SKRIPTA

1. OSNOVNI POJMOVI

Podatak je zapis o nekom dogaaju, pojavi, stanju ili znaajki iz okoline. Podatak je niz
sainjen od slova, brojki i znakova koji neto znae, ali (jo ne znamo to). Podatak kao takav
nema utjecaja na nae ponaanje i donoenje odluka. Kada podatak dobije smisao ili znaenje,
daje nam informaciju. Na osnovu rako dobivene informacije moemo donositi zakljuke ili
odluke.

Informacija je skup znakova i simvola organiziranih tako da imaju neko puno znaenje za
osobu koja ih koristi. Informacija je podatak koji ima smisao, neko odreeno znaenje.

Znanje je skup informacija o pojedinom predmetu, dogaaju ili pojavi.

Informacijska znanost prouava, nastajanje, prikupljanje, zapisivanje, kodiranje,

pohranihvanje, obraivanje, prenoenje, razmjenjivanje i ostale vidike uporabe informacija.

Informatika je dio informacijske znanosti. Predstavlja znanstvenu disciplinu koja se bavi

prouavanjem, razvojem i uporabom postupaka i sredstava za (automatsku) obradu podataka.

Raunalstvo je disciplina koja se bavi iskljuivo raunalima. U sreditu njenog prouavanja je

raunalo kao sloeni sustav, principi njegovog konstruiranja i rada te postupci i operacije koje
obavlja, odnosno moe obavljati.

Raunalo je:

Raunalo je ureaj za automatsku obradu podataka

Raunalo je u stanju obraditi vrlo veliku koliinu podataka
Podaci za raunalo moraju biti u takvom obliku da ih raunalo moe razumjeti
Da bi raunalo znalo kako obraditi podatke, potreban je program koji e ga u tome
voditi, tj. davati mu upute i naredbe
Raunalni program moemo sami napisati ili koristiti neki kojeg je netko drugi
napisao
Obradom podataka na raunalu bre dobivamo korisne informacije od pretrage i
obrade bez njega
Iako moe izvravati sloene raunske zadatke, raunalo ne zna samo upravljati
sobom i brinuti se samo o sebi.
Raunalo i ovjek meusobno utjeu jedno na drugo - kaemo da su u interakciji.
Suvremeno raunalo je elektroniki, digitalni, automatski i programibilni ureaj za obradu
podataka. Znaenje kljunih rijei iz ove definicije:

Elektroniki u fizikom smislu, raunalo je skup elektronikih dijelova

Digitalni raunalo obrauje samo numerike podatke. Sve ostale podatke (slova,
zvukove i slike) raunalo zapisuje u obliku brojeva. Sve brojeve raunalo zapisuje u
binarnom brojevnom sustavu, koristei znamenke 0 i 1.
Automatski raunalo samo, bez iije pomoi izvrava naredbe koje su mu zadane.
Programibilan naredbe zadane u raunalu mogu se promijeniti. Raunalo se moe
programirati za izvravanje razliitih zadataka tako da se promijeni postojei program
ili upie novi.
Obrada podataka raunalo s danim podacima izvodi razne raunske operacije i druge
operacije. Raunalo ih pritom mijenja (tranformira). Kaemo da raunalo obrauje
podatke.
Podaci raunalo prima podatke, mijenja ih i daje izlazne podatke. Ti podaci mogu
biti razliitog oblika: pisane poruke (slova, brojevi i znakovi), grafiki prikazi, slike,
zvuk, elektroniki signali i slino.

Sklopovlje raunala (Hardware) su sve fizike komponente i oprema koji sainjavaju

raunalo. Tu spadaju elektriki i elektroniki sklopovi ugraeni u raunalo (ice,
otpornici, porcesor, itd.) kao i vee komponente (monitor, tipkovnica, kuite, itd.).

Programsku podrku ine svi programi ugraeni u raunalo. Program je skup naredbi i
uputa kojima upravljamo radom raunala.

2. POVIJESNI RAZVOJ RAUNALA I GENERACIJE RAUNALA

Ocem raunala smatra se Charles Babbage. Poetkom 19.st izradio je analitiki stroj za
raunanje koji je graom sliio dananjim raunalima. 1944. prvo elektroniko cijevno
raunalo ENIAC

koriteno za potrebe rata

teilo je oko 30 tona, sadravalo oko 18 000 elektronskih cijevi
velika potronja elektrine energije

GENERACIJE RAUNALA:
 1. Prva generacija raunala (1951.-1957.)
UNIVAC 1
Sluilo je za prvu komercijalnu obradu podataka popis stanovnitva u SAD-u
Izgraen od elektronskih cijevi
Velika potronja elektrine energije
Skupo odravanje
Strojni jezik
2. Druga generacija raunala (1957.-1963.)
Elektronske cijevi iz 1.generacije zamijenio je tranzistor
Fiziki manja raunala te smanjena potronja elektrine energije
Vea brzina obrade podatak
Uveden programski jezik Assembler
Jezici: COBOL, FORTRAN, BASIC, Pascal i dr.
Pojava programera
3. Trea generacija raunala (1964.-1971.)
Integrirani krug umjesto tranzistora (na toj poluvodikoj ploici tiskano je
desetak tranzistora)
Raunalo IBM 360
Manja raunala, manja potronja elektrine energije, vea brzina obrade
podataka
Mogue je istodobno izvoenje vie programa
Nia cijena raunala pa ih je vei broj u poslovnoj primjeni
4. etvrta generacija raunala (1971.-1989.)
Raunala izgraena od visokointegriranih krugova (nekoliko stotina
komponenata na maloj povrini)
Pada cijena raunala
1983. tvrtka IBM proizvela prvi mikroprocesor
o to dovodi to proizvodnje osobnih raunala
Vea brzina rada
Raunalo se moe staviti na korisnikov stol

5. Peta generacija raunala (1990.- danas)
Komponente se nalaze na ipovima
Velika brzina
Zadaci se mogu izvravati na nekoliko raunala istovremeno usporedna
arhitektura
3. VRSTE RAUNALA

Raunala se dijele prema mogunostima i brzini obrade. Trend je da su raunala sve manjih
dimenzija i sve jeftinija , a da im se mogunosti obrade stalno poveavaju. Pojedine kategorije
raunala meusobno se sve vie pribliavaju pa izmeu njih gotovo da razlike vie i nema.

PODJELA RAUNALA PREMA NAMJENI:

 Raunala za SPECIJALNE NAMJENE za rjeavanje specifinih i specijaliziranih
problema.
Raunala za OPE NAMJENE za rjeavanje raznoraznih (bilo kojih) zadataka i
problema.

PODJELA RAUNALA PREMA VELIINI I MOGUNOSTIMA:

1. SUPERRAUNALA - Rabe se za obrade velikih koliina podataka koje zahtijevaju

vrlo opsene raunske operacije (npr. za svemirska istraivanja, vremenske prognoze,
proizvodnju filmova). U svijetu ih ima tek nekoliko stotina.
2. VELIKA RAUNALA - Slue kao sredinja raunala u bankama, prodaji, vojsci i sl.
Na njih se mogu povezati tisue razliitih manjih raunala koji meusobno
razmjenjuju velike koliine podataka.
3. SREDINJA RAUNALA - Jeftinija, manjih dimenzija. Rabe se u veim poduzeima
kao sredinja raunala pojedinih odjela.
4. OSOBNA RAUNALA - IBM je proizvela prvo osobno raunalo. Sastoji se od
monitora, kuita, tipkovnice, mia i zvunika. Dijelimo ih na stolna raunala i
prijenosna raunala. Prijenosna raunala: laptop, dlanovnik, osobni digitalni
pomonik, mobiteli, tableti.

4. FUNKCIONALNA SHEMA RAUNALA

John von Neumann

maarski matematiar
1945. prvi je opisao arhitekturu, odnosno model raunala kakav imamo danas
naelo rada Neumannovog opisa vrijedi i za veinu dananjih raunala
5. HARDWARE (SKLOPOVLJE)

Hardware tu spadaju elektriki i elektroniki sklopovi ugraeni u raunalo (ice, otpornici,

procesor i drugo), i vee komponente raunala (monitor, tipkovnica, kuite) dio su strojne
opreme. Osim hardwarea, za pravilan rad raunala potrebni su jo i programska podrka te
ovjek koji upravlja raunalom. Usklaeni rad ovih triju sastavnica ini cjelinu koju nazivamo
raunalni sustav.

Strojna oprema od koje se sastoji osobno raunalo dijeli se na:

 1. Osnovnu (standardnu) strojnu opremu, bez koje raunalo ne moe pravilno raditi u
potpunosti. Tu spadaju:
Sredinja jedinica
Monitor
Tipkovnica
Mi
2. Dodatnu strojnu opremu kojom se proiruju radne mogunosti raunala. Na primjer,
zvuna kartica za sluanje glazbe,
3. mrena kartica za povezivanje u raunalnu mreu itd.

Raunalni sustav moemo podijeliti s obzirom na:

Vanjski dijelovi raunala su dijelovi raunala odmah vidljivi, dok gledamo

raunalo izvana.
Unutarnji dijelovi raunala su dijelovi skriveni od pogleda i nalaze se u kuitu
raunala.

Sistemska jedinica smjetena je u kuitu raunala. U njoj se nalaze glavni dijelovi

raunalnog sustava odgovorni za obradu podataka te za upravljanje i koordiniranje rada svih
ostalih dijelova sustava.

Periferni ureaji, vanjski spajaju se ili prikljuuju na sredinju jedinicu. Budui da sredinja
jedinica moe komunicirati s razliitim vrstama periferne opreme, to osigurava funkcioniranje
raunalnog sustava kao jedinstvene cjeline.

Raunalo izvana dijelovi raunalnog sustava:

1. Tipkovnica
2. Mi
3. Prikazni ureaj, monitor
4. Pisa (printer)
5. Zvuna kartica i zvunici
6. Slualice s mikrofonom
7. Web kamera
8. Sredinja jedinica
9. Skener.

Raunalo iznutra dijelovi raunalnog sustava:

1. Kuite
2. Ureaj za napajnje
3. Optiki pogon
4. Prikljuci za ulazno izlazne ureaje
5. Kablovi za komunikaciju i napajanje
6. Matina ploa
 7. Utori za dodatne kartice
8. vrsti disk
9. Procesor s hladnjakom
10. Utori s memorijskim modulima.

6. SOFTWARE (PROGRAMSKA PODRKA

Programske procedure pomou vie preciznih naredbi (instrukcija) govore raunalu to treba
izvriti. S druge strane izrauju se programski paketi visoke razine sloenosti koji sadre na
desetke tisua programskih instrukcija za obavljanje vrlo zahtjevnih poslova. Da bi korisnik
mogao koristiti program, mora nauiti koje su procedure na raspolaganju pojedinom
programu i kako se upotrebljavaju. Treba znati gdje se nalaze, kako se pokreu, postojeli
ogranienja za njihovo koritenje i slino.

Postoje dvije vrste programske opreme:

1. Sistemska
Operacijski sustav
Pogonski programi
Komunikacijski programi
Sistemski pomoni programi
o Saimanje datoteka
o Izrada rezernvih kopija
o Virusna zatita
2. Aplikacijska
Programi za obradu teksta
Programi za obradu slika
Proraunske tablice
Baze podataka
Programskijezici i razvojni alati
Programi za multimediju
Programi za uenje i zabavu

PITANJA ZA PONAVLJANJE:

1. to je informacija?

2. ime se bavi informacijska znanost?

3. to je suvremeno raunalo?

4. Nabroji generacije raunala.

5. Nabroji podjelu raunala prema veliini i mogunostima.

6. to je hardware?

8. Nabroji dijelove hardware-a?

9. to je programska podrka.

10. Nabroji vrste programske podrke.

Za one koji ele znati vie!!!

Proitati u knjizi:

Osnove informatike str. 6.-19.

Sklopovlje i programska podrka str. 48.-74.