DEMOKRACIJA I

SIGURNOST

PROVJERA ODGOVORNOSTI
SIGURNOSNO-OBAVJETAJNOG
SISTEMA
Sadraj
Sigurnosni sektor u demokratskom
okruenju
Reforma sigurnosnog sektora
Faktori, elementi i podruja reformi
Civilni demokratski nadzor
Provjera odgovornosti
Nauene lekcije
2
Sigurnosni sektor i
demokratski politiki poredak
Sigurnosni sektor pokriva elemente javnog sektora
koji ima pravo primjenjivati silu u poslovima
sigurnosti i tradicionalno je bio sredinji sektor
nacionalne drave
Da bi funkcionirao u skladu sa zadaama, potrebno je
osigurati nunu koordinaciju i uspostaviti
transparentni sustav upravljanja
S obzirom da je sigurnosni sektor dio javnog sektora
drave, u njegovu radu potrebno je osigurati
elemente dobrog upravljanja kao to su pouzdanost,
transparentnost i demokratska naela djelovanja.

3
Dobro upravljanje
Dobro upravljanje u sigurnosnom sektoru, zahtijeva
da se odluke vezane uz sigurnosna pitanja donose na
jedinstven i transparentan nain
Da bi se to moglo postii, mehanizmi za definiranje
sigurnosne politike i identificiranje sigurnosnih
potreba moraju biti institucionalizirani
odgovorna vlada, koja je spremna i sposobna
osigurati sigurnost drutva na svim razinama, na
prvom mjestu mora onemoguiti ukljuenost i utjecaj
dijelova sigurnosnog sektora na upravljanje dravom,
bilo direktno ili indirektno.

4
Reforma sigurnosnog sektora
Sigurnosni sektor mora biti organiziran i
uinkovit za ispunjavanje zadaa nacionalne
sigurnosti
Ogranienja u djelovanju moraju biti zakonski
ureena
Izgradnja sustava poiva na standardima
demokratskog drutva
Sustav nadzora raspodijeljen izmeu
zakonodavne, izvrne i sudske vlasti

5
Elementi reforme
Zadaa - u demokratskim drutvima jasne su zadae
svakog pojedinog dijela unutar sigurnosnog sektora.
Funkcionalna diferencijacija - jasni zakonski okviri
unutar kojih e djelovati razliiti dijelovi sustava.
Civilni nadzor - potrebno je urediti pitanje civilnog
nadzora nad cjelokupnim sustavom
Profesionalizacija - jasna formalna raspodjela
odgovornosti za sigurnost na razini zajednice; dobra
osposobljenost i opremljenost za izvravanje zadaa
koje su postavila civilna tijela vlasti u javnim
stratekim, politikim i zakonskim dokumentima

6
 Podruja reformi
reforma sigurnosnog sektora ima dva vana podruja:
prvo, pojedinane reforme unutar dijelova sigurnosnog sektora
kao to su vojska, policija, sigurnosne slube, pravosudni sustav
itd.;
drugo, izgradnja i konsolidacija demokratskih odnosa koja se
postie kroz odgovorno i transparentno djelovanje sustava koji se
nalazi pod kontrolom demokratskih vlasti.
reforma sigurnosnog sektora ima dva konstitutivna
elementa koji ine jezgru promjena unutar sustava
sigurnosti:
izgradnja odgovornog sustava koji promovira sigurnost,
izgradnja mehanizama nadzora kako bi se djelovanje sigurnosnog
sustava odvijalo unutar demokratskih normi i prakse.

7
 Reforma sigurnosnih slubi
Najbolji rezultati u transformaciji sigurnosnih slubi mogu biti
postignuti kada se transformacija zasniva na pet temeljnih principa,
prema kojima slube trebaju:
osigurati djelotvorno obavjetajno djelovanje znaajno za
sigurnost drave;
imati primjerenu zakonsku strukturu unutar koje djeluju temeljem
zakonskog pravila koje prepoznaje ljudska prava i temeljne
slobode graana;
imati djelotvoran menaderski sustav, osiguravajui odgovarajui
smjer i potivanje zakona;
biti odgovorne predsjedniku, premijeru ili ministrima koji su
odgovorni parlamentu;
biti otvorene unutarnjem i vanjskom nadzoru te parlamentarnom
nadzoru kako bi se sprijeila zlouporaba moi i kako ih vlade ne bi
pogreno upotrebljavale

8
Reforma sigurnosnih slubi
pravi test demokratske kontrole zapravo je
sposobnost sigurnosnih slubi da odgovore na
stvarne izazove beskompromisnim
potivanjem temeljnih principa
Reforma mora ukljuiti slijedee elemente:
jasno vodstvo i koordinaciju obavjetajnih slubi;
kontrolu, nadgledanje i nadzor rada obavjetajnih
slubi;
profesionalizam slubi;
jaanje odnosa izmeu zakonitosti i reforme;
praktine mjere za provoenje promjena i reformi

9
Provjera odgovornosti
Stvaranje sustava odgovornosti sigurnosnih i
obavjetajnih slubi jedan je od najteih
izazova demokratskih drava
Sustav mora biti transparentan i uinkovit
Ne bi trebao ograniavati djelovanje slubi u
izvravanju zadaa
Mora biti prilagoen politikoj kulturi i sustavu
u kojemu se stvara
Provjera odgovornosti provodi se putem
civilnog nadzora

10
 Civilni nadzor
u najuem smislu znai osiguravanje potivanja potrebnih
procedura
u irem smislu znai stvaranje uvjeta koji vode ka
ostvarenju prihvaenih standarda izvedbe, ukljuujui
oekivane rezultate, kao i sukladnost sa zakonom i
politikom
nadzor moe biti izvren na formalne i neformalne naine
Formalni naini se upotrebljavaju kako bi osigurali
usklaenost obavjetajnih aktivnosti s politikom i
procedurama, odgovarajuim ovlastima, financiranjem,
revizijom i pregledom
Neformalni naini fokusiraju se na etinost, vrijednosti,
vodstvo
11
 Civilni demokratski nadzor
Unutarnja, vanjska i sudska kontrola te parlamentarni
nadzor moraju biti formirani kao vaan mehanizam za
podrku i podupiranje implementacije reformi.
Javnim dokumentima (zakoni, smjernice) odrediti kljune
promjene i okvire za djelovanje sustava
Izbjegavati u zakonskim rjeenjima odredbe u kojima se
predvia daljnje reguliranje sustava tajnim dokumentima
Insistirati na transparentnosti podzakonskih akata
Uspostaviti jasan sustav izvjeivanja predstavnika civilnih
vlasti
Uspostaviti mehanizme civilnog nadzora koji e imati
elemente prethodnog i naknadnog nadzora

12
 Civilni demokratski nadzor
Demokratski nadzor podrazumijeva usmjeravanje i
nadzor.
Usmjeravanje znai izradu smjernica to bi obavjetajna
zajednica u odreenoj dravi trebala raditi
nadzor podrazumijeva proces u kojemu demokratska
vlada ima uvid u sve dijelove rada obavjetajne
zajednice, ukljuujui proraun, menadment i legalni
okvir za obavjetajne operacije.
Nadzor obavjetajnog sustava u demokracijama
podrazumijeva 5 osnovnih mehanizama kontrole: izvrnu,
zakonodavnu, sudsku, unutranju i vanjsku

13
Modeli nadzora
Model prethodnog nadzora:
Zakoni i podzakonski akti
Sudsko odobrenje za primjenu tajnih mjera
Davanje suglasnosti za imenovanje ravnatelja od
strane parlamenta
Model naknadnog nadzora:
Izvjea
Sasluanja ravnatelja u parlamentu
Predstavke graana i pripadnika slubi

14
 Vrste nadzora
Administrativni:
Uspostavljen unutar agencija

Postoji krovno tijelo sustava zadueno za nadzor

Sudski:
Odobrenje za koritenje posebnih mjera

Utvrivanje zakonitosti djelovanja slubi

Parlamentarni:
Odbori zadueni za nadzor sigurnosnog sektora

Posebna povjerenstva

15
Podruja reformi
Civilna i demokratska kontrola oruanih snaga
Parlamentarni nadzor sigurnosnog sektora
Civilno, vojno i obrambeno planiranje
Nadzor sigurnosno-obavjetajnog sektora
Transparentnost sigurnosnog sektora
Civilno drutvo, mediji i reforma sigurnosnog
sektora
Meunarodna zajednica i reforma
sigurnosnog sektora
16
Parlamentarni nadzor
sigurnosnog sektora
Formalne strukture u okvirima demokratskih
standarda
Nedostatak transparentnosti
Primjetan nedostatak motivacije u parlamentu
parlamenti boluju od iste bolesti kao i sigurnosni
sektor pretjerane tajnovitosti
Formalni nadzor uspostavljen prema izvjeima o
radu, nedostaju ekspertize o funkcioniranju
sustava i implementaciji zakona
Mnoga podruja izvan nadzora (primjerice, izvoz
naoruanja)
Nedostatak civilnih eksperata

17
 Nadzor sigurnosno-
obavjetajnog sektora
Formalni zakonski okviri u skladu sa demokratskim
standardima
Nereformirane sigurnosno-obavjetajne strukture
Najvei otpori reformama (permanentno stanje
izvanrednih okolnosti)
Jaka kultura tajnosti
Limitirani nadzor pod utjecajem vladajuih
struktura
Limitirani utjecaji medija i neovisnih eksperata
18
 Transparentnost sigurnosnog
sektora
Funkcionalni imperativi ograniavaju
transparentnost
Prisutni autoritarni modeli u upravljanju
sigurnosnim sektorom
Netransparentnost pogoduje razvoju korupcije
Razvoj korporativnog mentaliteta pretjerane
tajnovitosti
Nepoznate metodologije izvjeivanja
ograniavaju mogunosti nadzora

19
Civilno, vojno i obrambeno
planiranje
Sigurnost je ravnotea izmeu prijetnji i
nacionalnih kapaciteta
Limitirana transparentnost
Nevidljive linije izmeu civilnog i vojnog
planiranja
Nejasne veze izmeu procjene prijetnji i
planiranja
Alociranje financijskih sredstava ovisno
o politikoj moi
20
Civilno drutvo, mediji i
reforma sigurnosnog sektora
Civilno drutvo i mediji kljuni za
poticanje reformi
Ohrabrujui rezultati u demistifikaciji
sigurnosnog sektora
Promatranje organizacija civilnog
drutva i medija kao unutarnjeg
neprijatelja koji je financiran izvana
Limitirani dijalog civilno drutvo-drava
21
Meunarodna zajednica i
reforma sigurnosnog sektora
Kljune inicijative dolaze iz meunarodne
zajednice
Ureeni formalno-pravni okviri organizacije i
upravljanja sigurnosnim sektorom pod
utjecajem meunarodne zajednice
Slaba koordinacija, selektivni izbor podruja
reformi
Limitirani utjecaj na kljune elemente
demokratske konsolidacije

22
Nedovreni posao
Otpor tranziciji podravan od strane
vladajuih struktura
Domovinska zahvalnost glavna zapreka u
reformama
Sigurnosno-obavjetajne slube ukljuene u
politike procese i nelegalne aktivnosti
Dijelovi sustava jo uvijek izvan
parlamentarnog nadzora

23
 Zakljuak
Bez uspjenih reformi sigurnosnog sektora i suradnje,
NIJE MOGUA borba protiv novih opasnosti i izazova
Reforma sigurnosnog sektora ne promatra se kao dio
demokratske konsolidacije ve kao puko ispunjavanjem
forme
Modeli nadzora primjereni demokratskim dravama
Uinci nadzora ogranieni razliitim prikrivenim i
neformalnim linijama
Nedostaju civilne ekspertize
Slabo civilno drutvo

24
25