UNIVERZITET DEMAL BIJEDI

Mainski fakultet u Mostaru

Armin Muji

POTENCIJAL I MOGUNOST PELETIRANJA I

BRIKETIRANJA BIOMASE IZ OTPADA

Seminarski rad

Profesor: doc. dr. Nusret Imamovi

Mostar, 2016. godina

SADRAJ

1. UVOD............................................................................................................... 3

2. ZAKONSKI PROPISI U BOSNI I HERCEGOVINI.....................................................4

2.1. Dravne institucije..................................................................................... 4

2.2. Zakonski okviri upravljanjem otpadom u FBiH...........................................5

2.2.1. Vaei zakoni i pravilnici......................................................................5

2.3. Naela planiranja i upravljanja otpadom u EU...........................................7

3. KOLIINSKI I TEHNOLOKI POTENCIJAL PELETIRANJA VINSKE KOMINE..............9

3.1. Tehnologija realizovanja............................................................................. 9

3.2. Primjenjivost............................................................................................ 11

4. ENRGETSKI I EKONOMSKI POTENCIJAL PELETIRANJA VINSKE KOMINE.............13

4.1. Ekonomska analiza.................................................................................. 13

4.2. Energetski podaci.................................................................................... 15

5. ZAKLJUAK..................................................................................................... 24

6. LITERATURA.................................................................................................... 26
 1. UVOD
Biomasa kao jedan od oblika obnovljivih izvora energije mogue je pretvarati u razne oblike
energije koristei razliite tehnologije. Savremene tehnologije omoguavaju znaajniju,
trino isplativu proizvodnju energije iz biomase, koja omoguava brojne dodatne pozitivne
uinke, kao to su otvaranje novih radnih mjesta, ulaganje u razvoj ruralnih podruja i
lokalnih zajednica. U proizvodnji energije najvanija uloga biomase je prije svega smanjenje
staklenikih plinova. Naime, optereivanje atmosfere s ugljikovim dioksidom pri izgaranju
biomase kao goriva je zanemarivo, budui da je koliina emitiranog ugljikovog dioksida
prilikom izgaranja jednak koliini istog koji se apsorbira tijekom rasta biljke.

Ukljuivanje organskih ostataka iz poljoprivredne i prehrambene proizvodnje od velikog je

znaaja, ne samo iz aspekta koritenja biomase u proizvodnji energije, ve iz aspekta njihovog
zbrinjavanja, uz neposrednu dobit kroz proizvodnju i koritenje toplinske energije.

esto mislimo da je ono to je otpad nema nikakvu korist, odnosno energetsku vrijednost, ali
bitno je uloiti truda i volje za ispitivanje odreenih dijelova otpada kao npr. otpad iz parkova,
lie, otpad iz domainstva itd., da se utvrdi njihova energetska vrijednost i da li se isplati
takvu vrstu otpada preraivati, odnosno peletirati. I tako jedna od potencijalnih sirovina u
proizvodnji toplinske energije je i vinska komina kao organski ostatak u proizvodnji vina.
Nusproizvodi i otpad u proizvodnji vina jesu peteljka, komina, talog te komine nakon
ekstrakcije, tzv. iscrpljena komina. Do sada se komina kao otpad nakon proizvodnje vina
deponirala na odlagalita otpada ili koristila kao gnojivo prilikom uzgoja vinove loze. Ukoliko
se komina ne tretira propisno, moe predstavljati veliki rizik za okoli, poevi od povrinskih
i dubinskih zagaenja pa do neugodnih mirisa koji se razvijaju tijekom njezinog stajanja.
Naime, velike nakupine komine privlae tetoine i muhe te mogu dovesti do pojave i irenja
raznih bolesti. Otopina tanina i ostalih komponenti vinske komine, koja se tijekom stajanja
izdvaja, moe prouzroiti smanjenje udjela kisika u tlu, ali moe i prodrijeti u tlo i podzemne
vode. Kao ekonomski vrlo isplativo ekoloko rjeenje namee se prerada komine postupkom
peletiranja u svrhu njezinog daljnjeg koritenja u proizvodnji toplinske energije.
 2. ZAKONSKI PROPISI U BOSNI I HERCEGOVINI

2.1. Dravne institucije

Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine su Zakonom o
ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH 5/03),
dodijeljene neke aktivnosti iz oblasti zatite okolia, naime" odgovornost za operacija i
zadataka u nadlenosti Bosne i Hercegovine koji se odnose na definiranje politike, osnovnih
principa, koordiniranje djelatnosti i usklaivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija
na meunarodnom planu u podrujima poljoprivrede, energetike, zatite okolia, razvitak i
iskoritavanje prirodnih bogatstava "(lanak 9). Jedan od osam sektora unutar ovog
Ministarstva je Sektor za prirodne resurse, energetiku i zatitu okolia, koja ima pet odjela:
Odjel za vodoprivredu i turizam, Odjel za primarne energije i politiku, Odjel za srednje
energije i projekte, Odsjek za zatitu okolia i Odjel za provedbu projekata.

Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine je nadlena za sljedee aktivnosti:

Koordinacija aktivnosti na usklaivanju pravnog sustava BiH sa standardima EU

(acquis communautaire),
Provjeru usklaenosti svih nacrta zakona i propisa koje podnosi Vijeu ministara od
strane svih ministarstava te dravnih upravnih jedinica s direktivama "Bijele knjige'',
Pripremu povezivanja drava srednje i istone Europe za integraciju u ''unutarnje
trite Unije",
Usklaivanje aktivnosti tijela i institucija BiH u podruju integracije u EU,
Koordinacija izvrenja odluka donesenih od strane nadlenih organa i institucija BiH,
entiteta i Brko Distrikta BiH u odnosu na sve aktivnosti potrebne na podruju
integracije u EU,
Djeluje kao sredinji operativni partner institucija Evropske komisije u procesu
stabilizacije i pridruivanja,
Koordinacija pomoi EU,
Sudjelovanje u aktivnostima na izradi zakona, propisa i smjernica u vezi ukljuivanja
u Europske integracijske procese.

2.2. Zakonski okviri upravljanjem otpadom u FBiH

Federalni plan upravljanja otpadom se sa svim svojim aspektima mora uklapati u zahtjeve
domaeg zakonodavstva po pitanjima upravljanja otpadom. Federalna strategija upravljanja
otpadom, izraena kao komponenta Federalne strategije zatite okolia 2008-2018, je
postavila strateke ciljeve razvoja sektora upravljanja otpadom na podruju FBiH i propisala
mjere za njihovo dostizanje. Odredbe Federalnog plana upravljanja otpadom, kao
provedbenog dokumenta Strategije, moraju biti u potpunosti usklaeni sa spomenutim
stratekim ciljevima. S obzirom na pribliavanja Bosne i Hercegovine lanstvu u EU, Plan e
posebno skrenuti panju na osnovne EU direktive kojom je ova oblast definirana. Bez obzira
to ovi zahtjevi EU jo nisu obavezujui, Plan e biti kompatibilan sa njima i pruit e dobru
osnovu da poslije procesa pregovaranja sa EU i usvajanja specifinih ciljeva razvoja sektora,
sustav integralnog upravljanja otpadom na podruju FBiH bude odriv i efikasno operativan.
Prema lanu III 2.c) Aneksa 4 Dejtonskog sporazuma (Ustava Bosne i Hercegovine) entiteti
e osigurati sigurnu i zatienu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama, odravanjem
agencije za provoenje graanskog prava koje e funkcionirati u skladu sa meunarodno
priznatim standardima, uz potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda na koje je ukazano u
lanku II i poduzimajui i druge mjere u skladu sa potrebama. Prema Ustavu Bosne i
Hercegovine, entiteti su zadueni za zatitu okolia, te su svi relevantni okolini zakoni
doneseni na nivou entiteta, tj. Federacije Bosne i Hercegovine.

2.2.1.Vaei zakoni i pravilnici

Zakonski propisi koji se odnose na upravljanje otpadom predstavljaju jednu od najsloenijih
oblasti zakonskih propisa za zatitu okolia uslijed irokog niza utjecaja koje otpad moe
imati na ovjeka i okoli. Vaeim zakonodavstvom iz oblasti upravljanja otpadom uveden je
i osiguran okvir za suvremeni sustav zakonskih propisa o upravljanju otpadom.

Pregled propisa koji ureuju upravljanje otpadom u Federaciji BiH:

Strategija zatite okolia FBiH (2008-2018),

Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, broj:33/03 i 72/09),
Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograninog prometa opasnog otpada i
njegovom odlaganju (Sl. glasnik BiH, br.31/00),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, broj: 9/05),
Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (Sl.
Novine FBiH, broj: 9/05),
Pravilnik o potrebnim uvjetima za prijenos obaveza sa proizvoaa i prodavaa na
operatera sistema za prikupljanje otpada (Sl. novine FBiH, broj: 9/05),
Pravilnik koji odreuje postupanje sa opasnim otpadom koji se ne nalazi na listi
otpada ili iji je sadraj nepoznat (Sl. novine FBiH, broj: 9/05),
 Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea
postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadleni
organ (Sl. novine FBiH, broj: 9/05),
Pravilnik o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Sl. novine FBiH, broj:
12/05),
Uredba o financijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih
teta, ienje i postupke nakon zatvaranja odlagalita (Sl. novine FBiH, broj:
39/06),
Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Sl. novine
FBiH, broj: 38/06),
Uredba o vrstama financijskih garancija kojima se osigurava prekogranini transport
opasnog otpada (Sl. novine FBiH, broj: 41/05),
Uredba koja regulira obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o
provoenju programa nadzora, monitoringa i voenja evidencije prema uvjetima iz
dozvole (Sl. novine FBiH, broj: 31/06),
Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla
koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, broj: 8/08),
Pravilnik o obrascu,sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama
proizvoda i ambalae od strane proizvoaa(Sl. novine FBiH, broj: 6/08),
Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH, broj: 77/08),
Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (Sl. novine FBiH, broj: 83/10),
- Pravilnik o prekograninom prometu otpada (Sl. novine FBiH, broj: 07/11)..

Postoji jo niz propisa koji na neki nain tj. indirektno, utjeu ili reguliraju nain upravljanja
otpadom kao to su Zakon o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala
(Sl. novine FBiH, br: 35/98), Pravilnik o nainu prijevoza opasnih tvari u cestovnom
prometu (Sl. list RBiH, br. 13/94 i 2/92), te Roterdamska konvencija o postupku davanja
suglasnosti na osnovu prethodnog obavjetenja za odreene opasne kemikalije i pesticide u
meunarodnoj trgovini i tokholmska konvencija o dugotrajnim organskim zagaujuim

supstancama. [ 2 ]

2.3. Naela planiranja i upravljanja otpadom u EU

Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadran je u rezoluciji EU Vijea o
Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada vaeoj okvirnoj
Direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na podruju upravljanja
otpadom.
Postoje tri kljuna Europska naela:

Prevencija nastajanja otpada - u cilju ouvanja prirode i resursa, generiranje otpada

mora biti minimizirano i izbjegnuto gdje je to mogue,
Reciklaa i ponovno koritenje - ukoliko se generiranje otpada ne moe prevenirati,
potrebno ga je ponovno upotrijebiti ili reciklirati ili iskoristiti u procesu povrata
energije,
Poboljanje konanog zbrinjavanja i nadzora - u sluajevima gdje se otpad ne moe
ponovo koristiti, potrebno ga je tretirati i adekvatno odloiti ili spaliti. Obje ove
metode zahtijevaju monitoring i obzirom na njihov potencijal za uzrokovanje opasnih
okolinih teta.

Obvezu planiranja upravljanja otpadom direktno propisuju tri direktive: Okvirna direktiva o
otpadu (2008/98/EC), Direktiva o upravljanju opasnim otpadom (91/689/EEC) i Direktiva o
ambalai i ambalanom otpadu (94/62/EC). Meutim, i druge europske direktive koje se
odnose na posebne tokove otpada, te na objekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti

u obzir tijekom izrade planova upravljanja otpadom. [ 2 ]

Najvanije Europske direktive u sektoru upravljanja otpadom su:

Direktiva o otpadu (2006/12/EC),

Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC),
Direktiva o odlagalitima otpada (1999/31/EC, dopunjena Pravilnikom (EC)
1882/2003),
Direktiva o upravljanju opasnim otpadom (91/689/EEC) s dodacima 94/31/EC,
166/2006),
Direktiva o mulju s ureaja za proiavanje otpadnih voda (86/278/EEC, dopunjena
Direktivom 91/692/EEC),
Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC),
Direktiva o ambalai i ambalanom otpadu (94/62/EC) s dodacima 2005/20/EC,
2004/12/EC, 1882/2003EC,
Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja (75/439/EEC, s dodatkom 87/101/EEC),
Direktiva o otpadu iz industrije titanij-dioksida (78/176/EEC),
Direktiva o odlaganju PCB i PCT (96/59/EC),
Direktiva o baterijama i akumulatorima (91/157/EC),
Direktiva o elektrinom i elektronikom otpadu (2002/96/EC),
Pravilnik o transportu otpada (EC) 1013/2006. [ 2 ]
 3. KOLIINSKI I TEHNOLOKI POTENCIJAL PELETIRANJA
VINSKE KOMINE

3.1. Tehnologija realizovanja

Na kakvou groa, a samim time i na kakvou komine, utjeu sorta groa, klima,
agrotehnika, sastav tla, bolesti i tetnici vinove loze, tua, nain berbe, prijevoz i drugo, a
sama komina se sastoji od peteljki, pokoice i sjemenki. Komina ima priblino 55-69% vode,
a u suhoj tvari prisutne su komponente od kojih su najvaniji eer i vinska kiselina te ulje
koje se nalazi u sjemenkama. Zbog navedenih svojstava, kvalitetno iskoritenje komine ima
veliku vanost u svrhu bolje ekonomske bilance proizvodnje vina. Smanjenjem potronje
komine za proizvodnju jakih alkoholnih pia na svjetskom tritu dovelo je do znaajnog
smanjenja njezine vrijednosti. To je za vinare znailo smanjenje prihoda od prerade vinske
komine, uz dodatne trokove koje je iziskivalo nakupljanje komine. Stoga je s poveanjem
proizvodnje vina imperativ postalo saniranje i koritenje velike koliine komine. Ukoliko se
koristi vinska komina u proizvodnji toplinske energije putem spaljivanja, jedan od glavnih
tehniko-tehnolokih problema pri njezinom energetskom iskoritavanju je mala energetska
vrijednost po jedinici mase (mala nasipna masa), to zahtjeva velike prostore skladitenja.
Kako bi se to izbjeglo, potrebno je utvrditi optimalan postupak zgunjavanja mase
(peletiranje), ime se poveava nasipna masa, a s obzirom na gorivu vrijednost dobiva se
kvalitetno biogorivo, koje je ekonomski opravdano transportirati na vee udaljenosti.

Upravo zbog visokog udjela vode u komini, ovaj organski ostatak ima vrlo ogranieno
vrijeme skladitenja, od svega nekoliko dana. Iz tog razloga, vinska komina mora proi kroz
proces dorade, odnosno otklanjanje suvine vode (primjerice suenjem zagrijanim zrakom),
kako tijekom dugotrajnijeg skladitenja ne bi dolo do znaajnijih negativnih promjena u
njezinom hemijskom sastavu.

Tako je jedan od ciljeva ovog projekta utvrivanje optimalnog naina dorade suenjem, jer tek
tako doraena vinska komina moe postati potencijalna sirovina za proizvodnju toplinske
energije i to na priblino 12% udjela vode. Istraivana vinska komina se osuila u
laboratorijskoj horizontalnoj suari koja moe simulirati uvjete velike industrijske suare.
Brzina zraka u suari bila je odravana na 1,0 m/s, a uzorci su bili sueni pri etiri razliite
temperature zraka i to 40, 60, 80, i 100C, koje su odreene zbog svoje praktine vrijednosti.
Matematikim modeliranjem i izraunatim eksponencijalnim jednainama dobile su se
vrijednost brzine otputanja vode do ravnotene vlanosti, kako bi se egzaktno moglo
usporediti razlike u otputanju vode pojedine sorte. Vlanost nekog materijala koji se sui
moe se u bilo kojem trenutku predvidjeti pomou pojedinih jednaina suenja, pogotovo ako
je izraunata ili izmjerena konstanta suenja "k". Konstanta suenja je obino u funkciji
izraunate temperature zraka s kojim suimo, a jednaina za izraunatu konstantu suenja na
temeljima je Arrheniusove jednaina iz koje je utvrena energija aktivacije ili energija
aktiviranja reakcije otputanja vode iz materijala, koja se definira kao energija koju je
potrebno dovesti molekulama vode da meusobno reagiraju.

Osim suenja, postupci koji prethode procesu peletiranja biomase obuhvaaju i usitnjavanje te
biomase. Za usitnjavanje vinske komine koristio se mlin ekiar, debljine ekia 4,5 mm,
duina ekia iznosila je 140 mm. Koriteni eki izraen je iz legiranog krom nikal elika s
termiki obraenim zavrecima, tvrdoe 425 stupnjeva Brinella. Proces usitnjavanja mora biti
dovoljno univerzalan, tako da se omogui usitnjavanje ne samo komine vinove loze, ve i
irokog spektra sirovina. Kako bi se utvrdila kvaliteta mljevenja napravljena je
granulometrijska analiza, odnosno odredile su se estica usitnjavanja. Granulometrijskom
analizom utvruje se kvaliteta rada mlina ekiara na osnovu sastava usitnjenog materijala,
odnosno udjela grubih i finih estica. Kvaliteta usitnjavanja komine vinove loze odreena je
prema modificiranoj ASAE metodi. Svaki uzorak je mehanikim razdjeljivaem podijeljen na
5 manjih uzoraka pojedine veliine. Svaki uzorak je prosijavan na tresilici pri 180 min -1, a
prosijavanje je trajalo 10 minuta. U postupku prosijavanja upotrijebljen je sloj sita
postavljenih u nizu sljedeih promjera otvora: poklopac, 2,00 mm, 1,25 mm, 0,63 mm, 0,315
mm, 0,16 mm i dno.

Nadalje, pristupilo se peletiranju koje se definira kao termoplastini proces oblikovanja

istiskivanjem, u kojem fino razdijeljene estice branaste sirovine formiraju kompaktne
peleta, pogodne za rukovanje. Peletiranje je sabijanje materijala na peletirkama u pelete
promjera 15-30 mm i duine 20-40 mm i za potrebe projekta peletiranje je provedeno na
laboratorijskoj peletirki "CPM". Sa konvencionalnim sistemom peletiranja, koji se veinom
koristi danas, biomasa se ubacuje unutar matrice i peleti se ekstrudiraju (istiskuju) izvan
matrice, u krajnji proizvod pelet, ija prosjena temperatura (zbog efekta visokog pritiska)
iznosi izmeu 100 i 120C. Drugi korak je hlaenje peleta.

Oblik peletirane biomase ima niz prednosti prilikom izgaranja za potrebe dobivanja toplinske
energije, poput automatske dobave sirovine i poboljanih gorivih svojstava prilikom
spaljivanja peletirane biomase. Kvaliteta pelete kao goriva ne moe se definirati bez
utvrivanja njenih gorivih svojstava, primjerice njezine ogrjevne vrijednosti. Za vee sisteme
izgaranja, tvrdoa pelete je manje vana, meutim bolja svojstva peleta u smislu njihove
tvrdoe i vrstoe, omoguuje bolja manipulativna svojstva i smanjenje trokova transporta i
skladitenja. Nakon suenja i mljevenja, a u svrhu odreivanja hemijskog sastava vinske
komine i peteljki prije postupka peletiranja napravljene su analize organskog ugljika, vodika,
duika i sumpora. Postupkom peletiranja se dobiva gorivo znatno vee ogrijevne vrijednosti i
prikladno za transport, to je i potvreno ovim istraivanjima. Nakon postupka peletiranja
utvrene su vrijednosti udjela vode i gustoe peleta vinske komine.

Za utvrivanje gorivih svojstava peleta utvrdile su se gornja i donja ogrjevna vrijednost,

vlaga, pepeo, hlapive tvari, gorive tvari, C-fix, koks, sumpor gorivi, sumpor vezani te analiza
stabilnosti peleta uz sastav dimnih plinova prilikom izgaranja (CO 2,H2O, SO2, CO, SO i CH4 )
te pepeo kao ostatak nakon izgaranja. Utvrena je energetska vrijednost peleta (MJ/kg), udio
vode te gustoa proizvedenih peleta, kao i kvaliteta otpornosti na abraziju koja je provedena u
tzv. "lignotestertu".

3.2. Primjenjivost
Sukladno dobivenim rezultatima utvren je novi nain koritenja vinske komine u proizvodnji
toplinske energije na vinarijama. Dobiveni pelet iz vinske komine je novi proizvod, odnosno
novo gorivo za sisteme proizvodnje toplinske energije. Peletirana vinska komina se moe
koristiti i kao energent za suenje vinske komine koritenjem suara na biomasu. Time se
ostvaruju dodatne utede tijekom proizvodnje peletirane vinske komine, a potrebna koliina
vinske komine za potrebe suenja je priblino 15% od ukupno proizvedenih peleta od ove
sirovine. S obzirom na njezinu ogrjevnu vrijednost, od vinske komine se oekuje da e biti
odlinog radnog uinka u modernim sistemima za proizvodnju toplinske energije za
zagrijavanje privatnih i poslovnih objekata. Dobivenim rezultatima, odnosno primjenom
tehnologije proizvodnje i koritenja peleta vinske komine poboljat e se energetska
uinkovitost proizvoaa vina, poveat e se domaa proizvodnja energije, ostvarit pozitivan
utjecaj na okoli, otvorit novo trite opreme te poticat e se opi razvitak ruralnih krajeva.
Nadalje, peleti imaju dobru, trajnu sposobnost skladitenja, vrlo su homogeni te kod ispravno
izvedene i namjetene tehnike loenja i regulacije mogu izgarati s minimalno tetnih tvari.
Zbog sipkosti peleta ureaji za grijanje mogu se isto tako dobro automatizirati, kao i grijanje
na ulje i plin.

Koritenjem ostatka poljoprivredne proizvodnje proizvoai opreme za peletiranje i suenje te

izgaranje biomase pronali su novo trite za plasman svojih proizvoda koji je do sada bio
fokusiran iskljuivo na umsku biomasu. Neposrednim koritenjem ostataka poljoprivredne
proizvodnje, poljoprivredni proizvoai bi ekoloki zbrinuli otpad svoje proizvodnje uz
odreenu ekonomsku i financijsku dobit. U svrhu zadovoljenja sve veih potreba za
energijom, naglasak mora biti na uinkovitoj proizvodnji i koritenju biomase da bi se
zadovoljile, kako tradicionalne (toplinska energija), tako i savremene (elektrina energija)
potrebe za gorivom.

Predloenim postupcima zbrinjavanja komine bi vinari dobili vlastitu sirovinu za proizvodnju

toplinske energije, ime bi postali energetski neovisniji i dobili energent, koji bi u zimskim
mjesecima koristili za zagrijavanje svojih objekata. Potrebno je voditi rauna o ulaganjima,
odnosno treba imati na umu i poetnu investiciju u izgradnji postrojenja te injenicu da je
vinska komina dostupna sezonski, a ne kroz cijelu godinu. Postrojenje za zbrinjavanje vinske
komine sigurno nee biti isplativo ukoliko se u njezin rad ne uvrste i drugi ostaci
poljoprivredne ili umske proizvodnje koje e pozitivno doprinijeti isplativosti ovakvog
ulaganja. Primjerice, ista tehnologija proizvodnje peleta je primjenjiva u nizu slinih ostataka
poljoprivredne proizvodnje, a kao najzanimljiviji se istie maslinova komina. Tako bi, u svrhu
bolje ekonomske isplativosti, postrojenje trebalo funkcionirati na bazi nekoliko sirovina,
primjerice vinske i maslinove komine, ali i nekog slinog otpada poljoprivrede i umarstva.

[ 1]

4. ENRGETSKI I EKONOMSKI POTENCIJAL PELETIRANJA

VINSKE KOMINE

4.1. Ekonomska analiza

Organski otpad, zbog svoje specifinosti iz poljoprivredne proizvodnje, predstavlja
potencijalnu opasnost za zatitu okolia. Jedna od tih grana poljoprivredne proizvodnje je
proizvodnja vina i maslinovog ulja, u kojem su komine kao najznaajniji nusproizvod
poljoprivredne proizvodnje nije bila adekvatno ekoloki i ekonomski zbrinjavana pa
dosadanji naini zbrinjavanja nisu dali oekivani rezultat.

Optimalno je peletiranu biomasu koristiti u energetske svrhe blizu mjesta prikupljanja (u

krugu od desetak kilometara), zbog skupog transporta na vee udaljenosti. U prilog primjene
energetskih peleta, pored obnovljivosti izvora sirovina (biomase) svake godine, dolaze do
izraaja pozitivni ekoloki efekti njihovog koritenja. Sadraj sumpora u peletu je zanemariv
(6 puta je manji nego u ugljenu), a koliina pepela je 2 do 7 puta manja od koliine pepela u
ugljenu. Dok je pepeo od ugljena tetna tvar za okolinu (otpad), pepeo od biomase moe se
koristiti kao vrlo dobro gnojivo.

Budui je vinska komina sezonskog karaktera, vrlo vaan uvjet za pozitivnu rentabilnost
ulaganja u ovakav oblik postrojenja je osiguranje dovoljne koliine biomase za peletiranje.
Imajui u vidu veliku utedu toplinske energije peletiranjem organskih ostataka
poljoprivredne proizvodnje, radi stvaranja ekoloki ispravnih goriva uz ekonomski
prihvatljivu cijenu, neophodno je pristupiti razradi modela koritenja postrojenja za obradu
cjelokupne poljoprivredne biomase u suradnji sa koritenjem ostalih oblika biomase
(prvenstveno umske) u jednu cjelinu za pojedinu regiju. Time bi se naa zemlja prikljuila
tehniki razvijenim zemljama, kod kojih jedinstveno prikupljanje, skladitenje i peletiranje
jednako poljoprivredne i umske biomase ve odavno zauzima ozbiljno mjesto u njihovom
gospodarstvu. Proizvodnja peleta ima tri osnovna koraka koji definiraju cijenu kotanja
postupka peletiranja:

- skladitenje i predtretman biomase,

- suenje biomase (na priblino 12% sadraja vlage),
- peletiranje.

Pri nabavci ureaja za peletiranje biomase treba imati u vidu posebne zahtjeve koji moraju
biti ispunjeni:

- budui je vinska komina jednako kao i veina poljoprivredne biomase sezonskog

karaktera, uinak postrojenja za peletiranje treba biti prilagoen uvjetima svake regije
posebno, odnosno potrebno je obuhvatiti to vie sirovina koji se mogu peletirati,
- ukoliko je razliita biomasa dislocirana i potreban je transport sirovine, tada je bolje
da je peletirka mobilna, kako bi se smanjili trokovi prijevoza,
- za pogon koristiti elektromotor snage do 20 kW,
- veliina peleta mora biti od 10 do 20 mm i duine do 40 mm,
- peletirka treba biti jednostavna i pouzdana u radu,
- za suenje biomase potrebno je koristiti suare koje koriste biomasu kako bi se
utedilo na fosilnim energentima.

Kako bi se trokovi peletiranja smanjili potrebno je smanjiti ulazne trokove sakupljanja

biomase, manipulacije i skladitenja. Vlana biomasa se ne preporuuje suiti fosilnim
gorivima zbog velikog utroka energije, ve se mora suiti ili prirodno (to za vinsku kominu
nije dovoljno) ili pomou biomase. Peleti formirani od usitnjenog materijala imaju bolja
mehanika svojstva i postojaniji su pri skladitenju i transportu, ali znatno se poveava udio
uloene energije na usitnjavanje materijala. Meutim, proraunatim koritenjem suenja i
mljevenja biomase pa i vinske komine se postiu sljedei pozitivni uinci:

- poveanje energetske vrijednosti komine,

- sniavanje zapremine biomase za skladitenje,
- mogunosti za lake rukovanje, transport i snienje cijene kotanja,
- poveanje energetske vrijednosti (gustoe) sa smanjenjem zapremine,
- eliminiranje gubitaka materijala zbog fermentacijskih procesa.

Trokovi proizvodnje peleta zavise od vrste sirovine, naina prikupljanja, tehnike

prikupljanja, transporta i skladitenja, vrste linije za peletiranje, tehnologije peletiranja, vrste
pakiranja, uinka linije, broja angairanih radnika, vrijednosti graevinskog objekta i opreme,
kamata na kredite i slino. Kada se sve uzme u obzir, trokovi proizvodnje peleta
poljoprivredne biomase iznose od prosjeno 120 do 150 Eur/t peleta. Meutim, ukoliko se
pelet koristi za vlastite potrebe, odnosno nije potrebno pakiranje peleta, a za suenje se
umjesto fosilnih goriva se koristi peletirana biomasa, tada je i smanjen utroak energije.
Utede koritenjem ovakvog sistema proizvodnje kree se od 20 do 30%. Meutim, i
postrojenja malih i velikih kapaciteta moraju funkcionirati tijekom cijele godine, to zahtijeva
iri spektar proizvoda jednako poljoprivredne kao i umske biomase. Svi tipovi postrojenja
imaju proizvodni vijek priblino 10 godina za koje se oekuje i njihova kompletna
amortizacija i povrat investicija. Budui je koritena energija za proizvodnju peleta iznosi 1,5
do 2% energije sadrane u samim peletima, uzme li u obzir utroak energije za suenje
sirovine ona iznosi 7 do 10% neosporno je da je dobivena energija izgaranjem peleta daleko
vea nego energija uloena u sam postupak proizvodnje peleta iz biomase.

Prednost peleta u odnosu na neke druge metode obrade biomase lei u injenici da su peleti
pogodni jednako za male kotlove (primjerice domae pei), kao i za kotlove veih kapaciteta
za zagrijavanje veih objekata i industrijskih postrojenja. Mogue je posmatrati pelet slino
tekuem gorivu u smislu dobave loita i stoga je mogua visoka automatizacija loita bez
veih potreba za ljudskim radom. Da bi se biomasa mogla koristiti u energetske svrhe
potrebno je da drava povoljno kreditira nabavku i instalaciju specijalnih pei i kotlova za
izgaranje peleta iz biomase, kako bi potakle na ovakav oblik investicija. Unato tome,
investicija u kotlove na biomasu je vrlo isplativa, jer primjerice jedno obiteljsko gospodarstvo
utedi na zagrijavanju svojih objekata gotovo 50%, ukoliko kupuje na tritu pelet dobiven iz
umske ili poljoprivredne biomase, u odnosu na isto gospodarstvo koje za zagrijavanje koristi
loivo ulje. Koritenjem biomase u energetske svrhe znaajno bi se smanjila potronja
deficitarnih fosilnih goriva, zaposlila bi se domaa industrija proizvoaa suara za biomasu,
linija za peletiranje i kotlova za izgaranje biomase te samim time bi se zaposlila odreena

koliina ljudi. [ 1 ]

4.2. Energetski podaci

Groe je osnovna sirovina u proizvodnji vina. Grozd se sastoji od dva glavna dijela - peteljke
i bobice, a bobice se sastoje od sjemenki, mesa i koice. Groe sadri sve tvari potrebne za
njegovu preradu u vino: fermentabilni eer i kvasac. Gnjeenjem ili muljanjem groa, kao
prvom radnjom nakon berbe, oslobaa se sok, nakon ega slijedi tijetenje ili preanje
izmuljanog groa ili masulja (stijeteno groe, s peteljkom ili bez nje). Prema tome, masulj
sadri mot, koicu, sjemenke i peteljku, ako ona nije prethodno runjenjem odvojena. Sadraj
masulja, s obzirom na koliinu tih sastojaka, mijenja se ovisno o sorti, a isto tako i sastav
mota. Stoga, u masulju moe biti 70-90% mota, 8-20% koice i 2-7% sjemenki. Odvoji li se
kruta faza masulja od tekue, iz 100 kg masulja dobiva se oko 14-22 kg komine, a odnos
koice i sjemenki iznosi 2/3:1/3. Prema tome, nusproizvodi i otpad u proizvodnji vina jesu
peteljka, komina, talog te komina nakon ekstrakcije, tzv. iscrpljena komina.

U istraivanju su uzeti uzorci komine lahtine, Syraha, a i Debita, uzeti uzorci komine groa
jednake veliine i starosti. Sukladno podruju s kojeg su uzeti uzorci lako se zakljuuje da
uzorci sadre razliitu vlagu. Velike koliine takvih uzoraka izazivaju probleme oko
skladitenja i ouvanja njihove kakvoe. Za vrijeme skladitenja u uzorcima se odvijaju
hemijski, biohemijski, fizioloki i ostali procesi. Da bi se u najveoj moguoj mjeri ouvala
kakvoa do trenutka potronje ili prerade, te procese usporavamo ili zaustavljamo suenjem.

U tabeli 1. prikazane su vrijednosti vinske komine prije poetka istraivanja. Iz tabele 1. je

vidljivo da postoje razlike izmeu sorata, koje e zasigurno rezultirati razliitim uvjetima
peletiranja. Vidljivo je da su sve vrijednosti osim sumpora najvee kod uzoraka dobivenima
nakon proizvodnje crnog vina sorte Syrah. Nasuprot tome, udio sumpora je bio najvei kod
sorte lahtina kod obje godine istraivanja te je za 2012. iznosio 0,897 %, a 0,914 % za 2013.
godinu.

Tabela 1. Udio C, H, N, S elemenata u poetnom uzroku komine istraivanih sortih.

Parametar N% C% S% H%
Godina berbe 2012
lahtina 1,82 47,56 0,897 6,36
Syrah 2,15 57,65 0,267 6,19
Debit 2,06 55,87 0,249 5,81
 Godina berbe 2013
lahtina 1,79 47,40 0,914 6,33
Syrah 2,27 57,82 0,271 6,23
Debit 2,18 55,72 0,257 5,89

U tabeli 2. prikazane su vrijednosti energije aktivacije potrebne za pokretanje otputanja vode

iz istraivanih materijala, a njihovim izraunom moe se utvrditi potrebna energija koja se
mora dovesti u kominu putem termikog postupka konvekcijskim suenjem u svrhu poticanja
molekula voda da meusobno reagiraju, odnosno kako bi zapoeo postupak suenja. Moe se
utvrditi da je znaajno najvea energija aktivacije kod istraivanih sorata u 2012. godini bila
kod sorte Debit koji se ujedno najdue suio. Sorta Syrah koja je najkrae otputala vodu iz
komine ima najmanju vrijednost energije aktivacije. U 2013. godini znaajno najvea energija
aktivacije bila kod sorte lahtina, a najmanja opet kao i prethodne godine kod sorte Syrah.
Sukladno tome, moe se utvrditi da je energija aktivacije u izravnoj vezi s brzinom otputanja
vode iz komine.

Tabela 2. Energija aktivacije vode iz vinske komine.

Parametar EA(KJ/mol)
Temperatura suenja
Godina berbe 2012.
lahtina 15,64
Syrah 13,45
Debit 21,79
Godina berbe 2013.
lahtina 26,16
Syrah 14,75
Debit 18,98

Nakon suenja i mljevenja, a u svrhu odreivanja kemijskog sastava vinske komine (za
potrebe peletiranja) napravljene su analize na organski ugljik, vodik, duik i sumpor na
istraivanim sortama iz berbe 2012. godine. Rezultati tih analiza prikazane su u tabeli 3.
Moemo uoiti da je komina sorte Syrah imala najvei postotak kod svih provedenih analiza,
osim kod ukupnog vodika gdje je najvea koncentracija vidljiva kod komine Debita. Na
istraivanim sortama iz berbe 2013. godine napravljene analize za svaku temperaturu suenja,
kako bi se utvrdio utjee li temperatura suenja na sastav vinske komine. Rezultati tih analiza
prikazane su u tabeli 4. Vidljivo je da temperatura suenja ne utjee na hemijski sastav
sirovine, odnosno da se za potrebe proizvodnje energetskog peleta moe suiti sa
temperaturom viom od 100C.

Tabela 3. Analiza vinske komine na ukupni duik, ugljik, sumpor i vodik nakon suenja
(2012.god.).

Uzorak Ukupni duik Ukupni ugljik Ukupni sumpor Ukupni vodik

(%) (%) (%) (%)
lahtina 1,86 50,93 0,32 5,45
Debit 1,44 50,00 0,23 5,56
Syrah 2,26 51,93 0,38 5,37

Tabela 4. Analiza vinske komine na ukupni duik, ugljik, sumpor i vodik nakon suenja
(2013.god.).

Uzorak Temperatura Ukupni duik Ukupni ugljik Ukupni Ukupni vodik

suenja (oC) (%) (%) sumpor (%) (%)
40 1,79 47,40 0,914 6,33
lahtina 60 1,80 47,73 0,329 6,38
80 1,90 48,12 0,286 6,44
100 1,74 47,85 0,275 6,33
40 2,00 48,95 0,267 6,74
60 2,33 50,61 0,293 6,96
Syrah
80 2,43 49,67 0,295 6,85
100 1,79 52,98 0,259 6,92
40 2,44 47,34 0,341 6,52
60 2,25 48,37 0,306 6,67
Debit
80 2,25 49,40 0,298 6,70
100 2,18 48,49 0,298 6,52

U tabeli 5. dat je prikaz osnovne analize energetske vrijednosti laboratorijski proizvedenih

peleta vinske komine. Vidljivo je da temperatura suenja i u ovom sluaju nije utjecala na
energetski sastav peleta, odnosno da je slino kao i kod hemijskog sastava mogue suenje
sirovine pri najviim dozvoljenim temperaturama suenja. Energetska vrijednost je bila
najmanja kod komine sorte lahtine i iznosila je 18,27 MJ/kg, dok je najvea vrijednost bila
21,65 MJ/kg kod komine sorte Syrah.

Tabela 5. Energetska vrijednost proizvedenih peleta vinske komine po temperaturi suenja

prije peletriranja.

Uzorak Energetska vrijednost (MJ/kg)

Temperatura suenja (oC) 40 60 80 100
Godina brebe 2012.
lahtina 18,43 18,85 18,19 18,40
Syrah 20,96 20,83 20,45 21,59
Debit 19,44 19,76 19,69 19,59
Godina berbe 2013.
lahtina 18,55 18,79 18,27 18,34
Syrah 20,89 20,77 20,47 21,65
Debit 19,45 19,76 19,66 19,59

Iz tabele 6. je vidljivo da istraivane komine vinove loze imaju ogrjevnu vrijednost goriva
veu od one koja oslobaa pri potpunom izgaranju mrkog ugljena, to je svrstava u red vrlo
dobre sirovine za proizvodnju energije. Sukladno tome, moe se utvrditi da 2 kg peleta iz
vinske komine ima priblinu vrijednost kao i 1 litra loivog ulja, a 1 m 3 peleta vinske komine
teine 650 kg i ogrjevne vrijednosti 18 MJ/kg moe zamijeniti priblino 300 kg loivog ulja.

Tabela 6. Donje ogrjevne vrijednosti nekih konvencionalnih goriva.

Konvencionalna goriva Donja ogrjevna vrijednost (MJ/kg)

Peletirana vinska komina 18
Drvene brikete 16
Mrki ugljen 17
Brikete od mrkog ugljena 20
Koks 29
Crni ugljen 32
Benzin 44

U tabeli 7. prikazani su udjeli vode u peletama nakon peletiranja te gustoa proizvedenih

peleta. Vidljivo je da je najvea gustoa peleta u 2012. bila kod komine sorte Debit, dok je u
2013. najvea gustoa vidljiva kod komine sorte lahtine, a udio vode je nakon peletiranja
kod obje godine istraivanja bio je najvei kod sorte Debit.
Tabela 7. Gustoa i udio proizvedenih peleta vinske komine.

Uzorak Gustoa peleta (g/cm3) Udio vode nakon peletiranja (%)

Godina berbe 2012.
lahtina 1,2654 6,24
Syrah 1,2095 5,21
Debit 1,3178 6,87
Godina berbe 2013.
lahtina 1,3156 5,81
Syrah 1,2125 5,77
Debit 1,2986 6,38

Hemijski sastav vinske komine nakon peletiranja prikazan je u tabeli 8. U istraivanim

sortama je u malim koliinama pronaen sumpor (0,2-0,29) koji ukoliko se nalazi u veim
koliinama utjee na zagaenje okolia, dok su Cfix (20,63-23,58) i koks (24,30-28,61) u
dozvoljenim granicama, a oni pak utjeu na stvaranje ljake nakon gorenja. Vrlo visok sadraj
hlapljivih sastojaka (volatila) u suhoj gotovo bezpepeljastoj masi omoguava besprijekornu
upotrebu u loitima. Svi ostali istraivani parametri su u skladu sa literaturnim podacima.
Tabela 8. Hemijski sastav vinske komine nakon peletiranja.

Analitiki podaci lahtina Syrah Debit

Godina berbe 2012.
Ukupna vlaga (%) 8,62 8,48 7,8889
Pepeo (%) 5,58 5,03 4,2666
Hlapive tvari (%) 66,18 65,91 69,57
Gorive tvari (%) 88,80 89,49 88,87
C fix (%) 22,62 23,58 22,64
Koks (%) 28,20 28,61 28,24
Donja ogrjevna vrijednost (MJ/kg) 18,69 19,93 18,27
S (gorivi) (%) 0,17 0,21 0,19
S (vezani) (%) 0,15 0,22 0,29
Volatil (bez vlage i pepela) (%) 77,56 78,96 78,36
Godina berbe 2013.
Ukupna vlaga (%) 8,59 8,63 8,25
Pepeo (%) 4,86 4,18 4,67
Hlapive tvari (%) 65,89 67,07 66,32
Gorive tvari (%) 86,52 87,19 87,08
C fix (%) 20,63 21,12 20,76
Koks (%) 25,52 24,30 25,43
Donja ogrjevna vrijednost (MJ/kg) 18,62 19,90 19,05
S (gorivi) (%) 0,2 0,14 0,21
S (vezani) (%) 0,14 0,27 0,26
Volatil (bez vlage i pepela) (%) 79,16 76,92 76,16

Izgaranje je hemijski proces sjedinjavanja goriva sa kisikom uz intenzivno oslobaanje

topline. Ovaj proces moe zapoeti samo ako su molekule goriva i kisika u kontaktu i pod
uvjetom da se ovoj smjesi dovede potrebna koliina energije, koja e posluiti za kidanje
atomskih veza. Tokom procesa izgaranja nastaju produkti izgaranja, iji se sastav moe
odrediti hemijskim putem. Sastav dimnih plinova peletirane vinske komine (koncentracije
plinova) su vidljivi u tabeli 9 i 10. Udio CO 2 se kretao oko 16,0%, udio H2O izmeu 11,92% ,
udio SO2 oko 0,03% a udio O2 je bio oko 5,5%. Utvreni su i dimni plinovi koji imaju
potpuno ispravan sastav sa aspekta zatite okolia.

Tabele 9.Sastav dimnih plinova peletirane vinske komine (2012.god.).

CO2 H2O N2 SO2 O2

3 3 3 3 3
m /kg (%) m /kg (%) m /kg (%) m /kg (%) m /kg (%)
lahtin 0,94 16,9 0,68 12,2 3,93 70,8 0,002 0,04 0,42 5,5
a 0
Debit 0,93 17,0 0,69 12,6 3,84 70,4 0,001 0,03 0,41 5,5
6
 Syrah 0,96 17,0 0,67 11,9 4,01 71 0,002 0,05 0,41 5,5
6

Tabela 10. Sastav dimnih plinova peletirane vinske komine (2013.god.).

CO2 H2O N2 SO2 O2

3 3 3 3 3
m /kg (%) m /kg (%) m /kg (%) m /kg (%) m /kg (%)
lahtin 0,94 12,5 0,69 9,0 3,93 72,97 0,002 0,03 0,42 5,5
a 0
Debit 0,93 12,5 0,69 9,3 3,84 72,60 0,001 0,02 0,41 5,5
6
Syrah 0,96 12,5 0,67 8,8 4,01 73,10 0,002 0,03 0,42 5,5
6

Rezultati iz prethodnih tabela ukazuju da bi se i te kako trebalo u izraun isplativosti

proizvodnje vina uraunati i vrijednost komine dobivene nakon tijetenja vinove loze kao
energenta. Svakako da takvo gorivo zahtijeva i posebna loita, meutim, znajui gore
navedene podatke mogu se odrediti loita u kojima e ista biomasa se najbolje energetski
iskoristiti. Izravno spaljivanje biomase i organskih ostataka je uhodana tehnologija za
konverziju biomase u toplinu na komercijalnoj razini. Vrui plinovi izgaranja nastaju pri
spaljivanju biomase u kontroliranim uvjetima i mogu se koristiti izravno za suenje, ali se
njihova toplina ee prenosi na zrak, vodu ili paru. Izgaranje se provodi na reetki koja
omoguuje mijeanje goriva i kontrolirani dotok zraka. Reetke su konstruirane tako da se
biomasa ubacuje na jednom kraju i izgara u sloju koji se postepeno pomee prema sustavu za
izbacivanje pepela na drugom kraju te se takvom tehnologijom omoguuje koritenje goriva
razliitih svojstava (udio vlage i veliina estica). Dananji razvoj usmjeren je na maksimalno
smanjenje emisije staklenikih plinova, a ta je tendencija dovela i do razvitka tehnologije
izgaranja u fluidiziranom sloju, kao glavne alternative sustavima s reetkom. U postrojenju sa
izgaranjem u fluidiziranom sloju, gorivo izgara u sloju inertnog materijala uz upuhivanje
zraka. Sloj se stalno mijea i dolazi do brzog izgaranja i izmjene topline pri emu su problemi

zbog razlike u kvaliteti goriva svedeni na najmanju moguu mjeru. [ 1 ]

 Slika 1: Finalni proizvod-pelet vinske komine

5. ZAKLJUAK
Peletiranje vinske komine, kao najznaajnijeg nusproizvoda iz proizvodnje vina, predstavlja
postupak koji nesumnjivo spada u ekoloki iste tehnologije. Ovim postupkom se ostatak iz
proizvodnje vina, a i iz ostalih grana poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, prerauje u
gotov proizvod, tj. pelet. Komparativna prednost proizvodnje peleta od vinske komine u
odnosu na eksploataciju i potronju mineralnih goriva za proizvodnju toplinske energije,
moe se izmeu ostalog, sagledati u sljedeem:

ogrjevna vrijednost peleta vinske komine odgovara ogrjevnoj vrijednosti nizu goriva
mineralnog porijekla,
sirovina za proizvodnju peleta vinske komine ne utjee na cijenu proizvoda,
koliina pepela poslije izgaranja je 2-7 puta manja,
sadraj sumpora u proizvodu (peletu) dobivenog iz vinske komine je u tragovima, a to
znai da e i takvo biti oslobaanje sumporovog dioksida prilikom izgaranja, a to je
vano za odrivu zdravu ivotnu sredinu,
dobivanje ovoga proizvoda je bez uea vezivnih sredstava to bitno doprinosi
pojeftinjenju procesa proizvodnje i poveanju njegove vrijednosti,
tehnoloki prostor i prostor za skladitenje gotovog proizvoda nije veliki iz razloga to
je oprema jednostavna i dobar dio opreme moe se montirati na otvorenom prostoru,
izgaranjem i manipulacijom ovog proizvoda ne javlja se praina i dim,
tehnoloki proces proizvodnje peleta je jednostavan i dostupan po obimnosti
investicionih ulaganja.

Meutim, i pored mnogih prednosti koje vinska komina sadri u koritenju kao gorivo ima i
odreene nedostatke;

manipulacioni i ekonomski problemi sa skupljanjem i skladitenjem,

periodinost nastanka vinske komine,
nepovoljan oblik i visoka vlanost,
potrebne su odreene ekonomske investicije u postrojenje za proizvodnju peleta te
loita za izgaranje.

Sveukupno, koliine vinske komine i nain njezinog koritenja mogu dati uvjerljive dokaze za
profitabilno komercijalno koritenje kao obnovljivi izvor energije. Projektom opisani postupci
sanacije vinske komine u svrhu proizvodnje energije dovest e do dodatnog iskoritenja
komine, koja e tada postati dodatni izvor zarade proizvoaima vina i pripomoi pozitivnoj
ekonomskoj bilanci proizvodnje vina. Sukladno energetskim potencijalom te optimalnom
obradom (u ovisnosti o kapacitetima vinarija), od peletirane vinske komine se oekuje da e
biti odlinog radnog uinka u modernim sustavima za proizvodnju elektrine i toplinske
energije za zagrijavanje privatnih i poslovnih objekata. Primjenom tehnologije proizvodnje i
koritenja vinske komine poboljat e se energetska uinkovitost proizvoaa vina, poveat e
se domaa proizvodnja energije, ostvarit e se pozitivan utjecaj na okoli, otvorit e se novo
trite opreme te poticat e se opi razvitak ruralnih krajeva.
 6. LITERATURA

[ 1 ] Proizvodnja toplinske energije iz vinske komine, preuzeto sa:

https://www.yumpu.com/neven-voca-proizvodnja-toplinske-energije-iz-vinske-komine, mart,
2016.
[ 2 ] Federalni plan upravljanjem otpadom,preuzeto sa:

http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/Federalni%20plan%20upravljanja%20otpadom%202012-
2017(1).pdf, mart, 2016.