Predavanje je bilo jako zanimljivo ponajvie jer se radio o potpornom zidu
gdje se konstrukcija radila od armiranog tla. Sve se radilo prema proraunima i dimenzioniranju iz eurokoda 7 i 8. Zid je visine 35 m, te graen je na fliu- specifinom materijalu koji je gotovo vodonepropusan. Pri izgradnji koristile su se polietilenske trake koje su znatno jeftinije od elika, te su se betonirale na specifian nain tako da bi se zategnule, da ne bi dolo do izmicanja. Kroz program Plaxis vrila se analiza deformacija i naprezanja, te dobila bi se kritina ploha u -c analizi.Takoer treba naglasiti da su se vrili dodatni istrani radovi da bi se potvrdila geologija. U istranim radovima prmjenili su se pojedini parametri-c. Koritena su sidra za stabilizaciju konstrukcije i dua sidra za klizne plohe da se uvrste. U projektu su koritena sidra i do 30m za globalnu sigurnost privremenih radova. U nekim proraunima se ignorirala voda. Koriten je vodopropusni brton zbog drenae, zbog pojave fleka koriteni su drenovi od 30 do 35m, dok su drenana okna punjena kamenjem zbog vodnog udara i moguih oteenja uslijed toga. Monitoring se obavljao horizontalnim inklinometarskim sustavom, vertikalnim inklinometarskim sustavom i kliznim deformetarskim sustavom. Prvo mjerenje je bilo referentno da bi se po njemu mogla usporeivat idua. Izraunato je slijeganje od 7 cm ukupno do sada. Piezometri su ugraeni ispod zida te su pokazali da je sustav drenaa uspjeno dreniran.
Kroz izlaganje, kolega Sori nas je uputijo na ispravan nain voenja
radova pritom vodei rauna o svakim pojedinim opaanjima sa gradilita koja su dovodila u sumnju projekt, no kroz niz analiza i istarnih radova u konanici je isprojektiran uspjean projekt i izveden te slui svrsi za to je i namjenjen. Vano je naglasiti da se i danas vri monitoring nad izvedenim stanjem jer sigurnost je na prvom mjestu.