Sveuilite u Zadru

Teoloko-katehetski odjel

EVANELJE NADE ZA NOVU

EUROPU
Seminar iz kolegija Metodologija znanstvenog rada

Mentorica:
Studentica:

Doc. dr. sc. Klara avar Tomislava

Viljac

Zadar, 11. prosinac 2016.

SADRAJ
UVOD........................................................................................................................................
1. DUHOVNI POZIV EUROPE....................................................................................................
2. EUROPSKO ZDANJE...............................................................................................................
3. ZAKLJUAK............................................................................................................................
POPIS LITERATURE................................................................................................................
POPIS ILUSTRACIJA...............................................................................................................

UVOD

Papa Ivan Pavao II potaknut situacijom u svijetu odluio je napisati pobudnicu koja je
povedena milju o irenju nade meu narodima, posebice u Europi. Europa u svom nauku
sadri temelj zapadne civilizacije i promicateljica je mnogih zakona i ljudskih prava. Ona
je mjesto najsnanijeg razvitka kranstva kroz povijest i neprestano je pruala nove
smjernice na kojima se temelje dananji zakoni Europske unije. Kroz pobudnicu Papa
upozorava na moguu povredu ljudskih prava, uskraivanja prava i vjerske slobode, to
dovodi do dubokog nesklada. Papa Ivan Pavao II ujedno poziva na razvitak Europe u
pogledu jedinstva u razliitosti, nagovijetajui smjer za razvoj snane zajednice,
dostojne ovjeka kao pojedinca, kao i cijele zajednica i prisutnih naroda.
 DUHOVNI POZIV EUROPE

Europa je zabiljeena u povijesti kao kontinent koji je izgraen na osnovi kranskih

vrijednosti, samo kranstvo je bilo glavni imbenik ljubavi i jedinstva naroda i njihovih
kultura u Europi, te glavni izvor za ljudska prava na kojima se temelje dananji zakoni.
Europske drave su ustrojene na demokranskom politikom sustavu. Dakle, moe se
zakljuiti da ''kranska vjera temeljito i odluujue pripada temeljima europske kulture''
. U novijim danima Europa se iri i podie ekonomski, te zaboravlja na zajednitvo i
jedinstvo, kao i davanje nade svojim narodima. Ivan Pavao II poziva Europu da mora
otkriti svoje pravo lice: ''Europa je pozvana prije svega ponovno otkriti svoj pravi
identitet'' . Iako je Europa mjesto razliitih nacija i kultura, sklopljena u jedno jedinstvo,
treba osmisliti nove naine kojima e izgraditi novi put jedinstvu u razliitosti, i na taj
nain bila ukljuena u novi proces globalizacije. Kao takva bila bi mnogo vra,
utemeljena na religiozan nain, to je vrlo bitno. Da bi osnaila svoj lik kako povijesni,
tako i sadanji mora i dalje sebe izgraivati s kranskim naelima. Kao najvanije od
njih, Papa navodi ''dostojanstvo ljudske osobe, vrijednost razuma, slobode, demokracije,
pravne drave i razlikovanja izmeu politike i religije'' . U irenje Europe sudjeluju i
njezini ''stanovnici'' koji su zabrinuti za svoje dostojanstvo i ive u strahu od sve veeg
oduzimanja slobode, kako kulturoloke, tako i religiozne. Europa ne bi trebala gledati na
zajednitvo kao na ekonomsku zajednicu ili geografske predispozicije ili centre kulturno -
politike moi. Upravo naprotiv, Europa se mora graditi zajedno s narodom i njegovim
vrednotama ivota. Temelj zajednitva Europe ili Europske unije je otvorenost i pomo
manjim narodima od mogue okupacije veih dravnih sila, kako na novani nain, tako i
na solidarni nain. Za Europu je neugledno da ostane nezainteresirana za druge zemlje
svijeta. Ona treba biti upuena u to da siromane zemlje trebaju od pomo za razvitak i
ustrojstvo vlastite drave. Pomo te vrste ne bi smjela izgledati kao pomo koja trai
povrat sredstva i fondova. Narodima treba pruiti solidarnost i osjeaj mira i sigurnosti,
kao i slobodu kreativnosti, da ''stanu na noge'', te da se gospodarski i ekonomski razviju
za boljitak ivota u Europi i zajednici. Europa je kroz povijest doivjela ratne grozote,
naruavanje mira i ljudskih sloboda, nepodnoenje jednog naroda ili rasizam to prerasta
u mrnju, kao i veliki gubitak nevinih ivota. Europa se s vremenom snano oporavljala,
ne zaboravljajui nevolje izazvane raznim ideologijama, u ratnim i poslijeratnim
vremenima. Suvremena Europa se susree s novim ideologijama koje su samo sjena,
ovim tek nekadanjim, te novim krvoproliima koja se odvijaju nedaleko od Europe.
Posljedice velike nepravde su unesreene kolone izbjeglih naroda koji su ugroeni ratnim
zbivanjima, i u kontinuitetu im se i dalje naruava mir. Europa treba pokazati solidarnost i
prihvatiti sve unesreene. Meutim, u vlastitom je strahu od rata, od naruavanja ljudskog
dostojanstva i sloboda. Europa se neprestano kroz zajednitvo treba zalagati za mir unutar
svojih granica.

EUROPSKO ZDANJE

Za ostvarenje procesa novog lica Europe, najviu ulogu imaju meunarodne

organizacije podijeljene na vie sustava ili ustanova. Njihov utjecaj ostavio je utisak na
razvoj tijekom povijesti. Papa istie organizaciju koja se u svojoj osnovi bavi ouvanjem
i razvijanjem ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, kao i njezin pogled na ekosustav i
gospodarstvo, to je bitno za razvitak bolje budunosti. Rije je o Organizaciji za
sigurnost i suradnju u Europi koja radi na to uspjenijem ouvanju mira. Papa nadalje
istie Vijee Europe, ije su lanice drave koje su 1950. potpisale Europsku povelju za
zatitu temeljnih ljudskih prava, a 1961. i Socijalnu povelju. Njima se pridruuje
Europski sud za ljudska prava. Navedene ustanove sa svojim raznim integracijama,
politkim, socjalnim, pravnim i kulturnim, zalau za promicanje ljudskih prava i
demokracije, kao glavnog oblika vladavine u suvremenim zemljama Europe i svijeta.
Iznad navedenih ustanova nalazi se Europska unija kao krovna institucija Europe koja je
razdijeljena na vie sektora kao to su parlament, Vijee ministara i Europska komisija.
Institucija Europskog parlamenta donosi zakone i predstavlja narod koji je u isto vrijeme
snaan i ranjiv. Cilj same Europske unije je ostvariti to uspjeniji gospodarski razvoj koji
osnauje sve narode u cilju jedinstva. Same institucije su organizirane da pridonose
boljitku naroda Europe, ali moraju biti i u slubi ovjeka kao pojedinca. Nadalje, u toki
114. Papa Ivan Pavao II zajedno sa sinodalnim ocima trai od europskih drava da uvide''
kako dobar drutveni poredak mora biti ukorijenjen u istinskim etikim i drutvenim
vrijednostima.'' Napominje takoer bitnost crkve i crkvenih organizacija koje su od
poetka temelj Europe te kao takva zasluuje da ju se ozbiljno shvaa.

Slika 1 - Ivan Pavao II

Crkva je specifina tvorevina koja je otvorena za svaki problem. Ona ne predstavlja
zatvorenu privatnu instituciju. To nije opis i temelj Crkve same po sebi. Posebno
napominje da ''u obnavljanju svojih zadaa, razne drave i europske ustanove moraju
djelovati sa svijeu da e njihova pravna ustrojstva u punini potivati demokraciju,
budu li predvidjela oblike ''zdrave suradnje'' s crkvama i vjerskim organizacijama''. Papa
izrie misao buduim generacijama koje e pisati ustav Europske unije koja upuuje na
vanost vjerskih sloboda, jer je to ujedno i temeljno ljudsko pravo, koje ispunjava
ovjeka i gradi slobodno i plodno drutvo. Papa navodi ''tri komplemetarna elementa:
pravo crkve i vjerskih zajednica da se slobodno organiziraju, u skladu s vlastitim
pravilima i vlastitim uvjerenjima''. On ih navodi kao bitne elemente za izgradnju Europe,
kako zajednice naroda i vjera, tako i samog pojedinca koji se ispunjava vjerom i
kreativno promatra svoju budunost. Takav pojedinac ili drutvo ne bi bilo zarobljeno u
okvirima koji suavaju i odmau razvoju same Europe. U toki 115. naglaena je bitnost
ljudskih prava kojoj Papa posveuje veliku pozornost, naglaavajui dunost institucija u
promicanju ljudskih prava kao temelja izgradnje solidarnosti i slobode. Sinodalni su oci
pozvali europske dunosnike rijeima: ''Podignite glas kad su pogaena ljudska prava
pojedinaca, manjina i naroda, poevi od prava na vjersku slobodu; veu pozornost
posvetite svemu onome to se odnosi na ljudski ivot, od njegova zaea sve do prirodne
smrti i na obitelj utemeljenu na braku; to su temelji na kojima poiva zajedniki europski
dom''. Vrlo bitan segment je odgoj mladih, s punom odgovornou, a ukljuuje moralne i
duhovne vrijednosti, te na taj nain postavlja temelj bolje ljudske budunosti. ''Europi je
potrebna vjerska dimenzija''. Da bi Europa uspostavila novitet mora otvoriti put Bogu i
njegovom djelovanju. Nada u izgradnju Europe, kao mjesta plodnog ljudskog djelovanja i
dostojanstva, te zajednikog rada za mir, ne podcjenjujui Boju snagu koja djeluje kroz
ovjeka. Ne moe se uzeti u obzir da ljudski napori ne bi nita vrijedili ako ih ne bi
pratila Boanska pomo, jer ''ako Gospodin kue ne gradi, uzalud se mue graditelji''. Da
bi se Europa vrsto utemeljila potrebne su prave i istinske vrijednosti svakog ovjeka na
univerzalnoj razini. Katolika crkva pojednostavljuje situaciju nudei bitnost jedinstva u
razliitosti vjera, kultura i svijesti koja je ukorijenjena, ali ne i ostvarena u punom smislu.
U toki 117. opisuje se uvjerenje Katolie crkve da moe pruiti suradnju i osobiti
doprinos europskim ustanovama u skladu sa svojim kranskim i drutvenim naukama
ostvariti ''Evanelje nade za novu europu''. Djelovanje u tom pogledu akumulira na nain
da krani koji su osposobljeni za rad u navedenim institucijama, vrsto zagovaraju nauk
evanelja u pogledu politikih poteza ''zacrtati europski drutveni poredak, koji e sve
vie potivati svakog ovjeka i enu, pa stoga i biti u skladu s opim dobrom''. Porast
jedinstva ostvaren izmeu crkvenih zajednica razliitih tradicija i podrijetla dovodi do
razmjene iskustava koja nam pomau putem susreta, te ''osobito treba vednovati kulturne
i duhovne tradicije istonih katolikih crkava''. Jaanje jedinstva kontinentalnih Crkvi
potie vjernike na pomirenje pogleda ''teolokog, etikog i socijalnog dijaloga''. Ne
smijemo dopustiti da Crkva koja je potekla od Krista bude simbol razdora i nesloge.

ZAKLJUAK

Pobudnicom Evanelje nade za Europu papa Ivan Pavao II alje snanu poruku
institucijama Europe kao i njenim narodima. Daje i upozorenje koja se odnosi na
dananju sliku svijeta. U Europi i svijetu se osjea i doivljava sve manje pravo na
slobodu, javno djelovanje i kreiranje pojedinca i zajednica u ostvarivanju jedinstva.
Prisutno je svojevrsno beznae meu narodima koje je uvjetovano manjkom vjere i
gubitkom nade. Kreatori i uvari europskih zakona moraju se povoditi moralnim i
prirodnim naelima u ouvanju ljudskog dostojanstva i stvaranju plodnog okruenja za
sve graane Europe, bez obzira na njihova vjerska, politika i kulturna opredjeljenja.
Uloga Crkve kroz povijest, a tako i danas, predstavlja neprestanu borbu za ljudsko
dostojanstvo, slobodu i pravdu. Naroito danas, kada se uloga Crkve i njeno poslanje,
obezvreuju u nastojanju da se poniti svaki spomen na Boju prisutnost i njegov naum,
u kojem ovjek predstavlja sredite univerzuma. ovjek, ljubljen i izabran od Boga,
stvoren je da vri Njegovu volju. Snaga krana, potaknuta nadom, mora biti jaka i
odrjeita pred svim izazovima vremena. Na spomen nade i vjere potaknuti su i pozvani
svi narodi Europe, ali i ire. Nosioci vlasti moraju tititi sva prava odreena zakonima i
neprestano raditi na njihovom ostvarivanju i poboljavanju. Najvei naglasak treba staviti
na odgoj mladih koji e u buduim naratajima, potaknuti ispravnim vrijednostima i
vjerom, stvarati drutvo blie Bojim zakonima, to ukljuuje potpunu slobodu i
dostojanstvo u okvirima vjere u Isusa Krista.

POPIS LITERATURE

IVAN PAVAO I, Ecclesia in Europa, Split, 2003

 POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1 - Ivan Pavao II -

http://aartsbisdom.nl/Nieuws/Pages/WonderenboekJohannesPaulusIIgepubliceerd.aspx