, za njega je iskoritena starija jama, podloga od keramikih
ulomaka, govedo kao prilog - nije u pitanju religijski aspekt nego ekonomska i socijalna
diferencijacija, sve skupa prekriveno keramikom, prilozi od kremena (takoer ekonomska
i socijala diferencijacija) i na to je opet dola jedna pernata ivotinja
-Vuedol - enski dvojni grob (tijela u istoj osi suprotne orijentacije)
i djeja skupna grobnica
- isprueni poloaj, uz njega pronaen bakreni no, keramiki no i cijeli pokop
zasut spaljenom glinom, lijepom (crveni lijep - zamjena za oker - Indoeuropljani)
-nekropola Vrs - "princeza" s bakrenom dijademom sa iskucanim ornamentima

stupanj C
-biritualizam; prevladava inhumacija
-Budakalacz - nekropola - 221 grob; pronaen model kola
-Center - nekropola, urne koje podsjeaju na Troja II urne
-Araanska humka - tumul s incineracijom - dva potpuno suprotstavljena rituala -
incineracija - netipino stepsko, u badenskom vru je pepeo pokojnika i pokapanje pod
tumulom - tipino stepsko; veliki tumul - kneevski pokop
-Hodmezevasarhey - ukopi ivotinja

Keramika
-grubo posue - redukcijsko, veliki trbuasti pitosi, mlai krukoliki pitosi, lonci S
profila... ukraavanje - plastine trake, urezani cik-cak, mreasti ili prepleteni snopovi,
ubadanje, rogolike, bradaviaste i lune aplikacije, barbotin
-fino posue - trbuasti vrevi, vrevi lukoviastog oblika (faza B), visoki cilindrini vrat,
trakaste drke koje nadilaze obod, fisch - butte... ukraavanje - kaneliranje, fino, plitke i
iroke, istaknute kanelure. Najee je skromno, ali se pojavljuje i koso kaneliranje i
preplet.

171
-veliki utjecaj ernavoda kulture - ukraavanje i oblici, a s druge strane - kaneliranje,
kvalitetnija, glaana keramika
-Budakalacz - Beli Manastir (faza C) - veliki broj kupa na visokoj nozi, 4-tasti
-Ossarn - velike posude i udno profilirane, visoki profilirani vrat; urezivanje glavne, ne
kaneliranje
-Uny - posude sa pregradom
-Viss - lice sa nazubljenim krajevima

Center

172
Troja II

Menhi

173
Svodin

174
Araanska Humka

Center

175
176
Unly

177
Budakalcz B. Manastir

178
Ver - dijadema

179
Stupanj B Ver - dijadema

180
Ossarn

Plastika
-siromana, 10-15 komada
-violinski idoli, plone sa tu i tamo istaknutim grudima, urezi po tijelu
-figurice koje nemaju glavu (vj. od kosti ili drveta - nije sauvana)
-Balatonoszod - glinena maska, ritualne svrhe

Metal

181
-broj metalnih predmeta mali, neki autori smatraju da je to radi pritiska indoeuropljana,
neki radi iscrpljenosti metalnih ruda
-veina metala se pretvara u statusne simbole, npr. dijadema iz Vrsa
-autohtona pojava ali pod utjecajem s istoka, socijalna diferencijacija!
-kod nas - bode tipa lamele iz Vuedola (Vinograd-Streim)
-Sarva - naeno naselje sa nizom zemunica, manje jame s peima, 3 pei koje su
okruivale jednu veu graevinu u kojoj su naeni kalupi, pei za lijevanje bakra...
-Sarva - listoliki bakreni bodei + kalupi (Teak Gregl: "Badenskoj kulturi danas vie ne
pripisujemo ni nalaze kalupa za lijevanje listolikih bodea iz Sarvaa, kako je to na
osnovi Schmidtove dokumentacije dokazao Dimitrijevi") ??
-Leobersdorf, Austrija - dvije ogrlice od bakrene ice iz dvojnog grob

Ukopi
Sarmellek

182
183
184
Retz - Gajary

Rasprostranjenost - Austrija, Moravska, JZ Slovaka, Z Maarska (Transdanubija),


Erdelj, kontinentalna Slovenija, S i I Hrvatska
Nalazita - Retz, Gayari, Mondsee, Stare Zamky, Jeviovce, Edek, Hajdu - Bihar,
Lubnika jama, spilja Kevderc kod kofje Loke, Vinjica, Vindija, Drljanovac, Hrnjevac
kod Kutjeva

Regionalni tipovi:
Retz tip - donja Austrija
Waltrahohle - Jeviovice tip - od I tajerske do Moravske
Gajary - Baj tip - jugozapadna Slovaka
Mondsee tip - gornja Austrija (Attersee - kasni tip)
Erdeljski (Transilvanijski) tip - srednji Erdelj, Transilvanija
Vinjica tip - sjeverozapadna Hrvatska (Velika peina kod Vinjice, Vindija kod
Donje Voe) i kontinentalna Slovenija (Predjama kod Postojne)
Kevderc - Hrnjevac tip - sjeverna Hrvatska (okolica Kutjeva i akova), S regija
kontinentalne Slovenije i Transdanubija u Maarskoj

________________________________________________________________________
_
Radi se o nekonzistentnoj i nekoherentnoj manifestaciji ije zajednice nisu vezane za
jedan odreen prostor, iako se isti stilski elementi mogu nai na velikom prostoru

185
To je nomadska, izrazito mobila kultura ije zajednice upadaju na teritorij drugih
istovremenih kultura i mirno koegzistiraju s njima, a esto dolaze i u naputena naselja i
nastambe drugih kultura
-Prema Dimitrijeviu ova kultura traje kroz cijeli eneolitik (po niskoj kronologiji - 2300. -
1900.g.pr.Kr.), usporedna je s Badenskom i Lasinjskom kulturom, a po keramikom
ukraavanju - rovaenje, inkrustracija, brazdasto urezivanje (Furchenstich) - slina
Kostolakoj i Vuedolskoj kulturi, ije su to takoer glavne odlike

Privreda
-polunomadska i nomadska populacija koja se uglavnom bavi stoarstvom, a dijelom i
lovom i ribolovom (ovisno o terenu)

Naselja
-na brdovitim i breuljkastim terenima, lesno - terasasta mjesta
-sojenice, spilje, zemunice (na sjeveru zemunike nastambe, rijetko sojenice)
-otvorena gradinska naselja (Hrnjevac)
-Pepelana - nadzemne kolibe

Pokopi
-gotovo da i nema dokaza, nekropola..., u novije vrijeme u Sloveniji i Rumunjskoj naeni
-najee pojedinani ukopi
-manji tumuli - kasnoeneolitski pokopi - zgrenci na boku - u Erdelju (rtvenici i menhir
u blizini)
-obini zgrenci - na jugozapadu Slovake (Baj)

Keramika
-kod svih regionalnih tipova (osim Kevderca) dominantno je brazdasto urezivanje
(Furchenstich) - podrijetlo ove tehnike 1. od rovaenja u drvetu, 2. iz revolucije
ubodnovrpastog ukraavanja (Stichbad)

-tzv. okvirni stil (Rahmenstil) - nizovi brazdastih crta, iscrtkani trokuti rasporeeni u
zatvorene zone
-trokutasti motivi, ahovsko polje...
-posude tamnih stijenki, bijela inkrustracija, rovaenje s inkrustracijom (i u Vuedolu)
-grubo posue - bombasti lonci s uicama
-barbotin, rebraste trake, aplikacije, bijela inkrustracija
-Kevderec - Hrnjevac - mlai i simbiozniji s Lasinjom; grubo posue, redukcijsko
peenje, fino posue ine alice i vrevi s trakastom drkom
-bijela inkrustracija, duborez, rovaenje, bez brazdastog urezivanja
-za Vinjica tip karakteristian je motiv zvijezde na dnu -ukrasi - brazdastim
urezivanjem, rovaenjem, a igosanje je kao standardna nadopuna brazdastom urezivanju
-Drljanovec - mix Vinjica i Kevderec - Hrnjevac tip

-Velika peina kod Vinjice- vie od 60 primjeraka ukraene keramike i znatan broj
grubog posua - naene polirane sjekire u trapeznom obliku i kao ekiasti ripovi s
rupom za nasad drke - naena kotana ila, prljenovi

186
-Vindija - 20-ak primjeraka ukraene i velika koliina grubog posua
-Predjama - 4 primjerka ukraene i velik broj grube keramike
-Hrnjevac - zanimljiv predmet, kao nekakav labris, ali bez rupe za nasad drke (moda
gladilica, a moda nekakava statueta) - naen i 1 enski idol primitivno izveden
-u SZ i S Hrvatskoj je ova kultura bitna jer dovodi brazdasto urezivanje - ona je
rodonaelnik Furchensticha i bitan inilac njegova irenja
-ona je prva kultura koju je bilo mogue prepoznati na Yu tlu da je egzistirala bez posjeda
nad teritorijalnim prostorom - mobilna nomadska kultura

187
188
189
190
Plastika
-kod nas je gotovo i nema, 2-3 komada
-idol iz Vindije - motiv romba - proglasili enskom osobom

Istraivai
Austrija - Otto Seewald, Richard Pittoni, Matthus Much, Moriz Hoernes
Erdelj - Moriz Wosinski, Hermann Schroller
Slovaka - Bohuslav Novotny, Anton Toik, Jaroslav Paliardi, Vjera Nemejcova-
Pavukova, Oswald Menghin
Moravska - Anna Medunova-Beneova
Transdanubija - Nandor Kalicz, Istvan Torma
Hrvatska - Milan Turkovi, Stjepan Vukovi, Mirko Malez, Stojan Dimitrijevi
Slovenija - Josip i Paula Koroec, France Leben

191
Cotofeni kultura
Rasprostranjenost - Oltenija, Muntenija, I i S Srbija (SZ oblasti ue Srbije, tonije
teritorija
izmeu Crne Reke (Crnog Timoka) na J, Dunava na S, masiva Homoljskih
planina (I od Poreke reke) na Z, do jugoslavensko-bugarske granice na I)
-u Rumunjskoj ima preko 305 nalazita ove kulture

Lokaliteti
Rumunjska - Cotofeni din Dos, Pestera Hotilor (kod Herculana-e), Ripa Rosie, Ostrovui
Korbului, Locusteni
Jugoslavija - starija faza kojoj nedostaje keramika sa Furchenstich ornamentikom -
Donje Butorke, Kapu - aluluj kod Veljkova, Grabar-Svraar u Smedovcu - keramika s
linearnim motivima, zarezima ili plastinom trakom. Mlaa faza sa Furchenstich
ornamentikom - Krivelj, Klokoevac, Crnajka, Zlotska peina

Periodizacija:
Petar Roman - I, II, III (Rumunjska)
Nikola Tasi -I. faza - obino urezivanje Srbija
-II. faza - furchenstich
-javlja se krajem ranog eneolitika i traje do kraja eneolitika
-u Srbiju dolazi kao ve formirana pojava i mijea se i utjee na Kostolaku (matino
podruje - Oltenija, Muntenija)
-u Rumunjskoj prekid u ranoj bronci

Naselja
-U Jugoslaviji se ne razlikuju mnogo naselja od onih u matinim oblastima (Rumunjskoj)

Petar Roman je izdvojio 4 osnovna tipa naselja:


1. ravniarska naselja- dunavski otoci
2. naselja na terasama, platoima iznad rijeka- najea- naselja u dolini Timoka,
Krivelj kod Bora, javljaju se na poloajima gdje je prije bio BSK
3. naselja na teko pristupanim brdskim ili planinskim terenima- rjea- javljaju se
kao jednoslojna i kratkotrajna stanita sa materijalom iskljuivo cotofenskom ili
kostolako-cotofenskom keramikom, te vezana uz kostolaku stoarsku
ekonomiju- naselja kod Klokoevca i Crnajke, nalazite Donje Butorke kod
Kladova
4. naselja u peinama- bolje su istraena u Rumunjskoj, nego u Yu.- u I Srbiji
jedino su iskapanja vrena u Zlotskoj peini, iji jedan dio pripada kostolako-
cotofenskoj kulturi- u Rumunjskoj je pored peine Pestera Hotilor, jo 10 drugih
sa ostacima Cotofeni kulture- velik dio njih ima privremeni stoarski karakter, a
neke se mogu povezati sa iskoritavanjem i preradom bakrene rude slino
nalazitu u Zlotskoj peini

192
Pokopi
-Ni nekropole ni pojedinani grobovi nisu otkriveni u Jugoslaviji.
-neto podataka prua Rumunjska koje ne bi mogli oznaiti kao nekropole ve kao
pojedinane grobove, bez priloga esto ili sa netipinim nalazima

Petar Roman ih je podijelio na:


1. grobove u peinama (Baja de Fjer)
2. grobove pod humkama ili humka-grobove (Izvoarele, Vladhaza)
3. oker grobove - ija cotofenska kulturna pripadnost nije uvijek dokazana i
prisustvom karakteristinih priloga ove kulture (irna, Rat)

-uz skeletno sahranjivanje sree se na rumunjskim nalazitima i spaljivanje pokojnika i


sahranjivanje u urnama - nova pojava - moe dovesti u vezu sa sloenim kulturno
etnikim promjenama u eneolitskim kulturama, naroito u mlaoj fazi ovog perioda
-u I Srbiji ono se manifestira u nainu sahranjivanja na Padini (erdap), iji materijal
sadri osim kostolakih obiljeja i elemente Cotofeni kulture

Privreda
-poljoprivreda, stoarstvo, metalurgija slaba
-tek od 3. faze postoji neto dokaza o metalurgiji
-velik broj izraevina od jelenjih rogova, posebno je bogato u Zlotskoj peini, koja je
vjerojatno bila centar proizvodnje alatki iz jelenjih rogova
-sjekire sa rupom za privrivanje
-ila, bodei
-brojni nalazi nedovreni
-pokraj velikog bogatstva bakrenih predmeta u BSK kompleksu i Tiszapolgar-
Bodrogkeresztur kulturi, ovdje je to dosta rijetko - osjetan je pad proizvodnje bakra
(poneko ilo ili igla)

Keramika
-za rumunjska nalazita rane faze karakteristino je da se sreu elementi drugih kultura
koje vremenski pripadaju periodu formiranja Cotofeni kulture - urezane linije, motiv
riblje kosti, sa tokastim ubodima na kraju (tipini motivi za Badensku kulturu), cik-cak,
brazdasti motivi po cijeloj povrini u kombinaciji sa plastinom trakom (tipino za
ernavoda kulturu)
-ispoetka urezivanje - cikcak, linearni motivi; u fazi 3 javlja se furchenstich
-loptaste posude sa izvuenim obodom, moda sa drkom...
-krukolike posude - utjecaj Badenske kulture
-posude tipa amfore, sueni vrat, izvueni obod

193
-leee posude (askosi), izdueni recipijent
-esto je ispreplitanje kostolake i cotofeni keramike- teko se razlikuju
-keramika Cotofeni kulture esto je vrlo bogato ukraena, mada nema utiska da je
ornament tako organiziran u kostolakoj
-u Zlotskoj peini u cotofeni sloju este su posude ukraavane na ovaj nain: irok
mreast motiv, nepravilni rombovi, koso urezane linije
-pojava leastih aplikacija u kombinaciji sa urezanim linijama, jedna je od osnovnih
stilskih odlika kulture
-rjee se one nalaze i samostalno, obino na ramenu ili na trakastim drkama
-zoomorfna plastika je prisutna

194
195
196
Istraivai - Petar Roman, Sebastian Morinz, Ion Alexandru Aldea, Dumitru Berciu,
Nikola Tasi, Dragoslav Srejovi

197
-u peini Hotilor, Cotofeni kultura je izdvojena kao posebna cjelina kojoj prethodi
Salcuta IV i Heculana-Cheile Turdei kultura a takoer i dio praznog sloja za koji bi se
moglo rei da pripada prodoru Cernavoda III-Boleraz kulturi - u ovoj peini nakon
Cotofeni kulture poinje kultura tipa Verbicioara
-na drugima rumunjskim nalazitima je utvreno da Cotofeni k. prethode slojevi sa Celei-
Cernavoda III materijalom, a mlae pojave koje dolaze iza su materijali Glina III-
Schneckenberg kulture
-jasno je da izmeu Salcuta IV i rane faze Cotofeni postoji jedan vremenski interval koji
ispunjava prodor nosilaca Cernavoda III-Boleraz stila - on je kad se radi o Olteniji i
Banatu prekinuo dug i kontinuiran razvoj Salcuta (ili Bubanj-Salcuta-Krivodol) kulture i
potisnuo nosioce ovog stila prema J i SZ
-prisutnost Cernavoda III u Yug. je samo u Banatu (Brza Vrba i nalazita u okolini
Vrca), dok se juno na nalazitima u dolini Timoka, u Homolju, dolini Niave pa i na
Kosovu, nastavlja razvoj kasne faze Bubanj-Salcuta-Krivodol kompleksa
-u Yug. bez hijatusa ide Cotofeni iza BSK

Geneza
-Cotofeni = kasnija BSK = kraj Bodrogkeresztur = razvijena Kostolaka = Vuedolska =
Badenska = (prisustvo ernavoda III Boleraz) = Verbicoara (poetak)
-geneza Cotofenija je rezultat irenja ernavoda III prema zapadu (na Salcutu IV)
-kratkotrajno zadravanje ernavoda III u Olteniji i Banatu slui kao supstrat za nove
kulture
formiraju se Badenska u Panoniji, a Cotofeni u Olteniji i Z Munteniji (rana faza bez
furchensticha)
Juno od Cotofenija (dolina Niave - Bugarska i Srbija) razvija se i dalje Bubanj-Hum

198
Kostolaka kultura

Rasprostranjenost
juna Slovaka, istona Maarska, Transilvanija, Oltenija, istona Slavonija, Vojvodina,
Srijem, sjeverna Bosna.

Gomolava:
III c - razvijena Vuedolska kultura
III b - kostolaka kultura s 2 stambena horizonta
III a - horizont badenskih jama

Vuedol:
6. horizont D2 - mjeavina Kostolake i mlae Vuedolske kulture
5. horizont D1 - mjeavina Kostolake i srednje Vuedolske kulture
4. horizont C - mjeavina Kostolake i starije Vuedolske kulture
3. horizont B - mjeavina Badenske i Kostolake kulture
2. horizont A - mjeavina Badenske i Kostolake kulture
1. horizont - Baden B

Periodizacija
-Stojan Dimitrijevi - starija faza (Pivnica - Ceri) - mlae Vuedolsko
mlaa faza - klasina Vuedolska
-Borislav Jovanovi
I - nastanak Kostolake s elementima Badenske
II - klasina Kostolaka

199
III - irenje, pomicanje prema Slovakoj
-po Nikoli Tasiu ova kultura ima 2 faze, po Borislavu Jovanoviu ima 3 faze (1.
formiranje, 2. cvjetanje, 3. selidbena faza)

Nalazita
-Srbija - peinska - Zlotska i Begovinska peina, Kulmja kopului, Pjatru Kosta, naselja
na podruju erdapa - Manastir kod Gospoinog vira i nekropola Padina te
najpoznatija- Kostolac, Korbovo i Kostol. U okolici Kragujevca i Rae
Kragujevake (Koriane i ot), i nalazite Jelenac kod Aleksinaca
-Sjeverna Bosna - Alojz Benac spominje etiri nalazita sa kostolakom keramikom, to
su Alihode i Obre II u centralnoj Bosni, Pivnica i Donja Mahala u Posavini.

Ovim nalazitima prikljuuju se Vis kod Dervente, vieslojno nalazite sa jednim


stambenim horizontom, koji bi pripadao kostolakoj kulturi i nekropola Dvorovi kod
Bjeljine.

-Slavonija i Srijem - Regija sa najbolje i najvie istraenih nalazita, i ini zapadnu


granicu rasprostiranja Kostolake kulture. Od Zemuna u okolici Beograda koji
geografski izlaze iz granica ove regije, pa do linije Osijek - Vinkovci utvreno je
20 nalazita. Nalazita od istoka prema zapadu su: Gardo, Govei brod,
Pravoslavno groblje, Dobanovci, Banovac, Belegi, Stari Slankamen, Gomolava,
Petrovaradin, Maarski Brijeg u Rami, Ceri, Lovas, Vuedol i Sarva. Od ovih
nabrojanih vanija su - Vuedol, Sarva, Gomolava, Belegi i Dobanovac! Na ovom se
prostoru kostolaka keramika javlja u vie naseobinskih horizonata, i to ista, bez
mijeanja sa drugim kulturama.
-Banat i Baka - ne ine jedinstvenu regiju, i s ovog podruja ima malo evidentiranih
nalazita, a gotovo niti jedno nije sistematski istraeno. Od onih nalazita koji su
iskapani vaniji su - oni iz okolice Odaka (Most III i Odaci III), koje je obradio
Karamanski, a sjevernije od njih je ve od ranije poznato nalazite kod Bogojeva
-Maarska - nalazita grupirana u dvije zone. U srednjem toku Tise (Zikra, Deszk,
Zentes), a drugu ine ona oko Dunavskog koljena (Zigetmonostor - Dunaport,
Senandre-Dera-Potak). Hdmezvsrhely, Pilismarot
-Slovaka - Maria Novotna spominje 10 nalazita boacko-kostolakog horizonta, od
kojih su naim nalazitima najblii Trenin i I
-Rumunjska - Ripa Rostie, Romanesti, Kujna Turkuluj, Hocilor kod Herculane, Igiel,
ilnik

-Vina prethodi Kostolakoj i daje joj autohtoni element


-utjecaj Badenske kulture (Tasi PJZ - nije ba tono kao to je on protumaio)
-Kostolaka kultura kasnije utjee na Vuedolsku kulturu, jedno vrijeme su bile u
konstantnom dodiru, Vuedolska je pritie pa se seli

-dugo nije bila posebno izdvojena, nije bila poznata kao samostalna kultura
-redovito je smatrana sastavnim dijelom neke druge eneolitske kulture - badenske na
maarskim nalazitima (Pecel), vuedolske na Sarvau i Vuedolu i kao dio Cotofeni
kulture u Rumunjskoj

200
-Kostolaka kultura je u arheoloku znanost kao samostalna pojava ula 1943. godine
zahvaljujui Vladimiru Milojiu. On ju je izdvojio meu nalazima iz uplje Stene na
Avali, Kostolca, Vine, Vuedola i Sarvaa (prema materijalu u Marburgskom muzeju)
-prvi nalazi Kostolake kulture otkriveni su poetkom 20. stoljea od strane Miloje
Vasia, Mate Vohalskog i Josipa Brunmidta. Drugi, ili bolje reeno prelazni period
oznaavaju istraivanja Richard Rudolf Schmidta na Vuedolu i Sarvau i .
Karapania na Zoku. Trei period zapoinje ve spomenutim radovima Vladimira
Milojia, od kad se i materijal ove keramike vrste obrauje u okviru jedinstvene
kulture.
-Alojz Benac - 80ih godina istraivao lokalitet Pivnica kod Odaka (BiH) - Kostolaka
kultura potvrena kao samostalna pojava

Naselja
-u kostolakoj kulturi ne postoji jedan jedinstven tip naselja, ve se ona meu sobom
znatno razlikuju. Nositelji kostolake kulture za svoja su naselja birali razliite krajeve, i
ravniarske i bregovite. Prema izboru terena za podizanje naselja razlikuju se tri tipa:
1. tell-naselja kraj obala rijeka, na lesnim gredama, nju karakterizira Slavonsko -
Srijemska regija. Naselja tipa Gomolava, Vuedol, Sarva i druga, preteito vieslojna
nalazita, na kojima se Kostolaka kultura formira na osnovama starijih neolitskih i
eneolitskih horizonata. Ovakva naselja su redovito utvrena opkopima ili ancima. Pravi
primjer utvrenog naselja predstavlja lokalitet Ceri - Plandite kod Vinkovaca. Prostrani
ovalni plato zatien je strmo usjeenim, dubokim opkopom. Ostali primjeri ovakvog
naselja su Vuedolski Gradac, anine u Belegiu i Gomolava.
2. planinsko brdski ili gradinski tip, nastao iz potrebe nosilaca kulture za stonim
ispaama. Njihovo postojanje je zabiljeeno u Bosni, centralnoj i istonoj Srbiji i jedno
slino na Frukoj Gori - lokalitet Peine kod Vrdnika. Tipini predstavnici ove grupe
naselja su Pivnica kod Odaka, Koriane kod Kragujevca, ot kod Rae Kragujevake i
nalazita u istonoj Srbiji koja su slina Cotofeni naseljima, a i keramika se mijea sa
Cotofeni kulturom.
3. peinska, uz uplju Stijenu, koja je poznata i od ranije, kostolaka keramika je
otkrivena u Zlotskoj peini, a i u Bogovinskoj peini, nedaleko od Bora. Od tri
spomenute peine, samo se uplja stijena nalazi van podruja mjeanja Kostolake i
Cotofeni kulture.

Nastambe
-skromni i fragmentirani nalazi
-Pivnica i slavonsko-srijemska regija - vrste, trajne nastambe, etvrtaste, debele podnice
od prua i lijepa, dosta velike, do 50 m
-Bosna i Srbija - na strmim padinama podizane nastambe, niveliranje terena, usjecanje u
padinu... manjih dimenzija, uz stijenu (Klokoevac i Crnajka u Srbiji, Cetea, Ighiel u
Rumunjskoj)
-Obre II - jedino naselje sa zemunicama
-apsidne kue - Vuedol, Sarva - budui da je badenska populacija u veini svojih
naselja ivjela u poluukopanim jamskim objektima, ne pokazujui previe zanimanja za
trajnijim nadzemnim objektima, uvjerljiva je pretpostavka da je veina nadzemnih kua
na spomenuta dva lokaliteta pripadala kostolakoj kulturi

201
-na gotovo svim kostolakim naseljima je utvreno postojanje ognjita, te manjih i veih
jama od kojih su neke mogle sluiti za stanovanje

Privreda
-stoarstvo, poljoprivreda, potvruju i brojni nalazi alatki za obradu polja i kameni
rvnjevi
-u srijemsko-slavonskoj oblasti i Maarskoj je dominirala zemljoradnja, a stoarstvo pak
u Bosni, I Srbiji, Rumunjskoj i Slovakoj
-metalurgija slabo zastupljena (manji utilitarni predmeti) - razlozi - veliki prostor,
neimanje izvora-troenje...
-Gomolava - posuda za lijevanje
uplja Stjena - ostaci rudarskog naselja

Pokapanja
-biritualno, i inhumacija i incineracija

202
-inhumacija - zgrenac, bez previe priloga (Gomolava i Bogojevo)
-incineracija - 2 vrste
-Silajet kod Dvorova - spaljene kosti stavljene na zemlju (kao u
Badenskoj) i pokrivene posudom - slian nain sahranjivanja je konstatiran i u
Boleraz grupi badenske kulture na nekropoli Pilismarot-Basaharc - to je zasada
jedina pouzdana analogija, bez obzira to pripadaju neto ranijem vremenu
-Padina III kod Gospoinog vira - pepeo u posudi (nisu urne u klasinom smislu
rijei, posude u funkciji urni), polagane u zemlju i 1 pokrivena kamenom ploom

Keramika
-dosta kvalitetna, tamnijih stijenki

1. niske zdjele kalotastog recipijenta, kratkog vrata, dno najee udubljeno


2. mali vrevi - ae - ruka ide visoko iznad oboda (nastavak Badenskih vreva)
-veina oblika je utjecaj Badenske kulture
3. fisch butte - vretenaste amfore - direktno preuzete iz Badenske kulture, u kostolakoj
su obino bez ukrasa

-ukraavanje - brazdasto urezivanje (furchenstich), ubadanje, igosanje


-obino urezivanje gubi na znaaju i prisutno je samo kao okvirna linija najee s
gornje, a rjee s donje strane ukrasne zone
-u kompoziciji ukrasnih motiva kostolaka kultura je predstavnik tzv. okvirnog stila ili
Rahmenstil, to znai da se motivi grupiraju u horizontalne ili vertikalne zone i polja
-bijela inkrustracija
(posuda iz groba u Gomolavi)
-najbogatije ukraavanje javlja se u Srijemu, Slavoniji i Bosni

203
204
205
206
Periodizacija
Kostolaka = Badenska = rana Vuedolska = Lasinjska = Retz Gajary = Cotofeni = kraj
BSK
-traje u srednjem eneolitiku (ili dijelom i u kasnom), po niskoj kronologiji od 2200.-2000.
(Stojan Dimitrijevi, Nikola Tasi, Colin Renfrew), a stratigrafski je dijelom mlaa od
Badenske, a dijelom starija od Vuedolske kulture

Istraivai
Srbija - Vladimir Miloji, Nikola Tasi, Borislav Jovanovi, Milorad Giri, Bogdan
Brukner, Rastko Raajski, Na, Sergej Karmanski
Hrvatska - Stojan Dimitrijevi
Bosna - Alojz Benac, Brane Beli
Maarska - Ida Bognar-Kutzian, Jano Banner
Rumunjska - Dumitru Berciu, Ion Berciu, Petar Roman, M. Roka, Alexandru
Aldea
Slovaka - Marija Novotna, Even Neustupny

Najvanije nalazite ove kulture je Pivnica kod Odaka. Prve vijesti o ovom lokalitetu
objavio je kustos Zdravko Mari. Zemaljski muzej je zapoeo iskapanja 1958. godine.
Tom prilikom su pronaena dva kulturna sloja na Pivnici, od kojih mlai pripada kasnom
dobu, a stariji kostolakoj kulturi. 1960. godine izvreno je sistematsko iskopavanje koje
je vodio Alojz Benac. Naselje je na dominantnoj lokaciji, gradina srednje visine,
odvojena sa tri strane od okolnog terena, a sa samo jedne strane vezana za zalee.
Najvaniji pronalazak je velika nastamba koja je donijela i najvie podataka. Sa
cijelokupnog iskopanog prostora u Pivnici (233 m2 u 6 sondi) dobivena je odreena slika
o nainu stanovanja i ivota tamonjih stanovnika. Oni su prije svega imali velike i
solidno graene kue. Pored kua, graene su i kolibe, moda za manje ili odvojene
porodice. Sudei po ovim podacima, kue su bile razbacane, nema nekog zajednikog
plana naselja, niti odreenog komunalnog sistema. Kulturni ostaci su u dva stratuma,
mlai je dosta oteen zbog izoravanja zemlje, pa nije ostavio bogatiji kulturni inventar,
dok stariji ima posve drukiju kulturnu fizionomiju, pa se mogu promatrati kao zasebne
kulturne cijeline. Pronaeni su kremeni, kotani i bakreni predmeti. Keramika se dijeli na
neukraenu i ukraenu, neukraena je i manje kvalitetna i za svakodnevnu uporabu, dok
je ukraen vrlo kvalitetna, jako vrsta i uglaana do visokog sjaja. Ukrasni motivi su
izvedeni u nekoliko standardnih manira koje su karakteristine za kostolaku kulturu.

207
208
Jacqueline BALEN; KOSTOLAKI HORIZONT NA
VUEDOLU
Iskopavanjima na Vuedolu-Vinogradu Streim voenima od 1984. do 1990. ustanovljen
je vrlo jak kostolaki sloj, ali bez nalaza nadzemnih objekata.

209
210
211
212
Vuedolska kultura

213
Rasprostranjenost - juna Slovaka, Donja Austrija, istona Slavonija, Maarska
ravnica (Alfold), Vojvodina, umadija, Bosna

Nalazita
Hrvatska - Lovas, Mitrovac, Vuedol (Gradac, Vinograd Streim, Kukuruzite Streim),
Vinkovci - Trnica i Nama, Sarva, Gornja Bebrina, Borinci, Voinci, Erdut,
Vukovar-Barii, Samatovci, Otok, Sotin
Vojvodina - Bapska, Hrtkovci-Gomolava, Belegi-anine, Netin, Zemun, Surin,
Vrdnik
Maarska - Zok, Nyirseg - Zatin
Slovenija - Ljubljansko barje
Bosna - Zecovi, Hrustovaa, Debelo Brdo, Bosanska Kostajnica, Pejia gradina, Topia
glavica, Dabar peina, Vis, Crkvina, Alihode, Fortica, Kotorac, Varvara, Zelena
peina
Srbija - urevaka Glavica, Vojka, Batajnica
Austrija - Mondsee, Attersee
Slovaka - Kosihy - aka

214
Nazivi
sojenika keramika - Moritz Hoernes
Slavonska kultura - Gordon Childe, Josip i Paola Koroec, Alojz Benac
Vuedolska kultura - Oswald Menghin
Ljubljanska kultura - Oswald Menghin, Rajko Loar - danas naziv za
ranobronanu kulturu
Sarva-Vuedol-Zok - Fridrich von Tompa

Periodizacija: (Stojan Dimitrijevi)


stupanj A - rana ili pretklasina - veliki utjecaj Kostolake kulture - posude,
oblici, ukraavanje - brazdasto urezivanje; nalazi iz Mitrovca, Lovasa, Belegia
(anine) - od I periferije Poeke kotline (Mitrovac) do Zemuna (Belegi) u
meurjeju Dunava- Drave-Save (I Slavonija i Srijem)
stupanj B1 - ranoklasina - gube se Kostolaki utjecaji, nestaje furchenstich,
rovaenje se razvija i postaje dominantna tehnika + inkrustracija; isto podruje
kao prije- glavni su mu reprezentativni vuedolski horizonti na sva 3 naselja na
Vuedolu, rani vuedolski horizont u Sarvau, vuedolski horizont na Gomolavi,
Borinci- to je vrijeme kulminacije vuedolskog stila i megaronskih kua
stupanj B2 - kasnoklasina (sarvaka faza) - rovaenje - skidaju se sve vei
dijelovi posude - inkrustracija, furchenstich; novo - trbuaste amfore; vrijeme 1.
irenja Vuedolske k. - lok. Sarva, Vinkovci-Trnica, Zok (maarska Baranja),
Moldova Veche (rumunjski Banat) - na prijelazu ove u kasnu ili postklasinu fazu
ili pod kraj B2 stupnja, dolazi do daljnje eksplozivne penetracije prema Z, J i JI
(prema Sloveniji, Bosni i Srbiji)

215
stupanj C - kasna Vuedolska ili stupanj regionalnog razdvajanja -
zauzimanje svog maximalnog teritorija, ali i raspad jedinstvene kulturne
fizionomije na niz regionalnih tipova:

Porijeklo: miljenja su razliita i uglavnom se poklapaju sa tezama porijekla badenske


kulture
nordijska teza - Carl Schuchardt (prvi ju iznio), Paul Reinecke, Richard Pittioni,
R. R. Schmidt, Vladimir Miloji, Oswald Menghin, Rajko Loar, Richard Wilk...
istonoalpska teza - Fridrich von Tompa, Pal Patay, Alojz Benac (istone Alpe i
Slovenija) - povezuju je sa kulturom zvonolikih pehara
juna teza - Moritz Hoernes i Gordon Childe (od Grke do Egeje)
stepska teza - Milutin Garaanin i Nandor Kalicz (indoeuropske seobe)
autohtona teza - Josip Koroec, Werner Buttler, Gordon Childe, Alojz Benac,
Nikola Tasi, Borislav Jovanovi (razvila se iz autohtonih elemenata (Badenska i
Kostolaka) uz blagi utjecaj stepskih zajednica s istoka)

Regionalni tipovi
slavonsko - srijemski tip - Srijem (Opatovac, Sotin), Slavonija (Vikovci i
Samatovci), Baranja (Zok), u SZ Hrvatskoj (Velika Barna kod Grubinog polja,
Veliko Trojstvo i Martinac kod Bjelovara) do okoline Krievaca, te u dijelovima
bosanskog Posavlja (Bosanska Kostajnica) i Pounja (Gorika)
-oblici keramike - kupe na nozi (uplja noga, a moe biti i zatvorena- noga slui
kao zveka jer su u njoj kamenii) i vrevi s cilindrinim vratom su vodei oblici
-ukras- oslanja se na B2 - furchenstich, ali dolazi i obino urezivanje - i dalje
zonalna organizacija - trokutasti uzorci, cik cak
-najblii je slovenskom tipu
slovenski ili tip Ljubljansko barje - ukras- identina slavonsko srijemska lakoa,
prozranost- furchenstich dominira- motivi iz B2 faze kao to su andrijin kri,
frizovi, krievi
-askos oblika kozjeg vimena (zanimljiv)
-idoli- sva 3 idola imaju oblik kutije za violinu (oni su daljnja razvojna faza
statuete iz Vinkovaca)
-dvije ljubljanske statuete
-ono to je bio Vuedol u ranoj fazi to je sad Ljubljansko Barje
-metropola civilizacije se preselila na taj prostor, koji je tada bio najsigurniji i
najzatieniji- u tom bezbjednom refugiju mogle su se uspjeno njegovati stare
tradicije i navike
zapadnobosanski ili Hrustovaki tip - u Z Bosni
-2 pilje: Hrustovaa, Dabar peina, 3 naselja na breuljcima gradinskog tipa:
Zecovi, Topia Glavica, Pejia Gradina
-keramika- bikonine zdjele, lonci, amfore, vrevi i kupe na krinoj nozi
-ukras - oslanja se na B2, ali ne na furchenstich, nego duborez i rovaenje, ali nije
onolika dominacija bijele
-arhitektonski stil u prvom planu, inkrustacija, ali nema profinjenosti klasine V
kulture, ve je ovo rustinija verzija

216
junobosanski ili tip Debelo brdo - zastupljen u Sarajevi i okolici, oko rijeke
Bosne, Fortica na Bakijama u Sarajevu, Gradac kod Homolja (nedaleko od
Sarajeva), Gradac u Lepenici (kod Fojnice), Alihode u dolini Bile, Gradac kod
Toplice (nedaleko Kreeva), Gradac u Kotorcu
-keramika- vie pokazuje odlika trbuate profilacije, nego bikoninosti - trbuasti
lonci s niskom cilindrinim vratom
-ukras - oslanja se na zatvorene forme - arhitektonski stil, dominira furchenstich,
ali i igosanje
-kompromis izmeu slavonskog i zapadnobosanskog tipa
-plastika- oteena statua iz Debelog Brda podsjea na lasinjske iz Aikovaca
-nakon Vuedola i Sarvaa, Debelo Brdo je sljedei sigurni metalurki centar
umadijski tip - urevaki tip; Srbija
-keramika- vodei oblici su kupe na nozi
-ukras: klasino slijedi furchenstich - najblii mako tipu
Mako tip - Maarska ... (Nandor Kalicz)
Nyrseg [Nirse] tip - ... i dio Slovake (Nandor Kalicz)
-slavonsko-srijemski tip i slovenski ili tip Ljubljansko barje su najblii klasinoj
Vuedolskoj kulturi

-periodizacijom Vuedolske kulture su se bavili i Paola Koroec i Nikola Tasi


-poznati su njeni nalazi jo od iskopavanja Ljubljanskog barja
-iskopavanje Vuedola (R. R. Schmit) i Sarvaa 40-ih godina (Aleksandar Durman i)
Jacquelin Balen sad kopaju Vuedol
-Stojan Dimitrijevi smatra da poetke ove kulture treba traiti u utjecajima Bapsko-
lengyelske kulture (usporeuje keramografske odlike)
-Aleksandar Durman smatra da je Vuedolska kultura dospijela do Jadrana. Danas se zna
da je samo vrila utjecaj, na Jadranu nema nalzita ruda pa nije imala razloga se irit jer
su vuedolci prvenstveno usredotoeni na metalurgiju
-moda je i najvea kultura eneolitika koja je na naem podruju
-Vuedolska kultura pripada kasnom eneolitiku, 2900. - 2000. g.pr.Kr. prema
Neustupnevoj visokoj, tj. 2150. - 1800. g.pr.Kr. prema Dimitrijevievoj niskoj
kronologiji

-kasna vuedolska je potisnula lasinjsku


-Retz Gajarska je istovremena s Lasinjskom
-Hunyadiahalom-Vajska (kraj Bodrogkeresztur kulture) u Potisju je unitena ekspanzijom
vuedolske tj. nastupom Mako i Nyirseg tipa
-u Z Bosni hrustovaki tip je unitio lasinjsku
-iz Vuedolske i zvonastopeharne komponente dolazi do formiranja ljubljanske kulture
karakterizirane tzv. "litzen" keramikom
-Ljubljanska kultura smjenjuje u srednjoj i J Dalmaciji Nakovansku kulturu (rani
eneolit)- /prema Marijanoviu NE/, a u Istri kulturu s metliastom keramikom
-u Gudnji nakon Nakovanske kulture ide hijatus za kasni eneolit, pa ljubljanska kultura
-ljubljanska kultura i cetinska su istovremene
-nasljednik Vuedolske u slavonsko-srijemskom prostoru je vinkovaka kultur

217
Istraivai
Hrvatska - Stojan Dimitrijevi (Vinkovci), Josip Brunmid, Viktor Hoffiler, Zoran
Markovi, Dragica Ivekovi, Aleksandar Durman, R. R. Schmidt (Sarva),
Oswald Menghin, Moritz Hoernes, Moritz Wosinski, Gordon Childe
Slovenija - Karl Deschmann, Moritz Hoernes, Moritz Wosinski, Oswald Menghin, Josip
i Paula Koroec, Rajko Loar
Bosna - Franjo Fiala, Mihovil Mandi, Alojz Benac
Austrija - Moritz Hoernes, Richard Pittioni
Srbija - Nikola Tasi, . Karapandi, Miodrag Grbi, Milutin Garaanin, Borislav
Jovanovi, Vojislav Trbuhovi, Bogdan Brukner
Maarska - Fridrich von Tompa, Amalia Mozsolics, Nandor Kalicz
Slovaka - Bohuslav Novotny, Jozef Vladar, Viera Nemejcova - Pavukova

Naselja

218
-2 najee vrste - na lesnim gredama uz rijene tokove (Belegi, Netin, Lovas, Zemun,
prodol Crvenka, Vuedol, sva 3 naselja u Vuedolu, Vukovar (vinogradi Barii i
Laudenbach, Erdut, Gomolava, Vinkovci (Trnica, Nama), Sarva) i na uzvisinama -
gradinskog tipa (Mitrovac...)
-postoje jo i peinska - iznimke
-Bosna - brdoviti teren, gradinska; Slavonija - na lesnim gredama
-sam poloaj daje fortifikacijski karakter + palisade, rovovi
-najpoznatije naselje je Vuedol - R. R. Schmidt '38 iskopavao - "Die Burg Vuedol"
-Schmidt kopao i Sarva - najvea arheoloka iskopavanja u vrijeme 2. svjetskog rata
-Vuedol - od 3 dijela, 3 platoa - Gradac, Kukuruzite Streim, Vinograd Streim
-Gradac - plato na kojem se nalazi tzv. megaron "lijevaa bakra" (cca. 15,40x9,50m) koji
je sluio za manji broj ljudi ili samo jednog ovjeka

megaron ima 2 faze i isto izgleda u obje


1. faza - 5 pei sa kupolom, 2 vani, 3 unutra (za topljenje i taljenje bakra)
2. faza - 1 lonarska pe i 1 malo ognjite

u megaronu je vjerovatno obitavao voa zajednice koji se izdvaja u drutvu, princeps,


izdvaja se metalurgijom
-ostatak naselja - Vinograd i Kukuruzite - kue uz rub platoa
-Kukuruzite Streim ima najmanje 2 graevne faze vuedolskog razdoblja sa standardnim
nadzemnim kuama- u sprezi s kuama su jamski objekti
-Vinkovci (Trnica-Hotel)- grupiranje kunih osnova u 2 homogena bloka, S i J- blokove
ine pravokutne kune osnove manjih i srednjih dimenzija, bez jedinstvene orijentacije,
koje ine gotovo labirintski raster- u uglu jednog objekta naeno zanimljivo rogoliko
ognjite velikih dimenzija, koje ini spregu izmeu ognjita i rtvenika tj. veliki rtveni
objekt u vidu tzv. konsekrativnih rogova (B2 stupanj - kasnoklasina faza)

219
-vuedolski nain stanovanja pokazuje osobine trajnije prisutnosti na jednom mjestu
-postojala je elja za poboljanjem uvjeta ivota jer su izgraivani novi objekti, a oni
prethodni nisu bili jo uniteni
-velik broj fortifikacijskih naselja pokazuje trajni karakter naseljavanja na jednom mjestu,
to je suprotno vjerovanjima populacije iz lasinjske kulture

Objekti
-tradicionalna gradnja iz neolitika - debele podnice, pravokutne nadzemne nastambe sa
zaobljenim rubovima (paetvorinaste), ulaz na iroj strani, prue i lijep
-jame krukolikog oblika - zaglaene stijenke radi vlage - skladita za namirnice
-Ljubljansko Barje - sojenice

Privreda
-sve isto samo primjetan pomak u broju divljai (Vinkovci pogotovo) - teorija da je u
Vuedolu postojao broj ljudi (vieg stalea - "bogatai" koji nisu imali to radit) koji su
se bavili lovom
-kotani predmeti od jelenjeg roga, ila, dlijeta, spatule, harpuni, alatke za pletenje
ribarskih mrea s Barja

Metalurgija
-glavna odlika ove kulture, serijska proizvodnja
-razvili su i obradu sulfidnih ruda, doli do arsenske bronce, usavrili kalupe
-metalurgija poznata iz ostava - npr. u Borincima - ostava sa lepezastim sjekirama
-Durman usporeuje Vuedolsku vojsku sa Egipatskom zbog velike koliine naenog
oruja (yeah, right...)
-razlika lepezaste sjekire i ingota - u zaobljenosti
-pribor za metalurgiju - pei (za oksidne rude - kupola da zadrava kisik - Vuedol), za
sulfidne - otvorene pei jer fali kisika; sopalji; posudica za lijevanje (5 komada na
Ljubljanskom barju); kalupe su doveli do savrenstva, tanki su i bre se sue, manje
pucaju
-veliki broj kalupa na Ljubljanskom barju - veinom jednodijelni; Aleksandar Durman
smatrao da su pokuali kalup iskoristiti vie puta
-Vuedol-Gradac- naen kalup za lijevanje sjekire, a kasnije i sjekira od tog kalupa
-blizu pei naen je maleni ingot, a naeni su i na drugim pozicijama ulomci minijaturnih
ingota
-u Sarvau imaju istaknuto mjesto kalupi za 2 listolika bodea i 1 dlijeto
-Vinkovci (Trnica-Hotel)- kolekcija kalupa za lijevanje u jami, pa je stoga nazvana
jamom ljevaa- 3 kompleta kalupa za lijevanje bojnih sjekira s cilindrinim tuljcem za
usad drala, 1 komplet kalupa za isti tip sjekire ali minijaturnog oblika, te 1 kalup za
lijevanje dlijeta- jama je sadraavala najvrjednije predmete jednog majstora ljavaa, koji
su neoteeni ostali deponirani u toj jami
-nosioci Vuedolske kulture su prvi stvarni nosioci bakrene metalurgije u ovom dijelu
Karpatske kotline

220
221
222
Vuedol - Gradec

223
Keramika
1. faza - stupanj A
-lokaliteti: Lovas-Gradac, Belegi-anine, Netin-Kulutra, Mitrovac-Gradac
-kvalitetna glina, redukcijsko peenje, polirana, tamne boje
-bikonine posude, ponekad tunelaste drke
-ukras - brazdasto urezivanje (Furchenstich), obino urezivanje i rovaenje
-motiv se nalazi u jednom redu, frizu - cik-cak, rombovi, krunice, mini rozete,
-bliskost s kostolakim stilom zbog dominacije brazdastog urezivanja i slinih motiva
(cik cak negativni), u kostolakoj nema mini rozeta i rovaenja
-u odnosu na klasini vuedolski stil ovo djeluje skromno, ali nije jer je bijela
inkrustracija djelovala poput fine tekstilne dekoracije bijelog, ne pretekog veza na jednoj
crnoj ili tamnoj podlozi
2. faza - stupanj B1
-razvoj, puni cvat vuedolskog dekorativnog stila
-osim u Vuedolu tu su slojevi i u Sarvau i Gomolavi
-grubo posue - od loije gline, velike amfore, trbuasti lonci, esto neukraene, a
badenski element su plastine trake sa otiscima prsta
-fino posue - bikonino, nekad na epastim nogama ili na 4 noge - kadionice, trodjelne
boce, rtveni stolii, sedlasti rtvenici, zidne posude u obliku kupolaste pei i etvrtaste
kutije
-ukras - duborez, rovaenje, brazdasto urezivanje potisnuto
-geometrijski uzorci u metopama - od jednostavnih cik cak, trokutastih pa do sloenih
kao umetanje rombova u pravokutnike, ahovska ploa, od krivolinijskih je jedino elipsa
ili krunica (sunani krug ili rozeta)
-najraskonije ukraene zdjele sa epastim nogama, kadionice
-inkrustacija je nekad crvena - vie ritualne funkcije (terina iz grobnice branog para)
3. faza - stupanj B2
-ovaj stupanj naen u Sarvau i u Vinkovcima (Trnica, Ervenica), to je vrijeme prvih
prodora vuedolske civilizacije prema van
-oblici ostaju neizmjenjeni - nestaju trodjelne boce, zidne posude; novost su trbuaste
amfore sa cilindrinim vratom
-bitne su i zanimljive kupe na krinoj nozi, te na niskoj nozi
-ukras - kod grubog posua preteno plastine trake s otiscima prsta na vratu i barbotin
na tijelu, esto je urezivanje i igosanje (duh badenske)
-negdje jako rovaenje i mnogo inkrustacije, bijele povrine jae su naglaene nego u B1-
to stvara dojam ogrubljivanja
-veina posuda ima dekorativni stil od B1
-ponovno Furchenstich
-motivi - sad u prvi plan dolazi kri (andrijin X) - centralni motiv, povezuje se sa kupom
na obinoj ili kriolikoj nozi, esto na bazi noge (nije vidljiv dio) - to je moda sluilo u
kultne svrhe
-ostali oblici- zidne posude (badensko nasljee), dekorativne kadionice

-gruba keramika - veinom kuhinjsko posue veih dimenzija, uglaane povrine ili
ukraena barbotinom
fina keramika - nije sluila u svakodnevne svrhe, ali u drugu ruku ima je poprilino puno

224
-najpoznatiji oblik - Vuedolska terina- mala trakasta ruka, veina ukraena na
prijelomu solarnim motivima (rozete, koncentrine krunice)
-u ranoj i klasinoj fazi terine su ukraene urezivanjem, a nakon peenja inkrustirane
bijelim prahom zdrobljenih pueva, sauvani su i tragovi crvenog okera
-terine na prijelazu iz kasnoklasine u kasnu fazu se mjenjaju. Bikonini se prijelom
zaobljuje, gornji konkavni dio postaje ravan, a tunelasta ruica zamjenjuje se dugom
ruicom koja spaja obod posude sa srednjim zaobljenim dijelom. Takve preoblikovane
terine nikad se ne ukraavaju
-Orion je oznaen s pet zvjezdica i na manjim je terinama uvijek na bikoninom
prijelomu posude. On je najdominantnije zvjee zimskoga neba. U Vuedolsko doba, on
je zapadao za horizont upravo na proljetnu ravnodnevnicu. Nestankom Oriona s neba je
oznaen kraj zime

-nalaz s Vuedola koji mnogi interpretiraju kao adoranta, jedini je poznati grafiki prikaz
nekog ljudskog lika u vuedolskoj kulturi. Nalazi se okruen dvama krunicama na dnu
jedne slomljene posude, a uz njega je i prikaz sunca. Ovaj lik nesumjivo podsjea na
Orion, a veza sa suncem to samo potkrepljuje

225
226
227
228
229
230
Kultni predmeti
-rtvenici koji podsjeaju na rogove bika - utjecaj iz Egeje vjerovatno
-2 vrste - mali i veliki - mali najee ukraeni
-Vuedolska golubica (ili po novom jarebica) - posuda u kojoj je bila tekuina koja se
koristila tijekom obreda
-Aleksandar Duraman je Vuedolsku golubicu povezao sa Hefestom - Hefest je kova
koji epa, jarebica - epa kad je u opasnosti
U Vuedolu ne postoji dokaz uporabe sulfidnih ruda tj. kova nije epao jer nije bio
izloen arsenu koji ubija ivani sustav, radi kojeg kovai epaju kao i Hefest
-nije ovo jedina ptica u Vuedolskoj kulturi - u Vinkovcima - glava price - umjesto oiju
ima Vuedolske rozete
-Vuedolska golubica na vratu ima pleksidru/labris/dvostruku sjekiru
-osim na golubici tih motiva ima i na drugim predmetima (komad keramike - adorant)
-Vuedolska terina iz groba branog para - pokrivala glavu jednog od pokojnika -
ukraena inkrustracijom i crvenom bojom (kult), poprilino velika
-zdjele, plitki tanjuri - slue kao rtvenici
-Vukovar - patka - M. Jakovljevi je pronaao, od tamnosive gline, uplja (kao i
"golubica", sluila vj. kao kultna posuda), imala dvije uice za vjeanje

231
Plastika
-ima je poprilino
-od jednostavnih primjera bez ukrasa do violinskog tipa
-plone, naznake spola, esto ukraene - prikazi odjee
-imali su feti na cipele i izme - nalazi u keramici
-od ljudskih figura dao je samo Vuedol Gradac fragmente (samo noga), B1
-Vinkovci (Trnica)-B2- 2 statue- ploni gornji dio, noge volumne, suknje, gornji dio
tijela prelomljen i nagnut naprijed
+ i X ukrasi - sveenice? (tetovae ili skarificiranje - oiljci)
-pokraj ovih nagnutih postoje i plosnate
-"Vuedolska golubica"- 3 epaste noge, uplja s otvorom na glavi- to je boca za kultnu
upotrebu- na vratu urezan motiv poloene klepsidre odnosno labrisa, pa je Schmidt kult
golubice, labrisa i sedlastih rtvenika doveo u vezu s kretsko-mikenskim krugom
-"Glava s vratom figure patke"- Vuedol- jedan od najljepih vuedolskih predmeta
uope- oblikovana jo superiornije od golubice- kako se barske ptice veu uz solarnu
simboliku, jednako kao i simbol kria u rozeti, ini se da je solarni kult imao istaknuto
mjesto u religijskom svijetu vuedolske populacije
-"Figura jelena"- megaron II- u kultne svrhe, kult jelena, lov

232
Pokopi
-nema nekropola; pojedinani grobovi i tumuli, podatci se odnose na klasino razdoblje
-kosturni ukopi:
1. pokopi unutar naseobinskog sklopa
-Gradac- (mada Gradac nije klasino naselje)- radi se o dvojnom pokopu u
jednom L podrumu (jama) ispod proelja Megarona II- oba pokojnika su u
zgrenom poloaju (mukarac na desnoj, ena na lijevoj strani)- bogat
prilozima: zdjela na glavi + 21 itava i 30 razbijenih posuda, te 800
ulomaka- radi se o pokopu branog para iz sloja rodovskog plemstva
(protokneevski grob)- kasnije je u istu grobnu komoru poloeno i tijelo
jednog mladia (naknadni pokop)- grob je Schmidt imenovao grobnicom
branog para- Draga Garaanin ovdje vidi rtvovanje ene
blizu njih i ukop jelena ali nije vezan uz grobnicu branog para - Durman
ga vee uz golubicu i megaron - amanizam, jelen - simbol amana
-Vinkovci- 3 pokopa bez priloga
-pokop iz Kukuruzita - pokojnik prekriven velikim pitosom
2. izdvojeni pokopi
-tumuli (inciniracija):
1. tumul u Batajnici- Velika humka u Batajnici- urna badenska ili kostolaka
vretenasta amfora tj. Fischbutte ukraena na vuedolski nain- tumul promjera 30
m- prvi dosada poznati kneevski grob ranijeg tipa iz Yu te predstavlja znaajnu
pojavu svog vremena
2. tumul u Vojki- Humka u Vojki- u Vojki su naeni i maleni bakreni tutuli
kapastog, odnosno kalotastog oblika- relativno je malen tumul
-oba paljevinska groba pod tumulima imaju na bazi humaka konstatirano spalite na
kojemu je spaljen pokojnik- tu su naeni i ostaci rtvenih obreda (ivotinjske kosti i
ulomci posua)- u sredini tumula je urna sa pepelom i nagorjelim kostima
-sahranjivanje ivotinja je u vuedolskoj kao i u badenskoj kulturi igralo vanu ulogu u
ritulima vezanima uz naselja- na Gradcu je kod megarona konstatirana tzv. rtvena jama
u kojoj je naen skelet jelena
-vrhunac raslojavanja drutva - Mala Gruda (rana bronca) - bodei i sjekire od elektrona i
dvije posude - prije se mislilo da je Vuedolska ali nije nego Ljubljanska kultura

Aleksandar Durman: Ostava kalupa vuedolskog ljevaa bakra iz Vinkovaca


Aleksandar Durman: Metal u vuedolskom kulturnom kompleksu
Aleksandar Durman: Metalurgija vuedolskog kulturnog kompleksa

233
234
1977/78. vrena su iskopavanja na lok. Vinkovci-Hotel. Na samom
sjeverozapadnom uglu lokaliteta, otkopan je pod prethistorijske kue, koji je pripadao
vuedolskoj kulturi. Donji joj je dio ukopan u zdravicu, a primarno je sluio kao ostava.
Na samom dnu jame naena je kolekcija glinenih kalupa za lijevanje bakrenih
predmeta. Ukupno su u jami naena etiri dvojna kalupa za lijevanje bakrenih sjekira s
cilindrinim produetkom za nasad drke, dio dvodijelnog kalupa za lijevanje bakrene
ice, jednodijelni kalup za dlijeto i dio kalupa nejasne namjene. Ta velika kolekcija
kalupa, raenih prilino masivno od gline, predstavljala je vrijedan kapital nekog ljevaa
bakra. Jama pokazuje, da nalazi pripadaju kasnoklasinoj fazi vuedolske kulture ili B
stupnju podjele S. Dimitrijevia.
Svi su kalupi vrlo masivno raeni, te time osobito pogodni za rukovanje. Prije
toga valja neto rei o izradi kalupa. Gotov metalni predmet - prototip, otiskivan je u
glinu do polovice svoje debljine, a sljubnica se premazivala nekom tekuom smjesom
koja nije doputala da se glina, koja se pritiskivala odozgo i inila drugi jezgrenik,
zalijepi. Zbog svojih identinih dimenzija vrlo je vjerojatno da su se jezgrenici u trenutku
oblikovanja nalazili u drvenom okviru. Poslije otvaranja okvira te razdvajanja jezgrenika
i vaenja metalnog predmeta, u ovom sluaju sjekire, kalupi su bili spremni za suenje.
Ovdje se, zbog njihove velike masivnosti poinje uoavati i njihov nedostatak. Pravilno
suenje prirodnim nainom moglo je potrajati i do 20 dana, a to je vrlo dug proces.
Ukoliko postupak suenja nije pravilan, na predmetima se stvaraju jedva vidljive
napukline.
Predoeni kalupi pokazuju da su, premda kvalitetno izraeni, u procesu suenja i
peenja bili upropateni, jer se u njih zbog brojnih rascijepljenih napuklina nije moglo
lijevati. Prilikom lijevanja, zbog topline kalup bi bio oteen i u njemu se vie nije moglo
lijevati.

235
D. Bercij smatra da rani i srednji eneolitik donose u Karpatsku kotlinu tehniku
lijevanja bakra "a cire perdue" ("tehnika izgubljenog voska"), to iziskuje vrlo velik
napor prilikom izrade svakog bakrenog predmeta. Za svaki izliveni predmet mora se
izraditi njegov prototip u vosku i upravo tu vidimo prednost koju donosi kasni eneolitik,
jer se u njemu javlja nova tehnika, tehnika dvojnih kalupa. Premda smo prije ustvrdili da
nema serijske proizvodnje metala iz jednog kalupa, ve samo na principu jedan kalup -
jedna sjekira, ipak se ovdje samo jednim prototipom moe nainiti stotine kalupa
istovremeno. Na temelju toga moemo zakljuiti da kasni eneolitik donosi serijsku
proizvodnju dvojnih kalupa, a posredno, i serijsku proizvodnju bakrenih predmeta.
Unato ovoj konstataciji potrebno je zakljuiti da se u okviru stupnja B,
vuedolske kulture na tom lokalitetu u samom naselju ili njegovoj neposrednoj blizini
odvijala metalurka djelatnost. Ve su od prije poznati nalazi dvojnih kalupa i bakrenih
predmeta unutar naselja vuedolske kulture, kako u njegovoj klasinoj, tako i u kasnoj
fazi. U ranoj fazi naselja vuedolske kulture na samom se Vuedolu (Gradac), koji
pripada njezinom ranoklasinom stupnju, B, uoava u objektu Megaron I, metalurki
radioniki centar tzv. Megaron ljevaa bakra. U njegovoj blizini naen je kalup dvojne
namjene, za lijevanje plosnatih bakrenih sjekira (naena i sjekira) i dlijeta. Takvi
vienamjenski glineni kalupi iskljuivo su jednodijelni.
Kalupi iz mlae faze znatno su tanjih stijenki i sve vie im oblik prati oblik
predmeta koji se lijeva. Kalup tanjih stijenki bre se suio, ime se smanjivala mogunost
oteenja. Ostaci ovakvih kalupa naeni su na lokalitetima Debelo brdo, Ljubljansko
barje, Domony, Vinkovci-Zvijezda...
Metalurka aktivnost kasne vuedolske kulture ili stupnja C poznata je s
bosansko-hercegovakih gradina i Ljubljanskog Barja. Dosada su u Bosni i Hercegovini
poznati nalazi kalupa s etiri gradine od ukupno pet istraivanih: Zecovi, Debelo brdo,
Alihode, te Velika gradina u Varvari.
Na Ljubljanskom Barju naena je dosad najvea koliina kalupa za lijevanje
bakrenih predmeta. Najveim dijelom dominiraju jednodijelni kalupi za lijevanje
plosnatih, trapezastih sjekira, ali su naena i etiri jezgrenika za lijevanje sjekira s
jednom otricom i cilindrinim produetkom za nasad drke.
Pratei nalaze vienamjenskih kalupa moemo lako zamijetiti da je takvih kalupa
najvie na Ljubljanskom Barju, gotovo 50% svih jednodijelnih kalupa. Izuzmemo li
jedini nalaz takva kalupa iz klasinog stupnja vuedolske kulture, koji je ujedno i
prototip, moemo zakljuiti da Ljubljansko Barje razvija ideju takvih kalupa kao tehniki
napredak, te se sada jedan kalup mogao uporijebiti dva ili vie puta. Moda upravo oni
predstavljaju mlau fazu nalaza s ovog lokaliteta - Ljubljansko Barje II.
to se tie pei zanimljivo je da je klasina faza kulture upotrebljavala pei sa
kupolom (Vuedol-Gradac), dok je mlaa faza koristila otvorena ognjita. Zbog
koritenja otvorenih ognjita razvile su se puhaljke i mjehovi.
Do kasnog eneolitika najvjerojatnije jo nisu bili poznati ingoti. Naime kako do
vuedolske kulture nema serijske proizvodnje bakrenih predmeta tj. veih koliina bakra,
nije niti bilo potrebe da se manje koliine rudae obrauju na dva razliita mjesta.
Vjerojatno nije niti postojala populacija oko rudnih podruja sa tolikim znanjem o bakru
da bi koristili ingote, pa se dio vuedolske populacije preselio u rudna podruja i postao
nositelj C faze kulture. Tek je ova populacija dosegnula stupanj koritenja ingota.

236
Tehnika lijevanja u dvojne kalupe donijela je i novi tip orua-oruja; sjekiru sa
jednom otricom i cilindrinim produetkom za nasad drke, dok su u ostavama posebno
brojne lepezaste plosnate sjekire, od kojih dosada nije pronaen niti jedan kalup.
Najranije lepezaste sjekire su bile lijevane u dvodijelnim kalupima, i vjerojatno su bile
orue, dok su mlae lijevane u jednodijelnim kalupima (jednostavnije) i vjerojatno su
preuzele funkciju ingota.
Na prostoru klasine faze vuedolske kulture upotrebljavala se iskljuivo oksidna
rudaa, dok se u kasnoj fazi upotrebljavala i oksidna i po prvi put na tlu ex-Yu sulfidna
rudaa (tetraedrit). Sulfidna rudaa nije toliko bagata bakrom kao oksidan, pa su se
razvijale nove tehnike da bi se bakar oslobodio neistoa. Upravo nemo da se istisne sav
nebakar dovela je do sluajnog stvaranja prvih legura i poboljanja kvalitete predmeta.
Metalurgija bakra u vuedolskoj kulturi nesumnjivo je potaknula dolaskom
putujuih ljevaa izvan Karpatske kotline, ali se uz njih ubrzo razvijaju i domai majstori.
Kasni stupanj vuedolske kulture, u kojem je dolo do njezine ekspanzije, nosi biljeg pro-
izvodnje bakra domaih, lokalnih radionica. Vuedolska metalurgija je razvila vlastite
standarde, a poveana potreba za metalom rezultirala je zauzimanjem gotovo svih
podruja bogatih bakrom: zap. Srbija, BiH, sj. Albanija, jadranska obala (ipak se nije
proirila na Jadran!!), Slovenija, Donja Austrija, preko eke i Transilvanije, pa do
erdapa.
Stoarstvo i metalurgija uvjetovali su raslojavanje drutva to najbolje
potkrepljuje nalaz iz Velikog tumula u Maloj Grudi u Tivatskom polju. U kamenom su
sanduku, uz kostur pokojnika, kao prilog ostavljene su dvije posude kasne vuedolske
kulture, a pronaeni su i nalazi bodea, bojne sjekire i pet karika za kosu. Svi su predmeti
izraeni od zlata ili elektrona. Ovo je primjer klasinog vladarskog groba, a zlatna sjekira
posvjedouje da je u vuedolskoj kulturi postojao kult bojne sjekire, koja je ovdje ujedno
i statusni simbol.

237
238
239
240
241
242
243
244
Eneolitik na istonom Jadranu

Nalazita - Odmut IV-V/VI, Peina Vranjaj II-III, Gudnja IV-V, Nakovana, Vela pilja
III-II, Grapeva pilja, Lastva, tumul u Orahu, tumul u Ljubomiru, Hateljska peina III,
Lazarua IIa-b, Guvnine I, Ravlia peina IIC-IIIA, Zelena peina II, Varvara A1, Vlake-
Otii, tumul u Ruminu Biteliu, karin samograd, Lastvine Bukovi

245
Periodizacija

ime Batovi I. stupanj (rani) - cetinska kultura


II. stupanj (kasni) - jadranski tip ljubljanske kulture
Nika Petri protopeljeka i peljeka kultura (po Gudnji i Nakovani; hvarsko - lisiika
kultura - crvena crusted boja i nova pojava - kanelirana keramika; Peljeka

rani eneolitik)

Stojan Dimitrijevi I. faza (rani) - protonakovanska


II. faza (srednji) - nakovanska kultura (kaneliranje i
bikonine posude - Vina I.)
III. faza (kasni) - prodori kontinentalnog eneolitika i
stepski elementi - Lasinjska kultura prodire na
Jadran
(nije imao puno dokaza za to); Lasinja utjee na
Cetinsku kulturu (rano bronano doba); prodor
stepskih elemenata - prodor schnur keramike;
kontinentalni eneolitik - Vinanski i kasnije
Ljubljanski elemenati
Brunislav Marijanovi I. stupanj (rani eneolitik)
II. stupanj (razvijeni eneolitik)
-ne razlikuje se puno od Dimitrijevia, koriste se istim nalazima
-kaneliranje vidi kao utjecaj iz BSK

jedina razlika ovih periodizacija je to drukije vide podrijetlo kaneliranja

Komparativna stratigrafija:
I. stupanj - Ravlia peina IIC, Lazarua I, Odmut IV, Vela pilja III,
Lastvine - Bukovi, Lastva
II. stupanj - Varvara A1, Ravlia peina IIIA, Lazarua IIa-b, Hateljska
peina III, Guvnine I, Zelena peina II, Odmut V/VI, Gudnja V, tumul u
Orahu, tumul u Ljubomiru, Vlake - Otii, Vela pilja II

-okolni prostor
U ranom eneolitiku
- kasna Butmirska jo uvijek postoji samo opada, utjecaji Lasinjske, Badenske i
Kostolake kulture Vina ve oslabljena - zauzima je BSK
-Jadran (i Hercegovina) - kasni neolitik hvarsko-lisiike - gubi izriaj prije svega u
ornamentici, tehnologija ostaje ista i na sve to dolaze nove pojave - bikonine posude i
kaneliranje
-taj spoj hvarsko-lisiike kulture i novih elemenata najbolje se vidi u Ravlia peina 2C!
2B je klasina hvarsko-lisiika

246
2C - gubi se slikani izriaj i urezivanje kao dominantno, javlja se bikonini
recipijent, izvuen vrat i kaneliranje
Jedan dio ostaje hvarsko-lisiiki (urezivanje) ali tipologija je nova i javljaju se kanelure,
razvija se na autohtonom supstratu uz utjecaj BSK

U razvijenom eneolitiku
- Ljubljanska, Vuedolska, stepski elementi i prodori kontinentalnog eneolitika - ali
nemogu se uzeti kao dominantni, mali je broj nalaza, samo su niz utjecaja
-Brunislav Marijanovi kao glavna 2 oblika posuda smatra -
1. loptasti recipijent, kratki vrat i prstenasto zadebljanje oboda - autohtoni elementi
2. oblik - zdjele s proirenim i koso zasjeenim obodom (uvuenim) - nisu autohtone,
vezane za Gorodsk Usatovo
Ova dva oblika ine preko 70% svih nalaza na istonom Jadranu (razvijeni eneolitik)

-kasno je poelo istraivanje ovog prostora, 60-ih godina


-1962. godine. Paola Koroec - prvo sustavno definiranje, itav eneolit Jadrana definirala
kao jednu kulturu
-godine 1976. Dimitrijevi izdvaja posebnu grupu keramike - kanelirana
-godine 1979. izdvaja se jo jedna vrsta keramike - Nakovanjska, prijelaz iz ranog
(Protonakovanjska) u srednji eneolit (Nakovanjska)
-Nika Petri je ovu kulturu obuhvatio pojmom Peljeka kultura
-Paola Koroec, Nika Petri, Stojan Dimitrijevi - PJZ
-obuhvaa podruje Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore
-prevladavaju peine i naselja na otvorenom

Sekundarni ukrasi su doli kroz niz utjecaja:


1) lijebljena keramika (Lasinja po Stojanu Dimitrijeviu - ali ta teorija ne postoji vie!),
dolazi sa istoka, esta je uz nalaze schnur keramike koja je znak seoba; najvie je ima na
junom Jadranu
2) vrpasta keramika (schnur) - Indoeuropljani; Borislav ovi je dijeli na 2 vrste:
-pravi schnur (istona obala Jadrana i Hercegovina) i
wickel schnur - tehnika namotane niti (Makedonija)
-Gudnja, Lazarua...
3) Ljubljanska kultura - igosanje (trokuti!); ime Batovi i slini spominju Jadranski tip
Ljubljanske kulture, ali Brunislav Marijanovi to opovrgava jer nema puno lokaliteta i
nije dominantna
-nazubljeni kotai = radl
-na lokalnoj proizvodnji imamo mjeanje stilova - dokaz da te populacije nisu morale
doi na taj prostor nego samo vre utjecaj
4) barbotin - utjecaj Vuedolske kulture - samo ta odlika Vuedolske kulture tako da je
teko da je Vuedolska boravila na tom prostoru - opet samo utjecaj
5) prva faza Cetinske kulture - Brunislav Marijanovi je stavlja u razvijeni eneolitik - to
je samo jedna od komponenti koja odlikuje razvijeni eneolitika Jadrana - veina posuda
je neukraena - glavni su mreasti motivi

-ovih 5 komponenti se mijea na lokalnim posudama

247
-nijedan utjecaj nije dovoljno jak da bi se izdvojila kultura
-svo ovo mijeanje e rezultirati Cetinskom kulturom (rano bronano doba)

248
249
250
251
252
253
Brunislav Marijanovi: "Prilozi za prapovijest u
zaleu Jadranske obale"
GUVNINE

faza I = RAZVIJENI ENEOLITIK,


~posude manjih dimenzija sa izrazito loptastim donjim dijelom i
cilindinim vratom + prstenasto zadebljalim obodom (to je odlika razvijenog
eneolitika)
~u gospodarstvu prepvladava stoarstvo nomadskog tipa.
Relativno kronoloka pozicija ove faze je usporeena sa : LAZARUOM II,
HATELJSKOM PEINOM IIIA, ODNUTOM V/VI, GUDNJOM VI

faza II =SREDNJE BRONANO DOBA,


~lonci, zdjele i pehari - preovladavaju zaobljene forme nad
bikoninim, jajasti lonci sa neprofiliranim obodom
~ u gospodarstvu preovladava zemljoradnja
Relativnokronoloka pozicija se poklapa sa fazom GAGRICE - HATELJI
posuke kulture.

HATELJSKA PEINA

faza I = STARIJI NEOLITIK = IMPRESSO KULTURA


~kojeg karakterizira MONOKROMNA I IMPRESSO
KERAMIKA
a) prevladavaju lonci (najjednostavniji konini, jajasti i ei
zatvoreni loptasti) zdjele (konine i zatvorene), lonii
i pehari
b) posude manjih dimenzija - preovladavaju zaobljene forme,
duboke zdjele u zatvorenoj varijanti.
Relativnokronoloka pozicija ove faze spada na prijelaz iz ZRELE U KASNU
FAZU IMPRESSO KULTURE, a gornja granica odreuje poetak DANILSKE
KULTURE.

faza II =MLAI NEOLITIK = HVARSKO - LISIIKA KULTURA


a) gruba keramika - konini i bokati lonci + posude manjih dimenzija
poluloptastih i loptastih oblika
b) fina keramika - preovladavaju zdjele loptastih i poluloptastih formi,
dok ormanentika ima obiljeja hvarsko - lisiike kulture.
Relativnokronoloka pozicija ovu fazu datira najdalje u KRAJ
KLASINE HVARSKO - LISIIKE KULTURE.

faza III = RAZVIJENI ENEOLITIK,

254
~ najbrojnije su posude sa cilindrinim neto suenim vratom i
dojnjim dijelom jajastog do loptastog oblika + konine i poluloptaste posude.
~ ukrasni sustav pripada RANOJ FAZI CETINSKE KULTURE -
za posude manjih dimenzija sa loptastim recipijentom i viim cilindrinim vratom
+ obiljeja LJUBLJANSKE KULTURE ~ JADRANSKI TIP LJUBLJANSKE
KULTURE - vezan za konine i poluloptaste zdjele.
Relativnokronoloka pozicija ove faze podudara se sa : RAVLIA PEINE IIIA/
GUVNINE I/ LAZARUA II/ VELIKAGRADINA U VARVARI I/ I FAZI I
CETINSKE KULTURE.

faza IV = TIP POSUKE KULTURE


faza IV a = RANO BRONANO DOBA,
~ preovladava gruba keramika - posude manjih dimenzija, sa
eneolitikom tradicijom - duboki jajasti lonci, blago zaobljena gtrbuha + bokati
lonci naglaenog oboda sa kratkim konkavnim vratom + bikonini lonci + zdjele
poluloptase I bokati.
Relativnokronoloka pozicija ovu fazu stavlja u fazu SOVII posuke kulture, te
PRELAZU PREMA NEAJNO - SOVII .

faza IV b = SREDNJE BRONANO DOBA,


~preovladavaju lonci ( krukastog oblika sa visokim suenim
vratom, jajastog oblika + bokati ), zdjele - zaobljene poluloptaste ili loptaste
forme + alice i pehari.
Relativnokronoloka pozicija ove faze se poklapa sa fazom GAGRICE -
HATELJI POSUKE KULTURE.

LAZARUA

faza I = PRELAZ IZ KASNOG NEOLITA U RANI ENEOLIT,


~gruba keramika, posude veih dimenzija - duboki lonci sa
dubokim prstenastim vratom
~fina keramika, gotovo iskljuivo samo zdjele ( duboke,
poluloptaste + bikonine sa uvuenim I polukruno zadebljalim obodom.
~ova keramika nosi karakteristike neolitike tehnologije = to znai
tipoloke podudarnosti sa keramikom hvarsko - lisiike kulture.
Relativnokronoloka pozicija Lazaruu I ja na prelazu faza IIB/IIC RAVLIA
PEINE, TO ODREUJE NJEN POLOAJ UNUTAR KASNOG
NEOLITIKA I RANOG ENEOLITIKA.
faza II a-b
~ neornamentalna keramika - posude sa zaobljenim recipijentom I
visokim vratom+ barbotin keramika
~ornamentalna keramika - posude sa izrazito zaobljenim vie-
manje loptastim recipientom + duboke konine zdjele blagozaobljenih stjenki +
zatvorene loptaste + polulpotaste sa uvuenim I profiliranim obodom.
Ova faza se uspoteuje sa RAVLIA PEINOM IIIA/ VARVAROM A1/
HATELJSKOM PEINOM III/ ODMUTOM V/VI I GUVNINE II.

255
Indoeuropljani

-hetitski - najstariji indoeuropski jezik


-indoeuropska jezina zajednica je prema broju govornika najvea svjetska jezina
porodica kojoj pripada veina jezika Europe, obje Amerike, june i zapadne Azije. Ima
oko 450 jezika i dijalekata kojima govori 3 milijarde ljudi. Vie od 100 milijuna ljudi
govori bengalski, engleski, francuski, hindi, njemaki, perzijski, portugalski i panjolski

-Joseph Justus Scaliger - podijelio jezike na 4 glavne skupine prema rije Bog
1. romanska (Deus, Dio, Dieu...)
2. germanska (Gott, God...)
3. grka (Theos)
4. slavenska (Bog, Bg, Bh...)

-Sir William Jones (osniva Royal Asiatic Society) - 1786. g. izloio je svoju raspravu o
indijskoj kulturi, te upozorio na slinost sanskrta i grkog jezika te latinskog, gotskog,
keltskog i staroperzijskog - pretpostavio je zajedniki izvor
-sanskrt = sam - "zajedno", krta - "napravljeno" = sastavljeno, sastavljeni jezik
-jezik Veda - najstarije indijske knjievnosti; nastao u 12. st. pr. Kr.; imao je
ulogu u hinduizmu; to je klasini jezik Brahmana, a sistematiziran je u 4.st.pr.Kr.

-Filip Vezdin (1748. - 1806.g.) - iz reda bosonogih karmeliana, 13 godina boravio u


Indiji (pionir europske indologije), 1790. g. napisao je prvu sanskrt gramatiku, a 1798.

256
prvu studiju o srodnosti Jonesovih jezika, kojima je dodao jo avetistiki, germanski i
druge jezike, te primjere paradigmi i leksika
Grammatica Samscrdamica
-dobio potansku marku u Austriji
-u Velletri dobio poasnu plou
-memorijalna ploa u muzeju u Tivandru u Kenoli, Indija

-August Schlegel i Friedrich von Shlegel - stvaraju ozraje i uvjete za usporedbu jezika

-Rasmus Christian Rask - danski komparativni lingvist prvi je 1818.g. ukazao na


glasovne promjene i gramatike usporedbe meu jezicima

-Thomas Young - 1813.g. skovao termin indoeuropski - pokuaj lingvistike srodnosti


usporedbom prijevoda oenaa

-Franc Boop - u dijelu O konjugacijskom sustavu sanskrta u usporedbi sa grkim


latinskim, perzijskim i germanskim pretpostavio je postojanje zajednikog prajezika
smatrajui sanskrt najbliim. Postaje utemeljitelj poredbene lingvistike.

257
a) difuzionistike teorije:
Indoeuropljani postoje na jednom prostoru - pradomovini kao jedinstven pranarod i
govore indoeuropskim prajezikom. Iz pradomovine (iranska visoravan, euroazijske stepe,
sredinja i sjeverna Europa) rasuli su se po svijetu nositelji pojedinih indoeuropskih
jezika koji su ve ranije bili formirani

b) stadijalne teorije:
Indoeuropski jezici razvili su se postupno, stadijalno, formiranjem na irim
prostranstvima u vezi s promjenama u drutvenim i ekonomskim strukturama ali bez
dublje unutarnje veze i kontakata raznih ljudskih zajednica

-August Schleicher - rekonstruirao indoeuropski prajezik (1861.). Osniva je rodoslovnog


stabla prema kojem se svi jezici granaju iz 1 izvora, a ukljuio je i darvinistiku teoriju i
divergenciju
*Indoeuropljani, str 22 - indoeuropsko jezino stablo A. Schleihera
-duljina grana pokazuje vrijeme tijekom kojeg su temeljnice ostale blisko povezane
-udaljenost grana pokazuje stupanj srodnosti

-Johanes Schmidt i Hugo Schuchrdt upotpunjuju teriju rodoslovnog stabla koja je


vremenski orijentirana svojom valnom teorijom. Ona prikazuje prostorno irenje
promjena
*Indoeuropljani, str 23 - model valova J. Schmidta

-danas se najee primjenjuje teorija o indoeuropskom jezinom stablu u kojem postoji


osnovna podjela na 2 skupine jezika:
satemski jezici nazivi utemeljeni na
centumski jezici izrazu za broj 100

-Satemska jezina skupina je nazvana prema avetskom izrazu za broj 100, obuhvaa
jezike koji imaju istu osnovu
-baltoslavenska grana (hrvatski, rusi, poljski, eki, bugarski slovenski...)
-indoiranska grana (indijski, hindski, partski, skitski, iranski, romski...)
-armenski jezik (posvjedoen od 5.st. - Biblija prevedena)
-albanski jezik
-Centumska jezina skupina je nazvana prema latinskom izrazu za broj 100
-keltska grana (velki, kotski, bretonski, keltski (najstariji, 6.st.pr.Kr.))
-anatolska grana (hetitski, luvijski, letski, likijski, lidijski - od 18.st.pr.Kr)
-italska grana (francuski, panjolki, katalonski, istroromanski, dalmatinski...)
-germanska grana (vedski, norveki, gotski, njemaki, nizozemski, engleski...)
-grki jezik (14.st.pr.Kr. - Linear B)

-vremenski odnosi koji postoje meu jezicima s obzirom na vrijeme kada su posvjedoeni
-ne moe se uoiti toan poetak nekog jezika, tj. kada je nastao, nego se samo moe
govoriti o vremenu kada se nalaze u pisanim izvorima

258
drugo tisuljee BC prvo tisuljee
-anatolski -germanski
-indoiranski -armenski
-grki -toharski
-baltiki
prvo tisuljee BC -slavenski
-italski -albanski
-keltski
-sanskrt

Teorija o paleolitikom kontinuitetu


-problematiku nastajanja indoeuropskih jezika promatra u kontinuitetu od paleolitika
-nju zastupaju uglavnom talijanski lingvisti Mario Alinei, Gabriele Costa, Cicero Poghire;
njemaki i belgijski prapovjesniari (arheolozi) Aleksander Hansel i Marcel Otte
-sugeriraju da su indoeurpski jezici nastali u Europi i da ih se moe pratiti od paleolitika
-obrazloenje: polazi od konstatacije da postoji koincidencija izmeu pojave Indoeuropljana i
prvih regionalnih naselja Homo sapiensa u srednjem i gornjem paleolitiku
-srodnost u nazivima za neke vrste drvea, npr. hrast, bukva - polazei od ove slinosti izvodi
se zakljuak da su indoeuropski jezici nastali na onim podrujima za koja je izvorno vezana
neka od tih vrsta drvea
-nijedna od ovih vrsta nije postjala u paleolitiku!!

Teorija kontinuiteta
-iskljuuje pleistocen i obuhvaa holocen
-sugerira da su govornici indoeuropskih jezika, kao nositelji razliitih mezolitikih i
neolitikih kultura, doli u Europu krajem ledenog doba kao ve formirani etniciteti:
-Kelti, Germani, Italici, Slaveni - zauzeli podruja koja im se kasnije tradicionalno
pripisuju
-nastoji sintetizirati lingvistike i arheogenetike studije Briana Sykesa koji na temelju DNA
analiza i podudarnosti ukazuje da 80% genetikog materijala ima paleolitiku osnovu

Teorija o anatolskom podrijetlu


-zastupa Colin
-sugerira podudarnost izmeu brzine irenja i pravca irenja Indoeuropljana s pravcima i
brzinom irenja i neolitikog paketa (proces neolitizacije)
-sukladno tome, svi neolitiki stanovnici u Europi sluili su se indeuropskim govorima, iako
nema niti jednog natpisa
-Renfrew kao dodatak ovoj interpretaciji uzima Kurgan migraciju koja je imala zavrnu ulogu
u rasporedu indoeuropskih zajednica i jezika
-prema ovoj teoriji irenje Indoeuropljana zapoinje s Pred-Proto-Indoeuropljanima koji su se
oko 6500.g.pr.Kr. poeli iriti iz Anatolije formirajui Arhajske Indoeuropljane koji su oko
5000.g.pr.Kr. prouzroili formiranje Indoeuropljana u smislu u kojem se poznaju kasnije
-proces i brzinu irenja prema Renfrew-u mogue je pratiti kroz:
-oko 6500.g.pr.Kr. su Pred-Proto-Indoeuropljani postojali na podruju Anatolije
-razdvajaju se na Anatolce i Arhajske Proto-Indoeuropljane
-jezik se u Europi iri u okviru inicijalnog irenja neolitika u cijelosti
-zauzimaju Balkan (Starevaka, Koros, Cris kultura), Podunavlje (kultura
linearno-trakaste keramike), moda i podruje Buga i Dnjestra (istoni kompleks
linearno-trakaste keramike)

259
-oko 5000.g.pr.Kr. Arhajski Proto Indoeuropljani se dijele na:
sjeverozapadnoeuropske (Italici, Kelti, Germani) u Podunavlju
balkanske - odgovaraju starim europskim kulturama prema Mariji Gimbutas
rane stepske proto-indoeuropske zajednice (Tocharian)
-poslije 3000.g.pr.Kr. iz balkanskih Proto-Indoeurpljana razvija se grka,
armenska, albanska, indoiranska i baltoslavenska grana
-govornici proto-grkog nisu locirani na mjestu na kojem su prvi put prepoznati preko
lineara B - sputaju se na taj prostor oko 3000.g.pr.Kr. to koincidira s poetkom egejske
civilizacije bronanog doba
-proto-indo-iranski govornici se pomiu sjeveroistonije u stepsko podruje

-Renfrew - "Archaeology and language" - smjeta Indoeuropljane u Anatoliju odakle kreu


prema jugoistoku Europe
-oko 5000.g.pr.Kr. dospjeli na JI Europe, a zatim se ire u nekoliko valova prema krajnjim
granicama zapadne Europe, tj. prema stepskom podruju
-potporu svojoj tezi Renfrew nalazi u C14 mjerenjima - sugeriraju da stvarno postoji odreena
dinamika u irenju neolitikih paketa, tj. u procesu neolitizacije
-neolitike zajednice govore i sporazumijevaju se, ali struktura tih govora je potpuno
nepoznata
-ova teza nema potporu u arheolokoj grai koja se moe pripisati Indoeuropljanima

Teza o Armenskoj Proto-indoeuropskoj pradomovini


-utemeljena na glotikoj teoriji, koju zastupaju Tamaz Gamquerlidze i Vyacheslaw V. Ivanov
-sugerira da su se proto-indoeuropski jezici govorili tijekom 3. tisuljea na Armenskom gorju
-u ovaj model je ukljuen samo indo-hetitski jezik, bez drugih anatolskih jezika za koje se zna
da su najraniji prepoznati i potvreni jezici
-ove druge jezike, npr. grki, armenski, arijski, prema njima je mogue datirati tek poslije
3000. godine. To potvruju arheoloki izvori, prije svega linear B ploice
-Ivanov i Gamquerlidze promatraju stvaranje indoeuropskog jezika kroz postojanje jednog,
najranijeg supstrata kojeg dijele na A i B granu
-iz te jezgre se po njima najprije izdvaja hetitski jezik, a njegov razvoj traje, od poetka do
nestajanja, potpuno neovisno o drugim jezicima
-iz A i B grupe odvajaju se druge, npr. toharsko-italski jezici koja se opet razdvaja na italsko-
keltski i toharski
-toharski nastavlja samostalan razvoj gotovo do danas, a italo-keltska grana se razdvaja na
italske i keltske
-iz B grane se prvo izdvajaju balto-slavensko-germanski i arijsko-grko-armenski:
balto-slavensko-germanski balto-slavenski
germanski
arijsko-grko-armenski grki
armenski
arijski (iranski)
-jedna grana govornika ide prema indo-iranskom podruju, druga ide sjevernim dijelom
Europskog kontinenta prema njegovim zapadnim granicama

Teza o balkanskom ili srednjoeuropsko - balkanskom podrijetlu


-nositelj Igor akonov
-smjeta Indoeuropljane na prostor Balkana i malo prema srednjoj Europi
-iz ovog podruja se odvija proces irenja Indoeuropljana, ponajprije u JI pravcu prema
prostoru govornika anatolskih jezika I. stupanj

260
II. stupanj - Indoeuropljani idu prema toharijancima (Turkestan) na istoku i prema
zapadnom Balkanu, Sredozemlju i zapadnoj Europi
III. stupanj - germani odlaze na sjever, grci na jug
-balto-slaveni prema sjeveru Europe, govornici indo-iranskih jezika na indo-
iranski prostor
-toharski jezik otkriven je tek poetkom prolog stoljea - zadnji otkriveni indoeuropski jezik,
vezan uz kineski Turkestan
-kod spomenika toharskog jezika radi se uglavnom o pisanim izvorima, tj. prijevodima
budistikih spisa na toharski A i toharski B
-govornika toharskih govora danas uglavnom nema
-govorili su se u II. tisuljeu

Teorija o stepskom podrijetlu Indoeuropljana


-nije iskljuivo lingvistika
-utemeljila ju je Marija Gimbutas (podrijetlom litavka)
-s jedne strane se oslanja na lingvistiku grau, ali je kombinira s arheolokom graom
-Kurgan kultura
-nositelje ove kulture Marija Gimbutas izjednaava s najvanijim nositeljima indoeuropske
kulture
-ovaj naziv je zapravo rije preuzeta iz ruskog, a kojom se oznaavaju grobni humci
-sve pojave koje se u arheolokom i lingvistikom smislu mogu povezati s kurganima
definiraju jedinstvenu kurgan kulturu
-kurgan kultura = jamna kultura
-Gimbutas nositelje kurgan kulture izjednaava s proto-indoeuropskim etnicitetom koji je
svojim podrijetlom vezan za prostor okocrnomorskih stepa i JI Europe od V. do III. tis.
-disperzija kurgana i s njima povezanih kulturolokih pojava indicira i irenje Indoeuropljana
u Europu
-ideja da su nositelji kurgan kulture izvor svih indoeuropskih migracija i samog procesa
indoeuropeizacije kasnije je modificirana u kronolokom smislu
-rani nositelji proto-indoeuropskih korijena se ne izjednaavaju s nositeljima kurgan kulture,
nego s nositeljima ranije kulture Srednji stog
-nositelji kurgan kulture pripadaju kasnijem vremenu kada je najvaniji dio procesa
indoeuropeizacije ve zavrio - rano bronano doba
-James Mallory - daje varijaciju teze Marije Gimbutas
-sputa ProtoIndoeuropljane junije na prostor izmeu Crnog mora i Kaspijskog j.
-neto drukije definira i pravce kretanja:
1. prema Turkestanu (indo-iranski prostor)
2. anatolski (hetitski) prostor
3. istonoeuropski prostor
4. zapadnoeuropski prostor
5. baltiki (sjevernoeuropski) prostor

Arheoloko - lingvistiki pristup


-polazi od pretpostavke da formiranje indoeuropskih zajednica nije proces razdvajanja ve
formiranih grupa nego obrnut proces - proces povezivanja i integracije prvotno posve
razdvojenih grupa
-Indoeuropljani postoje, ali nikad nisu govorili jedinstvenim jezikom. Ipak su se na nekom
prostoru, zbog vrlo bliske komunikacije, razvili srodni govori. Govori su razvili niz
zajednikih elemenata (rijei koje imaju isti korijen i podudarno znaenje), a unato
odreenim dijalektikim razlikama, bilo je mogue sporazumijevanje

261
-kada su govornici ovih govora sa svog prvotnog podruja krenuli na druga podruja, prenijeli
su i dio zajednikih jezinih osnova. Kada su se jezici razdvojili, svaka grana je nastavila svoj
samostalni razvoj u posve drukijem okruenju.
-u procesu simbioze s autohtonim stanovnitvom, ovisno o prostornoj udaljenosti, dolazi do
manjih ili veih razlika u kasnijim govorima
-svi promatraju Indoeuropljane kao u poetku homogenu cjelinu, a kasnije se razdvajaju i tako
dolazi do slinosti koje se danas prepoznaju po vokabularu, strukturi, ...
-arheoloko - lingvistiki pristup je neto drukiji, polazi od toga da na jednom prostoru
postoji niz zajednica koje su meusobno razliite po svom postanku i imaju svoje govore.
Prisiljene su meusobno komunicirati i zato se javlja potreba da se formira neto zajedniko u
razliitostima njihova govora. Potreba komunikacije namee potrebu stvaranja odreenog
fundusa rijei koje su bitne za sporazumijevanje (brojevi, nazivi za rodbinske veze, ivotinje,
alate...). to su udaljenosti vee i stupanj razliitosti je vei. to su povijesne okolnosti
daljnjeg razvoja ovih jezika razliitije, vea je razlika u posljedicama razvoja koje se iskazuju
u njemu - smisao indoeuropeizacije shvaene na ovaj nain!

-sve teorije se mogu staviti u skupine, ovisno o prostoru za kojeg veu Indoeuropljane:
teze koje vezuju Indoeuropljane za baltiko pontski prostor
teze koje vezuju Indoeuropljane za Anatoliju

-vezivanje za odreeni prostor se odraava i u kasnijem interpretiranju procesa


indoeuropeizacije

Openito
-radi se o brojnim zajednicama koje ive na odreenom podruju, bave se slinim oblicima
privreivanja, a zbog toga su vrlo mobilni. Zbog mobilnosti esto dolaze u meusobne
kontakte koji znae i meusobno sporazumijevanje - uvjetovano prije svega potrebom za
odravanjem ekonomskih, a onda i drugih drutvenih odnosa. Ove potrebe nameu formiranje
odreenog fundusa zajednikih jezinih osnova iz kojih se razvija jezgra indoeuropskih
jezika. irenjem na nove prostore prenose sa sobom zajednike elemente koji su dalje imali
svoj poseban, izdvojen razvoj - u isto vrijeme dolazi do razliitih oblika simbioza s
autohtonim zajednicama koje takoer imaju svoje govore. Zajednike jezine osnove se
razlikuju u onoj mjeri u kojoj su daljnji kontakti izmeu govornika protoindoeuropskih jezika
u novim ivotnim prostorima smanjeni.
-formiranje zajednikih jezinih osnova i kontakti meu zajednicama odvijaju se na
nepreglednim ravnicama za koje se koriste razliiti nazivi; gotovo iskljuivo zaravnjene -
stepe
-podruje junoruskih stepa, sjeverno od Crnog mora i Kaspijskog jezera, a na istoku zavrava
na kineskom Turkestanu, na zapadu dopire do ogranaka Karpata
-zajednice na ovom prostoru bave se iskljuivo uzgojem stoke sitnoga i krupnoga zuba - ovaj
oblik privreivanja ne mijenja se od neolitika do danas
-krajem 4. i poetkom 3. tisuljea pr. Kr. dogodili su se velike klimatske promjene - sue pa
su nomadi morali potraiti novu ispau za stada te su krenuli prema zapadu
-prvi val je zahvatio Podunavlje i Balkan. Ovaj uspjean val potaknuo druge seobe tj. niz
sukcesivnih selidbi na prijelazu iz 3. u 2. tisuljee (lanana pomicanja, zadnje selidbe su bile
indoeuropske)

262
-zajednice ovakve privrede nisu trajno vezane uz neki prostor pa najmanje ima nalazita
naseobinskog karaktera
-90% nalazita pripada onima sepulkralnog karaktera.
...
-intenzivno kretanje, stoarstvo nomadskog tipa, zajednice raznorodne po genetskim
osnovama (ne mogu biti srodne na ovako velikom prostoru) - neprekidno dovodi do
meusobnog kontaktiranja u kojem nema sukoba - postoji potreba za kontaktiranjem koje je
prije svega odreeno potrebom razmjene dobara
-razmjena dobara podrazumijeva imenovanje istih dobara istim imenom pa dolazi do jezinog
izjednaavanja
-uz ovu ekonomsku, javlja se i potreba bitna za bioloko preivljavanje i odravanje svake od
ovih zajednica - definirana genetskim razlozima. Sline potrebe u svim malobrojnim
zajednicama koje brzo iscrpljuju mogunost branih veza. Zajednice se moraju meusobno
mijeati to dovodi do vrih biolokih veza izmeu razliitih zajednica. Slinosti u nazivima
za rodbinske veze
-razmjena dobara podrazumijeva i sline nazive za brojeve
-slini nazivi za divlje ivotinje - ne trguje se samo sa stokom, nego i drugim ivotinjama

-prevladavanje velikih prostornih distanci trai:


1. iskljuivanje izgradnje vrstih nastambi, ali ipak dovoljno kvalitetnog i sigurnog
zaklona u otrim klimatskim prilikama
2. prikladna sredstva za prijenos dobara - i danas ive gotovo nepromijenjeno u odnosu
na nain ivota karakteristian za rane Indoeuropljane
-izmeu nastambi suvremenih i ranih Indoeuropljana nema nikakve razlike
-nastambe moraju biti lako sklopive i rasklopive. Imaju lagan kostur formiran od krunog
okvira, u sreditu nosivi stup koji nosi krovni dio konstrukcije, a preko cijelog kostura se
stavljaju koe. Ovakve nastambe su lagane za rukovanje i ne iziskuju velik prostor
-zajednica se premijeta onom dinamikom koju namee stado i iscrpljivanje panjaka
-ivot se kod Indoeuropljana odvija u neprekidnom kretanju to neizbjeno dovodi do
meusobnog susretanja, a to onda postavlja potrebe za komunikacijom
-osnovni zahtjev u kretanju je mogunost transporta pa se zato u ovom periodu,
kod ovih zajednica po prvi put javlja revolucionarno tehniko otkrie - kolo
-uvjetovano je potrebom za neprekidnim kretanjem i
prenoenjem dobara, ukljuujui i sitnu djecu
-otkrie kola je jedno od najvanijih otkria u ljudskoj povijesti
openito
-model kola iz badenske nekropole Budakalacz (sl. ), ovakvi
glineni modeli su temelj za rekonstrukciju kola
-model iz Szigetzenmartona
-nalaz iz Stare gmajne pri Vrdu (Slovenija)

-modeli indoeuropskih kola u grobovima jamne kulture redoviti


-Jaman kultura je jedinstvena, ima 2 razvojna stupnja:
1. stariji stupanj - jamna
2. mlai stupanj, sloeniji oblik grobova - katakombna

263
-jezini aspekti Indoeuropljana se ne mogu zaobii, ali lingvistika ne moe sama rijeiti
esencijalni problem kronologije i mehanizma irenja indoeuropske kulture; to moe samo
arheologija

-dugaki noevi od tesanog kremena - karakteristino je to se radi o tehnici tesanja i to se


prvi put radi o iznimno dugim primjercima noeva koji doseu i preko 20 cm duine.
Zastupljeni su prije svega u nekropolama, tj. grobovima koji se mogu pripisati
Indoeuropljanima - na podruju sjeverno od Crnog mora i Kaspijskog jezera, a njihova
distribucija na zapad je pouzdani pokazatelj pravca irenja sa tog podruja

-Decea Muresului - nekropola sa podruja Transilvanije, Bodrogkeresztur kultura; najstariji


poznati primjer irenja Indoeuropljana prema zapadu.
-istraivana 1912.g.- 15 grobova- dugo je bila totalno nejasna i nedefinirana -
pokojnici u dugakim grobovima pokapani sukcesivno, na leima sa savijenim nogama
prema prsima s karakteristinim prilozima, npr. kremeni noevi, vrlo malo keramike (gruba)
-neobian obiaj prilaganja ogrlica s perlicama od vapnenca ili kosti koje nisu oko
vrata nego su stavljene oko bokova
-karakteristino zatrpavanje pokojnika crvenom zemljom koja je posebno
donesena s drugog mjesta - zamjena za indoeuropski obiaj posipanja pokojnika
okerom - postoji interpretacija da simbolizira krv, tj. sam ivot
-uklapa se u tzv. nekropole Mariupoljskog tipa
-ova nekropola je dugo bila smatrana Bodrogkeresztur kulturom to nije
tono

-u ovoj nekropoli, ali i na drugim mjestima su osim kremenih noeva, u mukim


grobovima prilagani i buzdovani 4-lisnog oblika od kamena
-kremeni noevi nalaze se i u drugim nekropolama Bodrogkeresztur kulture, ali
i u ostavama

-vrlo skromi prilozi u obliku keramikih posuda koje su vrlo jednostavne i


grube, bez ukrasa - jedna od karakteristika ranih Indoeuropljana
-za Indoeuropljane su gemeralno karakteristine "posude vreastog tipa"
sa zailjenim donjim dijelom
-bradaviasta ispupenja, tehnike utiskivanja nokta ili prsta
-posude s ralanjenom noicom ili noicom u obliku kria - nisu ranije
poznate (ukraavanje urezivanjem, stvara se motiv friza s ribljom kosti)
-glina + izmrvljeni puevi = gruba keramika
-lijebljenje - vaan za jadranski eneolitik
-pred kraj eneolitika = metopski raspored motiva na posudama
-schnur keramika se na prostoru sjeverno od Crnog mora i Kaspijskog
jezera nalazi ve u srednjem eneolitiku a karakteristina je za razvijeni i kasni eneolitik

-este su bogate ogrlice od kotanih ili vapnenakih perlica ili duguljaste cjevice od upljih
kostiju - lijebljene pa asociraju na vei broj perlica - grobni inventar

-ukrasne kotane igle - glava razliitih oblika; mogu biti ukraene sloenije nego keramika

264
-pokopi - jednostavne grobnice, relativno duboke - grobna jama prekrivena ili daskama ili s
vie amorfnih kamenih ploa - posebno Gorodsk-Usatovo i njezina inaica Horodistea -
Foltesti
-veliki humci, tj. tumuli - izvorno su Indoeuropski (kurgan); pokopi jednostruki ili viestruki
-karakteristino pokapanje na lea sa savijenim nogama
-oko humka esto vijenac od suhozida
-jamna kultura - pokop u dubokoj jami preko koje je nasut jednostavni zemljani nasip. U
katakombnoj fazi - jame kompliciranije - u obliku slova L, zatvorene s veim kamenim
blokom, a onda nasut zemljani humak. Gotovo uvijek unutra pronaeni primjeri
indoeuropskih kola

265
Kupres
-kod Kupresa Sacer Kampus (sveto polje - Alojz Benac ga tako
nazvao) sa 50-ak tumula
-Benac 80-ih godina iskopavao 5 tumula od koja su 4 bila kenotafa
-5. tumul - prirodni uvjeti konzervacije (Kupreko polje ima puno
eljeza) su sauvali itavu konstrukciju i znatan dio pokojnika
-u cjelosti sauvan sanduk, koveg - dno bilo presvueno koom
nekog sisavca
-zgreni poloaj; umotan u neku vunenu tkaninu
-sauvani dijelovi miia, organa, crvenkasta brada, kosa i obrve
-pronaeno nekoliko ulomaka keramike, nije bilo priloga
-koveg uvren sa 4 klina i povezani s 2 oprene gredice - 1 je bila
obina a druga od skije sa saonica
-prekriveno busenima trave okrenutim naopako - moglo se utvrditi o
kojim je biljkama tono rije
-kosti neobine - tirkizne i savitljive kao guma - eljezo iz tla izvuklo
sav kalcij iz kostiju
-od pokojnika nije ostalo nita, zavrio na Medicinskom fakultetu,
nezna se njegova sudbina
-fizionomija tipina Indoeuropska - poetak bronanog doba (bronca A2)
- zadnji val Indoeuropske seobe (ukupno su 3 vala indoeuropeizacije)

-1. nadgrobne stele - Ukrajina, Transilvanija, Rumunjska...


-Gorodsk - Usatovo (prije svega Ukrajina) - pokapanje u ravnim grobovima i u tumulima -
nii - oko 15ak m u promjeru, 1 - 1,5m visine. Na tim tumulima nalazimo kamene ploe koje
su dijelom stilizirane u ljudsko oblije, glava nije neto posebno ukraena, jednostavno
pravokutno tijelo ali naglaene antropomorfne znaajke - sjekira zataknuta za pojas, prikazi
ivotinja
-stele su rasprostranjene na velikom podruju, najvei broj je koncentriran na crnomorsko -
kaspijskom stepskom prostoru, a njihovo pojavljivanje prema zapadu, npr. Bala Hamangia,
Dobrua, Ezero, Trakija, jasno pokazuju pravac kretanja zajednica
-Bala Hamangia -jedan od najreprezentativnijih primjera
-ruke urezane u plitkom reljefu, neto oblija lica i naglaene spolne oznake

-Indoeuropljani donose nove pojave kao to je pokapanje ivotinja


-nekropola Osentivan, Ile...
-u Vuedolskoj i Badenskoj kulturi
-Retz-Gajary

-prikazi glave konja - simbol statusa - ezlo - Fedelseni, Sudorovo, Ariust, Casimcea, Salcuta,
Reovo, Suvodol, Terekli-Mekteb...
-prikaz zlatnog bika - simbol muke snage, plodnosti su nerazmjerno veliki rogovi
-zlatni prikaz bika iz Varne - statusno obiljeje
-u prapovijesnim zajednicama duhovna i svjetovna vlast je u istoj osobi, vrhovni "vladar"
zajednice je i vrhovni sveenik
-konj je u ovom razdoblju prvi put koriten kao domaa ivotinja, poznat je i od prije - meso,
koa, kobilje mlijeko
-nisu koriteni kao zaprene ivotinje jer su bili mali, visoki prosjeno 130 cm
-pitanje je jesu li se konji koristili kao jahae ivotinje - u Novodanilovki i Donjoj Mihaljevki
pronaen tip predmeta od roine koji su mogli sluiti kao dijelovi vala

266
-168 cm - prosjena visina Indoeuropljana
-Latvija - kotani primjer konjske glave
-Naquane Rock (Valcamonica) - dijelom Italija, vicarska i Austrija - crtei konja na
stijenama - kasni eneolitik, rano bronano doba
-Bangolo (Valcamonica) - scene stvarnog ivota (bronano doba) - prikaz koritenja volova
kao zaprenih ivotinja u poljodjelskoj djelatnosti; sjekire Baniabic tipa, s 1
otricom i usadnikom za drku - Indoeuropljani; bodei tipa Remedello - slini
triangularnim bodeima (sl. ); simbolika solarnog aspekta

-Backa Bohustern (Jutland) - prikaz ivotinja, kola


-Kamennaja Mogila - Mihajlovka kultura (Azovsko more) - 2. pol. IV. tisuljea - prikaz
konja i jahaa; 2. crte - oprema za uprezanje volova u kola - drvena konstrukcija - jaram

-bode na palici - nije sjekira ali slui kao sjekira, karakteristian za ona podruja na kojima
nema tzv. bojnih sjekira
-izgleda kao triangularni bode, jedino mu je gornji dio koji slui za privrivanje drke
neto asimetriniji
-karakteristian za rano bronano doba

267
Eneolitike Indoeuropske culture

-neolitike kulture zapadnog Crnomorja:


Bugo-Dnjestrovska i Dnjepro-Donjecka kultura
(Bug i Dnjestar) (Dnjepar i Donec)

-iz ovih kultura e se kasnije izdefinirati:


kultura Srednji Stog - pripadaju joj nekropole mariupoljskog tipa i nalazi nekropole
Decea Muresului
kultura Novodanilovka
Donja Mihajlovka - Kemi Oba
kultura Samara
kultura Hvalinsk
Jamna kultura
druge kulturoloke pojave proirene prema umsko-stepskom podruju, sjevernije od
okocrnomorskog i kaspijskog prostora

-poetak kretanja prema zapadu pada u vrijeme kada na prostoru Moldavije, istonog i
sredinjeg Balkana i peripanonskom prostoru imam ve formirane enelitike kulture koje su
izrasle na kasno neolitikim osnovama, pa tim i autohtone u svojoj genezi

Indoeuropljani se prema zapadu kreu u 3 osnovna pravca:


sa okocrnomorskog podruja u Podunavlje, a du Podunavlja prema sredinjoj i
zapadnoj Europi
iz podunavskog dijela se odvaja krak prea junoj Europi koji je izmeu ostalog doveo
Grke na podruje dananje Grke, te ostale kasnije povijesne etnicitete, npr. Iliri
Traani, Daani...
preko umsko-stepskog i umskog prostora prem sjevernoj Europi, prije svega prema
baltikm podruju gdje su kasnije rasporeene povijesn poznate etnike skupine meu
koje spadaju i baltoslaveni

268
Srednji Stog
-juni dio umsko-stepskog i stepskog podruja Ukrajine i Rusije izmeu rijeka Inguleca i
Dona (prostor srednjeg Dnjepra, Doneca i donjeg Dona)
-Sredny Stog, Dereivka, Igren, Aleksandria, Konstantinovka...
-prostorni dodir s Cucuteni-Tripoliem
-mali broj naenih naseobina; veliki broj nalaza nekropola
-Dereivka

- fortificirano naselje (palisade i rovovi)

-1 velika nastamba
-nastambe - 1 prostorija, ognjita unutar kua
-vie radionica
-privreda - stoarstvo (ovce, koze, govedo, svinje)
-svinja nije nomadska ivotinja. Nosici ove kulture su nomadi ali je postojalo jedno centralno
naselje
-ezlo konjske glave - skeptri !
-vidre lovljene zbg krzna
-ribolov
-rtve konja i psa - ti obiaji se kasnije ire na Z Europu
-nalaz dijela konjske opreme (cheek piece) od roine ide u korist Danilenkove teorije da su
jahali konje
-keramika -vrlo gruba, bez posebne obrade povrine
-skroman ukras
-u smjesu se dodaju usitnjene pueve kuice
-posude vreastog tipa - veih dimenzija, obino vise na rukama ili su vezane
konopom
-jednostavni ornamenti su povezani sa Kostolakom kulturom

Novodanilovka
-stepsko podruje Ukrajine istono od Dnjepra
-Novodanilovka, apli, Jama, Mariupolj...
-gotovo iskljuivo nalazita sepulkralnog karaktera
-pokopi -u jamama, sa bone strane obloene kamenim ploama
-zgrenac
-i pojedini i dvojni ukopi
-ponekad se jama prekriva kamenim ploama
-siromatvo priloga
-ponekad pokapanje u obine, ovalne jame; bez priloga, ali s nalazima bakrene ice
-bakar nabavljan iz Trakije (Ai Bunar)

269
Donja Mihajlovka - Kemi Oba

-stepsko podruje izmeu donjeg Dnjepra i Krima


-Donja Mihajlovka, Kemi Oba, Kernosovska...
-poznata na temelju nekropola
-pravokutne jame obloene kamenim ploama, zgrenac na boku
-prilozi rijetki, a ako ih ima to je nakit te jednostavna keramika
-loptasta forma sa ravnim dnom i blago izdvojenim vratom
-posude sa ralanjenim dnom u obliku kria
-prva kultura u kojoj su stele dminantne - Kernosovska (Ukrajina)

270
Majkop - Nal'ik
-izmeu Crnog Mora i Kaspijskog jezera
-2 facijesa -Majkop
-Nal'ik
-Majkop
-posuda od arsenove bronce
-zlatni bik
-vrci kopalja od kremena kraljevska jama?
-kugle za sapinjanje stoke
-bojne sjekire

Jamna kultura
-stepsko podruje S od Crnog Mora i Kaspijskog jezera od Buga i Dnjestra do Urala
-Mihajlovka, Repin, Dikovo, Berjanovka, Tiritaka, Hamangia, Ezero...
-esto se koristi naziv Kurgan kultura (Marija Gimbutas) - naziv je prikladan samo za
opisivanje pogrebnog rituala
-dotie se sa Horodnitza - Foltesti
-iz mating podruja se kree prema JZ i JI
-nekropole poznatije od naselja
-Donja Mihajlovka
-djelomino istraeno naselje
-fortificirano
-nastambe relativno pravilnih pravokutnih oblika
-privreda - stoarstvo (govedo najzastupljenije); ribolov i lov
-pokopi -grobni humci (u poetku manji)
-zgrenci, upotreba okera, najee skupni pokopi
-bez puno priloga (posebno u jamnoj fazi)
-ponekad prsten kamenja oko tumula
-jamna faza - jednostavna duboka jama
-katakombna faza - sloenije jame; polaganje pokojnika na kola ili prilaganje modela
-keramika - neto kvalitetnija
-este plitke zdjele na epastim noicama s jednostavnim ukrasom

Nekropole Mariupoljskog tipa


-J dio umsko-stepskog i stepsko podruje Ukrajine i ruskih stepa izmeu Inguleca i Dona
-Mariupoljski magilnik, Vasiljevski magilnik, Aleksandria, Dereivka, Igren...
-pokapanje u dugim rovovima; sukcesivno; na leima savijenih nogu; tijela pokrivaju
crvenom zemljom (zamjena za oker)
-prilozi-dugi kremeni noevi uz glavu s desne strane ili izmeu nogu
-ogrlice od kotnih perlica ili koljaka oko boka
-etverolini buzdovani
-Decea Muresului - primjer ovog tipa nekropole
-1930.g. istraena Mariupolj nekropola, gdje je otkriven 1 grob sa 124 individue - dug 28 i
irok 2 m u obliku roga - kosturi prekriveni slojem crvene zemlje (to simbolizira krv i

271
nastavak ivota) - sahranjeni na isti nain kao u Decea Muresului - malo keramike (grube i
neukraene) - dugi kremeni noevi, buzdovani, privjesci (od razliitih materijala)

Gorodsk - Usatovo
-Ukrajina (Bug i Dnjestar)
-Gorodsk, Usatovo, Nataljevka, Kernosovka, Belogrudovka
-naselja - fortificirana
-pokopi -u ravnim grobovima s kamenim ploama ili daskama
-tumuli (kenotafi i stvarni ukopi)
-skupni ukopi, zgrenac
-prisutnost kamenih stela
-ostvaruju prvi kontakt s Cucuteni-Tripolem (rani eneolitik) - jedan od pokazatelja je
keramika iz stupnja C
-Gorodsk-Usatovo preuzima neke elemente keramike i plastike karakteristine za Cucuteni-
Tripolie
-metalurgija bakra - bojne sjekire, sjekire s jednom otricom i cilindrinim usadnikom,
triangularni bodei

varijanta Horodistea - Foltesti


-Moldavija (podruje rijeke Prut)
Horodite, Foltesti, Baia de Cris, Glavanesti...
-gruba eramika, ali se javlja ukraavanje schnur tehnikom, jednostavan, linearni ukras
-posude s dislociranim vratom, moda preuzimanje oblika iz npr. Salcute, Gumelnite

Cernavoda
-Dobrua, Vlaka, JI Oltenija, SI Bugarska
-ernavoda, Harsova, Ulmeni, Boian, Reni, Malu Rosu, Hamangia...
-razvija se na podruju Dobrue kao posljedica simbioze elemenata autohtonog (Hamangia
kultura) s elementima indoeuropskih nositelja; a zatim se iri u Vlaku, Olteniju, SI Bugarsku,
na Z prema Transilvaniji i Podunavlju
-ukljuuje i dio dananje Vojvodine

-naziv vezan uz 4 lokaliteta koji su priblino istovremeno iskopavani:


C - D = Cernavoda III
B = Cernavoda II
A = Cernavoda I

-ova podjela nije bitna u odnosu na periodizaciju ove kulture u cijelosti:


Cernavoda I - Reni (stupanj) - pripada poetku u nastajanju ove kulture
Karakteriziraju je naselja gradinskog tipa. Kod izrade posuda za uvrivanje se
koriste izmrvljene koljke: Ukrasi idu od apliciranih plastinih traka, utiskaivanja
koljki, utiskivanja vrpce...
Cernavoda II - Horodistea - Foltesti - ne pripada kulturi Cernavoda, nego kulturi
Horodistea - Foltesti
Cernavoda III - Celei - opet pripada Cernavoda kulturi

272
Jedan dio slijedi stariju fazu (izmrvljene koljke), ali se javlja i fina keramika sivih i
crnih tonova. Ukraavanje je kaneliranjem i urezivanjem. Ova je faza izravno utjecala
na pomicanje Salcute iz Rumunjske i stvaranje Boleraz kulture.
-u periodizaciji onda postoje samo 2 stupnja - Cernavoda I i III, a drugi stupanj sa ovom
kulturom nema nita zajedniko

-povezana s kulturom Gorodsk - Usatovo koja je izvorno indoeuropska, ali koja takoer ima
svoju varijantu Horodistea - Foltesti (moldavska varijanta)
-kultura Decea Muresului - u kronologiji indoeuropskih kretanja prema zapadu je na prvom
mjestu
-neki izdvajaju Ezero kao posebnu kulturu, a zapravo je povezana sa Cernavoda

-keramika - jednostavne forme, gruba, karakteristine velike zdjele, tj. lonci sa masivnim
potkoviastim, tj. polumjeseastim apliciranim drkama i trakama uz obod ili na prijelazu
ramena i vrata, modelirane utiskivanjem prsta
-karakteristini motiv riblje ksti, duboko urezani
-otro prelomljene prema vanjskom dijelu posude
-loptaste posude
-plitke zdjele, t. tanjuri, od kojih su neki ukraeni kvalitetnijim i likovnijim ukrasom u obliku
koncentrinih krunica

-iz matinog prostora (zap. Crnomorje) ernavoda III prodire na prostor Transilvanije i
potiskuje Salcuta kulturu (jedan dio prema vinanskoj pa nastaje Bubanj-Hum kultura, na
podruju Pelagonije formira se Bakarno Gumno-uplevac kompleks, u Albaniji Maliq AB...).
Nositelji ernavoda kulture nisu se dugo zadrali u Transilvaniji nego idu prema Slavoniji to
uzrokuje stvaranje ernavoda-Boleraz kompleksa.
-pomjeranje Cernavoda kulture dovelo je do dalekosenih posljedica. Cernavoda III kree
dalje prema zapadu, do Srijema i Slavonije - Boleraz-Cernavoda III, odnosno najraniji sloj
Badenske kulture. Na temelju Badenske izrasti e Kostolaka, a na osnovi nje Vuedolska.
Zato je Cernavoda bitna, jer je izazvala niz pomicanja koja su odredila kulturnu sliku Europe
onog vremena.

273
274
model kola iz badenske nekropole Budakalacz

275
ovijek iz Tollanda, Danska, 2400BC

276
277
Nekropola Kernosovka

278
279
280
281
282
Knjige, lanci etc.

B.M. Gudnja, vieslojno prapovijesno nalazite


Otkrio: Vladimir Mirosavljevi
Istraivanja: Spomenka Petrak, Brunislav Marijanovi

283
284
Peina Gudnja, vieslojno prapovijesno nalazite na Peljecu kod Stona.
Peina Gudnja smjetena je iznad Stona u masivu brda Poraa, na nadmorskoj visini od 400
m; Ispred ulaza u peinu, okrenutog prema moru.

Gudnju otkrio V. Milosavljevi, a istraivala Spomenka Petrak.

285
Stratigrafija
Iscrpniji pogled na stratigrafiju Gudnje prvi je iznio . Batovi. Dodue autor se neto vie zadrao samo na
neolitikim slojevima, za razliku od mlaih slojeva koje samo okvirno relativnokronoloki determinira. Prema .
Batoviu u Gudnji postoje etiri neolitika sloja, jedan eneolitiki i slojevi iz mlaih razdoblja.

. Batoviu: I impresso ukras


II keramika s ukrasima i slikanim motivima danilska faza
III grilande hvarska faza
IV stupanj slian gruboj keramici iz Smilia, pojava elemenata tipinih
za lisiiku fazu.

V. Miloji: koji je stratigrafski slijed drukije postavio, kulturne elemente iz pojedinih


slojeva, ukljuujui tu i mlae prapovijesne slojeve, preciznije determinirao, te
upozorio i na odreene probleme u stratigrafiji, posebice one vezane uz sloj II
prema interpretaciji . Batovi

N. Petri: I. stariji neolitik koji nastaje na mezolitiku


II. srednji neolitik u Dalmaciji (izdvojen i predstavlja sponu izmeu
starijeg neolitika i kasnijeg razdoblja u Dalmaciji koje je doivjelo osebujan
razvitak kroz kulturne skupine Gudnja, Hvar i Danilo.)
III. Slikana keramika - Nema Danilske keramike, samo jedan ulomak, nema ni
Ripoli- Danilo keramike.
IV. Kasni neolitik Hvarska kultura
Gudnja kultura

S. Dimitrievi: Srednji neolitik Gudnja Kultura - tom prigodom upozorio na posebnost

286
kulturnog sadraja toga sloja, njegovu jedinstvenost u odnosu na kulturni sadraj s drugih istodobnih
nalazita u Dalmaciji, te naglasio odreenu povezanost Dalmacije s egejsko-jonskim podrujem koja se
iskazuje u tom sloju Gudnje.

A. Benac: To bi odgovaralo II. neolitskoj fazi R. Stevensona u junoj Italiji, odnosno drugoj fazi neolita na
Liparima prema podjeli L. Bernaba Brea i Madeleine Cavalier.

Eneolitik

287
IV rani eneolitik
Rani eneolitik u Gudnji predstavljen je dosta skromnim slojem, a primjereno tome i relativno
malim brojem nalaza.

rani eneolitik predstavljen je ponajprije nalazima keramike kategorije koja je u irem smislu
obuhvaena pojmom kanelirana keramika.

Keramika
1.) Prva skupina
zastupljena je primjercima vrlo kvalitetne keramike, fine fakture, izraene od zemlje s
primjesom vapnenca usitnjenog gotovo do praha. Posude imaju tamnosivu, gotovo crnu boju
povrine, a i presjek je dosta ujednaeno toniran. Povrina je vrlo dobro uglaana i sjajna, a
tehnoloka svojstva u cjelini su podudarna s tehnolokim svojstvima fine neolitike
keramike.
Svi raspoloivi primjerci pripadaju varijantama loptastih zdjela s kratkim prstenastim vratom i
diskretno profiliranim ramenom; T. XXXVI, 1-3; Tipoloka tablica 3, br. 1-2. Bikonine ili
otrije profilirane forme posuda posve nedostaju.

288
Ukras: plitke kanelure polukruna presjeka, izvedene na ramenu i trbuhu posuda.

2.) Druga skupina


koju nije mogue obuhvatiti pojmom kanelirana keramika izdvajaju se malobrojni
primjerci tamnosive, rijetko sivosmee keramike s neto slabijom fakturom i slabije
obraenom povrinom bez sjaja. Plie i dublje forme.

Obod je blago uvuen prema unutranjosti i zadebljan, a njegova unutarnja strana redovito je
ukraena kaneliranjem; T. XXXVI, 4a-b; T. XXXVII, 1a-b; Tipoloka tablica 3, br. 3-5. Osim
toga, na vanjskoj stijenci nekih posuda ovoga tipa izvedene su duguljaste plastine aplikacije
koje neznatno nadilaze obod, ili je vanjska stijenka zadebljana, a obod na tome mjestu
modeliran u obliku roia. Ta je pojava vezano redovito uz posude manjih dimenzija; T.
XXXVII, 1a-b, 2.

289
3.) Trea skupina
Treu skupinu, kojoj pripada najvei broj nalaza, ine ulomci posuda oker, svijetlosmee,
smee, crvenkastosmee i tamnosive, gotovo crne boje,izraenih od zemlje s primjesama
vapnenca neto krupnije granulacije, vidljivog. Na obje povrine stijenki.
-Vanjska povrina posuda dobro je obraena, esto i glaana, ali nikada nema sjaj kakav je
karakteristian za prvu skupinu keramike.
U tipolokom pogledu nema velike raznovrsnosti. Posve dominiraju zdjele meu kojima je
mogue izdvojiti sljedee osnovne tipove i njihove varijante.

Prvi tip: Plie i dublje zdjele kalotasta oblika s kratkim prstenastim vratom i dosta diskretno
profiliranim ramenom; T. XXXVII, 3-5.

290
Drugome tipu: pripadaju dublje zdjele bikonine profilacije s dugim donjim i izrazito
kratkim gornjim konusom.
- zdjele s kratkim i uvuenim gornjim konusom bez izdvojenog vrata.
- zdjele s kratkim gornjim konusom, istaknutim otro profiliranim ili zaobljenim
ramenom, kratkim vratom i okomitim ili razgrnutim obodom.
Trei tip: zastupljen je zdjelama zaobljena profila
- plitke poluloptaste zdjele zaobljena ramena s kratkim prstenastim vratom.
- duboke kalotaste zdjele s profiliranim i uvuenim kratkim vratom zastupljene su
izrazito malim brojem ulomaka.

Zajednike osobine: kaneliranja, urezivanja, igosanja i plastinog apliciranja.

Veina navedenih tehnika primjenjivana je i samostalno i u kombinaciji s drugim tehnikama,


a uobiajeno su kombinarani: kaneliranje i urezivanje, kaneliranje i plastino apliciranje,
urezivanje i igosanje, dok se urezivanje u kombinaciji s plastinim aplicijama nikada ne
primjenjuje.

Ukrasi su izvedeni ili samo na ramenom segmentu posude ili se s ramenog segmenta razvijaju
prema njezinoj donjoj periferiji.

Slina metopska organizacija ukrasa provedena je i na jedinom primjerku na kojemu su


snopovi dugakih okomitih ureza kombinirani s nizovima polukrunih ukrasa izvedenih
igosanjem, dok je samo rame ukraeno nizom kratkih kanelura;
T. XXXVIII, 1,

291
te na ve spomenutom ulomku s kaneliranim ukrasom; T, XXXVIII, 5. Napokon, na
stanovitom broju

ulomaka nizovi okomito urezanih ukrasa izvedeni su neto tupljim instrumentom, urezi su
rustiniji pa na prvi pogled i pri povrnom pregledu ostavljaju dojam plitkih ljebova; T.
XXXVII, 4-5; T. XXXIX, 4.

292
Fina keramika
Dobro obraena i uglaana povrina predstavljena je posudama slinih tipolokih svojstava,
odnosno dubokim zdjelama poluloptasta ili kalotasta recipijenta s naglaenim ramenom i otro
profiliranim vratom, koji je redovito ljevkasto razgrnut; T.XLI, 1-2; Tipoloka tablica 3, br.
13-14.

Lonac
Posudu izrazito velikih dimenzija koja pripada skupini fine keramike s uglaanom povrinom.
Rije je o dubokom loncu jajasta oblika i s vjerojatno kraim cilindrinim vratom, s tri
trakaste drke pravokutnog presjeka postavljene na samom trbuhu. Gornji korijen drki je
proiren i u ravnini stijenke izdvaja se u obliku diskretno modeliranog rebra. Rameni segment
ukraen je posve diskretno izvedenim kanelurama; T. XLI, 3.

Povezanost Gudnje s ostalim nalazitina.


Nakovana, peina Odmut, Ravlia peina, Vela pilja, Velika Gradina u Varvari.

293
(Kao to je to vrlo dobro poznato, postoje slojevi koji relativno-kronoloki odgovaraju ovoj
fazi Gudnje, a sadravaju obje keramike vrste, tipoloki i ornamentalno podudarne.)

Keramiku ukraenu kanelurama i keramiku s rebrastim aplikacijama i urezanim linearnim


ukrasima. Naravno, u taj kontekst ulaze i ona nalazita koja je ve ranije uzeo u obzir S.
Dimitrijevi, posebice Markova i Grapeva pilja. Upravo te dvije keramike vrste posluile
su S. Dimitrijeviu kao osnova za definiranje protonakovanske kulture kao predstavnika
ranog i nakovanske kulture kao predstavnika srednjeg eneolitika istonog Jadrana i to kao
posve novih kulturnih entiteta.

Kanelirana keramika

Keramika ukraena kaneliranjem prema svojim tehnolokim svojstvima posve je podudarna s


tehnolokim svojstvima koja obiljeavaju keramiku klasine hvarske kulture koja joj
neposredno prethodi, a velika podudarnost postoji i u tipolokim svojstvima.
Izrazite keramografske tradicije hvarskog tipa oigledno pokazuje znaenje
autohtonog substrata u periodu obiljeenom uvoenjem novih keramografskih pojava koje
nije mogue povezati s bilo kakvim novim populacijama.
S obzirom na to, taj se autohtoni supstrat iskazuje i kao nositelj sveukupnog razvoja i
ranog eneolitika. tovie, njegovu ulogu u kulturnom razvoju ovoga podruja shvaenog u
irem prostornom smislu i tijekom znatno kasnijeg vremena posve jasno pokazuju odlike faze
A1 na Velikoj gradini u Varvari.
Kanelirana keramika na istonom jadranskom podruju nije proirena zahvaljujui
utjecajima derivata vinanske kulture D vremena iz Odmuta, nego je posljedica sloenih
kretanja povezanih s procesom formiranja kultura Bubanj-Hum, Crnobuki-uplevec i Tren-
Maliq, pa je i njezino podijetlo na jadranskom podruju u irem smislu povezano s
kompleksom Salcuta Krivodol Bubanj-Hum.
irenje kaneliranja kao nove ukrasne tehnike nije ostvareno populacijskim irenjima
nego kulturnim utjecajima koji su mogli biti ostvareni preko albanskog i crnogorskog
prostora, s jedne, ali i preko Kosova i istone Hercegovine, s druge strane.

Rani eneolitik na jadranskom podruju nije mogue odvojiti od hvarske kulture koja, dodue
sadrajno transformirana, nastavlja svoj dalji razvoj, pa se upravo ona jednom fazom svoga
razvoja iskazuje i kao predstavnik ranog eneolitika istonoga jadranskog podruja. U opoj
periodizaciji, ta faza prezentira kasnu hvarsku (hvarsko-lisiiku) kulturu.

294
295
296
V. Razvijeni eneolitik

1. lijebljena keramika
Prvu i najbrojnije zastupljenu komponentu ini lijebljena keramika. U arheolokoj literaturi
koja se bavi problematikom eneolitika na podruju istonog Jadrana, posebice njegovim
sredinjim i junim dijelom, pod ovim nazivom ve dui niz godina podrazumijeva posebna
skupina keramikih nalaza, vrlo dobro zastupljenih u mlaim eneolitikim slojevima na
veem broju nalazita, kao jedan od bitnih sadraja njihova ukupnog kulturnog sadraja.

297
Neprofiliranim dnom; sl. 23-24; T. XLII, 1, 3-4; Tipoloka tablica 4, br. 1-3. U odnosu na ta
temeljna obiljeja, sve tipoloke promjene ograniene su uglavnom na variranja vratnog
segmenta u pravcu diskretnog izvijanja njegove najvie zone, zbog ega katkad dobiva
ljevkasti izgled, ili se svode na blai prijelaz iz vratnog u rameni segment, pa posude dobijaju
krukoliki oblik; T. XLII, 2, 5-6.

298
Meu raspoloivim nalazima ovoga tipa posuda zastupljeni su primjerci s dvije trakaste drke
ovalna ili pravokutna presjeka, postavljene na prijelazu ramena u trbuh, ali i primjerci bez
drki.

Osnovi element ukrasnog sustava lijebljene keramike jesu dui ili krai, obino duboki i
dosta iroki ljebovi otrih rubova, izvedeni tupim instrumentom na gornjim segmentima
posuda vratu i ramenu kao odvojenim ukrasnim zonama.

Premda je osnovna kompozicija okomitog nizanja ljebova i tu dosljedno provedena,


jedinstvenost ukrasnog polja razbijena je uvoenjem uih okomitih traka ija je unutranjost
ispunjena lijebljenim cik-cak motivima, potom motivima slinim motivu riblje kosti ili

299
jelove granice, te "X" motivom; T. XLII, 2, 5-6; T. XLIII, 2-6; T. XLIV, 1.

Kod pojedinih primjeraka, umjesto takvih motiva, jednolinost friza razbijena je uvoenjem
uske trake ija je unutranjost ispunjena krunim ili ovalnim ubodima; T. XLIV, 2. Ipak, ne
samo u metopskoj koncepciji ukraavanja nego i u itavom ukrasnom sustavu ove keramike
kategorije, najsloeniji i najbogatiji ukras imaju oni ulomci posuda na kojima je metopska
organizacija naglaena sukcesivnim smjenjivanjem polja ispunjenih okomitim i vodoravnim
ljebovima, ili ritmikim smjenjivanjem polja ispunjenih posve razliitim motivima:
okomitim ljebovima, krunim ubodima i vodoravnim ljebovima; T. XLIII, 1; T. XLIV, 4.

300
Najsloeniji i likovno najbogatiji ukras na lijebljenoj keramici iz Gudnje,
koji posve odstupa od jednostavne koncepcije viestrukog ponavljanja okomitih ili
vodoravnih ljebova, zastupljen je na posudama od kojih su sauvani manji dijelovi stijenke i
vei dijelovi drke. Sudei prema ukrasu na sauvanim ulomcima, izgleda da osnovni motiv
na tim posudama ine naizmjenino postavljeni visei i stojei trokuti, ija je unutranjost
ispunjena gusto izvedenim ljebovima, a barem na jednome od njih ljebovi su izvedeni u
dispoziciji koja asocira na motiv riblje kosti; T. XLVI, 2.

To se, prije svega odnosi na potpuni nedostatak krivocrtnih motiva kakvi postoje na istovrsnoj
keramici npr. iz Lazarue i Zelene peine. Istina, krivocrtni su motivi u ukrasnom sustavu
lijebljene keramike openito rijetka pojava i uglavnom se pojavljuju na hercegovakim
nalazitima s tom keramikom vrstom.

301
302
2. Keramika ljubljanskoga tipa

Posebnu keramiku skupinu i drugu znaajnu komponentu u ovoj fazi Gudnje ine nalazi
kakve je svojedobno S. Dimitrijevi obuhvatio nazivom jadranski tip ljubljanske
kulture.135 Nalazi toga tipa redoviti su sadraj ovog stupnja eneolitika na itavom podruju
istonog Jadrana s otocima i zaleem Varvara, Otii, Ravlia peina, Vela
pilja,1Hateljska peina, Lazarua, Odmut, Grapeva pilja, Rube, Mala gruda i dr.

Prema S. Dimitrijeviu: oslanjanje na dvije tehnike mogunosti u izvedbi na kotai


ljubljanskog tipa samo neto
ui, te na kombinaciju urezivanja, trokutastog igosanja i igosanja instrumentom poput
odvrtke (Schraubenzieher), dok je u stilskom pogledu uoljivo oslanjanje na vuedolsku
arhitektonsku, zonalnu i krstastu organizaciju povrina. U takvom su konceptu nosioci ukrasa
uske trake izvedene kotaiem.

S. Dimitrijevi je sasvim korektno ukazao i na injenicu da meu nalazima u Gudnji postoje i


finije stilske razlike koje ostavljaju mogunost njihove distinkcije na dvije skupine: jednu
koja je prema njegovu miljenju bliska stilu junobosanskog facija vuedolske kulture, i
drugu koja je blia ljubljanskim nalazima s hvarskih nalazita.

Jadranski tip ljubljanske kulture u definiciji S. Dimitrijevia


Primjena tog tehnikog postupka vrlo je vjerojatna, rekao bih i sigurna, na ulomku na kojemu
je izvedena cik-cak vrpca, ija je unutranjost ispunjena ljestviastim uzorkom izvedenim
istim tehnikim postupkom kao i osnovni motiv; T. XLVIII, 3. Isto tako, kotai je vrlo
vjerojatno koriten i za ispunjavanje urezanih cik-cak vrpci; T. XLVIII, 4-5. U svim ostalim
primjerima upotreba kotaia u najboljem je sluaju posve hipotetina.

303
3. Ostala keramika
Prestali keramiki nalazi ove faze Gudnje ne tvore nikakvu koherentnu cjelinu ni u
tehnolokom, a ni u tipolokom i stilskom pogledu. Osim toga, oni i nisu zastupljeni u
znaajnijem broju pa ih nije mogue ni kvantificirati i usporeivati s prethodne dvije vrste. To
se posebice odnosi na posude veih dimenzija s loptastim ili jajastim recipijentom, visokim
cilindrinim vratom i prstenasto zadebljanim obodom.

Posude toga tipa u Gudnji nisu zastupljene velikim brojem nalaza, pa je oigledno da u
keramografiji ove faze nemaju znaenje primarne komponente; T. LII, 1-7; T. LIII, 1-5;
Tipoloka tablica 4, br. 7. No, i ti razmjerno malobrojni nalazi, tipoloki posve usporedivi s
odgovarajuim nalazima iz Varvare, Ravlia peine, Odmuta, Hateljske peine, Vele
pilje, Viline peine, Vranjaja, Odmuta.

304
alica ili poklopac

Izniman nalaz predstavlja primjerak plitke alice ili poklopca, bogato ukraen i s vanjske i s
unutranje strane istovrsnim motivima u gotovo identinoj kompoziciji. Sredini motiv ini
kruna traka ispunjena mreastim uzorkom, izvedena na vanjskoj i unutranjoj strani dna, dok
mreasto ispunjene trake na vanjskoj i unutranjoj tvore motiv girlande. Neznatno proiren i
koso zasjeen obod ukraen je trokutima s mreasto ispunjenom unutranjou; T. LV, 4a-b.

Schmur
keramografsku sliku ove faze Gudnje dopunjavaju i ulomci poluloptaste posude s ravnim
dnom i blago uvuenim obodom, na kojoj su tehnikom utiskivanja niti izvedeni tipini
Schnur-ukrasi. Kompozicija je jednostavna i ine je viestruki vodoravni Schnur otisci
izvedeni uza sam. obod posude, te njima pridrueni niz plitkih ovalnih udubljenja izvedenih
ubadanjem ispod najnieg vodoravnog Schnur otiska. itava kompozicija obogaena je
istovrsnim okomitim otiscima grupiranim u etiri trake s obje strane obrubljene nizom ovalnih
otisaka. Ta izravna povezanost Schnurukrasa s nizovima ovalnih udubljenja na najbolji
nain potvruje konstataciju i o njihovom zajednikom podrijetlu.

305
Ovdje nije suvino spomenuti ulomak keramike iz Lazarue na kojemu su Schnur-ukrasi
kombinirani s motivima izvedenim u stilu tzv. jadranskog tipa ljubljanske kulture,a potom
ulomke posuda s prstenasto zadebljanim obodima iz peine Vranjaj na kojima su izvedeni i
lijebljeni ukrasi,168 te napokon ulomak iz Odmuta na kojemu je Schnur-ukras izveden na
posudi s prstenasto zadebljanim obodom, kojima se sada pridruuje i ovaj nalaz s njegovim
ukrasima.

306
307
308
309
B.M. Ravlia peina, pretpovijesno naselje

310
Stratigrafija
faza I ili rani neolitik
faza II ili kasni neolitik i rani eneolitik stupnjevi A, B, C
faza III ili razvijeni eneolitik i rano bronano doba stupnjevi (podfaze) A i B
faza IV ili rano bronano doba

Faza II C rani eneolitik

Primjerak poklopca
Na kojem je kanelirani ukras kombiniran s dvostrukim nizom urezanih viseih trokuta,
ispunjenih mreastim uzorkom; T. LIII, 4. Na kraju, spomenut u jo i rijetke ulomke posuda
sa zadebljanjem na obodu, koje svakako ima i odreenu dekorativnu vrijednost. Obino su u
pitanju jednostavna prstenasta zadebljanja; T. LII, 1; ali se javljaju i primjerci kod kojih je
jedinstvena cjelina razbijena nizom kratkih kanelura slinih ljebovima. T. LII, 7.

Kanelirana keramika
Kanelirana keramika na istonom jadranskom podruju nije proirena zahvaljujui
utjecajima derivata vinanske kulture D vremena iz Odmuta, nego je posljedica sloenih
kretanja povezanih s procesom S. DIMITRIJEVI, 1970., T. II, 1-3; T. III, 3. formiranja
kultura Bubanj-Hum, Crnobuki-uplevec i Tren-Maliq, pa je i njezino podrijetlo na
jadranskom podruju u irem smislu povezano s kompleksom Salcuta Krivodol Bubanj-
Hum.
irenje kaneliranja kao nove ukrasne tehnike nije ostvareno populacijskim irenjem
nego kulturnim utjecajima koji su mogli biti ostvareni preko albanskoga i crnogorskoga
prostora, s jedne, ali i preko Kosova i istone Hercegovine, s druge strane. Na temelju nalaza
iz Ravlia peine mogue je raunati i s odreenim uplivom badenske kulture, ostvarenim
posredno preko bosanskoga podruja. Naime, izvor je svih tih pojava S. Dimitrijevi vrlo
decidirano odredio u Vini D vremena, a zonu preuzimanja smjestio u peinu Odmut.
Pritomu je, kao jedan od izrazitih pokazatelja te veze, uzeo ve spomenute tipove bikoninih
zdjela; T. LIV, 1-3; istiui njihovu tipoloku srodnost s odgovarajuim zdjelama vinanske
kulture.

311
irenje kaneliranog ukrasa

Ovdje su navedeni samo neki primjerci, ali ve i oni u kontekstu odgovarajuih nalaza s ve
spominjanih nalazita, upuuju na sasvim vjerojatno podrijetlo kaneliranog ukrasa na
istonom Jadranu. Drugo je pitanje naina preuzimanja ovih elemenata. Meutim, odgovor i
na to pitanje ne drim naroito problematinim. Badenska kultura, odnosno njezini elementi
relativno su jednostavno mogli doprijeti do ireg jadranskog prostora. O tome svjedoe
badenski nalazi u Alihodama, Debelom brdu i Varvari, a taj put bio bi i vjerojatan pravac
prodora njezinih elemenata. U junije krajeve, premda nije iskljuena mogunost njihova
prodora neto zapadnijim pravcem, dolinom Vrbasa.
Prisutnost Salcuta-Bubanj elemenata, na prvi je pogled, dosta teko objasniti s
obzirom na udaljenost ireg jadranskog prostora od matinog podruja rasprostranjenosti tih
pojava. Meutim, prisutnost tih elemenata u Maliqu, Trenu i Odmutu, te
njihova relativno mala udaljenost od Hisara doputaju pretpostavku da je prodor tih elemenata
mogao ii preko Kosova ka Albaniji i Crnoj Gori, odakle su se du obale, mogli iriti dalje
prema sjeveru razliitim intenzitetom i s razliitim uincima. Smatram da ne treba raunati s
nekim populacijskim promjenama ozbiljnijih razmjera. To potvruje tehnologija izrade
posuda, koja je istovjetna tehnologiji klasine neolitike keramike, a potom i opi nedostatak
vanijih uporita tih kulturnih pojava u podrujima iz kojih je moglo uslijediti jae etniko
infiltriranje na ire jadransko podruje.
Udio badenske i Salcuta-Bubanj komponente u formiranju ovog novog izraza na
Jadranu akceptirao je i S. Dimitrijevi, s tom razlikom to bi ti elementi, po njegovom
miljenju, ilustrirali tek drugi dio procesa u formiranju ranoga eneolitika. Meutim, nalazi iz
Ravlia peine i drugih nalazita s istovrsnim stratigrafskim slijedom takvu interpretaciju ne
podupiru, jednako kao to ne podupiru ni postojanje jedne nove kulture s dva razvojna
stupnja: protonakovanskim i nakovanskim. Vinanski elemenat nisu karakteristini, a
badenski i Salcuta-Bubanj elementi dolaze izravno na kasnoneolitiku, hvarsku (hvarsko-
lisiiku) kulturu.

rani eneolitik na jadranskom podruju nije mogue odvojiti od hvarske kulture koja,
dodue sadrajno transformirana, nastavlja svoj daljnji razvoj, pa se upravo ona
jednom fazom svoga razvoja iskazuje i kao predstavnik ranog eneolitika istonog
jadranskog podruja. U opoj periodizaciji, ta faza prezentira kasnu hvarsku (hvarsko-
lisiiku) kulturu.

faza IIC- kasna hvarska kultura (rani eneolitik) Cal BC 3980


faza IIB (kraj) - klasina hvarska kultura Cal BC 4360
faza IIB (sredina) - klasina hvarska kultura Cal BC 4530
faza IIB (sredina) - klasina hvarska kultura Cal BC 4990
faza IIA - rana hvarska kultura Cal BC 5220

Faza III razvijeni eneolitik


Orua od cijepanoga i glaanoga kamena. Ova vrsta orua dokumentirana je s ukupno deset
primjeraka meu kojima su zastupljena tri razliita tipa artefakata: sjeiva, svrdla i
strugala.
Imajui u vidu tu injenicu, posve je jasno da ni u ovomu sluaju, kao ni u prethodnim
fazama, nema nikakvih razloga, a ni osnove, uputati se u bilo kakvu analizu njihovih
tehnoloko-tipolokih karakteristika, pogotovo onu koja bi ukljuivala meusobne usporedbe
istovrsnih orua s obzirom na njihovu stratigrafsku poziciju.

312
Orua od kosti i roine. Orua od kosti i roine zastupljena su u neto veem broju nego ona
od cijepana kamena, ali je unato tomu njihov ukupan broj jo uvijek skroman.
ila.
Veoma je zanimljiv nalaz jedne strelice iz mlaeg stupnja (faza IIIB); T. LIX, 8. Pozornost ne
privlae njezine tipoloke karakteristike, prema kojima ona pripada tipu tzv. strelica s
lastavijim repom, to je, s obzirom na kronoloki poloaj ovoga stupnja, i sasvim razumljivo.
Znatno je vanija okolnost da je za njezinu izradbu upotrijebljena ljutura koljke. Koliko mi
je poznato, to je posve usamljen primjer uporabe takve sirovinske osnove za izradbu takvih
predmeta. S obzirom na finou i lomljivost materijala, neprikladnoga za izradbu efikasnoga
lovakog pribora, teko je zamisliti praktinu uporabu te strelice. Ako se iskljui eventualni
simboliki smisao.

Keramika
Pojava novih tipova posuda.
Otru granicu izmeu fine i grube keramike nije mogue povui onako kao u prethodnoj fazi
i, gledano u cjelini, kvaliteta izradbe posuda opada.

U tom je smislu mogue razdvojiti:


A) Prvu skupinu ini keramika izraena u tradiciji neolitike tehnologije, od dobro
proiene gline s dosta primjesa usitnjena kamena fine granulacije, ali s dobro
obraenom povrinom na koju je nanesen sloj proiene gline. Povrina je glaana,
ali nikada ne dostie sjaj hvarske keramike ve je vie ili manje mat, tamnosive do
crne boje.
B) Drugu skupinu tvori keramika izraena od fino proiene gline s primjesama sitno
drobljena kamena. svijetlosive boje i fino glaane povrine, ali bez sjaja.
C) Treoj skupini pripada keramika izraena od zemlje s primjesama kamena krupnije
granulacije, zbog ega je povrina redovito prevuena slojem finije proiene gline.
Obrada povrine provedena je finim glaanjem do visokoga sjaja.
D) Napokon, etvrtu skupinu ini keramika izraena od neproiene zemlje s krupnijim
zrncima kamena, to je uvjetovalo potrebu nanoenja tanke prevlake na povrini, ali je
premaz vrlo tanak pa se kroz njega zrnca kamena jasno istiu. Boja povrine kree se
od svijetlih do tamnosmeih i sivosmeih nijansi.

IIIA Stupanj
Dolaze posude manjih ili veih dimenzija s loptastim ili jajastim donjim dijelom i visokim
vratom; T. LX, 1-9; T. LXI, 1-6; T. LXXI, 1-4; sl. 53. Vrat moe biti potpuno cilindrian ili
neto ljevkasto proiren. Prijelaz iz vratnoga u rameni segment moe biti vrlo blag i postupan,
ali isto tako i dosta otar, pa ak i otro profiliran i istaknut.

Tipoloka podjela posuda

1.) Dublje zdjele s neprofiliranim obodom koji moe biti ravan ili ukoso odrezan; LXXI,
6, 8; T. LXXII, 3-4; T. LXXIII, 1, 4. Taj oblik dolazi od poetka faze (IIIA) i u istom se
omjeru produava do njezina kraja (IIIB)
2.) Plie ili dublje zdjele sa zadebljanim unutranjim dijelom oboda koje moe biti
ovalno; T. LXIII, 3a-b; T. LXIV, 1-2; T. LXXII, 6a-b; ili konkavno; T. LXXI, 7;
iskljuivo su svojstvene za taj stupanj (faza IIIA)
3.) Dublje i plie zdjele s koso postavljenim, prema unutra proirenim i prema vani
proirenim obodom; T. LXIV, 3-5; T. LXV, 1a-c; T. LXXII, 2; predstavljaju najei tip
zdjela.

313
4.) Plitke zdjele, sline prethodnom tipu, s koso postavljenim i unutra proirenim
obodom; T. LXXII, 3a-b; dolaze kroz oba stupnja te faze, ali su znatno brojnije u
starijem (faza IIIA) nego u mlaem stupnju (IIIB).
5.) Pojedinanim primjercima zastupljene su zdjele s ravnim, prema unutra jako
proirenim obodom; T. LXV, 3; T. LXXI, 9; i zdjele sa kosim, obostrano snano
proirenim obodom; T. LXXII, 1.

Sljedeu bitnu tipoloku odrednicu toga stupnja ine posude s vie ili manje loptastim donjim
dijelom i visokim, jako naglaenim vratom; T. LXII, 1-3; T. LXIII, 1-2; T. LXXI, 3. Taj se
oblik posude posve pribliava peharima cetinskoga tipa, koji i predstavljaju jedno od
najvanijih svojstava te kulture. Taj je tip u Ravlia peini zastupljen od samoga poetka ove
faze (stupanj IIIA), a zadrava se tijekom itavog njezina trajanja (stupanj IIIB).

Drke su u starijem stupnju te faze (IIIA) znatno bolje dokumentirane. Najee je rije o
irokim, okomito postavljenim, trakastim drkama. Njihova je pojava najveim dijelom
vezana za pehare cetinskoga tipa; T. LXXI, 3; ali se javljaju i kod zdjela; T. LXXII, 1; te
manjih posuda s loptastim oblikom recipijenta, T. LXXI, 3; T. LXXIV, 3-4. Samo je kod dva
primjerka zabiljeena vodoravna poloena trakasta drka.

- X drke

Pri izvoenju ukrasa primijenjene sljedee tehnike:


igosanje, urezivanje, izrezivanje, utiskivanje, lijebljenje, inkrustiranje i barbotiniranje.

kratki urezi na obodu; T. LXXII, 2; ili nizovi slinih zareza na trbuhu posude; T. LXXIV, 5;
snopovi okomitih linija; T . LXXIV, 8; nekad kombiniranih sa igosanim troukutima; T.
LXXIV, 7; ili sloenija rjeenja kao to su: iroke trake ispunjene trokutima s mreastim
uzorkom; T. LXXII, 4; iroke trake ispunjene mreastim uzorkom.

314
Na ulomku jedne plitke zdjele s proirenim, ukoso odrezanim obodom, i vanjska i unutarnja
strana ukraene su irokim trakama ispunjenim mreastim uzorkom, dok je na obodu izveden
niz viseih trokuta s istom mreastom ispunom; T. LXXII, 5a-b. Istovrsna ukrasna koncepcija
primijenjena je jo na jednom ulomku koji vjerojatno pripada istom ili posve slinom tipu
posude; LXX, 3a-b.

Koncepcija obostranog ukraavanja, ali s drukijim motivima, provedena je i na ulomku


posude na ijem je proirenom i ukoso odrezanom obodu izveden niz trokuta s mreastom
ispunom, dok su vanjska i unutarnja povrina stijenke ukraene trakama u obliku latica, a i
njihov raspored i meusobna povezanost sugeriraju floralni ili kakav slian motiv; T. LXX,
4a-b.

Jadranski tip ljubljanske kulture


Svi navedeni primjeri igosanih ukrasa ulaze u skupinu istovrsnih ukrasnih pojava poznatih s
veega broja eneolitikih nalazita na irem podruju istonoga Jadrana, a za ije se
oznaavanje u literaturi esto koristi naziv jadranski tip ljubljanske kulture.

Jadranski tip ljubljanske kulture S. Dimitrijevi


Nalazi toga tipa redoviti su sadraj ovoga stupnja eneolitika na itavom podruju istonog
Jadrana s otocima i zaleem Varvara, Vela spila, Hateljska peina, Lazarua, Odmut,
Grapeva pilja, Rube, Mala Gruda, Gruda Boljevia u Podgorici, Gudnja, Otii, i dr.

ljebljena keramika
Nalazita: Zelena peina, Odmut, Vranjaj, Vela spila, Guvnine, Hateljska peina, Lazarua,
Gudnja.

Nalazi posuda s zaobljenim recipijenotom:


Varvara, Odmut, Hateljska peina, Vela spila, Vilina peina, Vranjaj

Meutim, to pitanje nije nita sloenije od onoga koje pokreu npr. nalazi s lokaliteta Dikili
Tash, koje je J. Deshayes opravdano doveo u vezu s jadranskim podrujem, pripisujui ih
cetinskoj kulturi.

315
B.M. Eneolitik i eneolitike kulture u Bosni i Hercegovini

Nalazita

316
Najvei broj poznatih eneolitikih nalazita u BiH, a posebice u Bosni pripada kulturama ili
kulturnim skupinama kojime je to rubno podruje rasprostranjenosti, pa je i njihova analiza
bila unaprijed usmjerena u pravcu usporeivanja s istovrsnim kulturno etnikim pojavama
na irem teritoriju njihove rasprostranjenosti.

Prirodne cjeline
-Od dvije velike prirodne cjeline ovoga dijela jugoistone Europe srednjo-balkanskoga i
istono-jadranskoga teritorija Bosne i Hercegovine zahvaa podruje koje stoji na prijelazu
od jezgra kontinentalnog sklopa k jadranskoj obali. Upravo takav prirodni poloaj je
predstavljao u tijeku prapovijesnih razdoblja jedan od onih imbenika koji su u dobroj mjeri
predodreivali pravce i karakter razvoja takva na ovom prostoru.

317
-U strogo zemljopisnom smislu, na ovom se podruju izdvajaju sljedee cjeline:

1.) Sjeverna Bosna


2.) Srednja Bosna
3.) Dinarsko krko podruje
4.) Hercegovina

Povijest istraivanja

Prva faza istraivanja

Premda je prvo eneolitiko nalazite ili tonije vieslojno nalazite s eneolitikim slojem -
Debelo brdo kod Sarajeva Framz Fiala istraivao 1893. g., prvu istraivaku fazu doba
austrougarske uprave ne karakterizira nikakav znaajniji zamah sustavnog i planski
osmiljenog rada na istraivanju eneolitika.
To je sasvim razumljivo kad se ima uvid u injenicu da je u cijeloj europskoj arheologiji toga
vremena prevladavalo miljenje da je eneolitik samo kratkotrajna faza i drugorazredna pojava
u razvitku prapovijesnog doba.

-Zemaljski muzej jednina institucija koja je planirala realizirala sva arh. iskopavanja u
BiH je bila tek zapoela svoje djelovanje stoga i nije udno da prapovijesnu arheologiju u BiH
karakterizira odsutnost jasnijih predodbi o problematici toga razdoblja.

318
-Zbog svega toga u tom periodu je osim Debelog Brda, pod vodstvom V. uria obavljeno
jo samo istraivanje na velikoj gradini u Varvari 1899. i 1912. g. koja e tek kroz vie od
pola stoljea biti prepoznata i kao vano eneolitiko nalazite.

-U meuvremenu, 1906. g. otkriveno je jo samo naselje u Donjoj Mahali, ali je ono u


cijelosti determinirano u neolitiko nalazite.

-Ovaj pregled istraivanja tijekom prve faze ne bi bio potpun ako mu se ne bi dodala itava
serija ostava i pojedinanih nalaza bakrenih izraevina:
Gria, Kozarac, Karavida, Lohinja, Teanj, Tikovac, Oraje, Travnik.
Otkrivenih uglavnom sluajno, izmeu 1901. i 1914. g.

Druga faza istraivanja

-Ti druga faza istraivanja izmeu 2. Svjetskog rata ne donosi vei uspon u istraivanju
eneolitika. Tako je M. Mandi, 1926. g. vodio istraivanja malog opsega, zapravo vie
povrinski pregled, na Gradini u Alihodama koju je pogreno determinirao kao neolitiko
nalazite i najstarije naselje u okolici Travnika.
-Isti je istraivalo 1939. g. izvrio i manje sondiranje u Hrustovai, a jo samo J. Koroec
1942. g. istraivao nalazite Crkvina kod Tuberta, isto oo koje se danas iskazuje kao jedno od
najznaajnijih lokaliteta za prouavanje rane eneolitike faze u tomu dijelu BiH.

-Puno zanimanje za istraivanje i prouavanje eneolitika poinje nakon 2. Svjetskog rata.


Tom sveukupnom redu na problematici eneolitika davala se istraivanja A. Benca. Tako je
najprije 1947./1948. g. obavljeno istraivanje u Hrustovai, a potom je usljedila itava serija
manjih istraivanja i veih zahvata na drugim nalazitima.
-Ve 1948. g. izvreno je iskopavanje na Gradini u Alihodama, koja se tek danas oituje u
svojoj punoj problematici odnosa ranog i razvijenog eneolitika sredinje Bosne, a potom je
1945. i 1956. godine. Objavljeno iskopavanje na Gradini Zecovi kod Prijedora. Uz
Hrustovau dotada najvei istraivaki zahvat na jednomu eneolitikom naselju. Upravo su ta
dva nalazita A. bencu omoguila definirati zapadnobosanski ogranak vuedolske kulture.

Hrustovaa i gradina Zecovi kod Prijedora = definiranje zapadnobosanskog horizonta


vuedolske kulture
-U meuvremenu, 1955. g. vodio je A. Benac iskopavanja i u zelenoj peini, sloj I. koje je
prema miljenju autora, dao i nalaze vuedolske kulture.

Kostolaka kultura u Bosni


-Sredinje mjesto u istraivakim zahvatima s kraja ezdesetih godina pripada Pivnici, jednom
od najvanijih nalazita kostalake kulture. Istraivano tijekom 1959./1960. g. ton je nalazite
koliinom i kakvoom nalaza zasjenilo sve to se o kostolakoj kulturi dotada znalo i
omoguilo A. Bencu definirati njezine najbitnije odlike i osebujan ukrasni stil.

-A. Benac je mogao zakljuiti da se u Bosni i Hercegovini tijekom eneolitika moe govoriti o
4 eneolitike skupine: badenskoj, lasinjskoj, kostolakoj i vuedolskoj.

Lokalitet jadranskog tipa


-Prvi prijelom u daljem istraivanju oznailo je iskopavanje Borivoja ovia 1978. G. na
Velikoj gradini i Varvari koja se napokon pokazala i kao iznimno vaan lokalitet eneolitika
jadranskog tipa. To je iskopavanje istodobno znailo otvaranje novog ciklusa istraivanja u

319
okviru tzv. Hercegovake orijentacije koja je ve nekoliko godina pokazala svoju punu
opravdanost.

-Gotovo istodobno s ovim vodio je B. Marijanovi 1978. / 1980. g. iskopavanja u Ravlia


peini iji se rezultati dijelom potvrdili one iz Varvare. Takoer boljem razumijevanju
pospjeena su i iskapanja na nalazitima: Hateljska peina kod Stoca, Guvnine u Gagnicama
kod aprine te peina Lazarua u Dubici kod Stoca koja je od 1984.- 1989. g. vodio B.
Marijanovi.

-Napokon, istraivanja B. Graljuka u Klanicama kod Barja Luke i Z. eravice na lokalitetu


Brgud kod Donjeg Vakufa 1985. g. i dodatna istraivanja B. Marijanovia 1986. g. na istom
nalazitu, pruila su realnu osnovu za rjeavanje pitanja ranog eneolitika sredinje Bosne ili
barem pokuaj.

Metodoloki pristup

-kao polaznu osnovu za utvrivanje donje kronoloke granice eneolitika u BiH ovdje je uzeta
III. Faza butmirske kulture u formaciji A. Benca prema rezultatima istraivanja u Obrama II.
Ali treba naglasiti sljedee:
a) relativno kronoloki horizont o kojem je rije ovdje su ne uzima kao najraniji stupanj nego
samo kao razvojna faza koja neposredno prethodi horizontu obiljeenom pojavom prvih
pouzdano eneolitikih kultura lasinjske i badenske.
b) ovako definirano polazite za utvrivanje donje kronoloke granice eneolitika logino
proizlazi iz shvaanja da upravo taj relativno kronoloki horizont oznaava kraj neolitikog
doba

Hercegovina (neolitiki supstrat)


- Zavrni neolitik u hercegovini je u potpunom znaku hvarsko lisiike kulture.
Ukraavanje: crveno slikani ukrasi u crusted tehnici, nedostatak slikanih
ukrasa, te odsutnost drugih boja ( 1. Varijanta rasprostranjena na podruju
zapadne Hercegovine) i obiljeena je nalazima iz Ravlia peine
-2. Varijanta je obiljeena nalazima iz Lisiia kod Konjica i Hateljske
peine, a djelomice i iz Zelene peine. U toj je: tehnika urezivanja (rairenost:
istona Hercegovina).
-Treba spomenuti dva nalaza iz samih Lisiia koji, unato nedvojbeno neolitikog karaktera
u kojem su naeni, moraju biti dovedeni u svezu s mlaim eneolitikim pojavama. Rije je
o kotanom dugmetu s otvorom u obliku slova V i ukrasnoj kotanoj igli s glavom u obliku
vaze.

Komparatvina stratigrafija
-na podruju hercegovine do danas je evidentirano 14 nalazita razliita tipa unutar
kronolokih okvira eneolitika.

320
1. Ravlia peina
-istraivanja vrena tijekom 1978.-1980. g.
-maksimalna debljina kulturnog sloja 8 dosee do 3,5 m.

Na temelju stratigrafskih zapaanja i svojstava keramikih nalaza izdvojene su 4 glavne


razvojne faze s odgovarajuim podfazama:

Faza I. neolitik
Faza II. = dijeli se na 3 podfaze A,B,C - eneolitik
III. = dijeli se na 2 podfaze A i B
Faza IV. Bronano doba

Faza II A
-karakterizira prisutnost keramikih tipova u tradiciji danilske kulture i hvarsko lisiike k.
-Ornamentika je skromna i stereotipna
-ova faza se moe definirati kao rana faza hvarsko lisiike k.
Faza II B
-Predstavlja klasinu hvarsko lisiiku, kulturu, prevladava slikanje crvenom bojom u
crusted tehnici.
Faza II C
-Prevladava posue veih dimenzija s cilindrinim vratom i loptastim donjim dijelom. Osim
toga javljaju se i konine posude iji je unutarnji dio oboda prstenasto zadebljan. To je sve
gruba keramika. Dok finu keramiku ove faze predstavljaju posude tj. Zdjele hvarskoga tipa,
zatim posude s uvlaenim obodom, koso zasjeenim obodom te jedan primjerak poklopca.
Takoer uveden je novi oblik ukraavanja kaneliranje. Koriste se jo urezani ornamenti na
vratu i trbuhu posude, dok su vanjski i unutarnji dijelovi oboda ukraeni finim kanelurama
polukrunog presjeka. Karakteristika je oblik jako irokih kanelura s visokim i otrim
rebrima.
Faza III A razvijeni eneolitik
-Iezavaju svojstva hvarsko lisiike kulture i prevladavaju posude s cilindrinim vratom i
zaobljenim trbuhom te posude koje na vanjskoj strani oboda su modelirane utiskivanjem vrha
prsta (prstenasta zadebljanja). U ornamentici te faze istiu se svojstva tzv. Jadranskog tipa
ljubljanske kulture (S. Dimitrijevi) tj. Posude s dvostrukim, mreasto afriranim,
vodoravnim i okomitim linijama urezanima na vratu. Vano svojstvo ove faze je i barbotino
kermika. Ovu fazu moemo daterminirati kao razvijeni eneolitik.
Faza III B
Okarakterizirana je tipinim odlikama cetinske kulture i pripada starijoj fazi ranog
bronanog doba
Faza IV
Pripada posukoj kulturi mlae faze ranog bronanog doba.

2.) Hateljska peina


-istono od Stoca
- smjetena je na nadmorskoj visini od 1 000 m, njena najvea duljina iznosi 28 m i irina 20
m, dok se visina kree od 7 do 12 m.
-uglavnom je bila stalno naseljena, donja granica je stariji neolitik, a gornja srednje bronano
doba
- sondiranje izvrio: B. Marijanovi 1984. g.
- otvorio sondu na samom ulazu

321
- utvreno je da keramiki nalazi sadre nekoliko faza razvoja; impresso k. tipa zelena peina,
faze razvijenog eneolitika jadranskog tipa, te faze ranog BD a.
-Nakon ponovnog iskopavanja 1987/88. G. utvrene su jo 2 faze razvoja.
-Promatrano u kronolokom smislu Hateljake peine sadri 5 faza razvoja: stariji eneolitik,
mlai neolitik, razvijeni eneolitik, rano i srednje bronano doba.
-Jo je otkriven nali fundus srednjovjekovnih nalaza, ali u veoma tankom sloju.
-ipak slojeve ranog i srednjeg bronanog doba je nuno promatrati kao jednu fazu dvije
razvojne etape tj. 2 podfaze. Stoga stratigrafska podjela glasi:

Faza I stariji neolitik (impresso k.)


- sterilni sloj
Faza II mlai neolitik (hvarsko lisiika k.)
- sterilni sloj
Faza III razvijeni eneolitik
Faza IV a - rano BD
Faza IV b srednje BD pripada posukoj k. prema B. oviu
Faza V srednji vijek
- Recentni sloj

Posude u fazi III (pa i nadalje) su najee izraene od zemlje proiene od primjesa, u
velikoj veini ulomaka se vide tragovi dotjerivanja 8vjerovatno nekim kotanim predmetom)
-najvei broj keramikog materijala ove faze pripada kategoriji srednje glaane keramike.
-Boja posuda je razliita i kree se od svijetlih okera do crvenskastosmeih i tamnosivih
tonova.
Faza III ima dva osnovna keramika tipa:
1. Nedvojbeno najbrojniju pojavu ine posude s cilindrinim vratom i loptastim donjim
dijelom.
najvei je broj posuda imo prstenasto zadebljane obode.
2. Drugu vanu pojavu ove faze predstavljaju konine ili poluloptaste posude s
proirenim, koso zasjeenim obodom. Barbotino najea ukrasna pojava ove faze.
- Prevladavaju 2 ukrasna sustava, od kojih jedan ima znaajke ukrasnog sustava rane
faze cetinske kulture, a drugi ljubljanske kulture i ta 2 ukrasna sustava meusobno
nikad nisu kombinirana, a zbog usporedne zastupljenosti nije ih mogue startigrafski
razdvojiti.

Cetinski tip ukraavanja


Vrat posude ukraen nizom usporednih okomitih linija, dok je rame ukraeno jednom ili vie
vodoravnih, mreasto iscrtkanih, trakasto. Mogue je da ispod nie takve trake budu izvedeni
visei mreasto iscrtani trokuti.

Ljubljanski tip ukraavanja


U osnovi ovog ukraavanja primjenjuju se usko vezana traka unutar koje se tehnikom
igosanja izvode dvostruki nizovi suelice postavljenih trokuta. Ovom tipu veinom pripadaju
konine zdjele.

Ulomak sa sauvanom bijelom inkrustracijom, zatim na drugom ulomku se nalaze viestruke


okomite trake ispunjene kratkim kosim zaretzima koji tvore motiv slian jelovoj granici,
zatim ulomak koji pripada samom kraju faze sa urezanim etverokutima motivom ispunjenim
viestrukim vodoravnim linijama.

322
3.Guvnine
-gradinsko naselje
- kod apljune
- sustavno iskopavanje 1988./89. G.
- Pokusna sonda iz 1984. G. je u stratigrafskom smislu pruala najpotpuniju sliku s nalazitem
u cjelini. Sasvim jesno su se mogla izdvojiti
2 stratuma i 2 faze u ivotu naselja:
- sariji sloj sadravao je materijal razvijenog eneolitika
- mlai dao nalaze iz BD-a
Faza I
Posude imaju dimenzije s izrazito loptastim donjim dijelom i cilindrinim vratom keramika
je ukraena: urezivanjem utiskivanjem i ljebljenjem (najizrazitije svojstvo)
-uglavnom je rije o finoj keramici
-sporedne slike ove faze: posude s prstenasto zadebljanim obodom i ornamentikom u stilu
ljubljanske kulture.

4.Lazarua kod Stoca (peinsko nalazite) NAJVIE NALAZA SCHNURA!


B. Marijanovi, 1984. g. pokusno sondiranje
-u kulturnom sloju Lazarue mogue je izdvojiti 2 razvojne faze od kojih mlau treba
podijeliti na 2 stupnja

Stratigrafska podjela kulturnog sloja Lazarue:


Faza I
Faza II a i b

Faza I
- 4 kamene i kotane izraevine ( 2 noa, ilo, mlat sa rupom od jelenjeg roga)
- - sveukupni keramiki materijal karakterizira neolitika tehnologija
- - prevladava fina keramika (oker, crvenosmea, smea) plitke zdjele, duboke
poluloptaste, bikonine
Faza II a- b
- Prevladava gruba keramika
- Podjela na ukraenu i neukraenu keramiku
- Gruba tj. Neukraena keramiku karakterizira izrazita tipoloka stereotipnost. Praktiki
radi se samo o jednom tipu posuda sa zaobljenim recipijentom i visokim vratom
- Grubljoj keramici ove faze pribrajaju se i razmjerno brojno zastupljena barbotino
keramika
- Fina odnosno ornamentirana keramika je zastupljena u znatno iroj skali tipova
- posude s izrazito zaobljenim recipijentom i visokim vratom
- duboke konine zdjele, blago uskoga otvora
- poluloptaste zdjele s uvuenim i profiliranim obodom
- ukrasni sustav ove faze jest ljebljenje
- Friz je redovito ispunjen nizom viseih ili stojeih trokuta, redovito koso iscrtanih
- Sljedei karakteristian nain ukraavanja je onaj u stilu
Jadranskog tipa ljubljanske kulture => uglavnom konine posude, kombinacija
viestrukih okomitih i vodoravnih traka, unutar kojih su igosanjem izvedeni
dvostrukim nizom suprotno postavljenih trokuta.
Zatim ukrasnim svojstven cetinskoj kulturi => posude sa zaobljenim recipijentom
U istom smjeru zastupljeni su ukrasi izvedeni igosanjem ili ubadanjem.

323
Posebno treba izdvojiti Schnur keramiku tj. Keramiku ukraenu utiskivanjem uporedne
niti.
Karakteriziraju je sljedea zajednika svojstva:
a) taj nain ukraavanja povezan je gotovo iskljuivo s izrazito zatvorenim, loptastim
oblicima posuda.
b) Gotovo na svim posudama utiskivanje uporedne niti koristi se kao jedina dakle,
potpuno samostalna ukrasna tehnika
c) Potpuno prevladavanje pravocrtnih kompozicija
Lazarua je lokalitet s najveim brojem nalaza Schnur keramike na cijelom sjeverno -
zapadnom Balkanu.

2 iznimna nalaza:
1.) Poklopac koji je jednini nalaz ove vrste u eneolitiku cijeloga istonog jadrana i
njegova zalea
2.) Nalaz je znatno kvalitetnija keramika, a u tipolokom pogledu je bliska
vuedoloskoj kulturi

5.Velika gradina u Varvari


-vieslojno nalazite, iskopavanja izvrena 1978.g. gdje je ustanovljeno da se radi o
eneolitskom naselju.
-velik kulturan sloj i razvijena stratigrafija su omoguili podjelu na 3 osnovne faze razvoja
(A-C) s odgovarajuim podfazama koje je konstatirao i istaknuo B. ovi
-nas zanima Varvara A odnosno piodfaza A koju je b. ovi opredijelio u Zavrnu fazu
kasnoga eneolitika
-B. ovi je izdvojio 6 vrsta keramike:

1.) poroznu neolitiku keramiku s 2 podvrste


2.) neolitsku keramiku
3.) enolitiku keramiku s primjesama
4.) eneolitiku keramiku bez primjesa meu kojom postoje i odreene tipoloke raznolikosti

1.) Karakterizira zdjele su uvuenim obodom, alice s naglaenim obodom i lonci s jasno
izdvojenim ratom. Ornamentika je oskudna, uglavnom kanelure s izraenim rebrom
izmeu njih te sloeniji ukras (moda voluta sa afriranim trakama)
2.) Posude s izdvojenim cilindrunim vratom, ornamentika ograniena na 1 ulomak s
iscrtanim trokutima
3.) Karakteriziraju oblici s kraim koninim ili cilindrinim vratom i poluloptsate zdjele
sravnim zaobljenim obodom. Barbotino ukras je najvanija ukrasna znaajka
4.) Lonci bikonino zaobljenog tijela s ravnim dnom, jajasti lonci s otro odvojenim
vratom, pehari s trakastim drkama. Barbotino, motiv plastine trake.
6. Ljestova glvica tumul br. 11.
-kod Trebinja
-sloena stratigrafija, sve do kasnog srednjeg vijeka uslijed ponovnih ukapanja.
I. faza
je vezana za problematiku eneolitika i pripadaju joj grobovi br. 19. i 24.
-u svakoj jami je naen kostur poloen na lea sa zgrenim nogama i rukama poloenim, na
prsa (priloga nema!)

324
-B. ovi je izdvojio ovdje 2 vrste keramike:

1.) Prva je ukraena kombinacijom otisaka page tj. Schmur i nepravilno trokutsatih
uboda
2.) Druga, vrsta ulomci ukraeni nizovima grubih i izduenih trokutsatih ili pravokutnih
uboda.

7. Orah tumul br. 1 kod Bilee


1967. g., A. Benac
-tumul ini kamena platforma. Nasuta od sitnijeg i krupnijeg kamenja, pronaena su 2 groba u
obliku sanduka od debelih kamenih ploa. Poloaj kostura se mnogo utvrditi samo u jednog
grobu.
-pokojnik je bio u izrazito zgreno poloaju s rukama uz tijelo i akom ispod lica
- ispod platforme kraj vatrita su pronaeni ulomci keramike (posude s prstenastim obodom).

8. Zelena peina
1955., A. Benac
-izdvaja 3 razvojne faze od ega su prve dvije opredijeljene za mlai i stariji neolitik, dok ona
najmlaa determinirana za eneolitik i rano bronano doba.
-otkriveni su nalazi koji se podudaraju s 5 fazama Ravlia peine III A i Varvare A1
Keramika: jedan ulomak pripada schmur keramici, zatim 3 ulomka su ukraena ljebljenjem
ornamentima izvedenim kao oni u Lazarui, 2 su ulomka ukraena trokutastim motivima, a 1
motivom koncentrine krunice
- Nadalje treba napomenuti jo 2 ulomka meu kojima je jedan ukraen dvostrukim
nizom igosanih trokuta koji tvore cik cak traku, a na drugom su urezane okomite
linije i a ramenu ima mreasto afriranu traku. (poluloptaste i trbuaste posude s
cilindrinim vratom) .
- Iz svega poizlazi da treba razlikovati ukupno 4 razvojne faze umjesto 3:

Periodizacija:
Faza IV stariji neolitik faza III prema A. Bencu
Faza III mlai neolitik faza II prema A. Bencu
Faza II eneolitik neka kod A. Benca
Fza I rano BD faza I prema A. Bencu

9. Badanj
-poznato paleolitiko nalazite kod Stoca

-B. Marijanovi izdvojio 2 faze:


Faza I kanelirana keramika (odgovara stilu Ravlia peine i Varvare)
Faza II posude trbuaste profilacije s cilindrinim vratom, bikonine zdjele s rebrastim
aplikacijama na trbuhu te ukrasnom stilu ljubljanske k.

325
10. Jejinovaa- peinsko nalazite kod Stoca
-od starijeg neolitika do srednjeg BD a
-istraivao B. Marijanovi
-kulturni sloj ne postoji zbog kratkotrajnog zadravanja. Vjerovatno je sluio samo za
kratkotrajna zadravanja transhumantnih stoara
-stoga je keramiku mogue samo tipoloki izdiferencirati
-uglavnom posude s trbuastim donjim dijelom i cilindrinim vratom.

11. Manastirska peina (Popovo polje)


- sondiranje izvreno 1985. Z, Kujuni
- kulturnog sloja u pravom smislu nema, tek iskljuivo eneolitika keramika. Posude s
trbuastim donjim dijelom.

12. Peina Greben


Ovdje u pravom smislu nema kulturnog sloja
Opet tip trbuastih posuda s cilindrunim vratom, zanimljiva ulomak koji sadri ukras s
nazubljenog kotaia izveden kao niz viseih trokuta.

13. akulina glavica


-gradinsko naselje kod Stoca
-nema eneolitika ve samo sloj posuke kulture (rano BD) i srednjovjekovna keramika

14. Gornje barje tumul I. kod Stoca


-1971. Istraivanja vodio Z. Mari
-zbog devastacije nije bilo nekakvih rezultata
- poznat je samo 1 grob i 1 ulomak keramike
- u pitanju je ulomak loptaste posude s cilindrinim vratom ukraene ljebljenjem.

Kulturna stratigrafija

Kao vodea pojava se istiu: posude sa zaobljenim trbuhom (jajolikim ili loptastim) i visokim
cilindrinim vratom, postepeno zaobljeni obodi, plastine trake na razliitim dijelovima
posuda; barbotino keramika, ornamentika tipa ljubljanske k, ljebjenje i Schnur keramika.
Posude sa zaobljenim donjim dijelom i visokim cilindrinim vratom, postepeno zaobljeni
obodi s proirenim koso zasjeenim obodima i barbotino keramika odlike: Ravlia peina
III A, Varvare A1, Hateljska peina III, Guvnina I, Badanj II, Lazarua II a-b

Ornamentika ljubljanske kulture tj. Njezina jadranskog tipa u formaciji S. Dimitrijevia javlja
se na gotovo svim nalazitima, a najizrazitija je u: Ravlia peini IIIA. Hateljskoj peini III,
Varvari A1, Badnju II, Lazarui II a-b, peini Greben i Dakulinoj peini.
ljebljena keramika se javlja na svim nalazitima, s izninkom na Guvninama I i u Lazarui
II a b
Schnur: tumul u Ljubomiru, Lazarui IIa b., Gudnja, Tumul u Orahu br. 1

Satriji stupanj: Ravlia pina II C Badanj, Lazarua


Mlai stupanj: Ravlia peina III A Hateljska peina III, Guvnine I, Velika gradina u
Varvari A1, Tumul u Orahu, Tumul u Ljubamiru, Zelena peina II, Badanj II, Lazarua II a-b,
Jelovaa, Manastirska peina, peina Greben, Dakulina glavica, Tumul na Gornja Banjama.

326
-Treba naglasiti da danju granicu odreivanje hvarsko lisiike kulture klasinog tipa, a
gornju granicu cetinska i posuka kultura ranog bronanog doba.
- od II C faze ravlia peine se treba raunati poetak eneolitika na ovom podruju.
-hvarsko lisiikoj k. pripada i nalazite spila u Gornjoj Novski na peljecu pri emu je
bitno napomenuti da je jedan dio kanelirane keramike naen u potpunoj tradiciji hvarske
kulture, a to je vano jer pokazuje podudarnost s jednim djelom nalaza iz Ravlia peine i
razjanjava odnos klasine hvarske i kanelirane keramike.

Gudnja
I IV (neolitik)
V VI (eneolitik)
Faze IV i V 1. Sadrava klasinu hvarsko lisiiku
2. kaneliranu keramiku

Vela Spilja u Veloj luci na Koruli


(od starijeg neolitika do ranog BD-a)
-horizont kanelirane keramike formiran neposredno iznad klasine hvarsko lisiike k.

Odmunt
Ima 7 razvojnih faza (od mezolitika do BD-a)
Posebno su zanimljive faze III i IV.
Faza III
-Pripada mladom neolitiku iji je razvoj temeljen na vinanskoj kulturi
Faza IV
-Predstavlja eneolitsku fazu i njena osnovna znaajka je upravo kanelirana keramika.

Spila kod Perasta


-. Markovi, izdvaja 2 stratuma i 6 razvojnih faza.
Faza I C
pripada mlaem neolitiku (hvarsko lisiika k.), a faza II ima karakteristike kanelirane
keramike.

Beran kr kod Ivangrada


-prema . Markoviu
-najstariji slojevi obiljeeni su kermikim nalazima Vina Plonik I, ali u hvarsko -
lisiikoj formi. Za najmlau fazu karakteristina je kanelirana keramika tipina za
nakovansku kulturu.

Lokaliteti u Albaniji
-2 lokaliteta
Maliq (IIa faza) i Tren
Imaju eneolitiki sloj sa kaneiranom keramikom.

Komponente II C faze Ravlia peine:


1.) Zdjele hvarsko lisiikog tipa slikanje crvenom bojom u crusted tehnici
2.) Kaneliranje
3.) Prstenasta zadebljanja na vanjskom dijelu oboda posuda s cilindrunim vratom i
loptastim ili jajolikim donjim dijelom.

327
Kanelirana keramika

S. Dimitrijevi je iznio miljenje da je rani eneolitik istonog jadranskog pojasa obiljeen


pojavom kanelirane keramike, a horizonte u kojima se pojavljuju definirao kao posebnu
kulturu s 2 razvojne faze.
1. Protonakovanska
2. Nakovanska
-Razdvajaju se zbog bikoninih posuda s apliciranim rebrima na trbuhu.
Takoer S. Dinitrijevi smatra odreditem kanelirane keramike vinansku k. i to njenu
D 1 fazu.

N.Petri
- za odgovarajue slojeve Spile u Gornjoj Nakovani takoer pretpostavio 2 razvojne faze, a
cijelu kulturu nazvao Peljeka kultura ranog eneolitika dalmacije.
-to se tie kanelirane keramike, njezino izvorite treba traiti s jedne strane u okviru
vinanske k., a s druge strane u okviru Bubanj Hum I. k.

. Batovi
- takoer upozorava na kanelirani ukras u vinanskoj k. D1 faze, ali naglaava da je taj nain
ukraavanja na Jadranu mogao imati autohtoni i usporedni razvoj

B. ovi
- suzdrano se odnosi prema problemu podrijetla kanelirane keramke ukrasa tj. Njihovu
povezivanju sa vinanskom k.

A.Benac
-smatra kanelure kao autohtonu pojavu zabiljeenu ve u Lisiiima te da je proirena pod
utjecajem butmirske k.

B. Marijanovi
-smatra da kaneliranu keramku treba promatrati kao izrazitu manifestaciju ranog eneolitika
istone jadranske obale i zalea, ali u okviru hvarsko lisiike k. ija zavrna faza pripada
ranijem eneolitiku. Takoer, smatra da izvor kanelirane keramike treba traiti s jedne strane, u
okviru Bubanj Hum k., a s druge strane u okviru Badenske k.
Prema usporeivanju posuda iz Ravlia peine, Vri s visokim vratom u loptastim donjim
dijelom, duboke zdjele s razgranatim obodom sve ukraeno kanelurama. Nalazi nedvojbeno
upuuju da je podrijetlo kanelirane keramike u Ravluia peini mogue dovesti u vezu s
badenskom kulturom.
-Dri zavrnu fazu hvarsko lisiike k. predstavnikom ranog eneolitika.

Bubanj - Hum k. postoje 2 tipa posuda u Ravlia peini u fazi II C upozoravaju na


mogu utjecaj:
1. Posuda s uvuenim na unutarnjoj strani kaneliranim obodom (a to je znaajka Bubanj
Hum Ia i Ib skupine.)
2. Plitka konina posuda sa zadebljanjim unutranjim dijelom obodom. (Zadebljani obod
je karakteristika Bubanj Hum k. )
-Poklopac?

328
Mlai stupanj

P.Koroec
-cijeli eneolitik u Dalmaciji ( + Hercegovina) shvaa se kao jedinstvena kultura, nazvana
Jadranskom skupinom, koja se samostalno razvija pod stalnim utjecajima.

A.Benac
-najprije zakljuuje da u dalmaciji tijekom eneolitika je rairena Schnur keramiika i
lasinjska k. koje su se selidbom proirile iz unutranjosti, a sa zapada se proirila k.
zvonolikih pehara. (kasnije prodiru i predstavnici stepske kulture sa Schmur keramikom).

. Batovi
-smatra da se u primorskom pojasu razlikuju 2 eneolitike faze od kojih prve izjednaava s
cetinskom k., dok drugu fazu izjednaava s jubljanskom k.

S. Dimitrijevi
-Smatra da su poslije je nakovanske k. uslijedili prodori kontinentalnog eneolitika i to u
obliku lasinjeske k koju on vidi u VI stratumu peine Odmunt.

S. Dimitrijevi
-Smatra da su poslije nakovanske k. uslijedili prodori kontinentalnog eneolitika i to u obliku
lasinjeske k koju on vidi u Vi stratumu peine Odmunt.

B. ovi
-smatra da je tijekom nakovanske k uslijedio prodor novih elemenata koji se mogu povezati s
proceom ireja stepskij (indoeuropskih) populacija, a koji su na ovo podruje stigli vjerovatno
iz donjeg podunavlja.
-Takoer B. ovi smatra da je izvorite prstenastih zadebljanja na obodu srednje -
dalmatinsko podruje. U Grapevoj pilji ovakvi oblici se nalaze ispod bijelog sterilnog
sloja koji prema G. Novaku ini granicu izmeu pojava + jo karin samograd ).

Znaajke ove faze (mlai stupanj)

-prstensata zadebljanja na obodima


-Konine ili poluloptaste posude s proirenim i prema unutra koso posjeenim obodima
-Schnur keramika je zastupljena na 3 hercegovaka nalazita: Tumul u Ljubamiru,
zelena peina i Lazarua.
-ljebljena keramika Zelena peina, odmunt, gudnja

Teorije:
A.Benac
-Smatra da nalazi Schmur keramike na Jadranu oznaavaju znaajnu pojavu Kurgan naroda.

M. Gimbutas
-navodi da se radi o populaciji kurgan IV tipa.

B. ovi
-prisustvo vrpaste schmur keramike: peina Odmunt (stratum VI), stariji eneolitik sloj
Gudnja, Ljeskova glavica (Ljubomir, tumul 11), zelena peina, Rumina.

329
-uvodi termin ljebljena keramika podrazumijevajui tehniku izvoenja ukrasa grubljim,
tupim instrumentom koji ostavlja iroke ljebove otrih rubova.

N. Petri
smatra da he keramika s dubrovakog podruja (Gudnja i Vilina peina) podvudolskim
utjecajem nastala na novome tlu.

B. Govedaricz
-smatra da je ta ljebljena keramika pod utjecajem ljubljanske k. na srednjem Jadranu.

B. Marijanovi
-ne prihvaa teoriju o povezanosti Ljubljanske kulture sa ljabljenom keramikom nego
smatra da bi izvore trebalo potraiti u vuedolskoj kulturi.
-Schmur keramika sa juga i jugozapada balkana predstavlja posljedicu kretanja stepskih
populacija s istoka Prema zapadu, onda B. Marijanovi smatra da i ljebjenu keramiku s
jadranskog podruja treba pripisati tom kontekstu. Nadalje, prema B. Marijanoviu

Periodizacija eneolitika na jadranskom podruju:


Rani eneolitik
Razvijeni eneolitik ( izmeu ranog i razvijenog BD a)

Periodizacija eneolitika na izvan jadranskom podruju postavljena je prema troperiodnom


naelu.

Gudnja
stratum VI
-sadri ljebljenu keramiku koja neposredno slijedi iza onoga s kaneliranom keramikom kao
vodeim tipolokom i ukrasnom pojavom.

Pod pojmom Jadranski tip ljubljanske kulture treba iskljuivo podrazumijevati i


odreenu karemiku vrstu koja se razlikuje od drugim nalaza prema ornamentalnim
svojstvima izvore vezane za autentinost ljubljanske k, ali koja na jadranskom prostoru ima
ulogu samo skundarne komponente. Dakle nema govora da nije rije o samostalnoj
manifestaciji ve samo prihvaanju odreenih stilova.
-nema nijednog nalazita na kojemu bi se moglo potvrditi u cilejelini ova kultura.

Periodizacija eneolitika u Hercegovini

P. Koroec
cijeli eneolitik jedranskog podruja promatra kao jednu jedninstvenu cjelinu tzv. Jadransku
grupu.

. Batovi
-smatra da se u primorskom pojasu razlikuje 2 neolitike faze: cetinska kultura i ljubljanska
kultura.

S. Dimitrijevi
-smatra da se eneolitik jadranskog podruja razvija kroz 3 faze: protonakovanska kultura,
nakovanska kultura, nakon toga slijedi prodor lasinjske kulture.

330
-Vrijeme nestajanja kanelirane keramike oznaava prijelaz iz rano u razvijeni eneolitik
-gornju granicu ranog eneolitika odreuje vrijeme Ravlia peine III A (Ravlia peina II A =
Hateljska peina III = Ezero, slinosti: drke s apliciranim rebrima, posude s proiremim
kosim obodom)

BOSNA

Neolitiki supstrat
-tijekom mlaeg neolitika 3 kulture: butmirska, vinanska i sopotska
-predstavnik mlaeg eneolitika je butmirska k. (rasprostranjena oko rijeke Bosne, od sarajeva
do novog ehera), lokalitet obre II i Butmir imaju zavrni sloj hvarsko lisiike k.
- podruje sjevernoistone Bosne vinanska k.
- zavrna faza vinanske k. najbolje je dokumentirana u Gornjoj Tuzli, Varoi, Grbai
-sopotska kultura juna obala Save

Komparativa stratigrafija

A. Benac navodi 23 lokaliteta u Bosni iji slojevi pripadaju eneolitiku


-danas ih ima ve 30.

1.Biograd kod Donjeg Vakufa

1980. ervica (srednjovjekovni slojevi)


1985. B. Marijanovi (prapovijesni slojevi)

5 razvojnih faza
1. i 2. Faza Eneolitik

I faza
gruba keramika, slina butmirskoj keramici

1.) Najei oblik je lonac s visokim cilindrinim vratom i istaknutim trbunim dijelom
2.) Duboke bikonine zdjele s kratkim gornjim dijelom uvuenim prema unutra.
3.) Duboke loptaste zdjele
4.) Ukrasi: kratki zarezi na obodu, plastine trake uz obod, dvostruke rogolike aplikacije

Nekoliko komponenti I faze:


1.) Neolitika keramika (tamnosmea crna, fina, kvalitetna, loptsate i polulopstaste
zdjele. Ukraavanje kanelurama, uglavnom butmirska kultura)
2.) Neolitika tehnologija karakterizira i ovu skupinu nalaza (osim to su posude drukije
boje, svjetlosmee i crvenosmee), ukraavanje kanelurama s naznaenim rebrima,
srodnost sa bademskom kulturom.
3.) Neki nalazi se mogu usporediti s lasinjskom kulturom.

Rije je o mijeanju kulturi koju tvore 3 komponente, najstarija pripada nositeljima


butmirske kulture, njima kasna faza, kasnija nego ona i Obrama I.

331
Kad je rije od 2. Komponenti: tj. Badenskoj, tu se ne moe govoriti o badenskoj kulturi, a to
znai ni o njezinoj populaciji, trea; najslabije zastupljena komponenta (posljedica uglavnom
kulturnih utjecaja)

Gruba keramika
2 faza oznaava posve drugaiju keramiku, svi nalazi imaju hrapavu povrinu, duboki lonci
s jako zaobljenim trbuhom i izvijenim vratom od ukrasa su plastine trake (modelirane
utiskom vrka prsta u svjeu glinu), posebna odlika ove faze je neorganizirani barbotino
ukras.

Fina keramika
-lonci slinoga tipa i u gruboj keramici, duboke zdjele s proirenim obodom, ukras ine guste
cik cak linije, sloeni geometrijski motivi izvedeni urezivanjem, najtipiniji su igosani
trokutasti motivi. - nedvojbeno se radi o vuedolskoj kulturi junobosanskog tipa.

2.Gradina u Alihodama
Iskopavanja: A. Benac
- Zakljuio da se radi o jedinstvenom sloju te se preteito javlja vuedolska keramika
- Pri iskopavanju A. Benac je konstatirao postojanje est kuita tj. Plitkih, ovalnih
udubljenja koja su imama karakter nastambi.
- -u tim kuitima nije pronaen nijedan primjerak keramike koja bi se mogla odvesti u
vezu s vuedolskom kulturom.
- Kulturni sadraj kuita ine 2 skupine nalaza: neolitika i eneolitika keramika
- eneolitika keramika: cik- cak linije, mreasti motivi
- Kulturni sloj iznad kuita karakteriziraju brojni nalazi posuda ukraenih okomitim
kaneluramau kombinaciji s plastnim rebrima
- Takoer taj kulturni sloj sadri tipinu vuedolsku keramiku i neto kostolake
keramike
- dakle 2 razvojne faze (mlaa i starija), kontinuirani ivot na ovom lokalitetu.

P. Koroec
-vezuje jedan dio nalaza za jedransku grupu eneolitika ui ranog BD-a
Benac
- naglasio zastupljenost badenskih elemenata u keramici
B. ovi
-razlikuje 2 faze:
Stariju (Alihode A) s dominatnim elementima badenske kulture
Mlaa (Alihode B) - s kombinacijom badenskih i vuedolskim elemenata)
B. Marijanovi
-slae se s B. oviem
Benac
- u krivu jer postoje 2 faze, a ne jedna

Badenski i vuedolski nalazi, butmira nema!


Butmirski, bademski nalazi kuita
Vuedola nema!
B. Marijanovi- smatra bademsku kulturu kao autohtonu.

332
3. Crkvina u Tubetu
-iskopavanje izvrio J. Koroec
-konstatirao sljedee:
1.) Na lokaliteu postoji mjeanje kultura (vinanske, butmirske, lengyelske i badenske)
Lengyelski elementi - B. Marijanovi, negira ovu kulturu ve nalaze pripisuje Tiszgapolar
kulturi
2.) Butmirski elementi su primarni
3.) Naselje nije mogue pripisati istoj vinanskoj k.
4.) Badenski elementi su neznatni
5.) Vuedolski nalaza ima malo
-loptaste, polulopstaste i bikonine posude
-A. Benac; depandansa Neba

4.Vinogradine
-Badensko naselje (?) svedeno ja jednu veu jamu, vjerovatno zemunicu koju je otkrio A.
Benac pri istraivanju starijeg vinasnkog naselja
-U jami je otkriven ulomak jednog tipinog badenskog lonca ukraena cik cak linijama
A. Benac navoki kako nalazi badenske k. nisu mijeani s vinanskom
B. ovi navodi kako su tu radi o veoma kratkotrajnom naselju.

5. Vis Modran
-vieslojno nalazite
-obavljeni rezultati Z. Maria za sedimente iz bD-a.
-poznato je da najstarije naselje toga nalazita pripada lasinjskoj k. s dva stambena hotizonta.
-fazu Vis Modran I je S. Dimitrijevi opredijelio u faze I i IIa lasinjske kulture.
-dok A. Benac smatra da oni pripadaju IIb i III faza
- mlae naseobine na Visu (faza II) pripada kostolakoj k, a u tom su sloju naene i dvije
vuedolske zdjele.

6. Zemunica u Radosavskoj
-vieslojni lokalitet. Od eleolitika do srednjeg vijeka
- iskopavanja: b. ovi i Z. markovi
- najstariji sloj pripada lasinjskoj kulturi (prevladava gruba keramika)
- izmeu njega sloj BD, ali s nalazima iz vuedolske k.

7. Visoko brdo u Luoljanici


-iskopavanje; . Baslar i A. Benac
-najmlaa faza vinanske k.
-po posudama je rije o lasinjskoj k. (kraavanje usporednom linijama i urezivanje kratkih
zareza).

8. Dvorovi
- badensko naselje, vrlo kratkotrajno
-A. Benac

9. Kastel u Banjaluci
-iskopavanje; Z. eravica
-badenska kultura ( + vuedolska keramika)

333
10. Gornja Tuzla
-prema Borivoju oviu nevinanski elementi su u svezi sa Bubanj Hum skupina i
badenskim slojem u Vuedou, zatim stratumu I su zabiljeeni i lasinjski nalazi, S.
Dimitrijevi smatra da stratum II sadri kasnovinasnke i elemente opretklasine lasinjske k.,
dok stratum I pokazuje ranoklasinu lasinjsku k. i neto klasinu badenski keramiku.

(periodizacija)

Kulturna stratigrafija
Lasinjska k. u Bosni u svom istom obliku kao samostalna otkrivena je na 3 lokaliteta:
zemunice, Visoko Brdo, Vis Modran.
Badenska kultura u istom obliku kao i samostalna je otkrivena na 2 nalazita: Dvori i
Vinogradine.
Kostolaka kultura ima 2 nalazita, tj. Prva naselja s trajnim karakterom: Pivnica, Vis
Modran i Donja Mahala
Vuedolsak kultura - 2 varijante: zapadnobosanski i junobosanski tip
1.) Alihoda, Biograd i Crkvina mlai slojevi upuuju na izravne kontakte s starijim
populacijama.
2.) Hrustovaa, Zecovi, Debelo brdo, Fortica ova kultura se oituje kao najranija
pojava.

Periodizacija eneolitika Bosne

B. Marijanovi lasinjska i badenska k. su nedvojbeno prve eneolitike pojave na ovom


podruju, onda se u pravo vrijeme njihova pojavljivanja mora smatrati ranim eneolitikom
Bosne.
-Pojava kostolake i vuedolske k. oznaava poetak razvijenog eneolitika.

Kronoloki odnosi

-mogua donja granica poetka eneolitika u Bosni: to je faza III u Obrama


-rani eneolitik u Bosni odreuje vrijeme Lasinja II A i Baden B 2 stupanj.

Rani eneolitik u Bosni: faza III u Obrama II, badenska kultura B 2 stupanj i lasinjska
kultura II A.
Razvijeni eneolitik: klasina kostalaka i vuedolska kultura B 2 i C.

334
Ravlia peina

335
336
337
338
339
340
341
Hateljska peina

342
343
344
345
346
347
348
Gvnine

349
350
Lazarua

351
352
Manastirska peina

353
Peina Greben

Biograd

354
355
356
357
Aleksandar Durman; Vuedolska terina i Orion
Ukras oslikava obzor i astralne situacije iznad njega. Jedina dva znaka koja negiraju horizont i
lome se upravo na bikoninom (najirem) dijelu terine su Sunce i zvijezde Oriona, koje
simboliki prikazuju smjenu zimskog u proljetni dio godine.

Terina - Posuda s konveksno izvedenim donjim dijelom otrim je bikoninim prijelomom


odvojena od gornjeg konkavnog dijela - vrata - posude. Na otrom prijelomu nalazi se samo
jedna tunelasta ruka, bez obzira na veliinu terine.
- Uobiajene terine su veliine ovee alice, izmeu 12 i 16 centimetara na najirem dijelu- na
bikoninom prijelomu, ali ih ima i veliine od djeijih igraaka (3 cm) do razmjerno velikih
posuda (irine preko 35 cm).
- Kod velikih je terina nazonost samo jedne ruice besmislena, jer se ljudskom snagom takva
posuda za tu jedinu ruicu ne moe ni prazna podignuti. U ranoj i klasinoj fazi vuedolske
kulture terine su sve odreda ukraene urezivanjem, a nakon peenja inkrustirane bijelim
prahom zdrobljenih pueva ogrca (Viviparus viviparus) koji ivi u slatkim vodama.
-ukras je ve prije samoga peenja bio pomno planiran.

-Terine iskopane iz dubljih arheolokih slojeva ili one izvuene ispod kunih podova, tj. sve
one koje su bile zaklonjenije od dostupa povrinskog smrzavanja tla (koje se u
junopanonskom prostoru smrzava do 70 cm dubine) imale su sauvane i tragove crvenog
okera. Crvena se boja nanosila na inkrustaciju, ali diskretno na samo jednu od obi~no tri
paralelne crte, najee srednju. Kako se ve i pri najnjenijem pranju keramike povrina
inkrustacije osipa, razumljivo je zato je razmjerno mali broj sauvao tragove okera premda je
najvjerojatnije bio nanesen prilikom svakog inkrustiranja.

-Terine na prijelazu iz kasnoklasine u kasnu fazu vuedolske kulture mijenjaju svoj oblik.
Bikonini se prijelom zaobljuje, gornji konkavni dio postaje ravan, a tunelasta ruica
zamjenjuje se dugom ruicom koja spaja obod posude sa srednjim zaobljenim dijelom. Takve
preoblikovane terine, vie neke vrste lonia, nikad se ne ukraavaju.

358
Krajem kasnoklasine faze terina gube na znaaju.

-autor, povezuje prikaze na terinama (na trbuhu i rukama) sa kalendarom. Praenjem Oriona.

359
Vanost Oriona

Nalazi se okruen dvama krunicama na dnu jedne slomljene posude, a uz njega je i prikaz
sunca (sl. 16). Ovaj lik nesumjivo podsjea na Orion, a veza sa suncem to samo potkrepljuje.
Najvanije to proizlazi iz ovoga zakljuka jest injenica da su i Vuedolci (poput Egipana,
Grka, itd.) doivljavali Orion kao ljudski lik. Naravno, ostaje pitanje ne radi li se u tom
konkretnom sluaju o kakvom poklopcu, a ne o dnu posude, kad je toliko pozornosti dano
sredinjem liku.

360
361
Metalurgija

Dugi proces koji se odvija dulje od 1,5 tisuljea da se doe do spoznaje da se umjesto
kamena moe i neto drugo koristiti
-o tom procesu ne govorimo hipotetski nego na temelju naih empirijskih spoznaja o upotrebi
bakra
-prva kovina u poznatoj uporabi je bakar na Bliskom istoku
-pretee miljenje da Bliski Istok i Anatolija nemaju kljunu ulogu pri poecima karpatsko-
podunavske bakrene metalurgije (s obzirom da izmeu ta dva podruja nema nikakvih stanica
koje bi upuivale na to, niti od Trakije na istok nema nalaza takvih bakrenih sjekira), ve da
ona predstavlja lokalnu samoniklu pojavu. Pri tom nije sigurno jeli rije o jednom sreditu ili
vie njih (maarsko Podunavlje, Transilvanija, istona Srbija...)
-sva rudna leita bakra se nikad ne javljaju bez primjesa, koje se kasnije nalaze i u
izraevinama, pa se po spektralnim analizama (fiz. ispitivanje kemijskog
sastava nekog tijela promatranjem njegovog spektra) utvruje podrijetlo metalnog predmeta,
bez obzira na stratigrafiju
-Fafos, Plonik, Rudna Gora, Stapari... (Vinanska kultura se razvija na najbogatijem
podruju bakra)
-Zengvarkony - velika nekropola s kraja neolitika, Maarska, lengyelska kultura
-proces za iji su poetak bila temeljna dva uvjeta: povijesni proces + prirodne mogunosti
(traio se novi materijal za napredak u tehnologiji - neolitska privreda je bila zasiena, a
druge mogunosti su bile prirodni resursi bakra), nalazita bakra poznata su ve iz neolitika -
na istim su mjestima i rudita bakra
-lokaliteti se poklapaju sa planinskim lancem "S" tj. (Slovako gorje, preko Karpata,
Transilvanija do Balkanskog gorja izbija prema Kavkazu)
-javljaju se razliiti bakreni predmeti, od sitnih (nakit) do masivnih (ekii, sjekire)
-Karbuna, Moldavija - 444 bakrena predmeta, ima sitnih i masivnih (Cucuteni-Tripolie
kultura - Predcucuteni 3) - najvaniji nalaz su identina bakrena i kamena sjekira
-Plonik na Kosovu - pripada Vinanskoj kulturi - 4 ostave koje sadravaju neto sitnih i u
znatno veem broju masivne bakrene predmete (sjekire-dlijeta, sjekire-ekii, sjekire tipa
Plonik)
-Male Levare (eka), Slovaka i Brzesc Kujawski [ b t ku jafski] (Poljska) - znatno
razvijeniji tip orua, sjekire s 2 otrice, krino postavljene; bakreni bodei; sljepoonik - ukras
koji se nosi na traci oko glave
-Vladimirovka, Ukrajina - standardne kamene sjekire, obraene samo okresivanjem, nema
glaanja; sjekire sa krino postavljenom otricom i ojaanjem oko rupe za drku; salta leone -

362
u obliku viestruko namotanih spiralnih ica - narukvice, ukrasi za kosu, prstenje i obine
kariice kojima se nezna primjena

Povijesne okolnosti
-na kraju neolitika su sve tehnike dosegle svoj vrhunac, sve to se moglo izvesti iz kamena,
ve se izvelo; potreba za efikasnijim oruem, ideja u pronalaenju novih vrsta kamena, oni
niti ne znaju jo za nove materijale
-ovo gorje S (...) je u okvirima Europe podruje koje je najplodnije bakrom
-(oksidne rude, sulfidne rude)
-samorodni bakar (nativ copper) - poetak uporabe ruda je povezana sa samorodnim bakrom;
osim zlata i ive, bakar je jedini metal koji je mogue nai u prirodi u istom obliku
-kuprit - oksidna ruda iz koje se dobiva bakar
-azurit - oksidna ruda - ima karakteristinu plavkasto-zelenkastu boju
-malachit - oksidna ruda - (pseudomalachit) - plavkasto-zelenkasta boja
-dolaze u meusobnim kombinacijama
-moe doi i u obliku finih malih oblutaka
-chalcopyrit - sulfidna ruda
-tehnika hladnog kovanja - nain oblikovanja najranijih bakrenih predmeta
-metalografska analiza - za izradu ranih bakrenih predmeta iskoritavan samorodni bakar
-zelenkaste povrine - glavni putokaz rudnih ila - veih ili manjih povrina zarobljene u
stijenama
-Rudna glava kod Majdanpeka
-lokalitet rekognosciran 1968. g. i od tada neprekidno traju iskapanja do 1985. g. (3 etape) -
Borislav Jovanovi istaivao
-jedan od najveih rudnika bakra na podruju Europe - kod povrinskog kopa na 30ak mjesta
otkriveno je postojanje rudnih okana pripisanih nositeljima Vinanske kulture (Vina -
Plonik), s ime su povezane i sjekire iz Plonik ostave
-od posebnog su znaaja 4 keramike ostave
-taj prostor je bio vrlo intenzivno koriten u dobivanju rude od eneolitika do danas
-jame - nepravilnog oblika, koso poloene u tlo u pravcu irenja same rudne ile, irine -
odreene minimalno za pristojno kretanje jedne osobe
-okna - vana jer pruaju mogunost rekonstrukcija rudarskog postupka, a da pripadaju
Vinanskoj kulturi ukazuju sadraji u jamama - kao to su posude i rtvenici (obavljali kultne
radnje prije ulaska u okna) Vinanske kulture sa protomima i ptijim licem - tipina
karakteristika mlae Vinanske kulture (sredina 4. tisuljea pr. Kr.)
-pronaeni su i artefakti - dio jelenovog roga - koriten u procesu rudarenja, ne za kopanje (za
kopanje su sluili komadi vrste stijene (vulkanskog podrijetla) - oblutci - koji katkad imaju
plitke lijebove za lake vezivanje za konop)
-ukupni broj alatki naen na Rudnoj Glavi iznosi 210 primjeraka
-postupak rudarenja podrazumijeva tanak humusni sloj sa zelenkastom bojom (zelenkasta
boja izbija oksidacijom halkopirita), nakon skidanja humusa i subhumusa otkriva se rudna ila
koja se razbija batovima, a jelenji rog slui za otkidanje i vaenje
-kako se jama produbljuje (nikad vie od 20m) postupak je sloeniji - efikasnija primjena
oblutaka
-u uskoj jami nema mogunosti zamaha, stoga je udarac neefikasan, preko okna zato stavljen
komad debljeg drva za koje je vezan malj na konopu i njim se odbijaju rude, a u oknima su
vidljivi i ostaci loenja - primjena fizikih zakonitosti (zagrijavanjem se iri, hlaenjem
skuplja = pucanje) - konani rezultat - vei komadi rude koji se liftom (konim koarama)
vade van i prenose u metalurko sredite

363
-tom tehnologijom sluili se i na Ai Bunaru u Bugarskoj Trakiji - odavde potjeu zlatni
predmeti iz Varne, i ne samo zlato, nego i svi bakreni predmeti, ali i u Francuskoj, Italiji,
Velikoj Britaniji postoje brojna okna koja su se poela koristiti tijekom eneolitika
-na stepskom podruju koje je po svom reljefu posve drukije, drukije su rudne
karakteristike - odmah ispod zemlje, humus, gusto rasporeene - sjeverno od Crnog mora
prema Kaspijskom jezeru - ostava Karbuna je tamo
-za rani eneolitik su karakteristini sitni predmeti (igle, ila, pokoji ukrasni predmet - perlice;
narukvice od spiralno uvijene ice, karike, saltaleone - tip ukrasa izraeni od uske bakrene
trake koja je spiralno namotana, ima ih i u bronanom dobu, nizaju se na vrpcu - ogrlice ili
kao ukras u kosi)
-neto kasnije - uz sitne predmete i masivni artefakti - klinovi, sjekire - klinovi koji podsjeaju
na jeziaste sjekire kasnog neolitika
*arsenova (arsenska) bronca - bakreni predmeti s malom koliinom arsena iz sulfidnih ruda
-arsen poboljava kvalitetu, otrica se manje tupi, artefakt je vri
-uvod u kombinaciju bakra s drugim elementima - dovest e do bronce
-dolazi do spoznaje da se metal nemora nuno oblikovati u hladnom stanju, da se
zagrijavanjem, toplim kovanjem lake barata s metalom
-ila, igle i drugi alati za probadanje se lake prave toplim kovanjem
-to je korak koji je vodio k arsenovoj bronci i prema pravoj bronci
-sitni artefakti i ukrasni sitni predmeti
-javljaju se jednostavni obrui ali i kompleksniji spiralni oblici (narukvice)
-tehnika izvlaenja, istezanja - ica za narukvice i sl. ...
-samorodnog bakra u prirodi je malo, zalihe se brzo iscrpe - bilo je neizbjeno iskoritavanje
oksidnih ruda - to je vodilo u novi tehnoloki proces - razvoj tehnike lijevanja - taljenje rude,
taljenje bakra, lijevanje u kalupe - posve oponaaju svoje kamene uzore - jeziaste forme
kamenih sjekira
-brojni primjeri tako izlivenih predmet
-otvori za uglavljivanje drke - kako se otvor radio ako je bilo lijevano u jednodjelne kalupe?
-u kamenim sjekirama se sa cjevkastom kosti i pijeskom pravila rupa, dubila se
-u bakrenim - postupak izbijanja, ponavljanje serije perforacija po zamiljenoj osi, iri se
postupno otvor
-sva variranja sjekire idu samo u neto iri oblik, pribliava se blagom lepezastom obliku -
skupina sjekira jeziastog tipa
-iskljuivo od oksidnih ruda; sulfidne rude koje su rasprostranjenije i zasupljenije nisu jo ule
u uporabu; moe se otkriti odakle je bakar, komparacija sa leitima ali samo ako nisu
"reciklirane" jer se mijenja sastav
-Tibava (Slovaka) - znaajna nekropola, est obiaj prilaganja bakrenih predmeta u grobove
-variranje od jednostavnih primjera od onih sa prelomljenom osi, do krino postavljenih
-tipovi nose nazive po nalazitima u kojima ih ima najvie
-jedna od najsloenijih - krino postavljena, zadebljanje oko utora za drku, sjekira-eki
-tehnika izgubljenog voska - vrlo ograniavajua - u takvom kalupu mogue izraditi samo 1
sjekiru - produkcija ovakvog tipa sjekira nije mogla dati puno primjeraka, nikad 2 ista,
nemogua masovna proizvodnja; svaku takvu sjekiru potrebno je malo nadograditi, popraviti
-primjerak sa lokaliteta Tisza-Polgar kulture, Tisza-Polgar-Baatanja nekropola; bakrene
sjekire oponaaju svoje neolitike uzore sa 2 razlike - malo prelomljena os korpusa, ojaanje,
prsten oko utora za drku; iz te kulture najvie nalaza takvih sjekira, sa nekropole (muki
grobovi), nema tragova uporabe na njima, nisu namjenjene radu nego imale znaenje simbola
dostojanstva unutar drutvene zajednice
-tijekom eneolitika bakreni predmeti rijetki u naseljima, ima ih puno u grobovima gdje
oznaavaju socijalni status i u ostavama (skrivnica, depo, spremite)

364
-kamene sjekire ostaju brojno prisutne u svim eneolitikim zajednicama - jer je bakar jo
uvijek rijedak medij i jer je sam po sebi vrlo skup i jer je produkcija zbog tehnolokih
postupaka nezadovoljavajua za sve potrebe neolitikih zajednica i jer je taj novi medij toliko
nepraktian zbog svojih niskih vrijednosti, brzo se istupi, iskrivi
-jedina promjena kamenih sjekira je pokuaj oponaanja bakrenih sjekira
-sljedei stupanj u tipolokom razvoju donose sjekire s 2 otrice krino postavljene, jedan dio
ima taj tipian sjekirasti oblik, dok je gornji dio obino krai, podsjea na motiku, trnokop
(Glimbocata - Rumunjska, Jaszladany - Maarska, Handlova - Slovaka)
-ove sjekire pripadaju srednjem eneolitiku, dok sjekire-ekii, jeziaste sjekire, sjekire-dijetla
pripadaju ranom eneolitiku
-sjekire Jaszladany tipa - naglaena motikasta forma lepezastog tipa
-iz ojaanja e se razviti tulac - pravi cilindrini uglavnik
-zavrni stupanj izradbe sjekira - ve znaajno koritenje i oksidnih i sulfidnih ruda; donosi
dotad nepoznatu tehniku izlijevanja u dvodijelnim kalupima - razvijanje posebnih epova koji
osiguravaju otvor za drku i potpuno nove forme - 1 otrica i otvor za drku - kraj eneolitika;
varijante osnovnog tipa - prema irini otrice i prema nainu oblikovanja tulca; Banijabik
sjekire
-zajedno s ovim tipom dolaze i lepezaste sjekire - karakteristika - 1. dio tih nalaza su sjekire u
pravom smislu rijei - te sjekire promatrane u profilu - konveksne povrine - blago zaobljene;
2. dio tih nalaza ne koriste se kao sjekire - ingoti - predmet trgovine, a katkad su sluili kao
platena sredstva nekih drugih vrsta dobara

365
Tehnoloki razvoj prerade bakra

I. stupanj -kvalitativno i kvantitativno proirivanje sirovinske osnove litike industrije


kasnog neolitika, istraivanje mineralnih izvora, poetak uporabe samorodnog bakra s
prerastanjem tehnike okresivanja i glaanja u tehnike hladnog i toplog kovanja
-upoznavanje procesa topljenja samorodnog bakra s upoznavanjem oksidnih ruda (malahit i
kuprit)
II. stupanj -svladavanje osnovnih tehnolokih znanja s uporabom oksidnih ruda - topljenje
oksidnih ruda i lijevanje predmeta u jednodijelnim kalupima
III. stupanj -svladavanje sloenih metalurkih operacija - uporaba sulfidnih ruda - topljenje i
lijevanje u dvodijelnim kalupima, serijska proizvodnja

Arheoloke potvrde tehnolokog razvoja

I. stupanj -sitni ukrasi i utilitarni predmeti, sjekire-dlijeta (plosnate klinaste sjekire,


etvrtastog presjeka), sjekire-ekii (masivne forme sa stalnim sjekirastim dijelom i
varijabilnim ekiastim kod kojih gornji i donji dio mogu biti ravno, luno ili pak kutno
osovljeni) (tipovi Plonik, Tibava, Vidra...)
II. stupanj -pei za topljenje oksidne rude, posude za taljenje sirovog bakra (bakrenca),
posude za izlijevanje bakra, jednodijelni kalupi, sjekire-ekii, sjekire s 2 krine otrice
(gornja motikasta - ravnija ili luna - i donja sjekirasta, razliite duine)
III. stupanj -pei za topljenje sulfidne rude (sumpor), keramiki zavreci puhaljki (sopalji),
posude za taljenje sirovog bakra, posude za izlijevanje bakra, dvodijelni kalupi, sjekire s 1
otricom (Baniabie) (variraju u duini otrice i tuljca, kao i u profilaciji), lepezaste sjekire
(plosnate naglaeno lune otrice)

366
-najeneolitikije nalazite/kultura - Gradac!, (Kukuruzite Streim, Vinograd Streim) -
Richard Rudolf Schmit, Vuedolska kultura; zatvorene pei za topljenje oksidnih ruda "Die
Burg Vuedol"
Gradac - oko 600 m - jedina graevina megaron - vie keramikih pei za topljenje oksidne
rude; postojao princeps (pokopan 1 od princepsa sa svojom enom)
-Gradina kod Prijedora (Vuedolska kultura) - vaan za spoznavanje razlike izmeu pei za
taljenje rude i pei za taljenje bakra.

367
Pei za taljenje rude
-blago ukopana osnova i poluloptasta, zatvoreni oblik lopte

drveni ugljen - veliki komadi


drva se oblijepe glinom da se smanji dotok kisika i to tinja, ne gori
-bakrena ruda - oksidna ruda se usitni i stavlja na drveni ugljen i to oslobaa nepotrebne
primjese
-nakon hlaenja sirovi bakar ima oblik diska i mora se taliti

-pepelite - skuplja se pepeo koji se koristi sa vodom kao zamjena za sapun


-i taj rastaljeni bakar slui za izlijevanje u glinene kalupe

-ognjite za topljenje rude i taljenje bakra

368
-arheoloki dokazi - sopalji - keramiki zavretak puhaljki u koji se uglavljuje drvena cijev od
trstike ili neke druge biljke - naeni na veem broju lokalitetu na kojima ima i drugih dokaza
metalurgije
-posude za taljenje sirovog bakra, bakrenca (Ljubljansko barje - Vuedolska kultura)
-koritenje sulfidnih ruda (kojih ima vie i bogatije su bakrom) je proirilo produkciju i to je
zahtjevalo ubrzavanje proizvodnog procesa i usavravanja metalnih predmeta - razvoj dvojnih
kalupa - ti su kalupi masivni, napravljeni od keramike, oblikovani od 2 bloka koji slie na
opeku, izmodeliran oblik eljenog predmeta, vano dobro prirediti povrinski dio kalupa da ta
2 dijela dobro prianjaju da bakar ne iscuri sa strane, neophodno otvoriti prostor za ulijevanje
bakra i upljinu za uglavljivanje drke (epom od peene gline); nakon ulijevanja i bakar se
skruti i kalup se otvori - to je vidljivo i na bakrenim predmetima - na spoju kalupa se (na
sjekiri npr.) vidi mali sloj bakra radi istjecanja - ovakav kalup mogao biti upotrebljen samo
jednom - to je usporavalo itav proces izrade i nije bila mogua serijska proizvodnja
-napravljen kalup se sui prirodno i to do 20 dana to je mnogo i upuuje na teinu izrade, a
ako se pojave pukotine, kalup je neupotrebljiv, jer e se pri izlijevanju bakra kalup rasprsnuti
ili e se bakreni predmet deformirati
-zato je mogue samo jednom upotrijebiti kalup?

369
-zbog velikog temperaturnog oka dolazi do irenja a u procesu hlaenja do skupljanja i
povrina se ljuska, otkidaju se mali komadii i nemogue je kalup vie koristiti
-nalazi dvodijelnih kalupa - jednostavniji, bri i laki postupak suenja, pojednostavljivanje
cijelog procesa, to smanjivanje mase je poetak produkcije kalupa koji omoguuju serijsku
proizvodnju. I dalje iz jednog kalupa 1 sjekira ali postoji prototip proizvoda koji se viestruko
utiskuje u vie kalupa i nastaje "serijska proizvodnja"
-razvoj krinih sjekira - tehnika izgubljenog voska - srednji eneolitik
-s jednom otricom i cilindrinim usadnikom i sa lepezastim vrhom - dvodijelni kalupi -
iskljuivo kasni eneolitik

Primarne i sekundarne posljedice uporabe bakra


primarne posljedice (ekonomske)
razvoj rudarstva
razvoj metalurkih procesa i metalurkog pribora
razvoj ljevakih tehnika i ljevakog pribora
razvoj rudarskih i metalurkih sredita
specijaliziranje proizvodnje
podjela rada
intenziviranje trgovine

sekundarne posljedice (socioloke)


ekonomsko raslojavanje
socijalna diferencijacija

-na Jadranu nema proizvodnje jer nema osnove, nema materijala za proizvodnju bakrenih
predmeta. Svi nalazi iz Dalmacije su stigli trgovakim putevima. Putevi kretanja sjekira bi u
tom sluaju trebali biti unski i neretvanski pravac. No unski se odmah eleminira jer na tom
potezu nema nego jedna sjekira, a Neretva nije mogla biti komunikacijski pravac jer dolina
Neretve zapravo ne postoji (samo od Mostara do Metkovia), ostalo su klisure
-u Dalmaciji nema najmlaih formi sjekira (lepezaste i baniabik) to znai da je u vrijeme
proizvodnje tih sjekira ta prirodna veza prekinuta
-depoi, ostave - vrlo jasno pokazuju razmjenu, trgovine; dragocjena imovina koja se skriva u
kriznim situacijama
-ostave o kojima je rije ne pripadaju skupini skrivanja predmeta. One pripadaju skupinama
metalurkog otpada ili trgovakih depoa
-Gornja Tuzla - Vinanska kultura - sitni bakreni predmeti

primarne posljedice (ekonomske)


-Vuedol - "megaron ljevaa bakra"
-Vinkovci - "jama ljevaa bakra"
-Ljubljansko barje - kalupi, sopalji
-Gradina Zecovi kod Prijedora - u starijem vuedolskom sloju naen je dio kalupa za lijevanje
jednostavnijih sjekira, vjerovatno trapezastih ili jeziastih, dio kalupa za lijevanje dlijeta ili
klinova, te tri keramika zavretka za mijeh (sopalji)
-Alihode (kod Travnika) - gradinsko naselje, kasno neolitiko - rano eneolitska Butmirska
kultura. Iz vuedolskog sloja na ovom lokalitetu potjeu dva ulomka kalupa za lijevanje
sjekira sa cilindrinim usadnikom, istog tipa kao to su one s Debelog brda.
-Debelo Brdo (iznad Sarajeva) - eneolitik, bronano, eljezno, Rim, srednji vijek... S ovog
lokaliteta potjee polovica kalupa za lijevanje sjekira s cilindrinim usadnikom, dva manja

370
fragmenta kalupa za lijevanje sjekira istog tipa, tri ulomka kalupa za lijevanje bodea, dio ka-
lupa za lijevanje igala, ila ili tanjih bakrenih ipki, te dva keramika sopalja
-Varvara - sloj eneolitika, bronano doba... razvijeni eneolitik jadranskog tipa - sopalji i manji
dijelovi triju kalupa (ija se namjena ne moe poblie odrediti)
-sva ova nalazita se nalaze u blizini onog "S" planinskog lanca na kojemu postoje znaajna
nalazita bakrenih ruda
-Rudna gora, Fafos, Gornja Tuzla
-Jadran - Split, Solin, Klis, Sinj, Mu, Grapeva pilja na Hvaru, Vela pilja na Koruli,
Stabanj kod Biograda, Lukovo na Kvarneru, Boljuni, Dugopolje, Unei
-Split - na Gripama - nekoliko sjekira i manji dio zlatnih nalaza koji nisu sauvani; zlatna
traka u znaenju dijademe
-u BiH nalazita prate vodotoke rijeka, trgovina od glavnih hrvatskih slavonskih nalazita
vodotocima rijeka (Vrbasko, ...)

sekundarne posljedice (socioloke)


-nalazi iz grobova najznaajniji su za utvrivanje sekundarnih posljedica
-neolitik - ekonomskog raslojavanja nema, sve su zajednice istog statusa, ima razlika u
imovini ali to je nebitno, neusporedivo s eneolitikom
-Vrs - Badenska kultura - enska osoba sa bakrenom dijademom na lubanji
-Sarmallek - Badenska kultura - bode (bakreni)
-grob iz Bogojeva - ostaci jedne zemunike nastambe, pokraj tijela pokopano govedo -
iskljuivo pokazatelj imovne moi, nema nikakvih ritualnih animalistikih pokazatelja
-Varna - "plemenski prvak" - ezlo, "kruna", sjekira ali nije nikad upotrebljena, bakrene
sjekire - izraz imovinskog stanja
kenotafi - ezlo...
modelirano lice u glini - kenotaf - i ukraeno zlatnim aplikacijama, dijadema, nakurnjak
-Horodnitsa (Rumunjska) - dijadema sa dodatnim ukrasnim elementom, bode, keramika
posuda koja slui kao ambalaa, grafitom ukraena, kvalitetna, uglaana, fina keramika
-sjekira iz Osijeka - izraena u 1 komadu, drka u bakru odlivena, ukraena urezanim
ukrasima - podsjea na Badensku kulturu
-Mala Gruda (kod Tivta) - 70ih godina iskopavan, prije se mislilo da je u Vuedolskoj kulturi
ali nije
-elektron = srebro + zlato
-sjekire u obliku kvake od elektrona
*bakar + srebro
-Sesklo - antropomorf. kruni prikaz enskog tijela, Alepotrypa - srebrni privjesak, srebrne
narukvice, Dimini
-Pela (Grka) - zlatne ploice
-Varna - oslikavanje posuda zlatnim prahom

371
372
Bibliografske jedinice
H. Dumitrescu, Connection between the Cucuteni-Tripolie culture complex and
neighbouring eneolithic culture in the light of the utilisation of golden
pendants, Dacia, 12, 1961., 69-93.
C. M. Lazarovici, Anthropomorphic statuettes from Cucuteni-Tripolye: some signs and
symbols, Documenta Praehistorica, XXXII, Ljubljana, 2005.
James P. Mallory, Indoeuropljani zagonetka njihova podrijetla, Zagreb, 2006.
S. Ivanov, Les fouilles archeologiques de la necropole chalcolithique a Varna, Studia
Prehistorica

Metalurgija
B. Jovanovic, Metalurgija enelitskog perioda Jugoslavije, Beograd, 1971.
B. Jovanovic, Rudarstvo i metalurgija enelitskog perioda Jugoslavije, Praistorija
jugoslavenskih zemalja, Sarajevo, 1979.
B. Jovanovic, Tehnologija rudarstva u ranom eneolitiku centralnog Balkana, Starinar n. s.
XXIII, Beograd, 1972.
B. Jovanovic, Primary Mining in the Central Balkans, Sbornik Dokladi, Prvi simpozium na
minnoto delo v jugoistocna Evropa, Varna 1975.
B. Jovanovic, Metalurgija enelitskog perioda Jugoslavije, Beograd, 1971.
B. ovi, Praistorijsko rudarstvo i metalurgija u Bosni i Hercegovini, Godinjak Centra za
alkanoloka ispitivanja XXII/2o, ANU BiH, Sarajevo 1984.
M. Garaanin, Sekire sa otvorom za dralje u Umetnickom muzeju u Beogradu, Muzeji 5,
Beograd, 1950.
M. Garaanin - D. Simoska, Kontrolna iskopavanja na uplevec i neki problemi na grupata
uplevec B. Gumno, Mac. Acta Archaeologica 2, Prillep 1976.
A. Durman, Metalurgija vuedolskog kulturnog kompleksa, Opuscula Archaeologica 7,
Zagreb, 1983.
A. Durman, Ostava kalupa vucedolskog ljevaca bakra iz Vinkovaca, Izdanja HAD-a 9,
Zagreb, 1984.
A. Durman, Metal u vucedolskom kulturnom kompleksu, Vucedol, Zagreb, 1988.
J. Brunmid, Nahodaji bakrenog doba iz Hrvatske, i Slavonije i susjednih zemalja, VHAD
VI, Zagreb, 1902.
I.Marovic, Bakrene sjekire u prethistorijskoj zbirci Arheolokog muzeja u Splitu, VAHD LV,
Split,1953.
M. Bulat, Bakrene sjekire u muzeju Slavonije, Osjecki zbornik VIII, Osijek, 1962.
. Batovic, Bakrene sjekire iz Stabnja u sjevernoj dalmaciji, Vesnik Muzejya JNA 8.
Beograd, 1963.

Kulture
N. Tasic, Bubanj-Slacuta-Krivodol kompleks, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, III,
Sarajevo, 1979.
N. Tasic, Tiszapolgar i Bodrogkerestur kultura, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, III,
Sarajevo,1979.
N. Tasic, Vajska-Hunyadihalom grupa, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, III, Sarajevo,
1979.
I. Bognar-Kutzian, The Early Copper Age, Tiszapolgar Culture in Carpatian Basin,
Budapest, 1972.
W. A. Parkinskon, The social organization of Early Copper age tribes in the Great Hungarian
Plain, BAR 1573.

373
Hrvatska i regija

Praistorija jugoslavenskih zemalja III., eneolit, Sarajevo, 1979.


1.) Borislav Jovanovi, Rudarstvo i metalurgija eneolitskog perioda Jugoslavije
2.) Nikola Tasi, Tiszapolgar i Bodrogkereztur kultura
3.) Nikola Tasi, Bubanj Salcuta Krvodol kompleks
4.) Nikola Tasi, Cotofeni kultura
5.) Nikola Tasi, Vajska Hunyadihalom grupa
6.) Stojan Dimitrijevi, Lasinjska kultura
7.) Stojan Dimitrijevi, Badenska kultura
8.) Nikola Tasi, Kostolaka kultura
9.) Stojan Dimitrijevi, Vuaedolska kultura i vuedolski kulturni kompleks
10.) Stojan Dimitrijevi, Retz Gajary kultura
11.) Stojan Dimitrijevi, Problem eneolitika na istonom Jadranu
12.) Borislav Jovanovi, Stepska kultura u eneolitskom periodu Jugoslavije
13.) Borislav Jovanovi, Indoeuropljani i eneolitski period Jugoslavije

S. Dimitrijevic T. Teak-Gregl N. Majnaric-Pandic, Prapovijest, Zagreb, 1998.


S. Dimitrijevic, Idoloplastika u lasinjskoj kulturi, Godinjak CBI XII/11, Sarajevo 1976.
N. Tasic, Badenski i vucedolski kulturni kompleks u Jugoslaviji, Beograd 1967.
S. Dimitrijevic T. Teak-Gregl N. Majnaric-Pandic, Prapovijest, Zagreb, 1998.
A. Benac, Pivnica kod Odaka i neki problemi kostolacke kulture, GZM XVII, Sarajevo
1962.
J. Balen, Kostolacki horizont na Vucedolu, Opvscvla Archaeologica Radovi Arheolokog
zavoda,Vol. 29 No. 1, 2005
N. Tasic, Badenski i vucedolski kulturni kompleks u Jugoslaviji, Beograd 1967.
A. Durman, Metalurgija vucedolskog kulturnog kompleksa, Opuscula archaeologica 8,
Zagreb 1983.
R. R. Schmidt, Die Burg Vucedol, Zagreb 1945.
M. Gimbutas, The Kurgan Culture and the Indo-Europanization of Europe, Washington D
C., 1997.
M. Garaanin, Ostava iz Kladova i problem stepskih uticaja u kasnom neolitu donjeg
podunavlja, Arheoloki vestnik I, Ljubljana, 1954.
M. Garaanin, Pontski i stepski uticaji u donjem podunavlju i na Balkanu na prelazu iz
neolita u metalno doba, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 1961.
M. Garaanin, Nomades des steppes et autochtones dans Sud-Est europene l poque de
transition du nolithique a l ge du bronze, L ethnogenese des peuples
Balkaniques, Sofia, 1971.
M. Garaanin, Les premier vagueIndoeuropeenes en Grece et dans les Balkans, Acta of the
2nd International Colloquium on Aegean Prehistory, Athens, 1972.
E. Comsa, Considration portant sur la tombes ocre de la zone du Bas-Danube, Simpozij o
poznom neolitu i ranom bronzanom dobu u Podunavlju, Istraivanja 5, Filozofski
fakultet Institut za istoriju, Novi Sad, 1976.
P. Medovi, Die Cernavoda III-Kulltur im jugoslawischen Donaugerbiten, Simpozij o
poznom neolitu i ranom bronzanom dobu u Podunavlju, Istraivanja 5,

374
Filozofski fakultet Institut za istoriju, Novi Sad, 1976.
B. Jovanovi, The Kurgan (pit-grave) steppe culture in south Vojvodina, Simpozij o poznom
neolitu i ranom bronzanom dobu u Podunavlju, Istraivanja 5, Filozofski
fakultet Institut za istoriju, Novi Sad, 1976.
B. Jovanovic, Tumuli stepske kulture grobova jama u Podunavlju, Starinar, n. s. XXVII,
Beograd, 1976.
S. Dimitrijevi T. Teak-Gregl N. Majnari-Pandi, Prapovijest, Zagreb, 1998.

B. Marijanovi, Cetinska kultura rana faza, samostalna kultura ili integralni dio eneolitika,
Radovi ffzd, 23, Zadar, 1998.
B. Marijanovi, Prilozi za prapovijest u zaledu jadranske obale, Zadar, 2000.
B. Marijanovi, Ravlica pecina, GZM 3536, Sarajevo 1981.
B. Marijanovi, Eneolitik i eneoliticke kulture u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2003.
B. Marijanovi, Kasna hvarskolisicicka kultura u eneolitu, Godinjak CBI XXIX/27,
Sarajevo 1991.
B. Marijanovi, Ljubljanska kultura na istocnoj jadranskoj obali, VAHD 84, Split 1991.
B. Marijanovi, Neka pitanja eneolitika istocnog Jadrana, Diadora 14, Zadar 1992
B. Marijanovi, Vucedolska kultura na istocnoj jadranskoj obali, VAHD 86, Split 1994.

B.ovi, "Schnur" i "Litzen" keramika na podrucju Neretve, Dolina rijeke Neretve


prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Split 1980.
B.ovi, Eneolitska lijebljena keramika na istocnoj jadranskoj obali i njenom zaledu,
Zbornik A. Benca, Posebna izdanja ANUBIH, Sarajevo 1991.
A. Miloevi B. Govedarica, Otiic, Vlake praistorijsko nalazite u Vrtaci I, Godinjak CBI
XXIV/23, Sarajevo 1986.
B. euk D. Radi, Vela pilja preliminarni rezultati dosadanjih istraivanja, Arheoloka
istraivanja na podrucju otoka Korcule o Lastova, Znanstveni skup
HAD, Zagreb, 2001.
N. Petri, Prethistorijske kulture Peljeca, Peljeki zbornik I, Zagreb, 1976.

375
PRIMARNE I SEKUNDARNE KOMPONENTE ENEOLITIKA RAZVIJENOG
JADRANA prema B. Marijanoviu

PRIMARNE KOMPONENTE

Posude s zaobljenjim donjim dijelom i visokim vratom koji je prstenasto zadebljan.


Postepeno zadebljan obod s proirenim i koso zasjeenim obodom prema unutra.

SEKUNDARNE KOMPONENTE

1.Schnur keramika
2.Utjecaj Vuedolske kulture barbotino ukraavanje, gruba keramika
3.Kanelirana keramika utjecaj Badenske culture
4.ljebljena keramika
5.Jadranski tip ljubljanske culture, radil

376
377

Вам также может понравиться