UDK 624.074.6.001.1:69.009.18 Primljeno 11. 9. 2005.

Dijagrami meudjelovanja za
dimenzioniranje vitkih stupova
Josip Gali, Anto Kuer, Zorislav Sori, Tomislav Kiiek
Kljune rijei J. Gali, A. Kuer, Z. Sori, T. Kiiek Prethodno priopavanje

armiranobetonski stupovi, Dijagrami meudjelovanja za dimenzioniranje vitkih stupova

vitki stup, U lanku su dani granini uvjeti za vitkost stupova prema hrvatskim, europskim i amerikim propisima
pravokutni presjek, kada je potrebno proraunavati vitke stupove uzimajui u obzir poveanje unutarnjih sila zbog
ekscentrinost, deformacije stupa. Opisani su mogui oblici sloma vitkih armiranobetonskih elemenata te priblini
vitkost, teorija II. reda, proraun vitkih elemenata po teoriji II. reda model stupa. Opisan je i priblini postupak prorauna
dijagrami meudjelovanja vitkih stupova prema EC2 te su na temelju tog postupka izraeni dijagrami meudjelovanja.

Key words J. Gali, A. Kuer, Z. Sori, T. Kiiek Preliminary note

reinforced concrete Interaction diagrams for slender-column dimensioning

slender piers, Boundary conditions for column slenderness are presented in accordance with Croatian, European and
rectangular cross-section, American regulations, for cases when slender columns must be designed taking into account an
eccentricity, increase in internal forces due to column deformation. Possible forms of failure of slender reinforced-
slenderness, concrete elements are described, and an approximate design of slender elements is given as based on
second order theory, the second order theory "column model". An approximate design procedure for slender column design
interaction diagrams according to EC2 is also described, and interaction diagrams based on this procedure are presented.

Mots cls J. Gali, A. Kuer, Z. Sori, T. Kiiek Note prliminarie

piliers minces en Diagrammes d'interaction pour le dimensionnement des piliers minces

bton arm, Les conditions limites pour la minceur des piliers sont prsentes en conformit avec les rglements croates,
coupe rectangulaire, europens et amricains, pour les cas o les piliers minces doivent tre dimensionns en tenant compte de
excentricit, l'augmentation des forces internes dues la dformation du pilier. Les aspects possibles de la rupture des
minceur, lments minces en bton arm sont dcrits, et le calcul approximatif des lments minces est donn sur la
thorie de deuxime ordre, base de la thorie de deuxime ordre "modle de pilier". Le procd approximatif de calcul des piliers
diagrammes d'interaction minces selon EC2 est galement dcrit, et les diagrammes d'interaction bass sur ce procd sont prsents.

. , . , . , .

,
,
,
, ,
,
, - .
, ,
. 2,
.
Schlsselworte J. Gali, A. Kuer, Z. Sori, T. Kiiek Vorherige Mitteilung
schlanke Stahlbetonsule, Interaktionsdiagramme fr die Bemessung schlanker Sulen
rechteckiger Querschnitt, Im Artikel prsentiert man die Grenzbedingungen fr die Sulenschlankheit nach kroatischen,
Exzentrizitt, europischen und amerikanischen Vorschriften fr den Fall dass man bei der Berechnung von
Schlankheit, schlanken Sulen die Steigerung der inneren Krfte wegen der Sulenverformung in Betracht nehmen
Theorie des II. Grades, muss. Beschrieben sind die mglichen Bruchformen schlanker Stahlbetonelemente und eine annhernde
Interaktionsdiagramme Berechnung nach der Theorie II. Grades - "Sulenmodell". Beschrieben ist ein annherndes Verfahren
fr die Berechnung schlanker Sulen nach EC2, und auf Grund dieses Verfahrens sind die
Interaktionsdiagramme hergestellt.

Autori: Mr. sc. Josip Gali, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu; Anto Kuer, dipl. ing.
gra., Hrvatski institut za mostove i konstrukcije, Zagreb; prof. dr. sc. Zorislav Sori, dipl. ing. gra.,
mr. sc. Tomislav Kiiek, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

GRAEVINAR 57 (2005) 11, 869-877 869

Dimenzioniranja vitkih stupova J. Gali i drugi

1 Uvod gdje su:

Danas se u Hrvatskoj sve vie izvode armiranobetonske
montane hale u kojima su stupovi statikog sustava
konzole optereeni vertikalnom uzdunom silom i savi-
janjem zbog ekscentrinog oslanjanja glavnih nosaa,
djelovanja vjetra ili seizmikih sila. Takoer se, osim
nosivih konstrukcija od montanih armiranobetonskih
elemenata, izvode i monolitne armiranobetonske kons-
trukcije industrijskih i stambenih graevina s izrazito
vitkim stupovima. Takvi sustavi nerijetko imaju koefici-
jent vitkosti Oi > 100, to zahtijeva proraun po teoriji
II. reda.
I = moment tromosti presjeka stupa u smjeru manjeg
otpora izvijanju,
Ac = povrina poprenog presjeka stupa.
Prema HRN ENV 1992-1-1 [6] stupovi se smatraju krat-
kim i nije potreban proraun po teoriji II. reda ako pove-
anje momenta savijanja odreenog teorijom I. reda zbog
deformiranja nije vee od 10%. To je ispunjeno kada je
zadovoljen jedan od dva sljedea uvjeta:
Oi  25 i (3)

U praksi se esto rabe priblini postupci prorauna 15

vitkih stupova, i to prema Kordini [10] (DIN 1045) ili Oi  (4)
Q Sd
prema postupku danom u ACI [3] (Magnified moments)
kod nas poznatom kao Metoda poveanja momenta. gdje su:
Priblian postupak prema Kordini mogu je za podruje
Sd - koeficijent uzdune sile za element:
vitkosti 20 < Oi < 70, a Metoda poveanja momenta
Sd = NSd /( Acfcd)
pogodna je za vitkosti Oi < 100. U ovom e se radu opi-
sati priblini postupak prorauna vitkih stupova prema Ac - povrina poprenog presjeka stupa, okomito na
EC2 [6], koji se moe uporabiti za vitkosti i 140. Pri- smjer uzdune sile
kazat e se dijagrami sudjelovanja u kojima je sadrano
poveanje momenata savijanja po teoriji II. reda. Ovim fcd - proraunska tlana vrstoa betona
e se dijagramima upozoriti na pogreku koja se ini NSd - proraunska uzduna sila, (NSd = JgNg +JqNq).
dimenzioniranjem stupa na razini presjeka ne uzimajui
u obzir vitkost elementa u odnosu prema dimenzionira- Za nepomine okvire, uz uvjete (3) i (4), vrijedi i dodat-
nju stupa na razini elementa uzimajui u obzir vitkost. ni uvjet: Oi Ocrit. Ako je ovaj uvjet zadovoljen, takav
stup ne treba provjeravati po teoriji II. reda.
2 Granine vitkosti
e
Prema svim propisima, za definiranje vitkoga armirano- Ocrit 25 2  o1 (5)
eo 2
betonskog elementa rabi se uvjet da vitkost armirano-
betonskoga elementa mora biti manja od neke unaprijed gdje su eo1 i eo2 ekscentrinosti uzdunog optereenja na
zadane granine vitkosti. krajevima elementa, pri emu se pretpostavlja da je
lo e o1 d e o 2 , (slika 6.).
Oi  Ocrit (1)
i U sluaju kada se stup ne provjerava po teoriji II. reda i
gdje su: kada je ispunjen uvjet (Oi Ocrit), krajeve stupova ipak
treba proraunati tako da ispune najmanje sljedea dva
i - koeficijent vitkosti elementa (skraeno: vitkost) uvjeta:
lo - duljina izvijanja elementa NRd NSd i (6)
i - polumjer tromosti u smjeru manjeg otpora h
izvijanja M Rd t N Sd (7)
20
crit - granini koeficijent vitkosti (skraeno: granina gdje su:
ili kritina vitkost).
NRd - proraunska nosivost stupa na tlak
Polumjer tromosti odreuje se izrazom:
MRd - proraunska nosivost stupa na savijanje
I
i , (2) h - dimenzija (visina) presjeka stupa u ravnini
Ac savijanja.

870 GRAEVINAR 57 (2005) 11, 869-877

J. Gali i drugi Dimenzioniranja vitkih stupova

Za vitke stupove doputena je uporaba priblinog postupka Krivulja K na slici 1. predstavlja vrijednosti kombina-
izdvojenog stupa (postupak model stupa) na podruju 0 cije MSd i NSd, kada dolazi do graninih deformacija u
< i < 140, ali uz zadovoljenu zahtijevanu razinu sigur- elinoj armaturi ili betonu odnosno sloma presjeka
nosti. Za pomine okvire doputaju se i pribline meto- zbog dosezanja granine nosivosti gradiva elementa, a
de poveanja horizontalnih sila zbog imperfekcija i teo- naziva se dijagram meudjelovanja.
rije II. reda, ali srednja vitkost svakog kata (m) pravil-
Pravac (1) predstavlja sluaj kad se radi o kratkom stu-
nog okvira mora zadovoljavati sljedee uvjete:
pu, tj. kad se zanemare deformacije od savijanja i kad ne
Om  50 i (8) postoje pogreke izvedbe. Zbog velike krutosti elementa
20 na izvijanje kritina se sila ne moe dostii pa je prob-
Om  (9) lem nosivosti problem graninih naprezanja. Do sloma
Q Sd dolazi dostizanjem proraunskih sila M(1)Sd i N(1)Sd.
Ako je srednja vitkost kata vea od zahtijevane,
Krivulja (2) predstavlja sluaj srednje vitkosti kada pos-
potrebno je koristiti se proraunom poveanja momenta
toji dodatni progib zbog momenta savijanja, tako da
koji uzima u obzir stvarni dijagram - za beton.
slom nastaje uz manju uzdunu silu (N(2)Sd < N(1)Sd) i
3 Mogui oblici otkazivanja nosivosti vei moment (M(2)Sd > M(1)Sd), ali se slom dogaa tako-
armiranobetonskih elemenata er zbog naprezanja a ne izvijanja.

Kada je armiranobetonski element (stup) optereen uz- Krivulja (3) je sluaj vrlo vitkih elemenata kada zbog
dunom tlanom silom i momentom savijanja mogui poveanja vitkosti progib f od momenta savijanja dosti-
su razliiti oblici otkazivanja koji ovise o vitkosti i vri- e veu vrijednost, tako da do sloma dolazi kod kritine
jednosti proraunske uzdune sile NSd i proraunskog tlane sile N(3)kr < N(2)Sd i momenta savijanja M(3)kr< M(2)Sd.
momenta savijanja MSd.
4 Priblini proraun vitkih elemenata po teoriji
NSd
II. reda model stupa
NSd
(1) (1)
(2)
Nkr Mkr
(2) Priblini postupak prorauna vitkih stupova model stupa
NSd MSd
jedan je od najee upotrebljavanih i na njegovu se po-
NSd e NSd f (2)
NSd MSd
(2)
f e jednostavnjenju temelji priblini proraun vitkih stupo-
(1) (2)
NSd e NSd f
(3)
Nkr Mkr
(3) K va dan u ENV 1992-1-1 [6]. Postupak je primjenjiv za
(3) stupove nepominih okvira, iako je mogua primjena i
(3) (3)
NSd MSd na pojedine pomine okvire.

MSd
NSd Postupak uvodi aproksimaciju konanog oblika deformi-
Slika 1. Dijagram meudjelovanja. Pravac (1) predstavlja poveanje rane osi stupa kada dolazi do sloma. Model stupa zove
sile za stup male vitkosti, dok krivulje predstavljaju se zato to se u analizi rabi konzolni stup koji ima istu
poveanje sile za srednju (2) i veliku (3) vitkost [10] duljinu izvijanja kao i stup okvira za koji se radi prora-

a) b) c) d)

NSd NSd e2 NSd NSd

MSd

ea
x
l = l0 / 2

M'Sd 1/r M''Sd

(1/r)o
2
ql / 2 NSd ea MSd NSd e2
max M'Sd

Slika 2. Model stupa: a) granino optereenje i nesavrenost osi stupa; b) momenti savijanja I. reda; c) deformiranje osi stupa i zakrivljenost
stupa zbog momenata savijanja I. i II. reda; d) momenti savijanja II. reda [8]

GRAEVINAR 57 (2005) 11, 869-877 871

Dimenzioniranja vitkih stupova J. Gali i drugi

un, a za koji se pretpostavlja da je poradi savijanja ukup- Za svaki presjek koji je optereen uzdunom silom mo-
nim graninim utjecajima I. i II. reda deformiran u obli- e se definirati krivulja ovisnosti ekscentrinosti unutar-
ku sinusoidnog poluvala i da se najvei momenti savija- njih sila er = Mr /Nr i zakrivljenosti (1/r)o (krivulja (2)
nja I. i II. reda pojavljuju na mjestu upetosti. na slici 3. Pritom su Mr i Nr rezultante unutarnjeg napre-
zanja stupa.
Na slici 2. oznaka ea dodatna je ekscentrinost zbog ne-
tonosti izvedbe i nesavrenosti geometrije stupova. Pod optereenjem zakrivljenost presjeka raste sve dok
Pomak vrha stupa proraunava se preko izraza (10), se u presjeku ne pojavi ravnoteno stanje naprezanja. Ka-
gdje je na vrhu stupa, tj. na mjestu djelovanja sile, x = 0, ko se krivulje i pravci na slici crtaju za istu uzdunu silu
dok je na upetom kraju x = l. NSd, razvoj deformacija se zaustavlja kada se dosegne
l vrijednost zakrivljenosti (1/r)oA , tj. kada se izjednae
e2 (1 / r ) x m( x) dx (10) ekscentrinosti pravca i krivulje (toka A na slici 3.). Mo-
o gua je pojava da je ekscentrinost prvog reda toliki da se
Pretpostavlja se sinusni oblik zakrivljenosti stupa kao dobije pravac (3) na slici 3, pri emu moe nastati rav-
funkcija od za sada nepoznate zakrivljenosti na mjestu notea u toki B. Takva ravnotea nije ba pouzdana jer
upetosti (1/r)o, tj.: (1/r)x = (1/r)osin(xS/(2l)). Moment mali nepredvieni porast ekscentrinosti dovodi do mi-
savijanja od jedinine horizontalne sile iznosi: m(x) = moilaenja pravca i krivulje to znai da se dogaa slom
1,0x. Pomak vrha stupa e2, uz S2 10, moe se izraziti zbog gubitka stabilnosti.
formulom (11):
Da bi se osigurala stabilnost stupa potrebno je da za za-
l
xS 4 2 dani presjek i pretpostavljenu tlanu silu N za koju vri-
e2 (1 / r ) o sin 2l x 1,0 dx (1 / r ) o l
0 S2 (11) jedi (NSd N) postoji zakrivljenost (1/r)o kojoj odgova-
2 raju vrijednosti Mr i Nr (kada je Nr = N) i da su ispunje-
0,4 1 / r o l
ni sljedei uvjeti:
Za konzolni je stup duljina izvijanja lo = 2l, pa je pomak
NSd Nr (14)
vrha stupa
e2 0,1 1 / r o lo 2 (12) e er (15)

Ukupna ekscentrinost od svih djelovanja iznosi: Na slici 4. pravac (1) jest pravac vanjske ekscentrinosti.
Krivulja (2) je krivulja unutarnje ekscentrinosti za
euk e1  0,1 1 / r o lo 2 (13) stvarnu osnu silu pri emu vrijedi Nr NSd, tj. NSd Nr.
Krivulja (3) jest krivulja unutarnje ekscentrinosti za
gdje je e1 ukupna ekscentrinost I. reda, a moe predstav-
veu pretpostavljenu uzdunu silu. Uvjeti dani u izrazi-
ljati zbroj ekscentriciteta zbog optereenja, nesavrenos-
ma (14) i (15) su dovoljni jer pravac (1), ako nema zajed-
ti i puzanja.
niku toku s krivuljom (2), ne moe istodobno sjei ili
Promjena vrijednosti ekscentrinost stupa koji je optere- tangirati krivulju (3).
en vanjskom proraunskom tlanom silom NSd u ovis-
nosti o zakrivljenosti (1/r)o na mjestu upetosti moe se e
prikazati pravcem 1 na slici 3. 2 NSd
A 3
LOM Nr > NSd
er > eSd
e
3 eSd NSd
B
B e2
1
e
NSd
d
1 A eI
e
b
2 d
eI
eI C 1 / roB 1 / ro 1 / ro
b

Slika 4. Uvjeti ekscentrinosti pri vanjskoj tlanoj sili manjoj od

1 / roA 1 / roB
Slika 3. Ekscentrinost sile na mjestu upetosti stupa u ovisnosti o
zakrivljenosti (1/r)o presjeka: pravci (1) i (3) su
ekscentrinosti vanjskog djelovanja; krivulja (2) je
ekcentrinost er unutarnjih sila [8]
1 / ro unutarnje sile (NSd<Nr): pravac (1) = ekscentrinost
uslijed vanjskog djelovanja; krivulja (2) = ekscentrinost
unutarnjih sila za stvarnu vrijednost sile NSd; krivulja (3)
= ekscentrinost unutarnjih sila za pretpostavljenu
vrijednost unutarnje sile Nr [9]

872 GRAEVINAR 57 (2005) 11, 869-877

J. Gali i drugi Dimenzioniranja vitkih stupova

5 Proraun priblinim postupkom prema EC2 ekscentrinosti I. reda jednaki na oba kraja stupa ili se
radi o stupu pominog okvira (slika 6.a), ukupna se eks-
U HRN ENV 1992-1-1 [6] definirani su izrazi preko
centrinost proraunava prema izrazu:
kojih se uzima uinak nesavrenosti, a temelje se na ve-
liini nagiba 1 cijele konstrukcije i ekvivalentnoj geo- etot = eo + ea + e2 (18)
metrijskoj nesavrenosti ea u najnepovoljnijem pravcu
gdje su:
za izdvojene elemente. Ti izrazi glase:
eo - ekscentrinost I. reda, eo = MISd /NSd
1
Q1 u radijanima (16)
100 htot MISd - proraunski moment savijanja I. reda
NSd - proraunska tlana sila u stupu
l
ea Q1 o , (17)
2 ea - dodatna ekscentrinost prema izrazu (17)
gdje je: e2 - ekscentrinost II. reda koji se odredi priblinim
postupkom.
1 - nagib u odnosu na vertikalu
Za nepomine okvire kod kojih su momenti I. reda pro-
lo - duljina izvijanja
mjenjivi du stupova, za ekscentrinost I. reda uzima se
htot - ukupna visina sustava u metrima. vea od vrijednosti ekvivalentne ekscentrinosti prorau-
nanih prema sljedeim izrazima:
U HRN ENV 1992-1-1 [6] jo se zahtijeva da se za slu-
ajeve kad se moe zanemariti uinak II. reda uzima 1 > eo = 0,6eo2 + 0,4eo1 (19)
1/400, a za sluajeve kad se uinak II. reda trebaju uzeti
u obzir uzima 1 > 1/200. Doputeno je da se nesavre- eo = 0,4eo2 (20)
nosti kod okvira moe uzeti zamjenjujuim horizontal- gdje eo2 i eo1 oznaavaju ekscentrinosti I. reda na
nim silama kao to je prikazano na slici 5. krajevima stupa, pri emu je |eo2| |eo1| (slika 6.b i 6.c).
a) b)
a) b) c)
Vc1 Vc2 kat c Vcn 'Hc NSd NSd NSd
n
Vb1 Vbn 'Hb 'Hj = i=1
6Vij Q Nbc lcol
kat b Hfd
htot

Nba
Q Va1 Van 'Ha Q lcol
kat a eo2 eo2

Q Hfd = (Nbc+Nba) Q/2 eo

c)
eo1 eo1
Vc1 Vc2 kat c Vcn 'Hc

Vb1 Vb2 Vbn 'Hb

kat b
n
'Hj = 6Vij Q NSd NSd NSd
htot

Va1 Va2 Van 'Ha

kat a i=1

Q Q
Slika 6. Proraunski modeli za odreivanje ukupne odnosno
ekvivalentne ekscentrinosti [10]

Slika 5. Primjena geometrijskih nesavrenosti; nesavrenost za U priblinom je postupku utjecaj puzanja zanemaren,
izraunavanje horizontalnih sila koje djeluju na element dok upute za toniji proraun stupova [6] nalau da ga
za ukruenje ili u razinama pojedinih stropova [6] i [10] je potrebno uzeti u obzir ako dovodi do poveanja mo-
menta savijanja za vie od 10%. U tom se sluaju puza-
Dopunska se ekscentrinost od savijanja (po teoriji II.
nje uzima analogno kao kod prorauna progiba grednih
reda), za nepomine i pravilne pomine okvire, odreuje
nosaa, tj. reduciranjem modula elastinosti ili primje-
priblinim postupkom koji se temelji na
nom Trostove jednadbe.
pojednostavljenju postupka model stupa. Iz okvira se
izdvoje stupovi, prorauna njihova vitkost i odrede Dopunska se ekscentrinost, odnosno uinak zakrivljenosti
ekscentrinost u najkritinijim presjecima. Bitno je u stupa, proraunava izrazom:
ovome postupku da su stupovi konstantnoga poprenoga
presjeka, a presjek koji je izloen najveem naprezanju lo 2
e2 K1 1 / r  (21)
proraunava se na ukupnu ekscentrinost etot. Kad su 10

GRAEVINAR 57 (2005) 11, 869-877 873

Dimenzioniranja vitkih stupova J. Gali i drugi

gdje su: Od moguih okvirnih sustava, izabran je horizontalno

pridrani sustav za koji se moe uzeti veliina nagiba
lo - duljina izvijanja stupa,
1 = 1/400. U tom sluaju izraz (17) postaje:
1/r - zakrivljenost kritinog presjeka.
lo
ea (26)
Izraz (21) sadri sa koeficijent redukcije za zakriv- 800
ljenost K1 1, jer je uinak tlane sile manji za manje
vitkosti stupa. Ovisnost vitkosti i duljine izvijanja dana je izrazima (1)
O i (2), iz kojih se za pravokutni presjek dimenzije h u
K1  0,75 za: 15 35 (22) smjeru izvijanja dobije:
20
K1 1,0 za: > 35 (23) h
i (27)
12
Pojednostavljenje metode model stupa, radi
osiguravanja direktnog dimenzioniranja, postie se O h
izrazom za zakrivljenost u kojem je ona neovisna o lo (28)
koliini armature: 12
H yd Tada se ekscentrinost ea moe izraziti ovisno o
1/ r 2 K2 (24) dimenziji presjeka h i vitkosti elementa:
0,9 d
gdje su: O h
ea (29)
yd = fyd/Es - proraunska deformacija pri poputanju 800 12
armature Pretpostavkom odnosa d = 0,9h i uvrtavanjem izraza
d - statika visina presjeka (28) i (24) u izraz (21), za dopunsku se ekscentrinost
zbog deformiranja elementa dobije izraz ovisan o
K2 - koeficijent kojim se uzima u obzir smanjenje
dimenziji presjeka h i vitkosti elementa uz k2 =1,0
zakrivljenosti zbog poveanja tlane sile.
Koeficijent K2 odreuje se izrazom: 1 O2 h f yd
e2 0,1 K1 (30)
N ud  N Sd 0,9 2 6 Es
K2 d 1,0 (25)
N ud  N bal
Koeficijent zakrivljenost K1 dan je u izrazima (22) i
gdje su:
(23).
Nud - proraunska granina nosivost presjeka stupa
na tlak: Nud = 0,85fcdAc + fyd(As1+ As2) Ukupni ekscentricitet djelovanja tlane sile, etot = eo + ea
NSd - proraunska tlana sila + e2, uvrten je u izraze odreene iz uvjeta ravnotee:
Nbal - uzduna sila za koju je otpornost presjeka na NSd = NRd (31)
savijanje najvea. Za simetrino armirane pra-
vokutne presjeke moe se usvojiti: Nbal = 0,4fcdAc, MIISd = NSd (eo + ea + e2) = MRd (32)
gdje je Ac plotina poprenog presjeka stupa.
gdje su:
Za k2 = 1,0 proraun je na strani sigurnosti [6].
MIISd - proraunski moment savijanja II. reda
Ovaj postupak vrijedi za vitkosti stupova manje od 140 i
ekscentrinost I. reda eo > 0,1h, gdje je h dimenzija MISd - proraunski moment savijanja I. reda,
stupa u smjeru izvijanja. Ako to nije ispunjeno, potrebno je MISd = NSdeo
koristiti se drugim metodama.
MRd - proraunska nosivost stupa na savijanje
6 Dijagrami meudjelovanja za dimenzioniranje NSd - proraunska tlana sila u stupu
vitkih stupova
Za izradu dijagrama interakcije vitkih stupova uporab- NRd - proraunska nosivost stupa na tlak.
ljen je priblian postupak prema HRN ENV 1992-1-1
Uvrtavanjem jednadbi za unutarnje sile u izraze (31) i
[6]. Od moguih djelovanja ekscentrine tlane sile
(32) dobije se (vidi sliku 7.):
izabran je sluaj kad su ekscentrinosti I. reda jednaki
na oba kraja stupa ili se radi o stupu nepominog okvira
N Sd 0,85 f cd D v[db  As 2V s 2  As1V s1 (33)
(slika 6.a).

874 GRAEVINAR 57 (2005) 11, 869-877

J. Gali i drugi Dimenzioniranja vitkih stupova

h N Sd d V V
M II Sd 0,85 f cd D v[db  k a x  Q Sd 0,85D v[  Z2 s 2  Z1 s1 (40)
2 bhf cd h f yd f yd
(34)
h h
 As 2V s 2  d 2  As1V s1  d1 Izrazi (33), (34), (40) i (41) vrijede za sluaj kad je neu-
2 2 tralna os unutar presjeka. Ako neutralna os pada izvan
Budui da za proraunski moment savijanja II. reda presjeka, u navedene izraze potrebno je uvrstiti promje-
vrijedi: nu predznaka.

-2,3 / -1,6
MIISd = MISd + NSd (ea + e2) (35) -2,8
O 

As1=Z(fcd/fyd)bh
proraunski moment savijanja I. reda MISd moe se -2,6
As2=EAs1

dobiti uvrtavanjem izraza (33) i (34) u izraz (35): E=1

d1/h=d2/h=0,1

-0,6
-2,4 RA 400/500

5/
-3,0
I II
M Sd M Sd  N Sd(ea  e2 ) -2,2

h h h
0,85 f cdD v[db 2  ka x  As 2 s 2 2  d 2  As1 s1 2  d1  -2

 >0,85 f cdD v[db  As 2 s 2  As1 s1  ea  e2 @ -1,8

0 /
,5
(36)

-3
-1,6

Izraz (33) dijeli se faktorom (bhfcd), a izraz (36)

QSd

-1,4

faktorom (bh2fcd) te se uvode mehaniki koeficijenti -1,2

armiranja
-1
/1
-3,5
f yd As1 f yd
Z1 U1 (37) -0,8
f cd bh f cd
-0,6

f yd As 2 f yd
Z2 U2 (38) -0,4 Hc2=-3,5 / Hs1=2

f cd bh f cd -3,5 / 6
-0,2

i omjer 0
0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90 1,00
As 2 PSd
E (39)
As1 Slika 8. Interakcijski dijagram na razini presjeka, = 0

Tada izrazi za konstruiranje dijagrama postaju neovisni Pri izradi pojedinog dijagrama, predviene su deforma-
o dimenzijama presjeka i armature te glase: cije c2 i s1, odnosno koeficijent poloaja neutralne osi

Slika 7. Popreni presjek, dijagrami relativnih deformacija i naprezanja, unutarnje sile za najveu ekscentrinost (etot)

M I Sd
P Sd
bh 2 f cd
(41)
d d V d V d d V V ea  e 2
0,85D v[ 0,5  k a[  Z 2 s 2 0,5  2  Z1 s1 0,5  1  0,85D v[  Z 2 s 2  Z1 s1
h

h h f yd h f yd h h f yd f yd

GRAEVINAR 57 (2005) 11, 869-877 875

Dimenzioniranja vitkih stupova J. Gali i drugi

O 
-2,8
te su za svaku vrijednost mehanikog koeficijenta armi-
As1=Z(fcd/fyd)bh ranja = 0,05 do = 1,00, s korakom 0,05, nacrtane
As2=EAs1
-2,6
E=1 krivulje.
d1/h=d2/h=0,1
-2,4 5/
-0,6 RA 400/500 Dijagrami, slike 8. do 12. su konstruirani za elemente
pravokutnog presjeka i vitkosti = 0; = 35; = 70;
-3,0

-2,2
= 100; = 140, za omjer tlane i vlane armature = 1,
-2 za d1/h = d2/h = 0,1 i za elik S-400 (tj. RA 400/500).
-1,8 Na kraju su, radi ukazivanja na pogreku koja se ini
dimenzioniranjem stupa na razini presjeka (mala vitkost
/0
,5
-3

-1,6
stupa) u odnosu na dimenzioniranje stupa na razini ele-
menta (vitki stupovi), konstruirani dijagrami meudjelo-
QSd

-1,4

vanja za stupove razliitih vitkosti (slika 13.).

-1,2

O 
-2,8
-1
/1 As1=Z(fcd/fyd)bh
-3,5
As2=EAs1
-2,6
E=1
-0,8
d1/h=d2/h=0,1
-2,4 RA 400/500

-0,6
-2,2

-0,4 Hc2=-3,5 / Hs1=2 -2

-3,5 / 6 -1,8
-0,2

/0
-3,5
-1,6
0
0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90 1,00 -1,4
QSd

PSd
-1,2

Slika 9. Dijagram meudjelovanja za koeficijent vitkosti = 35 -1

-3,5
/1

-0,8

-0,6

O 
-2,8 -0,4 Hc2=-3,5 / Hs1=2

As1=Z(fcd/fyd)bh
-3,5 / 6
As2=EAs1 -0,2
-2,6
E=1
0
d1/h=d2/h=0,1
0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90 1,00
/ -0,6

-2,4 RA 400/500
PSd
-3,05

-2,2 Slika 11. Dijagram meudjelovanja za koeficijent vitkosti = 100

-2
O 
-2,8
As1=Z(fcd/fyd)bh
As2=EAs1
-1,8 -2,6
E=1
d1/h=d2/h=0,1
/0
,5

-2,4 RA 400/500
-3

-1,6
-2,2
QSd

-1,4
-2

-1,2 -1,8

-1,6
-1
/1
-3,5
QSd

-1,4

-0,8
-1,2

-0,6 -1
/1
-3,5

-0,8
-0,4 Hc2=-3,5 / Hs1=2
-0,6

-3,5 / 6
-0,2
-0,4 Hc2=-3,5 / Hs1=2

-3,5 / 6
0 -0,2

0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90 1,00
0
PSd 0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90 1,00

PSd

Slika 10 Dijagram meudjelovanja za koeficijent vit kosti = 70 Slika 12. Dijagram meudjelovanja za koeficijent vitkosti = 140

876 GRAEVINAR 57 (2005) 11, 869-877

J. Gali i drugi Dimenzioniranja vitkih stupova

-1,5 stupa. Priblini se postupak moe primjenjivati za pro-

raun vitkih stupova do vitkosti Oi < 140 to znai da se
As1=Z(fcd/fyd)bh
As2=EAs1

moe rabiti za sve vitkosti stupova u visokogradnji.

E=1
Z=0,25
-1,3
d1/h=d2/h=0,1
RA 400/500
Ovim se dijagramima olakava proraun i dimenzionira-
-1,1 nje vitkih stupova jer se izbjegava mukotrpni proraun
dopunskih ekscentrinosti i poveanja momenata savija-
-0,9
nja po teoriji II. reda. Na osnovi geometrije, vitkosti stu-
pa te proraunskih vrijednosti momenta savijanja i uzdune
sile, u dijagramima interakcije oita se potreban koefici-
QSd

-0,7
jent armiranja koji zadovoljava zahtjeve poveanja unu-
tarnjih sila zbog deformiranja stupa.
-0,5

Danas postoje betoni visokih svojstava koji doputaju

manje dimenzije poprenih presjeka stupova. Zbog toga
-0,3
i zbog sve veih zahtjeva arhitekata za vitkim konstruk-
cijama danas su sve vie prisutni i vitki stupovi u stam-
-0,1
benim i poslovnim zgradama u monolitnoj izvedbi, a ne
samo u montanoj izvedbi industrijskih graevina. Upora-
0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 0,40

PSd
Slika 13. Dijagram meudjelovanja za razliite vitkosti, za Z = 0,25
7 Zakljuak
U ovom lanku prikazani su dijagrami interakcije za pro-
raun vitkih armiranobetonskih stupova prema pribli-
nom postupku danom u EC2. Priblini je postupak po-
jednostavnjenje prorauna po teoriji II. reda i u literaturi
se moe nai pod nazivom priblini postupak - model
bom dijagrama meudjelovanja danih u ovome lanku,
proraun nee biti nita tei ni kompliciraniji.
Na kraju ovog lanka dan je i usporedni dijagram nosi-
vosti stupa istog postotka armiranja, ali razliite vitkosti.
Na njemu se moe vidjeti da je jako bitno vitke stupove
proraunavati uzimajui u obzir poveanje momenta
zbog deformiranje stupa. Nosivost stupa velike vitkosti
moe biti nekoliko puta manja od stupa male vitkosti,
ali istih dimenzija poprenog presjeka, iste vrsti betona i
iste armature.

LITERATURA
[1] Ivkovi, M.; Radosavljevi, ., Perii, ., Pakvor, A., Ai, M.:
Aktuelni problemi teorije betonskih konstrukcija, Graevinski
kalendar 1984., Savez graevinskih inenjera i tehniara
Jugoslavije, Beograd 1984.
[2] Pravilnik o tehnikim normativima za beton i armirani beton,
Slubeni list broj 11/87.
[3] Building Code Requirements for Structural Concrete (ACI 318-
95) and Commentary (ACI 318R-95), Reported by ACI
Committee 318, Chairman, W.,G., ACI 1996.
[4] Nawy, E.,G.: Reinforced Concrete, A Fundamental Approach,
Combined compression and bending columns, pp. 327-412,
Prentice Hall, New Jersey, 1996.
[5] Winter, G.; Nilson, A., H.: Design of Concrete Structures,
Compression Members: Axial Compression Plus Bending,
Slender Columns, pp. 323-343. McGraw-Hill Book Company,
1979.
[7] Schneider, Klaus-Juergen.: Bautabellen fur Ingenieure, Werner
Verlag ,15. Auflage, 2002.
[8] Ivkovi, M.; Pakvor, A.: Beton i armirani beton prirunik,
Graevinska knjiga, Beograd 1991.
[9] Ivkovi, M.; Pakvor, A.: Beton i armirani beton prilozi,
Graevinska knjiga, Beograd 1991.
[10] Tomii, I.: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb 1996.
[11] Sori, Z.; Mandi, A.: Dijagrami interakcije za proraun
armature stupova, Graevinar 53 (2001) 7, 453-464.
[12] Dvornik, J.: Pravokutni ekscentrino pritisnuti armiranobetonski
presjek, Prirunik za dimenzioniranje, Graevinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb,
1975.
[13] Ferguson, P., M.: Reinforced Concrete Fundamentals, Long
Columns, pp.542-577, John Wiley & Sons, New York 1979.

[6] ENV 1992-1-1:Design of concrete structures Part 1, General [14] Rsch, H.: Stahlbeton Spannbeton. Teil III, Bemessung im
Rules and Rules for Buildings. EC2, Eurocode 2. European Stahlbetonbau, 16. Nachweis der Knicksicherheit. Werner-
Committee for Standardization, Bruxelles, 1991. Verlag, Dsseldorf, 1972., s. 175-199.

GRAEVINAR 57 (2005) 11, 869-877 877