Kolokvij 1, Etika i drutvena odgovornost

TJ. 1. Osnove etike i morala hotelskog menadera

Hrvatska rije etika unesena je iz grke rijei ethos koja kao imenica znai rije obiaj ili kao
ethikos koji se kao pridjev prevodi kao moralan, s toga aspekta dananja rije etika starogrkog
porijekla moe se prevesti kao obiaj, navada, znaaj, ud. Latinska rije ethica

U dananjem engleskom jeziku za etiku se koristi rije ethics. U njemakom jeziku latinski osnov
Ethik producira njemaki pojam Sittenlehre, to dovodi do imenice Sitten koji se prevodi kao
moral ili udoree. Hrvatski pridjev udoredan (ud) se moe prevesti kao karakter, tj. karakteran

Etika je filozofija morala, stoga se moe konstatirati da je pojam etika iri od pojma moral jer je etika
filozofsko i teoretsko poimanje morala odnosno ponaanja i tada ga nazivamo etika, dok je moral ili
moralnost konkretni oblik ljudske slobode koji je normiran pisanim ili nepisanim kodeksom, tj.
pravilima ponaanja meu ljudima. Moral je primjena etike.

etika je praktina znanost i predstavlja temeljnu disciplinu praktine i primjenjive

filozofije. Etika je znanost o moralu; odnosno skup obiaja i navika u ponaanju nekog
ovjeka, socijalne skupine ili naroda
CILJ: Cilj etike je praktina spoznaja radi svjesnog i odgovornog djelovanja (u turistiko
ugostiteljskom poduzeu ili njegovom okruenju). Nai odgovor, kako moramo ivjeti ili
raditi je spoznavanje moralnog djelovanja i oblikovanja moralne svijesti, jer pomae (rjeava)
da naemo odgovor kako ispravno ivjeti i raditi.

Etika je u sutini skup prava i dunosti koje se odnose na:

Vrlinu potenja, suosjeanja, solidarnosti, odanosti,

Pravo na ivot i privatnost,
Prouavanje i razvoj etikog ponaanja
Stalne napore oko ocjenjivanja nae moralno uvjerenje i ponaanje,
Obavezu svakog (ovjeka) da ne ini nasilje, krau, ubojstvo, uvredu, kletvu ili prevare,
Nastojanje da se institucije i poslovni sustavi (turistiko ugostiteljska poduzea) oblikuju tako
da promiu potenje.

1. etiku imaju ljudi, a ne organizacije

2. etiko ponaanje se razlikuje od osobe do osobe

3. etika je relativna, a ne apsolutna

Moral je skup pisanih i nepisanih pravila o ponaanju ljudi koji se temelje na etikim normama.

Etika i moral nisu u sutini istoznani pojmovi, iako se u sutini (konotacija) podudaraju u
(denotativnom) smislu se ipak neznatno razlikuju. (etika je u sutini iri pojam, jer moral proizlazi iz
etike.
Etiari polaze od teorije i moguih izbora rjeenja, moralisti polaze od konkretnog primijenjenog -
normativnog.
Etika u sutini stalno ispituje opravdanost djelovanja i moralnost ivotnih stavova posebno prema
dobrom ili loem postupku ili odluci (posebno kod menadera i menaderskih odluka).
Moral u sutini nije poseban oblik djelovanja nego samo posebna dimenzija djelovanja u kojoj svaki
ljudski in (odluka menadera) dobiva vrijednosnu kvalitetu i postaje moralno odreeni in postupak
odluka.
Moralna prosudba (pogled) ispravnosti postupka odvija se u zatvorenoj strukturi odreenog procesa
unutar tri elementa: Prosudba --- odluka--- izvedba

Poduzee kao pravna osoba u konanosti svojim postupcima i poslovnim potezima na tritu moe biti
ocijenjena kao etino ili neetino poduzee, ali to je odraz ponaanja menadmenta i uposlenika koje
vodi menadment, organizacija je bez ljudi samo mrtvo slovo na papiru.

Karakter (menadera) ovjeka kod mnogih teoretiara je kategorija vezana najue uz pojam morala.
Karakter je neto unutarnje to odreuje osobu ovjeka, esto odreuje njegov moral, ponaanje pa i
sudbinu kao odraz ovjekove unutarnje snage.
R. Stivers u svojem dijelu The Culture of Cynicism:analizira ameriko drutvo, te kritiki
prikazuje poremeaje u amerikom drutvu: ukazuje na golemi ulini kriminal, eroziju civiliziranog
odnosa, te gubitak potovanja vlasti. Iznosi cinizam amerikog drutva prema siromanim, prikazuje
poveanje pohlepe i sebinosti i nestanak brige za ope dobro. Iznosi obiljeja amerikog drutva i
razvijenih zapadnih drutava koja imaju dvostruki moral koji rezultira erozijom morala, upozorava na
opu tendenciju pada morala i ukoliko se ne zaustavi tendencija srozavanja etikih razina dovesti e
do raspada moderne civilizacije postindustrijskog drutva.

Menaderske vrijednosti:

menaderska savjest, unutarnja odgovornost, karakter.

menaderska znanja, vjetine i kompetencije.
menaderska svijest, o potrebi stalnog odravanja oekivanog i odreenog cilja, svijet o
potrebi stalnog usavravanja.

Polazne osnove etike u svjetskim religijama:

Poslovna etika i judaizam

Poslovna etika i kranstvo:
- Katolianstvo i poslovna etika
- Pravoslavlje i poslovna etika
- Protestantizam i poslovna etika
Poslovna etika i islam
Poslovna etika i konfucionizam
Poslovna etika i hinduizam
Poslovna etika i budizam

TJ. 2. Osnove drutvene odgovornosti

Drutvena odgovornost je u sutini odnos menadmenta prema okruenju koje se mjeri pisanim
ili nepisanim moralnim pravilima prema kojima se ocjenjuje ponaanje menadmenta odnosno
poduzea koje vodi.

Drutvena odgovornost poduzea DOP Koncept drutveno odgovornog poslovanja polazi od sve
snanijeg uvjerenja kako moderna poduzea imaju sve vie odgovornosti prema svojoj ulozi u drutvu.
U 2012. godini potroaki aktivizam raste i mobilniji je. Pritisnuti sve veom oskudicom svih oblika
resursa, materijalnih ali i drutvenih, nastaju meunarodni pokreti poput Occupy Wall Street. Sve
snaniiji pritisci civilnog drutva, ali i drugi trendovi prisiljavaju poduzea da drutveno odgovorno
poslovanje ugrade u sve elemente poslovanja.

Prema tom konceptu, poduzea u svoje aktivnosti i odnose s razliitim dionicima poput vlasnika,
dioniara, zaposlenika, potroaa, dobavljaa, vlade, medija, lokalne zajednice i ire javnosti,
prema naelu dobrovoljnosti, integriraju brigu za drutvena pitanja i zatitu okolia s ekonomskim
pokazateljima poslovanja.

Rije je o praksi koja nadilazi zakonske zahtjeve, a svako poduzee odluuje o tome kojim e
podrujima obratiti vie pozornosti, u skladu s vlastitim stratekim ciljevima, izvorima rizika i
poslovnim mogunostima.

To pridonosi osnaivanju vlastite konkurentnosti poveanjem reputacije, smanjivanjem trokova

poslovanja, praenjem industrijskih trendova, zadovoljavanjem potreba kupaca, motivacijom i
privlaenjem najboljih zaposlenika, smanjenjem rizika od tubi, pristupom jeftinijem kapitalu i
upravljanjem rizicima.

Prema Svjetskom poslovnom savjetu za odrivi razvoj, drutvena se odgovornost poduzea definira
kao predanost gospodarstva da pridonese odrivom ekonomskom razvoju radei s ljudima,
njihovim obiteljima, lokalnom zajednicom i drutvom openito kako bi svi mogli poboljati
uvjete u kojima ive.

europskom smislu definira se drutvena odgovornost poduzea kao koncept putem kojeg
poduzee integrira drutvene i ekoloke ciljeve u svoje poslovne aktivnosti te odnose s
dionicima na dobrovoljnoj osnovi. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, drutvena
odgovornost poduzea doprinos je koji poduzea svojim temeljnim aktivnostima obavljaju
prema drutvu.

Poslovno okruenje poduzea

Okruenje je prirodna sila koja okruuje poduzee moe se definirati kao ukupnost initelja koji
svojim aktivnostima djeluju na poslovanje poduzea, a koje menadment mora uvaavati kod
donoenja poslovnih odluka.
Okolina (okruenje) svojim neprestanim aktivnostima koje su u poslovnom smislu dvosmjerne
neprestano stvaraju:

nove prilike za poduzee

nove opasnosti za poduzee

Iz navedene konstatacije se zakljuuje da menadment mora neprestano vriti nadzor (motriti) nad
svim promjenama koje primjeuje u okolini (okruenju) kako bi na vrijeme uoio tekue, ali i
potencijalne prilike i opasnosti, te na temelju njih unaprijed pripremio mjerodavne odgovore i odluke.

Okruenje se dijeli na dva temeljna dijela:

eksterna okolina
interna okolina
EKSTERNA OKOLINA

Vanjska okolina kao skup snaga koje dolaze iz svekolikog okruenja po svojem intenzitetu mogu se
podijeliti na one eksterne snage koje utjeu manje intenzivno i na one koje utjeu vie intenzivno, tj.
mogu se podijeliti na dvije osnovne skupine utjecajnih imbenika iz okoline:

opa ili socijalna okolina

Za sva poduzea u gospodarstvu to su obino etiri utjecaja iz makro okoline:
politiko-pravni utjecaji iz makro okoline
ekonomski utjecaji iz makro okoline
socijalno-kulturni utjecaji iz makro okoline
tehnoloki utjecaji iz makro okoline
poslovna okolina ili okolina zadataka
Poslovna okolina prostorno i poslovno je blia hotelskom poduzeu nego opa ili makro
okolina te se u hotelskom poduzeu kao poslovnu okolinu moe podijeliti na sljedee
segmente:
konkurencija (turistiko trite, lokalno, domae i inozemno)
turisti gosti (struktura turistike potranje)
dobavljai (dobavljai roba, usluga, opreme, energetike i komunalija)
dioniari (vlasnici)
zaposleni (sindikati)
kreditori (banke, dobavljai novanih sredstava)
vladine organizacije (ministarstva, HTZ)
drutvene organizacije (crkva, sportske, kulturne i ostale organizacije)
strukovna udruenja (HUH, UHPA, HUP,)

INTERNA OKOLINA

Interna okolina ima odreene svoje kljune dijelove, a to su:

organizacijska struktura
organizacijska kultura
organizacijski resursi

Meusobni utjecaj okruenja i poduzea, stalne promjene navode na stalno prilagoavanje:

Intenzitet utjecaja vezan je na stupanj promjena i stupanj homogenosti, to se moe protumaiti da li
su promjene dinamine ili stabilne, a stupanj homogenosti moe se objasniti da li su promjene
kompleksne ili jednostavne. Stupanj homogenosti je veliina kojom se mjeri koliko je okolina, tj.
njezin utjecaj jednostavna odnosno kada je malo elemenata i malo segmenata, nasuprot kompleksnom
utjecaju kada je mnogo elemenata i mnogo segmenata

Utjecaj okruenja na poduzee uvijek izaziva neizvjesnost, te e i odgovor poduzea na podraaje iz

okruenja biti neizvjesno. Najmanje neizvjesna okolina esta je kod onih hotelskih poduzea gdje je
broj promjena mali, a homogenost segmenata jednostavna to je tipino u hotelskim poduzeima u
zimskom periodu kada ne rade ili imaju jako mali broj poslovnih aktivnosti. Takoer najvea
neizvjesna okolina javlja se stupanj promjena veoma dinamian, a struktura homogenosti veoma
kompleksna, to je u hotelijerstvu sluaj glavne turistike sezone kada su promjene velike i njihova
meusobna interakcija poveava te promjene.

Osnove drutvene odgovornosti menadera u turistiko ugostiteljskom poduzeu

predstavlja odnos menadmenta prema okruenju koji se mjeri pisanim ili nepisanim moralnim
pravilima, prema kojima se ocjenjuje ponaanje menadmenta, odnosno poduzea koje vodi,
relativno je novi poslovni pojam nastaje krajem 60 tih godina 20. stoljea, a podrazumijeva
obvezu menadmenta da vri izbor i poduzima akcije koje e doprinijeti dobrobiti i interesima drutva
i poduzea,
menader je odgovoran za poslovanje poduzea i pred internim i pred eksternim okruenjem

Opa podruja aktivnosti i drutvene odgovornosti poduzea:

1. sprjeavanje i rjeavanje okolnih i ekolokih problema,

2. unaprjeivanje obrazovanja, umjetnosti i zdravlja zajednice,
3. doprinos rjeavanju opeljudskih i socijalnih problema i unaprjeivanja zajednice,
4. unaprjeivanje vladine uprave omoguavanjem svojim menaderima i strunjacima angaman
vladinim pozicijama.

tradicionalni koncept drutvene odgovornosti :maksimaliziranje profita i dugoronih interesa

dioniara,
koncept socijalnih grupa obveze prema svim grupama na koje se utjee i koje utjeu na postizanje
ciljeva poduzea,
koncept pozitivne drutvene odgovornosti menaderi imaju obvezu uiniti svijet boljim mjestom za
ivot svih,

postavlja se pitanje vrednovanja drutvene odgovornosti,pojedinaca i poduzea,

jedan od naina je usporedba sa deset zapovijedi drutvene odgovornosti poduzea

1. Poduzmi korektivne akcije prije nego to se to izriito zahtjeva

2. Radi s graanima i drutvenim grupama na rjeavanju zajednikih problema
3. Radi na uspostavljanju industrijskih standarda i propisa
4. Javno priznaj svoje greke
5. Ukljui se u prikladne socijalne programe
6. Pomozi u rjeavanju problema okoline
7. Prati promjene u drutvenoj okolini
8. Uspostavi i potuj korporacijska pravila ponaanja
9. Prihvati javne standarde o socijalnim pitanjima
10. Nastoj ostvariti profit na stalnoj osnovi

Uspjeni menader na principima DOP-a:

svaki menader koji eli biti maksimalno moralan mora u potpunosti slijediti navedenih deset
zapovijedi,
kome je menader odgovoran, svijest o subordinaciji i odgovornosti?
zadovoljenje i vlasnika i opedrutvenih interesa je umijee menadmenta
drutvena odgovornost se esto mjeri i mjerenjem odgovornosti na vie razina drutvena
odgovornost ima svoju hijerarhiju.

Drutvena odgovornost menadmenta (social responsibility of management) je obveza

menadmenta poslovne organizacije da donosi odluke i poduzima akcije koje e jaati i poveati dobit
i interese drutva u kom djeluje, a ne samo organizacije, to znai da je menader odgovoran za
poslovanje poduzea pred internim i eksternim okruenjem (vlasnicima i radnicima kao interno
okruenje, gostima, dobavljaima, dravnim organima fiskus, opine, gradovi, turistike zajednice,
kao eksterno okruenje).

Etika i drutvena odgovornost menadera:

veina se menadera u naelu slae s ope poznatim vrijednostima i normama, ali razlike esto
nastaju u trenutku kada je potrebno ponaati se u skladu s njima,
sve se poslovne odluke ocjenjuju, ne samo poslovnom efikasnou, ve i poslovnom etikom,
nuno je voditi rauna o razlikama u etikim i zakonskim standardima razliitih drutava i nacija

TJ. 3. Etike teorije i pristupi

Osniva Sheraton hotela-lanca i brande, Ernest Henderson (1897. 1967.), poznat je po poslovnom
motu:Ostvariti profit, ali uz potivanje visokih standarda poslovne etike
Izmeu etike i profitabilnosti postoji pozitivna korelacija.

Sveobuhvatni pristup etikim teorijama koje teoretski objanjavaju etiku s aplikacijom na razne
drutvene i gospodarske pojave i oblike dovode do razlikovanja i grupiranja etikih teorija u sljedee
skupine etika: - Deskriptivna etika - Normativna etika - Meta etika

DESKRIPTIVNA ETIKA se odnosi na prouavanje i opisivanje morala ljudi, kulture i

drutva. Deskriptivna etika komparira razliite moralne sustave, zakone, vjerovanja, principe i
vrijednosti, te time osigurava temeljni materijal potreban normativnoj etici. Zasnovana je i na
antropologiji, sociologiji i psihologiji.
NORMATIVNA ETIKA nastoji sistematski otkriti, razviti i opravdati glavne principe,
odnosno temelj moralnih vrijednosti nekog moralnog sustava. Moralni sustav se sastoji od
moralnih principa i vrijednosti, kojima su pridruena moralna pravila koja usmjeravaju
ljudsko ponaanje na poticanje onoga to je dobro, a ograivanje od onoga to je loe ili
nemoralno. Ova pravila i vrijednosti ine moralne norme drutva.
Normativna etika ima tri zadatka:
formirati te povezati u cjelinu razliite moralne norme, pravila i vrijednosti drutva,
pronai temeljni pristup iz kojega se mogu izvesti posebne ili pojedinane norme,
na razliite naine opravdati temeljne principe moralnosti.
METAETIKA ukljuuje deskriptivnu i normativnu etiku te neke metaetike aktivnosti.
Ponekad se naziva i analitika etika jer ukljuuje i analizu. Metaetika postavlja npr. pitanje:
to pojmovi dobar i lo znae u moralnom smislu, te kakvo je znaenje moralne
odgovornosti i moralne obveze?
Metaetika je dio ope etike koji se jo zove i refleksivna etika ili opravdanje kriterija
moralnosti. Pitanje opravdanosti moralnog naela, ideala ili mjerila provodi se u refleksivnoj
etici.

Pri donoenju odluka menederi se esto koriste normativnom etikom u okviru koje su za njih
relevantna etiri pristupa
Utilitarni pristup
Individualistiki pristup
Moralno-pravni pristup
Pristup pravde.

Utilitarni pristup temeljna ideja ovog pristupa je da planovi i djelovanje trebaju proizvesti
najvee dobro za najvei broj ljudi. Utilitarni pristup razvili su J. Bentham i J. S. Mill koji
smatraju da moralno ponaanje proizvodi najvee dobro za najvei broj. Usmjeren je na same
 uinke, a ne na motive kojima se vode oni koji ostvaruju te uinke. Stoga bi menader pri
donoenju odluka trebao razmotriti uinke svake alternativne odluke i odabrati onu koja
koristi najveem broju ljudi.
Individualistiki pristup ponaanje je moralno kada ono promovira osobne interese na dugi
rok. Individualno samousmjerenje je najvanije, a trebaju se ograniiti eksterni utjecaji koji ga
koe. Akcije koje se poduzimaju vrednuju se s aspekta omjera dobra i zla u odnosu na
alternativne akcije. Dugoroni je interes pojedinca da se prilagode jedni drugima, a
samointeres moe biti samo kratkoroan jer se na dugi rok nanosi teta sebi samome.
Moralno-pravni pristup proklamira da ljudska bia imaju fundamentalna prava i slobode
koje se ne mogu oduzeti individualnim odlukama. Etiki korektna odluka je ona koja najbolje
podrava prava onih ljudi na koje utjee. Moralna prava koja se moraju uvaavati prilikom
donoenja odluka su:
pravo slobodnog pristanka pojedinci se mogu tretirati samo ako za to daju slobodan
pristanak
pravo na privatnost pojedinci mogu izabrati da rade ono to im se svia, te da imaju
kontrolu informacija o svom privatnom ivotu
pravo na slobodu savjesti pojedinci imaju pravo odbiti izvrenje nekog naloga koji se
protivi njihovim moralnim ili religijskim normama
pravo na slobodu govora pojedinci mogu kritizirati istinitost etike ili legalnost akcija
drugih
pravo na dolian proces pojedinci imaju pravo na nepristrano sasluanje i poten tretman
pravo na ivot i sigurnost pojedinci imaju pravo da ive bez ugroavanja ili napada na
njihovo zdravlje i sigurnost.
Pristup pravde temelji se na standardima jednakosti, nepristranosti i potenju. Razlikuju se tri
tipa pravde:
distributivna pravda: zahtjeva da tretman ljudi ne smije biti zasnovan na arbitrarnim
karakteristikama. Pojedinci koji su slini u pogledu relevantnosti za odluivanje trebaju imati
slian tretman (tako na primjer mukarci i ene ne bi smjeli imati razliitu plau za isti posao,
ali ako se razlikuju po radnoj vjetini ili odgovornosti na radu mogu se tretirati razliito u
proporciji s tim razlikama).
proceduralna pravda: zahtjeva da se zaposleni pridravaju pravila koja su pravedna i koja
zaposleni dobrovoljno prihvaaju. Pravila trebaju biti jasno postavljena i konzistentna te
provoena poteno.
kompenzacijska pravda: zahtjeva de se pojedincima treba nadoknaditi teta koju je uinila
odgovorna osoba, ali pojedinci ne trebaju biti odgovorni za ono za to nemaju kontrolu.

TJ.4. imbenici utjecaja na etinost menadera

Na etinost menadera utjeu tri imbenika:

Individualne karakteristike: su karakteristike svake osobe kojom se ona razlikuje od drugih. Sa
stajalita etike tri vane individualne karakteristike utjeu na etiki izbor: vrijednosti, snaga ega,
lokus kontrole
Strukturne varijable oblik organizacijske strukture utjee na etiki izbor menadera jer neke
podstiu etiko, a neke neetiko ponaanje. Razlikuju se pet strukturnih varijabli koje utjeu na etiki
izbor menadera:
formalna pravila i propisi:
ponaanje nadreenih:
sustav procjene rezultata:
nagrade:
pritisak posla
Organizacijska kultura predstavlja trei vaan imbenik utjecaja na etiko ponaanje menadera
jer jaka kultura koja potie visoke etike standarde snano i pozitivno utjee na etiko ponaanje
menadera, dok slaba organizacijska kultura nema toliki utjecaj te se menaderi oslanjaju na
subkulturne norme kao vodie vlastita ponaanja

Organizacijska kultura
Organizacijska kultura predstavlja ukupnost stavova, vrijednosti, normi, vjerovanja i pogleda koje
dijeli veina zaposlenih u poduzeu. Ona usmjerava ponaanje zaposlenih u poduzeu, koji usvajajui
odreeni sustav vrijednosti, prihvaajui zadane norme ponaanja i potujui odgovarajue obiaje i
tradiciju, doprinose stvaranju organizacijske klime u poduzeu, te ostvarenju vizije, misije i ciljeva
hotelskog poduzea.
Organizacijska kultura utjee na nain organiziranja poduzea, tip njegove organizacijske strukture,
stupanj centralizacije, stil menadmenta, tip moi, nain kontrole itd.
tipologija organizacijske kulture, etiri tipa organizacijske kulture: kultura moi, kultura uloga, kultura
zadatka, kultura osoba

TJ. 5. Savjest i unutarnja odgovornost hotelskog menadera

Savjest i unutarnja odgovornost

Ugled menadera
Poslovna etika
Poslovna etika i drutvena odgovornost

Savjest je unutarnja odgovornost ovjeka prema dogaajima u okruenju kojima osnov nisu pisana
pravila, ve osnov ine osobni stavovi o nekom dogaaju.

Savjest je ultima ratio interne motivacije te se u tom subjektivnom smislu moe smatrati
nepogreivom. Savjest kao unutarnji sud i mjerilo u osnovi je slobodna volja svakog ovjeka i
nemjerljiva je prema niemu te ne moe biti konani sud na kojemu poiva moralnost.

U povijesti problema savjesti nalazimo vie razliitih teorija koje moemo svesti na etiri glavna tipa:
savjest se u konanici shvaa kao udionitvo u Boanskome (kranska tradicija, napose Toma
Akvinski i Martin Luther, J. H. Newman);
savjest je funkcija ljudskog autonomnog uma (Kant);
savjest je proizvod drutveno-odgojnog odreenja (Locke, Durkheim);
savjest je rezultat moralnog konflikta (Freud).

Poslovna etika je nain koncipiranja, sklapanja, komuniciranja i izvoenja poslova u istovremenom

skladu s duhovnim, sociolokim, biolokim i prirodnim zakonitostima ovjeka i okruenja

Profesionalna etika (to je pristup etici kao profesiji te se trai odgovor na etina pitanja ovjeka kao
profesionalca, tj. kao nositelja aktivnosti u nekoj struci. ovjek se pojavljuje kao objekt etike.): - etika
i znanost (znanost o etici), - etika i politika (etika u politici), - etika i gospodarstvo (gospodarska etika,
- etika i medicina (medicinska etika), - etika i ekologija (ekoloka etika), - etika i biologija (bioetika
etika o ivotu uope).

Primjenjena etika (to je praktina etika gdje su njezina pitanja vezana uz neku struku ili ivotnu
praksu. ovjek se pojavljuje kao subjekt etike, dakle trae se etina pitanja i odgovori na ljudske
aktivnosti da li su etine ili ne): - socijalna etika (rasprave o odnosima u drutvu), - etika i pravo
(rasprave o etinosti primjene prava), - etika i zakon (rasprave o etinosti primjene zakona, - rasprava
o pobaaju, rasprava o eutanaziji, ).

Razlikuju se dvije grupe vrijednosti i normi

Tradicionalne poslovne vrijednosti i norme Sloboda pojedinca: Sauvati i zatititi slobodu svih
lanova drutva
Individualna odgovornost: Njegovati osobnu odgovornost te favorizirati institucije koje ohrabruju
inicijativu i osobnu odgovornost svakog pojedinca
Rast (proizvodnost-produktivnost): Njegovati duh i institucije koje ohrabruju proizvodnju dobara i
usluga te ekonomsko zdravlje, poveavati proizvodnost ne na teret standarda ljudiradnika.
Drutvene vrijednosti i norme Dostojanstvo ovjeka: uvati i podupirati dostojanstvo svih ljudi
Zajednitvo (zajedniko dobro, solidarnost): Ohrabriti ljude da se brinu za druge za susjede, za
radne kolege, za drutvo u cjelini.
Pravednost (jednakost): Teiti pravednoj raspodjeli dobara

TJ. 6. Etike i moralne vrijednosti menadmenta drutvena odgovornost poduzea

Drutvena odgovornost je u sutini odnos menadmenta prema okruenju koje se mjeri pisanim ili
nepisanim moralnim pravilima prema kojima se ocjenjuje ponaanje menadmenta odnosno poduzea
koje vodi.
etiri su opa podruja aktivnosti i drutvene odgovornosti poslovnih organizacija:
spreavanje i rjeavanje okolnih i ekolokih problema,
unapreivanje obrazovanja, umjetnosti i zdravlja zajednice,
doprinos rjeavanju opeljudskih i socijalnih problema i unapreivanja zajednice,
unapreivanje vladine uprave omoguavanjem svojim menaderima i strunjacima angaman na
vladinim pozicijama.

Hijerarhija drutvene odgovornosti poduzea

Ekonomska odgovornost Ekonomska odgovornost je prva razina drutvene odgovornosti

poduzea jer je to temeljna ekonomska jedinica u egzistenciji poduzea. Aktivnosti poduzea
trebaju djelovati na orijentaciji rasta profita za svoje vlasnike i dioniare, te proizvodnji
dobara i usluga koje drutvo eli.
Zakonska odgovornoska Zakonska odgovornost je sljedea razina drutvene odgovornosti
jer sva poduzea moraju poivati na pravilima, zakonima i propisima koje biznis treba
slijediti. Poduzee mora ispunjavati svoje ekonomske ciljeve unutar zakona koje su donijeli
nadleni organi.
Etika odgovornost Etika odgovornost ukljuuje ponaanja koja nisu neophodno
kodificirana u zakonu i ne smiju sluiti direktnim ekonomskim interesima poduzea.
Donositelj odluka u poduzea mora se ponaati etino to znai pravino, poteno i pravedno,
respektirajui prava pojedinaca za dobrobit poduzea, a ako radi na tetu poduzea to je
neetino ponaanje donositelja odluka.
Diskrecijska odgovornost Diskrecijska odgovornost je iskljuivo dobrovoljna i temelji se na
elji poduzea da drutveno doprinosi bez obveza u odnosu na ekonomiju, pravo ili etiku.
Diskrecijske aktivnosti ne nude povrat poduzeu, a predstavljaju najvii kriterij socijalne
odgovornosti jer prelaze socijalna oekivanja za doprinosom blagodati zajednice.