Вы находитесь на странице: 1из 6
49 POZAR pki je ij potane zac ogranitene rik pri dlovanjy potara z= oso | drufeo. eed movin i gle se to zatieva, 2a iravno poFarilozema imovinu 7, odrednje sljedeée bitne zahijeve 2a Direktiva 2a gradevne proizvode 69/106 ogranitenje pozarnog riika “Gradevina mots biti projektirana i izvedens tako da u slugau ibijanja pozara rhosivost gradevine ostane saéuvana tiekom odredenog vremena, > ogranigeni su nastanak i irenje pozarai dima unutar gradevine, Cpranigeno je Zirenje poFara na susjedene gradevine, | Yovisnici moge napustii zeradu ii da je na drugi nadin moguée njlhove spasavanie, siguanostspasilaékih ekipa w2eta je w obit. Eurokodovi obradyjuposebna pitanja pasivne zaitite od pozara kako bis onsirukel i nihoui djetovi proragunali na primerenu nosivst i egranieno Sirenie poisra 49.1 Djelovanja na konstrukeije izlozene pozaru Proraéunska situacija | proracunski pozar Proragun na pozarno djelovanje podrazumijeva sede¢e korake: = iahor odgovarajuée proracunske situacije, -odredivanje odgovarajuceg proraéunskog pozara, = proratun razioja temperature ut Konstrukejskim elementima, = proraéun mebanikog ponaSanja konstrukeije izlozene pozaru Potar se razststava kao izvanredno djelovanie. Da bi se edtedita iavanredna proraéunska situacija, treba odrediti proraéunski pozarni {Toga jim vezani proracunski poZar na temeliu prosudivanjapozarnog ria, 2 onstrukeje kod kojih se rizik of poZara poveéava kao posljedica nekih, drugin jnanrednih djelovanja, ovaj rik treba uzeti u obzit kod odredivanja celokupnog oncepta sigurnost, Pri tome valja uzeti u obvir ponsianje Konstrukeije ovisno © ‘yremenu i opteregenju prije izvanredne situacie. Za svaki moguéi proratunski pozarni dogadaj treba procijeniti proracuuski pofar pojedinome potarnom odjeljku zprade ziscbno, Pozarni odjlji projektiaiu se take dda spriese Sirenje pozara na druge pozarne odjelike. 2 Ponaganje konstrukeije pri poZaru ovisio: 1. toplinskom djelovanju i njegovu udinku na svojstva materiala i postedno na mehanigko djelovanje, 2. -neposrednom w ku na mehanigko djetovanie ‘Temperaturni proraéun {toplinska djelovanja Potrebno je uzeti u obzir polozaj podara u odnost na element. Za vanjske elemente promatra se izloZenost pozaru kroz otvore w fasadi i krovu, Za pregradne ridove valia tweti u obzir izloZenost pozaru izutra w promatranom pozarnom odjeljku i s vanjske strane uslijed poéara u drugim poZarnim odjeljcima. Koriste se slededi postupei = Uzkoritenje nazivne krivulje ovsnost temperature o ements temperaturi proraéun konstrukeijkog elemena provedi se 7a ocredeni vremenski period, bez faza hladenja. Uzkoristenje modela podara, temperaturni proracun konstrukeijskog clementa provadi se a «jelokupno vrijome trajanja podara, ulljuéujt i fara hladenja. “Toplincko djelovanje ng prikaruje se nete toplinskim tokom u vatima po kvadratnn rmetru povrsine elementa (Wim?). Ono se odreduje kao zbroj prijenosa topline orvekeijom iaraenjem: 4, Inge + Bac (429) Paijenos topline konvekcijom odreduje se izrazom: hae = &*(O,~ On) (430) = koeficijent prijenosa topline konvekeijom (Wym'K), a, = 25 Wim'K, "6, temperatura pina u okolifu clementa iozenog pozara (°C), =, povrsinska temperatura elementa (°C), Za neizlodenu stranu razdjelnih elemenata korist se «, = 4 Wim’K. Koeficijent prijenosa topline uzima se a, = 9 W/m" kada sadr2ava utinke radijucije Prijenos topline zratenjem odreduje se iaraeum igus = Og fy 0-1 (0, + 273)! = (Oy + 273)11 (aan faktor konfiguracije, Stephan-Boltzmannova konstanta (= 5,67- 108 Wim'K'), temperatura okoliaelementa uzrokovana zraéenjem (°C), povrSinska temperatura elementa °C), isijavanje koje se odnosi na povrsinsku war, kada druktije nije odredeno, uzima se &,=0,7, isijavanje Koje se odnosi na potarni odjljak, obiéno «0,8 PProma curopskoj normi EN 1991-12 ovi su koeficijenti isjavanja neSto drukije predstavljeni povrSinsko isijavanje elementa, kada drukéije nije odredeno wzima se ¢,=0.8, je isiiavanje pozara je obiéno 4=1,0. Kada u curokodovima 2a pojedine materiale nisu dani odredeni podaei, uzima se =1,0, Manjom vrijednoséu uzima se utinak polozaja i zasjenjenja [Faktor Konfiguracije proraéunava se u skladu s dodatkom G norme EN 1991-1-2 U slugaju clemenata potpuno obubvaéenih pozarom, temperatura zravenja @, moze se predstavti temperaturom plina ®, oko elementa, Povrginska temperatura elementa 6, nko je odd anadaja, proivtari iz temperaturnog proraguna elemenata, u skladu 5 pojedinim dijelovima Eurokoda 2 do 6 i dijelom Eurokoda 9, koji se odnose na proracun 2a djelovanje podara Temperatura plina ©, mo2e se usvajii prema nazivnim krivuljam promjene temperature u vremenu, ilu skladu s modelima potara TEMPERATURNE KRIVULIE Nazivne krivulje temperatura-vrijeme jesu: Normirana krivulja temperatura-vrijeme dana je vezom temperature plina u podarnom odjeljku 6, (°C) i vremena ¢ (min 0,= 20-4389 logy, (841). (432) Krivulja vanjskog potara dana je vezom temperature plina u blizini elementa 0, °C) i rene «(ain 0, 660 (10,6876 - 0,313 &™*) + 20. (433) M4 Uphikovediéna isivulja dana je vezom temperature plina u pozarnom odjeliku ©, (°C) i vremena ¢ (min) pri Gemu se korist koeficjent prenogenja topline a = 50 Wark: = 1080 (10,325 ~ 0,675 €*9 + 20, (434) MODELIPOZARA Prema EN 1901-1-2 modeli privodnog pofara mugu bi Jednosaval 1 to si owe] Jpozara u odjelicima i lokalizirani poZat ili sloZeni modeli pozara, Za pozare u odjeljcima koristi se jednolika temperatura kav fimkoija vremena, a zal Hokslizirane podare koristi se nejedaolika temporaturna raspodjcla w funkeiji vicmscu, Jednostavine modele pozara koeficijent prijenosa topline iznosi a, = 35 Wink. Za potare w odjeljcima temperatura plina mora se ourediti iz fizikalnily parametara lweevsiu obzir najmanju gustoéu pozarnog opteresenja i uyjete prozracivanja Za potare odjeljke s provjerenim sustavima gavcnja, 2a koje se ipak zabvijove proraéun konstrukeije na pozar, moze se proragunska gustoca polarnog aptereéenja ‘uzeti prema dodatku D hrvatske norme HRN ENV 1991-2-2, Dodatak E europske norme EN 1991-1-2 Za unutrasnje elemente uzima seu obzir samo duprinos pozarnog odjelka toku topline od zraéenja, a temperature plinova mogu se proraéunati u skladu s dodatkom B hvatske norme HRN ENV 1991-22 Dodatak A curopske norme EN 1991-1-2 Za vanjske clemente komponenta tok« topline proraéunava se kao zbroj doprinasa Podernog odjelika i plamena koji je izaSao kroz otvore Za proracun vanjskih elemenata jzlozenih pozaru kroz otvore na progelju moze se upolijebiti dodatak C hnrvatshe norme HRN ENY 1991-22 Dodatak B curopske norme EN 1991-12) Metoda proratuna toplinskih djelovanja od lokalziranog podara dana jo u dodatku © leuropske norme EN 1991-1-2, [Slozeni modeli poara tebaju uzeti u obair swoista pina, imjenu masa V lanonal [energye o demu se moze vige saznati iz dodataka D iE europske narme EN 1991-2 Mehaniki proragun konstrukeije i meh -Mehanigkt proratun prevodi se 2a isto vrjeme tajanja kao i temperaturai proraéun Pozarna otpornost utveduje se arenarius: Reus Ena a ieedutemperais G2 Boy ty siies ; n proratunst viednot pofareoipormst Zahtijevano vrijeme pozarne otpornosti, “Rass froracunska ijednost olpornosti elements w poarnoj situa u tremutku Eva proradunskavejednost vadnih weinaka djelovanja u pofarnoj situa tirenutkus, “8 proracunska vrijednost temperature materjls, =O Droraéunska vrijednostkritcne temperature materials mperaturnim promjenama Prisma &spiedena dun | deormiana inca nt lone aju uvijek ualijed iatozenosti poZaru rezultitaju silama i momentima, Koji se razma sim: kad se unaprijed moze smatrati da su zanemarfjvi ii povoljai, kad su uracunani uyjetima ostanjanja, rubnim uyjetima, iii kad su uzeti w ‘bait prupisanim zahtjevima pozarne siguenest Za procjemn neizravnih jelovanja treba razmotitsjedete: = sprijedena toplnska izdulyenja sami clemenata, npr. stupovs wi konstrukeijama s krutim zidovimna, raaliita toplinska iaduljenja u staigki neodredenim elementima, npr. kKontinuirane ploge medukatnih konstrukeij, = toplinske gradijente unutar popreénih presjcka, koji izazivaju unutrasnja naprezanja, = toplinska izdulena susjednih elemensta, npr. pomaci vrha stupa usljed sirenja ploge medukatne konstrukeije, ili produljenja zatega, toplinskoizduljenjeelemenata koji utjetu na druge elemente ivan poZarnog odjelika M6 Proracunske viljednosti neizravnih djelovanja Aye Odreduju Sena osnovi proraéunskih vrijednosti toplinskih i mehaniékih svojstava gradiva, kao i na osnovi ‘odgovarajuse izloZenosti pozaru. Neizravna djelovanja od susjednih clemenata ne treba razmatrati, ako se zahtjevi podarne sigurnosti odnose na elemente pod uobigajenim pozarnim usjetima. Kako i se dob mjerodwni in! djlovania Eqa, pa etfenost Kons} puisra, mchaniia lean ombisaje sea skdade © hrvskom, nomen TRN ENV 10011 (Git Swrement ren prorat konstrukSja bea 3) an anrednoproatunse situacu Pr tome se 7a repreveotativny veijednost prevadavajuéeg promienlivog djelovanja moze koristit desta vnjednost_y,0,, false ipak w sklopu EN 1001.1.2 preporutuje naz rijednost ys,0, U kombinacije djelovanja moze biti potrebno unoienje dodatnih djelovanja u tjeks: izlaganja poZaru, npr. udar uslijed gubitka nosivosti konstrUkeijskih. clemenata ili teSkil strojeva, Podarni zidovi bi_trebali biti proragunani na horizontalni udar proraéuncke energije 4,~3000 Nm prema normi EN 1363-3 Pojednostavnjenje je moguce kada nije neophodno razmatrati neizravna djelovanja pofara, i tada se proragun konstrukelje provedi sama u vrement f=0, 9 tine od djelovanja su Konstantni za vrijeme izlozenosti djelovanju poZara. To je moguce kod npr. oslonaca ili rubnih elemenata, kada je proracun dijelova Konstrukeije proveden ‘kladu s dijeloviea normi za konstrukcife od pojedinih materiiala koji se odnose na potarni proracun, Nadalje, uéinei dielovania mogu se iavesti iz onih koji su.odredeni u proratuna 21 “obignu temperaturu: Be (438) proragunska veijednost sinks od_djelovanja_iz_osnovne kombinociie Sjelovaiaproma HRN ENV 199-1 fnosm EN 190 -Fae xlgovarajuéa konstantna proraéunska vrijednostu pozarnoj stuaciji,

Вам также может понравиться