Вы находитесь на странице: 1из 30

UVODNENAPOMENE

Krvni delikti obuhvataju sve oblike napada na ivot i tjelesni integritet


ovjeka.Pojavnioblikkrvnihdelikatasuubistvo,tjelesnapovreda,nedozvoljeni
prekid trudnoe, navoenje na samoubistvo, pomaganje pri samoubistvu i
uestvovanjeutui.
Ranije su pod krvnim deliktima bili obuhvaeni i imovinski delikti izvreni
nasilnimputemkaotosurazbojnitvoirazbojnikakraa.

Jedno od kriminalistiko kriminolokih aspekata jeste: koji su uzroci


krvnih delikata? U odgovoru na ovo pitanje koriste se bioloko psiholoki
instiktivistikiisubkulturnipristup.

Bioloko psiholoki pristup podrazumijeva shvatanje da agresivnost


ovjeka dovodi u vezu sa genetskim deformacijama, niskom intelegencijom i
strukturommozga.Takveosobesusaniskimpragomtolerancijeiisfrustrirane
su. Interesantno je naglasiti da istraivanja pokazuju da djeca koja su bila
viktimiziranaviolentnousvojihroditeljamanifestujunasilje,agresivnostkao
determinantasvogponaanja,jersuprihvatilimodelponaanjaroditelja.

Kriminolokanaukajepokazaladafizikeimentalneanomalijesameza
sebe ne mogu biti uzrok violentnog kriminaliteta, ali mogu predispozirati
pojedineosobedasenaodreenepodsticajeponaajuviolentno.1
Uoblastikrvnihdelikatadjelujuracionalnimotivi,objektivneokolnosti,
psiholoki,psihopatolokiisocijalnifaktori.

Istraivanja krvnih delikata znaajan uticaj imaju: afekti, amnezije,


psihopatije i alkoholizam. Povezanost afekta i krvnih delikata ogleda se u
kocentraciji patolokihefekata ijaje sadrinau razdraljivostiiagresiji.Kod
amnezije nasilje je prouzrokovano organskom i psihogenom reakcijom.
Alkoholizam je uzrok krvnih delikata u kontekstu drugih uslova, a posebno
situacionih momenata koji utiu na stanje linosti. Imajui u vidu osobine
psihopatskihlinostikojekarakteriudeficitmoralnostiiosjeajakrivice,snien
prag tolerancije na frustraciona stanja, asocijalnost i egocentrinost, sve one
mogukaoiduevnaoboljenjabitiuzronicikrvnihdelikata.

1.TEORIJSKOODREENJEUVIAJA

1.1.POJAM,PREDMETICILJUVIAJA
1.1.1.Pojamuviaja
1
(Prof. doc. Dr Velimir Rakoevi, Kriminologija, PG 2004.godine, str.209 )
Uviajpredstavljasistemraznovrsnihkriminalistikihradnji,kojimasena
osnovuodrebiZakonaokrivinompostupku,namjestudogaaja,(neposredno
ili posredno) uz uee lica, ili upotrebe specijalnih instrumenata
kriminalistiketehnike,svebitneokolnostinastupjelogdogaaja,tepronalazeih
u skladu sa kriminalistiko tehnikim pravilima struno odreuju tragovi i
predmeti,uzmisaonupretpostavkukrivinogdogaaja,auciljuprikupljanjai
registrovanja(krozzapisnikinjegovekriminalistikeprilogeskice,fotografije,
video snimke itd.) svih nastalih relevantnih informacija, radi razjanjenja
krivinogdogaajaiprikupljanjadokaza.

Prema pravilima Zakona o krivinom postupku, uviaj se preduzima


kada je za utvrivanje ili razjanjenje kakve vane injenice u krivinom
postupkupotrebnoneposrednoopaanje.
Premapreovladajuemmiljenjudomaihautora,osnovnakarakteristikauviaja
jeopaanjeinjenicavanihzakrivinipostupak.Identinoshvatanjezastupajui
njemaki i austrijski teoretiari krivinog postupka. Na drugoj strani ruski
procesualisti istiuda uviajpredstavlja kompleksaktivnostikoje obuhvataju
neposredan pregled, od strane lica koje vodi istragu, materijalnih objekata i
njihove povezanosti sa ciljem otkrivanja tragova zloina i razjanjenja drugih
okolnostikojesuznaajnezakrivinodjelo.2

Neposredno je da bi prvi element teorijske definicje uviaja trebalo da


bude opaanje injenica vanih za krivini postupak. Prema miljenju veine
domaihistranihautora,rijejeoulnomopaanjukojesevripomouula
vida,sluha,mirisailidodira.Uteorijipreovlaujegleditedaopaanjeinjenica
vanihzakrivinipostupakmoradabudeneposredno.

Uviaj predstavlja procesnu radnju koju uviajni organ preduzima u


zakonom propisanoj formi. Uviaj je dokazno sredstvo iz kog se dobijaju
injenice koje slue kao podloga za izvoenje zakljuaka o istinitosti ili
neistinitostionogatojepredmetdokaza.Uviajjeradnjadokazivanjakojaje
odreenaodgovarajuimodredbama,procesnogzakonodavstva,atoznaidaje
regulisanmaterijalniuslovradipreduzimanjauviaja,nadlenostizanjegovo
preduzimanje,pravoprisustvovanjuuviajaipitanjadokumentovanjarezultata
dokojihjedolo.3

Strunostjeslijedeeobiljejeuviaja.Kakateruviajajesliannaunom
istraivanju,kojesepreduzimasaciljemdaseotkrijespornopostojanjeisadraj
stvarnogdokaza,provjerinjegovaautentinostiskladsadrugimmaterijalnim
dokazima,svedogranicekojabiznailaprelazzavjetaenje.Strunaobrada
injenicavanihzakrivinipostupakjebitanelementuviaja.Krozrazradusvih
2
(A. Suhuren, Moskva 2002 str.301)
3
(. Jeki (1) op.cit. str.273)
moguih objanjenja uzrono posledine veze izmeu radnje i posledice
krivinogdjela,uviajniorganostvarujesvrhuuviaja.

Neizostavnielementpojmauviajajestemisaonaanalizainjenicavanih
za postupak. Takoe, sastavljanje uviajne dokumentacije je bitno obiljeje
svakoguviaja.Elementiuviajnedokumentacijesu: zapisnik,skicalicamjesta,
situacioniplan,fotodokumentacijaiostaliprilozi.

Naosnovuprethodnogizlaganja,uviajbisemogaoodreditikaoradnja
dokazivanjakojomuviajniorgan,uzprimjenuodgovarajuihkriminalistikih
radnji,opaa,misaonoanalizira,strunoodreujeidokumentujeinjenicevane
zakrivinipostupak.
Uviajimadualistikikrivinoprocesniikriminalistikikarakter,pasetako
i cilj vrenja uviaja moe iskazati na dva naina: na bazi njegove
krivinoprocesneforme,tenaosnovukriminalistikesadrineuviaja.4

Procesno formulisan cilj uviaja proizilazi iz odredbe i odnosi se na


utvrivanjeilirazjanjavanjenekevaneinjeniceupostupku.Kriminalistiki
odreenciljuviajaseogledaunastojanjudasenaodreenomprostoru(mjesto
dogaaja)iuodreenomvremenu(uviajsepreduzimaunajkraemrokupo
saznanjuzakrivinidogaaj,tojehitnaradnja)prikupinajveamoguakoliina
kriminalistikih relevantnih informacija, znai svih onih podataka koji blie
razrjeavaju krivino djelo, omoguuje njegovo dokazivanje, otkrivanje i
indetifikacija uinioca, ili drugim rijeima, onih podataka koji predstavljaju
informativnupodloguzaostvarivanjeosnovnihzadatakakriminalistike.

1.1.2.Predmetuviaja

Uprocesnomsmislu,predmetuviajamogubitilica,stvari(pokretnei
nepokretne)iprostor(otvoreniilizatvoreni).Ukriminalisticisepoduviajem
prvenstvenopodrazumijevauviajmjestadogaaja,shvaenogznatnoiregod
mjestaizvrenjadjela.
Mjesto krivinog dogaaja je kriminalistiki termin, koji oznaava ne samo
mjestoizvrenjashvaenoukrivinopravnomsmislu,kaomjestogdjejeuinilac
preduzeo radnju izvrenja, ili je propustio da uini neto u pogledu ega je
postojalaobaveza,temjestogdjejeposledicanastupila,odnosno gdjeje,kod
pokuajaipripremanja,premaumiljajuuiniocaposledicatrebalodanastupiili
je mogla nastupiti, ve i bilo koji drugi lokalitet gdje se mogu nai tragovi i
predmetikrivinogdjela.5

4
(. Aleksi, Osnovi kriminalistike, str.59)
5
(. Aleksi, Osnovi kriminalistike, str.60)
Predmet uviajamogudabudupokretneinepokretnestvari.Pokretne
stvarise,popravilu,donoseusud,alise,akotookolnostisluajazahtijevaju,
uviajnanjimamoguobavitiinamjestugdjesenalaze.Toebitisluajkadaih
je teko donijeti u sud ili kada ih je potrebno vidjeti na licu mjesta radi
sagledavanjasituacijeukojojsusenalazileuvrijemeizvrenjakrivinogdjela.
Meu pokretnim stvarima poseban znaaj imaju predmeti kojima je izvreno
krivinodjelo,predmetikojisunastaliizvrenjemkrivinogdjelaipredmetikoji
su namijenjeni izvrenju krivinog djela.6 Pokretne stvari ako je to mogue
prilausesaspisimakakobiseuviajnanjimamogaopreduzetiinadatom
pretresu.7

Uviaj na nepokretnim stvarima se preduzima na mjestu gdje se one


nalaze. Svako je duan da sudu dopusti pristup stvarima koje predstavljaju
predmetuviaja,aakoseonenalazeustanuilidrugomzatvorenomprostoru,
ondasepristupmoeizvritipoduslovimapredvienimzapretresanjem.

Uviaj se moe preduzeti i nad osumnjienim, okrivljenim i drugim


licima. Prema odredbama naeg ZKPa, tjelesni preged osumljienog i
okrivljenog8preduzeeseibeznjegovogpristanka,akojepotrebnodaseutvrde
injenice vane za krivini postupak. Tjelesni pregled drugih lica moe se
preduzeti i bez njihovog pristanka, samo ako se mora utvrditi da li se na
njihovomtijelunalaziodreenitragiliposledicakrivinogdjela.Pritompod
drugimlicimasepodrazumijevajuoteeniisvjedoci.

1.1.3.Ciljuviaja

Uviaj ima za cilj utvrivanje injenica vanih za krivini postupak.


injenice koje uviajem treba ustanoviti na mjestu krivinog dogaaja su
raznovrsneizaviseodkonkretnogsluaja.

Ciljuviajaje:
daseutvrdidalikonkretandogaajpredstavljakrivinodjelozakojese
goniposlubenojdunostiiline;
daseutvrdebitnielementikrivinogdjela,mjesto,vrijeme,nain,
sredstvoizvrenja,motividr.;
daseutvrdeindicijenaosnovukojiheseidentifikovatiipronaiizvrilac
ukolikojenepoznat,kaoieventualnisauesnici;
daseotkriju,obezbijede,fiksirajuiprotumaesvitragovikojisenauna
licumjesta,kaoipredmeti,uciljuprikupljanjamaterijalnihdokazaza
uspjenovoenjekrivinogpostupka,iliposrednolinihdokaza;
6
(A. Munda, op.cit, str. 312)
7
(V. Petrovi, op.cit, str.312)
8
(B. Zlatari, M. Danaka, op.cit, str. 64)
daseutvrdiidentitetrtve,visinaiznaajposljedicepooteenog,
eventualnidoprinosrtvekrivinogdjela(viktimolokifaktor),dalijeu
pitanjufingiranjekrivinogdjela;
daseprovjereveprikupljenidokaziukrivinompostupku;
daseobezbijedekvalitetnipolaznipodaci,odnosno,materijaliza
naknadnakriminalistikotehnoloka,saobraajnotehnika,
medicinksaidrugavjetaenja.

Uovimosnovnimciljevimauviajasadranisuodgovorinaskoro sva
glavna(zlatna)pitanjakriminalistike.Usluajunepoznatogizvriocaonaimaju
izuzetanznaaj,jersenaosnovuindicijasteenihvrenjemuviajamogusainiti
osnovne verzije o nepoznatom izvriocu kao i drugim okolnostima krivinog
djelakojesedrugimoperativnotaktikimradnjamatekomogurasvijetliti.

Posebnupanjuemoobratitinaotkrivanjeirasvjetljivanjekrivinogdjela
ubistva,kaojednogodelnihinajteihkrvnihdelikata.

2.METODIKAOTKRIVANJA,DOKAZIVANJA
IRASVJETLJAVANJAKRIVINOGDJELAUBISTVA

2.1.Pojamubistva

Ubistvo je najtei zloin agresije usmjeren prema drugim lanovima


drutvenezajednice,napadnaivotitijelo,naslobodu,seksualniintegritet,na
miridostojanstvoislobodanivot.
Taljudskaagresivnostkojadolazidoizraajauostvarivanjusvihoblika
delikata nasilja ine najizraeniju sponu izmeu eliolokog i fenomenolokog
znaaja.9

Ponekimautorimaagresivnostjeodrazpsihikeporemeenosti,odnosno
stanja u kome se mogu izvriti najmonstruozniji zloini u istoriji ljudske
civilizacije,zbogegajeufokusuistraivanjanesamokrivinopravnihnauka,
negosvihnaukakojesebaveovjekomilidrutvom.

Najekstremnijiobliknasilja,zakojisepropisujeinajteekazneusvim
krivinopravnim sistemima drutva, jeste lienje ovjeka ivota. Zavisno od
motiva,nainaizvrenja,pobudu,svojstvartveidrugihokolnosti,ukatalozima
inkriminacijepostojerazliitevrsteubistava.Gubitakljudskogivotajetragian,

9
(Prof. doc. Dr Velimir Rakoevi, Kriminologija, Podgorica, 2004. godine, str. 209)
aakojetajgubitakposledicanasilja,ondajetragedijapovezanasanepravdom,a
gubitakjejotei.

Ubistvoseiniiznajrazliitijihpobudainanajrazliitijenaineusvijetui
kodnas.Odubistva izsamilostinaizrazitzahtjev rtve dabi sesmanjileili
olakale patnje neizleivog bolesnika do monstruoznih, okrutnih, masovnih i
stravinihmasakara,irokajelepezafenomenolokihnapadanaljudskiivot.
Ubice djece, seksualno nastrani, ubice iz koristoljublja podstiu javnost na
raspravljanjeopretjeranojhumanostikrivinopravnihsistemakojisuukinuli
smrnu kaznu, ali i XXX na nova istraivanja o uzrocima agresivnosti i
brutalnosti.

Prema subjektivnim kriterijumima ubistva se klasifikuju kao afektno


impulsivna,kaoposledicapsihotinihstanjaikaovoljnaradnja.Najeioblici
ubistva kao afektivno impulsivnog stanja (akta) su posledica frustriranosti i
XXXafekatasaniskimpragomtolerancije.
Ubistvo, kao posledica psihotinih stanja, vre psihotine i izofrene i
paranoineosobe,kaoiosobeustanjupatolokeljubomore.Ustrukturiizvrenja
ovihkrivinihdjelarijetkosepojavljujuubistvakaosvjesnavoljairadnja,dokse
sve ee pojavljuju izvrioci naruenih ubistava koje karakterie brutalnost,
bezobzirnostigrubost.
Uzroci ubistva nalaze se u egzogenim (drutveno ekonomskim) i endogenim
(biopsiholokim)razlozima.10

Nemaonogkrivinogdjelaijijeuzroksamoulinostiiliudrutvenoj
sredini. Drutveni poremeaji izazivaju individualne i kolektivne frustracije,
osjeaj straha i bespomonosti i dovode do buenja XXX nagona i elje za
destrukcijom,anekreacijom.Usvakomsmislusvaki ovjekmorakontrolisati
svojaosjeanjakojanesmijuupravljatinjegovimponaanjem,sobziromdase
uzrocinasiljanalazeiuafektuovjeka.

2.2.Metodeubistva

Poredosnovnogoblikakrivinogdjelaubistva(obinoubistvo)kojese
sastojiuliavanjuivotadrugoglica,predvienisusledeitei,kvalifikovani
obliciovogdjela:

- liavanjeivotadrugoglicanasvirepipodmukaonain;
- liavanjeivotadrugoglicaipritomdovoenjesaumiljajemuopasnost
ivotajonekoglica;

10
(Prof.doc. Dr Velimir Rakoevi, Kriminologija, PG 2004. godine, str. 210)
- liavanjeivotadrugoglicaizkoristoljubljaradiizvrenjailiprikrivanja
nekogdrugogkrivinogdjela,izkrvneilibezobzirneosvete,iliizniskih
pobuda;
- liavanjeivotaslubenogilivojnoglicaprivrenjuposlovadraveili
javnebezbjednostiilidunostiuvanjajavnogreda,hvatanjeuinioca
krivinogdjelailiuvanjalicalienogslobode,ilikoliiivotadrugolice
privrenjuovihposlovaidunostikojeobavljajunaosnovuzakonaili
drugihpropisa;
- umialjnolienjeivotavielica,aneradiseoubistvonamahiliubistvu
djelapriporoaju.

Takoesupredvieniilaki,odnosnoprivilegovanoobliciubistva:

- ubistvonamah;
- ubistvoiznehata;
- ubistvodjetetapriporoaju;
- ubistvoizsamilosti(eutanazija)kojijenovioblikprivilegovanogubistva.

Kodosnovnogoblika(obinogubistva)radnjaizvrenjanijeodreenani
precizna, to je sasvim logino,s obzirom naneograniene mogunosti da se
jedno lice lii ivota. U svakom sluaju radnja se definie na osnovu nastale
posljedicekojasesastojiuliavanjuivotadrugoglica,pastogapodrazumijeva
svakuonuradnjukojomsejednolicemoeliitiivota.Posledicasesastojiu
nastupanju smrti jednog lica i ona ne mora odmah da nastupi, a u pogledu
nevinosti,krivinodjeloubistvamoeseizvritisaumiljajemiliiznehata.

2.3.Sredstvaimotiviizvrenja

Sredstva izvrenja krivinog djela ubistvamogubitirazliita, aliimje


zajednikotomorajubitipogodnidasenjimamoeizazvatismrtnekoglica.U
kriminalistikojpraksikaosredstvoizvrenjaubistvapojavljujuse:

- vatrenooruje(pitolj,revolver,lovakapuka,bojevapuka);
- sjeivaidrugiotripredmeti(no,makaze,bodei,sjekira,sablja);
- runebombe,minskoeksplozivnasredstvaizapaljivetenosti;
- hemijskeotrovnematerije(sonakisjelina,XXXsoda,siretnakisjelinai
drugekisjeline);
- saobraajnosredstvo(putnikiautomobil,teretnovozilo);
- drugipredmetipogodnidasenjimaprouzrokujesmrtnekoglica.
tosetiemotivazaizvrenjekrivinogdjelasuraznovrsni,anaini
izvrenja specifini, s tim to motiv moe da bude sadran u samom nainu
izvrenja ubistva, na primjer: ubistvo silovane enske osobe sa ciljem prikrivanja
silovanja. Motiv je bitna inicijalna injenica, jer omoguava postavljanje realne
verzijeuodnosunaosumljienogiplaniranjedaljegtokakriminalistikeobrade.
Najeimotivizaizvrenjekrivinogdjelaubistvasu:koristoljublje,neraieni
imovinski odnosi, mrnja, preljuba, osveta, krvna osveta, ljubomora, uvreda
asti,poniavanjedostojanstva,maltretiranje,strahodkazne,prikrivanjedrugog
krivinogdjela.Kaorjeimotivijavljajusekodizvrenjakrivinogdjelaubistva:
sujevjerje,uvanjeodreenetajne,omoguavanjesklapanjenovogbraka,afektno
stanje,sadizamihomoseksulaziam.

Motivi najee potiu i zasnivaju se na poznanstvu i nekim ranijim


meusobnimodnosimaizmeuubiceiubijenog,pautomeileikriminalistiki
znaajoveindicijezadaljuoperativnudjelatnost.Takoeimasluajevadase
ubica i ubijeni nijesu poznavali, ve je motiv za ubistvo nastao u njihovom
prvomijedinomsusretutosutakozvanasituacionaubistva,kodkojihseupravo
zbog naina izvrenja i tekoa u utvrivanju motiva, uinilac teko otkriva,
buduidapostojemnogetekoepripronalaenjuiobezbjeenjuodgovarajuih
dokaza.

Osvetajekaomotiv,estausavremenojkriminalistikojpraksi,aliona
moedabuderazliitogsadraja.Preljubatakoenijerijedakmotivzaizvrenje
krivinogdjelaubistva.
Primjer:
UjednomselunaJuguSrbijedvabratasudolaispredkuesvogroaka,
pozvaligadaizaeikadasenavratimapojavilanjegovamajkaubilisuje,zatim
seonpojavioubiliinjegaispalividvahicaizpitolja.Kadasusevratilisvojoj
kui,jedanodnjihjepucaousvojusupruguiubioje,jerjesumnjaounjenu
preljubusaubijenimroakom.

2.4.Nainsaznanjazakrivinodjeloubistvo

Krivinodjeloubistvobezobziratosesastojiuliavanjuivotanekog
licanemoraseodmahmanifestovati.Zainubistvanemoraseodmahsaznati,
vemoeproi,nekadkrai,anekadduiperiododizvrenjakrivinogdjelado
njegovootkrivnja.Najeinainsaznanjazaizvrenjeovogkrivinogdjelasu:
prijavalanovaporodicerodbine,prijatelja,drugovaigraana,tj.onihkojisu
bilioevidciiliublizinidogaaja,prvistiglinalicemjesta,ilisunadruginain
doslidoinformacijedajeizvrenoubistvo.

Najeinainsaznanjaoizvrenjukrivinogdjelaubistvasu:djelatnost
organaunutranjihposlova,djelatnostraznihorganizacija,preduzeaidrugih
asocijacija graana, djelatnost drugih dravnih organa, prijavu graana,
anonimneipseudonimnedojave,javnopogovaranje.11
Utakvimsluajevima,kadseodmahsaznaoizvrenomubistvu,neposrednoto
je izvreno, pristupa se obezbjeenju lica mjesta, s ciljem obezbjeenja
relevantnih materijalnih tragova i prikupljanje obavjetenja od odreenih lica
kojasesuzateklanamjestuizvrenja,kaoiodneposrednihoevidacatakoiod
posrednihsvjedoka.

Imasluajevagdjejeizvrenokrivinodjeloubistvopajele,sakrivenili
spaljen,odnosnosahranjenradilanogprikazivanjadajeliceumrloprirodnom
smru.Svetoukazujedasemoraposebnapanjausmjeritinarazjanjivanjesvih
prijavljenih sumnjivih nestalih lica i sumnjivih smrti, samoubistva ili zadesa.
Kriminalistika i sudska praksa kad nas i u svijetu poznaje sluajeve
razjanjivanja i dokazivanja krivinih djela ubistva i izricanja osuujue
pravosnanesudskepresudeuiniocu,adalenikadnijepronaen.

Djelatnostorganaunutranjihposlovaodvijaseuprocesublagovremenog
procesasaznanjaoinjenicamakojeukazujuilidokazujudajeizvrenokrivino
djeloubistvo,naosnovukojihsemoeutvrditiipronaiuiniocekrivinogdjela.
Zaorganeunutranjihposlovakriminalistikajeoperativnadjelatnost,kojapored
ostalogpodrazumijevasprovoenjeikorienjeoperativnotaktikihmjerai
sredstava(blokada,zasjeda,osmatranje,praenjeitd.)

Krivine prijave su jedna od estih sudskih saznanja za krivino djelo


ubistvo.Kaonainsaznanjaoizvrenomkrivinomdjeluubistvu,zarazlikuod
drugih teih krivinih djela, postoje sluajevi samoprijavljivanja, koje treba
sasvimozbiljnoshvatiti,bezobziranavrijemeinainsamoprijavljivanjaistanje
alkoholisanostiprijavioca.Kodsamoprijavljivanjapotrebnojekritikisagledati
sadrajiskazaprijaviocaimotivekojisunavelilicenato,vodeiraunadase
neko drugi umjesto pravog ubice ne prijavi, jer ima lica koja se neistinito
prijavljujuizraznoraznihmotiva.Npr.ljubavpremabratu,sestri,roditeljima,
drugu,zbogeganekoprimikrivicunasebe.

Namjestuizvrenjakrivinogdjelaubistvamogusenairaznimaterijalni
tragovi koji potiu od uinioca, sredstva izvrenja ili rtve, pa je stoga od
izuzetnogkriminalistikogznaajadasetoprijesaznaoubistvuipreduzmu
mjere za obezbjeenje lica mjesta. Osim toga, brz izlazak na lice mjesta
omoguavaipronalaenjeoevidaca,licakojasuprvastiglanamjestoizvrenja
krivinogdjela,kaoidrugihlicakojamogudatikorisneinformaicjeuvezisa
izvrenimubistvom.

11
(. Aleksi, osnovi kriminalistike, str. 50)
2.5.Obezbjeenjelicamjesta

Obezbjeenjemjestadogaajaprethodiuviajuipredstavljanekuvrstu
konzerviranja zateenog stanja, do dolaska istranog sudije ili ovlaenog
slubenoglicaorganaunutranjihposlova.Radiseokriminalistikomzahvatu
kojiimakarakterhitneradnje,asveradnjekojesetokomnjegapreduzimajuse
odnosena:

- tragoveipredmetekrivinogdjela,kojiseobezbjeujuneposrednouz
voenjeraunadaseneoteteiliunite;
- uiniocakrivinogdjela,kogasuorganiunutranjihposlovaliilislobode,
ilipreduzeliodreenemjerenaspreavanjunjegovogbjektstva;
- rtvekrivinogdjela;
- trealica,zatoenanamjestodogaaja,meukojimasuukriminalistiko
informativnomsmislunajvanijioevidciidrugipotencijalnisvedoci.

Mjesto na kojem je izvreno ubistvo predstavlja dragocjenu osnovu za


pronalaenjematerijalnihtragovaodkojihumnogomezavisiishoddaljegtoka
krivinog postupka. Pronaeni tragovi i predmeti imaju izuzetan znaaj za
postavljanjeverzijaiutvrivanjeinjenicaiokolnostiizvrenjasamogubistvai
otkrivanja uinioca. Zbog svega toga je veoma bitno da se lice mjesta uz
potovanjenaelabrzineioperativnosti,blagovremenoistrunoobezbijedipo
dolaskuekipezavrenjeuviaja.Brzizlazaknalicemjestaomoguavazaticanje,
apremapotrebizatitiodgovarajuihtragovaodraznihpromjenaiunitenja,
kaoipronalaenjeuinioca.

Radnjeimjereusklopuobezbjeenjalicamjestamorajubitiprilagoene
svakomkonkretnomsluajuubistvaimorajusepreduzimatistrunoiznalaki,
tosauspjehomnemoedaradisvakoovlaenolice,panisvakioperativni
radnik.Posebnutekuprilikomobezbjeenjalicamjestaubistvazadajurodbina
ubijenog,znatieljaprisutnihlicaizahtjevipojedinihdrutvenihfaktoradase
upoznajusadetaljimadogaajaipreduzetimmjerama,paakidaposjetelice
mjestasaodreenimsaradnicima,todovodiuopasnostrelevantnosttragovai
predmetakojipostojenamjestuizvrenjaubistva.

Naakriminalisitikapraksapokazujedanalicemjestenajeeprvistiu
radnicipolicijekojipreduzimajuprvemjerenaobezbjeenjumjestadogaaja.Po
dolaskunamjestoizvrenjaubistvaprvotrebautvrditidalijertvajosuivotu,
pausluajupotvrdnogodogovrapreduzetimjerupruanjamedicinskepomoi.
Potomjepotrebnoodreditiprostorkojiseusvakomkonkretnomsluajusmatra
mjestomgdjesedesiloubistvo,zatimudaljitisvanepotrebnalica,vodeirauna
daseneudaljeoevidcidogaaja.Sobziromnaosobineprostoranakome,iu
kome se dogodilo krivino djelo ubistvo, gdje se mogu pronai tragovi i
predmetikrivinnogdjelarazlikujemootvoreniilizatvoreniprostor,aunekim
sluajevimaiotovreniizatvoreniprostorshvaenukriminalisitikomsmislu,jer
seposebnitragovinalazeinaotvorenomizatvorenomprostoru.

Kodubistvatrebadoslednopotovatikriminalistikonaelo(pravilo)da
se nita ne dira i ne pomjera po dolasku ekipe za vrenje uviaja. Tokom
obezbjeenja lica mjesta treba preduzeti i mjere da se nau lica kojima su
poznateodreeneinjeniceiokolnostipodkojimajeizvrenoubistvo,ililicakoja
mogupruitipojedinepodatkeoosumljienom,vodeiraunadasetalicakao
oevidciubistva,neudaljavajudodolaskaistranogsudije.Saovimlicimatreba
obaviti krai informativni razgovor u vezi sa njima poznatim okolnostima i
injenicama,kakobiseprikupiliosnovnipodaciodogaaju.

Po dolasku na lice mjesta odmah treba procijeniti da li ima uslova za


korienjepsatragaa,skojimciljemtrebahitnopreduzetinadovoenjevodia
saslubenimpsom.12
Zadatak ekipe koja obezbjeuje lice mjesta jeste uzimanje podataka od
medicinskog osoblja koje je povrijeenog prebacilo u zdravstvenu ustanovu,
odnosnokojejepovrijeenogprimilo,pruilomumedicinskupomo.

tojebitno:informacijeiinjeniceniukomsluajunetrebadavatilicima
izvanekipe,obezbjeenjelicamjestaivrenjeuviaja,jersetomoenegativno
odrazitinapreduzimanjeplaniranihoperativnotaktikihiistranihradnji,kao
i na korienje poligrafske tehnike u postupku razjanjavanja i dokazivanja
krivinogdjelainjegovoguinioca.

Zbog sloenosti zadatka u obezbjeenju lica mjesta kod ubistva, a sa


ciljempotpunijegobavljanjaoperativnotaktikihradnjiimjera,ostajemopri
miljenjudaseporedradnikapolicije,nunoiueeoperativnogradnika,koji
treba da rukovodi cijelim postupkom obezbjeenja lica mjesta izvrenja
krivinogdjelaubistva,bezobziranatotoeuuviajuuestvovatiioperativni
radnikkojiradipolinijikrvnihdelikataikojibitrebalodabuderukovodilac
kriminalistikeobrade.

2.6. Tragoviipredmetinamjestuizvrenjaubistva

Uzavisnostiodnaina,sredstva,mjestaivremenaizvrenja,iodkretanja
iponaanjauiniocaprijeizvrenjaubistva,zavrijemeubistvainakonnjegakao
iinjenicedalijebilootporartve,odnosnomeusobneborbenalicumjesta,
moguejepronairaznovrsnetragoveipredmetekojimogupoticatioduinioca,
sredstva izvrenja i rtve. Koji e se tragovi zatei na licu mjesta, u kakvom

12
(Dr M. Bokovi, Kriminalistika metodika I, str. 42)
stanjuiukomstepenurelevantnosti,zavisiiodprotokavremenazasaznanjeda
je izvreno ubistvo nekog lica, od blagovremenog izlaska na lice mjesta i
preduzimanje mjera na njihovo ouvanje, odnosno spreavanje moguih
promjenainjihovogeventualnogunitenja.

U praksi se najee mogu nai sledei tragovi uinioca: krvi, sperme,


dlake,vlakna,pljuvake,izmetaidrugihizluevina(grupabiolokihtragova)
papilarnih linija, stopala, noktiju, zuba, zemlje, praine, boje, laka, odjee,
vlakana, mirisa i dr. Na licu mjesta ubistva mogu se pronai i tragovi od
projektilaiaureorujaizkogjepucano,kaoitragoviraznihsjeiva.

Kod krivinog djela ubistva kao i kod krivinog djela iz grupe krvnih
delikatanajeesuprisutnitragovikrviodrtve,alimogupoticatiioduinioca,
ukolikojeonpovrijeenamogusenainartvi,uiniocu,sredstvuizvrenjai
drugimpredmetimanalicumjestakojisepojavljujukaonjihovinosioci,kaoina
putuodlaskauiniocasamjestaizvrenjakrivinogdjela.13

Tragovikrvisuuglavnomsluilikaoeliminacionitragovisvedonovih
izumaiuvoenjagenetikeukriminalistiku,tj.otkrivanjamogunostikorienja
DNK(dezoksiribonukleinskakisjelina),kojipredstavljagenetskitragjednog
licai omoguavanjegovuindetifikaciju istokaoitragpapilarnihlinija,pase
zbog toga i naziva genetski otisak prstiju. Iz uzorka krvi ili sperme (sa
spermatozoidima)moeseodreditijedinstvenagenetskastrukturanekoglicai
nauniciiskljuujumogunostdasekoddvalicapojaviistagenetskastruktura,
uzdozvolukodjednojajanihblizanaca.DNKsenalaziuhromozomimasvake
pojedinetjelesneelijeikodsvakogovjekajerazliittopredstavljaosnovdai
tragkrvibudeindetifikacionitrag.

Osim tragova, na mjestu izvrenja krivinog djela mogu se pronai i


raznovrsnipredmetikojipotiuoduinioca,kojimanijeizvrenokrivinodjelo,
ali su kao materijalne indicijalne injenice od bitnog kriminalistikog znaaja,
naroito u odnosu na postavljene verzije ko moe biti osumljieno lice. Ovi
predmetinedovodeuvezusakriminalistikimdjelomiuiniocempoosnovu
tragova(bilonanjimailidasuoniostavilitragove),vepoosnovuposebnih
svojstavaiodnosapremauiniocu.
Uinilac na mjestu izvrenja ubistva u mnogim sluajevima ostavlja razne
predmete, ponekad svjesno jer mu smetaju, dok ih u odreenim situacijama
izgubiilizaboravinalicumjesta,takodautakvomtrenutkunijenisvjestanda
su ostali pojedini predmeti koji su njemu pripadali. Najee su to priruni
predmeti(tap,tana),predmetilineupotrebe(lula,tabakera,mutikla,lanac,
sat),predmetodjee(kapa,eir,rukavice,sako),predmetobue(cipele,patike,
izme),djeloviododjeeiobue(dugmeotrgnutoprilikom upanja,otkinuto

13
(dr M. Luki i dr C. Pejakovi, Sudska medicina, Beograd, 1975. str. 270)
pare platna od garderobe, djelovi koe ili skaja od jakne itd.), kao i drugi
predmeti(pisma,kasete,raznidokumenti).

Uzavisnostiodvrstesredstavaizvrenjanalicumjestamogusepronai
pojedinitragoviilidjelovi,kaosredstvokojimjeizvrenoubistvo.Ukolikoje
ubistvoizvrenovatrenimorujem,tomogubititragovibaruta,garei,plamena,
zrno,aura,aunekimsluajevimaivatrenoorujeizkogjepucano.14

Posebno su bitni ispaljeno zrno i izbaena aura, jer su tragovi


unutranjosticijevikojiostajunazrnuprilikomispaljenja(orujesaoluenim
cijevima), tragovi udarne igle na auri, indetifikacioni tragovi, poto se
balistikimvjetaenjemmoeutvrditikonretnoorujeizkogjepucanoikojim
jeizvrenokrivinodjeloubistvo.Najeitragrtvenalicumjestajestetragkrvi
kojimoedasenaenasamojrtvi,naokolnimpredmetima,zidovima,patosu,
plafonu,kaoinauiniocu.Poredtragovakrvi,mogusepronaitragovidlake,
zube,noktiju,vlakanaisl.

Pronaenitragovikrvinaodjeiiliobuinesmijuseisijecativesemora
cijeloodijeloiliobuaposlesasuivanjaspakovatiipostavitinaekspretizu.Kada
se mrlja nalazi na predmetima koji ne upijaju krv, kao sto su staklo, drvo,
lakiranestvari,keramikaisl.,iliakojemrljamala,apovrinaneravna,apodlogu
na kojoj se nalazi trag iz bilo kojih razloga u cjelini nije mogue poslati na
ispitivanje, onda se trag krvi moe paljivo sastrugati iletom, ili se uzme
komadiistetkanine,bijeletkanine,presavijenekolikoputaisasvimlakona
vrhuovlaivizolinskimrastvorom.15

Tragovipronaeninamjestuizvrenjakrivinogdjelaubistva,uznjihovo
struno i logino dalje korienje, uzimaju u obzir i negativne injenice koje
postoje na licu mjesta, imaju izuzetan kriminalistiko operativan znaaj jer
predstavljajuindicijalnuosnovuzapostavljanjeadekvatnihverzijaiplaniranje
daljegtokakriminalistikeobrade.

3.VRENJEUVIAJAKODKRIMINALISTIKOGDJELAUBISTVA

3.1.Uesniciisubjektiuvrenjuuviaja

Radi to strunijeg i potpunijeg obavljanja ove istrane radnje, sastav


uviajne ekipe treba da bude usklaen sa procesnim odredbama i
kriminalistikimpravilimainjutrebajudasainjavaju:istranisudija,dravni
14
(dr M. Bokovi, Kriminalistika metodika I, Policijska Akademija Beograd, 1998, str. 44)
15
(. Aleksi, Osnovi kriminalistike, str. 108)
tuilacilinjegovzamjenik,operativniradnikkojiradipolinijisuzbijanjakrvnih
delikata,kriminalistikitehniar, ljekarspecijalistasudskeprakse,kaoidrugi
vjetaci,uzavisnostiodsredstvaizvrenja(balistiar,strunjakzaXXXzatitu,
biohemiarisl.).

Prisustvo ovlaenih lica drugih unutranjih poslova, pripadnika


kriminalistikepolicijeikriminalistikogtehniara,naroitojeznaajnoukoliko
seuviajpreduzimaprijepokretanjakrivinogpostupka,apovodomdogaaja
ijijeizvrilacnepoznat,pajepoizvrenomuviajuinaosnovunovosaznatih
indicijaisainjenihverzijanunopreduzimatidaljuoperativnudjelatnost.

Uesnici u vrenju uviaja moraju se pridravati nekih osnovnih


kriminalistikihpravilakojakonkretizovana,uovojradnji,imajuposebanznaaj.
Meu njima, naroito su vana naela: brzine, metodinosti, temeljnosti,
objektivnosti,jedinstvenogrukovoenja,iunetomanjojmjeriostalanaela.

Subjektikojiuestvujuusprovoenjuuviajamogusepodijelitinaone
kojirukovodeuviajemiuesnikevrenjauviaja.Bilodapripadajujednojili
drugojgrupisubjekata, lanoviuviajne ekipe morajuposjedovatinesumljiva
strunaznanjakaogarancijudaesvakoodnjihpojedinano,uskladusasvojom
ulogom u vrenju uviaja, doprinijeti kvalitetnom pronalaenju, tumaenju,
izboruifiksiranjuvanihelemenata.

3.2.Pripremazavrenjeuviaja

Priprema za vrenje uviaja spada u osnovnu i stalnu djelatnost onih


radnikaorganaunutranjihposlovakojimajetoraspodjelomposlovaizadataka
odreeno. Dobro izvrena priprema je preduslov svakog blagovremenog i
uspjenogvrenjauviaja.

Upripremuspadaju:

- postojanjestalnogdeurstvaradiformiranjaiupuivanjaodgovarajue
ekipekojatrebadaizvriuviajnamjestukrivinogdogaaja;
- organizovanostsistemaveza(radioveze,telefonilinadruginain)
- obezbjeenjepotpunetehnikeidrugeopremeradinjenogkorienja,
zavisnoodvrstekrivinogdjelauviaja;
- organizovanjeusluajupotrebenunihintervencija,kaonaprimjer:brzo
transportovanjepovrijeenihuzdravstvenuustanovu,pruanjeprve
pomoi,razvlaenjeicijepanjevozilaprilikomspaavanjapovrijeenih
itd.
- dranjeupripravnostislubenogpsa(jednogilivie),akoseukae
potrebazanjegovimkorienjem.

Treba razraditi i sistem saradnje u sluaju potrebe uea pojedinih


ustanovaistrunihslubi.Cjelokupnipriborkojisluizavrenjeuviajatreba
da bude uredno smjeten u posebnoj prostoriji za to namijenjenoj ili u
specijalnom vozilu da bi se, prema potrebi, mogao lako uoiti i uzeti radi
korienja. Kada su u pitanju tehnike pripreme, dinamian razvoj tehnike i
nauke uopte zahtijeva da savremena nauna i tehnika dostignua budu u
punojmjerizastupljenaipraktinoprimijenjenauraduOUPa.Kojasesredstva
koristezavisiodkonkretnogsluaja.

3.3.Opremazavrenjeuviaja

Na svetskom tritu opreme mogu se nai najraznovrsnija sredstva za


vrenje uviaja. Iz praktinih razloga ova oprema je grupisana prema vrsti
poslova koji se vre, a koncipirana je u obliku prenosnih kofera (nesesera).
Neseseri su tako koncipirani da sadre svu neophodnu opremu za vrenje
odreenihkriminalistikotehnikihradnjinauviaj.Najeesekoristitzv.
univerzalninesiser,ukomesemoenaisvezavrenjeraznihkriminalistiko
tehnikihposlova,odopremezaobeljeavanjetragova,otkrivanjeipakovanje
tragova,izazivanjelatntnihtragovapapilarnihlinija,opremezauzimanjeotisaka
prstiju,saljudiileeva,doopremezaskiciranje.Osimtoga,tujeivelikibroj
raznovrsnepomoneopremekaotosulupe,pincete,skalperiitd.

Osimuniverzalnog,nasvakiuviajnosiseinesesersafotoopremom.
Foto neseser sadri svu potrebnu foto opremu i dva foto aparata, dva
elektronska blica, jedan komplet dodatne foto opreme (razne objektive,
prstenove,filtereitd.)kaoisavpotrebanpotronimaterija.

U kriminalistiko tehnikoj praksi najee se koriste pored univerzalnog


nesesera:

- neseserzauviajekodsaobraajnihnezgoda(onjeopremljenspecijalnim
pokretnimobiljeivaima,neophodnimalatom,priboromzaXXX,
opremomzamjerenjerastojanja(XXXXXioptikiureajmjerenjeveih
daljina)kaoicjelokupnipriborzaskiciranje);
- nesesersaopremomzaosvjetljenjelicamjestasapokretnimelektro
generatorom;
- nesesersamarkerimazaoznaavanjetragova;
- nesesersaopremomzanalaenjetragova;
- nesesersaopremomzadaktiloskopiranjelicaileeva;
- nesesersaopremomzaizazivanjelatentnihtragovapapilarnihlinija
pomouprakova;
- nesesersaopremomzauzimanjeparafinskogtesta;
- nesesersapriboromzaskiciranjeitd.

Osimnavedenihpostojeitavnizdrugihvrstaneseserazanajraznovrsnije
kriminalistikotehnikeposlovenauviajima.Oiglednojedaseovolikibroj
neseseranemoenositinasvakiuviaj.Zbogtogasuzatepotrebeprilagoeni
kombiautomobilikojitakoeposjedujudodatnuopremu(friider,labaratorijski
sto,propanbutangasitd.).

3.4.Fazeuviaja

Osnovnefazeuviajakodsvakogkrivinogdjela,paiukrivinomdjelu
ubistvasu:
verbalnoinformativnafaza,
statikafazai
dinamikafazauviaja.

A.Verbalnoinformativnafazauviaja

Ova faza se obino obiljeava kao informativna. Informacije o bitnim


elementimakrivinogdjelaseuverbalnoinformativnojfaziuviajaprikupljaju
verbalnimputemitonadvanaina,uzavisnostiodtogadalijemjestodogaaja
bilo prethodno na regulisan nain obezbijeen, ili uviaju nije prethodilo
obezbjeenjemjestakrivinogdjela.Tosepostiekrozrazogovorsaslubenim
licima, koja su obezbjeivala mjesto krivinog djela i preko prikupljanja
obavjetenjaodgraana.

Ukoliko je mjesto dogaaja prethodno bilo obezbijeeno, rukovodilac


obezbjeenjaeobavijestitiuviajnuekipu(prijesvegarukovodiocauviaja)o
svim mjerama koje su preduzete, o svemu to je zapaeno, o eventualnim
promjenama uoenim na mjestu krivinog djela, kad i o rezultatima ve
obavljenihinformativnihrazgovora,osvojimzapaanjimaupogledurelevantnih
okolnostinamjestudogaaja.

Ukoliko mjesto dogaaja nije bilo obezbijeeno, sama uviajna ekipa


(prije svegarukovodilacuviaja,istranisudijailieventualno najviipo inu
pripadnika OUPa), e voditi preliminarne razogovore sa oevidcima, kao i
licimakojamogubliedaobjasneokolnostipodkojimaseodigraodogaaj,te
daju znaajne informacije o uslovima mjesta dogaaja, a prikupljanje ovih
podataka se zasniva na voenju pojedinanih razgovora i to tako da jo
neispitana lica ne mogu da se upoznaju sa tokom i sadrajem prethodno
obavljenihrazgovora.Naovajnainseeliminienesamomoguedogovaranje
potencijalnih svedoka, ili okrivljenih, ve se i umanjuje opasnost od sugestije
drugihlica.

B.Statikafazauviaja

Sakriminalistikogtehnikogaspektapregledifiksiranjezateenogstanja
licamjestaustatikojfaziuviajaobuhvatajusledeeposlove:
- pregledlicamjesta;
- obiljeavanjetragovanalicumjesta;
- fotografskofiksiranje;
- skiciranjelicamjesta.
Posledolaskauviajneekipenjenprvizadatakjestedadetaljnoivizuelno
pregledalicemjesta.Prvipregledtrebaobavitibezdirektnogulaskauuidio
lica mjesta. Odgovorno lice koje je uestvovalo u obezbjeivanju lica mjesta
informieistranogsudijuosvimprikupljeniminjenicamaiokolnostimauvezi
saizvrenimubistvom,ozatoenomstanjuieventualnimpromjenamanalicu
mjesta.16 Prvi vizuelni pregled lica mjesta slui za uoavanje lako vidljivih
tragova i njihovog meusobnog rasporeda, a to omoguava misaonu
rekonstrukcijukrivinogdjela.Tekpotojepregledizvrennaovajnain,ulazi
se na lice mjesta, a preporuljuvo je da na lice mjesta prvi nastupaju
kriminalistiki tehniar i vjetaci odgovarajue stranke, kako bi prethodno
obiljeilividljivetragoveipreduzelimjeredasenegazipoodreenojpovrini
gdje je logino predpostaviti da e se u dinamikoj fazi uviaja pronai
mikrotragovi.

Sasvimjepogrenodasvilanoviuviajneekipeprethodnoobiulice
mjesta pa se potom otpone sa vrenjem uviaja, jer to moe dovesti do
promjene ili unitenja postojeih tragova i nastajanja novih nerelevantnih
tragova.

Nakon vizuelnog pregleda lica mjesta slijedi faza obiljeavanja svih
tragova koji su u vezi sa krivinim djelom. Obiljeavanje tragova specijalnim
oznakama,brojevimailislovimapoinjeodmahpoulaskunalicemjesta.Oznake
sestavljajublizutraga,aakojetragsuviemaliuzoznakusestavljaistrelica
usmjerenapremauoenomtragu.Oznakemorajubitijasnovidljiveidasene
smijuduplirati,odnosnosvakitragmoradaimasvojunumeraciju,takodane
budedilemeokotragakojaoznakapripadakomtragu.17

16
(dr Mio Bokovi, Kriminalistika metodika, Beograd, 1998 god. str.45)
17
(Maksimovi R. Kriminalistika tehnika, Beograd, 2000 god. str. 181)
Redosledfotografisanjaobavljaseodiregkauemizgledulicamjesta,do
fotografisanjapojedinihdetalja,odnosnosvakognumerisanogmaterijanogtraga.
Oznaketragovamorajubitijasnouoljivenasvimfotografijama.

Skiciranje lica mjesta se vri posle fotografskog fiksiranja lica, mjesta i


tragova. Lice mjesta se fiksira skicom odnosno crtanjem situacinog plana.
Situacioniplansecrtanaosnovuradnogmaterijala,odnosnoskicekojasedobija
unoenjem mjernih podataka sa lica mjesta. Da bi skica imala sve podatke
neophodnezakonkretnocrtanjesituacionogplana,neophodnoje:

- izraditiveibrojradnihskica,odnosnoXXX,stimtosvakaskicamorada
obuhvatiodreenisegmentlicamjesta;
- naskicijasnonaznaitirazmjeruukojojjeraena;
- ujednomoduglovaskiceoznaitistranesvijeta;
- zasvakinacrtanitragilipredmetunijetiisteoznakepodkojimasu
uvedeniuzapisnikouviajuikojesuvidljivenafotodokumentaciji;
- ulegendiskicenavestisvemetodolokeuslovepodkojimaseuviajvri;
- osimnacrtnograzmjernikanaskicuupisatiisvabitnarastojanja.

Ukriminalistikojtehnikojpraksiprilikomizradeskicanalicumjesta
koristesedvijemetode:ortogonalnaitrouglastametoda.Ortogonalnametoda
skiciranjaseprimjenjujekadajeizglednalicumjestapravougaonogoblika.Kada
je potrebno izraditi situacioni plan lica mjesta na otvorenom prostoru, a ne
postoje uslovi za primjenu ortogonalne metode, pribjegava se tzv. trouganoj
odnosnometodilunogpresjekacrtanjaskicekojasetemeljinageometrijskoj
injenici da je svaki trougao jednoznano odreen ukoliko su sve tri strane
poznate.

C.Dinamikafazauviaja

Kada je zavrena statika fazauviaja i sve radnje u vezi sanjom,jo


jedanput se izvri kontrola kako bi se utvrdilo da neto nije omakom
proputeno i pristupa se sledeem poslu dinamikoj fazi uviaja koja za
posledicuimaodreenepromjenenalicumjesta,toznaidaseposletogalice
mjestavienemoedovestiuprvobitnostanje.

Dinamikafazauviajaobuhvatasledeeradnje:

- izuzimanjeipakovanjetragovasalicamjesta;
- dokumentovanjetragovapapilarnihlinija;
- naknadnipregledifiksiranjelicamjesta.
Dinamikafazauviajapodrazumijevadetaljanpregledmjestaizvrenja
krivinogdjelaubistva,ukljuujuipomjeranjestvariilea,sciljempronalaenja
mikrotragova, ali i vidljivih tragova, predmeta ili djelova predmeta koji su u
statikoj fazi bili prikriveni ili nepristupani. Pronaeni tragovi i predmeti se
upisuju u zapisnik o uviaju, s tim to se prethodno oznae i obiljee.
Kriminalistiki tehniar i vjetaci odgovarajue struke uzimaju tragove i
predmete,kaoipotrebneuzorke,strunoihpakujuitransportujuradidaljeg
vjetaenja.

a)Izuzimanjeipakovanjetragovasalicamjesta:

Svaki trag pakuje se u zavisnosti od vrste. Tako se, npr. lako lomljivi
tragovi(staklo,XXX,bojeitd.)morajupakovatitakodasezatiteodmoguih
oteenja. Za takve tragove potrebno je imati vrste kutije, manje ili vee u
zavisnosti od veliine traga. Tragovi organskog porijekla (krv, dlaka, izmet)
pakujuseustakleneepruvetesazatvaraem,sitniirastresititragovi(pijesak,
praina,zemljaitd.)uprovidnepolietilenskekesice.Potojepakovanjetragova
izuzetno vaan i delikatan posao, potrebno je strogo voditi rauna o istoi
tragova. Kad kaemo da je trag ist, pod tim podrazumijevamo da trag nije
naknadnoXXX,alitakoeidasatraganijeuklonjenonita.

b)Dokumentovanjetragovapapilarnihlinija:

Izuzimanjem tragova salica mjesta zavrava sedio uviaja u kome se


obraujusvitrenutnovidljivitragoviimikrotragovi,tesepristupadijeluposla
pomou kojeg se otkrivaju latentni tragovi papilarnih linija. Prije poetka
izazivanjaovihtragovaprvotrebamisaonorekonstruisatiitavdogaaj,imese
odreuju ona mjesta na kojima postoji najvea vjerovatnoa da se na njima
nalazetragovipapilarnihlinija.

c)Naknadnipregledlicamjesta:

Potosusvitragovifiksiraniiizuzetisalicamjesta,moesepoetisa
pomjeranjempojedinihpredmetaradieventualnogotkrivanjatragovakojinijesu
uoeniustatikojfaziuviaja.
Svaki naknadno naentrag ilipredmet posebno seobiljeava(npr. ako suu
statikojfaziuviajatragoviobiljeavajuslovima).Cijelidaljitokjeistitosetie
dokumentovanja kao u statikoj fazi, a to znai da se njihovo otkrivanje
zapisnikikonstatuje,fotografskifiksiraipoloajtragauneseuskicu.18

18
(Maksimovi R. Kriminalistika tehnika, Beograd, 2000 god. Str. 186)
3.5.Zapisnikouviaju

Zapisnikouviajupredstavljapisanidokument,sastavljenuodreenoj
Zakonomokrivinompostupkupredvienoj formi,kojisadrisvazapaanja
uviajnogorganaoinjenicama,kojesutokomuviajautvrenekaonepobitnei
namaksimalnoobjektivannain.Zapisnikouviajukaopotpunoobjektivan
aktnesmijedaobuhvatanikakvalinazapaanja,bazirananapretpostavkama,
ili ak predrasudama, on ak ne smije da sadri nikakav zakljuak o ocjeni
utvrenih injenica. U zapisnik o uviaju se takoe nikako ne smije unositi
zapaanja iz obavljenih inforamtivnih razogovora. Takvi naini pribavljanja
ifnormacijanemajudokaznikarakter,paseonjimasastavljaslubenazabiljeka,
kojanemaznaajdokaza,dokzapisnikouviajukojijepredmetvanglavnog
pretresasluikaodokazikaotakavseprezentiraiitanaglavnompretresu.

Preporuljivo jedasezapisnik sastavaljaistovremeno sasprovoenjem
uviaja, jer se tako u potpunosti obezbjeuje njegova autentinost. Ovakvo
sastavljanje zapisnika, u praksi esto nije mogue, jer se uviaj u mnogim
sluajevima obavlja dugo i zahtjeva dosta kretanja po mjestu dogaaja pa je
neizvodljivo da se paralelno pravi i zapisnik. Zato je najbolje rjeenje da
rukovodilac uviaja tokom cijelog toka uviaja diktira svoja zapaanja u
diktafon,padasenaosnovutrakestavljaupisanizapisnik.Drugajemogunost
da se tokom uviaja prave kratke biljeke na osnovu kojih bi se kasnije u
prostorijamasudailiorganaunutranjihposlovasastaviozapisnik,toipaktreba
izbjegavati,jertakobiljeenjezapaenognijedovoljnoefikasnoinosiusebiveu
mogunostzapravljenjegreaka.

Zapisnik ouvaju, uosnovi,imadvadijela: uvodni iopisini.Pojedini


autoriprimjenjujuitrei,zakljunidio,alismatranobezmnogoosnova,zapisnik
ne smije sadrati bilo kakve zakljuke ni ocjene da bi se iskljuila svaka
mogunostsubjektivizmaprilikomocjenjivanjanaenogstanjanalicumjesta.

a)Uvodnidiozapisnika

Uvod zapisnika sadri naziv organa koji sprovodi uviaj, pravnu


kvalifikacijudjelapovodomkogaseuviajvri,ilinaznaenjedogaajakojije
povodobavljanjauviaja,tanovrijemepoetkaizavretkauviaja,tepodatkeo
indetitetu lica koja su uestvovala u uviaj, ili su mu prisustvovala, uz
oznaavanjenjihovogsvojstvaipravnogosnovazaprisustvo.

b)Opisnidiozapisnika
Opisnidiozapisnikajenjegovnajznaajnijidiojeronisadriinjeninu
esenciju,naosnovuegazapisnikiimaznaajdokaza.Uovomdjeluzapisnikase
posebno opisuje samo mjesto dogaaja, kao isve radnje koje su u redosledu
njihovogizvrenja.Vanojedasepreciznoopiusvepromjenekojesunastalena
mjestudogaajadomomentaizvrenjadjela,padopoetkauviaja.

Opisivanje mjesta dogaanja se odvija od optih okolnosti ka


pojednianim,azatimsepodrobno opisuju pojediniobjektiiodreuje njihov
meusobnipoloaj.Prilikomopisivanjapojedinihobjekatatrebasepozivatina
fotografije uviaja, potrebno je precizno navesti mjesto na kom je radnja
preduzeta,temjestogdjesenalaziobjekatradnje.
Detaljnoseopisujetajeutvrenopregledomlicamjesta.Akoseuviaj
vri u zatvorenoj prostoriji, opisivanje obino poinje odulaznih vrata,zatim
brave,kvake,kljua.Poslijetogaseopisujeunutranjidioprosotrije,prvonjene
dimenzije,oblikipojedinekarakteristike,uoenaoteenjailipromjenenastale
krivinim djelom, ukoliko postoje. Opisivanje se moe vriti u skladu sa
pregledom licamjesta po principuspirale ikoncentrinih krugova,tako to i
daljeidespoljanjomivicomlicamjestapremacentruzbivanja.

Kadaseovakoprikaeoptiizgledlicamjesta,ondaseopisujupronaeni
tragovi u kakvom su poloaju naeni, njihov meusobni raspored, kao i
meusobnaudaljenostizraenaumetrimaicentrimetima.Udaljenostseuvijek
mjerinanekufiksnutakukojasenepomjera,odnosnonanekipredmetkojije
statianiostajenalicumjeta.

Prilikom opisivanja tragova i predmeta njihovog meusobnog odnosa,


treba se pozvati na skicu i fotografije radi stvaranja to potpunijeg uviaja o
stanju na licu mjesta, odnosno dobijanju to kompletnijeg utiska o njegovom
izlgedu.Zbogtoga,opisanostanjelicamjestauzapisnikmora,upotpunostida
sepodudarasaonimuskicuinafotogtafijama,aznacizaobiljeavanjepojedinih
predmetaitragovamorajubitiuzapisnik,skiceifotografijeistovjetni.Uopisni
dioseunosikojisupredmetiprivremenooduzetiibrojizdatepotvrde.Takoe
se navodi da li je izvreno skiciranje, fotografisanje ili filmsko snimanje, uz
navoenjeimenaizvrilacaiosnovihtehnikihpodatakaotehnikimsredstvima
kojimjeizvrenosnimanje.
Opis lica mjesta mora se staviti i gramatiki pravilno, rijei treba
opotrebljavati u njihvom pravilnom, bukvalnom i uvijek istom znaenju. U
zapisniksenesmijenitadodavatimijenjatiibrisati.

c)Zavrnidiozapisnika

Zavrni dio zapisnika sadri konstataciju o vremenu kada je uviaj


zavren(datum,asiminut),potpislicakojejeuviajvriloipotpiszapisniara.
Ostaliuesniciuvrenjuuviajanepotpisujuzapisnik,veeventualnodruga
pismena? koja su sami sainili prilikom ili povodom vrenja uviaja, kao na
primjerslubenazabiljekaisl.
Zapisnik sa svim prilozima (slubene zabiljeke, izvjetaji, predmeti,
tragovi,fotografijeidrugo)kaoikrivinaprijava,dostavljasedravnomtuiocu.

Naveemoprimjerjednogzapisnikaouviajukrivinogdjelaubistva.
CrnaGora
VladaCrneGore
UpravaPolicije
PJNikii
Broj:
Niki:01.05.2009.god.KU(broj)

ZAPISNIKOUVIAJU

SainjenuimeUpravepolicijeCrnegore,podrunajedinicaNiki,naosnovu
l.143st3uvezil.113Zakonikaokrivinompostupku

NaseljeTrebjesaNiki________dana01.05.2009._________,godine
Lokacijamjestagdjesevriuviaj

Uviajpreduzimaovlaenipolicijskislubenik
Zapisniar

DraganMarkovi_______MarijaTomi__
(prezimeiime)(prezimeiime)

Uviajseobavljauzsudjelovanjevjetaka
(ukolikoprisustvujestavljasenjegovoime)_____
(prezimeiime)

Prijepreduzimanjauviajautvrujusesledee:

Izlazaknamjestudogaajaizvrenjepovodomobavjetenjadaje

izlazak na mjesto dogaaja izvren je povodom obavjetenja da je dana


01.05.2009.godine u kui Todorovi Dragana, u naselju Trebjesa Niki,
pronaeno beivotno tijelo Todorovi Darka, od oca Dragana i majke Sonje,
roeneMiovi,roen01.01.1980.godineuNikiu,saprebivalitemuNikiu,
naseljeTrebjesa.

(kriminalistikiopisdogaaja)

Dana 01.05.2009.godine u 9,00 asova, o emu je obavijeten Vukota Vujai


istranisudijaViegsudauPodgorici,dana01.05.2009.godineu9i15asova,
kojinijemogaodaizaeodmahnalicemjesta,odnosnonakondolaskanalice
mjestanijepreduzeovrenjeuviaja.

Uviajuprisustvuju:TodoroviDragan,otacpokojnika.

OvrenjuuviajaobavijetenjeDraganToiviidravnituilacuPodgorici.

Uviajzapoeou9i30asova.

Uviajemnalicumjestautvrenoje:
- licemjestajeoddolaskauviajneekipeobezbjeivanoodstraneOPSPJ
Niki;
(navestiimenaiprezimenapolicajacakojiobezbjeujulicemjesta)
- licemjestagdjesevriuvaj,nalaziseunaseljuTrebjesaNiki,salijeve
stranelokalnogputaKlievoTrebjesa,gledanoupravcuTrebjeseukuu
vlasnitvo Todorovi Dragana. Lice mjesta je promijenjeno, jer je prije
dolaska uviajne ekipe Dragana Todorovi pomjerao le svog sina
TodoroviDarkadabiutvrdiodalidajeznakeivota. (ukolikonalicu
mjestanekapromjena,udaljemzapisnikusekonstatujekaozateeno
stanje)

(Napomena:Uzapisnikusemogunavestivremenskeprilikenpr.vrijemesuvoi
prohladno, ili u momentu vrenja uviaja padala je kia slabog inteziteta...
vidljivostnpr.dobraililoa)

- UviajemnalicumjestaOPSPJNikikonstatovalisusledee:
kuavlasnitvoTodoroviDraganajeprizemna(jednospratna),sagraenaod
vrstogmaterijala,sastojiseod4prostorijekuhinje,dvijespavaesobe,hodnika
i wc prostorije. Kua je dimenzija 9x8 metara, ulazna vrata kue sa zapadne
strane objekta, u momentu vrenja uviaja ulazna vrata od kue zateena u
otvorenompoloaju.Odulaznihvratakuejeprvadesnodnevnasoba.Vrata
ulaznaoddnevne sobeumomentuvrenjauviajazateena suuotovrenom
poloaju,navratimaibraviistihnemaoteenja,ubravusaunutranjestrane
klju. Soba je dimenzija 4x5 metara, lijevo od ulaznih vrata ove prostorije
komodasatelevizorom,dokomodejevazasacvijeem,nasuprotovihpredmeta
jeugaonagarnitura,iznadugaonesenasjevernoistonojstranisobenalazi
dvokrilniprozor,dimenzija80x80,nasredinisobejestodimenzija150x70.Na
stolujezateenaokruglapepeljara,saetriopukacigaretamarkeMarlBoro
kutijacigaretaMarlBoro,plaviplastiniupalja,zatimdvijestakleneaeod
2dl,iflaaalkohola,markeBalantines.Salijevestraneugaonesenalazijedna
foteljenakojojsenalazijednamajicamarkeDisel.Izmeuugaonegarniturei
stolasenalazilenaudaljenostiod150cmoddesneiviceokastoladoglavei
300cmdodesnenogeleainaudaljenostiod170cmodglaveleai200cmdo
desneiviceulaznihvrataovesobedodesnenogeleaupoloajunaleima,oi
otovrene,ustaotovrenaizkojihseslivakrv,krvupredjelugrudilea,lijevaruka
uztijelo,desnarukasavijena(zgrena),akasavijena(stisnuta),negeispruene,
nalaziseleTodoroviDarka(tragbr.1).Ispodglavelea,natepihu,tragkrviu
oblikulokvedimezija30x35cm(tragbr.2).Poreddesnerukelea,natepihu,na
udaljenosti70cmodglaveleanalaziseauraodispaljenogprojektilakalibra
9mm(tragbr.3).Nazidu,desnoodulaznihvrataovednevnesobe,navisiniod
170cmodpodaiudaljenosti70cmodgornjeivice okasobe,50cmodgornje
desneiviceulaznihvrataovesobejeoteenjeokruglogoblika,dubine4,2cm,
XXoteenozrnoprojektila(tragbr.5).
licemjestajefotografisanoiskicirano.

Salicamjestaodstranekrimitehniaraizuzetaauraprojektila,zrno,mrljekrvi
naXXXisapodaspakovatiidostavitiCentruzakrimtehnikaistraivanjai
vjetaenjauforenzikicentaruDanilovgradu,radivjetaenja.

Nakonzavrenoguviaja,leprebaenupatologiju,ubolnicuuPodgoricuradi
obdukcije.Dana01.05.2009.godinesapoetkomu17asovaupatologijiopte
bolniceuPodgorici,izvrenajeobdukcijalea,odstraneobducentadr.Markovi
Marka,konstatovaojesledee:radiseoleumukogpola,duine190cm,kratke
crnekose,srednjerazvijen,nadesnojstranigrudnogkoaiznaddesnebradavice
nalaziseulaznarana,okruglogoblikadimenzija2,1x2,1cmnaneenavatrenim
orujem. Sa suprotne strane lea iznad lijeve lopatice se nalazi izlazna rana
dimenzija2.5x2,5cm.Konstatujuidalje,naleuiodjeinematragovanasilja,ali
seradioubistvu.Pokojnikjeimaonasebimajicuplavebojeifarmerketakoe
plaveboje,danjive(boksericecrneboje).
Licemjestajefotografisanoiskicirano.
Nakonizvreneobdukcijelea,istijepoodobrenjuistranogsudijeviegsuda
uPodogoriciVukoteVujovia,predatradisahrane.

Uviajzavrendana01.05.2009.godineu13sati.

Zapisniar:Ovlaenipolicijskislubenik:
MarijaTomicMP.DraganMarovi

Napomena:
U zapisniku konstatovati da je uviaj na licu mjesta izvrio istrani
sudijaViegsudauPodgoriciV.Vujai,VDTDraganToiiovlaeni
policijskislubenikPJNikiDraganMarkoviiovlaenipolicijski
slubeniciPJNiki.(navestiimenaiprezimenainspektoraikrim
tehniara)
4.ZAKLJUAK

Drutvena reakcija na kriminalitet mora se zasnivati na kombinaciji


tradicionalnihtehnika,kriminalistikeobrade inajnovijihnaunihdostignua.
Krozprizmuteorijskih raspara ivaeihaktuelnihpropisa,stranogidomaeg
zakonodavstva,razmatranjeprakseuviajnihorgana,pruadovoljnoosnovana
kriminalistikiosvrtnapojedinestavovepopitanjuosnovnihodlikauviajaina
znaajkojiseuviajupridaje.

Znaaj uviaja u metodici otkrivanja i rasvjetljavanja krvnih delikata


ogledaseprijesveganaprikupljanjudokaznogmaterijalazavoenjekrivinog
postupka,protivizvjesnoguiniocakrivinogdjela.Upravo,tragoviipredmeti
kojisemogunainamjestuizvrenjakrivinogdjela,prilikomvrenjauviaja,
moguposluitikaoveomaznaajnodokaznosredstvoukrivinompostupku.

Prilikomvrenjauviajanailazimonapredmeteitragovenalicumjesta
kojinekadnepredstavljajudokazealimoguposluitikaoindicijekojesekasnije
uporeujusapredmetimaitragovimazakojejeevidentnodamoguposluiti
kaodokaz,testogaionemoguimatiznaajdokaza.
Uviaj predstavlja neposredno ulno opaanje, njegovo preduzimanje
podrazumijeva opaanje, ali i izazivanje, analiziranje, selekciju, fiksiranje,
fotografisanje,jednomrijejukonzervacijuiizuzimanjerelevantnihpredmetai
tragovazarasvjetljenjekonkretnogkrivinogdjela.

Uspjeh:garancijauviajakaonuneiurgentnekriminalistikoistrane
radnje zavisiodvisokostrunogkadra,potrebnihspecijalnosti,kakoonihkoji
imaju visoko pravno i kriminalistiko znanje i veoma bogato radno iskustvo,
takoistrunjakaizdrugihoblastiprirodnihitehnikihnauka.
Na osnovu struno izvrenog uviaja mogu se utvrditi odreene
kontradiktornostiineloginostikojeuvijekgovoresuprotnoodpravogutiskaili
odonogorazvojadogaajakojibipremadatojsituacijiiliprijaviizvrioca,bio
logian.

Fingiranje,ukriminalistikomsmislusastojiseunamjernomprikrivanju
kriminalneradnjenekimdrugimkrivinimdjelom,sciljemdasezavarajuorgani
unutranjih poslova koji rade na otkrivanju izvrilaca, i tako onemogui
razjanjenjekrivinogdjela.
Iz svega navedenog moe se zakljuiti da je uviaj glavni put ka uspjenom
rasvjetljavanjuirjeavanjusvakogkriminalnogdogaaja.