Prirodno-matematiki fakultet,

Banja Luka
Studijski program: Tehniko vaspitanje
i informatika
Smjer: Nastavni
Predmet: Elektrotehnika i
tehnologija 2

SEMINARSKI RAD

TEMA:
AKUMULATORI

Student : Mentor:
Stupar Aleksandar , dr Mio Gaanovi
br. Indeksa 219/14

jun , 2016.godine
 Sadraj

1. UVOD ......................................................................................................................... 3
2. AKUMULATORI ....................................................................................................... 4
2.1. Olovni akumulatori ................................................................................................ 5
2.1.1. Pranjenje olovnih akumulatora ...................................................................... 5
2.1.2. Punjenje olovnih akumulatora ......................................................................... 6
2.1.3. Kvarovi na akumulatorima .............................................................................. 7
3. ZAKLJUAK ............................................................................................................. 8
4. Literatura ..................................................................................................................... 9

2
1. UVOD

Akumulator ( lat. accumulare: nakupljati, nagomilati) je ureaj u kome se prvo

elektrina energija pretvara u hemijsku (punjenje akumulatora) , zatim se skladiti u njemu i
na kraju se po potrebi iz hemijske pretvara ponovo u elektrinu ( pranjenje akumulatora).
Prvi olovni akumulator za komercijalnu upotrebu konstruisan je 1859. Sredinom
sedamdesetih godina prolog veka, istraivai su razvili olovne akumulatore koji nisu
zahtevali dodatno odravanje i koji su mogli da se koriste u bilo kojoj poziciji. Teni
elektrolit transformisan je u navlaene pregrade i kuite je zapeaeno. Dodati su sigurnosni
ventili koji omoguavaju isputanje gasova tokom punjenja i pranjenja. Danas se
akumulatori koriste u razne svrhe, najee u automobilima, industriji, domainstvima, itd.
[1]

3
2. AKUMULATORI

Akumulator je ureaj ( slika 1) koji slui za skladitenje i prozvodnju elektrine

energije neposrednim pretvaranjem hemijske energije u elektrinu a fizikalno se temelji na
principu rada galvanske elije (baterije) koji se u najjednostavnijem obliku sastoji od 2
elektrode i elektrolita (elektrolit je rastvor destilovane vode i sumporne kiseline (H2SO4).[3]

Akumulator spada u sekundarne galvanske baterije (za razliku od primarnih kao to

su obine baterije), tj. one u kojima su promjene reverzibilne, to znaci da se postupcima
punjenja akumulator vraa u poetno stanje i tako ponovo ini sposobnim za davanje
struje.[3]

Slika br. 1: Akumulatori, [2]

Elektrode u akumulatoru su sunerasta olovna ploa (elementarno olovo sive boje,

negativna elektroda) i reetka s olovnim dioksidom (tamno smea pozitivna elektroda), dok
je elektrolit razredjena sumporna kiselina (33% kiseline i 67% destilovane vode). Na temelju
razlike potencijala izmeu te dve elektrode dolazi do toka struje meu njima. [3]

Osnovni element akumulatora je elija (dve elektrode u elektrolitu meusobno

odvojene pregradom) ciji je napon 2V i kojih ima vie, a meusobno su spojeni serijski.
Tako su napravljeni akumulatori koji sa 6 elija daju napon od 12V, ali danas se koriste i oni
od 6, pa i 24V. Kada se na akumulator prikljui troilo(elektroureaji u automobilu)
elektrode od olovnog dioksida se naelektriu pozitivno, a one od elementarnog olova
negativno. Elektrina struja tada poinje tei sa negativnih ploa, preko strujnog kola kroz
troila, na pozitivne ploe i nazad u kiselinu. Hemijskom reakcijom se na povrinu obe
elektrode izluuje olovni sulfat, pri emu se sumporna kiselina vee sa ploama, a elektrolit
se pretvara u vodu. Kada se aktivna supstanca obe elektrode u potpunosti pretvori u olovni
sulfat akumulator je prazan, tj. vie ne moe davati struju. Prilikom punjenja akumulatora

4
elektrinom strujom dogaa se upravo obrnuta reakcija pri kojoj se olovni sulfat razgrauje
na elementarno olovo i olovni dioksid, a oslobaa se i sumporna kiselina. Ovaj proces ne taje
predugo, vremenom se na povrinama elektroda u elijama poinje hvatati kora olovnog
sulfata te akumulator postepeno postaje neupotrebljiv, odnosno, nije ga vie mogue
napuniti. [3]

2.1. Olovni akumulatori

Dvijebitne veliine za akumulator su napon i kapacitet. Napon je odreen izborom

materijala od koga su ploe napravljene (kod olovnih akumulatora to je olovo i olovni
dioksid) i elektrolita (kod olovnih akumulatora razrijeena sumporna kiselina). Kapacitet
zavisi od povrine i broja ploa. Kod izbora akumulatora vodi se rauna o dvije stvari. Prva
je ta da akumulator mora u sluaju kvara na sistemu za punjenje (alternator), osigurati
funkcioniranje vozila 8 sati danju ili 4 sata nou to znai umnoak struje svih troila na
vozilu sa 4 sata daje potreban kapacitet. Druga stvar o kojoj treba voditi rauna je
maksimalna struja koju e povui starter motora prilikom pokretanja motora, ona ne smije
biti vea od 1/2 maksimalno doputene struje koja je oznaena na samom akumulatoru to
znai da na vozilima sa dizel motorom za koje je potreban snaniji starter motora koji opet
vue veu struju esto puta nee biti dovoljan akumulator odabran po kriterijumu
svatroilaputa etiri sata nego e se u tom sluaju odabrat vei akumulator koji moe
podnijeti struje koje vue starter motora.[4]

2.1.1. Pranjenje olovnih akumulatora

Pranjenje akumulatora doputeno je do 1,8V po eliji to za 12V akumulatore sa 6

elija iznosi do 10,8V. Pranjenje ispod 10,8V je tetno i trajno upropatava akumulator
(ispod 10,8V proces punjenje-pranjenje nije reverzibilan i na ploe se izdvaja teko topivi
sulfat). Ako se ipak desi da radi kvara na vozilu doe do prepranjavanja akumulatora u tom
sluaju treba ga to prije napuniti na ispravljau izvan vozila. Da li je akumulator prazan
moemo utvrditi mjerenjem napona i gustoe elektrolita. Napon kao to je reeno ne smije
biti ispod 10,8V. Gustoa elektrolita tokom pranjenja se mijenja tako da mjerenjem gustoe
elektrolita moemo utvrditi koliko je akumulator pun. Kod punog akumulatora gustoa
elektrolita je 1,28g/ccm a kod praznog 1,1g/ccm. Ukoliko prilikom pranjenja akumulatora
promjenljivim otporom odravamo konstantnu struju, umnoak struje i broja sati daje
kapacitet akumulatora.[5]

5
2.1.2. Punjenje olovnih akumulatora

Akumulator se na vozilu puni (slika 2) tako to alternator osigurava stalan napon od

14V. To je dobar sistem ali u akumulatorskim stanicama se ne primjenjuje zato to bi po tom
sistemu trebalo puno vremena da se akumulator potpuno napuni. U akumulatorskim
stanicama se koriste tri sistema punjenja:
1. konstantnom strujom,
2. konstantnim naponom,
3. kombinovano.

Slika br. 2- Punjenje akumulatora, [5]

Za punjenje konstantnom strujom koristi se struja 1/10 kapaciteta u trajanju 12 sati.

Treba zapaziti da punjenje traje 12 a ne 10 sati to znai da olovni akumulatori imaju 20%
gubitaka prilikom punjenja. Napon poraste sa 1,8 na 2,7V po eliji. Ovo je najbra metoda
normalnog punjenja i ima nedostatak to se na kraju punjenja javlja intenzivno isparavanje u
elijama to je posljedica elektrolize vode gdje se kao produkt toga javlja smjesa vodika i
kisika koja je jako eksplozivna. Takoer produkt isparavanje je gui kiselinski ostatak pa iz
tog razloga kada se smanji nivo elektrolita u akumulatoru (treba da je oko 10mm iznad
ploa) treba dolivati iskljuivo destiliranu vodu. Kod punjenja konstantnim naponom nema
jakog isparavanje jer se puni naponom 2,4V po eliji ali ima nedostataka zato to na poetku
punjenja, kada je akumulator prazan, povlai veliku struju to je tetno za akumulator.
Punjenje je gotovo kada pri naponu od 2,4V po eliji struja padne na 1/100 dio
kapaciteta.Kombinovano punjenje je najbolje i koristi se kada god je to mogue. Postupak
punjenja je slijedei. Prvo se zapoinje punjenje konstantnom strujom i to 1/5 kapaciteta i
tako puni dok napon po eliji ne dostigne 2,4V a onda se prelazi na punjenje konstantnim

6
naponom do kraja. Punjenje je gotovo kada pri naponu od 2,4V po eliji struja padne na
1/100 dio kapaciteta. Vana napomena je da se akumulator ne smije prikljuiti ni iskljuiti
sa ispravljaa dok je ispravlja ukljuen. Ovo iz razloga to prilikom spajanja krokodil
tipaljki kada je ispravlja ukljuen dolazi do iskrenja pa moe doi do eksplozije.[6]

2.1.3. Kvarovi na akumulatorima

Pored vanjskih mehanikih oteenja (istopljeni stupii radi loeg kontakta na

klemama, koji se mogu ponovo izliti i pucanje kutije za to nema lijeka), postoje i unutarnji
kvarovi kao to su:
1. Sulfatizacija, nastaje kada se akumulator prepranjava. Ve je reeno da nije doputeno
pranjenje akumulatora ispod napona 10,8V jer dolazi do trajnog oteenja (prevlaenje
teko topivog sulfata preko ploa). Ova vrsta kvara prepoznaje se po jako smanjenom
kapacitetu akumulatora. Ovaj kvar mogue je djelomino otkloniti punjenjem akumulatora
strujom 2% kapaciteta u trajanju 48 sati.[7]
2. Kratak spoj, nastaje radi propusta u izradi akumulatora. Na neki nain oteti se separator i
doe do kratkog spoja izmeu + i - ploe. Ovu vrstu kvara moemo ustanoviti mjerenjem
gustoe elektrolita. Gustoa elektrolita u svim elijama mora biti ujednaena. Razliita
gustoa sasvim sigurno ukazuje na kratak spoj. Razliita gustoa u elijama moe se pojaviti
i radi unutranjih pukotina na pregradama izmeu elija. Poto su elije na razliitom
naponskom nivou dolazi do pranjenja te elije. Ni jedan od ova dva sluaja se ne moe
popraviti.[7]
3. Prekid, ova vrsta kvara nastaje radi loe izrade u fabrici. Prilikom sastavljanja akumulatora
kada se ubace elije u kutiju, veze izmeu elija se ostvaruju elektrootpornim varenjem. Ako
se ovaj postupak ne provede kvalitetno kasnije doe do prekida na tom mjestu. Prekid
moemo uoiti kada instrumentom mjerimo neoptereen akumulator napon je dobar a kada
ukljuimo neko troilo ,napon pada gotovo na nulu. Pretpostavku da je akumulator u prekidu
moemo potvrditi mjerenjem napona elektrolita izmeu susjednih elija. Prvo prikljuimo na
akumulatortroilo, napon na polovima je znatno smanjen zatim mjerimo napon izmeu
susjednih elija redom i napon mora biti oko 2V meutim izmeu elija gdje je dolo do
prekida ,napon je znatno vii i obrnutog polariteta.[7]

7
3. ZAKLJUAK

Akumulatori su ureaji koji skladite elektrinu energiju u vidu hemijske I zatim kada
je potrebno hemijsku energiju pretvaraju ponovo u elektrinu. Na taj nain napajaju
prikljuena troila. Najvie se koriste olovni akumulatori. Za pravilan rad I trajnost
akumulatora potrebno ih je na ispravan nain odravati. Potrebno je provjeravati nivo
tenosti, odnosno kada je potrebno dosuti destilovanu vodu. elije moraju biti u potpunosti
pod vodom. Voltmetrom se mjeri napon akumulatora I kada je potrebno akumulator se
prikljui na ispravlja da bi se dopunio.

8
4. Literatura

[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Akumulator , 29.05.2016.

[2]
https://www.google.ba/search?q=akumulatori&espv=2&biw=1024&bih=667&source=lnms
&tbm=isch&sa=X&ei=hstpVbn2IOfIyAObxYDQCQ&ved=0CAYQ_AUoAQ#, 29.05.2016.
[3] http://www.startnp.com/stasuakumulatori.html, 30.05.2016.
[4]http://www.fris.hr/cesta-pitanja/21-kako-zapravo-radi-olovni-akumulator.html,
30.05.2016.
[5]
https://www.google.ba/search?q=punjenje+akumulatora&espv=2&biw=1024&bih=623&sou
rce=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ftRpVb3wF42N7AbE8oGIBA&ved=0CAYQ_AUoAQ#im
grc=Yrezq-
XOuVWMhM%253A%3B0sd7D1J24G8a0M%3Bhttp%253A%252F%252Fnetmobil.net.hr
%252F2012%252F09%252F17%252F0620007.48.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fnetmob
il.net.hr%252Ftechmobil%252Fistrosio-vam-se-akumulator-evo-kako-cete-upaliti-
automobil-uz-pomoc-produznih-kablova%3B596%3B400, 30.05.2016.

[6] http://hr.wikipedia.org/wiki/Akumulator, 31.05.2016.

[7] http://enexdoo.com.ba/Akumulatori1.pdf ,31.05.2016.