K - Tehnicar Za Elektroniku - Za Odobrenje PDF

Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
TEHNIAR ZA ELEKTRONIKU
Popis kratica
AD analogno-digitalno
ASCII - American Standard Code for Information Interchange, sedmerobitni
alfanumeriki kod
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
BCD - Binary Coded Decimal, binarno kodirani decimalni brojevi
CAD - Computer Aided Design, projektiranje pomou raunala
CAE Computer Aided Engineering, inenjering pomou raunala
CAM Computer Aided Manufacturing, proizvodnja pomou raunala
CANopen - Controller Area Network, komunikacijski protokol
CAP - Computer Aided Programming, programiranje pomou raunala
CAQ - Computer Aided quality assurance, osiguranje kvalitete pomou raunala
CCD - Charge Coupled Device, senzor s prijenosom naboja
CIE - Computer Integrated Engineering, projektiranje (proizvodnih procesa)
pomou raunala
CIM Computer Integrated Manufacturing, proizvodnja pomou raunala
CROSBI - Hrvatska znanstvena bibliografija
CSS Cascading Style Sheets, stilski jezik za oblikovanje dokumenta napisanog
pomou HTML jezika
CT - Computed Tomography, raunalna tomografija
DA digitalno-analogno
DC - Direct Current , istosmjerna struja
EU Europska unija
FBD Function Block Diagram, programiranje pomou funkcijskih blokova
FUP - Functional Plan, funkcijski plan; postupak razrade proizvodnog procesa,
ujedno i naziv raunalnog programa za isto podruje
GPS - Global Positioning System, globalni pozicijski sustav
HDL Hardware Description Language, programski jezik za opis sklopova
HRAK - Portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske
2
HTML - HyperText Markup Language, programski jezik za izradbu hipertekstovnih
dokumenata
IC - infracrveno
ICT Information and Communications Technology, informacijska i
komunikacijska tehnologija
IEC - International Electrotechnical Commission, Meunarodna elektrotehnika
komisija
IPv4 - Internet Protocol version 4, meumreni protokol verzija 4
IPv6 - Internet Protocol version 6, meumreni protokol verzija 6
IRL - Industrial Robot Language - normirani raunalni jezik za programiranje
industrijskih robota
ISO - International Standards Organization, Meunarodna organizacija za
standardizaciju
IT Information Technology, informacijska tehnologija
LAD - Ladder Diagram, programiranje PLC-a pomou ljestviastog dijagrama
LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima
LED Light Emitting Diode, svjetlea dioda
MOS - MetalOxideSemiconductor, poluvodiki element na bazi spoja metal-
oksid-poluvodi
MOSFET - MetalOxideSemiconductor Field-Effect Transistor, tranzistor s
efektom polja na bazi spoja metal-oksid-poluvodi
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NAT Network Address Translation, proces modifikacije mrenih adresa
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NN Narodne novine
OS Operating System, operacijski sustav
OSI - Open System Interconnection, meupovezivanje otvorenih sustava
PAT - Port Address Translation, proces modifikacije mrenih adresa
PIN - Personal Identification Number, osobni identifikacijski broj
PLC Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja (industrijsko
raunalo)
3
PSTN - Public Switched Telephone Network, javna komutirana telefonska mrea
PTZ - PanTiltZoom Camera, kamere upravljane pomou upravljake konzole;
mogu se okretati u svim smjerovima i zumirati
PWM Pulse Width Modulation, pulsno irinska modulacija
RH Republika Hrvatska
SCADA Supervisory Control And Data Acquisition, raunalni sustav za
prikupljanje i obradu podataka u stvarnom vremenu
SI - Systme International d'Units, Meunarodni sustav mjernih jedinica
STL - Statement List, programirnje PLC -a pomou naredbi
TCP/IP Transmission Control Protocol/Internet Protocol, protokol za stvaranje
veza na mrei/internetski protokol
USB - Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica
VGA - Video Graphics Array, standard za vizualni prikaz podataka vrlo dobre
razluivosti; sklopovski sustav za prikaz slike u boji
VLSM Variable Length Subnet Masking, promjenljiva duljina maske podmree
WWW - World Wide Web, svjetska mrea; multimedijalni raunalni sustav za
objavljivanje i razmjenu informacija
XS-3 - Excess-3 binary-coded decimal, etverobitni samokomplementirajui kod
4
Sadraj
1. Opi dio .......................................................................................................... 6

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ................................................................ 6
1.2. Cilj kurikuluma ............................................................................................ 6
1.3. Trajanje obrazovanja.................................................................................... 6
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ..................................................... 6
2. Nastavni plan i program ................................................................................... 7
2.1. Nastavni plan .............................................................................................. 7
2.2. Nastavni program ........................................................................................ 9
2.2.1. Opeobrazovni dio ................................................................................ 9
2.2.2. Obvezni strukovni moduli ................................................................... 147
2.2.3. Izborni strukovni moduli..................................................................... 190
2.2.4. Zavrni rad ....................................................................................... 233
3. Okruenje za uenje...................................................................................... 234
4. Kadrovski uvjeti............................................................................................ 235
5. Minimalni materijalni uvjeti ............................................................................ 267
6. Reference dokumenta.................................................................................... 274
6.1. Referentni brojevi ..................................................................................... 274
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma ...... 274
6.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................. 274
6.2.2. Strukovni dio .................................................................................... 276
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................ 277
Napomena:
imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student, korisnik,
poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju rodnu razliku.
5
1. Opi dio
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije
Tehniar za elektroniku
1.2. Cilj kurikuluma
Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih

standardom strukovne kvalifikacije Tehniara za elektroniku.
1.3. Trajanje obrazovanja
etiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja
Zavrena osnovna kola.
6
2. Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan
NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA ELEKTRONIKU

A. OPEOBRAZOVNI DIO
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

MODUL NASTAVNI PREDMETI
tjedno tjedno tjedno tjedno
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
T V PN T V PN T V PN T V PN
HRVATSKI JEZIK 105 3 6 105 3 6 105 3 6 96 3 6

STRANI JEZIK 70 2 4 70 2 4 70 2 4 64 2 4
POVIJEST 70 2 4,5 70 2 4,5
OPEOBRAZOVNI MODUL
GEOGRAFIJA 70 2 4,5 35 1 2,5

POLITIKA I GOSPODARSTVO 64 2 4
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 70 2 2 70 2 2 70 2 2 64 2 2
VJERONAUK/ETIKA 35 1 2,5 35 1 2,5 35 1 2,5 32 1 2,5
MATEMATIKA 105 3 6 105 3 6 105 3 5,5 96 3 5,5
FIZIKA 70 2 4 70 2 4 70 2 4 64 2 4
KEMIJA 70 2 4
BIOLOGIJA 35 1 2,5
RAUNALSTVO 70 2 4 70 2 4
UKUPNO SATI/BODOVA A. 770 22 44 630 18 35,5 455 13 24 480 15 28
UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU % 68,75% 73,33% 56,25% 59,17% 40,63% 40,00% 48,39% 46,67%
B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

B1. OBVEZNI 1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed
STRUKOVNI NASTAVNI PREDMETI
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
MODULI
TEHNIKO CRTANJE I
35 1 1,5 35 1 1,5
DOKUMENTIRANJE
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 70 2 3,5 70 2 3,5

ELEKTROTEHNIKA
LABORATORIJSKE VJEBE IZ
105 3 5 70 2 3,5
ELEKTROTEHNIKE
RADIONIKE VJEBE 105 3 4,5 105 3 4,5
OSNOVE ELEKTRONIKIH MJERENJA 70 1 1 3,5
INSTRUMENTACIJA 64 1 1 3,5
ELEKTRONIKA 70 1 1 4 105 2 1 6
ELEKTRONIKA
OSNOVE DIGITALNE ELEKTRONIKE 70 1 1 4
DIGITALNA ELEKTRONIKA 70 1 1 4
RADIONIKE VJEBE 105 3 5 96 3 5
MIKROUPRAVLJAI 70 1 1 4
PROGRAMIRLJIVI LOGIKI UPRAVLJAI 64 1 1 3,5

AUTOMATIKA
UVOD U AUTOMATIKU 105 1 2 5
OSNOVE WEB DIZAJNA 35 1 1,5
OBRADA SLIKE I ZVUKA 64 1 1 3,5
RAUNALSTVO
PROGRAMIRANJE 70 2 4,5
UVOD U RAUNALNE MREE 96 1 2 5
UKUPNO SATI/BODOVA B1. 350 2 5 3 16 490 5 6 3 24,5 525 5 7 3 28,5 384 4 5 3 20,5
UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA

31,25% 26,67% 43,75% 40,83% 46,88% 47,50% 38,71% 34,17%
U UKUPNOM FONDU %
7
B2. IZBORNI 1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed
STRUKOVNI NASTAVNI PREDMETI
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
MODULI *
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 105 1 2 5

1. ELEKTRONIKA U
ENERGETSKA UINKOVITOST 32 1 2
ENERGETICI
ENERGETSKA ELEKTRONIKA 35 1 2,5 96 1 2 5,5
TELEKOMUNIKACIJSKI VODOVI I MREE

70 2 4
2. TELEKOMUNIKACIJE ELEKTRONIKE KOMUNIKACIJE 70 1 1 3,5

KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI 64 1 1 3,5
INTERNETSKE TEHNOLOGIJE 64 2 4
VOENJE PROCESA RAUNALOM 64 1 1 3,5
UVOD U ROBOTIKU 70 1 1 4
3. AUTOMATIKA
ROBOTIKA 64 1 1 4
ELEKTROMOTORNI POGONI 70 1 1 3,5
TEHNOLOGIJA GRIJANJA I
64 1 1 4
KLIMATIZACIJE
4. TEHNIKA U ZGRADAMA ELEKTRINE INSTALACIJE 70 1 1 4

ELEKTROMOTORNI POGONI 70 1 1 3,5
SUSTAVI TEHNIKE ZATITE 64 1 1 3,5
MENADMENT 70 1 1 3,5
PRIMJENJENO RAUNALSTVO 70 2 4
5. TEHNIKA I MENADMENT TEHNIKO I POSLOVNO
64 2 3,5
KOMUNICIRANJE
INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA 64 1 1 4
UKUPNO SATI/BODOVA B2.
140 2 2 7,5 128 2 2 7,5
(kod odabir a modula pod r ednim br ojem 1, 3 ili 4)
140 3 1 7,5 128 1 3 7,5
(kod odabir a modula pod r ednim br ojem 2)
140 1 3 7,5 128 1 3 7,5
UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU
12,50% 12,50% 12,90% 12,50%
%
UKUPNO SATI/BODOVA B1. + B2. (kod odabir a modula pod r ednim
350 2 5 3 16 490 5 6 3 24,5 665 7 9 3 36 512 6 7 3 28
br ojem 1, 3 ili 4)
350 2 5 3 16 490 5 6 3 24,5 665 8 8 3 36 512 5 8 3 28
br ojem 2)
350 2 5 3 16 490 5 6 3 24,5 665 6 10 3 36 512 5 8 3 28
br ojem 5)
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU % 31,25% 26,67% 43,75% 40,83% 59,38% 60,00% 51,61% 46,67%
C. ZAVRNI RAD
UKUPNO BODOVA C. 4
SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C
1120 24 5 3 60 1120 23 6 3 60 1120 20 9 3 60 992 21 7 3 60
(kod odabir a modula pod r ednim br ojem 1, 3 ili 4)
1120 24 5 3 60 1120 23 6 3 60 1120 21 8 3 60 992 20 8 3 60
1120 24 5 3 60 1120 23 6 3 60 1120 19 10 3 60 992 20 8 3 60
* Napomena: u treem razredu polaznik bira jedan od ponuenih izbornih strukovnih

modula s pripadajuim nastavnim predmetima u treem i etvrtom razredu.
8
2.2. Nastavni program
2.2.1. Opeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i
prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima u
razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje
stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje su

kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u
razliitim situacijama
Cilj predmeta: razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim

pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima
stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.

razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama
razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei, potivati

hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i kulture drugih
naroda
U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:

I. Sluanje i govorenje
II. Struktura hrvatskog jezika
III. Pisanje
IV. Analiza knjievnih tekstova
Opis predmeta: V. Analiza neknjievnih tekstova.
Ishodi su jedinica koncipirani na nain da se njihovim ostvarivanjem
razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te cjelovito
razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog
jezika.
9
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Razred: prvi (1.)
Sluanje i govorenje
1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s

obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno

3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno
komunikacijskoj situaciji i primatelju
4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomou biljeaka

i grafikih prikaza
5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom,
morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom
i stilistikom normom
6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na

komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke
Struktura hrvatskog jezika
1. razvrstati jezikoslovne pojmove
2. opisati sadraje povezane s povijesti hrvatskog jezika
3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na

druge idiome hrvatskog jezika
U prvom razredu
4. navesti jezina pravila
polaznik e stei
sljedee ishode 5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini
uenja:
6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu

s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
normom
Pisanje
1. sastavljati razliite vrste tekstova
2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske

funkcije
3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i

itatelju uz smjernice ili samostalno
4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst

5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na
vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i
itatelju
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
10
normom
8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,

strukturnu i jezinu tonost i primjerenost
Analiza knjievnih tekstova

1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama
2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim

primjerima
3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,

sadrajna i stilska obiljeja
4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz

razliitih izvora
5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima

6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj,
sadrajnoj i jezinoj razini
7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu
Analiza neknjievnih tekstova

1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz
tiskanog ili elektronikog izvora
2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje

komunikacijska funkcija teksta
3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini

tekst
4. tumaiti tekstove s grafikim elementima
5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i

implicitno
6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,

oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja
7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz

razliitih izvora
8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima
9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu

Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Sluanje
Javni govor
monoloki oblici
Govorenje
Govor
monoloki oblici
Govorenje
Oluja ideja
dijaloki oblici
Funkcija glasova Fonem, alofon, fon
u jeziku Fonem i grafem
Tvorba i podjela Podjela glasova prema otvoru
11
glasova Slogovi i slogovna struktura
Podjela glasova prema zvunosti
Podjela glasova prema mjestu tvorbe
Jednaenje glasova po zvunosti
Jednaenje glasova po mjestu tvorbe
Gubljenje suglasnika
Glasovne Palatalizacija
promjene Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a
Pravogovor ili ortoepija
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Vrjednote govornog jezika
Pravogovorna i
Pravopis ili ortografija
pravopisna
Pisanje velikog i malog slova
norma
Pravopisni i reenini znakovi
Pisanje glasova /, d/,
Alternacije ije/je/e/i
Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske

Hrvatski jezik od
srednjovjekovne knjievnosti
prvih pisanih
spomenika do
Izvori hrvatskog knjievnog jezika (spomenici pismenosti,
kraja 15. stoljea
historiografski spisi, zakonici)
Pisanje -
Opisivanje kao postupak
opisivanje
Pripovijedanje kao postupak
Pria
Pisanje - Tehniko izvjee
pripovijedanje Obavijest
ivotopis
Molba
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Ranko Marinkovi, Prah

Giovanni Boccaccio, Chichibio
Pria i novela
Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka
Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie
Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija
Ivo Andri, Put Alije erzeleza
Dubravko Horvati, avo u podne
Vjekoslav Kaleb, Gost
Roman
Pavao Pavlii, Veernji akt
Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni
Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje
12
Victoria Hislop, Otok
Khaled Hosseini, Goni zmajeva
John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
Drama
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona
Plaut, krtac
Pero Budak, Meava
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina
Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,
dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria
Lirika
Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola
Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi
Polaznici itaju pet pjevanja.
Ep
Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)
itanje -
opisivaki Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova
tekstovi
itanje - Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova
pripovjedaki Molba
tekstovi ivotopis
Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Napomene:
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,
objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
Metode i oblici
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
rada:
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
Elementi i oblici neknjievni tekstovi.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika: samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
13
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
e stei sljedee razreda.
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Predavanje
monoloki oblici
Sluanje
Intervju
dijaloki oblici
Govorenje
Predavanje
monoloki oblici
Govorenje
Anketa
dijaloki oblici
Morfem i Morfem, alomorf, morfologija
morfologija Vrste morfema
Gramatike Kategorije vrsta rijei
kategorije Kategorije oblika rijei
Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Promjenjive rijei
Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis
Prilozi
Prijedlozi
Nepromjenjive
Veznici
rijei
estice
Usklici
Hrvatski jezik od
Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov
16. do kraja 18.
Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
stoljea
Izlaganje kao postupak
Definicije
Pisanje - Saetak
izlaganje Biljeke i natuknice
Zapisnik
Struno izvjee
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan
ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima
Cijeli se svijet
polaznika.
igra
Molire, krtac
Pedro Caldern de la Barca, ivot je san
14
William Shakespeare, San ljetne noi
William Shakespeare, Romeo i Julija
Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja
Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka
Tena tivii, Fragile
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
Eshil, Okovani Prometej

Prometeji Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
Johann Wolfgang Goethe, Prometej
Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka
Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba
Tin Ujevi, Visoki jablani
George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili italakim
Milan Begovi, Bez treega

ena u Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke
knjievnom djelu Biblija, Pjesma nad pjesmama
Ivan Slamnig, Barbara
Horacije, Lidiji
Josip Kozarac, Tena
Dinko imunovi, Muljika
Dubravka Ugrei, tefica Cvek u raljama ivota
Sofoklo, Antigona
Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova
itanje - Saetak
izlagaki tekstovi Struno izvjee
Popularno-znanstveni lanak
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
neknjievni tekstovi.
praenja i
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika:
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
15
Literatura
16
Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
polaznik e stei razreda.
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Izvjetaj
monoloki oblici
Sluanje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Govorenje
Izvjetaj
monoloki oblici
Govorenje
Slubeni razgovor
dijaloki oblici
Sintaksa Sintaksa
Spojevi rijei Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei
Ustrojstvo Obavijesno ustrojstvo reenice
reenice Gramatiko ustrojstvo reenice
Reenice po
Jednostavne i sloene reenice
sastavu
Nezavisno
Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica
sloena reenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica
Zavisno sloena
Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,
reenica
posljedine, namjerne, dopusne
Povezivanje
Red rijei u reenici
reenica u tekstu
Pravopisna
Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
pravila u sintaksi
Hrvatski jezik u
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
19. stoljeu
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Pisanje - Prikaz
dokazivanje Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja
predmeta hrvatski jezik)
kolski esej
djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
Jurei vlak brae Janko Poli Kamov, Brada

Lumire Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra
Antun Gustav Mato, Notturno
Milan Begovi, Kvartet
Vladimir Vidri, Pejza II.
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Konstantinos Kavafis, ekajui barbare
17
Arthur Schnitzler, Novela o snu
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu

obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
August enoa, Prijan Lovro

Drutveni Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
angaman Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva
Honor de Balzac, Otac Goriot
Charles Dickens, Velika oekivanja
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili
dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili
italakim interesima polaznika.
William Shakespeare, Hamlet

Unutarnji svijet Janko Leskovar, Misao na vjenost
Henrik Ibsen, Nora
Petar Preradovi, Ljudsko srce
Ralph Waldo Emerson, Ljubav
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Ranko Marinkovi, Ruke
Franz Kafka, Preobrazba
Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova
itanje -
Prikaz
dokazivaki
Pismo za iskazivanje interesa
tekstovi
Problemski lanak
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici neknjievni tekstovi.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika: samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
Literatura
18
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razredu polaznik razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Komentar
monoloki oblici
Sluanje
Debata
dijaloki oblici
Govorenje
Komentar
monoloki oblici
Govorenje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Leksikologija Uvod u leksikologiju
Jezini sustav i Struktura jezinog znaka
jezini znak Jednoznanost i vieznanost leksema
Leksiko- Sinonimija
semantiki Antonimija
odnosi Homonimija
Vremenska raslojenost leksika
Raslojenost
Podruna raslojenost leksika
leksika
Funkcionalna raslojenost leksika
Meujezini
Posuenice
dodiri i leksiko
Vrste posuenica
posuivanje
Jezina norma i Jezina norma

jezini purizam Jezini purizam
Frazem i frazeologija
Frazeologija
Frazemske istoznanice i frazemski antonimi
Vrste rjenika
Leksikografija
Leksikografski (rjeniki) lanak
Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz
Hrvatski jezik u samobitnosti hrvatskog jezika
20. i 21. stoljeu
Hrvatski jezik - slubeni jezik Europske unije
Pisanje -
kolski esej
dokazivanje
Pisanje - Upuivanje kao postupak
upuivanje Tehnika uputa
Stoljee nemira
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinkovi, Kiklop
Ivan Goran Kovai, Jama
19
Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro
Eugne Ionesco, elava pjevaica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Albert Camus, Stranac

Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom
Globalno selo
Antun oljan, Luka
Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica
Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe
Raymond Carver, Katedrala
Aldous Huxley, Divni novi svijet
William Gibson, Neuromancer
Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu
po izboru nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Marko Maruli, Judita (ulomci)

Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila
Hrvatska
Marin Dri, Dundo Maroje
knjievna batina
Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)
Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice
Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
itanje - Kritika
dokazivaki Komentar
tekstovi
itanje - Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova
upuivaki Tehnika uputa
tekstovi Zakoni
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
neknjievni tekstovi.
praenja i
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika:
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
20
Literatura
21
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju
jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom

struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst o temi prema osobnom interesu
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o poznatim

temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim razgovorima bez
Cilj predmeta: pripreme
povezati reenice kako bi polaznici opisali dogaaje i svoje

doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama
jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja meu

osobama iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje

jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i skupinama

u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Nastavom engleskog jezika, uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrjednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje i injenica da je rije o
nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku etverogodinjeg obrazovanja oekuje se
Opis predmeta: da e polaznici dosei razinu A2+, prije svega u podruju receptivnih
jezinih vjetina. Premda bi polaznici skladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, realno je oekivati heterogenost znanja
polaznika iz osnovne kole, uz manja proirenja gradiva povezana s
novim kontekstom i strukom.
NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja
iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto, ovisno o
razini i razredu, uvaavajui injenicu da se u zavrnim razredima
poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
22
Razred: prvi (1.)
Jezini sustav i sadraji
1. razviti jezine strukture osnovne razine i vokabular u usmenom

i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan smisao tekstova jednostavnog raspona

vokabulara i jednostavnih jezinih struktura pisanih
standardnim jezikom
Sluanje
1. upotrijebiti osnovne i sloenije jezine strukture i vokabular
2. identificirati globalno znaenje i glavnu misao u snimljenom i/ili

izgovorenom tekstu o poznatoj temi
U prvom razredu
polaznik e stei Pisanje
sljedee ishode
1. svrstati osnovne i sloenije jezine strukture te osnovni i
uenja:
sloeniji vokabular u pisanom izriaju
2. izraziti svojim rijeima osjeaje povezane sa svakodnevnim i

poznatim situacijama
Govor
1. koristiti odgovarajue jezine strukture i vokabular u usmenom

izriaju
2. primijeniti jednostavne fraze u drutvenim situacijama
Meukulturalno djelovanje
1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) jezika cilja
2. interpretirati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i

zemlje (ili zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)
Ja i svijet oko
lanovi ue i ire obitelji
mene
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
Stanovanje
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Slobodno vrijeme Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Svakodnevica Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
23
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Prehrambene
Obroci
navike
Prehrambene navike (Piramida prehrane)
Vrste valuta
Kupovina Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti
ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are,

relativne
VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
Napomene: PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i

opisni, pridjevi neodreene koliine
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: mjesta, odreenoga i neodreenoga vremena
SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici;

mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i
vremena
GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova-s oblik, ed oblik, particip

s nastavkom ing, -ed. Osnovna glagolska vremena
ponavljanje; tvorba i uporaba buduih vremena (going to +
infinitive; shall, will; Present Continuous za budunost), pojam
aktiva i pasiva.
Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
Elementi i oblici u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
praenja i jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
vrjednovanja odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
polaznika: struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
24
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
25
Razred: drugi (2.)
1. odabrati pravilne jezine sadraje i oblike
2. izdvojiti osnove jezinog sustava radi ostvarenja komunikacije

s razliitim osobama u novim uvjetima
itanje
1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom

pismu
2. izdvojiti kljune informacije u svakodnevnim pisanim

materijalima na standardnom jeziku
Sluanje
1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe

U drugom
razredu polaznik Pisanje
e stei sljedee 1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
ishode uenja:
2. izvijestiti o planovima i zadaama u kratkom i jednostavnom
pisanom obliku
Govor
1. izloiti svoje osjeaje povezane sa svakodnevnim i poznatim

situacijama
2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaama
1. izdvojiti pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja meu osobama iz razliitih
kultura
3. upotrijebiti osnovna pravila ponaanja u komunikaciji na jeziku

cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Putovanja i Vozni red i prospekti
praznici Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Multikulturalnost Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
Mediji i Tiskani i elektroniki mediji
26
suvremena Radio i televizija
komunikacija TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree, itd.
Vrste kola
Predmeti
kola i Ocjene
obrazovanje kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Sport i zdravlje
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Meuljudski
Odnosi meu spolovima
odnosi
Formalne i neformalne situacije
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
nadmaiti.
ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica
PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)
PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on,
Napomene: at, above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)
TVORBA RIJEI: compounds
PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici
SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijei u reenici

naelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i sloenim
vremenima; slaganje vremena
GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect

Tense - Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense
Preterite Tense (odnos).
Ostalo
demonstracije.
Elementi i oblici produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
praenja i u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
vrjednovanja jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
polaznika: odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
27
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
Literatura
28
Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava na novim sadrajima
2. koristiti jezine strukture i vokabular u sloenijim opisima i
situacijama iz svakodnevice i podruja povezanog sa strukom
itanje
1. izdvojiti kljune informacije u pisanim materijalima na
standardnom jeziku
2. izdvojiti specifine informacije iz jednostavnih izvornih i
didaktikih tekstova
Sluanje
1. identificirati globalno znaenje i glavnu misao u snimljenom
U treem razredu
i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi
polaznik e stei
sljedee ishode
Pisanje
uenja:
1. raspraviti sloenije informacije u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. preoblikovati biljeke nakon itanja ili sluanja teksta
Govor
1. protumaiti sloenije informacije iz osobnih pisama,
razglednica ili e-pote
1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od
razliitih oblika diskriminacije
2. primijeniti razliite verbalne i neverbalne strategije za
uspostavljanje kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Mladi i europsko okruenje
Europsko
Europsko zajednitvo (valuta, itd.)
okruenje
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
Javne slube kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Mladi i njihov
Problemi mladih
svijet
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba, itd.)
Mobilnost ljudi i znanja
Mobilnost i Meunarodno trite rada
migracije Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
Drutvo i svijet ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
koji nas okruuje Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Graanski odgoj
29
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Izumi i otkria
Znanost i
Poznati znanstvenici
tehnologija
Suvremene tehnologije
Strukovno Povijest struke
usmjerene teme Zanimljivosti i osobitosti
nadmaiti.
Napomene: Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli;

pogodbene reenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne
reenice.
Ostalo
demonstracije.
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
Elementi i oblici odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
praenja i struke).
vrjednovanja Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
polaznika: usmena i pisana provjera znanja.
Literatura
30
Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o razliitim temama uz povremenu strunu
pomo u poznatim i novim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja
vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. prepoznati kljune ideje u tekstu pregledno izloene
argumentacije
2. razlikovati pisani izriaj od govornog izriaja
Sluanje
1. interpretirati bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnom jeziku
2. razlikovati vanije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili
U etvrtom
izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne ivotne
razredu polaznik
situacije
e stei sljedee
ishode uenja:
Pisanje
1. klasificirati informaciju o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani
izriaj
Govor
1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst
2. prevesti jednostavne upute i naredbe
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima
2. provesti sloeniju komunikaciju i suradnju u skupini u
poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Zanimanja
Oglasi
Posao i
ivotopis i europass
obrazovanje
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Svijet rada Moje zanimanje u europskom okviru
Na radnom mjestu
Potroako Reklame i utjecaj na mlade
drutvo Konzumerizam
Mobilnost i
Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
migracije
Posjeti i razmjene polaznika
31
Fenomen globalizacije
Kultura i
Svijet kao globalno selo
civilizacija
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost, Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
umjetnost i Slavni ljudi i dogaaji
popularna
kultura
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Drutvo i svijet Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
koji nas okruuje Graanski odgoj
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Solidarnost Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Strukovno
Zanimljivosti i osobitosti
usmjerene teme
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
nadmaiti.
Napomene:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
pasivne reenice, bezlini oblici, odnosne reenice, pogodbene

reenice (tip I i II); - ing oblik glagola; causative have.
Ostalo
demonstracije.
praenja i struke).
32
Literatura
33
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju
jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom

struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst o temi prema osobnom interesu
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o poznatim

temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim razgovorima bez
Cilj predmeta:
pripreme
povezati reenice kako bi opisali dogaaje i svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama

jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanja o razliitim uzrocima nerazumijevanja meu

osobama iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje

jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih kultura

ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i skupinama
u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Nastavom njemakog jezika, uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrjednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije
o nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole, polaznici bi u
osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom jeziku mogli
Opis predmeta:
ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezine kompetencije
polaznika predviena i na zavretku 1. razreda strukovne kole jer je
u tom razredu realno oekivati heterogenost znanja polaznika iz
osnovne kole uz (manja) proirenja gradiva povezanim s novim
kontekstom i strukom.
NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja
iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto, ovisno o
razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
34
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
35
Razred: prvi (1.)
1. razviti jezine strukture osnovne razine i vokabular u
usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan smisao tekstova jednostavnog raspona
vokabulara i jednostavnih jezinih struktura pisanih
standardnim jezikom
Sluanje
1. upotrijebiti osnovne i sloenije jezine strukture i vokabular
U prvom razredu
polaznik e stei
Pisanje
sljedee ishode
1. svrstati osnovne i sloenije jezine strukture te osnovni i
uenja:
sloeniji vokabular u pisanom izriaju
2. izraziti svojim rijeima osjeaje povezane sa svakodnevnim i
poznatim situacijama
Govor
1. koristiti odgovarajue jezine strukture i vokabular u usmenom
izriaju
2. primijeniti jednostavne fraze u drutvenim situacijama
1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) jezika cilja
2. interpretirati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i
zemlje (ili zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)
Ja i svijet oko
lanovi ue i ire obitelji
mene
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
Stanovanje
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Slobodno vrijeme Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
Svakodnevica
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Prehrambene Hrana i pie
navike Obroci
36
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Vrste valuta
Kupovina Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
nadmaiti.
IMENICE: vrste, rod, broj
LANOVI: odreeni, neodreeni
ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija zamjenice,

bezlina man
Napomene: PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove deklinacije
pridjeva
PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin?
Wann?)
SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red
rijei u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzronoj
reenici (dass, weil, wenn, denn)
GLAGOLI: pomoni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu,

povratni glagoli; preterit pomonih glagola; perfekt, imperativ.
Ostalo
demonstracije.
praenja i struke).
Literatura
37
Razred: drugi (2.)
1. odabrati pravilne jezine sadraje i oblike
2. izdvojiti osnove jezinog sustava radi ostvarenja komunikacije
s razliitim osobama u novim uvjetima
itanje
1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom
pismu
Sluanje
1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe
U drugom
razredu polaznik Pisanje
e stei sljedee 1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
ishode uenja: 2. izvijestiti o planovima i zadaama u kratkom i jednostavnom
pisanom obliku
Govor
1. izloiti svoje osjeaje povezane sa svakodnevnim i poznatim
situacijama
2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaama
1. izdvojiti pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa
2. navesti uzroke nerazumijevanja meu osobama iz razliitih
kultura
3. upotrijebiti osnovna pravila ponaanja u komunikaciji na jeziku
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Putovanja i Vozni red i prospekti
praznici Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Multikulturalnost Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
Tiskani i elektroniki mediji
Mediji i Radio i televizija
suvremena TV vodi i programi
komunikacija Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
kola i Vrste kola
obrazovanje Predmeti
38
Ocjene
kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Sport i zdravlje
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Meuljudski
Odnosi meu spolovima
odnosi
Formalne i neformalne situacije
nadmaiti.
IMENICE: sloenice
Napomene: PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva
PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama
GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih

glagola, konjunktiv II modalnih i pomonih glagola i uporaba
haben i mgen kod izricanja molbe i elje, Futur I; pasiv; rekcija
glagola.
Ostalo
demonstracije.
praenja i struke).
Literatura
39
Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava na novim sadrajima
2. koristiti jezine strukture i vokabular u sloenijim opisima i
situacijama iz svakodnevice i podruja povezanog sa strukom
itanje
2. izdvojiti specifine informacije iz jednostavnih izvornih i
didaktikih tekstova
Sluanje
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
Pisanje
uenja:
1. raspraviti sloenije informacije u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. preoblikovati biljeke nakon itanja ili sluanja teksta
Govor
1. protumaiti sloenije informacije iz osobnih pisama,
razglednica ili e-pote
1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od
razliitih oblika diskriminacije
2. primijeniti razliite verbalne i neverbalne strategije za
uspostavljanje kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Mladi i europsko okruenje
Europsko
Europsko zajednitvo (valuta, itd.)
okruenje
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
Javne slube kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Mladi i njihov
Problemi mladih
svijet
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba, itd.)
Mobilnost i Meunarodno trite rada
Drutvo i svijet ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
koji nas okruuje Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Graanski odgoj
40
Izumi i otkria
Znanost i
Poznati znanstvenici
tehnologija
Suvremene tehnologije
Strukovno Povijest struke
usmjerene teme Zanimljivosti i osobitosti
nadmaiti.
Napomene: ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen,

Frageadverbien, pogodbene reenice u sadanjosti, vremenske i
namjerne reenice; infinitiv sa zu; odnosne reenice; nepravilne
upitne reenice; zamjeniki prilozi (welcher, dieser); neupravni
govor.
Ostalo
demonstracije.
praenja i struke).
srednjoj koli (Narodne novine, 112/10).
Literatura
41
Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o razliitim temama uz povremenu strunu
pomo u poznatim i novim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja
vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. prepoznati kljune ideje u tekstu pregledno izloene
argumentacije
2. razlikovati pisani izriaj od govornog izriaja
Sluanje
1. interpretirati bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnom jeziku
U etvrtom 2. razlikovati vanije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili
razredu polaznik izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne ivotne
e stei sljedee situacije
ishode uenja:
Pisanje
1. klasificirati informaciju o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani
izriaj
Govor
1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst
2. prevesti jednostavne upute i naredbe
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima
2. provesti sloeniju komunikaciju i suradnju u skupini u
poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Zanimanja i oglasi
ivotopis i europass
Posao i Molba i razgovor za posao
obrazovanje Moje zanimanje u suvremenom drutvu i europskom okviru
Na radnom mjestu
Potroako Reklame i utjecaj na mlade

drutvo Konzumerizam
Mobilnost i Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Kultura i Fenomen globalizacije
42
civilizacija Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost, Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
umjetnost i Slavni ljudi i dogaaji
popularna
kultura
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Drutvo i svijet Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
koji nas okruuje Graanski odgoj
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Solidarnost Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Strukovno
Zanimljivosti i osobitosti
usmjerene teme
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Napomene: nadmaiti.
ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih
godina.
Ostalo
Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i
pisanih radova, metoda demonstracije.
praenja i struke).
Literatura
43
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i irenje
temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o povijesti
svoje nacije, regije, Europe i svijeta tijekom est povijesnih
razdoblja
Cilj predmeta: vrjednovati dokaze

razvijati komparativne i uzrono-posljedine analize
interpretirati povijesne podatke
konstruirati vrste povijesne argumente i povijesne perspektive
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda:

temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmiljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja ine:

a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata
prvog reda o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruja
ljudske aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstveno-
tehnolokom, politikom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmiljanja koje se sastoji od pet

vjetina:
vjetina kronolokog razmiljanja
vjetina razumijevanja povijesne naracije
vjetina analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa

vjetina povijesnog istraivanja
vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje

stavova.
Opis predmeta:
Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi i upoznavanje tzv.
tehnikih koncepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i
konstruira povijest. Meu tehnike koncepte ubrajamo: kronologiju i
pripovijedanje, uzrono-posljedini niz, kontinuitet i promjenu,
usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmiljanja i
tehniki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meuzavisnosti.
Takoer, svih pet vjetina su kumulativnog karaktera, tj. svaka
sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj
razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i

obrazovnu. Pouavanje i uenje povijesti strukturirano je tako da
otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim
podnebljima i razliitim vremenima. Ono takoer otkriva irok opseg
prilagodbe pojedinca i drutva u odnosu na probleme s kojima su se
morali suoiti i osvjetljava posljedice razliitih izbora koje su ljudi
donosili. Dakle, pouavamo o snanim i dugotrajnim povijesnim
procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije
dogaaj, ve stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih
44
procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim,
socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu.
Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne
graane to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u
demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih
ideala nacije za sve graane.
Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,
slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni
su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.
Vrjednovanjem nasljea raznolikih etnikih i kulturnih batina
olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj
temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmiljanja te
multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim
ljudima da postani dobri graani svoje domovine i da se ujedno
osjeaju i graanima Europe i svijeta.
45
Razred: prvi (1.)
Od lovca i sakupljaa do stanovnika grada
1. opisati svakodnevan ivot paleolitskog lovca i sakupljaa

plodova
2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i

tehnologiju
3. objasniti kulturne grupe na prostoru dananje Hrvatske u

prapovijesno doba i njihove karakteristike
4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih

civilizacija i prvih gradova
5. razmotriti graditeljska, umjetnika i znanstvena dostignua

ranih civilizacija
6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politiki, drutveni i

kulturni ivot ljudi
7. razlikovati povijesne procese na dananjem hrvatskom

prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisuljea prije Krista
Uspon i pad staroga svijeta
1. objasniti obiljeja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava

do kraja 1. tisuljea prije Krista
U prvom razredu 2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i dravama

polaznik e stei mediteranskog bazena do rimskih osvajanja
sljedee ishode 3. raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obiljeili
uenja: stari svijet
4. ispitati najznaajnija postignua helenske i helenistike kulture
5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod

rimskom vlau
6. analizirati pojavu kranstva i rimsko pravo kao osnove

budueg europskog nasljea
7. usporediti irenje grkog i rimskog utjecaja na prostor

dananje Hrvatske
Srednjovjekovne civilizacije
1. ralaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od
4. do 10. stoljea
2. objasniti politike, drutvene i kulturne promjene u Europi

izmeu 500. i 1000. godine
3. ustanoviti poetak, tijek i posljedice razvoja islamske
civilizacije na trima kontinentima
4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i irenje kranstva

na prostor jugoistone Europe
5. istraiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom

srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske
46
6. ispitati promjene u organizaciji drave, drutva i irenju
kranstva od 11. do 14. stoljea
7. identificirati jaanje meuregionalne trgovine i kulturne

razmjene meu trima kontinenatima
8. protumaiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj

na europske narode i Hrvatsku
9. izloiti sazrijevanje i rast drutva i kulture u Hrvatskoj i

susjednim podrujima do 14. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Kultura i nain Pojava i razvoj prvih ljudi
ivota prvih ljudi Materijalna kultura i nain ivota
ledenog doba Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti
Nagli napredak ovjeanstva u doba neolitika
Neolitska i
Kulturne grupe i nastanak prvih naroda
urbana revolucija
Od stanovnika sela do stanovnika grada
Pojava pisma i Stari istok
nastanak prvih Pismo pronalazak neprocjenjive vanosti
drava i Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija
civilizacija
Dananji hrvatski ivot paleolitskog lovca krapinski praovjek
prostor u Vuedolska kultura sjedilaki ivot i metalurgija
prapovijesti Iliri i njihova kultura
Prijelomna Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u
vremena - jugozapadnoj Aziji
inovacije i velika Uspon i pad starih i novih drava
seoba Pojava judaizma i idovska drava
Vladavina aristokracije i demokracija u grkim polisima
Pojava i razvoj
Stari istok i Grka izmeu Aleksandra i Rimljana
egejske
Najpoznatije religije staroga svijeta
civilizacije
Helenska i helenistika kultura
Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
Doba velikih
Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljee
carstava
Indija i Kina
Susreti i Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
proimanja Grki i rimski gradovi na istonoj obali Jadrana
istonog Jadrana Nain ivota i arhitektura rimskog grada na istonoj obali Jadrana
i Sredozemlja
Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi
Susret i suivot
Bizantsko Carstvo i irenje kranstva
triju svjetova na
Pojava i uspon islamske civilizacije
Sredozemlju
Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju
Nova carstva, kraljevstva i komune
Oporavak Gospodarski i kulturni oporavak
Zapada Kranstvo i drutvo
Prvi svjetski sustav trgovine (1250. 1350.)
Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe
Slavenski svijet u
Slavenski svijet na razmeu Istoka i Zapada
Europi
Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet
Hrvatska izmeu Istona obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti
47
sredozemnog i Pokrtavanje, organizacija drave i razvoj drutva
srednjoeurop- Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u
skog svijeta unutranjosti
Rubna podruja hrvatskog srednjovjekovlja
U prvom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Od lovca i
sakupljaa do stanovnika grada (od pojave ovjeka do 1200. g. pr.
Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i
Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti
bioloke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica,
prvih oblika kulture i organizacije drutvenog ivota. Polaznik e
Napomene:
razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava, religija,
kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske od kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine te pojavu i
razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih drava i kultura na trima
kontinentima te kako su te nove drave i razliite kulturne tradicije i
povijesna iskustva utjecala na drutvene promjene i odnose u
srednjem vijeku.
Ostalo
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima); operativne
Metode i oblici
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
rada:
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
Elementi i oblici
znanje i metakognitivno znanje.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
vrjednovanja
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
polaznika:
uloga).
Literatura
48
Razred: drugi (2.)
Temelji modernog svijeta
1. ispitati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i

promjene u 14. i 15. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj
2. obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te
geografska otkria u 15. i 16. stoljeu doveli do promjena
3. ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije
europskih sila nad narodima u kolonijama
4. raspraviti kako je hrvatsko drutvo doivjelo vjersku, politiku,

drutvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeu
5. usporediti znaajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu
revoluciju i prosvjetiteljstvo
6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije
Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija
7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih

promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljea
Doba graanskih revolucija
1. ralaniti uzroke i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i

u prvoj polovici 19. stoljea
2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

U drugom
razredu polaznik 3. istraiti kako su liberalizam i socijalistike ideje utjecale na
e stei sljedee promjene u europskim dravama i Hrvatskoj
ishode uenja:
4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na
intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeu
5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju

globalne trgovine i europske premoi
6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija
Hrvata i ostalih naroda do poetka 20. stoljea
7. protumaiti proces teritorijalne integracije i formiranja

hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljea
8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u

razdoblju "novog imperijalizma"
Dvadeseto stoljee
1. ralaniti ekonomska, politika i ideoloka suparnitva meu

velikim silama kao uzroke svjetskih ratova
2. objasniti tijek i posljedice Prvog svjetskog rata u svijetu,

Europi i Hrvatskoj
3. opisati pokuaje uspostave demokracije i uvoenje totalitarnih

sustava nakon Prvog svjetskog rata u svijetu i Europi
4. obrazloiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemakoj
5. ispitati viestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugog
49
svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
6. izloiti poloaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj

jugoslavenskoj dravi
7. protumaiti raspad komunizma u Europi, socijalistike

Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drave
8. identificirati oekivanja i proturjenosti u svijetu u drugoj
polovici 20. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Crna smrt i njezine posljedice
Raanje
Pojava nacionalnih drava, gradovi i komune
moderne Europe
Temelji humanizma i renesanse
Velika Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
geografska Kolonijalizam i europeizacija svijeta
otkria i
europska
ekspanzija
Raspad
srednjovjekovnih Izazovi s Istoka - Uspon Osmanlijskog Carstva i kraj Bizanta
carstava i pojava Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
nacionalnih Nastanak modernih europskih drava
monarhija
Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroenosti
Hrvatska u
Stvaranje habsburkog carstva i kriza Osmanlijskog Carstva -
"produenom
teritorijalne promjene krajem 17. stoljea
srednjovjekovlju"
Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama
Uzroci i Doba razuma
posljedice Amerika i Francuska revolucija
graanskih
revolucija krajem
18. i poetkom
19. stoljea
Uzroci i Industrijalizacija i modernizacija
posljedice Uspon SAD-a do svjetske sile
industrijske i
agrarne
revolucije 18. i
19. stoljea
Promjene u Osmanlijsko Carstvo i Rusija u 19. stoljeu
euroazijskim Kina i Japan u 19. stoljeu
drutvima u
razdoblju
svjetske trgovine
i porasta
europske moi
Primjeri Europa izmeu restauracije i revolucije
nacionalizma, Europa u doba nacionalizma i radnikog pokreta
izgradnje drava
i drutvenih
reformi u Europi
50
od 1830. do
1914. godine
Novi Svijet u razdoblju imperijalizma
imperijalizam Porast stanovnitva i prekooceanske migracije
monih Graanska kultura od romantizma do moderne
nacionalnih
drava 1850.-
1914. godine i
vaniji globalni
trendovi
Teritorijalna Hrvatski narodni preporod
integracija Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske
hrvatskih
zemalja i
stvaranje
moderne
hrvatske nacije
Opa kriza Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava
modernog svijeta Revolucionarni pokreti u svijetu poetkom stoljea
- problemi Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
industrijalizacije,
demokracije i
nacionalnosti
Pitanje krivnje za rat i politiki uinak rata u pojedinim dravama
Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
Prvi svjetski rat
Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
Ljudske rtve i globalne posljedice Prvog svjetskog rata
Tri oblika Komunistiki sovjetski sustav, faizam i graanske parlamentarne
politike scene u demokracije
svijetu od 1919. Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi
do 1939. godine
Uzroci i karakter Drugog svjetskog rata
Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugom svjetskom ratu
Drugi svjetski rat Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije -
oslobodilaki i graanski rat
Ljudske rtve i globalne posljedice Drugog svjetskog rata
Novi Hladni rat i internacionalne krize
meunarodni Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea
odnosi i Raspad komunistikog sustava u Europi i stvaranje Europske unije
dekolonijalizacija
u drugoj polovici
20. stoljea
Hrvatska u Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji
socijalistikoj Kriza konfederacije i samoupravljanja
Jugoslaviji i Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave
stvaranje
samostalne
hrvatske drave
U drugom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Temelji
modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba graanskih revolucija
Napomene: (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljee razumjeti napredak
znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i drutvena i politika
zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u Europi,
51
svijetu i Hrvatskoj u vrijeme irenja prekomorske trgovine.
Polaznik e razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u
Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju,
graanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te
znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovjeanstva kao i ratne
sukobe u 20. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ostalo
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s video-materijalima i filmovima); operativne
Metode i oblici
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
rada:
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
Elementi i oblici
znanje i metakognitivno znanje.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
vrjednovanja
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
polaznika:
uloga).
Literatura
52
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
razviti temeljna znanja, vjetine i kompetencije polaznika u
podruju geografije
Cilj predmeta:
osposobiti polaznike za zanimanja u strukovnim podrujima
elektrotehnike i raunalstva
Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima pridonosi

ostvarenju opih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice
opim ciljevima prirodoslovnog i drutveno-humanistikog podruja
kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom
kurikulumu. Primjenom naela aktualizacije i korelacije geografija
ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju drutvenog i humanistikog
podruja, ime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadraja, a
time i koherentnosti pouavanja u ovim dvama podrujima odgoja i
obrazovanja.
Budui da geografija primarno prouava prirodno-geografske i
drutveno-geografske elemente, procese i sustave, u razliitim
prostornim okvirima, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do
globalnog, geografsko obrazovanje omoguuje polaznicima
Opis predmeta: razumijevanje svijeta u kojem ive, razumijevanje prostornih odnosa i
organizaciju prostora, prakticiranje naela odrivog razvoja te razvija
vjetine vane za svakodnevni ivot. Geografska znanja i vjetine
primarno omoguuju razvoj prirodoslovne kompetencije i ope kulture
(kulturna svijest i izraavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih
temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije
komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematike
kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U sustavu znanosti geografija je polje u podruju interdisciplinarnih
znanosti i podijeljena je na etiri grane: fiziku, drutvenu, regionalnu
i primijenjenu geografiju. Nastavni sadraji koji e se pouavati u
prvoj i drugoj godini za zanimanje tehniar za elektroniku znanstveno
su utemeljeni, prilagoeni dobi polaznika i strukturirani po naelu od
blieg prema daljem.
53
Razred: prvi (1.)
Geografski pristup
1. izrei definiciju geografije i discipline specifine za zanimanje

2. opisati razvoj geografije
3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu

istraivanja pojedinih disciplina
4. obrazloiti poloaj geografije u sustavu znanosti i sustavu

odgoja i obrazovanja
5. navesti dokaze o vanosti geografije u obrazovanju i

svakodnevnom ivotu osobe
6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije

unapreenju kvalitete ivota, razvoju drutva i gospodarstva
7. obrazloiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom

planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu odrivog
razvoja
Zemlja u Sunevu sustavu i svemiru
1. opisati postanak svemira
2. razlikovati svemirska tijela
3. objasniti strukturu i odnose u Sunevom sustavu

U prvom razredu
polaznik e stei 4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje
sljedee ishode
5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje
uenja:
6. protumaiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti
Orijentacija i geografske karte
1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji

geografskih karata
2. usporediti vrste i upotrebu geografskih karata
3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za

kretanje u prostoru
4. objasniti primjenu suvremenih tehnikih sredstava za

orijentaciju
5. predoiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno

prikupljenih podataka koristei se skicama, dijagramima,
tablicama, tematskim kartama
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. izdvojiti posebnosti meu elementima prirodne osnove na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini te na
slijepoj karti imenovati primjere
2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj,

regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
54
3. prepoznati interakcije meu prirodnim pojavama pozivajui se
na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno
nazivlje
4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju

prostora
5. predstaviti rezultate samostalnog istraivanja stanja okolia
(zraka, vode oblinjeg vodenog toka, tla)
6. navesti primjere mogueg poveanja zatienih podruja u
Hrvatskoj i svijetu
7. navesti primjere racionalnog koritenja tla, pitke vode i drugih

prirodnih bogatstava
8. objasniti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne
raspodjele prirodnih i steenih dobara
Razrada
Nastavne
cjeline
Geografski Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu
pristup
Zemlja u Svemir postanak i struktura
Sunevu sustavu Sunev sustav
i svemiru Gibanja Zemlje
Orijentacija u prostoru i odreivanja poloaja na Zemlji
Orijentacija i Predoavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama
geografske karte Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata
Geografski informacijski sustavi
Elementi i oblici reljefa na Zemlji
Geoloka prolost Zemlje
Zonalna graa Zemlje i sastav litosfere
Globalna tektonika ploa
Endogeni procesi i oblici reljefa
Egzogeni procesi i oblici reljefa
Prirodno-
Vrijeme i klima te promjene klime
-geografski
Klasifikacija klima
procesi i
Povezanost klime, vegetacije i tla
organizacija
Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)
prostora
Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekuice, jezera, movare)
Led na Zemlji
Prirodna bogatstva
Odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima
Oneienje zraka, voda i tla
Zatiena podruja
Napomene: /
Ostalo
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Metode i oblici
Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
rada:
terenski rad, projektna nastava.
55
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
Elementi i oblici samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
praenja i ocjenom.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalan praktian rad
polaznika: (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
56
Razred: drugi (2.)
Drutveno-geografski procesi i organizacija prostora
1. istraiti demografske strukture u zaviaju, Hrvatskoj i u svijetu
2. analizirati prirodno, prostorno i ope kretanje stanovnitva u

zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju,

umjetnost, gospodarstvo i nain ivota
4. usporediti organizaciju prostora i odnose meu naseljima u

zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih

U drugom
djelatnosti u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
razredu polaznik
e stei sljedee 6. istraiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne
ishode uenja: trendove
7. analizirati nejednak regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj

razini
8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske

procese te njihov utjecaj na hrvatsko drutvo
9. istraiti djelovanje meunarodnih organizacija i regionalnih
integracija te njihovo politiko i gospodarsko znaenje
10. obrazloiti vanost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja

nasljea i vlastitoga identiteta kao hrvatskih, europskih
graana i graana svijeta
Razrada
Nastavne
cjeline
Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu
Razmjetaj stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prirodno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Ope kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu
Bioloki, drutveno-gospodarski i kulturno-antropoloki sastav
stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u
Drutveno-
Hrvatskoj i svijetu
-geografski
Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoli
procesi i
Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu
organizacija
Gospodarski sustavi
prostora
Povezanost demografskih i ekonomskih procesa
Opi pokazatelji gospodarskog razvoja
Gospodarska razvijenost i stanovnitvo
Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj
Prostor i poloaj Republike Hrvatske
Poloaj Republike Hrvatske u meunarodnim organizacijama i
regionalnim integracijama
Europska unija
Globalizacija i identitet
57
Napomene: /
Ostalo
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Metode i oblici Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
rada: terenski rad, projektna nastava.
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
Elementi i oblici samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
praenja i ocjenom.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalan praktian rad
polaznika: (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
58
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
uoiti vanost participacije u drutvenom, kulturnom,
gospodarskom i politikom razvoju drutva u kojem ivimo
razviti politiku kulturu kao initelja stvaranja i stabilnosti

suvremenih demokracija
usvojiti znanja o pravima i obvezama graana u demokraciji
usvojiti znanja o ljudskim pravima kao vanom preduvjetu za ivot
u multikulturalnom svijetu s naglaskom na potivanje razliitosti
Cilj predmeta: usvojiti znanja i stei sposobnost kritikog prosuivanja poloaja
hrvatskog drutva u kontekstu europskih integracija i
globalizacijskih procesa
razviti stavove prema aktualnim politikim zbivanjima

usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini
prepoznati imbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava
shvatiti vanost razvijanja poduzetnike kompetencije
Nastavni plan i program sastoji se od dva dijela. Prvi dio obuhvaa

politiku u kojoj se obrauju pojmovi iz politike ija je svrha izgradnja
polaznikovih stavova prema aktualnim politikim zbivanjima te
shvaanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom
Opis predmeta:
funkcioniranju pojedinca i drutva.
U okviru gospodarstva obrauju se sadraji koji ukljuuju temelje
slobodnog trinog gospodarstva te razvijanje poduzetnike
kompetencije kao bitnog initelja na tritu rada.
59
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: etvrti (4.)
Politika
1. opisati razvoj politike znanosti od stare Grke do danas

2. preispitati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom ivotu
3. razlikovati pojmove moi, vlasti i autoriteta

4. usporediti naine politikog djelovanja u demokratskom
drutvu
5. izdvojiti odrednice civilnog drutva
6. ralaniti pojam ljudskih prava u kontekstu njihovog razvoja i

dokumenata koji ih reguliraju te organizacija koje se bave
njihovom zatitom
7. protumaiti znaajke i oblike drave
8. usporediti razliite politike sustave: demokraciju, tiraniju,

aristokraciju, diktaturu, totalitarizam
9. razlikovati obiljeja i funkcije politikih stranaka
U etvrtom 10. analizirati politiki sustav Republike Hrvatske s naglaskom na

razredu polaznik djelokrug rada zakonodavne, izvrne i sudske vlasti
e stei sljedee
ishode uenja: Gospodarstvo
1. komentirati razvoj ekonomske znanosti
2. preispitati osnovne ekonomske pojmove
3. identificirati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na

temeljna ekonomska pitanja
4. ispitati funkcioniranje trita i trinih mehanizama

5. kategorizirati vrste novca i naine financiranja poslovnih
organizacija
6. razlikovati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva
7. procijeniti znaenje poduzetnikog pothvata
8. ralaniti obiljeja marketinga i instrumente marketinkog

spleta
9. analizirati gospodarski sustav Republike Hrvatske s naglaskom

na globalizacijski proces
10. ustanoviti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije

Razrada
Nastavne
cjeline
Razvoj politike znanosti
Znaaj zakona u svakodnevnom ivotu
Politika i politiko Vlast
djelovanje Mo i autoritet
Politiko djelovanje
Politika utakmica
60
Politika kultura
Civilno drutvo
Ljudska prava
Dokumenti ljudskih prava
Organizacije u funkciji zatite ljudskih prava
Drava
Teritorijalno ustrojstvo drave
Drava Oblici drave
Narod i nacija
Manjine
Politiki sustavi
Demokracija - neposredna i predstavnika
Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija
Politiki sustavi Politike stranke
Ideoloka obiljeja politikih stranaka
Razvoj viestranaja u Republici Hrvatskoj
Politike stranke u Republici Hrvatskoj
Izbori
Izbori Izborni sustavi
Izborni zakon Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske
Ustrojstvo Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske zakonodavna vlast
Republike Izvrna vlast
Hrvatske Sudska vlast
Lokalna i podruna samouprava
Razvoj ekonomske znanosti
Osnovni ekonomski pojmovi
Uvod u Oskudnost i izbor zakon ogranienosti i oportunitetni troak
ekonomiju initelji proizvodnje
Temeljna ekonomska pitanja
Vrste gospodarskih sustava
Trite i trini mehanizmi
Ekonomska politika fiskalna i monetarna politika
Trite Ekonomski ciljevi makroekonomski i mikroekonomski ciljevi
Novac i gospodarstvo vrste novca i oblici kapitala
Vrste poslovnih organizacija
Poduzetnitvo i poduzetniki pothvat
Vrste poduzea - mala, srednja i velika poduzea
Poduzetnitvo i Obiljeja marketinga
marketing Marketinki splet
Marketing i etika
Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Hrvatska i Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije
Europska unija Hrvatska i Europska unija
Napomene: /
Ostalo
Metode:predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, istraivaka metoda.
Metode i oblici
Oblici:frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
rada:
nastava, problemska nastava, programirana nastava, mentorska
nastava, demonstracijska nastava.
61
Elementi Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja.
praenja i Oblici: aktivnost (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
vrjednovanja suradnja u nastavi i dr.), usmena i pisana provjera.
polaznika:
Literatura
62
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
stjecati optimalnu koliinu kineziolokog teorijskog znanja koje je
bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog vjebanja
provoditi razliite kinezioloke aktivnosti koje su izravno u funkciji

usvajanja i usavravanja motorikog znanja kojim se
Cilj predmeta: polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe
poznavati i provoditi kinezioloke transformacijske i
kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unapreenja
zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti
Tehniar za elektroniku radi na pripremanju razvojne, tehnoloke i

operativne dokumentacije proizvodnje, ispitivanju elektronikih
komponenti i sklopova, montiranju i ispitivanju elektronikih ureaja i
opreme, njihovu posluivanju i odravanju, tehniko-administrativnim
poslovima te prodaji i promidbi elektrotehnikih i elektronikih
proizvoda.
Ovo zanimanje provodi se u sjedeem i stojeem poloaju. Lea i
noge najoptereeniji su dio tijela.
Preporuuje se da postupci unapreenja kinantopolokih obiljeja
budu usmjereni na jaanje miia trupa, nogu i prsiju.
Vjebe jaanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u leeem poloaju
Opis predmeta:
radi rastereenja lea, nogu i zdjelice.
Sjedenje zahtijeva malu energetsku potronju i nepovoljno djeluje na
rad dinog i krvoilnog sustava te su osobe koje preteito sjede
sklone poveanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se
preporuuje posebnu pozornost usmjeriti k razvoju aerobnih
kapaciteta.
Osjeaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspjeno
obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog
rada posebno su pogodne polistrukturalne kompleksne aktivnosti.
Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrenu
statiku aktivaciju lokomotornog sustava, preporuuje se plivanje.
63
Razred: prvi (1.)
Kinezioloka teorijska znanja
1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela ope

kulture
2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost odreenih kineziolokih

aktivnosti prema izabranom zanimanju
3. navesti znaaj i specifinosti vjebanja koje treba provoditi tijekom

radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i

kontroli procesa vjebanja (odreivanje volumena, ekstenziteta i
intenziteta vjebanja)
5. nabrojiti specifine kinezioloke i kineziterapeutske
transformacijske postupke za unapreenje i ouvanje zdravlja s
ciljem prevencije potencijalno najeih antropolokih negativnosti
tijekom obavljanja izabranog zanimanja
Kinezioloke aktivnosti
1. isplanirati monostrukturalne cikline aktivnosti koje se mogu

koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao sportsko-rekreacijski
sadraj
U prvom razredu 2. uskladiti polistrukturalne aciklike aktivnosti koje su meupovezane

polaznik e stei s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa zanimanja
sljedee ishode 3. kombinirati polistrukturalne kompleksne aktivnosti koje su
uenja: meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
4. ovladati polistrukturalnim konvencionalnim aktivnostima koje su

meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
5. demonstrirati izvoenje jedne monostrukturalne cikline aktivnosti

koja se moe koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao osnovni
sportsko-rekreacijski sadraj, a po mogunosti polaznik ima
interesa za njom
Transformacija kinantropolokih obiljeja
1. isplanirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i

odravanje bitnih morfolokih obiljeja (optimizaciju sastava tijela -
poveanje miine mase, potkono masno tkivo)
2. razlikovati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih motorikih sposobnosti (fleksibilnost,
koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivnih svojstva razvoj i
odravanje jakosti)
3. prilagoditi izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna
izdrljivost)
64
4. usporediti izvedbu bitnih kineziolokih sadraja s ciljem cjelovite
transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog
sustava stabilnosti lokomotornog sustava)
5. kombinirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem svladavanja

sadraja razliitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda
(relativne vjebe jakosti, primjena elastinih otpora, primjena
proprioceptivnih vjebi, primjeri povezivanja sadraja iz razliitih
programa prevencije s ciljem maksimizacije uinkovitosti)
Kinezioloki postupci unapreenja zdravlja
1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vjebe za prevenciju tegoba

onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
2. izabrati i pokazati statike vjebe istezanja (stretching) za
regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
aktivirani izabranim zanimanjem
3. pokazati i provesti kineziterapeutske vjebe za rehabilitaciju nakon

ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
4. sastaviti i provesti statike vjebe istezanja (stretching) za

smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su
najvie aktivirani izabranim zanimanjem
5. objasniti i primijeniti skup vjebi masae i samomasae

(labavljenja, glaenja, gnjeenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili
leanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
Razrada
Nastavne
cjeline
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u razliitim
uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih tema. Takav
pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su
povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima
pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka 1. Znaaj tjelesnog vjebanja i sporta u razvoju drutva

teorijska znanja 2. Sustav za kretanje ovjeka (dijelovi, graa, funkcija)
3. Energetski potencijali ovjeka tijekom vjebanja

4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)
5. Pravilna prehrana i vanost unosa tekuine
6. Utjecaj procesa vjebanja na ljudski organizam (pozitivni uinci

vjebanja i tetne tjelesne aktivnosti)
7. Modeliranje postupaka za redukciju potkonoga masnoga tkiva
Kinezioloke UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden velik broj
65
aktivnosti nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
nastavu u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav
nain omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni nastavni
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros ili standardna ciklina kretanja razliitim tempom do 8 min
2. Letee tranje do 40 m
3. Tranje do 100 m
4. Tranje motoriko postignue
5. Skokovi s noge na nogu po oznaenim prostorima (ili sa strunjae na
strunjau)
6. Skokovi odrazom svaki etvrti korak
7. Skok udalj tehnikom 2 koraka
8. Bacanje Vortex-a u dalj
9. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI

10. Razliite varijante premeta strance
11. Stoj na glavi
12. Stoj na rukama, kolut naprijed
13. Odboka
III. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE

14. Ljuljanje na karikama
15. Pomicanje u visu
16. Njihom strance premah odnono
17. Klimom premah zgreno
18. Okreti u unju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)
19. Valcer korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
20. Galop naprijed, okret u unju za 180 na obje noge (niska greda)
IV. RITMIKA GIMNASTIKA

21. Kruenje rukama u eonoj, bonoj i vodoravnoj ravnini (obruem,
loptom, vijaom) u mjestu i kretanju
22. Poskoci i skokovi ritmike gimnastike kroz vijau
23. Bacanje i hvatanje vijae u kombinaciji s tjelesnim elementima
24. Skok "kadet"
25. Skok "jelenji"
V. PLES I AEROBIKA
26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
27. Disko foks plesovi
28. Aerobika
VI. BORILAKI SPORTOVI

29. Bono bacanje tsuri goshi
30. Nono bacanje de ashi braai
31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
32. Polukruni koraci tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)
66
VII. KOARKA
33. Dodavanje jednom rukom guranjem izravno i od podloge
34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom
obranom
35. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgor nakon okreta
36. Obrana ovjek na ovjeka (1:1; 2:2; 3:3)
37. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
38. Voenje lopte razliitim dijelovima stopala i brzine kretanja
(pravocrtno voenje i uz promjene pravca voenja)
39. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika
40. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika s udarcem na vrata
41. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2, 4:4, 5:5
(otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)
42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suenje)
IX. ODBOJKA
43. Pojedinani blok smea visoke lopte
44. Odbijanje podlakticama preko glave
45. Vrno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
46. Igra 6:6, zatita od protivnikog napada 1:2:3 (1 polaznik u bloku, 2.
polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni)
X. RUKOMET
48. Razne igre s loptom
49. utiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na utersku
ruku u/iznad visine boka jensen
50. Jednostruka krianja
51. Prizemljenje do skleka nakon uta s crte
52. Osnovna vratarska tehnika, bono i dubinsko kretanje brania te
sprjeavanje napadaa sportskim prekrajem
XI. BADMINTON
54. Bekend servis
55. Vodoravni (drive) udarac
56. Osnove taktike igre u paru
XII. TENIS
58. Privikavanje na lopticu i reket (spuvasta loptica)
59. Forhend (spuvasta loptica)
60. Bekend (spuvasta loptica)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden
Transformacija je jedan primjer njezine provedbe. To omoguuje da se doreeno
kinantropolokih prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle
obiljeja daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
67
I. MORFOLOKA OBILJEJA
(opi razvoj i odravanje)
1. Primjena vijae (redukcija potkonog masnog tkiva)

2. Primjena medicinke (razvoj miine mase)
3. Primjena elastinih traka (razvoj miine mase)
4. Primjena buica (razvoj miine mase)
II. MOTORIKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i odravanje fleksibilnosti)
1. Statiko aktivno istezanje (pretklon raznono)

2. Statiko pasivno istezanje (prednoenje u leeem poloaju uz potisak
partnera)
3. Dinamiko istezanje (dinamiko prednoenje u stojeem poloaju)
4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
5. Balistiko istezanje (prednoenje i zanoenje maksimalnom amplitudom
u stojeem poloaju)
(razvoj i odravanje koordinacijskih svojstava)
1. Biotiki naini svladavanja prostora (hodanja, tranja, puzanja,

valjanja)
2. Biotiki naini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlaenja,
obilaenja)
3. Biotiki naini svladavanja otpora (dizanja, noenja, potiskivanja,
vuenja)
4. Biotiki naini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja,
voenja, ongliranja)
5. Vjebe pravovremenosti - timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim
uvjetima)
6. Vjebe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(razvoj i odravanje aerobnih sposobnosti)
1. Standardna metoda (tranje 20' intenzitetom 50%)
2. Varijabilna metoda (tranje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2'
60%)
3. Intervalna metoda (tranje maksimalnim intenzitetom 6x20'' s
odmorom 10'')
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
provoditi tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka za unaprjeenje zdravlja navedeni u poglavlju Ostalo koji se
nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.
Kinezioloki
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
postupci
VJEBE ZA KRALJENICU
unapreenja
zdravlja
II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze

68
i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja

miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na unaprjeenje
kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo
je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi
na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima
srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih
materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih tema kako
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema
zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se
drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i
spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost
s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih
uvjeta nije mogue provesti u veem broju srednjih strukovnih kola.
Nadalje, rastereen je i onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne
mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati
odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
Napomene:
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su (1)
Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
Transformacija kinantropolokih obiljeja i (4) Kinezioloki postupci
unapreenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave
tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim kolama jer su
odreene mjerljive jedinice ishoda uenja koje svaki polaznik (osim
polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave
mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna
uinkovitost svih jedinica ishoda uenja omoguuje ostvarivanje bitnih
kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog podruja za pojedino
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako se
ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti za sve
nastavne teme iz programa za osnovne kole. Takav pristup istodobno
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu izvedbenog
nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava
69
zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i
pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih
spoznaja mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti.
Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba meupovezano uvrstiti

nastavne teme koje su odreene svim jedinicama ishoda uenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija

nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim
mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su

kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i
ako nastavu nije mogue organizirati na drugi nain.
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI UNAPREENJA ZDRAVLJA
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu
naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra.
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice

Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogriti i zadrati poloaj
2. koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
70
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno
stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju
postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruati otpor.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):

1. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opruanja koljena
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i
suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje
noge
4. s dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a
istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice

1. plantarna fleksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu,

donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
2. pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug.

1. nonim prstima se upirati u podlogu do opruanja koljena
2. naizmjenina fleksija potkoljenica
3. istovremena fleksija potkoljenica
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu
pa desnu ruku i lijevu nogu.
II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog

ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena

i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu
stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke
prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
71
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje
o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati
prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
2. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje

1. stisnuti prste ake te opruiti

2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to veeg
kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia

kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi

naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu s pogrenim
stopalom, gurajui jastuk u pod
3. obje noge flektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge
noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene, stopala pogrena,
izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei,
gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
72
nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i
oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne
noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom
poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda
vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,
pomaganja ili asistencije
Metode i oblici nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,

rada: zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,

kruni, stanini, stazni i poligonski).

Elementi i oblici Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka
73
praenja i postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
vrjednovanja sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
polaznika: Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih
polaznike: sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
74
Razred: drugi (2.)
U drugom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
1. Olimpizam
Kinezioloka
2. Tjelesno vjebanje kao imbenik kulture ivljenja
teorijska znanja
3. Sastav kinantropolokih obiljeja i postupci razvoja
4. Izraun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog
tkiva i poveanja miine mase
5. Utjecaj tjelesnog vjebanja na pojedine organske sustave
(lokomotorni, neuroloki) sa stajalita pojedinog zanimanja
6. Obiljeja morfolokog, motorikog i funkcionalnog razvoja polaznika
u adolescenciji
Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini,
minerali,voda-postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije,
dodaci prehrani)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden velik broj
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Tehnika brzog hodanja
2. Kros ili standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 10 min
3. Tranje dionica 150 - 200 m
Kinezioloke
aktivnosti
5. Skokovi odrazom svaki trei korak
6. Skok uvis prekoranom tehnikom L i D nogom pojedinano sa
zbrojem preskoenih visina motoriko postignue
7. Sunono preskakivanje prepreka razliitih visina (20 50 cm)
8. Bacanje Vortex-a u cilj na tlu
II. SPORTSKA GIMNASTIKA - POLAZNICI

10. Letei kolut
11. Raznoka uzdu sprave (kozli)
12. Salto na povienje od mekih strunjaa uz pomo odraznog pomagala
75
13. Stoj na rukama u kolut naprijed
14. Ljuljanja na karikama saskok u zaljuljaju
15. Klimom premah raznoni
16. Upor prednji na nioj pritki, kovrtljaj naprijed
17. Naskok premahom jedne noge odnono do upora jaueg; polkin
korak, "tupfer", "vaga", saskok "jelenji"

18. Skokovi s udarcem noge o nogu
19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu
20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
21. Otvoreni - zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
22. Preskakivanje vijae naprijed i nazad krianjem ruku
23. "Letei" skok vijaom
24. Skok "kare" povezano naprijed nazad
V. PLES I AEROBIKA
25. Rock plesovi
26. Rumba (okreti, wisq, promenada)
27. Samba (okreti, wisq, promenada)
28. New body aerobika (aerobika s buicama)

29. Okreti za bacanja mae mawari sabaki ushiro mawari sabaki
30. Bono bacanje tsuri goshi
31. Nono bacanje de ashi braai u kretanju
32. Poluga juji gatame i guenje hadaka jime
VII. KOARKA
33. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom preko glave horog (nakon
voenja i na dodanu loptu)
34. Obrambeni skok i zagraivanje
35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
36. Slobodna bacanja
37. Zonska obrana
VIII. NOGOMET
39. Dinamiko dodavanje i primanje lopte razliitim dijelovima stopala
(primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
40. Udarci na vrata nakon dodane lopte
41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)
42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2:1 ( +
vratar)
43. Slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
44. Vrno odbijanje preko glave
45. Niski odbojkaki stav i obrana otrih lopti poluupijaem
46. Povaljka u stranu i odbijanje ekiem
47. Obrana u prednjoj liniji - pojedinani i grupni blok
48. Igra 6:6, zatita vlastitog smea 2:3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3
76
polaznika u stranjoj zoni, suenje)
X. RUKOMET
49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliitim visinama
50. utiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na
utersku ruku polueret
51. Povratna lopta dupli pas
52. Pouavanje zonske obrane 5:1
XI. BADMINTON
54. Sme udarac
55. Obrana nakon sme udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)
56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mree (dugi udarac s mree
zamahom reketa ispod struka)
XII. TENIS
58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)
59. Ravni servis
je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog sustava
1. Vjebe za mobilnost glenja (dinamika dorzalna fleksija u stojeem

poloaju)
2. Vjebe za mobilnost kuka (dinamiko istezanje pregibaa
natkoljenice u iskoraku)
3. Vjebe torakalne mobilnosti (zasuci)
4. Vjebe mobilnosti ramena (kruenje rukom uz imitaciju dodavanja)
5. Primjeri vjebanja za razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog
Transformacija sustava
kinantropolokih 6. Pilates s malim loptama
obiljeja
razvoj i odravanje jakosti
1. Vjebe relativne jakosti (sklek)

2. Vjebe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8-10
ponavljanja)
3. Vjebe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1-3
ponavljanja)
4. Vjebe elastine jakosti (potisak s ravne klupe s naglaenom brzinom
u obje faze)
5. Vjebe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo
koncentrikim nainom)

sadraji za razvoj i odravanje anaerobne izdrljivosti
77
1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje
10x50m, maksimalni intenzitet, odmor 2')
2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje
10x50m, maksimalni intenzitet, a izmeu ponavljanja vrlo sporo
tranje 2')
3. Intervalna standardna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje
6x400m, intenzitet 80-90%, odmor 4')
4. Intervalna varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 3x6',
30'' maksimalni intenzitet, 30'' 50%, odmor 5')
5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 12',
1' maksimalni intenzitet, 1' 50%)
postupaka unapreenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se
nalazi na kraju programa etvrtog razreda.

VJEBE ZA KRALJENICU

ramena
Kinezioloki VJEBE ZA RAMENA
postupci
unapreenja III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze
zdravlja i De Quervainove bolesti


zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na unapreenje
kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo
je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi
na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima
srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih
materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih tema kako
Napomene:
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema
zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se
drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i
spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i
usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Time je ovaj program rastereen od nastavnih tema koje zbog
nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue provesti u veem broju
srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i od onih nastavnih tema
78
koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih
veina polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su (1)
Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako
se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti
polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja
mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj
posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:


nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i
motivaciji polaznika

mogunostima

Ostalo

79
VJEBE ZA KRALJENICU
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.

prema unutra.

3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz
pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala
koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.

suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

desnom
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o

podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
80
1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu

koljena i kuka):
natrag
stranu te drugom rukom u drugu stranu
prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena
podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):

pogled usmjeriti prema dolje.
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,

rizartroze i De Quervainove bolesti
Vjebe su sljedee:
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
veeg kruga
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
81
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.

miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa,
skakakog koljena i drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima:

izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
stojeem poloaju
poloaju
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
sredinu
82
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.
Metode:



Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,

kruni, stanini, stazni i poligonski).

Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka
Elementi i oblici postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
praenja i sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
vrjednovanja Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
polaznika: antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupan
Literatura
83
Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Kinezioloka
teorijska znanja 1. Razvoj tjelesnog vjebanja i sporta u Hrvatskoj
2. Uzroci ozljeivanja u izabranom zanimanju
3. Indicirane i kontraindicirane vrste kineziolokih aktivnosti sa stajalita
izabranog zanimanja
4. Odreivanje volumena optereenja tijekom tjelesnog vjebanja
5. Osobitosti spolova i tjelesno vjebanje
6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
7. Cjeloivotni utjecaj kineziolokih tjelovjebenih podraaja na zdravlje
polaznika
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 12 min
2. Tranje dionica 40, 60, 80 m
3. Tranje dionica 200 - 300 m
Kinezioloke 5. Troskok s mjesta
aktivnosti 6. Jednononi skokovi po oznaenom prostoru (ili sa strunjae na
strunjau)
7. Skok uvis lenom ili prekoranom tehnikom motoriko postignue
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI

9. Sastav po izboru polaznika (tlo)

10. Sastav po izboru polaznika (tlo)
11. Sastav po izboru polaznika (greda)
84
12. Jelenji skok
13. Vrtnje obrua oko ake i dijelova tijela
14. Kotrljanje obrua po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima
15. Bacanje i hvatanje obrua povezano s plesnim koracima
16. Vodoravni krug vijaom jednom rukom iznad glave i povezano
vodoravni krug s preskokom ("osmica") u mjestu i kretanju
17. Preskakivanje vijae "karama" pogreno
18. Preskakivanje vijae plesnim koracima (galop naprijed, polka)
19. Sastav (vijaa) - sastav prema izboru polaznica
20. Sastav (obru) - sastav prema izboru polaznica
V. PLES I AEROBIKA
21. Cha-cha-cha
22. Salsa
23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)
24. Step aerobika

25. Poluga ude garami
26. Udarac rukom naprijed pravocrtni
27. Udarac nogom naprijed pravocrtni
28. Donji, unutarnji i vanjski blok
VII. KOARKA
29. Otvaranje za prijem lopte
30. Razvijanje protunapada dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog
dodavanja i tranzicija
31. Presing ovjek na ovjeka na polovici i cijelom igralitu
32. Napad na presing ovjek na ovjeka
VIII. NOGOMET
34. Driblinzi i fintiranja 1:1
35. Driblinzi i fintiranja 1:1 s udarcima na vrata (vratar)
36. Oduzimanja lopte 1:1 i 2:2
37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i
fintiranja) 2:1 i 2:2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja
lopte
38. Igra 4+1 : 4+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
39. Sme iz zaleta varkom kuhanjem iza bloka
40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom
41. Vrno odbijanje u skoku
42. Taktika igre (napad treom loptom)
X. RUKOMET
43. Finta varka s presvlaenjem
44. Skok ut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na utersku
ruku skokut polueret
45. Kombinirani sustav obrane varijanta 5+1
85
XI. BADMINTON
47. Rezani forhend drop
48. Bekend dugi udarac (clear)
49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i
napadaka)
XII. TENIS
51. Forhend volej (spuvasta loptica)
52. Bekend volej (spuvasta loptica)
53. Sme (spuvasta loptica)
je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
Razvoj i odravanje stabilnosti lokomotornog sustava
1. Vjebe stabilnosti stopala (podizanje na prste)

2. Vjebe stabilnosti koljena (ravni naizmjenini iskorak)
3. Vjebe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdraj 40'')
4. Vjebe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastinom
trakom)
5. Primjer vjebanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji
zanimanja
6. Pilates s velikim loptama

Razvoj i odravanje brzinsko eksplozivnih svojstava
Transformacija
kinantropolokih
7. Vjebe za razvoj i odravanje brzine (10 ustajanja iz raznih poloaja s
obiljeja
reakcijom na zvuni podraaj)
8. Vjebe za razvoj i odravanje agilnosti (tranje naprijed-natrake
6x5m)
9. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci
preko vedske klupe)
10. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa sprinta (10x5m,
odmor 30'')
11. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa udarca
(izvoenje razliitih udaraca specifinih za pojedine sportove)

Optimizacija sastava tijela (smanjenje potkonog masnog tkiva)
12. Metode aerobnog vjebanja (tranje 30' niskim intenzitetom)

13. Metode anaerobnog vjebanja (tranje 20', 2' visoki intenzitet, 2'
50%)
14. Metode vjebanja s vanjskim optereenjem (kruno vjebanje, 15
vjebovnih mjesta, vjebanje 60'', a oporavak 20'')
Kinezioloki UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno

86
postupci provoditi tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih
unapreenja postupaka unapreenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se
zdravlja nalazi na kraju programa etvrtog razreda.

VJEBE ZA KRALJENICU

ramena
VJEBE ZA RAMENA



zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim
utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na
unaprjeenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja
kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim
materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske.
Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u programu je naveden vei
broj nastavnih tema kako bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao
izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i
program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost
svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a trei na indiciranu
usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima. Slijede
kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost s potencijalnim interesima i
Napomene:
stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rastereen od
nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue
provesti u veem broju srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i
od onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji
ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim
uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su
(1) Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
87
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja
se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna
tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima,
iako se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo,
zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja mora
se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za
polaznice.
Posebne napomene


mogunostima

Ostalo

VJEBE ZA KRALJENICU
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed,
a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
88
prema unutra.

3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno
stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.

suprotnu nogu

desnom


1. nonim se prstima upirati u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa
desnu ruku i lijevu nogu

ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
89
natrag
stranu te s drugom rukom u drugu stranu
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o
podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati
prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
Vjebe su sljedee:
3. pomicati palac u korijenskom zglobu uz izvedbu to veega kruga
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom.
IV.Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia

kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima:

90
stojeem poloaju
poloaju
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj.
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u sredinu
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
Metode:

Metode i oblici sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,
rada: pomaganja ili asistencije
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,
zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
91
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina, izmjenina,
kruna, stanina, stazna i poligonska).

Elementi i oblici postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
praenja i sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada
vrjednovanja Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
polaznika: antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
Literatura
92
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond
do 10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u
pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane
s ostalim jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u
razliitim uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih
tema. Takav pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme
koje su povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u
uvjetima pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka
1. Kulturoloko-povijesne dimenzije tjelesnog vjebanja i sporta u
teorijska znanja
funkciji kulture ivljenja
2. Energetska potronja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane
3. Masaa i samomasaa kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste,
izvoenja pojedinih zahvata)
4. Odabir kineziolokih aktivnosti u funkciji sportske rekreacije
5. Mogua patoloka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem
6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praenja procesa
tjelesnog vjebanja (monitori srane frekvencije-Polar, Omron ili
Tanita vage)
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni
nastavni plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom 12 min i vie
2. Tranje dionica 300-400 m
4. Troskok s mjesta motoriko postignue
Kinezioloke
5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom - motoriko
aktivnosti
postignue
6. Skok uvis lena ili prekorana tehnika motoriko postignue
II. RITMIKA GIMNASTIKA

8. Individualna/skupna vjeba s vijaom, loptom ili obruem
III. PLES I AEROBIKA

9. Beki valcer (koreografija)
10. Quadrilla (koreografija)
11. Tae-bo aerobika
93
IV. BORILAKI SPORTOVI
12. Obrana od pljuske (udarca rukom)
13. Obrana od obuhvata
14. 1Obrana od hvata za kosu
15. Sprovoenje kljuem na ruci
16. Obrana od napada noem
V. KOARKA
17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje
18. Suradnja dva igraa u napadu napad blokadama
19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem
20. Igra (primjena timske taktike 5:5)
VI. NOGOMET
21. ongliranje loptom po podlozi i u zraku razliitim dijelovima tijela
22. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2 i 5:2 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)
23. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:4 i 5:5 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
24. Igra 4+1: 4+1 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2
dodira)
VII.ODBOJKA
25. Tenis servis
26. Tradicionalni sustav 4-2 (diza u prednjoj zoni)
27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed
28. Povezivanje zatite 1:2:3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u
prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni) i zatite 2:3
(2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stranjoj zoni)
VIII. RUKOMET
30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)
31. Utravanja te odvlaenja krilnih napadaa bez lopte i s loptom
32. Fintiranje u voenju i dodavanju (R)
IX. BADMINTON
34. Igra na mrei: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica
35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)
36. Igra (osnovne taktike u mjeovitim parovima)
X. TENIS
37. Spin servis
38. Igra mali tenis (Taktika primjena osnovnih udaraca u igri)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu

naveden je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se
Transformacija doreeno prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada,
kinantropolokih osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
obiljeja
I. LOKOMOTORNI SUSTAV
prevencija lokomotornih ozljeda
94
1. Primjena relativnih vjebi jakosti u programima prevencije ozljeda
(jednononi uanj)
2. Primjena elastinih otpora u programima prevencije ozljeda
(odupiranje trupa rotacijskoj sili elastinog otpora)
3. Primjena proprioceptivnih vjebi u programima prevencije ozljeda
(sporo tranje s naskokom na jednu nogu i zadravanjem ravnotee)
4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava
II. MORFOLOKA OBILJEJA

optimizacija sastava tijela (poveanje miine mase)
5. Vjebe potisaka i privlaenja (potisak s ravne klupe, horizontalno

veslanje)
6. Vjebe pregiba i opruanja (pregib podlaktica buicama, opruanje
podlaktica buicama)
7. Vjebe odmicanja i primicanja (razvlaenje buicama, primicanje
natkoljenice leei na boku)
8. Sustavi vjebanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna
ponavljanja, superserije)
9. Sustavi vjebanja II. (padajue serije, negativna ponavljanja,
forsirana ponavljanja)

postupaka unapreenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se
nalazi na kraju programa etvrtog razreda.

VJEBE ZA KRALJENICU

bolnog ramena
Kinezioloki VJEBE ZA RAMENA
postupci
unapreenja III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,
zdravlja rizartroze i De Quervainove bolesti


zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim
Napomene: dokazanim utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s
naglaskom na unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje
navedenih vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem
veeg broja kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u
95
izrazito razliitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola
Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u
programu je naveden vei broj nastavnih tema kako bi se za razliite
uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju
usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij
morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu
polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i
usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Time je ovaj program rastereen od nastavnih tema koje zbog
nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue provesti u veem broju
srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i od onih nastavnih
tema koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja
jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To
su (1) Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne
ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i
ponavljati u svim viim razredima. Drugim rijeima, ono to je
navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se
planirati i u svim viim razredima, iako se ista ne navodi u programima
viih razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne
povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva,
nastavnik po potrebi moe koristiti za sve nastavne teme iz programa
za osnovne kole. Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost
nastavnika i olakava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa
za pojedini razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit
sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinane razlike u koliini
steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja
mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
Posebne napomene

96

mogunostima.
Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su

Ostalo

VJEBE ZA KRALJENICU
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.

prema unutra.

3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz
pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala
koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.

suprotnu nogu

97
desnom


1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja
II.Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima:
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
natrag
stranu te s drugom rukom u drugu stranu
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena
podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu:
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,

rizartroze i De Quervainove bolesti

98
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
veeg kruga
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.

Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima,

izvoditi naizmjenina odnoenja
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena,
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se
lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi,
podignuti nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je
savijena i oslonjena dlanom o podlogu
poloaju
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.

zglobova
99
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
sredinu
7.podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
Metode:


Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina, izmjenina,

kruna, stanina, stazna i poligonska).

postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i
Elementi i oblici
funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni
praenja i
uinci rada
vrjednovanja
Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje
polaznika:
njihova antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Literatura
100
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog podruja
koje se odnosi na meuljudske odnose i komunikaciju
Cilj predmeta:
razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti
prema zajednici
Etika je u srednjoj koli predmetno podruje koje se bavi filozofijom

morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te naela
ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao
praktina disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke
socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu
etika je temeljna disciplina iz koje je mogue izvesti razliite
primijenjene etike kao to su individualna etika, socijalna etika, te
razliite etike specifinih podruja poput bioetike, profesionalnih etika
i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporita i iz drugih filozofskih
disciplina, kao to je filozofska antropologija, politika, pravna i
socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika takoer
ukljuuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice psihologije,
sociologije, socijalne i razvojne psihologije te opih teorija kulture.
Opis predmeta: Unutar interdisciplinarne suradnje nuno je ukljuiti filozofiju bez koje
nije mogue utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o kljunim
ivotnim i odgojnim temama.
Osnovni smisao poduke u ovom podruju jest razviti kompetencije
moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponaanja; pri
tome je bitno polaznike uvesti u situacije koje ukljuuju moralne
konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doi
razlonim sueljavanjem razliitih stajalita. Smisao moralnog razvoja
jest intuitivno i impulzivno rjeavanje problema zamijeniti
racionalnom i loginom argumentacijom.
Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta,
procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajalita
drugih i sposobnost apstraktnog miljenja. To znai da nije dovoljno
znati pravila nego i kako ih primijeniti u odreenim situacijama.
Razred: prvi (1.)
Moralno iskustvo predrefleksivna svijest
1. razlikovati osnovne etike pojmove

2. ispitati razliite perspektive samospoznaje
U prvom razredu 3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

polaznik e stei 4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i
sljedee ishode uenja
uenja:
5. identificirati granine situacije
6. procijeniti razliita moralna naela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih
situacija
Razrada
Nastavne
cjeline
Razliite perspektive samospoznaje
U potrazi za
Uloge, uzori, idoli
identitetom
Osjeanje, htijenje, miljenje
Granine situacije
Prepreke u
Borba sa zlom ili s moi
potrazi
udnja za znanjem ili izazov elje za moi
ivotni izbor
Orijentacija i
Zlouporaba moi
zamke na putu
Ispravnost/neispravnost individualnog puta
Potraga za nedostinim
Ciljevi: lani,
Logika srca i logika uma
prividni, istinski
Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota
Odgovornost za Savjest
sebe i druge Moralni razvitak kroz konfliktne situacije
moralna Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima
dimenzija ivota Etika kao svijest o moralu
Nastavni se proces 75 % vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
Napomene: kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % slui povezivanju
usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor,
diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rasprave), izradba prezentacija, metoda pisanja (eseja), rada na
tekstu, praktinih radova (plakata), usmenog izlaganja, rad s filmom,
Metode i oblici izradba projektnih zadataka, izradba domaih uradaka.
rada: Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
praenja i razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
polaznika: praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
102
plakat, poster).
Literatura
103
Razred: drugi (2.)
Etika socijalnog ivota
1. analizirati znaaj individualne slobode u ljudskome drutvu
2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajednitva

3. izdvojiti razloge konflikata u drutvu i mogunosti kompromisa
U drugom 4. otkriti temeljne vrijednosti antike politike filozofije
razredu polaznik
5. ispitati pretpostavke novovjekovnih politikih i socijalnih
e stei sljedee
ishode uenja: filozofija
6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih

prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u
modernoj demokraciji
7. procijeniti fenomene suvremenog drutva, razvoja znanosti i

tehnologije, konzumerizma i zlouporabe medija
Razrada
Nastavne
cjeline
Viedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora,
slobodna volja, sloboda djelovanja
Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima:
odgovornost i uzajamnost
Uspjenost ili neuspjenost partnerstva s drugima
Individualna Sukob izmeu potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem
sloboda i socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, tenja ka srei i moralna
odgovornost odgovornost)
prema zajednici Rjeavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjeanje,
obazrivost, tolerancija
Razliitost interesa ili sukobi interesa u drutvu? Imperativ mirnog
rjeavanja sukoba
Temelji kulturnog pluralizma
Feministiki pokret i ravnopravnost ena
Platonova utopija pravednosti
Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politika filozofija kao
jedinstvo etike i politike
udoree kao temelj zajednitva. Etike kreposti i naelo sredine
Najvie Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)
vrijednosti Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasnitva (T. More)
socijalnog i Kontraktualistiki modeli drave (T. Hobbes, J. J. Rousseau)
politikog ivota Klasini utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)
(antiko i Ope dobro kao zbroj pojedinanih interesa. Raun uitka. Hedonizam
moderno i pravednost
razdoblje) Pojam ljudskog dostojanstva
Ljudska prava i njihovo podrijetlo
Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)
Pojam socijalne pravednosti; razlike meu ljudima i problem
jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls)
Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije
Izazovi
Imperativ beskonanog napretka
suvremenog
Tehnologija i znanost u slubi moi
drutva
Konzumerizam kao stil ivota
104
Veliki ekonomski i politiki sustavi i (ne)mogunost njihove kontrole
Uloga medija u svakodnevnom ivotu i mogunost njihove zlouporabe
Ostalo
projektna nastava.
Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
Elementi i oblici
razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
vrjednovanja
praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
polaznika:
plakat, poster).
Literatura
105
Razred: trei (3.)
Primijenjena etika
1. identificirati izabrane pojmove iz podruja primijenjene etike

U treem razredu 2. preispitati razliita shvaanja odnosa ovjeka i prirode
polaznik e stei
3. razlikovati razliite ekoloke teorije
sljedee ishode
uenja: 4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnolokog razvoja
5. analizirati smisao etikih kodeksa i zakletvi
6. izdvojiti karakteristine probleme medicinske bioetike

Razrada
Nastavne
cjeline
ovjek i priroda
Pojam i predmet bioetike
ovjek, priroda,
Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam
etika
ovjek i ivotinjski svijet
ovjek i svijet biljaka
Opstanak i preivljavanje
Kvaliteta ivota Poboljanje kvalitete ivota
Odrivi razvoj
Smisao i granice Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji
tehnolokog Tehnoloka izvedivost i etika dopustivost
razvoja Etika odgovornosti kao etika tehnoloke civilizacije
Ekoloki pokret i ekoloka etika
Ekologija i zatita Ekoloka odgovornost
okolia Ekosustavi
Ekoloka svijest i osobna angairanost
Bioetika i Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam
biologijske Eugenika
znanosti Genetika i biotehnologija
Etika humanih reproduktivnih tehnologija
Pobaaj
Medicinska
Etika transplantacije organa i trgovina organima
bioetika
Etika umiranja i smrti
Eutanazija
Ostalo
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
106
praenja i razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
polaznika: praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
plakat, poster).
Literatura
107
Razred: etvrti (4.)
Etika kao filozofija morala
1. ispitati odnos morala i etike
2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razluiti pojmove morala i udorea
4. procijeniti idealan zahtjev vaenja morala
U etvrtom 5. ralaniti strukturu etike

razredu polaznik 6. izdvojiti osnovne etike pojmove
e stei sljedee
ishode uenja: Etika argumentacija i etike teorije
1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike
2. razluiti strategije opravdanja vaenja etike
3. preispitati filozofsko-antropoloko utemeljenje etike
4. suprotstaviti razliite etike argumentacije
5. analizirati etike tekstove

Razrada
Nastavne
cjeline
Moral kao predmet i sadraj etike
Moral kao predrefleksivno iskustvo
Moral i udoree
Moral i etika Idealan zahtjev vaenja morala, moral kao trebanje
Etika kao filozofija morala
Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika
Temeljni etiki pojmovi
Razdioba etikih teorija
Etika pravila i etika dobrog ivota
Aristotelovo utemeljenje etike vrline
Kantova deontoloka etika
Utilitaristika etika (Bentham, Mill)
Nietzscheova kritika morala, etiki nihilizam
Razliiti filozofski
Habermasova etika diskursa
pristupi
Kontraktualistika etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)
utemeljenju etike
Metaetika, logiko-jezina analiza etikih iskaza
Relativistiko osporavanje etike (kulturni relativizam)
Metafiziko opravdanje etike (teoloka etika)
Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (obiajnost i udoree)
Filozofsko-antropoloko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti
ovjeka
Ostalo
Metode i oblici diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rada: rasprave), izradba prezentacija, metoda pisanja (eseja), rada na
108
izradba projektnih zadataka, izradba domaih uradaka.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
Elementi i oblici
razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
vrjednovanja
praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
polaznika:
plakat, poster).
Literatura
109
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te
uspostaviti i razumjeti matematike odnose i veze
biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i primjenu

matematike u razliitim kontekstima, ukljuujui i svijet rada
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj
uspjeh i napredak te svijest o svojim matematikim postignuima
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u

znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za
Cilj predmeta:
budunost drutva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko
zakljuivanje
uinkovito primjenjivati matematika znanja, ideje i rezultate
sluei se razliitim prikazima
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja
U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je

kritiki misliti o sloenim temama, tumaiti dostupne informacije,
analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke
u svakodnevnom ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito
primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i miljenja.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike
Opis predmeta: i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra
i opisuje promjene u razliitim kontekstima te daje precizan simboliki
jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,
tumaenje i posredovanje ideja, matematiko obrazovanje
polaznicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti,
naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno sudjelovanje u
takvu drutvu.
110
Razred: prvi (1.)
Brojevi
1. raunati u skupovima N, Z, Q i R
2. rabiti apsolutnu vrijednost u sloenijim algebarskim izrazima
3. odrediti udaljenost toaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne raunske operacije,
potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje
5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traenu

tonost
6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija iljastog kuta
Algebra i funkcije
1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u sloenijim situacijama
2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene
3. raunati s algebarskim izrazima i razlomcima
4. diskutirati rjeenje linearne jednadbe, nejednadbe i njihovih

sustava koristei linearnu funkciju
Oblik i prostor
U prvom razredu 1. analizirati meusobne odnose toaka u pravokutnom

polaznik e stei koordinatnom sustavu u ravnini
sljedee ishode
2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu
uenja:
crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja
3. primijeniti pouke o sukladnosti i slinosti trokuta kod

geometrijskih oblika u ravnini
Mjerenje
1. primijeniti odgovarajue mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih

u odgovarajue vrijednosti vee ili manje mjerne jedinice
2. primijeniti formule za opseg i povrinu geometrijskih oblika u

ravnini
3. rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat, proporcionalnost i
slinost
4. primijeniti svojstva kutova (pouak o obodnom i sredinjem
kutu, Talesov pouak i svojstva zbroja unutarnjih kutova
trokuta, etverokuta i mnogokuta)
5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim

ivotom i strukom
Podatci
1. prikupiti traene podatke uz raspravu valjanosti metode
2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju
111
3. predoiti prikupljene podatke pomou linijskog, stupastog i
krunog dijagrama
Razrada
Nastavne
cjeline
Skupovi N, Z, Q i R
Raunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)
Brojevi Apsolutna vrijednost realnog broja
Brojevni pravac
Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu
Procjena i zaokruivanje
Postotci, omjeri i razmjeri
Potencije i korijeni
Algebarski izrazi i algebarski razlomci
Algebra i funkcije
Linearne jednadbe i sustavi jednadbi
Linearne nejednadbe i sustavi nejednadbi
Linearna funkcija
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Oblik i prostor Sukladnost i slinost
Geometrijski oblici u ravnini
Mjerne jedinice
Geometrijski oblici u ravnini opseg i povrina, Pitagorin pouak,
Mjerenje pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva
zbroja unutarnjih kutova trokuta, etverokuta i mnogokuta
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Podatci Prikupljanje, obrada i predoavanje podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i
Napomene: matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
zasebne nastavne cjeline, ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
Metode i oblici
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
rada:
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
vrjednovanja
(domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
112
Razred: drugi (2.)
Brojevi
1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva raunskih

operacija s logaritmima u raunski sloenijim situacijama
Algebra i funkcije
1. analizirati kvadratne jednadbe, nejednadbe i kvadratnu
funkciju
U drugom 2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te

razredu polaznik eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe
e stei sljedee
ishode uenja: Oblik i prostor
1. istraiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva
Mjerenje
1. analizirati sloene geometrijske oblike u prostoru
Podatci
1. protumaiti prikupljene i prikazane podatke

Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi Logaritam pozitivnog broja
Kvadratna jednadba
Kvadratna funkcija
Kvadratna nejednadba
Algebra i funkcije Eksponencijalna funkcija
Logaritamska funkcija
Eksponencijalna i logaritamska jednadba
Eksponencijalna i logaritamska nejednadba
Oblik i prostor Geometrija prostora
Mjerenje Geometrijski oblici u prostoru oploje i obujam
Podatci Analiza prikupljenih i obraenih podataka
zasebne nastavne cjeline ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
Ostalo
istraivaka metoda.
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
113
praenja i aktivnost.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
polaznika: (domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
Literatura
114
Razred: trei (3.)
Brojevi
1. rabiti trigonometrijsku krunicu i depno raunalo za

odreivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog
u stupnjevima ili radijanima
2. primijeniti n! u sloenijim algebarskim izrazima
Algebra i funkcije
1. analizirati trigonometrijske funkcije i rijeiti trigonometrijske

jednadbe i nejednadbe koristei trigonometrijsku krunicu i
formule identiteta
2. povezati binomni pouak i elemente kombinatorike
Oblik i prostor
1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri

ispitivanju svojstava geometrijskih oblika
U treem razredu 2. analizirati meusobne odnose toaka i pravaca u koordinatnom
polaznik e stei sustavu u ravnini
sljedee ishode
uenja: 3. analizirati meusobne odnose toaka, pravaca i krunica u
koordinatnom sustavu u ravnini
Mjerenje
1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa

svakodnevnim ivotom i strukom
2. primijeniti skalarni umnoak vektora
3. odrediti povrinu nepravilnog lika u ravnini
4. sluiti se konceptom mjerenja pri rjeavanju problemskih

zadataka
Podatci
1. proraunati srednje vrijednosti i mjere rasprenosti niza

podataka
2. odrediti vjerojatnost dogaaja za prikupljene i analizirane
podatke
Razrada
Nastavne
cjeline
Trigonometrijska krunica
Brojevi
Faktorijele
Trigonometrijske funkcije realnog broja
Trigonometrijske jednadbe i nejednadbe
Algebra i funkcije
Binomni pouak
Permutacije, kombinacije i varijacije
Vektori u ravnini
Oblik i prostor Pravac u koordinatnom sustavu
Krunica u koordinatnom sustavu
115
Trigonometrija kosokutnog trokuta
Mjerenje
Vektori u ravnini skalarni umnoak vektora
Podatci Vjerojatnost
Trigonometrijska krunica
Brojevi
Faktorijele
Ostalo
istraivaka metoda.
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
116
Razred: etvrti (4.)
Brojevi
1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom

sustavu
Algebra i funkcije
1. primijeniti nizove i redove
2. analizirati sloene funkcije pomou svojstava elementarnih

funkcija
Podatci
U etvrtom 1. istraiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje

razredu polaznik vrijednosti niza podataka
e stei sljedee
ishode uenja: Infinitezimalni raun
1. odrediti konvergentnost niza uz izraun limesa

2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije
3. derivirati sloenu funkciju
4. ispitati svojstva funkcije primjenjujui derivacije
5. nacrtati graf funkcije
6. odrediti primitivnu funkciju koristei osnovna svojstva

integriranja
7. izraunati povrinu ispod grafa jednostavnije funkcije

primjenjujui Newton-Leibnizovu formulu
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi Brojevni sustavi
Nizovi i redovi
Algebra i funkcije
Funkcije
Podatci Statistika
Limes niza
Infinitezimalni Limes funkcije
raun Derivacija funkcije
Primitivna funkcija i integral
Ostalo
Metode i oblici istraivaka metoda.
rada: Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
117
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
118
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije polaznika u podruju
Cilj predmeta: fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog
osposobljavanja za odreeno zanimanje
Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti

fizike temelj za primijenjenu znanost, kao to su elektrotehnika i
raunalstvo. U fizici je vaan i karakteristian eksperimentalan pristup
koji omoguuje viekratno ponavljanje i istraivanje neke pojave, a
time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje; stoga je pokus
neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se slui
Opis predmeta:
opaanjem i mjerenjem te logikim razmiljanjem i matematikim
zakljuivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa,
eksperimentalni i teorijski. Fizikalna pismenost ukljuuje
kompetencije koje polazniku omoguuju promatranje i istraivanje
pojava, razmiljanje o njima i razumijevanje njihova objanjenja te
na temelju toga kreativno odluivanje i poduzimanje akcija.
119
Razred: prvi (1.)
Gibanja
1. opisati temeljne veliine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutnu brzinu
3. usporediti akceleracije gibanja tijela s poveavanjem i

smanjivanjem brzine
4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije
5. interpretirati grafiki ovisnost dviju veliina koje opisuju

pravocrtno gibanje
6. uporabiti jednadbe za rjeavanje problema pravocrtnih
gibanja stalne akceleracije ukljuujui slobodan pad
7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu
akceleraciju na krunom gibanju
Sile i polja
U prvom razredu 1. rijeiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

polaznik e stei 2. primijeniti opis sile tee, trenja i elastine sile u razliitim
sljedee ishode primjerima
uenja:
3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora
sila
4. raspraviti o opem zakonu gravitacije i gibanju satelita oko

Zemlje
5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona ouvanja

koliine gibanja
6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim
zakonom translacijskoga gibanja
7. prosuditi o ravnotei krutog tijela
8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekuinama i plinovima te

primijeniti opise tlakova u razliitim primjerima
9. objasniti meudjelovanje tokastih elektrinih naboja pomou

Coulombova zakona
10. povezati magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje kao
jedinstven koncept prostora kojega ini djelovanje razliitih sila
Razrada
Nastavne
cjeline
Put i pomak
Brzina
Akceleracija
Gibanja Jednoliko pravocrtno gibanje
Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje
Slobodan pad
Jednoliko kruno gibanje
120
Sila i masa
Sila tea, trenje, elastina sila
Newtonovi zakoni gibanja
Centripetalna sila
Gravitacijska sila
Sudari
Rotacija krutog tijela
Sile i polja
Ravnotea krutog tijela
Tlak
Uzgon
Protjecanje fluida
Coulombov zakon
Elektrino polje
Magnetsko polje
Napomene: /
Ostalo
Metode: Nastava se ostvaruje od popularno-fenomenoloke razine i
rjeavanja kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-
matematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Metode i oblici
Oblici: Pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
rada:
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki
za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje
pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
Elementi i oblici
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
praenja i spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
vrjednovanja
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
polaznika: fizikalnih simbola
poznavati mjerne instrumente i opremu te razumjeti njihovu

uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i teorije

uporabom fizikalnog jezika i simbola
121
objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih zakonitosti, naela i
teorija
obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na drutvo,

gospodarstvo i okoli.
Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim problemima i

primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i vjetina u
poznatim situacijama na temelju uvjebanih modela. To znai:
prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na znanstveni
nain i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita, smisleno

ralaniti problem (tabelarni prikaz, grafikon) i zakonitosti
meusobnih odnosa u sklopu pojave
rijeiti problem primjenom uvjebanih metoda i modela.

Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu
pri uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike,
osobni stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: Praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
122
Razred: drugi (2.)
Rad i energija
1. objasniti rad u mehanici ovisno o poloaju vektora sile
2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile
4. usporediti korisnosti razliitih primjera rada

5. opisati razliite vrste energije
6. raspraviti o kinetikoj energiji tijela u razliitim primjerima
7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije
8. prosuditi slinosti i razlike elastine potencijalne energije i

gravitacijske potencijalne energije
9. primijeniti zakon ouvanja energije
U drugom 10. povezati zakon ouvanja koliine gibanja i zakon ouvanja

razredu polaznik energije prilikom prouavanja sudara
e stei sljedee
ishode uenja: Termodinamika
1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu

2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetikom energijom
estica
3. razmotriti probleme termikog rastezanja u razliitim

dimenzijama
4. istraiti plinske zakone
5. opisati naine prijenosa topline
6. objasniti pojam rada na razliitim primjerima u termodinamici
7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamikim

procesima
8. raspraviti o radu toplinskih strojeva pomou Drugog zakona

termodinamike
Razrada
Nastavne
cjeline
Mehaniki rad i energija
Kinetika i potencijalna energija
Rad i energija Gravitacijska i elastina potencijalna energija
Snaga i korisnost stroja
Zakon ouvanja energije u mehanikim sustavima
Toplinsko rastezanje i stezanje vrstih tvari i tekuina
Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela
Plinski zakoni
Prijenos topline
Termodinamika
Prvi zakon termodinamike
Rad u termodinamici
Drugi zakon termodinamike
Toplinski strojevi
123
Napomene: /
Ostalo
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih sudionika
nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je konstrukciju
pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili pojave i
kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-matematiki opis i
to samo onaj koji su polaznici svladali u matematici. Preferiraju se
problemski i istraivaki usmjerene metode uz izvoenje temeljnih
pokusa te metoda rasprave meu svim sudionicima u procesu uenja.
Metode i oblici
rada:
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika to
podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki za
rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje pokusa
i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka, zakljuivanje i
osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko prosuivanje rezultata.
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i samostalnost.
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
fizikalnih simbola

uporabu

Elementi i oblici
praenja i
teorija
vrjednovanja
polaznika: obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na drutvo,
prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na znanstveni nain
i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita, smisleno ralaniti

problem (tabelarni prikaz, grafikon) i zakonitosti meusobnih odnosa
u sklopu pojave
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu pri

uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike, osobni
124
stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
polaznicima.
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja u
usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju po
dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
125
Razred: trei (3.)
Elektrodinamika
1. objasniti usmjereno gibanje elektrinog naboja u vodiu te

elektrinu struju i elektrini otpor
2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i
izmjenine struje
3. rijeiti problem u strujnom krugu pomou 1. i 2. Kirchhoffova
pravila
4. protumaiti ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
5. izraunati rad i snagu elektrine struje na praktinim

primjerima
6. objasniti Oerstedov pokus

7. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za
magnetsko polje ravnog vodia, strujnu petlju i zavojnicu
8. razmotriti djelovanje sile u magnetskom polju na razliitim

U treem razredu
primjerima
polaznik e stei
sljedee ishode 9. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvoenje pokusa
uenja:
10. izloiti primjenu elektromagnetske indukcije
Titranje, valovi i zvuk
1. objasniti fizikalne veliine koje odreuju harmonijsko titranje
2. interpretirati grafiki promjenu fizikalnih veliina koje opisuju

harmonijsko titranje s vremenom
3. primijeniti jednadbe koje opisuju harmonijsko titranje u

rjeavanju zadataka
4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigueno i prisilno
titranje, rezonancija)
5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehanikih valova
6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala
7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i superpozicije valova
8. raspraviti o spektru i primjeni zvunih valova

Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrina struja
Elektrini otpor
Ohmov zakon za strujni krug
Rad i snaga elektrine struje
Oerstedov pokus
Elektrodinamika
Lorentzova i Amperova sila
Elektromotor
Elektromagnetska indukcija
Naelo rada generatora
Zatita od elektrinog udara
126
Harmonijsko titranje, prigueno i prisilno titranje
Rezonancija
Energija titranja
Titranje, valovi i
Nastanak valova i karakteristine valne veliine
zvuk
Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova
Valovi zvuka
Ultrazvuk
Napomene: /
Ostalo
Metode i oblici
rada:
samostalnost.
fizikalnih simbola
Elementi i oblici
praenja i poznavati mjerne instrumente i opremu te razumjeti njihovu
vrjednovanja uporabu
polaznika: povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i teorije
teorija
127


polaznicima.
Literatura
128
Razred: etvrti (4.)
Elektromagnetski valovi i svjetlost
1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove

elektromagnetskog spektra
2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu
informacija na daljinu i u medicini
3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala
4. konstruirati sliku koju daje sferno zrcalo uz navoenje njezinih

svojstava
5. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti

na prizmi
6. konstruirati sliku koju daje tanka lea te navesti njezina

svojstva
7. primijeniti jednadbu lee
8. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija

U etvrtom svjetlosti)
razredu polaznik
e stei sljedee 9. primijeniti jednadbe optike reetke i/ili Youngova pokusa pri
ishode uenja: rjeavanju zadataka i istraivakom pokusu
Atomi i atomske jezgre
1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog

broja, masenog broja i izotopa
2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma
3. objasniti fotoelektrini efekt
4. usporediti valnu i estinu prirodu svjetlosti i tvari

5. navesti , i raspad i opisati ionizirajua svojstva nastalih
produkata i njihov doseg
6. primijeniti zakone ouvanja naboja i masenog broja prilikom
nuklearnih reakcija
7. uporabiti u rjeavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada
8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i

fuzijom
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektromagnetski titraji
Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova
Spektar i brzina elektromagnetskih valova
Zakoni geometrijske optike
Elektromagnetski
Zrcala
valovi i svjetlost
Disperzija svjetlosti
Lee
Interferencija i ogib svjetlosti
Polarizacija svjetlosti
129
Zraenje uarenog tijela
Fotoelektrini efekt
Dualizam u prirodi
Atomi i atomske Razvoj modela atoma
jezgre Struktura atomske jezgre
Radioaktivnost
Nuklearna energija
Ionizirajue i neionizirajue zraenje
Napomene: /
Ostalo
Metode i oblici
rada:
samostalnost.
Elementi i oblici fizikalnih simbola
praenja i
vrjednovanja uporabu
polaznika:

teorija


130


polaznicima.
Literatura
131
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
biti osposobljeni za samostalno uenje i unapreivanje poslova u
svom zanimanju te cjeloivotno uenje
dobro upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i

produkte koji su vani u njihovom zanimanju
objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te
ih prikazati jednadbama kemijske reakcije
izvoenjem pokusa razviti vjetinu eksperimentiranja, sposobnost

opaanja promjena, opisivanja i donoenja zakljuaka
Cilj predmeta:
uoiti uzajamne veze izmeu pokusa, pojava u prirodi i teorije
prepoznati tetne i opasne kemikalije te objasniti nain njihovog
obiljeavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja
razviti svijest o nunosti ouvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne
odriui se dobrobiti civilizacije i napretka
osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema

svakom pojedincu i njegovim potrebama
Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je

nastave kemije stei znanja o temeljnim kemijskim teorijama,
ponajprije atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i
modelima kako bi na osnovi njih mogli opisati i razumjeti svojstva i
promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaa nastave kemije jest razviti
Opis predmeta: interes polaznika prema prirodnim znanostima predstavljajui ih
dijelom ope kulture. U strukovnim kolama zadatak nastave kemije
jest stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih u buduem zanimanju te
svakodnevnom ivotu. Nastavom kemije polaznici trebaju stei znanja
i sposobnosti koje e omoguiti daljnje samoobrazovanje, odnosno
usavravanje u struci.
132
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
Razred: prvi (1.)
estina graa tvari
1. objasniti strukturu atoma

2. navesti podatke koji se mogu iitati iz periodnog sustava
elemenata
3. usporediti fizikalna svojstva metala i nemetala
4. odrediti valenciju nekog atoma s obzirom na njegov poloaj u

periodnom sustavu elemenata
5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza

6. objasniti znaenje Lewisove simbolike
7. povezati vanost meumolekulskih sila s graom tvari
Osnove elektrokemije
1. povezati reakcije oksidacije i redukcije s promjenom

oksidacijskog broja
2. razlikovati oksidacijsko i redukcijsko sredstvo

3. predvidjeti mogue ishode oksido-redukcijskih procesa na
U prvom razredu elektrodama pri elektrolizi vode i taljevine kemijskog spoja
polaznik e stei 4. protumaiti pomou shematskog prikaza Daniellova lanka
sljedee ishode sastavne dijelove lanka
uenja:
5. usporediti kemijske reakcije u galvanskom lanku i
elektroliznom lanku
6. povezati kemijsku reaktivnost metala i predznak standardnog

elektrodnog potencijala
7. predvidjeti razliku potencijala galvanskog ili elektroliznog
lanka
Metali i nemetali
1. pokazati vanost tehniki vanih metala i njihovih legura
2. prikupiti najvanije injenice o svojstvima nemetala po

skupinama u periodnom sustavu elemenata
3. izabrati spojeve nemetala koji imaju utjecaj na biosferu
4. prikazati vanost vode u svakodnevnom ivotu i svim ljudskim

aktivnostima
5. prikazati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi

6. izloiti vanost primjene umjetnih gnojiva
7. otkriti vanost zbrinjavanja otpada

Razrada
Nastavne
cjeline
Struktura atoma Sastav tvari
i periodni sustav Graa atoma
133
elemenata Periodni sustav elemenata
Ionska veza
Veze izmeu
Kovalentna veza
atoma i molekula
Polarnost molekula (meumolekulske sile i vodikova veza)
Oksidacija i redukcija
Osnove
Galvanski lanci
elektrokemije
Elektroliza
Metalna veza
Metali
Tehniki vani metali i njihove legure
Halogeni elementi
Halkogeni elemeni
Nemetali
Duikova skupina elemenata
Ugljikova skupina elemenata
Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom teorije i praktinog
Napomena:
rada s ciljem ostvarivanja ishoda uenja.
Ostalo
Metode
Strategija pouavanja:
problemsko pouavanje
heuristiko pouavanje
programirano pouavanje.
Strategija uenja otkrivanjem:

Metode i oblici istraivanje
rada:
simulacija
projekt.
Oblici: frontalni oblik nastave, grupni oblik, rad u paru, individualni

rad.
Elementi: usvojenost nastavnih sadraja (usmenim i pisanim
Elementi i oblici nainom, individualnim uenjem, suradnikim uenjem, projektnom
praenja i nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim radom, e-uenjem),
vrjednovanja primjena znanja.
polaznika: Oblici: samostalni rad (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
suradnja u nastavi).
Literatura
134
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
usvojiti i meusobno povezati kljune bioloke koncepte u
objanjavanju pojava i procesa u ivom svijetu kako bi stekli
temeljnu bioloku pismenost kao svojinu i alat graanina
suvremenog demokratskog drutva
proiriti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove
Cilj predmeta: o potrebi odgovornog ponaanja prema vlastitom zdravlju i
zdravlju drugih ljudi
steeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi

ouvanja bogatstava prirode i prirodne ravnotee te obrazloiti
potrebu vlastitog odgovornog ponaanja prema prirodi i okoliu
Polaznici stjeu znanje i razvijaju vjetine, poevi od manualne

spretnosti i umijea koritenja pribora za praktian rad, do
promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zakljuivanja,
prezentiranja i rada u timu. Uenje biologije ciljano utjee i na
Opis predmeta:
afektivnu domenu polaznikova razvoja, usvajanjem potovanja prema
ivotu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim ivim
biima te odgovornost za ouvanje prirode, okolia te vlastitog i tueg
zdravlja.
135
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
Razred: prvi (1.)
ovjek i zdravlje
1. raspraviti o zdravim stilovima ivljenja te vanosti pravilne i

redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom ivotu
2. identificirati putove ulaska patogenih mikroorganizama i

nametnika u ovjekovo tijelo i mjere prevencije
3. dati primjere najee virusne i bakterijske bolesti i naine

njihova lijeenja
4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i

ponaanje ljudi
5. protumaiti vanost preuzimanja odgovornosti za vlastito

zdravlje na primjerima razliite ovisnosti
6. prepoznati opasnosti za zdravlje povezane sa specifinosti

zanimanja za koje se koluje
U prvom razredu
7. pokazati zahvate prve pomoi koji mogu spasiti ivot ugroenoj
polaznik e stei
osobi
sljedee ishode
uenja: 8. opisati primjer posljedica poremeaja ravnotee u organizmu
Spolnost i sazrijevanje i ovjeka
1. protumaiti povezanost sazrijevanja i ivotnih razdoblja s

djelovanjem hormona
2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom graom i

higijenom
3. razlikovati prednosti i nedostatke razliitih metoda planiranja

trudnoe
4. protumaiti proces oplodnje i razvoj ploda do poroaja

5. povezati promjene tijekom trudnoe s odgovornim ponaanjem
trudnice
6. raspraviti razliite stavove o spolnosti i odgovornom spolnom

ponaanju
Razrada
Nastavne
cjeline
Znaenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila ivljenja
Povezanost najeih bolesti i poremeaja organskih sustava s
moguim imbenicima rizika i prevencijom
Osobna higijena
Zdrava hrana i razborita prehrana
Umor, odmor i rekreacija
ovjek i zdravlje
Ovisnosti (puenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i
narkomanija, ostale ovisnosti)
Pruanje prve pomoi (zahvati koji spaavaju ivot)
Samostalan i grupni rad:

Primjeri poremeaja ravnotee u organizmu i njihove posljedice
136
Poremeaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju
Utjecaj vrnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova ivljenja
Odgovorno ponaanje prema zdravlju (donoenje odluka)
Rizici za zdravlje povezani sa specifinosti zanimanja i nainom ivota
ovjekov ivotni ciklus i razvoj spolnosti
Pubertet i adolescencija
Graa i funkcija mukog i enskog spolnog sustava
Menstrualni ciklus i oplodnja
ovjekova
Trudnoa, poroaj, dojenje i njega novoroenadi
spolnost i
Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoe
sazrijevanje
Samostalan i grupni rad:

Odgovorno spolno ponaanje i partnerski odnosi (donoenje odluka)
Utjecaj vrnjaka i medija na spolno ponaanje
Napomene: /
Ostalo
Metode: Metode rada odreuje nastavnik prema odobrenoj strunoj
literaturi te sadraju pouavanja/uenja, a naglasak treba staviti na
suradniko uenje i istraivako te samostalno uenje. Tu su i
verbalne, vizualne te prakseoloke metode.
Metode i oblici
Oblici: frontalni rad, grupni rad/rad u skupinama, rad u parovima,
rada:
individualan rad, timski rad.
Elementi: Aktivnim uenjem u individualnom, suradnikom i
zajednikom radu, uz primjenu praktinih radova ili simulacija (npr.
pokus, istraivanje, igranja uloga, oluja ideja, uenje otkrivanjem,
doivljajem i interpretacijom doivljaja, nastavne ekskurzije, e-
uenje) pridonosi se radu pojedinca i grupe, a koritenje razliitih
sastavnica i metoda u praenju i ocjenjivanju polaznikova napretka,
odraz je cjelovitosti pristupa u vrjednovanju njihovih postignua.
Sastavnice koje e nastavnik koristiti, nain praenja i nain
izvoenja pojedinih ocjena te izvoenja zakljune ocjene moraju biti
jasni i polaznicima objanjeni ve na poetku nastavne godine.
Vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba maksimalno integrirati u
nastavni proces i provoditi kontinuirano tijekom razliitih nastavnih
Elementi i oblici aktivnosti, a ishodi uenja vrjednuju se u komunikaciji sa svakim
praenja i pojedinim polaznikom.
vrjednovanja Oblici: Praenje postignua polaznika odvija se u sastavnicama:
polaznika: Usvojenost nastavnih sadraja obuhvaa postignua u kognitivnoj ili
spoznajnoj domeni razvoja. U sklopu te sastavnice vrjednuje se
poznavanje temeljnih pojmova i strunog nazivlja, razumijevanje
pojava i procesa u ivom svijetu, objanjavanje meuodnosa i
uzrono-posljedinih veza u ivom svijetu te kompleksne
meuovisnosti ive i neive prirode.
Primjena znanja podrazumijeva primjenu usvojenih biolokih
zakonitosti i teorija na primjerima iz okruenja, tumaenje novih
(vlastitih) primjera i rjeavanje problema. U ovoj se sastavnici
ocjenjuje polaznikova sposobnost i vjetina prikazivanja dostupnih
podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni nain te
razvrstavanja u glavne kategorije, raspravljanja problema (pojave) s
razliitih motrita, smislenog ralanjivanja problema (tabelarni
137
prikaz, grafikon) i prikazivanja meuodnosa. U sklopu ove sastavnice
moe se ocijeniti i praktina primjena teoretskog znanja.
Samostalan rad je sastavnica praenja individualnih uradaka pa se
ovdje vrjednuju polaznikove aktivnosti tijekom nastavnog procesa i
domai uradci, samostalni praktini radovi, prikazi istraivanja, prikazi
zakljuaka rasprava, razliite prezentacije, referati, plakati,
seminarski radovi. Prilikom vrjednovanja grupnog uratka u ovoj se
sastavnici moe ocijeniti polaznikov individualan doprinos radu grupe.
Afektivno podruje razvoja polaznika, iskazano odnosom polaznika
prema radu u pravilu se prati biljekama o radu i napredovanju
polaznika i ocjenjuje se opisno. Ta se ocjena takoer uzima u obzir pri
konanom zakljuivanju ocjene.
Literatura
138
Naziv nastavnog predmeta: RAUNALSTVO
stei znanja i vjetine te usvojiti procese i koncepte potrebne za
koritenje raunala
obraivati i prikazivati podatke i informacije koritenjem

primjenskih programa
usvojiti temeljna informatika znanja vana za razumijevanje rada
raunala
komunicirati posredstvom razliitih medija
usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije

podataka i informacija
analizirati i kritiki ocijeniti prikupljene informacije
Cilj predmeta:
razviti logike misaone procese
razviti algoritamski nain razmiljanja
osposobiti polaznika za samostalno i timsko rjeavanje

jednostavnijih problema iz vlastitog ivota i odabrane struke
primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije
stei osnovna znanja i vjetine kako bi mogli usvojiti koritenje

specifinih raunalnih programa iz podruja struke
potovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti

sadraje s raunalnih mrea
stei temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja
Napredak dananjeg drutva temelji se na novim znanstvenim

otkriima te njihovoj primjeni u svakodnevnom ivotu. Razvoj
znanosti i njenu primjenu, danas ne moemo zamisliti bez kvalitetne
primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te algoritamskog
pristupa rjeavanju problema.
U takvom drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su
raunala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom ivotu, nuno je
da svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku
Opis predmeta: tehnologiju. Posebno je vano znati i moi prikupiti informacije i
podatke te ih kritiki vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i
prikazati. Danas je konkurentnost na tritu rada nezamisliva bez
kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata svojega rada.
Umijee koritenja raunala, temeljna znanja i rjeavanje problema
tri su vane sastavnice informatikog obrazovanja koje se nuno
odvija uz samostalno koritenje raunala. Rjeavanje problema
povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji
e se razvijati u nastavnom predmetu.
139
Razred: prvi (1.)
Poznavanje i koritenje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija
1. razlikovati prikaz razliitih vrsta podataka u raunalu
2. primijeniti osnovne operacije u binarnom brojevnom sustavu
3. obrazloiti ulogu logikih sklopova kod raunala
4. razlikovati osobine i odabrati pogodne komponente raunalnog
sustava
5. koristiti operacijski sustav raunala i prilagoditi ga svojim
potrebama
6. rukovati datotekama i mapama u grafikom korisnikom
suelju
Raunalne mree i internet

U prvom razredu 1. povezati ureaje u odreeni tip mree
polaznik e stei 2. razlikovati naine spajanja na internet i pravila prijenosa
sljedee ishode podataka
uenja: 3. komunicirati elektronikom potom
4. koristiti usluge interneta
5. koristiti raunalo, mreu i internet na siguran nain
Obrada i prikaz podataka

1. koristiti postupke za ureivanje i oblikovanje teksta na razini
znaka, odlomka i stranice
2. koristiti i primijeniti program kojim e se prilagoditi slika, zvuk
ili video potrebama koritenja u struci
3. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija te
samostalno prikazati prezentaciju
4. modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog ivota radom u
timu te, uporabom steenih vjetina i mogunostima odreene
aplikacije, izraditi rjeenje
Razrada
Nastavne
cjeline
Prikaz podataka u raunalu
binarni brojevni sustav
veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava
operacije s binarnim brojevima
pojam koliine podataka

Poznavanje i
prikaz znakova te cijelih i realnih brojeva u raunalu
koritenje
informacijskih i Logiki sklopovi
komunikacijskih osnovne logike operacije i pripadajui sklopovi
tehnologija
tablice istinitosti
logiki izrazi i minimizacija

opis i crtanje logikih sklopova
Graa raunala
osnovni dijelovi raunala
140
ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski ureaji i prikljuivanje
centralna procesorska jedinica
vanjske memorije
Operacijski sustav (OS)

pojam i svojstva OS-a
grafiko suelje
postavke korisnikog suelja

rad s datotekama i mapama
osnovno ureivanje crtea
Mree raunala
mree raunala (definicija i vrste)
dijelovi mree raunala
brzina prijenosa podataka

internet
naini spajanja na internet
protokoli vrste i podeavanje
davatelj usluga
korisniki raun
usluge interneta
Elektronika pota
Raunalne mree e-pota klijenta, web-pota
i internet
potanski sandui osnovna podeavanja
komunikacija pomou elektronike pote
Usluga WWW-a
web preglednik - koritenje, podeavanje
uinkovito pretraivanje i preuzimanje sadraja s interneta

procjenjivanje kvalitete sadraja na internetu
Raunalna sigurnost i etinost

sigurnost i zatita osobnih podataka
tetni programi i zatita
kultura ponaanja na internetu
autorska prava i njihova zatita
Obrada teksta
osnovna obiljeja odabranog programa za obradu teksta
unos teksta i osnovna podeavanja stila pisanja
Obrada i prikaz oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice
podataka
jezina provjera teksta i pretraivanje dokumenta
umetanje i oblikovanje tablice
umetanje i oblikovanje slika
141
pisanje matematikih izraza
izradba tablice sadraja
oblikovanje cijelog dokumenta
priprema dokumenta za ispis
izradba zadanog dokumenta

Obrada slike, zvuka i videa
slika
zvuk
video
Prezentacije
slajd, predloak, dizajn
koritenje slika, crtea, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji
efekti na slajdu i prezentaciji

izradba prezentacije na zadanu temu
Projektni zadatak
izradba projektnog zadatka
prezentiranje projektnog zadatka
Nastavni proces izvodi se u specijaliziranoj informatikoj uionici s

najvie 16 raunala i grupom od najvie 16 polaznika po naelu, za
jednim raunalom jedan polaznik.
Razredno odjeljenje koje ima vie od 16 polaznika mora se dijeliti na
grupe kako bi se zadovoljio zadani kriterij.
Izrazito je nuno tijekom cijelog nastavnog procesa polazniku
Napomene:
omoguiti koritenje raunala.
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih nastavnih
sadraja, a 50% vremena izradbom zadataka i projektnih zadataka,
samostalno ili u timu, to slui povezivanju usvojenih sadraja s
praktinom primjenom, a u cilju ostvarivanja kriterija izvedbe
navedenih ishoda uenja.
Ostalo
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava,
Metode i oblici
individualizirana nastava, problemska nastava, programirana nastava,
rada:
egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja (usmenim i pisanim
Elementi i oblici nainom, individualnim uenjem, kooperativnim ili suradnikim
praenja i uenjem, projektnom nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim
vrjednovanja radom, e-uenjem).
polaznika: Oblici: primjena znanja, aktivnost (domae zadae, seminarski rad,
istraivanje, suradnja u nastavi i dr.).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
142
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
143
Razred: drugi (2.)
Obrada i prikaz podataka
1. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web stranica te
oblikovanu stranicu postaviti na internet
2. modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog ivota radom u
timu te, uporabom steenih vjetina i mogunostima odreene
aplikacije, izraditi rjeenje
Rjeavanje problema pomou raunala

U drugom 1. opisati postupak nastajanja programa
razredu polaznik 2. objasniti pojam algoritma
e stei sljedee 3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod
ishode uenja: 4. analizirati program zapisan u konkretnom programskom jeziku,
dijagramu toka ili pseudokodu
5. osmisliti i kreirati program u konkretnom programskom jeziku
koji rjeava odreeni problem uporabom slijedne strukture,
strukture grananja i strukture ponavljanja
6. koristiti i primijeniti program za tablino raunanje za izradbu
dokumenata koji sadre oblikovane podatke, formule, funkcije
i grafikone
7. osmisliti cjelokupno rjeenje jednostavnijeg problema iz struke
Razrada
Nastavne
cjeline
Web stranice
osnovna obiljeja odabranog programa za izradbu web stranice
osnovna podeavanja
povezivanje stranica
Obrada i prikaz organizacija sadraja
podataka
postavljanje stranice na internet
Projektni zadatak
prezentacija projektnog zadatka
Program i algoritam
programski jezici
koraci u programiranju
algoritam pojam i uloga
dijagram toka i pseudokod

Rjeavanje
problema slijedna struktura
pomou raunala naredba grananja
naredbe ponavljanja
analiza algoritma
Osnovna obiljeja programskog jezika (odabranog)

upis i ispis podataka
144
naredba pridruivanja
tipovi podataka
standardne funkcije
naredba grananja
naredbe ponavljanja
osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima
Tablino raunanje
osnovna obiljeja odabranog programa za tablino raunanje
unos i izmjena podataka
oblikovanje elija i tablica
adresiranje elija
formule i osnovne funkcije
izdvajanje podataka
grafikoni
priprema za ispis i ispis dokumenta
Projektni zadatak
analiza problema

prezentiranje projektnog zadatka
Nastavni proces izvodi se u specijaliziranoj informatikoj uionici s

najvie 16 raunala i grupom od najvie 16 polaznika po naelu, za
jednim raunalom jedan polaznik.
Razredno odjeljenje koje ima vie od 16 polaznika mora se dijeliti na
grupe kako bi se zadovoljio zadani kriterij.
Izrazito je nuno tijekom cijelog nastavnog procesa polazniku
Napomene:
omoguiti koritenje raunala.
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih nastavnih
sadraja, a 50% vremena izradbom zadataka i projektnih zadataka,
samostalno ili u timu, to slui povezivanju usvojenih sadraja s
praktinom primjenom, a u cilju ostvarivanja kriterija izvedbe
navedenih ishoda uenja.
Ostalo
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava,
Metode i oblici
individualizirana nastava, problemska nastava, programirana nastava,
rada:
egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja (usmenim i pisanim
praenja i nainom, individualnim uenjem, kooperativnim ili suradnikim
vrjednovanja uenjem, projektnom nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim
polaznika: radom, e-uenjem).
145
Oblici: primjena znanja, aktivnost (domae zadae, seminarski rad,
istraivanje, suradnja u nastavi i dr.).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
146
2.2.2. Obvezni strukovni moduli
Naziv modula ELEKTROTEHNIKA

Popis strukovnih Tehniko dokumentiranje
jedinica ishoda Osnove elektrotehnike
uenja iz Primijenjena elektrotehnika
standarda Praktine osnove elektrotehnike
kvalifikacije
Kako uiti i raditi s ovim modulom
primijeniti standarde tehnikog crtanja i nacrtne geometrije te
uporabiti raunalne programa u izradbi tehniko-tehnoloke
dokumentacije
opisati i primijeniti temeljne zakone elektrotehnike (elektrostatika,

elektromagnetizam), odabrati, spojiti i izmjeriti elektrine
Cilj modula:
elemente u strujnom krugu
praktino primijeniti zakone elektrotehnike i razvijati vjetine

samostalnog rada
stjecati praktina znanja i vjetine u podruju elektrotehnike
Odabiranje i spajanje elektrinih elementa u strujnom krugu,

mjerenje elektrinih veliina i obrada rezultata mjerenja. Primjena
raunalnih programa za simulaciju elektrinih i elektronikih strujnih
Opis modula: krugova i u izradbi tehniko-tehnoloke dokumentacije. Primjena
mjera i postupaka rada na siguran nain. Izradba tiskanih ploica za
odgovarajui elektrini sklop.
Tehniko crtanje i dokumentiranje (1. razred, 1 sat, 1,5 bod)

Tehniko crtanje i dokumentiranje (2. razred, 1 sat, 1,5 bod)
Osnove elektrotehnike (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Osnove elektrotehnike (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Nastavni
Laboratorijske vjebe iz elektrotehnike (1. razred, 3 sata, 5
predmeti koji se
bodova)
izvode u ovom
Laboratorijske vjebe iz elektrotehnike (2. razred, 2 sata, 3,5
modulu:
boda)
Radionike vjebe (1. razred, 3 sata, 4,5 boda)
Radionike vjebe (2. razred, 3 sata, 4,5 boda)
147
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE I DOKUMENTIRANJE
Razred: prvi (1.)
U drugom 1. objasniti standarde tehnikog crtanja i osnove nacrtne

razredu polaznik geometrije
e stei sljedee 2. primijeniti raunalo u izradbi tehnikog crtea
ishode uenja:
3. izraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Razrada
Nastavne Razrada Nastavne teme
cjeline
Standardi za tehniko crtanje
Uvod u tehniko
Formati
crtanje
Tehniko pismo
Temeljni pojmovi iz nacrtne geometrije
Osnove nacrtne
Projiciranje na jednu, dvije i tri ravni
geometrije
Crtanje krivulja (krunice, hiperbole, parabole, spirale, sinusoide)
Kotiranje Pravila i greke kotiranja
Naini kotiranja
Simboli Simboli u tehnikoj dokumentaciji
Vrste simbola
Simboli elektrinih i elektronikih elemenata
Crtanje pomou Postavke na raunalu u skladu s normama tehnikog crtanja
raunala Geometrijske konstrukcije
Crtanje tehnikih krivulja pomou raunala
Kotiranje
Nastavni proces 33% vremena izvodi se kao teorijska nastava, a 33%
slui za vjebe koje se izvode crtanjem pomou pribora za crtanje i
33% vjebe crtanjem uz podrku raunalnih programa u raunalnoj
Napomena:
uionici i svojim sadrajem prate teoriju.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja i praktina primjena
praenja i znanja.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera i programski zadatci.
polaznika:
Literatura
148
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE I DOKUMENTIRANJE
Razred: drugi (2.)
U drugom 1. koristiti simbole elektrotehnikih elemenata
razredu polaznik 2. izraditi elektrinu shemu primjenom raunala
e stei sljedee 3. izraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Simboli u Standardizirani simboli u elektrotehnici (IEC grafiki simboli)
elektrotehnici Razliiti prikazi simbola elektrotehnikih elemenata
Elementi Elektrine sheme
tehniko- Dijagrami
tehnoloke Tablice
dokumentacije
Pregledna shema
Strujna shema
Nadomjesna shema
Dijagram ili tablica slijeda operacija
Dijagram ili tablica vremenskog slijeda
Vrste shema
Prikljuni plan (ili shema) unutranjih spojeva
Prikljuni plan (ili shema) vanjskih spojeva
Prikljuni plan rednih stezaljki
Dispozicijski crte
Nastavni proces 33% vremena izvodi se kao teorijska nastava, a 33%

slui za vjebe koje se izvode crtanjem pomou pribora za crtanje i
33% vjebe crtanjem uz podrku raunalnih programa u raunalnoj
Napomena:
uionici i svojim sadrajem prate teoriju.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
polaznika:
Literatura
149
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Razred: prvi (1.)
1. primijeniti temeljne fizikalne zakone na jednostavne strujne

krugove
U prvom razredu 2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

polaznik e stei 3. odabrati i spojiti odgovarajue elemente prema postojeoj
sljedee ishode shemi
uenja:
4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elementima
strujnog kruga
5. izraditi elektrinu shemu

Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrina osnova grae tvari
Elektrini napon i elektrina struja
Uvod u
Elektrini otpor (otpor vodia, el. otpornost, el. vodljivost i
elektrotehniku
provodljivost, el. otpornici, ovisnost otpora o temperaturi)
Ohmov zakon
Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni
elementi, kratki spoj, prazan hod)
Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za
napone, ukupan otpor serijskog spoja)
Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje,
Krugovi ukupan otpor paralelnog spoja)
istosmjerne Mjeoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj,
struje mosni spoj)
Elektrina energija i snaga
Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni realni
izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagoavanje snage)
Mree istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona,
metoda konturnih struja, metoda superpozicije,Thevenenov teorem)
Znaajke elektrinog polja
Tvari u elektrinom polju (el. influencija, el. polarizacija, proboj u
dielektriku)
Kapacitet i kondenzatori (pojam elektrinoga kapaciteta, ploasti
Elektrino polje
kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, znaajke
kondenzatora, izvedbe kondenzatora)
Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski
odnosi
Nastavni se proces 100% vremena izvodi teoretski radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a povezivanje teorijskih spoznaja i
praktine primjene bit e provedeno nastavnim predmetom
Napomena:
Laboratorijske vjebe iz elektrotehnike.
Preporuka: predmetni nastavnik iz Osnova elektrotehnike trebao bi
biti i predmetni nastavnik Laboratorijskih vjebi iz elektrotehnike.
Ostalo
Metode i oblici metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
rada: metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
150
rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, praenje programskih
praenja i sadraja, rjeavanje problemskih zadataka.
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i
polaznika: seminarski rad.
Literatura
151
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Razred: drugi (2.)
1. primijeniti temeljne zakone na jednostavne strujne krugove
2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

U drugom
razredu polaznik 3. odabrati i spojiti odgovarajue elemente prema postojeoj
e stei sljedee shemi
ishode uenja: 4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elementima
strujnoga kruga
5. izraditi elektrinu shemu

Razrada
Nastavne
Razrada - Nastavne teme
cjeline
Znaajke magnetskog polja
Magnetizam tvari (feromagnetiki materijali, HB karakteristika, petlja
histereze, magnetski krug)
Magnetske sile (sila na vodi kojim protjee struja, sila izmeu dvaju
ravnih vodia, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)
Magnetsko polje
Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodia, indukcija
promjenom toka, samoindukcija, meuindukcija, transformator)
Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka,
ukapanje i iskapanje RL kruga
Generatori i motori istosmjerne struje
Znaajke sinusoidnih veliina i vektorski prikaz sinusoidnih veliina
Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenine struje,
izmjenina snaga
RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC spoj,
paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj,mjeoviti spoj
RLC, rezonancija)
Izmjenine struje
Jednostavne mree izmjenine struje
Trofazni izmjenini napon
Snaga trofaznog spoja
Generatori i motori izmjenine struje
Nesinusoidni izmjenini naponi
Odziv RC i CR mrea na nesinusoidalni izmjenini napon
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a povezivanje teorijskih spoznaja i
praktine primjene bit e provedeno nastavnim predmetom
Napomena:
Laboratorijske vjebe iz elektrotehnike.
Preporuka: predmetni nastavnik iz Osnova elektrotehnike trebao bi
biti i predmetni nastavnik Laboratorijskih vjebi iz elektrotehnike.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, praenje programskih
152
Literatura
153
Naziv nastavnog predmeta: LABORATORIJSKE VJEBE IZ ELEKTROTEHNIKE
Razred: prvi (1.)
1. prepoznati shematske oznake elektrinih i elektronikih

elemenata
2. spojiti elektrine i elektronike strujne krugove prema

postojeim shemama
U prvom razredu 3. izmjeriti elektrine veliine na elektrinim i elektronikim
polaznik e stei elementima
sljedee ishode
uenja: 4. razluiti ulogu elemenata strujnog kruga
5. proraunati elemente i veliine elektrinog strujnog kruga
6. obraditi rezultate mjerenja elektrinih veliina

7. primijeniti raunalne programe za simulaciju elektrinih i
elektronikih strujnih krugova
Razrada
Nastavne
cjeline
Mjere za rad na siguran nain
Simboli u elektrotehnici
Mjerenje elektrinog napona
Uvod u
Mjerenje elektrine struje
elektrotehniku
Ohmov zakon
Strujno naponska karakteristika
Mjerenje elektrinog otpora
Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni
elementi, kratki spoj, prazan hod), shematske oznake
Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za
napone, ukupni otpor serijskog spoja), proraun elemenata i
elektrinih veliina
Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje,
ukupni otpor paralelnog spoja), proraun elemenata i elektrinih
Krugovi
veliina
istosmjerne
Mjeoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj,
struje
mosni spoj), proraun elemenata i elektrinih veliina
Strujni krugovi s diodama (usmjeraka, svjetlea dioda, Zener dioda)
Izvori istosmjernog napona, osnovni spojevi naponskih izvora
(serijski, paralelno)
Prorauni elemenata i elektrinih veliina (izravna primjena
Kirchhoffovih zakona, metoda konturnih struja, metoda
superpozicije,Thevenenov teorem)
Serijski spoj kondenzatora
Elektrino polje Paralelni spoj kondenzatora
Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta
Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino, usko je povezan
s teorijskim spoznajama iz nastavnog predmeta Osnove
elektrotehnike, a predstavlja uvod u nove spoznaje iz podruja
elektronike.
Napomena:
Uz praktino izvoenje, vjebe se simuliraju na raunalu, rezultati se
potvruju proraunima i dokumentiraju.
Koristiti konkretne potroae u strujnim krugovima (svjetlee diode,
male elektromotore, releje, elektromagnete i slino) kako bi se na
154
konkretnim primjerima primjenjivale zakonitosti elektrotehnike.
Preporuka: predmetni nastavnik iz Laboratorijskih vjebi iz
elektrotehnike trebao bi biti i predmetni nastavnik Osnova
elektrotehnike.
14 polaznika.
Ostalo
metoda), vizualne metode (metode pokazivanja i poduke, tekstualno-
ilustrativna metoda), prakseoloke metode (laboratorijska metoda,
produkcijska metoda).
Metode i oblici
rada:
rad.
Elementi i oblici Elementi: praktina primjena znanja, praenje programskih
vrjednovanja Oblici: zadatci objektivnog tipa, laboratorijske vjebe i seminarski
polaznika: rad.
Literatura
155
Naziv nastavnog predmeta: LABORATORIJSKE VJEBE IZ ELEKTROTEHNIKE
Razred: drugi (2.)
1. prepoznati shematske oznake elektrinih i elektronikih

elemenata
2. spojiti elektrine i elektronike strujne krugove prema

postojeim shemama
U drugom 3. izmjeriti elektrine veliine na elektrinim i elektronikim
razredu polaznik elementima
e stei sljedee
ishode uenja: 4. razluiti ulogu elemenata strujnog kruga
5. proraunati elemente i veliine elektrinog strujnog kruga

7. primijeniti raunalne programe za simulaciju elektrinih i
elektronikih strujnih krugova
Razrada
Nastavne
cjeline
Mjere za rad na siguran nain
Digitalni mjerni instrumenti
Uvod u mjerenja Mjerenje osciloskopom
Simboli u elektrotehnici
Simulacija rada elektrinih krugova raunalnim aplikacijama
Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodia, indukcija
promjenom tijeka, samoindukcija, meuindukcija, transformator)
Magnetsko polje Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka,
ukapanje i iskapanje RL kruga)
Generatori i motori istosmjerne struje
Otpor, kapacitet i induktivitet u krugu izmjenine struje, izmjenina
snaga
RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC spoj,
paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj, mjeoviti spoj
RLC, rezonancija)
Izmjenine struje
Trofazni izmjenini napon
Snaga trofaznog spoja
Generatori i motori izmjenine struje
Odziv RC i CR-mrea na pravokutni napon
Odziv RC i CR-mrea na izmjenini naponski signal
Nastavni se proces 100% vremena izvodi u laboratoriju. Vjebe se
izvode simulacijom na raunalu, praktinom izvedbom i raunskim
proraunima. Vjebe su usko povezane s teorijskim spoznajama iz
nastavnog predmeta Osnove elektrotehnike.
Napomena:
Rezultati dobiveni simulacijom ili praktinom izvedbom potvruju se
proraunima te se dokumentiraju.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
156
rad.
vrjednovanja Oblici: zadatci objektivnog tipa, laboratorijske vjebe i seminarski
polaznika: rad.
Literatura
157
Naziv nastavnog predmeta: RADIONIKE VJEBE
Razred: prvi (1.)
1. objasniti mjere i postupke rada na siguran nain u radionici za

elektrotehniku
U prvom razredu
polaznik e stei 2. primijeniti alate za mjerenje mehanikih dimenzija prema
sljedee ishode odreenom zadatku
uenja:
3. obraditi zadani materijal odgovarajuim alatom i/ili strojem
4. napraviti tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Razrada
Nastavne
Razrada - Nastavni sadraji
cjeline
Zatita na radu i Organizacija rada u radionici
izvori opasnosti Zatita na radu
Rad na siguran nain
Mjerenja u Mjerni alati, postupci rukovanja mjerilima i njihova primjena
radionici Mjerenje pominim mjerilom
Mjerenje mikrometrom
Runa obrada Postupci obiljeavanja i oznaavanja materijala
Runa obrada materijala, postupci obrade, izbor i primjena alata
Obrada materijala mehaniziranim alatima
Izvori opasnosti, sigurnosne mjere i zatita od ozljeda
Strojna obrada Rukovanje strojevima uz uvjete rada na siguran nain
Obrada materijala postupcima strojne obrade
Izbor tehnolokog procesa, reima rada i alata
Postupci Lemljenje
spajanja i Lijepljenje
zatite Zavarivanje
materijala Zakivanje
Zatita materijala od vanjskih utjecaja
Nastavni proces 100% vremena izvodi se kao praktina nastava.
Nastava se provodi u specijaliziranoj radionici.
Napomena:
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
Elementi i oblici Elementi: praktina primjena znanja i praenje programskih
praenja i sadraja.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera zatite na radu i praktian rad.
polaznika:
Literatura
158
Razred: drugi (2.)
1. objasniti mjere i postupke rada na siguran nain u radionici za

elektrotehniku
U drugom
razredu polaznik 2. prepoznati elektrotehnike materijale i komponente
e stei sljedee 3. izraditi tiskanu ploicu za odgovarajui elektroniki sklop
ishode uenja:
4. sastaviti elektroniki sklop prema zadatku
5. napraviti tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Razrada
Nastavne
cjeline
Zatita na radu i Organizacija rada u radionici
izvori opasnosti Zatita na radu
Opasnosti od elektrinog udara i mjere zatite
Rad na siguran nain
Spajanje u Tehnike spajanja u elektrotehnici
elektrotehnici Obrada vodova
Tehnike lemljenja
Opasnosti i mjere zatite
Izradba tiskanih Projektiranje tiskane ploice uporabom raunala
ploica Tehnologije izradbe tiskanih ploica
Izradba tiskane ploice
Izradba Izradba analognog elektronikog sklopa
elektronikog Izradba digitalnog elektronikog sklopa
sklopa Ispitivanje funkcionalnosti sklopa
Izradba Koritenje dokumentacije proizvoaa elektronikih komponenata
tehniko- Izradba tehniko-tehnoloku dokumentaciju izraenih sklopova
tehnoloke
dokumentacije
Nastavni proces 100% vremena izvodi se kao praktina nastava.
Nastava se provodi u specijaliziranoj radionici.
Napomena:
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
praenja i sadraja.
vrjednovanja Oblici: projektni zadatak i praktini rad.
polaznika:
Literatura
159
160
Naziv modula ELEKTRONIKA
Popis strukovnih Elektronika mjerenja i instrumentacija
jedinica ishoda Analogna elektronika
uenja iz Digitalna elektronika
standarda Praktine osnove elektronike i upravljanja
kvalifikacije Mikroupravljai
opisati i primijeniti osnovne metode mjerenja na elektronikim
komponentama, sklopovima i ureajima; opisati naine rada i
primijeniti mjerne instrumente i sustave
analizirati i primijeniti elektronike komponente i sklopove u

analognoj elektronici
analizirati osnovne logike sklopove i zakonitosti digitalne

elektronike, njihovu primjenu i osnovna naela rada; projektirati,
Cilj modula: izraditi i dokumentirati digitalne sklopove
izraditi samostalno analogni i digitalni elektroniki sklop i ugraditi

ga u sustav koristei teorijska znanja iz elektronike i upravljanja;
razvijati vjetine izvoenjem praktinih zadataka primjenjujui
pravila rada na siguran nain
primijeniti osnovne funkcije, metode i tehnike programiranja

mikroupravljaa
Mjerenje elektrinih veliina na elektronikim komponentama,

sklopovima i ureajima i obrada rezultata mjerenja, analiza
karakteristika elektronikih komponenata, sklopova i ureaja.
Primjena grafikih programskih sustava za dohvat i analizu podataka i
Opis modula: upravljanje instrumentacijom. Dijagnostika kvara na elektronikoj
opremi. Analiza i primjena elektronikih komponenti i sklopova u
analognoj i digitalnoj elektronici. Primjena opisnog jezika na logike
sklopove. Izvedba jednostavnog mjerno-regulacijskog sustava te
sustava upravljanog mikroupravljaem.
Osnove elektronikih mjerenja (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Elektronika (2. razred, 2 sata, 4 boda)
Elektronika (3. razred, 3 sata, 6 bodova)
Nastavni Osnove digitalne elektronike (2. razred, 2 sata, 4 boda)
predmeti koji se Digitalna elektronika (3. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom Mikroupravljai (3. razred, 2 sata, 4 boda)
modulu: Instrumentacija (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Radionike vjebe (3. razred, 3 sata, 5 bodova)
Radionike vjebe (4. razred, 3 sata, 5 bodova)
161
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTRONIKIH MJERENJA
Razred: drugi (2.)
1. opisati mjerne instrumente i postupke mjerenja
2. izmjeriti elektrine veliine na elektronikim komponentama,

U drugom sklopovima i ureajima
razredu polaznik
e stei sljedee 3. analizirati karakteristike elektronikih komponenata, sklopova i
ishode uenja: ureaja
5. prikazati rezultate elektronikih mjerenja

Razrada
Nastavne
cjeline
SI sustav
Osnovni Mjeriteljstvo, mjerna veliina, mjerna metoda, mjerni postupak
mjeriteljski Mjerni rezultat, izmjerena vrijednost mjerene veliine
pojmovi Mjerne pogrjeke
Mjerna nesigurnost
Laboratorijski izvori napona i struje
Mjerne
Mjerni otpornik, kondenzator i svitak
komponente
Valni oblici mjernih veliina
Tonost instrumenata
Mjerni Analogni mjerni instrumenti
instrumenti Digitalni mjerni instrumenti
Univerzalni instrumenti
Mjerenje istosmjernih napona i struja
Mjerenje izmjeninih napona i struja
Mjerne metode
Mjerenje otpora, kapaciteta, induktiviteta
Mjerenje snage
Primjena Osnovna mjerenja osciloskopom
osciloskopa
Vjebe
Mjerne Mjerenje vrijednosti elektrotehnikih komponenata
komponente
Mjerenje elektrinih veliina analognim mjernim instrumentom
Mjerni
Mjerenje elektrinih veliina digitalnim mjernim instrumentom
instrumenti
Pogrjeke mjerenja
Mjerne metode Mjerne metode za mjerenje elektrinih veliina
Primjena Osnovna mjerenja osciloskopom
osciloskopa
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 75% slui povezivanju
Napomena: Na vjebama se obrauju identini nastavni sadraji kao i u

teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i modulima.
14 polaznika.
Ostalo
162
Metode i oblici
rada:
rad.
praenja i znanja.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, laboratorijske vjebe i seminarski rad.
polaznika:
Literatura
163
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRONIKA
Razred: drugi (2.)
1. analizirati rad pn diode i osnovnih diodnih sklopova u
U drugom analognoj i impulsnoj elektronici
razredu polaznik 2. razlikovati naela rada bipolarnih i unipolarnih tranzistora i
e stei sljedee njihovu primjenu
ishode uenja: 3. analizirati naela rada multivibratora i njihovu primjenu
4. koristiti kataloge i prirunike za izbor odgovarajuih elemenata
Razrada
Nastavne
Razrada-Nastavni sadraji
cjeline
Svojstva i rad pn diode
Sklopovi s Strujno-naponska karakteristika pn diode
diodama Primjena rada dioda na ispravljaima i stabilizatorima
Ostale vrste dioda
Osnovni spojevi bipolarnih tranzistora
Osnovni sklopovi
Karakteristike tranzistora i parametri
s bipolarnim
Bipolarni tranzistor kao tranzistorska sklopka
tranzistorima
Primjena tranzistorske sklopke
Osnovni sklopovi MOS struktura i MOSFET tranzistori
s unipolarnim Osnovni spojevi unipolarnih tranzistora
tranzistorima Primjena unipolarnih tranzistora
Bistabilni, monostabilni i astabilni multivibrator
Multivibratori
Primjena multivibratora
Vjebe
Sklopovi s Poluvodika dioda
diodama Ispravljaki spojevi
Osnovni sklopovi Snimanje karakteristike tranzistora u spoju zajednikog emitera
s bipolarnim Snimanje karakteristika tranzistora u spoju zajednike baze
tranzistorima Tranzistorska sklopka
Bistabilni multivibrator
Multivibratori
Astabilni multivibrator
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju usvojenih
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.

teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i maketama i na
simulacijskom programu.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
164
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
Literatura
165
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRONIKA
Razred: trei (3.)
1. razlikovati naela rada bipolarnih i unipolarnih tranzistora i

njihovu primjenu
2. objasniti frekvencijski odziv i stabilnost pojaala

U treem razredu
polaznik e stei 3. primijeniti osnovne spojeve s operacijskim pojaalima u
sljedee ishode analognoj elektronici
uenja:
4. opisati rad oscilatora
5. objasniti rad filtara

Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni spojevi pojaala s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima
Osnovni spojevi NF pojaala - statika i dinamika analiza
pojaala Viestupanjska pojaala
Pojaala snage
Frekvencijska karakteristika pojaala
Frekvencijski
Donja i gornja granina frekvencija
odziv
Stabilnost pojaala
Karakteristike operacijskog pojaala
Operacijska Osnovni spojevi s operacijskim pojaalima u analognoj elektronici
pojaala Primjena operacijskog pojaala (pojaala, komparatori, generatori
pilastog napona)
Svojstva oscilatora i podjela
Oscilatori RC oscilatori i njihova primjena
LC oscilatori i njihova primjena
Osnovne znaajke filtra, podjela
Niskopropusni filtar
Aktivni filtri
Visokopropusni filtar
Pojasni propust i pojasna brana
Vjebe
Pojaalo u spoju zajednikog emitera
Osnovni spojevi Dvostupanjsko RC pojaalo
pojaala Diferencijsko pojaalo
Pojaala snage
Invertirajue i neinvertirajue operacijsko pojaalo
Operacijska
Operacijsko pojaalo u funkciji multivibratora
pojaala
Limitatori i komparatori
Nastavni se proces 66,6% vremena izvodi teoretski radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 33,3% slui povezivanju

teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i maketama i na
simulacijskom programu.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
166
rada: metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, praktina primjena
praenja i znanja i praenje programskih sadraja.
Literatura
167
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE DIGITALNE ELEKTRONIKE
Razred: drugi (2.)
1. koristiti brojevne sustave i kodove za prikaz digitalnih

podataka
U drugom 2. povezati aksiome i osnovne teoreme Booleove algebre
razredu polaznik
e stei sljedee 3. realizirati sloene logike funkcije uporabom osnovnih logikih
ishode uenja: sklopova
4. razlikovati svojstva multivibratora i njihovu primjenu

Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevni sustavi i kodovi za prikaz digitalnih podataka
Pretvorbe meu brojevnim sustavima: decimalni; binarni; oktalni i
Brojevni sustavi i
heksadecimalni
kodovi
Vrste kodova i razlike meu njima: BCD-kod; XS-3 kod; 2421 kod;
ASCII kod
Aksiomi i osnovni teoremi Booleove algebre
Boolova algebra Primjena na logikim funkcijama i shemama
Minimizacija sloenih logikih funkcija
Simboli osnovnih logikih sklopova, tablice stanja i funkcije
Osnovni logiki Crtanje logikih funkcija pomou simbola logikih sklopova
sklopovi Skupine integriranih digitalnih sklopova
Osnovne karakteristike skupina integriranih digitalnih sklopova
Svojstva i primjena multivibratora
Multivibratori u
SR, JK, D, T bistabil-simbol, tablica stanja, nain rada
digitalnoj logici
Monostabilni i astabilni multivibrator
Vjebe
Primjena aksioma i osnovnih teorema Booleove algebre na logikim
Boolova algebra funkcijama i shemama
Minimizacija sloenih logikih funkcija
Osnovni logiki Osnovni logiki sklopovi
sklopovi Skupine integriranih digitalnih sklopova
Multivibratori u Bistabili u digitalnoj tehnici
digitalnoj logici Monostabil i astabil u digitalnoj elektronici
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju usvojenih
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.

teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i modulima te na
odabranom simulacijskom programu.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
168
praenja i znanja.
Literatura
169
Naziv nastavnog predmeta: DIGITALNA ELEKTRONIKA
Razred: trei (3.)
1. razlikovati svojstva multivibratora i njihovu primjenu

U treem razredu 2. konstruirati kombinacijske i sekvencijske sklopove
polaznik e stei
sljedee ishode 3. opisati analogno-digitalni i digitalno-analogni pretvara
uenja: 4. primijeniti opisni jezik (HDL) na logike sklopove

Razrada
Nastavne
cjeline
Primjena bistabila na registrima i brojilima
Multivibratori u
Vrste registara i brojila
digitalnoj logici
Sekvencijski sklopovi
Sloeni Sklopovi za zbrajanje, koder i dekoder
kombinacijski Multipleksor i demultipleksor
sklopovi
AD i DA DA pretvara s teinski rasporeenim otpornicima
pretvorba Brojei AD pretvara
Primjena Primjena programskog jezika na logike sklopove
programskog Primjena programskog jezika na kombinacijske sklopove
jezika
Vjebe
Registri serijski i paralelni upis-ispis podataka
Multivibratori u
Binarna asinkrona i sinkrona brojila
digitalnoj logici
Sekvencijski sklopovi
Sloeni Sklopovi za zbrajanje
kombinacijski Multipleksor, demultipleksor
sklopovi
Primjena Primjena programskog jezika na logike sklopove
programskog Primjena programskog jezika na kombinacijske sklopove
jezika

14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
170
praenja i znanja.
Literatura
171
Naziv nastavnog predmeta: MIKROUPRAVLJAI
Razred: trei (3.)
1. analizirati osnovnu konfiguraciju mikroupravljaa
2. primijeniti instrukcijski set odabranog mikroupravljaa

U treem razredu
polaznik e stei 3. rijeiti kombinacijske, sekvencijske i vremensko-brojake
sljedee ishode funkcije pomou mikroupravljaa u odabranom programskom
uenja: jeziku
4. primijeniti mikroupravlja za ostvarenje prekidnog naina rada
5. izraditi sustav upravljan mikroupravljaem

Razrada
Nastavne
cjeline
Mikroupravljai - osnovne karakteristike
Mikroupravlja Blok-shema - osnovni dijelovi
Primjeri
Vrste naredbi prema nainu adresiranja
Vrste naredbi prema operaciji koja se izvodi
Programiranje
Naredbe za aritmetike i logike operacije te naredbe za rad s
mikroupravljaa
bitovima
Naredbe za premjetanje podataka te za skokove u programu
Blok-shema odabranog mikroupravljaa, osnovne karakteristike
Organizacija memorije odabranog mikroupravljaa
Registri odabranog mikroupravljaa i njihove funkcije
Primjena Rjeavanje upravljakih zadataka pomou mikroupravljaa
mikroupravljaa Kombinacijski i sekvencijski zadatci
Prekidni nain rada mikroupravljaa
Vremensko-brojaki podsustav mikroupravljaa
tedni nain rada mikroupravljaa
Vrste Naini komunikacije s mikroupravljaem
komunikacije s
mikroupravlja-
em
Vjebe
Naredbe za aritmetike i logike operacije te naredbe za rad s
Programiranje
bitovima
mikroupravljaa
Naredbe za premjetanje podataka te za skokove u programu
Kombinacijski zadaci (LED, 7-segmentni pokaziva i LCD)
Primjena Sekvencijski zadatci
mikroupravljaa Prekidni nain rada
Vremensko-brojaki podsustav
Vrste Serijska komunikacija
komunikacije s
mikroupravlja-
em
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja
Napomena:
14 polaznika.
172
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
Literatura
173
Naziv nastavnog predmeta: INSTRUMENTACIJA
Razred: etvrti (4.)
1. opisati mjerne instrumente i postupke mjerenja
2. analizirati karakteristike elektronikih komponenata, sklopova

i ureaja
U etvrtom 3. obraditi rezultate mjerenja elektrinih veliina

razredu polaznik 4. primijeniti grafiki programski sustav za dohvat i analizu
e stei sljedee podataka i upravljanje instrumentacijom
ishode uenja:
5. dijagnosticirati kvar na elektronikoj opremi
6. primijeniti norme iz podruja osiguranja kvalitete,

mjeriteljstva i zatite na radu
7. prikazati rezultate elektronikih mjerenja
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovne karakteristike mjernih pojaala
Nesavrenost mjernih pojaala
Instrumentacijska pojaala
Mjerna pojaala
Osnovni spojevi mjernih pojaala
Mikrovoltmetri i selektivni voltmetri
Mjerenje neelektrinih veliina
Princip rada digitalnih instrumenata
Digitalni voltmetri
Digitalni mjerni
Digitalni multimetri
instrumenti
Digitalni osciloskopi
Ostali digitalni instrumenti
Namjena, graa i komponente raunalno podranih mjernih sustava
Sklopovska i programska oprema virtualne instrumentacije
Uporaba programskih alata za izradbu raunalno podranih mjernih
Raunalno
sustava
podrani mjerni
Oienje, prilagodba i pretvorba mjernih signala
sustavi
Prikupljanje i generiranje analognih i digitalnih signala
vienamjenskim mjernim karticama
Internetske tehnologije u mjernoj tehnici
Vjebe
Mjerna pojaala Instrumentacijska pojaala
Digitalni voltmetri
Digitalni mjerni
Digitalni multimetri
instrumenti
Digitalni osciloskopi
Raunalno Osnovna mjerenja na raunalno podranim mjernim sustavom
podrani mjerni
sustavi
Na vjebama se obrauju jednaki nastavni sadraji kao i u
Napomena:
teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i modulima.
14 polaznika.
174
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera, laboratorijske vjebe, seminarski
polaznika: rad i projektni zadatci.
Literatura
175
Razred: trei (3.)
1. simulirati rad elektronikog sklopa

U treem razredu
2. projektirati tiskanu ploicu raunalnim programom
polaznik e stei
sljedee ishode 3. izraditi elektroniki sklop i/ili ureaj prema zadanoj shemi
uenja: 4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elektronikim
elementima
Razrada
Nastavne
cjeline
Vrste simulacijskih programa
Raunalni
Instalacija i osnovne naredbe zadanog simulacijskog programa
simulacijski
Simulacija osnovnih elektronikih sklopova
programi
Simulacija sloenih elektronikih sklopova
Raunalni Vrste raunalnih programa za izradbu tiskanih ploica
programi za Projektiranje osnovnih elektronikih sklopova na tiskanim ploicama
izradbu tiskanih Projektiranje tiskanih ploica za zadane praktine sklopove
ploica
Naini izradbe tiskanih ploica
Izradba i
Lemljenje na tiskanim ploicama
mjerenje na
Mjerenje elektrinih veliina na tiskanim ploicama
tiskanim
Oienje, prilagodba i pretvorba mjernih signala
ploicama
Usporedba mjerenih rezultata s rezultatima simulacijskog programa
Nastavni se proces 100% izvodi u prilagoenim i opremljenim
laboratorijima i radionicama.
Prilikom realizacije nastave radionikih vjebi, razredni odjel se dijeli
Napomena:
u skupine od 10 do 14 polaznika.
Nastavni sadraji ovog predmeta trebaju se prilagoditi i sadrajno
podrati ostale strukovne predmete u ovoj nastavnoj godini.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
praenja i sadraja.
vrjednovanja Oblici: praktian rad.
polaznika:
Literatura
176
Razred: etvrti (4.)
1. simulirati rad elektronikog sklopa
2. projektirati tiskanu ploicu raunalnim programom

U etvrtom
razredu polaznik 3. izraditi elektroniki sklop i/ili ureaj prema zadanoj shemi
e stei sljedee
4. popraviti elektroniki sklop koritenjem elektronike opreme
ishode uenja:
5. izvesti jednostavan mjerno-regulacijski sustav
6. izraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Razrada
Nastavne
cjeline
Izradba elektronike sheme
Simulacija sklopa raunalnim programima
Izradba sloenih Projektiranje i izradba tiskane ploice
elektronikih Lemljenje i spajanje elemenata na ploicu
sklopova Mjerenja na sklopu
Ispravljanje pogrjeaka na sklopu
Spajanje vie sklopova u zajedniki rad
Instalacija zadanog programa na raunalo
Spajanje elektronikog sklopa na eksperimentalnu ploicu
Virtualna Povezivanje putem suelja
instrumentacija Projektiranje elektronikih instrumenata zadanim programom
Mjerenja na sklopu
Analiza i pohrana rezultata mjerenja
Izradba elektronike sheme
Izradba Izradba tiskanih ploice i mjerenja na sklopu
projektnog Montaa tiskanih ploica u kuite
zadatka Dijagnostika kvarova
Izradba tehniko-tehnoloke dokumentacije
Nastavni se proces 100% izvodi u prilagoenim i opremljenim
laboratorijima i radionicama.
Prilikom nastave radionikih vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine
Napomena: od 10 do 14 polaznika.
Nastavni sadraji ovog predmeta trebaju se prilagoditi i sadrajno
podrati ostale strukovne predmete u ovoj nastavnoj godini i u
funkciji su zavrnog rada.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
praenja i sadraja.
vrjednovanja Oblici: praktian rad.
polaznika:
177
Literatura
178
Naziv modula AUTOMATIKA
Popis strukovnih Osnove automatike
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Cilj modula: kategorizirati i primijeniti jednostavne automatizacijske sustave
Analiza elemenata automatiziranog sustava te njihovo povezivanje s

praktinom primjenom. Primjena osnovnih funkcija, metoda i tehnika
Opis modula: programiranja mikroupravljaa. Izradba jednostavne SCADA
aplikacije.
Nastavni Uvod u automatiku (3. razred, 3 sata, 5 bodova)

predmeti koji se Programirljivi logiki upravljai (PLC-i) (4. razred, 2 sata, 3,5
izvode u ovom boda)
modulu:
179
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U AUTOMATIKU
Razred: trei (3.)
1. kategorizirati neautomatizirane i automatizirane sustave
2. analizirati vrste regulacijskih krugova

U treem razredu
3. ralaniti uloge elemenata automatiziranog sustava
polaznik e stei
sljedee ishode 4. odabrati odgovarajui regulator
uenja: 5. povezati elemente sustava s praktinom primjenom
6. nadograditi automatizirani sustav upravljanja SCADA

aplikacijom
Razrada
Nastavne
cjeline
Automatika i automatizacija
Upravljanje i regulacija
Osnovni pojmovi
Otvoreni i zatvoreni regulacijski krug
u automatici
Vrste povratnih veza
Stabilnost sustava
Senzori
Mjerni pretvornici
Mjerni pretvornici
Vrste regulacija
Vrste regulatora
Regulatori
Primjeri izvedbi suvremenih regulatora
Praktina primjena regulatora
Upravljivi i neupravljivi elementi energetske elektronike
Izvrni elementi Elektrini izvrni elementi
Pneumatski izvrni elementi
Alati za izradbu SCADA aplikacije
SCADA sustav Nadogradnja automatiziranog sustava upravljanja SCADA aplikacijom
Vjebe
Senzori temperature
Senzori tlaka
Senzori protoka
Mjerni pretvornici Senzori poloaja
Kapacitivni senzori
Induktivni senzori
Primjer mjerne pretvorbe
Primjeri otvorenog regulacijskog kruga
Regulatori Primjeri zatvorenog regulacijskog kruga
Praktina primjena regulatora
Primjeri primjene upravljivih i neupravljivih elemenata energetske
elektronike
Izvrni elementi
Elektrini izvrni elementi
Pneumatski izvrni elementi
Primjena alata za izradbu SCADA aplikacije
SCADA sustav Nadogradnja automatiziranog sustava upravljanja SCADA aplikacijom

Napomena:
180
Na vjebama se obrauju jednaki nastavni sadraji kao i u teorijskom

dijelu s raunalnim alatima. Nastavni sadraji ovog predmeta trebaju
se povezati s ostalim strukovnim predmetima.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: projektna nastava i seminarski rad.
Literatura
181
Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRLJIVI LOGIKI UPRAVLJAI
Razred: etvrti (4.)
1. objasniti osnovne dijelove i naelo rada programirljivih logikih

U etvrtom upravljaa
razredu polaznik
e stei sljedee 2. programirati programirljivi logiki upravlja
ishode uenja: 3. nadograditi automatizirani sustav upravljanja SCADA
aplikacijom
Razrada
Nastavne
cjeline
Blokovska shema PLC-a
Arhitektura Nadogradnja osnovne konfiguracije PLC-a
PLC-a Naelo rada PLC-a
Nain izvravanja programa
Korisniki programi za programiranje PLC-a
Programiranje
Osnovni programski elementi
PLC-a
Vrste programiranja (STL, FBD, LAD)
Primjena PLC-a Izvedba SCADA aplikacije
Vjebe
Organizacija memorijskog prostora
Arhitektura
Naini adresiranja
PLC-a
Simulacija rada PLC-a
Programiranje Izvedba osnovnih logikih sklopova
PLC-a Izvedba sloenih logikih funkcija
Ostvarivanje vremenskih, brojakih, usporednih i aritmetikih funkcija
Primjena PLC-a
Izradba SCADA aplikacije
Napomena: usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, praktina primjena
Elementi i oblici
znanja.
praenja i
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
vrjednovanja
laboratorijske vjebe i seminarski rad.
polaznika:
Literatura
182
Naziv modula RAUNALSTVO
Popis strukovnih Izradba i primjena multimedijskih zapisa
jedinica ishoda Uvod u programiranje
uenja iz Raunalne mree u primjeni
standarda
kvalifikacije
kreirati samostalno jednostavnu web stranicu; snimiti, obraditi i
pohraniti multimedijski zapis u digitalnom obliku, prikazati sliku te
reproducirati zvuk primjenom raunalnih alata
unaprijediti algoritamski nain razmiljanja u rjeavanju problema

Cilj modula: i ovladati programskim jezikom kao alatom za rjeavanje
problema
konfigurirati i povezati lokalnu raunalnu mreu koristei mreno

sklopovlje, primijeniti IP adresiranje te uspostaviti pristup
internetu
Izradba jednostavne web stranice s tekstualnim, grafikim i

multimedijskim sadrajima. Obrada i pohrana slike i zvuka u
digitalnom obliku. Uporaba raunalnih alata za obradu slike i zvuka.
Opis modula: Primjena programskog jezika kao alata za rjeavanje problema.
Organizacija mree i jednostavne beine veze meu ureajima s
pristupom internetu.
Osnove web dizajna (1. razred, 1 sat, 1,5 bod)

Nastavni
Programiranje (3. razred, 2 sata, 4,5 boda)
predmeti koji se
Uvod u raunalne mree (4. razred, 3 sata, 5 bodova)
izvode u ovom
Obrada slike i zvuka (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
modulu:
183
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE WEB DIZAJNA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
1. izraditi jednostavnu web stranicu
polaznik e stei
sljedee ishode 2. unijeti tekstualne, grafike i multimedijske sadraje na web
uenja: stranicu
Razrada
Nastavne
cjeline
Kreiranje web sjedita
Izradba web
Izradba naslovne web stranice
stranice
Umetanje teksta, slika, poveznica i popisa
Izgled stranice
Raspored stranice
CSS Odabir tehnologije
Kreiranje lanaka, linkova i slika
Dodavanje pozadine
Umetanje Umetanje animacije
multimedijskih Umetanje videosadraja
sadraja
Nastavni se proces 100% vremena izvodi na raunalu povezujui
navedene sadraje s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Napomena:
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
praenja i znanja.
vrjednovanja Oblici: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
polaznika:
Literatura
184
Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE
Razred: trei (3.)
1. primijeniti algoritme za pretraivanje i sortiranje
U treem razredu 2. koristiti funkcije u odgovarajuem programskom kodu

polaznik e stei 3. primijeniti pokazivae u radu s poljima i funkcijama
sljedee ishode
4. povezati strukture podataka u odgovarajuem programskom
uenja:
kodu
5. kreirati razliite vrste datoteka
Razrada
Nastavne
cjeline
Pretraivanje i Pretraivanje polja
sortiranje polja Sortiranje polja razmjenom
Pojam i primjer funkcije
Definicija i deklaracija funkcije
Funkcije
Poziv funkcije
Tipovi funkcija
Pojam i deklaracija pokazivaa
Pokazivai Primjena pokazivaa u radu s poljima
Primjena pokazivaa u radu s funkcijama
Strukture Pojam i deklaracija strukture podataka
podataka Polja struktura podataka
Otvaranje i zatvaranje datoteke
Datoteke Neformatirani nain upisa i ispisa podataka u datoteku
Formatirani nain upisa i ispisa podataka u datoteku
Naredbe za rad s grafikom
Grafika
Izradba razliitih crtea i animacija
Nastavni se proces 100% vremena izvodi na raunalu povezujui
navedene sadraje s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Napomena:
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
Literatura
185
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U RAUNALNE MREE
Razred: etvrti (4.)
1. razlikovati vrste raunalnih mrea
2. analizirati funkcioniranje raunalne mree prema slojnom

U etvrtom modelu
razredu polaznik
3. primijeniti mreno adresiranje na zadanu adresu
e stei sljedee
ishode uenja: 4. postaviti parametre lokalne raunalne mree
5. koristiti osnovne sigurnosne postavke na mrei
6. uspostaviti jednostavnu beinu vezu meu ureajima

Razrada
Nastavne
cjeline
Vrste, Vrste mrea
arhitektura i Referentni OSI model usporedba s TCP/IP modelom
protokoli Arhitektura raunalnih mrea
raunalnih mrea Protokoli OSI modela
Ipv4 adresiranje
Mreno Ipv6 adresiranje
adresiranje NAT (Network address translation) i PAT (Port address translation)
tehnike prevoenja adresa
Analiza i Mreno sklopovlje
ugaanja Ugaanje i otklanjanje problema u radu mrenog sklopovlja
mrenih ureaja Konfiguracija mrenih protokola i servisa
po slojevima OSI
modela
Standardi beine komunikacije
Beine mree Sklopovlje beinih mrea
Sigurnost beine mree
Kriptografija
Sigurnost na
Digitalni potpisi
mrei
Javni kljuevi
Vjebe
Vrste, Osnovna mrena konfiguracija raunala
arhitektura i Konfiguracija peer-to-peer mree
protokoli
raunalnih mrea
Mreno Primjena IPv4 i IPv6 adresiranja
adresiranje VLSM
Analiza i Postavljanje i ugaanje mrenog sklopovlja
ugaanje Analiza i ugaanje mrenog softvera
mrenih ureaja Uspostavljanje lokalne raunalne mree na razliitim operacijskim
po slojevima OSI sustavima
modela
Uspostavljanje beine raunalne mree
Beine mree
Sigurnosni mehanizmi na beinoj mrei
Sigurnost na Primjena sigurnosnih mehanizama na mrei
mrei
Napomena: kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui povezivanju
186
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
Literatura
187
Naziv nastavnog predmeta: OBRADA SLIKE I ZVUKA
Razred: etvrti (4.)
1. obraditi sliku i zvuk u digitalnom obliku

U etvrtom 2. pohraniti sliku i zvuk u digitalnom obliku na odgovarajui medij
razredu polaznik
e stei sljedee 3. upotrijebiti raunalne alate za obradu slike
ishode uenja: 4. objasniti naine prikazivanja slike i zvuka
5. primijeniti raunalne alate za obradu zvuka

Razrada
Nastavne
cjeline
Elektromagnetski Nastajanje i irenje elektromagnetskih valova
valovi i Moduliranje signala
modulacije Antene
Znaajke zvuka
Snimanje zvuka (mikrofoni i zvune kartice)
Obrada zvuka Digitalni zapis i formati zapisa signala zvuka
Raunalni alati za obradu zvuka
Vrste i osobine zvunika
Znaajke svjetlosti
CCD senzori
Obrada slike Formati zapisa slike i videa
Raunalni alati za obradu slike i videozapisa
Zasloni (LCD, plazma)
Vjebe
Elektromagnetski Moduliranje i demoduliranje signala
valovi i
modulacije
Snimanje zvuka
Obrada zvuka
Obrada zvuka raunalnim alatima
Snimanje slike i videa
Zapis slike i videa
Obrada slike
Obrada slike i videa raunalnim alatom
Pripremiti multimedijsku prezentaciju
Napomena: Na vjebama se obrauju isti nastavni sadraji kao i u teorijskom
dijelu s raunalnim alatima za obradu slike, videa i zvuka.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
188
praenja i znanja.
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera, projektna nastava i seminarski rad.
polaznika:
Literatura
189
2.2.3. Izborni strukovni moduli
Izborni strukovni moduli:
1. Elektronika u energetici
2. Telekomunikacije
3. Automatika
4. Tehnika u zgradama
5. Tehnika i menadment
Naziv modula ELEKTRONIKA U ENERGETICI

Popis strukovnih Obnovljivi izvori energije
jedinica ishoda Energetska uinkovitost u primjeni
uenja iz Primjena energetske elektronike
standarda
kvalifikacije
postaviti i pustiti u pogon energetski sustav s obnovljivim izvorima
energije
ustanoviti potrebu za uvoenje mjera energetske uinkovitosti i

Cilj modula: primjenu inteligentnih mrea; prepoznati znaaj primjene
inteligentnih energetskih mrea
analizirati i primijeniti poluvodike sklopove u ureajima

energetske elektronike
Odabiranje, usklaivanje i dimenzioniranje komponenti energetskog

sustava. Spajanje i putanje u pogon energetskog sustava i sustava
obnovljivog izvora energije. Analiza stanja potronje energenata u
Opis modula: svrhu poboljanja energetske uinkovitosti i primjene inteligentnih
energetskih mrea. Primjena ureaja energetske elektronike u
poveanju energetske uinkovitosti.
Obnovljivi izvori energije (3. razred, 3 sata, 5 bodova)

Nastavni
Energetska uinkovitost (4. razred, 1 sat, 2 boda)
predmeti koji se
Energetska elektronika (3. razred, 1 sat, 2,5 boda)
izvode u ovom
Energetska elektronika (4. razred, 3 sata, 5,5 bodova)
modulu:
190
Naziv nastavnog predmeta: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Razred: trei (3.)
1. odabrati odgovarajui obnovljivi izvor energije
2. uskladiti komponente energetskog sustava

3. dimenzionirati komponente sustava
U treem razredu
polaznik e stei 4. napraviti trokovnik za izradbu energetskog sustava i analizu
sljedee ishode isplativosti
uenja: 5. spojiti energetski sustav
6. pustiti energetski sustav u pogon
7. izraditi tehniku i tehnoloku dokumentaciju primjenjujui

norme
Razrada
Nastavne
cjeline
Utjecaj izvora Izvori energije
energije na Utjecaj izvora energije na razvoj staklenikih plinova i na zagaenje
okoli okolia
Obnovljivi izvori Sunce kao izvor energije
energije Energija plime i oseke
Komponente sustava
Projektiranje i dimenzioniranje sustava
Solarni toplinski
Izradba trokovnika i analiza isplativosti
sustavi
Spajanje sustava
Putanje sustava u pogon
Komponente sustava
Toplinske crpke
Komponente sustava i openito o sustavu
Fotonaponski
sustavi
Spajanje sustava
Komponente sustava
Vjetroagregati Izradba trokovnika i analiza isplativosti
Spajanje sustava
Komponente sustava
Male
hidroelektrane
Biomasa kao izvor toplinske energije
Biomasa Biomasa kao izvor pogonskog goriva
Bioplin
Akumulatori elektrine energije (klasini i solarni)
Spremnici
Gorivi lanci, elektrizatori
energije
Ostali spremnici energije
Vjebe
Solarni toplinski Komponente sustava
sustavi Projektiranje i dimenzioniranje sustava
191
Spajanje sustava
Komponente sustava
Fotonaponski
sustavi
Spajanje sustava
Komponente sustava
Vjetroagregati Izradba trokovnika i analiza isplativosti
Spajanje sustava
Akumulatori elektrine energije
Mjerenje karakteristike akumulatora
Spremnici
Gorivi lanci
energije
Elektroliza
Ostali spremnici energije
Nastavni se proces najmanje 50% vremena izvodi praktino radi
zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a najvie 50% slui
povezivanju usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom
Napomena:
primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
polaznika: laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
Literatura
192
Naziv nastavnog predmeta: ENERGETSKA UINKOVITOST
Razred: etvrti (4.)
1. identificirati razloge uvoenja i provedbe mjera energetske

uinkovitosti
U etvrtom 2. ispitati mogua rjeenja u provedbi racionalizacije trokova

razredu polaznik 3. analizirati stanje potronje energenata u svrhu poboljanja
e stei sljedee energetske uinkovitosti
ishode uenja:
4. analizirati nain rada postojeih elektroenergetskih sustava
5. ralaniti prednosti i nedostatke uvoenja inteligentnih

energetskih mrea
Razrada
Nastavne
cjeline
Digitalna inteligencija u infrastrukturi proizvodnje, prijenosa,
Koncept
distribucije i upravljanja elektrinom energijom
inteligentne
Komunikacijska i raunalna infrastruktura za prikupljanje podataka i
energije
upravljanje ureajima
Elementi hibridnog sustava
Hibridni sustav
Hibridne elektrane
Inteligentne Ideja i naelo rada inteligentne mree
mree Elementi inteligentne mree
Sustav prikupljanja podataka i upravljanja energetskom uinkovitosti
Daljinsko Daljinski nadzor potronje
upravljanje i Integrirani sustavi upravljanja zgradom inteligentno upravljanje i
nadzor nadzor
Upravljanje energijom u stvarnom vremenu
Analiza elektroenergetskog sustava zgrade i potronje energenata
Projektni zadatak
Mjere racionalizacije trokova
Napomena: kriterija izvedbe navedenih ishoda, uz obvezne posjete radnim
organizacijama koje se bave navedenim podrujem.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja i praenje programskih
praenja i sadraja.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, projektni zadatak.
polaznika:
Literatura
193
Naziv nastavnog predmeta: ENERGETSKA ELEKTRONIKA
Razred: trei (3.)
U treem razredu
1. analizirati elemente i sklopove energetske elektronike
polaznik e stei
sljedee ishode 2. analizirati djelovanje ureaja na elektroenergetsku mreu i
uenja: opremu
Razrada
Nastavne
cjeline
Komponente energetske elektronike
Uvod
Elektronike istosmjerne i izmjenine sklopke
Osnovni pojmovi
Ispravljaki transformator
Jednofazni poluvalni neupravljivi ispravlja
Ispravljai Jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja
Utjecaj ispravljaa na mreu
Trofazni mosni spoj ispravljaa
Primjena ispravljaa
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a povezivanje usvojenih sadraja s
Napomena:
teorijskim spoznajama i praktinom primjenom bit e provedeno u
nastavnom predmetu Energetska elektronika u etvrtom razredu.
Ostalo
rada: rad.
praenja i sadraja.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, seminarski rad.
polaznika:
Literatura
194
Naziv nastavnog predmeta: ENERGETSKA ELEKTRONIKA
Razred: etvrti (4.)
1. analizirati elemente i sklopove energetske elektronike
2. opisati primjenu ureaja energetske elektronike u

gospodarstvu
U etvrtom
razredu polaznik 3. analizirati djelovanje ureaja na elektroenergetsku mreu i
e stei sljedee opremu
ishode uenja: 4. ustanoviti vanost primjene ureaja energetske elektronike u
poveanju energetske uinkovitosti
5. upotrijebiti frekvencijski pretvara za upravljanje

elektromotorom
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi i podjela izmjenjivaa
Mreom voeni izmjenjivai
Izmjenjivai
Autonomni izmjenjivai
Upravljivi izmjenjivai
Istosmjerni pretvarai
Pretvarai Izmjenini pretvarai
Frekvencijski pretvarai
Elektromagnet- Problem i posljedice nekompatibilnosti
ska Postupci projektiranja i otklanjanja problema elektromagnetske
kompatibilnost kompatibilnosti
Primjena Sustavi za besprekidno napajanje
energetske Prijenos energije
elektronike Zatita usmjerivakih sklopova od preoptereenja i prenapona
Vjebe
Dioda
Komponente Tranzistor
energetske Tiristor
elektronike Diak
Triak
Jednofazni poluvalni neupravljivi ispravlja
Ispravljai Jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja
Trofazni mosni spoj ispravljaa
Osnovni pojmovi i podjela izmjenjivaa
Mreom voeni izmjenjivai
Izmjenjivai
Autonomni izmjenjivai
Upravljivi izmjenjivai
Istosmjerni pretvarai
Pretvarai Izmjenini pretvarai
Frekvencijski pretvarai
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
14 polaznika.
Ostalo
195
rada: metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
rad.
praenja i znanja.
Literatura
196
Naziv modula TELEKOMUNIKACIJE
Popis strukovnih Telekomunikacijski vodovi i mree
jedinica ishoda Elektronike komunikacije i protokoli
uenja iz Internetske tehnologije
standarda
kvalifikacije
upoznati izvedbe telekomunikacijskih vodova, nain izgradnje,
montae i odravanje komunikacijskih mrea
kategorizirati i primijeniti tipove komunikacija i protokola
Cilj modula: konfigurirati raunala i svu potrebnu opremu za pristup internetu,
postaviti odgovarajuu zatitu od zlouporabe, izraditi web stranice
te analizirati i rjeavati probleme u radu servisa i alata na
internetu, razvijati interes prema novim tehnologijama
Razlikovanje opreme i alata za izgradnju, montau i odravanje

telekomunikacijskih vodova te analiza strukture telekomunikacijskih
mrea. Primjena odgovarajuih komunikacijskih protokola u zadanom
Opis modula: sustavu te povezivanje razliitih komunikacijskih podsustava u cjelinu
i utvrivanje sigurnosnih postavki. Analiza naina povezivanja s
internetom i potrebne sklopovsko-programske podrke te naina rada
internetskih servisa. Primjena dostupnih internetskih alata.
Telekomunikacijski vodovi i mree (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni
Elektronike komunikacije (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
predmeti koji se
Komunikacijski protokoli (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
izvode u ovom
Internetske tehnologije (4. razred, 2 sata, 4 boda)
modulu:
197
Naziv nastavnog predmeta: TELEKOMUNIKACIJSKI VODOVI I MREE
Razred: trei (3.)
1. razlikovati konstrukcijske karakteristike pojedinih vrsta

telekomunikacijskih vodova
U treem 2. nabrojiti opremu i alat za izgradnju, montau i odravanje

razredu polaznik telekomunikacijskih vodova
e stei sljedee 3. interpretirati prijenosne karakteristike telekomunikacijskih
ishode uenja: kablova
4. navesti postupke za kontrolu ispravnosti kablova i vodova
5. opisati strukturu telekomunikacijskih mrea

Razrada
Nastavne
cjeline
Vrste telekomunikacijskih vodova
Telekomunika-
Parametri prijenosa po ianim vodovima
cijski vodovi
Meusobni utjecaj vodova
Konstrukcija kabla
Simetrini i nesimetrini kablovi
Kabelski vodovi Prijenosna svojstva
Parametri meusobnog utjecaja
Polaganje, montaa i nastavljanje kabla
Konstrukcija svjetlovoda
Svjetlovodi Prijenosna svojstva
Polaganje i montaa svjetlovoda
Zatita TK Utjecaj elektroenergetskih postrojenja i zatita
vodova od Utjecaj atmosferskih pranjenja i zatita
vanjskih Zatita od mehanikih i kemijskih oteenja
utjecaja
Mjerenje elektrinog otpora
Mjerenje priguenja
Mjerenje karakteristine impedancije vodova i otpora izolacije
Mjerenje na TK
Odreivanje mjesta pogreaka na kablu
vodovima
Odreivanje mjesta prekida, dozemnog spoja i kratkog spoja meu
ilama
Odreivanje najvee propusnosti telekomunikacijskog voda
Konfiguracija telekomunikacijskih mrea
Telekomunika-
Mrea zranih kablova
cijske mree
Svjetlovodna mrea
Napomena: kriterija izvedbe ishoda, uz obvezne posjete radnim organizacijama
koje se bave navedenim podrujem.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
198
praenja i sadraja.
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera, seminarski rad.
polaznika:
Literatura
199
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRONIKE KOMUNIKACIJE
Razred: trei (3.)
U treem razredu 1. razlikovati uredske i industrijske komunikacije
polaznik e stei
sljedee ishode 2. povezati razliite komunikacijske podsustave u cjelinu
uenja: 3. odrediti sigurnosne postavke sustava
Razrada
Nastavne
cjeline
Model komunikacijskog sustava
Izvori informacija i oblici signala
Uvod
Vrste prijenosnog medija
Filtriranje digitalnog signala
Analogne modulacije i demodulacije
Modulacije
Digitalne modulacije i demodulacije
Tehnike Frekvencijsko multipleksiranje signala
multipleksiranja Vremensko multipleksiranje signala
signala
Telekomunika- Javna komutirana telefonska mrea (PSTN)
cijske mree Digitalne pretplatnike linije
Prijenos podataka optikim vlaknima
Optike
Optika vlakna, kabeli, konektori
komunikacije
Optiki predajnici i prijamnici
Naelo rada satelitskih komunikacija
Satelitske
Sateliti
komunikacije
Satelitske mree
irokopojasni beini prijenos
Mobilne mree
Arhitektura Bluetootha
CANopen
Industrijske
Profibus-DP
komunikacije
Ethernet
Vjebe
Izvori informacija i oblici signala
Uvod Vrste prijenosnog medija
Filtriranje digitalnog signala
Analogne modulacije i demodulacije
Modulacije
Digitalne modulacije i demodulacije
Tehnike Frekvencijsko multipleksiranje signala
multipleksiranja Vremensko multipleksiranje signala
signala
Optike Optika vlakna, kablovi, konektori
komunikacije
irokopojasni beini prijenos
Mobilne mree
Bluetooth
CANopen
Industrijske
Profibus-DP
komunikacije
Ethernet
14 polaznika.
200
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
Literatura
201
Naziv nastavnog predmeta: KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI
Razred: etvrti (4.)
1. objasniti protokole za odreene komunikacijske sustave

U etvrtom
2. primijeniti odgovarajue komunikacijske protokole u zadanom
razredu polaznik
sustavu
e stei sljedee
ishode uenja: 3. povezati razliite komunikacijske podsustave u cjelinu
4. odrediti sigurnosne postavke sustava

Razrada
Nastavne
cjeline
Osnove Teorijski moduli komunikacije i koordinacije u mrei
komunikacijskih OSI-ISO referentni model
protokola
Zadaa fizikog sloja
Fiziki sloj Oblikovanje fizikog sloja
Protokoli fizikog sloja
Zadaa sloja podatkovne poveznice
Sloj podatkovne Oblikovanje sloja podatkovne poveznice
poveznice Protokoli sloja podatkovne poveznice
Komunikacije u lokalnoj mrei
Zadae mrenog sloja
Mreni sloj Usluge mrenog sloja
Protokoli mrenog sloja
Usluge transportnog sloja
Transportni sloj
Protokoli transportnog sloja
Usluge aplikacijskog sloja
Aplikacijski sloj
Protokoli aplikacijskog sloja
Sigurnost Sigurnosni protokoli
sustava Protokoli za provjeru identiteta
Vjebe
Fiziki sloj Protokoli fizikog sloja
Sloj podatkovne Protokoli sloja podatkovne poveznice
poveznice Komunikacije u lokalnoj mrei
Mreni sloj Protokoli mrenog sloja
Transportni sloj Protokoli transportnog sloja
Aplikacijski sloj Protokoli aplikacijskog sloja
Sigurnost Sigurnosni protokoli
sustava Protokoli za provjeru identiteta
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
202
praenja i znanja.
Literatura
203
Naziv nastavnog predmeta: INTERNETSKE TEHNOLOGIJE
Razred: etvrti (4.)
1. objasniti organizaciju interneta i osnovna naela rada mrenih

komponenti i internetskih protokola
2. analizirati naine povezivanja s internetom i potrebnu

U treem razredu
sklopovsko-programsku podrku
polaznik e stei
sljedee ishode 3. objasniti primjenu i naine rada internetskih servisa
uenja:
4. primijeniti dostupne internetske alate
5. objasniti naela rada elektronike pote
6. analizirati naine napada i mjere zatite na internetu

Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija interneta
Temeljna
Sklopovska struktura interneta
arhitektura
Programska struktura interneta
interneta
Adresiranje na internetu
Povezivanje s Potrebna sklopovska i programska podrka
internetom Tipovi veza
IPv4
Statiko dodjeljivanje adresa
Adresiranje na
Dinamiko dodjeljivanje adresa
internetu
Privatne adrese
NAT
World Wide Weba
Elektronika pota
Internetski Internetske grupe
servisi Telefonski pozivi internetom
Chat
Razmjena datoteka
Tehnike pretraivanja interneta
Java
Internetski alati
JavaScript
.NET i Web servisi
Principi rada World Wide Weba
WWW (World Principi rada Web posluitelja
Wide Web) Principi rada Web preglednika
HTML jezik
Nain rada e-pote
Elektronika
Ouvanje privatnosti e-pote
pota
Neeljena e-pota
Multimedijalni Audio na internetu
sadraji na Video na internetu
internetu Animacije na webu
Poslovanje preko Intranet
interneta Elektronika kupovina
Zatita na Vatrozid
internetu Napadi na internet
Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino u laboratoriju na
Napomena:
raunalima radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenih ishoda.
204
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
praenja i znanja.
Literatura
205
Naziv modula AUTOMATIKA
Popis strukovnih Voenje procesa raunalom
jedinica ishoda Robotika
uenja iz Upravljanje elektromotorima
standarda
kvalifikacije
napisati program za upravljanje, upisivati programe u upravljaki
ureaj i pokrenuti automatizirani ureaj
programirati rad industrijskog robota te spojiti i programirati
Cilj modula: jednostavan mobilni robot
objasniti naela rada i karakteristike motora te primijeniti
elektromotorne pogone u automatiziranom sustavu
Odabiranje odgovarajue opreme za automatizaciju sustava,

simulacija, spajanje i pokretanje automatiziranog sustava. Izradba
upravljakog programa na raunalu za odabranu opremu
Opis modula: (mikroupravlja, PLC, CNC). Programiranje jednostavnog SCADA
sustava. Programiranje mobilnog robota za kretanje u prostoru.
Povezivanje elektromotornih pogona u automatizirani sustav.
Uvod u robotiku (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni
Elektromotorni pogoni (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
predmeti koji se
Voenje procesa raunalom (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
izvode u ovom
Robotika (4. razred, 2 sata, 4 boda)
modulu:
206
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U ROBOTIKU
Razred: trei (3.)
U treem razredu 1. simulirati rad robota

polaznik e stei 2. spojiti opremu i pokrenuti jednostavan automatizirani sustav s
sljedee ishode robotom
uenja:
3. izraditi jednostavan mobilni robot od normiranih dijelova
Razrada
Nastavne
cjeline
Definicija robota Definicija robota - ISO 8373
i osnovni pojmovi Podjela robota (industrijski roboti, usluni roboti)
Podjela industrijskih robota prema namjeni
roboti za zavarivanje
roboti za obradu odvajanjem estica
roboti za montau
roboti za dodavanje
Tipovi roboti za mjerenje
industrijskih
Podjela industrijskih robota prema kinematskoj strukturi (IFR):
robota
zglobni/antropomorfni roboti
cilindrini roboti
linearni roboti (ukljuujui kartezijske i portalne robote)
paralelni roboti
SCARA roboti
Kinematska struktura
robotska ruka
postolje robota
poluge robota
Pogoni (motori)
elektromotori
pneumatski pogoni
hidrauliki pogoni
Dijelovi
industrijskih Prigoni
robota zupaniki
remeni
lanani
Hvataljke i/ili alat

Senzori robota
senzori stanja robota
senzori okoline
Raunalo robota
Privjesak za uenje
207
Kuite robota
Motori
istosmjerni motori
servomotori
korani motori
H-spoj napajanja elektromotora
Prigoni
zupaniki
remeni
Dijelovi mobilnih
(uslunih) robota Izvori energije
baterije i akumulatori
stlaeni zrak (za alate i hvataljke)
Senzori robota
senzori stanja robota
enkoderi, senzori sile, momenta, nagiba
senzori okoline
kontaktni, ultrazvuni, optiki (IC i svjetionik), kompas, GPS,

senzor struje kratkog spoja
Vjebe
Uoavanje pojedinih dijelova na robotu u laboratoriju:
pogoni (motori)
prigoni
Dijelovi
hvataljke i/ili alat
industrijskih
robota senzori robota
raunalo robota
privjesak za uenje
Dijelovi mobilnih Izradba i/ili montaa dijelova mobilnih robota obraenih u teorijskom
(uslunih) robota dijelu nastave.
Preventivno odravanje prema uputama proizvoaa
Odravanje
Uklanjanje kvarova
robota
Dokumentiranje servisa i kvarova
Napomena:
primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
208
Literatura
209
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTROMOTORNI POGONI
Razred: trei (3.)
1. razlikovati vrste elektromotora
2. objasniti naela rada i karakteristike elektromotora te

U treem razredu mogunosti primjene
polaznik e stei
sljedee ishode 3. spojiti elektromotor na elektroenergetsku mreu
uenja: 4. primijeniti odgovarajui postupak pokretanja elektromotornog
pogona
5. povezati elektromotorne pogone u automatizirani sustav

Razrada
Nastavne
cjeline
Tehniki podatci elektromotora
Norme i propisi
Uvod u
Natpisne ploice
elektromotore
Mehanika izvedba motora
Elektrina izvedba motora
Sinkroni motori
Vrste Jednofazni asinkroni motori
elektromotora Trofazni asinkroni motori
Istosmjerni motori
Sheme Jednopolna shema
elektromotornih Razluivanje elektroenergetskih od informacijskih tijekova
pogona Zatita elektromotornih pogona
Neregulirani Izravan start motora
elektromotorni Lijevi-desni start motora
pogoni s Zvijezda trokut start motora
asinkronim Meko uputanje motora
motorom
Sustav Osnovna svojstva sustava reguliranih elektromotornih pogona
reguliranih Komponente u sustavu regulacije elektromotornih pogona
elektromotornih
pogona
Momentna karakteristika asinkronog motora
Upravljanje asinkronog motora promjenom napona
Frekvencijski
Upravljanje asinkronog motora promjenom frekvencije
upravljani
Regulacija brzine vrtnje motora pomou pretvaraa s naponskim i
asinkroni motor
strujnim meukrugom
Utjecaj rada asinkronog motora na elektroenergetski sustav i okolinu
Vjebe
Tehniki podatci elektromotora
Uvod u
Norme i propisi
elektromotore
Natpisne ploice
Izravan start motora
s motornom zatitnom sklopkom
Neregulirani
elektromotorni s grebenastom sklopkom, osiguraem i bimetalom
pogoni s
Izravan start motora sa sklopnikom
asinkronim
motorom
s osiguraem i bimetalnom zatitom
210
Lijevi-desni start motora sa sklopnicima
Zvijezda trokut start motora

Meko uputanje motora

Regulirani Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora frekvencijskim
elektromotorni pretvaraem
pogoni s
asinkronim
motorom
Upravljanje Upravljanje koranim motorom
malim motorima Upravljanje DC motorom (H-most i PWM)
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
Literatura
211
Naziv nastavnog predmeta: VOENJE PROCESA RAUNALOM
Razred: etvrti (4.)
1. odabrati odgovarajuu opremu za automatizaciju sustava
2. izraditi upravljaki program na raunalu za odabranu opremu

(mikroupravlja, PLC)
U etvrtom 3. simulirati rad sustava
razredu polaznik
e stei sljedee 4. spojiti opremu i pokrenuti automatizirani sustav
ishode uenja: 5. programirati jednostavan SCADA sustav
6. umreiti upravljake ureaje (PLC, mikroupravlja i osobno

raunalo)
7. pokrenuti SCADA sustav

Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi automatizacije
upravljanje
regulacija
Upravljanje i Dijelovi automatiziranog sustava
regulacija senzori
procesor
izvrni ureaji
Serijska i paralelna komunikacija

Vrste serijske komunikacije
RS232
RS485
USB
Profibus
ProfiNet
Industrial Ethernet
Industrijska
komunikacija Topologija mree
zvijezda
prsten
sabirnica
Vrste prijenosa signala
vodiima
optikim vodovima
beini prijenos
Programiranje Povezivanje senzora i izvrnih ureaja

mikroupravljaa Programiranje mikroupravljaa programskim jezikom
Struktura PLC-a
Programiranje procesor
PLC-a
ulazni moduli
212
izlazni moduli
funkcijski moduli
struktura memorije
Ciklus rada PLC-a

Programski jezici (KP, FBD, SL)
Naredbe za programiranje logikih, vremenskih funkcija i brojila
Naredbe za pomicanje
Naredbe za usporedbu
Naredbe za aritmetiku obradu podataka
Sustavi za Dijelovi SCADA sustava

nadzor, voenje i SCADA program
prikupljanje Objektno programiranje
podataka
(SCADA)
CAD
Raunalom CAM
podrana CAE
proizvodnja CAP
CAQ
Raunalom CIM
upravljani CIE
poslovni procesi
Vjebe
Programiranje Programiranje osnovnih logikih funkcija
mikroupravljaa Programiranje memorijskih i vremenskih funkcija te brojila
Programiranje osnovnih logikih funkcija
Programiranje Programiranje memorijskih i vremenskih funkcija te brojila
PLC-a Rad s programskim blokovima (potprogramima)
Programiranje u koracima (FUP)
Sustavi za Povezivanje PLC-a, raunala i opreme
nadzor, voenje i Programiranje jednostavnog SCADA sustava
prikupljanje
podataka
(SCADA)
Napomena:
primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
213
Literatura
214
Naziv nastavnog predmeta: ROBOTIKA
Razred: etvrti (4.)
1. napisati upravljaki program na raunalu za industrijski robot

U etvrtom
2. upisati programe u upravljaki ureaj robota
razredu polaznik
e stei sljedee 3. programirati mobilni robot za kretanje u prostoru pomou
ishode uenja: senzora
4. pokrenuti izvoenje programa

Razrada
Nastavne
cjeline
Razine programiranja
operacijska, taktika, strateka
Naini programiranja
pomou privjeska
Programiranje pomou vanjskog raunala
industrijskih
uenje kretnji pri pokretanju privjeskom
robota
uenje pokretanjem rukom
Programski jezici
IRL, jezici proizvoaa
Programiranje jednostavnih zadataka

Programiranje mikroupravljaa
Programiranje Ponaajno programiranje
mobilnih robota kretanje, izbjegavanje, uzmak, slijeenje crte,
slijeenje/izbjegavanje zida
Vjebe
Programiranje
pomou privjeska
Programiranje
industrijskih pomou vanjskog raunala
robota
Programski jezik proizvoaa robota
Programiranje jednostavnih zadataka
Programiranje mikroupravljaa
Ponaajno programiranje
kretanje
Programiranje izbjegavanje
mobilnih robota uzmak
slijeenje crte
slijeenje/izbjegavanje zida

Napomena: primjenom.
14 polaznika.
215
Ostalo
rada: rad.
Literatura
216
Naziv modula TEHNIKA U ZGRADAMA
Popis strukovnih Sustavi grijanja, hlaenja i ventilacije
jedinica ishoda Upravljanje elektromotorima
uenja iz Sustavi tehnike zatite
standarda
kvalifikacije
osmisliti i dimenzionirati jednostavne sustave automatizacije za
klimu, ventilaciju, grijanje i hlaenje; odabrati kod
dimenzioniranja odgovarajue normirane/kataloke elemente
automatizacije za odreene ureaje
Cilj modula: objasniti naela rada i karakteristike motora te primijeniti
elektromotorne pogone u automatiziranom sustavu
upoznati se sa sustavima tehnike zatite i zakonskom

regulativom
Razlikovanje naina grijanja, ventilacije i hlaenja u zgradama te

implementacija sigurnosnih zahtjeva kod dimenzioniranja sustava.
Simuliranje rada projektiranog sustava grijanja, ventilacije i hlaenja.
Opis modula: Upravljanje zgradom pomou centralnog nadzornog upravljakog
sustava. Odabiranje komponenti u jednostavan sustav tehnike
zatite i njegova simulacija.
Elektrine instalacije (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni
Elektromotorni pogoni (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
predmeti koji se
Tehnologije grijanja i klimatizacije (4. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom
Sustavi tehnike zatite (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
modulu:
217
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRINE INSTALACIJE
Razred: trei (3.)
U treem razredu
1. odrediti spregu s ostalim sustavima u zgradi
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi elektrinih instalacija
Tehniki propisi i
Tehniki propisi i standardi
standardi
Grafiki simboli, vrste elektrinih shema i crtea
Instalacijski vodovi i kabeli, oznake, primjena
Elementi instalacija
osigurai
sklopke
Elementi
elektrinih prekidai
instalacija prikljune naprave
kanali
Razvodni ureaji
Troila i njihov utjecaj na okolinu
Zatitne mjere od kratkog spoja i preoptereenja
Zatitne mjere od izravnog dodira
Zatitne mjere od neizravnog dodira
Zatita Mjere bez zatitnog vodia, zatitno izoliranje, primjena malog
napona, zatitno odjeljivanje
Mjere sa zatitnim vodiem, nulovanje, zatitno uzemljenje, strujna
zatitna sklopka
Elektroenergetske instalacije
Gromobranske instalacije
Elektrine Komunikacijske instalacije
instalacije u Propisi o projektiranju i izvoenju instalacija
zgradama Meusobni utjecaj instalacija
Izvedbeni projekti i naini prikazivanja shema
Planovi mrea i instalacija
Vjebe
Tehniki propisi i Grafiki simboli, vrste elektrinih shema i crtea
standardi
Elementi Instalacijski vodovi i kabeli, oznake, primjena
elektrinih Elementi instalacija
instalacija Razvodni ureaji
Zatita od:
kratkog spoja i preoptereenja
izravnog dodira
Zatita neizravnog dodira
Mjere bez zatitnog vodia, zatitno izoliranje, primjena malog
napona, zatitno odjeljivanje
Mjere sa zatitnim vodiem, nulovanje, zatitno uzemljenje, strujna
218
zatitna sklopka
Elektroenergetske instalacije
Gromobranske instalacije
Elektrine Komunikacijske instalacije
instalacije u Propisi o projektiranju i izvoenju instalacija
zgradama Meusobni utjecaj instalacija
Izvedbeni projekti i naini prikazivanja shema
Planovi mrea i instalacija
Projektni zadatak Projektirati tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Na vjebama se obrauju identian nastavni sadraj kao i u
Napomena:
teorijskom dijelu na stvarnim modulima i demonstracijskim panelima
te na odabranom raunalnom programu.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
polaznika: laboratorijske vjebe i projektni zadatak.
Literatura
219
Naziv nastavnog predmeta: TEHNOLOGIJE GRIJANJA I KLIMATIZACIJE
Razred: etvrti (4.)
1. razlikovati naine grijanja, ventilacije i hlaenja u zgradama
2. primijeniti osnovne zakone termodinamike kod dimenzioniranja

sustava KVGH
U etvrtom 3. implementirati sigurnosne zahtjeve kod dimenzioniranja
razredu polaznik sustava
e stei sljedee
4. koristiti kataloke-normirane elemente automatizacije u
ishode uenja:
dimenzioniranju sustava
5. upravljati zgradom pomou centralnog nadzornog upravljakog

sustava
6. simulirati rad projektiranog sustava KVGH
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni zakoni Prvi i drugi zakon termodinamike
termodinamike Primjeri praktine primjene temeljnih zakona termodinamike
Elementi sustava grijanja
udaljeno grijanje (district heating)
kotlovnica
dizalice topline
solarni sustavi
grijanje parom
Sustavi grijanja,
ventilacije i Dijelovi sustava hlaenja
hlaenja rashladnici
dizalice topline
alternativne metode
Sustavi ventilacije
komforna
protupoarna
Dimenzioniranje izvrnih elemenata

ventili
pogoni
Naela
regulatori
dimenzioniranja
sustava KVGH Uporaba kataloki normiranih elemenata pri dimenzioniranju sustava
Regulacijski krugovi sustava KVGH
vezivanje regulacijskih krugova (u kaskade i sl.)
Utjecaj sigurnosnih normi na dimenzioniranje sustava

Upravljanje Naini upravljanja u zgradama
pomou centralizirani sustavi
centralnog
decentralizirani sustavi
nadzornog
upravljakog prednosti i nedostatci centralnih nadzorno-upravljakih sustava
sustava
220
primjeri primjene nadzorno-upravljakih sustava u zgradama
sigurnosni zahtjevi na KVGH sustave i nadzorno-upravljaki sustav
parametri upravljanja prema zadanim uvjetima u zgradi
Vjebe
Sustavi grijanja, Izmjenjivai topline
ventilacije i Grijanje
hlaenja Ventilacija
Hlaenje
Naela Dimenzioniranje regulacijskih krugova

dimenzioniranja
sustava KVGH
Upravljanje Upravljanje pomou centralnog nadzornog upravljakog sustava
pomou Simulacija projektiranog sustava KVGH
centralnog
nadzornog
upravljakog
sustava
Na vjebama se obrauju identian nastavni sadraj kao i u
Napomena:
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
Literatura
221
Naziv nastavnog predmeta: SUSTAVI TEHNIKE ZATITE
Razred: etvrti (4.)
1. razlikovati odreene sustave tehnike zatite

U etvrtom 2. objasniti komponente sustava tehnike zatite
razredu polaznik
e stei sljedee 3. odabrati komponente u jednostavan sustav tehnike zatite
ishode uenja: 4. simulirati jednostavan sustav tehnike zatite
5. analizirati tehniko-tehnoloku dokumentaciju

Razrada
Nastavne
cjeline
Objasniti naine rada protuprovalnog sustava
Razlika izmeu konvencionalnog i adresabilnog sustava protuprovale
Osnovni elementi sustava protuprovale
Upravljaki panel
Sustavi
Magnetski kontakti
protuprovalne
Pasivni infracrveni detektori pokreta
zatite
Detektori pokreta dvostruke tehnologije
Detektori loma stakla
Detektori uma i vibracija
Ureaji za dojavu i uzbunjivanje
Osnovni elementi sustava za videonadzor
Klasine kamere i klasine lee
IP kamere i megapikselne lee
Sustavi za Ureaji i sredstva za prijenos signala
videonadzor Digitalni videomultipleksor i snima
Sustav videodetekcije pokreta
Programska podrka za upravljanje i vizualizaciju sustava
videonadzora
Nain rada kontrole pristupa i registracije prolaza
Osnovni elementi sustava
Kontrola pristupa
Identifikacijske kartice
i registracija
itai identifikacijskih kartica sa i bez unosa PIN-a
prolaza
Magnetski itai kartica
Biometrijski itai
Nain rada klasinog i adresabilnog sustava vatrodojave
Optiki detektori
Sustavi
Termiki detektori
vatrodojave
Optiko-termiki detektori
Klasine i adresabilne vatrodojavne centrale
Vjebe
Magnetski (REED) kontakti, pasivni infracrveni detektor pokreta,
detektor pokreta dvostruke tehnologije
Sustavi
Alarmne centrale konvencionalnog i adresabilnog tipa
protuprovalne
Detektori loma stakla,detektori uma i vibracija
zatite
Ureaji za dojavu i uzbunjivanje, alarmne centrale, telefonski/GSM
dojavnici, bljeskalice, izlazni ureaji
Klasine VGA kamere, IP kamere, klasini i megapikselni objektivi
Sustavi za PTZ kamere, umreavanje PTZ kamera
videonadzor Digitalni videomultipleksori i snimai, sustavi videodetekcije pokreta
Programska podrka za upravljanje sustavom videonadzora,
222
vizualizacija sustava videonadzora
Kontrola pristupa Identifikacijske kartice sa i bez unosa PIN-a
i registracija Beskontaktni i biometrijski itai
prolaza
Elementi klasine i adreabilne vatrodojave, optiki detektori, termiki
detektori, optiko-termiki detektori, detektori plina
Sustavi
Vatrodojavne centrale konvencionalnog i adresabilnog tipa
vatrodojave
Izvedba osnovne dokumentacije sustava tehnike zatite u skladu sa
zakonskom regulativom
Na vjebama se obrauju nastavni sadraji kao u teorijskom dijelu sa
Napomena:
stvarnom opremom i modulima te na odabranom simulacijskom
programu.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
praenja i znanja.
Literatura
223
Naziv modula TEHNIKA I MENADMENT
Popis strukovnih Uvod u poslovno upravljanje
jedinica ishoda Uredske aplikacije
uenja iz Tehniko i poslovno komuniciranje
standarda Uvod u industrijsku elektroniku
kvalifikacije
stjecati osnovne kompetencije potrebne za razumijevanje
osnovnih pojmova i vjetina upravljanja u kontekstu ostvarivanja
postavljenih organizacijskih ciljeva efikasnim koritenjem
raspoloivim resursima
stjecati vjetine koritenja pojedinanih uredskih aplikacija u
svakodnevnom poslovanju, poboljavati kvalitetu i uvjete rada
primjenom uredskih aplikacija, smanjiti trokove povezane s
vremenom i energijom potrebnim za obavljanje svakodnevnih
Cilj modula: poslovnih aktivnosti
ovladati osnovama tehnikog i poslovnog komuniciranja u

podruju struke, stei osnovne vjetine koritenja programskih
alata za izradbu tehnike i poslovne dokumentacije, ovladati
osnovama elektronike i poslovne komunikacije u poslovnom
okruenju
upoznati vaea dostignua i trendove razvoja u podruju

elektronike i znaaj primjene elektronike u suvremenom svijetu
Povezivanje menaderskih funkcija i vjetina: planiranje,

organiziranje, upravljanje ljudima, voenje i nadziranje. Obrada
podataka na temelju kojih se mogu izvriti jednostavne analize i
grafiki prikaz podataka kao podloga za donoenje svakodnevnih
poslovnih odluka. Stjecanje osnovnih vjetina koritenja programskih
Opis modula: alata za izradbu tehnike i poslovne dokumentacije. Analiza shema
pojaala i oscilatora u visokofrekventnoj elektronici te ureaja za
mjerenje bioelektrinih potencijala, radiogoniometra i satelitskih
sustava. Analiza trendova razvoja u pojedinim granama elektronike i
stanja na tritu.
Menadment (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Nastavni
Primijenjeno raunalstvo (3. razred, 2 sata, 4 boda)
predmeti koji se
Tehniko i poslovno komuniciranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
izvode u ovom
Industrijska elektronika (4. razred, 2 sata, 4 boda)
modulu:
224
Naziv nastavnog predmeta: MENADMENT
Razred: trei (3.)
1. opisati pojam i funkcije poslovnog upravljanja
U treem razredu 2. objasniti menaderske vjetine

polaznik e stei 3. povezati menaderske funkcije i vjetine: planiranje,
sljedee ishode organiziranje, upravljanje ljudima, voenje i nadziranje
uenja:
4. interpretirati primjenu menadmenta u posebnim podrujima
5. izvesti razredni projekt

Razrada
Nastavne
cjeline
Pojam upravljanja
Funkcije menadera
Tehnike vjetine menadera
Vjetine rada s ljudima
Koncepcijska vjetina menadera
Uvod u poslovno
Vjetine oblikovanja
upravljanje
Donoenje odluka
Radni uinak organizacije
Timski rad
Upravljanje vremenom
Upravljanje stresom
Misija i ciljevi organizacije
Organizacijska struktura
Menaderske Poslovno planiranje
funkcije Upravljanje ljudima
Voenje
Nadziranje
Posebna Upravljanje dogaajima
podruja Menadment u tehnici
primjene
Vjebe
Vrste trokova
Menadersko Analiza odnosa: troak opseg proizvodnje dobitak
raunovodstvo Cijena kotanja
itanje financijskih izvjea
Definicija projekta
Planiranje projekta i istraivanje trita
Projekt
Provedba projekta
Analiza uspjenosti projekta
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih teorijskih
sadraja radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenih ishoda, a 50%
vremena slui povezivanju i primjeni usvojenih teorijskih sadraja
pomou vjebi.
Napomena: Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Dio sadraja dodatno se usvaja terenskom nastavom (posjeti
statistikim uredima, turistikim zajednicama, Hrvatskoj gospodarskoj
komori, pojedinim lokalnim poslovnim organizacijama, npr.
225
turistikim, proizvodnim, sportskim, ekolokim, kulturnim, uslunim,
organizacijama javnoga sektora).
Ostalo
rada: rad.
praenja i znanja.
Literatura
226
Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENO RAUNALSTVO
Razred: trei (3.)
1. koristiti program za obradu teksta
U treem razredu 2. primijeniti program za kreiranje i ureivanje prezentacija

polaznik e stei 3. primijeniti program za kreiranje i ureivanje proraunskih
sljedee ishode tablica
uenja:
4. koristiti program za kreiranje i ureivanje baze podataka
5. povezati dokumente kreirane pomou pojedinanih aplikacija
Razrada
Nastavne
cjeline
Umetanje slike u dokument, pisanje indeksa i potencije, stilovi,
pretraivanje i zamjena teksta
Umetanje proraunskih tablica i grafikona u dokument, alatna traka
Napredna obrada za crtanje, numeriranje stranica, definiranje zaglavlja i podnoja
teksta Oblikovanje stupaca, brojanje znakova i rijei, koritenje i kreiranje
predloaka
Umetanje tablice sadraja, pisanje fusnota
Evidentiranje promjena u dokumentu
Izgled slajda
Umetanje (slike, grafikona, gotovih albuma, isjeaka crtea,
podnoja, zaglavlja)
Kreiranje i Odreivanje teme i pozadine slajda
ureivanje Dodavanje animacijskih efekata
prezentacija Postava dijaprojekcije
Provjera pravopisa, pretraivanje i zamjena teksta
Prezentacijski prikazi (matrica, dijaprojekcija, ispis slajdova, broura,
biljeaka)
Oznaavanje elija (stilovi, oblikovanje sadraja)
Automatsko popunjavanje elija
Raunanje u tablici (formule, funkcije)
Kreiranje i Ureivanje tablice (oblikovanje brojeva, ureivanje i oblikovanje
ureivanje tablice)
proraunskih Grafikon (vrste grafikona, kreiranje grafikona, ureivanje grafikona)
tablica Ispis tablice (ureivanje izgleda stranice, pregled dokumenta prije
ispisa, ispis tablice)
Ispis grafikona (ureivanje izgleda stranice, pregled dokumenta prije
ispisa, ispis grafikona)
Kreiranje tablica
Kreiranje i Stvaranje i ureivanje veza izmeu tablica
ureivanje baze Kreiranje upita
podataka Obrasci ili forme
Izvjetaji
Povezivanje Cirkularna pisma
datoteka svih Organiziranje poslova u virtualnom uredu: voenje adresara,
uredskih kalendara, podsjetnika, auriranje popisa obaveza, uvoz i izvoz
aplikacija podataka u radnu knjigu ili datoteku drugog tipa
Raunalni Osnove rada
program za Primjer izvoenja projekta
praenje i
227
planiranje
projekata
kriterija izvedbe navedenog ishoda.
Napomena:
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
vrjednovanja Oblici: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
polaznika:
Literatura
228
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE
Razred: etvrti (4.)
1. koristiti programske alate za izradbu tehnikih i poslovnih

dokumenata
2. primijeniti predloke tipskih dokumenata

U etvrtom
3. izraditi jednostavnije tehnike dokumente: tehniku
razredu polaznik
specifikaciju, ponudu s trokovnikom i korisniki prirunik
e stei sljedee
ishode uenja: 4. primijeniti poslovnu komunikaciju elektronikim putem
5. pripremiti i odrati poslovni sastanak
6. pripremiti i prezentirati odabrane tehnike i poslovne

dokumente poslovnim korisnicima
Razrada
Nastavne
cjeline
Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih poslovnom
komuniciranju
Programski alati Cilj, nain i poslovni primjeri izradbe odgovarajuih dokumenata
za poslovno Poslovni dopis, trokovnik, kalkulacija, prezentacija, elektronika
komuniciranje pota
Poslovni predloci, koritenje i izradba zadane poslovne
dokumentacije
Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih tehnikim poslovima
Programski alati
Cilj, nain i poslovni primjeri izradbe tehnike dokumentacije
za izradbu
Tehniki dijagram s opisom i tehniki nacrt sa sastavnicom
tehnike
Osnove rada u alatima
dokumentacije
Poslovni predloci, koritenje i izradba zadane tehnike dokumentacije
Osnovi pojmovi u komunikaciji
Osnove Oblici i naini komuniciranja
poslovnog Usmena komunikacija
komuniciranja Pisana komunikacija
Javni govor i prezentiranje
Usporedba i razlike usmene, pisane i elektronike komunikacije
Poslovni web
Osnove
Poslovna elektronika pota
elektronikog
Poslovni kontakti i upravljanje vremenom
komuniciranja
Pregled i upoznavanje alata poslovnog elektronikog komuniciranja
Poslovni predloci, primjeri elektronike poslovne komunikacije
Cilj i misija prezentacije
Publika i situacija
Osnove Struktura i plan prezentacije
prezentacijske Vizualna i verbalna komunikacija
vjetine Zlatna pravila uspjenih prezentacija
Elementi izvedbe: stav, kontrola, utjecaj
Uvjebavanje
kriterija izvedbe navedenog ishoda.
Napomena:
14 polaznika.
Ostalo
229
rada: metoda), vizualne metode (metode pokazivanja i poduke, tekstualno-
rad.
praenja i znanja.
Literatura
230
Naziv nastavnog predmeta: INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA
Razred: etvrti (4.)
1. razlikovati mikroelektronike tehnologije i naela integracije
2. analizirati sheme pojaala i oscilatora u visokofrekventnoj

elektronici
U etvrtom
3. objasniti blok sheme ureaja za mjerenje bioelektrinih
razredu polaznik
potencijala
e stei sljedee
ishode uenja: 4. komentirati blok shemu radiogoniometra i satelitskih sustava
5. analizirati trendove razvoja u pojedinim granama elektronike i

stanje na tritu
Razrada
Nastavne
cjeline
Mikroelektronike tehnike i tehnologije
Osnove Poluvodiki materijali
mikroelektronike Principi integracije
Molekularna elektronika
RF pojaala
Visokofrekvencij-
Sprene mree rezonantnih i irokopojasnih pojaala
ska elektronika
Oscilatori
Osnove elekrofiziologije
Vaniji bioelektrini potencijali
Ureaji za mjerenje potencijala
Biomedicinska
Laseri
elektronika
Ultrazvuna dijagnostika
CT
Trendovi razvoja i stanje na tritu
Radiogoniometrija
Satelitska navigacija
Navigacija
Tipovi antena
Trendovi razvoja i stanje na tritu
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a povezivanje usvojenih sadraja
Napomena: s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom bit e provedeno
strunim posjetima odgovarajuim institucijama i tvrtkama koje treba
planirati u okviru izvoenja ovog predmeta.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi:usvojenost programskih sadraja i praktina primjena
praenja i znanja.
polaznika:
231
Literatura
232
2.2.4. Zavrni rad
Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN

87/08, 86/09, 92/10, 105/10-isp., 90/11, 16/12 i 86/12) i Pravilnika o izradbi i obrani
zavrnoga rada (NN 118/09)
233
3. Okruenje za uenje
Ustanova za strukovno obrazovanje
Za izvoenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije potrebno je osigurati

prostorne, materijalne i ljudske resurse propisane standardom kvalifikacije. Za uspjeno
usvajanje ishoda uenja nuno je razredne odjele dijeliti u skladu s uvjetima rada, a za
kvalitetno izvoenje strukovnih modula planirati tjednim satima. Ustanova treba osigurati
opremljene uionice, specijalizirane uionice, laboratorije i druge prostore.
Prostori poslodavaca
U skladu s kurikulumom potrebno je osigurati obavljanje strunih posjeta tvrtkama koje

imaju automatizirana industrijska i procesna postrojenja te izvoenje dijela radionikih
vjebi u istima s ciljem unapreenja kvalitete ishoda uenja.
234
4. Kadrovski uvjeti
Nastavni predmet Nastavnik Izobrazba*

Hrvatski jezik nastavnik profesor hrvatskog jezika i
opeobrazovnog knjievnosti
predmeta
profesor jugoslavenskih jezika
i knjievnosti
diplomirani kroatolog
profesor hrvatske kulture
diplomirani. komparatist
knjievnosti ili profesor
komparativne knjievnosti
(pod uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu)
profesor jugoslavenskih jezika

i knjievnosti sa smjerom
animacija kulture (diplomirao
na Pedagokom fakultetu u
Rijeci do 1991. godine pod
uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na tom fakultetu)
magistar hrvatskog jezika i

knjievnosti
magistar edukacije hrvatskog

jezika i knjievnosti
magistar kroatologije
magistar edukacije
kroatologije
magistar kroatistike i
junoslavenskih filologija
Engleski jezik nastavnik profesor engleskoga jezika i

predmeta
diplomirani anglist
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
engleskoga jezika (i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ukoliko
ima poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
235
naobrazbu
magistar filolog ukoliko ima

poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
naobrazbu
Njemaki jezik nastavnik profesor njemakoga jezika i

predmeta
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
njemakoga jezika (i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ukoliko
ima poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
naobrazbu
magistar filolog ukoliko ima

poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
naobrazbu
Povijest nastavnik diplomirani povjesniar

opeobrazovnog
profesor povijesti
predmeta
magistar edukacije povijesti
magistar povijesti
Geografija nastavnik profesor geografije

opeobrazovnog
profesor geografije i povijesti
predmeta
profesor geografije i geologije
diplomirani geograf
profesor geografije i drugog
predmeta
magistar edukacije geografije

i povijesti

i drugog predmeta
Politika i gospodarstvo nastavnik profesor sociologije

opeobrazovnog
magistar sociologije
predmeta
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani ekonomist
magistar ekonomije
diplomirani pravnik
magistar prava
236
Tjelesna i zdravstvena nastavnik magistar kineziologije
kultura opeobrazovnog
profesor kineziologije
predmeta
profesor tjelesnog odgoja
profesor fizike kulture
profesor fizikog odgoja
Etika nastavnik profesor filozofije

opeobrazovnog
magistar edukacije filozofije
predmeta
diplomirani filozof
magistar filozofije
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani teolog
magistar teologije
diplomirani kateheta
magistar religiozne pedagogije

i katehetike
profesor hrvatske kulture

magistar edukacije
kroatologije
diplomirani kroatolog
magistar kroatologije
profesor religijske kulture
magistar edukacije religijskih

znanosti
diplomirani religiolog
magistar religijskih znanosti
Matematika nastavnik magistar edukacije

opeobrazovnog matematike
predmeta
magistar matematike
magistar edukacije
matematike i informatike
magistar raunarstva i
matematike
magistar edukacije
matematike i fizike
magistar edukacije fizike i

matematike
237
profesor matematike
diplomirani inenjer
matematike
profesor matematike i
informatike
diplomirani inenjer
raunarstva i matematike
profesor matematike i fizike
profesor fizike i matematike
Fizika nastavnik magistar edukacije fizike

opeobrazovnog
magistar fizike
predmeta
matematike

politehnike
informatike
magistar fizike geofizike

tehnike

kemije
profesor fizike
diplomirani inenjer fizike
Kemija nastavnik profesor kemije

opeobrazovnog
diplomirani inenjer kemije
predmeta
diplomirani inenjer kemijske
tehnologije
diplomirani kemijski inenjer
diplomirani inenjer
biotehnologije
magistar edukacije kemije

magistar edukacije biologije i
kemije

kemije
magistar kemije
magistar/inenjer kemijskog
inenjerstva
magistar primijenjene kemije

magistar/inenjer
238
bioprocesnog inenjerstva
Biologija nastavnik profesor biologije

opeobrazovnog
magistar biologije
predmeta
prof. biologije i kemije
magistar biologije i kemije
diplomirani inenjer biologije -

smjer ekologija
diplomirani inenjer biologije -
smjer molekularna biologija
magistar molekularne
biologije
magistar eksperimentalne
biologije
magistar biologije i ekologije

mora
magistar ekologije i zatite
prirode
magistar zatite okolia
Raunalstvo nastavnik magistar profesor matematike

opeobrazovnog i informatike
predmeta
magistar inenjer
nastavnik struno- elektrotehnike i informacijske
teorijskih sadraja tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer elektronike i

raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer automatike i

sustava
magistar informatike u
edukaciji
struni specijalist inenjer

raunarstva

elektrotehnike

informacijskih tehnologija
diplomirani inenjer
elektrotehnike
239
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist raunarstva
struni specijalist poslovnih

informacijskih sustava

sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
struni prvostupnik inenjer

raunarstva

elektrotehnike

struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Tehniko crtanje i nastavnik struno- magistar inenjer

dokumentiranje teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava
240
magistar inenjer strojarstva

raunarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
profesor strojarstva
suradnik u nastavi tehniarska zanimanja elektro

struke s najmanje pet godina
radnog staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
Osnove elektrotehnike nastavnik struno- magistar inenjer

teorijskih sadraja elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
elektrotehnike

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

241
srednje strukovno
staa u struci
Laboratorijske vjebe iz nastavnik struno- magistar inenjer

elektrotehnike teorijskih sadraja elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva
elektrotehnike

raunarstva

elektronike

elektroenergetike

242
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Radionike vjebe strukovni uitelj magistar inenjer

elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
nastavnik praktine nastave

elektrotehnike struke
inenjer raunarstva
elektrotehnike
raunarstva
243
elektroenergetike

elektronike

politehnike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Osnove elektronikih nastavnik struno- magistar inenjer

mjerenja teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva
244
elektrotehnike

raunarstva

elektronike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Instrumentacija nastavnik struno- magistar inenjer

teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
245
Elektronika nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava
elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Osnove digitalne nastavnik struno- magistar inenjer

elektronike teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava
magistar inenjer informatike
246
elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Digitalna elektronika nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
247
staa u struci
Mikroupravljai nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike
raunarstva
elektronike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
248
staa u struci
Programirljivi logiki nastavnik struno- magistar inenjer

upravljai teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike
raunarstva
elektronike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
249
staa u struci
Uvod u automatiku nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike
raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
diplomirani inenjer
strojarstva

srednje strukovno
staa u struci
Osnove web dizajna nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

250
sustava


elektrotehnike
raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike

politehnike
inenjer raunarstva
Obrada slike i zvuka nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava

251
elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike
raunarstva

elektronike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Programiranje nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava
252

elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Uvod u raunalne nastavnik struno- magistar inenjer

mree teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
253
staa u struci
Obnovljivi izvori nastavnik struno- magistar inenjer

energije teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva

srednje strukovno
staa u struci
Energetska nastavnik struno- magistar inenjer

uinkovitost teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike
strojarstva
254
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
Energetska elektronika nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
sustava

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Telekomunikacijski nastavnik struno- magistar inenjer

vodovi i mree teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava
elektrotehnike
raunarstva
255
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
Elektronike nastavnik struno- magistar inenjer

komunikacije teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
Komunikacijski nastavnik struno- magistar inenjer

protokoli teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
256
diplomirani inenjer
raunarstva
Internetske tehnologije nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
Voenje procesa nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

raunalom teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava
magistar inenjer
tehnologije


elektrotehnike

raunarstva

strojarstva
257
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Uvod u robotiku nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava
magistar inenjer
tehnologije

elektrotehnike

strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Robotika nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava
magistar inenjer
258
tehnologije

strojarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Elektromotorni pogoni nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
sustava


elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Tehnologija grijanja i nastavnik struno- magistar inenjer
259
klimatizacije teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
sustava

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva

srednje strukovno
staa u struci
Elektrine instalacije nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
260
elektrotehnike
politehnike

elektroenergetike

srednje strukovno
staa u struci
Sustavi tehnike zatite nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
sustava


elektrotehnike
raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
261
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike

politehnike

elektroenergetike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Menadment nastavnik struno- magistar ekonomije

teorijskih sadraja
magistar inenjer
industrijskog inenjerstva
diplomirani inenjer
industrijskog menadmenta
diplomirani ekonomist
ekonomije
struni prvostupnik ekonomije

ekonomist
Primijenjeno nastavnik struno- magistar inenjer

raunalstvo teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer raunalstva
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
262

sustava

elektrotehnike
raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike
politehnike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Tehniko i poslovno nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

komuniciranje teorijskih sadraja informatika
magistar profesor matematike

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
263
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije
magistar informatike u
edukaciji
sustava
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar

raunarstva
struni specijalist poslovnih

informacijskih sustava

inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunalstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
264
Industrijska elektronika nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava
elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva
elektronike
inenjer raunarstva
* Napomena: kada postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajue

vrste obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog nastavnog predmeta (promjena
naziva nastavnog predmeta, akademskog ili strunog naziva, nastavnog plana i
programa/strukovnog kurikuluma, uvoenje novog akademskog ili strunog naziva i
sl.), suglasnost o odgovarajuoj vrsti obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog
nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje moe izdati
265
ministarstvo nadleno za obrazovanje uz prethodno struno miljenje nadlene
agencije.
266
5. Minimalni materijalni uvjeti
Nastavni predmet Oprema Prostor

Hrvatski jezik grafoskop, raunalo s standardna uionica
pristupom internetu,
projektor i projektno
platno
Engleski jezik raunalo s pristupom standardna uionica, kabinet za
internetu i potrebnim strani jezik
softverom, projektor i
projektno platno, cd
player, dvd player
Njemaki jezik raunalo s pristupom standardna uionica, kabinet za
internetu i potrebnim strani jezik
projektno platno, cd
player, dvd player
Povijest raunalo s pristupom standardna uionica, kabinet za
internetu, projektor i povijest
projektno platno
Geografija geografske karte svijeta, specijalizirana uionica za
kontinenata i republike geografiju ili kabinet za
hrvatske, topografske geografiju, kolsko dvorite
karte (broj listova
dostatan radu u paru),
satelitske snimke, reljefni
modeli, zbirke minerala i
stijena, prozirnice,
raunalna tehnologija i
multimedijalne
prezentacije, internet,
kompas, krivinomjer, gps
ureaj (broj kompasa,
krivinomjera i gps ureaja
minimalno dostatan za rad
u skupinama), grafiki
prikazi, tekstualni
materijal
Politika i gospodarstvo raunalo s pristupom standardna uionica,
internetu i potrebnim specijalizirana informatika
projektorom i projektno uionica - koritenje prilikom
platno realizacije pojedinih nastavnih
tema
Tjelesna i zdravstvena nastavna sredstva i otvoreni i zatvoreni sportski
kultura pomagala sukladno prostori s prateim higijenskim
dravnom pedagokom prostorijama (sportska dvorana,
standardu za opremanje teretana, igralita, plivalite),-
sportskih igralita, sukladno dravnom pedagokom
dvorana i ostalih prateih standardu
prostora
Etika raunalo s pristupom standardna uionica, kabinet za
267
internetu, projektor i etiku
projektno platno
Matematika pametna ploa, standardna uionica, kabinet za
geometrijski pribor, matematiku, specijalizirana
modeli geometrijskih informatika uionica - koritenje
tijela, raunalo s prilikom realizacije pojedinih
pristupom internetu i nastavnih tema
potrebnim matematikim
projektno platno
Fizika raunalo s pristupom specijalizirana uionica za fiziku,
internetu, projektor i standardna uionica, kabinet za
projektno platno, pribor za pripremu nastave fizike s
demonstracijske pokuse opremom
Kemija kemijski pribor i standardna uionica ili
kemikalije, raunalo s specijalizirana uionica za kemiju,
pristupom internetu, specijalizirana informatika
projektor i projektno uionica - koritenje prilikom
platno realizacije pojedinih nastavnih
tema
Biologija grafoskop/projektor, standardna uionica, kabinet za
projektno platno, raunalo biologiju, specijalizirana uionica
s internetskom vezom, - koritenje prilikom realizacije
dvd player, televizor., pojedinih nastavnih tema
model unutarnjih organa
ovjeka (torso), slike
organa ovjeka, stetoskop
i tlakomjer
Raunalstvo projektor, pisa i pristup informatika uionica, kabinet za
internetu, programska nastavnika za odlaganje
oprema (operacijski programa, nastavnih sredstava,
sustav, antivirusna pomagala i literature, sistemska
zatita, primjenski soba za posluitelje i mrenu
programi, programsko opremu
okruenje odabranog
programskog jezika)
Tehniko crtanje i projektor i zaslon, standardna uionica,
dokumentiranje raunalo za nastavnika s specijalizirana uionica,
instaliranom potrebnom informatika uionica
programskom potporom,
pristupom internetu i
pristupom lokalnoj mrei,
raunalo za svakog
polaznika s instaliranom
potrebnom programskom
potporom i pristupom
internetu, grafoskop i
grafoprozirnice za
tehniko crtanje
Osnove elektrotehnike projektor i zaslon, standardna uionica,
raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
uenike s raunalom,
potrebnim softverom i
268
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
instrumenti i oprema,
komponente i/ili sklopovi,
pristup internetu
Laboratorijske vjebe iz projektor i zaslon, specijalizirana uionica
elektrotehnike raunalo, radni stolovi za
polaznike s raunalom,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Radionike vjebe projektor i zaslon, radionica za praktinu nastavu
raunalo, radni stolovi za
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
komponente i/ili sklopovi
Osnove elektronikih projektor i zaslon, standardna uionica,
mjerenja raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Instrumentacija projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Elektronika projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Osnove digitalne projektor i zaslon, standardna uionica,
elektronike raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
269
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Digitalna elektronika projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Mikroupravljai projektor, projekcijsko standardna uionica,
platno, raunalo za specijalizirana uionica
nastavnika s instaliranom
potporom, pristupom
internetu i pristupom
lokalnoj mrei, raunalo
za svakog polaznika s
instaliranom potrebnom
pristupom lokalnoj mrei,
mjerni instrumenti i
oprema, komponente i/ili
sklopovi, testna ploa
Programirljivi logiki projektor i zaslon, standardna uionica,

upravljai raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Uvod u automatiku projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Osnove web dizajna projektor i zaslon, standardna uionica, informatika
raunalo, radni stolovi za uionica
polaznike s raunalom i
potrebnim softverom,
pristup internetu
270
Obrada slike i zvuka projektor i zaslon, standardna uionica,
raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica,
polaznike s raunalom, informatika uionica
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Programiranje projektor i zaslon, standardna uionica,
polaznike s raunalom i informatika uionica
pristup internetu
Uvod u raunalne projektor i zaslon, standardna uionica,
mree raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica,
polaznike s raunalom, informatika uionica
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Obnovljivi izvori projektor i zaslon, standardna uionica,
energije raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Energetska uinkovitost projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Energetska elektronika projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Telekomunikacijski projektor i zaslon, standardna uionica,
vodovi i mree raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
odgovarajuim
271
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Elektronike projektor i zaslon, standardna uionica,
komunikacije raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Komunikacijski projektor i zaslon, standardna uionica,
protokoli raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Internetske tehnologije projektor i zaslon, standardna uionica,
polaznike s raunalom i informatika uionica
pristup internetu
Voenje procesa projektor i zaslon, standardna uionica,
raunalom raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Uvod u robotiku projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Robotika projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
272
pristup internetu
Elektromotorni pogoni projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Tehnologija grijanja i projektor i zaslon, standardna uionica,
klimatizacije raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Elektrine instalacije projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Sustavi tehnike zatite projektor i zaslon, standardna uionica
raunalo
Menadment projektor i zaslon, standardna uionica
raunalo
Primijenjeno projektor i zaslon, standardna uionica, informatika
raunalstvo raunalo, radni stolovi za uionica
polaznike s raunalom i
pristup internetu
Tehniko i poslovno projektor, projekcijsko standardna uionica,
komuniciranje platno, raunalo za specijalizirana uionica,
nastavnika s instaliranom informatika uionica
potporom, pristupom
internetu i pristupom
lokalnoj mrei, raunalo
za svakog polaznika s
instaliranom potrebnom
pristupom lokalnoj mrei
Industrijska elektronika projektor i zaslon, standardna uionica

raunalo
273
6. Reference dokumenta
6.1. Referentni brojevi
Kod standarda kvalifikacije: SK-0701/11-02-42/11-02

Naziv sektora: Elektrotehnika i raunalstvo
ifra sektora: 07
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi

strukovnog kurikuluma
6.2.1. Opeobrazovni dio
I. Jezino-komunikacijsko podruje:
Ivana Leki, prof., AZOO, Split - voditeljica
Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj ic, MZOS, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Sreko Liste, AZOO, Split
Tanja Maran, prof., Hotelijersko-turistika kola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovaka i tekstilna kola u Rijeci;Rijeka
Linda Grubii Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemaki jezik

Izabela Potnar Miji, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkveni, prof., AZOO, Zagreb
Dubravka Kovaevi, prof., AZOO, Zagreb
Ninoka Truck-Biljan, prof., Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Livija Pribani Katarini, prof., Srednja strukovna kola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja kola Beli Manastir, Beli Manastir
Cvjetanka Boani, prof., X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb
II. Matematiko podruje:
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Iliji, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Grafika kola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belovi, MZOS, Zagreb
274
III. Prirodoslovno podruje:
mr. sc. Diana Garai, AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Andreja Uroi Landeki, MZOS, Zagreb
Geografija
Sonja Burar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ruica Vuk, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Kemija
Borjanka Smojver, dipl. ing., AZOO, Rijeka
Gordana Ceci-Sule, prof., AZOO, Split
Olgica Martinis, AZOO, Zagreb
Ratka oi, dipl. ing., Prirodoslovna i grafika kola, Rijeka
Sanja Klubika, dipl. ing., Tehnika kola Daruvar, Daruvar
Biologija
mr. sc. Zrinka Pongrac timac, prof., V. gimnazija, Zagreb
Dalibor Sumpor, prof., Srednja kola Tina Ujevia i Tehnika kola, Kutina
Marina Nit, prof., AZOO, Osijek
prof. dr. sc. Ines Radanovi, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za biologiju,
Zagreb
Fizika
dr. sc. eljko Jakopovi, AZOO, Zagreb
Tatjana Jane, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnika kola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Suec, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
IV. Tehniko i informatiko podruje:
Raunalstvo
eljka Knezovi, prof., AZOO, Split voditeljica
Biljana oda, ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
Zlatka Markui, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb
Predrag Broanac, prof., V. gimnazija Zagreb
Latinka Krinik, prof., kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb
Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Stjepan alkovi, prof., Srednja kola Krapina, Krapina
V. Drutvenohumanistiko podruje:
Ankica Mlinari, dipl. teolog, AZOO, Osijek voditeljica
Mateja Mandi, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko uni, prof., MZOS, Zagreb
Etika
Milana Funduk, prof., Klasina gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozi-Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok
275
Povijest
mr. sc. Marijana Marinovi, AZOO, Rijeka
dr. sc. eljko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simii, dipl. sociolog i dipl. povjesniar, Medicinska kola, Rijeka
Mladen Stoji, prof., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo, Rijeka
Miroslav ai, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb
Politika i gospodarstvo
Martina Preglej, prof., portska gimnazija, Zagreb
Zlata Patar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
VI. Umjetniko podruje:
VII. Tjelesno i zdravstveno podruje:
Tjelesna i zdravstvena kultura

eljko tefanac, prof., AZOO, Zagreb voditelj
Biljana oda, prof., ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petri, Kinezioloki fakultet, Zagreb
Ana Matkovi, prof., kola za primalje, Zagreb
6.2.2. Strukovni dio
Marija Marceli, dipl. ing., ASOO, Zagreb

Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Aneli, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Zoran Konjevi, dipl. ing., Tehnika kola Nikole Tesle, Vukovar
Jasminka Kotur, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Ivan Juri, ing., Zagrebaka zajednica tehnike kulture, Zagreb
doc. dr. Igor Krois, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
Mario Martinovi, dipl. ing., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo
276
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
277

K - Tehnicar Za Elektroniku - Za Odobrenje PDF

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

K - Tehnicar Za Elektroniku - Za Odobrenje PDF

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Ministarstvo znanosti,

ASCII - American Standard Code for Information Interchange, sedmerobitni

ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje

BCD - Binary Coded Decimal, binarno kodirani decimalni brojevi

CAD - Computer Aided Design, projektiranje pomou raunala

CAE Computer Aided Engineering, inenjering pomou raunala

CAM Computer Aided Manufacturing, proizvodnja pomou raunala

CANopen - Controller Area Network, komunikacijski protokol

CAP - Computer Aided Programming, programiranje pomou raunala

CAQ - Computer Aided quality assurance, osiguranje kvalitete pomou raunala

CCD - Charge Coupled Device, senzor s prijenosom naboja

CIE - Computer Integrated Engineering, projektiranje (proizvodnih procesa)

CIM Computer Integrated Manufacturing, proizvodnja pomou raunala

CROSBI - Hrvatska znanstvena bibliografija

CSS Cascading Style Sheets, stilski jezik za oblikovanje dokumenta napisanog

pomou HTML jezika

CT - Computed Tomography, raunalna tomografija

DC - Direct Current , istosmjerna struja

FBD Function Block Diagram, programiranje pomou funkcijskih blokova

FUP - Functional Plan, funkcijski plan; postupak razrade proizvodnog procesa,

ujedno i naziv raunalnog programa za isto podruje

GPS - Global Positioning System, globalni pozicijski sustav

HDL Hardware Description Language, programski jezik za opis sklopova

HRAK - Portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske

ICT Information and Communications Technology, informacijska i

IEC - International Electrotechnical Commission, Meunarodna elektrotehnika

IPv4 - Internet Protocol version 4, meumreni protokol verzija 4

IPv6 - Internet Protocol version 6, meumreni protokol verzija 6

IRL - Industrial Robot Language - normirani raunalni jezik za programiranje

ISO - International Standards Organization, Meunarodna organizacija za

IT Information Technology, informacijska tehnologija

LAD - Ladder Diagram, programiranje PLC-a pomou ljestviastog dijagrama

LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima

LED Light Emitting Diode, svjetlea dioda

MOS - MetalOxideSemiconductor, poluvodiki element na bazi spoja metal-

MOSFET - MetalOxideSemiconductor Field-Effect Transistor, tranzistor s

efektom polja na bazi spoja metal-oksid-poluvodi

MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

NAT Network Address Translation, proces modifikacije mrenih adresa

NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

OS Operating System, operacijski sustav

OSI - Open System Interconnection, meupovezivanje otvorenih sustava

PAT - Port Address Translation, proces modifikacije mrenih adresa

PIN - Personal Identification Number, osobni identifikacijski broj

PLC Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja (industrijsko

PTZ - PanTiltZoom Camera, kamere upravljane pomou upravljake konzole;

mogu se okretati u svim smjerovima i zumirati

PWM Pulse Width Modulation, pulsno irinska modulacija

SCADA Supervisory Control And Data Acquisition, raunalni sustav za

prikupljanje i obradu podataka u stvarnom vremenu

SI - Systme International d'Units, Meunarodni sustav mjernih jedinica

STL - Statement List, programirnje PLC -a pomou naredbi

TCP/IP Transmission Control Protocol/Internet Protocol, protokol za stvaranje

veza na mrei/internetski protokol

USB - Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica

razluivosti; sklopovski sustav za prikaz slike u boji

VLSM Variable Length Subnet Masking, promjenljiva duljina maske podmree

WWW - World Wide Web, svjetska mrea; multimedijalni raunalni sustav za

objavljivanje i razmjenu informacija

XS-3 - Excess-3 binary-coded decimal, etverobitni samokomplementirajui kod

1. Opi dio .......................................................................................................... 6

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije