Вы находитесь на странице: 1из 42

Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

PUT KA SAMOSTALNOM IVOTU

Prirunik za samostalni ivot mladih osoba sa invaliditetom

Tuzla, decembar 2016.


Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

Izdava:
Informativni centar za osobe sa invaliditetom Lotos, Tuzla
Mihajla i ivka Crnogorevia 3,
75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina

tel/fax: + 387 35 251 - 476


+ 387 35 251 - 245
mob: + 387 61 185 - 398

web: www.ic-lotos.org.ba
e-mail: ic.lotos@bih.net.ba
info@ic-lotos.org.ba

tampa:
INTRAG d.o.o. za profesionalnu rehabilitaciju
i zapoljavanje osoba sa invaliditetom, Tuzla

Tira:
500 kom
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

SADRAJ
UMJESTO PREDGOVORA............................................................................................................................5
UVOD........................................................................................................................................................7
POJAM INVALIDITETA I OSOBE SA INVALIDITETOM....................................................................................8
SAMOSTALNI IVOT...................................................................................................................................9
TA JE SAMOSTALNI IVOT.........................................................................................................................9
PREDUSLOVI ZA SAMOSTALNI IVOT................................................................................................................10
KLJUNE INJENICE KOJE KARAKTERIU KONCEPT SAMOSTALNOG IVOTA.....................................................12
KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PRAVIMA OSOBA SA INVALIDITETOM...........................................14
ISTORIJAT POKRETA ZA SAMOSTALNI IVOT...............................................................................................15
OSNIVANJE EVROPSKE MREE ZA SAMOSTALNI IVOT.....................................................................................16
FAKTORI KOJI OMOGUAVAJU SAMOSTALNI IVOT...................................................................................20
PERSONALNA ASISTENCIJA.............................................................................................................................20
OBRAZOVANJE.................................................................................................................................................22
STANOVANJE ...................................................................................................................................................22
ZAPOLJAVANJE...............................................................................................................................................23
FINANSIRANJE ................................................................................................................................................24
UKLJUENOST U DRUTVO I PEER PODRKA...................................................................................................24
MOJ LINI NAPREDAK..............................................................................................................................28
POTREBE I RESURSI - GDJE SAM SAD...............................................................................................................28
PLANIRANJE BUDUNOSTI...............................................................................................................................29
POTREBA ZA PERSONALNOM ASISTENCIJOM..................................................................................................34
RADNI LIST ZA CILJEVE O SAMOSTALNOM IVOTU..........................................................................................38
CILJEVI ZA SAMOSTALNI IVOT (PRIMJER RADNOG LISTA)...............................................................................38
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

UMJESTO PREDGOVORA
Informativni centar za osobe sa invaliditetom Lo- MyRight BiH. Naa zajednika namjera, koja je defini-
tos, Tuzla (IC Lotos), od svoga osnivanja 1997. rana i kroz mjerljivi cilj, jeste potaknuti promjene koje
godine, putem mnogobrojnih projekata, kao i direk- e dovesti do vee razine samostalnosti mladih oso-
tnom podrkom korisnicima koji se obrate za savjet ili ba sa invaliditetom, a samim tim i veeg ukljuivanja
pomo, radi na promicanju prava osoba sa invalidite- mladih osoba sa invaliditetom u drutvo.
tom (OSI), sukladno Konvenciji UN o pravima osoba Strune reference i base line podaci za razvoj pro-
sa invaliditetom (Konvencija UN), sporazumima pro- jektnih aktivnosti za mlade osobe sa invaliditetom u
izilim iz Konvencije UN, a koje je ratificirala drava Tuzlanskom kantonu, proizili su iz sveobuhvatnog
Bosna i Hercegovina, te usvojenoj zakonskoj regula- socijalnog istraivanja pod nazivom Istraivanje o
tivi. Tokom svoga postojanja, pored direktne podrke znanjima i stavovima mladih osoba sa invaliditetom i
i rada sa korisnicima, IC Lotos, se najvie fokusira lanova njihovih porodica o pravima i mogunostima
na usvajanje i primjenu zakonske regulative na lokal- mladih osoba sa invaliditetom u Tuzlanskom kanto-
nom i dravnom nivou, radei u koalicijskom odnosu nu (Informativni centar za osobe sa invaliditetom
sa lokalnim, dravnim, regionalnim i meunarodnim Lotos Tuzla, Bosna i Hercegovina, septembar 2015.
organizacijama za osobe sa invaliditetom, te partner- godine).
ski sa nositeljima izvrne i zakonodavne vlasti.
U odnosu na dobijene rezultate Istraivanja, Projek-
Jedna od glavnih stratekih smjernica IC Lotos je di- tni tim detaljno je razradio niz planiranih aktivnosti,
rektni rad sa mladim osobama sa invaliditetom, koja koje su se poele implementirati koncem 2015. godi-
ima za cilj njihovo osnaivanje na putu ka ostvarenju ne, za grupu od petnaest mladih osoba sa invalidite-
temeljnog prava svake odrasle osobe, prava na samo- tom (Projektna grupa).
stalni ivot.
Projektna grupa izabrana je na osnovu zadovolje-
Iz te strateke orijentacije, 2014. godine iznikao je nja unaprijed definiranog seta kriterija, izmeu svih
trogodinji program (2015-2017) pod nazivom Jaa- mladih koji su bili sudionici Istraivanja, pri emu je
nje kapaciteta za samostalni ivot osoba sa invalidite- najvea pozornost posveena razini individualne za-
tom u Bosni i Hercegovini (Projekt), kojeg IC Lotos interesiranosti i motiviranosti da se putem intezivnog
implementira u partnerstvu sa vedskom organizaci- rada steknu znanja i vjetine koje su potrebne za ru-
jom STIL, a financiran je od strane vedske agenci- enje prepreka koje se nalaze na njihovom putu ka
je za meunarodni razvoj, SIDA, putem organizacije samostalnom ivotu.

-5-
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

Tokom 2016. godine Projektna grupa mladih osoba sa


invaliditetom sudjelovala je u nizu aktivnosti i to: Se-
rija treninga za jaanje kapaciteta za samostalni ivot
mladih osoba sa invaliditetom, studijske posjete u ze-
mlji i regiji srodnim organizacijama, medijske debate
na temu samostalnog ivota, mentorski program za
sticanje seta temeljnih i univerzalnih profesionalnih
kompetencija, te niz drugih volonterskih aktivnosti u
okviru IC Lotos.
Istovremeno sa izvoenjem projektnih aktivnosti,
osoblje IC Lotos je, skupa sa volonterima iz pro-
jektne grupe, radilo na odabiru kljunih dokumenata
vezanih za samostalni ivot osoba sa invaliditetom,
njihovoj analizi, te prilagodbi istih mogunostima
mladih osoba sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini.
Ova prilagodba je morala uzeti u obzir postojeu za-
konsku regulativu, koja ne pokriva konkretno oblast
prava na samostalni ivot u vidu pruanja neophodne
profesionalne i druge vrste personalne asistencije, te
razinu samostalnosti i znanja o pravima i mogunosti-
ma na samostalni ivot mladih osoba sa invaliditetom
u Bosni i Hercegovini.
Ovaj Prirunik za samostalni ivot mladih osoba sa
invaliditetom nastao je kao rezultat sveobuhvatnog
istraivanja o samostalnom ivotu, analize i prilagod-
be istog okruenju u kojem ivimo.

-6-
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

UVOD
Svaki dan neto bira. Bira ta e jesti, koju e Ipak ti sam/a e svojim planiranjem, dobrim odlukama
odjeu obui, da li e nekoga nazvati ili e pogledati i vrijednim radom graditi put ka samostalnosti. Biti
neki film. Postoje i neki ozbiljniji izbori. Gdje e samostalan je put koji sa sobom donosi odgovornost
stanovati, ta e raditi i s kim e biti. Do odrasle jer samostalno osoba sama odluuje ali i sama snosi
dobi veinu odluka u tvom ivotu su donosili drugi, posljedice svojih odluka.
najee tvoji roditelji. Sada, kada si mlada odrasla Da bi uspio/la u svom putu ovaj prirunik ti stoji na
osoba ti eli donositi odluke za sebe. raspolaganju. U njemu e pored motivirajuih pria
Invaliditet ili neka hronina bolest nisu prepreka pronai i mnotvo drugih informacija. Upitnici i testovi
da sebi postavi cilj i da izgradi ivot kakav ti eli. ti stoje na raspolaganju da procijeni tvoj trenutni
Svijet je pun primjera osoba sa invaliditetom koje napredak. Takoe moe popuniti i vremensku liniju
ive samostalno, rade i imaju porodicu. To nije uvijek kojim ide do svoga cilja.
bilo sluaj. Za prava koja ti sada uiva borile su se Imaj na umu da nisu svaije okolnosti iste i da postoje
generacije osoba sa invaliditetom prije tebe. odreene razlike vezano za tvoje mjesto stanovanja
O istorijatu pokretu za prava i samostalan ivot ili neke druge okolnosti. Cilj ovog prirunika nije
osoba sa invaliditetom moe vie proitati u ovom da postavlja norme nego da bude tvoj alat za lini
priruniku. napredak onako kako ga ti vidi i eli.
Naravno, samostalan ivot i pored svih prava
koja uiva ima i svoje izazove. Vjerovatno si se
tokom ivota suoavao/la sa raznim barijerama,
predrasudama i tekoama usljed neznanja ili
diskriminacije. injenica da si se dosad sa uspjehom
nosio/la sa tim izazovima prua ohrabrenje da e
kao odrasla osoba uz prave informacije i svijest o
svojim pravima i dalje kroiti sigurno ka svom cilju.
Okolina sigurno ima uticaj na tvoje mogunosti.
Invaliditet takoe moe da donekle limitira to sa im
e se baviti ili koju e vrstu hobija izabrati.

-7-
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

POJAM INVALIDITETA I OSOBE SA INVALIDITETOM


Pojam osobe s invaliditetom se odnosi na sve mjestu koje spreava njegov ili njezin pristup.
osobe s invaliditetom, ukljuujui one koji imaju ili
dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili Dijete/mlada osoba sa invaliditetom moe
osjetilna oteenja kojima je u meudjelovanju imati potekoa da pohaa kolu zbog stavova
s razliitim stavovima i okolinskim barijerama, nastavnika, uenika, ali i roditelja koji nisu u
oteano njihovo puno i uinkovito sudjelovanje u stanju prilagoditi se i prihvatiti uenike s razliitim
drutvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. potrebama za pristupom uenju.
Autori UN Konvencije su jasni da invaliditet treba ili
promatrati kao rezultat interakcije izmeu osobe U drutvu u kojem su korektivne lee dostupne
i okruenja u kojem ta osoba ivi. Invaliditet za nekoga s ekstremnom kratkovidnosti, ta osoba
nije neto to ivi u osobi kao posljedica nekog nee se smatrati da ima invaliditet, meutim ako
oteenja. UN Konvencija priznaje da je
definicija invaliditeta u stalnom razvoju, i
da nacionalno zakonodavstvo i kolektivna
osvijetenost moe najuinkovitije
doprinijeti pozitivnim promjenama koje
e osobama sa invaliditetom omoguiti
potpunu ukljuenost u drutvena zbivanja
i drutveni ivot u svim oblastima i svakom
obliku.
Sljedei primjeri pokazuju kako okolinski
faktori mogu uticati na punu ukljuenost i
zadovoljavanje potreba:
osoba s istim stanjem ivi u drutvu gdje korektivne
Osoba u kolicima moe imati potekoe sa lee nisu dostupne, onda se smatra da je to osoba
zapoljavanjem, ali ne zbog stanja invalidnosti, sa invaliditetom, pogotovo ako nivo oteenja vida
ve zbog postojanja okoline barijere kao to je osobu spreava u obavljanju poslova.
nepristupani javni prijevoz ili stubite na radnom

-8-
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

SAMOSTALAN IVOT
TA JE SAMOSTALAN IVOT? Da bi poblie opisali principe samostalnog ivota
posluit emo se jednim primjerom.
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom priznaje
jednako pravo svim osobama s invaliditetom na ivot Zamisli da ue u prodavnicu i eli da kupi koulju.
u zajednici, s pravom izbora jednakim kao i za druge Meu ponuenim kouljama izabere jednu. Plati i
osobe, te poduzimaju djelotvorne i odgovarajue ponese. Nakon to pogleda u kesu vidi da to nije
mjere kako bi olakale osobama s invaliditetom ona plava koulja koju si izabrao/la nego siva. Vrati
potpuno uivanje ovog prava i njihovo puno se do prodava/ice i kae da to nije ono to ti eli i
ukljuivanje i sudjelovanje u zajednici, ukljuujui i tebi treba, te uzme drugu koulju. Nakon to doe
osiguranje da: kui i obue koulju shvati da ti je mala. Pogrijeio/
la si. Ukoliko ima raun moe je vratiti, ali svejedno
(a) osobe s invaliditetom imaju
te kota vremena, a moda i novca.
mogunosti izbora svog mjesta
Obzirom da si sam izabrao sam
stanovanja, gdje i s kim e ivjeti,
odgovara za svoj izbor.
ravnopravno s drugim osobama,
te da nisu primorane ivjeti po Pria o samostalnom ivotu lii
odreenom programu; na ovu priu. ivjeti samostalno
znai samostalno donositi odluke u
(b) osobe s invaliditetom imaju pristup
svom ivotu. Prvenstveno to znai
nizu slubi potpore u svojim
izabrati. Da bi mogao neto izabrati
domovima, ustanovama za smjetaj
neophodno je da u tvom okruenju
i drugim slubama za potporu
ima izbor. Npr. da bi mogao/la da
u lokalnoj zajednici, ukljuujui
izabere gdje e ivjeti, potrebno je
linu asistenciju potrebnu za
da ima stanove koji su prilagoeni
potporu ivljenju i ukljuivanju u
osobama sa invaliditetom. Ukoliko ti
zajednicu, i spreavanje izolacije ili
treba personalna asistencija potrebno
iskljuenosti iz zajednice;
je da u tvojoj zemlji postoji takva
(c) usluge u lokalnoj zajednici, oprema i prostori usluga i sl. ivjeti samostalno ne znai raditi sve
namijenjeni opoj populaciji dostupni su na sam. To nije mogue ni jednom ovjeku. Samostalan
ravnopravnoj osnovi osobama s invaliditetom i ivot ukljuuje odreene vidove podrke koje bira
u skladu su s njihovim potrebama. (lan 19. UN osoba kojoj je ta podrka potrebna, na nain na koji
Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom). to ona eli. Obzirom da samo osoba sa invaliditetom

-9-
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

moe znati koja usluga joj je adekvatna, kao i u naoj PREDUSLOVI SAMOSTALNOG IVOTA
prii, samostalan ivot podrazumijeva da osoba sa
invaliditetom kontrolie nain na koji se neka usluga Da bi osoba mogla ivjeti samostalno potrebno je
ili servis daje i da ima pravo promijeniti istu. To znai zadovoljiti odreene kriterije:
da umjesto da nam
strunjaci govore 1. Informacije
ta je ispravno za Osobama sa invaliditetom
nas kao za osobe sa su potrebne pristupane
invaliditetom, mi informacije o tome oko
trebamo odrediti ega se sve moe pruati
svoje izbore meu podrka kada je u pitanju
opcijama koje se samostalni ivot.
najbolje uklapaju u
nae ivote. 2. Vrnjaka podrka
Osobama sa invaliditetom je potrebna podrka drugih
Samostalni ivot je svakodnevno uivanje ljudskih osoba sa invaliditetom u
prava zasnovanih na politici invalidnosti. Samostalni vidu diskusija o tome na
ivot je mogu kombinacijom okolinskih i pojedinanih koji nain najbolje iskoristiti
faktora koji omoguavaju osobama sa invaliditetom pribavljene informacije
da imaju kontrolu nad svojim ivotima, uz mogunost i odrati kontinuirano
izbora i odluke gdje se ivi, sa kim se ivi i kako se pruanje podrke.
ivi. Pristup uslugama treba da se obezbjedi kako bi
osoba sa invaliditetom uivala jednake mogunosti 3. Smjetaj
u svakodnevnom ivotu. Samostalni ivot zahtijeva Osobama sa invaliditetom potreban je pristupaan
pristupanost fizike okoline, prijevoza, pristup smjetaj. To moe
tehnikim pomagalima, personalnoj asistenciji i podrazumijevati adekvatan
uslugama u lokalnoj zajednici. Potrebno je istai pristup za korisnike
da se samostalni ivot odnosi na sve osobe sa invalidskih kolica ili podrku
invaliditetom, bez obzira na nivo podrke koja im je i savjete koji bi pomogli
neophodna (ENIL - European Network of Independent osobama sa invaliditetom
Living / Evropska mrea za samostalni ivot). da ive u svojim vlastitim
domovima.

- 10 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

4. Oprema 7. Pristup
Mnogim osobama sa Ovdje se misli na fiziki pristup poput prilagoenih
invaliditetom je potrebna trotoara, ravnih ulaza u zgrade te pristupanih
praktina oprema koja bi im toaleta, takoer, obuhvata i pristup kada su u
pomogla da ive samostalno. pitanju svi aspekti modernog ivota ukljuujui
uklanjanje barijera uzrokovanih sistemom, praksama
5. Personalna asistencija i stavovima koji spreavaju osobe sa invaliditetom da
To predstavlja podrku po uestvuju u aktivnostima.
principu jedan-na-jedan koja je
nekim osobama sa invaliditetom
potrebna kako bi mogli ivjeti u
svojim domovima i biti dijelom
zajednice.

6. Prevoz
Tu se podrazumijeva fiziki pristup javnom prevozu,
pristupane informacije o putevima, podrka
putnicima i linije u kojima su uzete u obzir potrebe
osoba sa invaliditetom, to ukljuuje i pristup
personalnom prevozu poput auta.

Novi set kriterija pojavio se 2010. godine pod


nazivom 'Dvanaest stubova samostalnog ivota', a
ponekad i 'Dvanaest stubova za status ravnopravnog
graanina'. Ovih sedam potreba je zadrano, a
dodane su stavke:
- odgovarajua primanja,
- inkluzivno obrazovanje i obuavanje,
- jednake mogunosti za zaposlenje,
- pruanje odgovarajue i pristupane zdravstvene i
socijalne zatite.

- 11 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

KLJUNE INJENICE KOJE KARAKTERIU Da bi se uspjeno postavili u naoj borbi za jednaka


KONCEPT SAMOSTALNOG IVOTA! prava, vano je razmisliti o svom stavu prema
invaliditetu i samostalnom ivotu.
- Samostalni ivot ne znai da pojedinac treba sve
Kroz socijalni model se mijenja fokus sa individualnih
obavljati sam, iz razloga to svi meusobno na
i medicinskih naina posmatranja odreenih
neki nain zavisimo jedni od drugih stoga je od
potekoa koje osobe imaju (bile one fizike,
velike vanosti uvidjeti znaaj prava na samoo-
senzorne ili kognitivne prirode), te se nastoji dokazati
predjeljenje.
da to nisu samo pitanja pojedinaca na kojima treba
- Odreena grupa ljudi e biti u izrazito nepovo-
da se radi, ve da fokus treba da bude na drutvenim
ljnom poloaju ukoliko im se dovode u pitanje
barijerama, socijalnoj politici i deprofesionalizaciji.
osnovna prava, kao to su obrazovanje, smjetaj
i podrka, te da e oni u tom sluaju imati i manje Svi treba da se edukujemo o pokretu, u smislu da
anse da donose svoje slobodne izbore i da uiva- se niko ne treba doivljavati kao primjer neke line
ju svoja osnovna ljudska prava. tragedije, kao objekat za pruanje njege, ili kao
- Nedostatak izbora i kontrole nije problem pojed- neto to bi medicinski strunjaci trebali popraviti.
inca, ve uzrok tome lei u nainu na koji su drut- Akcenat se treba staviti na drutvene barijere, od
va organizovana i ureena, u smislu da pojedine ega e osobe sa invaliditetom imati koristi, jer
grupe nisu ravnopravne sa drugima. Problem je osobe sa invaliditetom nisu onesposobljene svojim
u tome to se zbog nepotovanja ljudskih prava potekoama, ve stavovima, okolinom, nedostatkom
odreenih ljudi njima ne dozvoljava da ive kako efikasnih socijalnih pravilnika i medikalizacijom. Dva
ele i na mjestu koje oni izaberu. modela invaliditeta socijalni i individualni dokaz
- Svako bi trebao imati pravo da donosi slobodne su tome kako osobe sa invaliditetom mogu edukovati
izbore koji utiu na njihove ivote, uz podrku uko- i sebe i druge da ponu razmiljati drugaije o
liko je to neophodno i da bi svako trebao imati pitanjima invaliditeta, i to kao o politikim pitanjima
pravo na samostalan ivot. i pitanjima ljudskih prava.
- Vrijednosti koje se tiu dostojanstva, vrnjake
podrke, korisnike kontrole, civilnih prava, in- Socijalne politike su esto osmiljene tako da ine
tegracije, jednakog pristupa i zagovaranja su u osobe sa invaliditetom ovisnima, umjesto da promiu
samoj sri pokreta za samostalni ivot kao i raznih i podravaju samostalni ivot.
pokreta za prava osoba sa invaliditetom.
Imajui u vidu sva pitanja od znaaja za koncept
samostalnog ivota i probleme koji se u tom smislu

- 12 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

postavljaju pred sve nas, kreirana je poetna osnova - Isplaivanje sredstava direktno pojedincima koji
za novi okvir za samostalni ivot. su osobe sa invaliditetom, to e im omoguiti da
- Fokus na samostalnom ivotu i samoopredjeljenju. napuste institucije i da se prikljue mogunostima
samostalnog ivota, pruajui im izbor, kontrolu i
- Fokus na ljudskim pravima umjesto na skrbi ili podrku.
milosru.
- Novi dravni i evropski pravilnici koji omoguavaju
- Fokus na uklanjanju drutvenih barijera i samostalnost umjesto ovisnost za sve osobe sa
negativnih stavova umjesto na individualiziranoj invaliditetom.
linoj tragediji.
- Ukljuivanje osoba sa invaliditetom od strane
- Fokus na uklanjanju drutvenih barijera i lokalnih, dravnih i evropskih vlasti u kreiranje
negativnih stavova umjesto na dominaciji politika i implementaciju Evropske strategije
profesionaliziranih i medikaliziranih elemenata. za osobe sa invaliditetom 2010-2020 kao i UN
- Fokus na ivotu unutar zajednice i na zatvaranju Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom.
institucija (velikih i malih) prema lanu 19 UN - Rad osoba sa invaliditetom na procesima strogog
Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom. praenja i kontrolisanja pitanja zakonskih i
- Personalna asistencija i podrka organizacijama ljudskih prava, uz koritenje domaih, evropskih
kojima upravljaju korisnici, za sprovoenje i UN instrumenata kroz razliite legalne puteve.
takvih programa koji su zasnovani na sutinskim
principima samostalnog ivota.

- 13 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PRAVIMA OSOBA


SA INVALIDITETOM
Sam duh samostalnog ivota je sadran u UN 1. metoda individualne komunikacije, koja
Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom. pojedincima omoguava da Odboru predaju
Konvencija donosi ukupno 50 lanova kojim se peticije uz obrazloenja o krenju svojih prava;
utvruju ljudska prava osoba sa invaliditetom kao 2. metoda ispitivanja, kojom se Odboru daje
i obaveze drava potpisnica da zagovaraju, tite i ovlatenje da vri ispitivanja o krenju Konvencije.
osiguravaju ta prava. Naa zemlja je ratifikovala
UN Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom
Konvenciju i potpisala Opcioni protokol.
posjeduje potencijal da bude snaan alat za
Ratifikovati UN Konvenciju o pravima osoba sa ostvarivanje samostalnog ivota i ljudskih prava
invaliditetom za dravu koja to uini znai da je za osobe sa invaliditetom. Ipak, na nama ostaje
saglasna da radi na implementaciji iste. Ukoliko da proganjamo vlade i budemo sigurni da je
drava potpie i Opcioni protokol, to znai da graani implementiraju, da pokreemo sudske postupke
pojedinano kao i nevladine organizacije mogu protiv vlada na lokalnim i dravnim nivoima, i da
iznositi sluajeve pred Odbor za UN Konvenciju o napravimo uspjeh sa Konvencijom tako to emo je
pravima osoba sa invaliditetom. To omoguava iskoristiti.
nain da se ispitaju ogranienja
koja su osobama sa invaliditetom
nametnuta od strane vlada. Kada
drava potpie Opcioni protokol i
kada izvri ratifikaciju istog, onda
to znai da je ona saglasna da
se pojedinane i grupne peticije
osoba sa invaliditetom dostavljaju
UN odborima (nakon to se sluaj
pokua rijeiti uz sve dostupne
dravne mehanizme). Stoga,
potpisivanje Opcionog protokola
donosi dvije metode kroz koje se
moe pospjeiti implementacija
Konvencije:

- 14 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

ISTORIJAT POKRETA ZA SAMOSTALAN IVOT


Samostalnost nije vezana za tjelesne ili intelektualneKasnih ezdesetih i ranih sedamdesetih, grupa
kapacitete da osoba brine o sebi bez pomoi; studenata nazvana Rolling Quads su izvrili pritisak
Samostalnost je ostvarena onda kada osoba ima na fakultet kako bi ga uinili pristupanijim i kako bi
na raspolaganju pomo kada i kako ona to hoe. - se uklonile arhitektonske barijere u blizini i u samom
Simon Bresden, pionir pokreta samostalnog ivljenja univerzitetu. Grupa je poela traiti sredstva za
(Brisenden, 1989). formiranje organizacije koja bi radila na uklanjanju
barijera. Takoe su u svoje aktivnosti htjeli ukljuiti i
UN Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom servise za podrku kao i servise personalne asistencije
naglaava pravo OSI na samostalnost, lini integritet koji bi studentima sa invaliditetom omoguili da ive
i na ravnopravno uee u procesima donoenja samostalnije.
odluka, kao i pristup fizikoj, socijalnoj, ekonomskoj
i kulturnoj sredini. Nakon formiranja organizacije pri kampusu, Ed i ostali
uvidjeli su potrebu za postojanjem jedne organizacije
Meutim, koncept samostalnog ivota daleko je stariji izvan kampusa, bazirane u zajednici. 1972. godine uz
od UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom minimalna sredstva, u Berkliju je osnovan Centar za
i potie od Pokreta za samostalni ivot koji je nastao samostalni ivot (CIL).
kasnih ezdesetih godina u Berkliju, Kaliforniji, kao
inicijativa grupe graana/ki.
ezdesetih godina prolog stoljea Ed Roberts se
prijavio na studije na Berkly univerzitetu u Kaliforniji.
Ed je obolio od djeije paralize, tee je kontrolisao
pokrete, a za disanje je koristio respirator. Na
Univerzitetu su dugo raspravljali da li bi ga primili:
Ve smo ranije pokuali primiti bogalje ali nije ilo.
rekli su. Ipak 1962. godine Ed je upisao fakultet.
Njegov brat je studirao na istom fakultetu i pruao
mu je asistenciju, gurajui ga u obinim kolicima
sa predavanja na predavanje. Prepreke su bile
arhitektonske, ali vee su bile one vezane za stavove
u okolini i tu je bio najvei posao pred njima.
Ed Roberts - otac pokreta za samostalni ivot

- 15 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

Sutinske vrijednosti Centra su dostojanstvo, osoba sa invaliditetom sa naim saradnicima u


vrnjaka podrka, kontrola korisnika, graanska cilju zagovaranja promjene i borbe u koju smo svi
prava, integracija, jednak pristup, te zagovaranje, ukljueni. Na sve probleme navedene ovdje moe
ostali su sr pokreta za samostalni ivot i prava osoba se uticati kroz drutveni pritisak od strane osoba sa
sa invaliditetom. invaliditetom i njihovih organizacija kroz koji e se
Tokom godina, drugi su slijedili. Finska je 1973. pokrenuti i politika volja za promjenom.
godine pokrenula prvi program za samostalan S tim ciljem osnovan je ENIL, mrea organizacija i
ivot uz otvaranje 6 centara za samostalan ivot. individualaca posveenih promovisanju samostalnog
U Engleskoj je dvije godine kasnije Savez osoba sa ivota meu osobama sa invaliditetom i uopte
fizikim potekoama protiv segregacije objavio u javnosti. U aprilu 1989. godine odrana je prva
manifest protiv institucionalizacije i nedostatka konferencija Evropskog samostalnog ivota u
prava za osobe sa invaliditetom. U Japanu je 1978. Evropskom parlamentu u Strazburu, u Francuskoj.
organizovano temeljno samozagovaranje a vicarska
je odrala prvu konferenciju za samopomo i Adolf Racka odrao je uvodni govor te u nastavku
vrnjaku podrku. postao osnivaki predsjedatelj ENIL-a. Adolf je ranije
Slijedili su znaajni koraci za pokret irom svijeta, bio student u Berkliju, roen u Njemakoj te je
u Kanadi, Nikaragvi i Njemakoj. Velika Britanija boravio u vedskoj.
je 1981. isplatila prve naknade za zapoljavanje Na Konferenciji su bile prisutne osobe sa invaliditetom
personalnih asistenata. iz Holandije, UK-a, Danske, Italije, vicarske,
Vano je znati da se ove stvari nisu desile tek tako, nego vedske, Francuske, Austrije, Finske, Belgije, SAD-a,
da su predstavljale procese koji su podrazumijevali Maarske, Bive Federativne Republike Njemake,
ideje, aktivizam i borbe. Kakogod, ti poeci znaili te Norveke. Konferencija je rezultirala nastajanjem
su da se uspostavlja novi oblik podrke za osobe sa ENIL-a: Evropske mree za samostalni ivot. Iako je
invaliditetom. To se nije deavalo u institucijama ili fokus konferencije bio na personalnoj asistenciji
bolnicama. Bitka je poela, i vano je naglasiti da, kao kljunoj temi samostalnog ivota i za ostala
iako je od tada ostvaren znaajan uspjeh, jo uvijek pitanja poput smjetaja, prevoza, pristupanosti,
se moramo boriti. obrazovanja, zaposlenja, ekonomske sigurnosti i
politikog uticaja je takoe odlueno da su u uskoj
OSNIVANJE EVROPSKE MREE vezi sa samostalnim ivotom i samoopredijeljenosti.
ZA SAMOSTALAN IVOT Evropska mrea za samostalni ivot (ENIL) je
Grupne aktivnosti su od velikog znaaja za podizanje irom Evrope rasprostranjena mrea osoba sa
svijesti, za kolektivno osnaivanje i za spajanje invaliditetom. Ona predstavlja forum namijenjen

- 16 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

svim osobama sa invaliditetom, organizacijama za raznih krajeva Evrope kako bi otile do Evropskog
samostalni ivot i njihovim saradnicima po pitanju parlamenta, razgovarale sa svojim dravnim lanom
samostalnog ivota koji se ne bave iskljuivo temom Evropskog parlamenta te kako bi ispunili i podijelili
invaliditeta. Misija ENIL-a je da zagovara i promie svoje zajednike ciljeve.
vrijednosti, principe i prakse samostalnog ivota

i to okolinu bez prepreka, deinstitucionalizaciju, Ciljevi ENIL-a su:


dostupnost podrke u vidu personalne asistencije 1. Da doprinese poboljanju situacije i osoba sa
i adekvatnih tehnikih pomagala i da kroz sve to invaliditetom kroz individualna poboljanja.
osobama sa invaliditetom bude omoguen status 2. Rad na izgradnji ENIL-a.
ravnopravnih graana. ENIL ima participativni status 3. Sprovoenje edukacijskih treninga i drugih
u Vijeu Evrope i predstavljen je na Savjetodavnom dogaaja o samostalnom ivotu.
odboru Platformi za temeljna prava pri Agenciji EU
za temeljna prava. 4. Rad na razvijanju evropskih koncepata, principa i
definicija koje se odnose na samostalan ivot.
Jedna od dobro poznatih direktnih aktivnosti na 5. Promovisanje filozofije i koncepcije samostalnog
nivou EU je Freedom Drive - Vonja za slobodu ivota meu politikim partijama, vladama i
koju organizuje ENIL i koja se odrava svake dvije drugim evropskim tijelima.
godine. Njoj prisustvuju osobe sa invaliditetom iz

- 17 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

6. Obezbjeenje sredstava za rad ENIL-a. ostvarilo, mi se moramo osloboditi predrasuda


7. Promovisanje boljeg razumjevanja samostalnog koje imamo o osobama sa invaliditetom i da
ivota u Evropi. ohrabrimo ukljuenje ena sa invaliditetom ili
8. Olakati protok informacija o samostalnom drugih manje prezentovanih grupa. Djeca sa
ivotu. invaliditetom trebaju se osposobljavati od strane
porodice i drutva da kao odrasli budu potpuno
Principi koji su vodi za rad ENIL-a su: samostalni.
1. Samostalan ivot je proces za podizanje svijesti, 5. Osobe sa invaliditetom moraju istrajati u
osnaenje i emancipaciju. Ovaj proces omoguava nastojanjima da ostvarivanje svih njihovih
svim osobama sa invaliditetom da ostvare zahtjeva za izjednaavanje u mogunostima i
jednake mogunosti i prava i punu participaciju u punu participaciju definisanjem njihovih potreba,
svim aspektima drutva. izbora i stepena korisnike kontrole.
2. Osobe sa invaliditetom moraju biti sposobne da 6. Pokret za samostalan ivot se protivi razvoju i
kontroliu ovaj proces individualno i kolektivno. odravanju sistema koji promoviu zavisnost kroz
Da bi postigli ovaj cilj mi emo obezbijediti odgovarajue institucije.
pruanje podrke i upotrebu demokratskih 7. Osobe sa invaliditetom moraju se ukljuiti u
principa u naem radu. istraivanje i razvoj, planiranje i donoenje odluka
3. Kao ravnopravni graani moramo imati jednak na svim nivoima u stvarima koje se tiu njihovog
pristup osnovnim ivotnim potreptinama ivota.
ukljuujui: hranu, odjeu, utoita, zdravstvenu Mrea ENIL-a prima i pojedinane zahtjeve za
zatitu, pomone ureaje, servise za personalnu lanstvo, pa te ohrabrujemo da posjeti njihovu web
pomo, obrazovanje, zapoljavanje, informacije, stranicu i ulani se.
komunikacije, transport i pristup Od 1996. u Beogradu djeluje Centar
fizikim i kulturnim okruenjima, za samostalni ivot kao jedini u
pravo na seksualnost i pravo na regionu Balkana organizovan po
brak i djecu i mir. ENIL-ovim principima centara za
4. Pokret za samostalan ivot samostalni ivot.
mora biti iri pokret za osobe
sa invaliditetom borei se za Informativni centar za osobe sa inva-
sve potrebe svih osoba sa liditetom Lotos je lan ENIL-a i svoj
invaliditetom. Da bi se ovo rad temelji na zajednikoj filozofiji
samostalnog ivota koja ukljuuje:

- 18 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

1. Solidarnost: 3. Deinstitucionalizacija:
- Aktivan rad na razvoju pune jednakosti i - Suprostavljanje svim vrstama institucija,
participacije za sve osobe sa invaliditetom bez stacionara specijalno opremljenih za osobe sa
obzira na tip ili obim invaliditeta, pola, starosti, invaliditetom. Institucija je bilo privatna ili javna
mjesta ivljenja, seksualnosti ili religije. organizacija ili sluba koja stvara segregacijska
- Raditi na tome da osobe sa invaliditetom imaju rjeenja za osobe sa smetnjama u obrazovanju,
osnove za samostalan ivot. radu, kuanstvu, transportu, personalnoj pomoi
- Raditi na tome da osobe sa invaliditetom i svim ostalim podrujima ivota, koje po svojoj
prepoznaju samostalan ivot kao osnovno ljudsko prirodi ograniavaju osobe sa invaliditetom da
pravo. donose sami svoje odluke o svojim ivotima ili
- Stvarati uslove da osobe sa invaliditetom dijele reduciraju njihovu mogunost participacije u
ili razmjenjuju, informacije, savjete, podrku drutvu pod istim uslovima.
i obuku u odgovarajuem obliku besplatno za - Posebno ustanove, organizacije i slube nee
osobe sa invaliditetom. koristiti termin samostalan ivot ako promoviu
ili prihvataju slube personalne pomoi koje
2. Pruanje podrke: zahtjevaju od korisnika da ive u specijalnim
- Dodjeljivati pomo prvenstveno kao instrument jedinicama za boravak koje poriu ili reduciraju
za obrazovanje, davanje informacija, razmjenu individualna prava korisnika na slobodan izbor
iskustava i shvatanja u cilju da osobe sa i kontrolu nad svojim ivotom prisiljavajui
onesposobljenjem uine svjesnim audio, korisnike da ive po rutinskim pravilima drugih.
vizuelnim i kulturnim, psiholokim, socijalnim,
ekonomskim i politikim ugnjetavanjima i 4. Demokratija i samoopredjeljenje:
diskriminaciji kojoj su izloeni. - Organizacije mogu koristiti termin samostalni
- initi osobe sa invaliditetom svjesnim svojih ivot samo ako su sljedei uslovi zadovoljeni:
mogunosti da postignu potpunu jednakost i Ako organizacija kroz praksu favorizuje osobe sa
uee. invaliditetom za pozicije u organizaciji, za plaeno
- Osposobiti osobe sa invaliditetom pomaui im u osoblje i za volontere ukljuujui i rukovodioce.
postizanju vjetina kako bi mogli rjeavati njihove
probleme u socijalnom i fizikom okruenju sa Ako postoji pravilo da se organizacija prezentira u
ciljem pune jednakosti i participacije u svojim pregovorima, sastancima i medijima od strane osoba
porodicama i drutvu. sa invaliditetom.

- 19 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

FAKTORI KOJI OMOGUAVAJU SAMOSTALNOST


PERSONALNA ASISTENCIJA podruju moe rezultirati rjeenjem koje moe
Personalni asistent pomae osobama sa zadovoljiti makar dio tvojih potreba za asistencijom.
invaliditetom da ive samostalan ivot. PA radi
iskljuivo za osobu sa invaliditetom i zaposlen/a je Princip rada servisa PA
od strane te osobe. Uloga personalnog asistenta 1. Korisnik sam odabire i zapoljava svog asistenta
je asistirati osobi sa invaliditetom da bi bila u 2. Odreuje opis posla, mjesto i vrijeme kada e se
mogunosti uraditi stvari poput ostalih. Obezbjeuju usluge pruiti
uslugu pomoi kod oblaenja, prevoza, spremanja 3. Obuava asistenta
hrane, kupanja, obavljanja nekih poslova i sl. 4. Usmjerava i kontrolie rad asistenta i kvalitet
usluga
Personalnu asistenciju osoba moe koristiti i na
5. Jedan asistent radi samo za jednog korisnika
radnom mjestu, npr. kod odlaska na toalet ili pauze
za ruak. Ukoliko je asistencija povezana sa zadacima
Neki ljudi svoje lanove porodice ili prijatelje
na radnom mjestu kao to je itanje, prevoenje,
nazivaju personalnim asistentima. Premda nam
prinoenje radnih materijala ili transport, radi se o
lanovi porodice i prijatelji mogu pomoi u mnogim
tzv. radnim asistentima.
situacijama oni nisu personalni asistenti.
U Bosni i Hercegovini ne postoji niti jedan zakon
Personalni asistent je zaposlenik, a lan porodice ima
na dravnom nivou, kao ni strategija, koja definie
potpuno drugu ulogu u ivotu od zaposlenika. Kako si
personalnu asistenciju kao neophodan servis
ti u toj ulozi poslodavac vano je da bira i obuava
podrke. U Republici Srpskoj se personalnoj
svog personalnog asistenta. Obzirom da je personalna
asistenciji pristupa na principu socijalne zatite.
asistencija od vanosti za tvoj svakodnevni ivot,
U Federaciji Bosne i Hercegovine je najavljeno
vano je da izabere osobu sa kojom e imati dobru
ukljuivanje personalne asistencije u zakon, ali to
komunikaciju i da tu komunikaciju odrava.
jo nije sprovedeno.
U takvoj situaciji moda je nuno da svojim ODREDITI POTREBE ZA PERSONALNIM
sredstvima plaa personalnog asistenta. Raspitaj ASISTENTOM
se o programima i projektima koji podravaju osobe Evo jo nekih stvari o kojima treba razmisliti:
sa invaliditetom ili o nekim volonterskim servisima Oko kojih poslova e ti biti potrebna pomo? Koje
koji su na raspolaganju. Aktivan pristup na tom stvari moe obaviti sam?

- 20 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

Koliko e ti otprilike sati pomoi biti potrebno?


Dnevno? Sedmino? [Ukoliko ne zna, poni
biljeiti koliko ti u toku dana (i koliko to dugo
traje) pomau tvoji prijatelji/porodica. U razliitim
okolnostima, moe ti biti potrebna vea ili manja
pomo, ali i voenje biljeki je dobar poetak.]
Kako e organizovati/rasporediti svoje asistente
kako bi bio/la siguran/a da e ti se podrka pruati
na odgovarajui nain? Da li e tvoji personalni
asistenti dolaziti u dogovoreno vrijeme u toku
dana i sedmice? Da li e personalni asistenti ivjeti
sa tobom ili e dolaziti po potrebi? [Svaka opcija
ima i svoje prednosti i nedostatke. Kako bi odluio/
la koja opcija je najbolja za tebe, razgovaraj sa
drugima koji trenutno zapoljavaju personalne
asistente te se osvrnite i na dodatak o personalnoj
asistenciji u ovom priruniku.]
Koliko e asistenata imati? Da li e imati jednog
asistenta ili vie njih? Razmislite o tome ta e se
desiti ako jedna osoba ode iz grada ili se razboli.

Svako od nas ima svoje navike, stvari koje voli i one


koje ne voli. Ponekad neke stvari radimo na odreeni
nain jednostavno jer nam tako odgovara, a ponekad
moda postoji i konkretan razlog.
Na primjer, ako si korisnik kolica moda ti ne odgovara
da vee svoj pojas u kolicima. Ili, dok ti personalni
asistent pomae da se obue, moda bi za njega/nju
bilo najlake da krene od jedne strane prema drugoj
zbog tvoje ograniene pokretljivosti. Mnogi od nas
moda ne razmiljaju previe o svojim svakodnevnim
navikama, esto iz razloga to ih smatramo neim to
je za nas uobiajeno.

- 21 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

Ali ako bi koristili personalnu asistenciju vano godine zakonskim rjeenjima uvedeno je inkluzivno
je razmotriti u detalje vrstu pomoi koja ti je obrazovanje. Nakon navrene 15 godine ivota
potrebna kao i nain na koji eli da ti se ona prua. osoba moe zavriti kolovanje vanrednim sistemom
Ako svog potencijalnoga asistenta upozna sa u kolama koje su za tu namjeru odreene od strane
svojim prioritetima i navikama, to e njegov/njen Ministarstva obrazovanja. Takoe, srednjokolsko
posao uiniti mnogo lakim a ti e biti poteen obrazovanje u razliitim usmjerenjima na
razoarenja. raspolaganju je po vanrednom programu. Za one
Upotrijebi tabelu u dodatku kako bi razmotrio/la koji to ele, visoko kolovanje je mogue nastaviti
svoje svakodnevne aktivnosti te uvidio/la oko ega ti na mnogo privatnih i javnih fakulteta irom nae
je potrebna pomo personalnog asistenta. Takoe bi zemlje. Neki od tih obrazovnih ustanova su naalost
moglo biti korisno da zapisuje biljeke o odreenim jo uvijek arhitektonski nepristupane. Takoer,
nainima na koje bi ti tvoj potencijalni asistent uoeno je i da odreeni broj nastavnog osoblja ne
najbolje mogao pomoi. primjenjuje principe inkluzivnog obrazovanja. Ove
negativne tendencije su u opadanju i smanjuju se
OBRAZOVANJE kako sve vie mladih osoba sa invaliditetom uestvuje
Inkluzivno obrazovanje je jedan od preduslova za u obrazovnom procesu. Ti kao mlada osoba kao i
samostalan ivot mlade osobe sa invaliditetom. tvoje kolege sa invaliditetom koji biraju nastaviti
Sigurno si tokom kolovanja nailazio/la na kolovanje, imate priliku mijenjati stavove svojom
mnoge prepreke od kojih su moda neke bile vidljivou i doprinosom drutvu.
arhitektonske, dok su druge vie ovisile o neznanju Formalno obrazovanje jeste osnovni ali je samo jedan
i nezainteresovanosti nastavnika ili drugih osoba u od vidova obrazovanja. Uiti i raditi na sebi moe
obrazovnom sistemu. Ukoliko procjenjuje da nisi uvijek i na razliite naine. Bilo da pohaa neki kurs
dostigao/la svoj puni kapacitet tokom svog kolovanja, ili od nekog lana porodice ui neki zanat ili vjetinu,
ne oajavaj, nikada nije kasno. Iskoristi svoje pravo ti doprinosi svom rastu u kompletnu linost. Neke
na obrazovanje. Neke osobe sa invaliditetom su u od neformalnih oblika obrazovanja treba platiti, dok
odraslim godinama odluili tek zapoeti svoj put ka su ipak mnogi dostupni i besplatno u tvojoj zajednici.
obrazovanju i sretne su to su to napravile. Bilo da
eli upisati fakultet, srednju kolu ili zbog odreenih STANOVANJE
razloga poinje ispoetka od osnovnog obrazovanja, U odjeljku planiranje budunosti, ispitao/la si svoje
postoje resursi i slube koje ti stoje na raspolaganju. potrebe i elje vezano za stanovanje. Odluku o tome
Osnovno obrazovanje je obavezno i zakonom gdje e stanovati donijet e imajui u vidu tvoje
zagarantovano pravo svakog djeteta. Od 2004. potrebe, finansijsku situaciju, ponudu pristupanih

- 22 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

stanova, dostupnosti personalne asistencije, dalje razvijati i moda i potrebu za nekim vidom
udaljenosti od servisa i itd. dodatnog obrazovanja.
U uslovima u kojima ivi moda nee biti mogue U ovom poglavlju nai e neto o resursima koji ti
tako brzo odseliti iz porodinog doma. Neki mladi mogu pomoi kako bi olakao/la svoju potragu za
su odluili da ive, rade ili se koluju dok ive sa poslom.
porodicom, jer je to najpovoljnije ili jedino mogue Moda si obeshrabren priama o mladim
rjeenje u trenutnoj situaciji. To ne znai da ne vode nezaposlenim ljudima u svom okruenju i kao
samostalan ivot, ve da po filozofiji samostalnog osoba sa invaliditetom sumnja da ima ansu da
ivota donose za sebe odluku uz odgovornost koja iz nae posao. Premda potraga za zaposlenjem moe
toga proizilazi. dugo trajati tebi kao osobi
Neke osobe dijele stambeni sa invaliditetom stoje na
prostor kao cimeri i na taj raspolaganju odreeni resursi
nain smanjuju trokove koji donekle izjednaavaju
i dijele obaveze oko tvoje mogunosti za
stanovanja. Ovaj izbor moe zapoljavanjem.
biti dobro rjeenje iz mnogo Kao osoba sa invaliditetom
razloga. Izmeu ostalih razvija ima podrku u zapoljavanju
osobine neophodne kad se koju obezbjeuje Fond za
dijeli ivotni prostor, kao to zapoljavanje i rehabilitaciju
je strpljivost, solidarnost i osoba sa invaliditetom. Na
potivanje razliitosti. godinjem nivou ovaj Fond
raspisuje javne pozive za
ZAPOLJAVANJE pravna lica koja zapoljavaju osobe sa invaliditetom,
Prije nego se prijavi za neki posao razmisli o nekoliko kao i za podrku osobama koje pokreu vlastiti biznis.
stvari. Koji su tvoji interesi i u kojim podrujima si Predlaemo da se detaljno upozna za mogunostima
dobar/a? Vano je takoe znati u kakvim vrstama koje ti stoje na raspolaganju i zahtjevima za njihovo
aktivnosti uiva. Naravno u naem okruenju nije ostvarivanje.
uvijek mogue dobiti posao, naroito posao koji eli,
Sluba koja stoji na raspolaganju svim nezaposlenim
ali ovakva vrsta procjene je vana kako bi zapoeo/
osobama u naoj zemlji je Zavod za zapoljavanje,
la svoje planiranje. Kad zna koja te podruja
koji se nalazi u svakom gradu. Nadlean je za poslove
interesuju, jasnije e vidjeti koje vjetine treba
posredovanja izmeu nezaposlenih i poslodavaca.

- 23 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

TA TI MOE UINITI ? pogodnosti dobro se raspitaj o svojim obavezama.


Da bi poboljao/la svoje anse za traenjem posla Takoe, raspitaj se o nekim praktinim uslugama
dobro se pripremi. Postoje odreeni standardi kao to je slanje izvoda na e-mail ili plaanje reija
u savremenoj komunikaciji sa poslodavcima koji putem e-uplatnica. Ove usluge mogu utediti vrijeme
su neophodni da bi te poslodavac uzeo u obzir i smanjiti odlaske u banku i naplatna mjesta.
za zaposlenje. Za posao se moe prijaviti putem Nauiti donositi dobre finansijske odluke je od
natjeaja ili konkursa, ili u nekim sluajevima ako presudne vanosti. To znai da odluke o kupovini
postoji poslodavac za koga eli raditi, za posao se ne donosi napreac i da svaki troak planira u
moe prijaviti i bez natjeaja. U jednom i drugom skladu sa stvarnim potrebama, a ne trenutnim
sluaju ti e poslodavcu poslati svoju prijavu za eljama. Vodi evidenciju svojih trokova na nain
posao koja e se sastojati od popratnog pisma i tvoje to e najkrupnije i najvanije izdatke poput reija
biografije tj. CV. ili eventualnih dugovanja plaati odmah a preostali
Takoe za neka radna mjesta poeljno je poznavanje iznos rasporediti za tekue potrebe.
jednog stranog jezika i upotreba raunara. Raspitaj se Moda misli da je tednja za ljude koji imaju viak
u svojoj okolini gdje moe unaprijediti svoje znanje novca, ali istina je da to manje novca ima to ima
u ova dva podruja. vie razloga da tedi. Odvajaj dio sredstava, ma
kako mali on bio, jer e vremenom imati odreena
FINANSIJE znaajnija sredstva.
Jedan od najvanijih faktora tvog puta ka
samostalnosti je novac i kako s njim upravlja. Kad UKLJUENOST U DRUTVO I PEER PODRKA
si dijete i dobija deparac, novac ti slui kako bi Kao to si mogao/la itati u istorijatu pokreta za
sebi kupio/la neto to eli. Odrasla osoba koristi samostalan ivot, mnogi mladi ljudi su uestvovali
novac kako bi nabavljala razne stvari neophodne za u borbi za prava koja danas uivaju osobe sa
domainstvo, plaala raune, popravke i razne druge invaliditetom. Meutim, ta borba nije ni priblino
potrebne stvari. Ukoliko se dobro s njim postupa zavrena. Ukoliko si aktivan u drutvu, moda
novac moe otvoriti vrata svjetlijoj budunosti. i nesvjesno, doprinosi ovom pokretu svojom
Tekui raun u banci ti je potreban za bilo kakve vidljivou i angamanom.
finansijske transakcije. Prilino je jednostavno Bilo da se bavi nekim sportom, umjetnou, da ima
otvoriti tekui raun. Banke nude razne usluge neke ideje za svoju lokalnu zajednicu ili se vidi u
za svoje klijente kao to su krediti ili kreditne politici, ukljui se i daj svoj doprinos. To e ti pomoi
kartice. Prije nego odlui da koristi neke od ovih da izgradi svoju linost, upozna razliite ljude,

- 24 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

doprinese drutvu u kome ivi i da na najbolji nain Saradnja sa drugim organizacijama osoba sa
srui mitove o osobama sa invaliditetom. invaliditetom i dravnim organizacijama za ljudska
Naroito te ohrabrujemo da razmisli o svom prava
ukljuivanju u organizacije osoba sa invaliditetom. Udruene organizacije su uvijek jae od pojedinanih
Tamo e imati priliku da zajedno sa drugima organizacija i mnogo vie se moe postii kroz
doprinese izgradnji drutva jednakih mogunosti. saradnju, u smislu razvijanja i usvajanja novih
Pored toga to e dati doprinos radu na pravima okvira i perspektiva. Mnoge organizacije za ljudska
osoba sa invaliditetom, u organizacijama osoba sa prava ve rade na osmiljavanju svojih linih
invaliditetom e dobiti i podrku za sebe, pristup programa i strategija za specifine meunarodne
informacijama i mogunost da napreduje. Nemoj ugovore o ljudskim pravima. Osobe sa invaliditetom
izgubiti iz vida da se velike promjene u drutvu predstavljaju veliku grupu koja se suoava sa
deavaju koracima pojedinaca. viestrukim oblicima diskriminacije, koji se tiu
pitanja rase, spola, seksualne opredijeljenosti,
Organizacije osoba sa invaliditetom imaju iroko starosti i imovinskog stanja. Stoga izgradnja koalicija
polje djelovanja. Najznaajnije podruje djelovanja je sa drugim grupama za ljudska prava moe donijeti
osiguranje primjene UN Konvencije o pravima osoba ostvarenje eljenih ciljeva i to na vie razliitih
sa invaliditetom, to esto ukljuuje usaglaavanje naina. Povrh toga, veliki savezi mogu osigurati i
zakonskih rjeenja sa Konvencijom i praenje njihove nove mogunosti za finansiranje to e doprinijeti
primjene. Da bi bolje razumjeo/la znaaj tog rada efikasnijem podizanju svijesti o kompleksnosti
u ivotu osoba sa invaliditetom nabrojat emo pitanja invaliditeta.
samo neka podruja na kom organizacije osoba sa
invaliditetom daju svoj doprinos a u emu i ti moe Sakupljanje alternativnih izvjetaja
sudjelovati. Svaka zemlja koja je ratifikovala UN Konvenciju
iznosi svoj izvjetaj Komitetu UN-a za prava osoba sa
invaliditetom. ak i onda kada su organizacije osoba
sa invaliditetom aktivno ukljuene u izradu izvjetaja
o implementaciji Konvencije, moe se desiti da
vlade u konanici i ne kreiraju ba onakav izvjetaj
koji bi temeljito oslikao situaciju. Korisno je izraditi
alternativne ili shadow izvjetaje im dravni
izvjetaji postanu dostupni. Meutim, ti izvjetaji
imaju bolje djelovanje ukoliko ih predstavi koalicija

- 25 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

dravnih organizacija. Efekat takvog dokumenta e Praenje dravnih primjena i praksi


biti jo vei ukoliko su u njemu razmotrena pitanja Da li vlade vode rauna o tome da svi materijali
iz sfera razliitih vrsta invaliditeta, i ukoliko svojim
budu dostupni svim osobama? Da li njihovi uredi
sadrajem nije fokusiran na samo jednu grupu ljudi brinu o tome da sve informacije budu dostupne
sa istom vrstom potekoa. U isto vrijeme osobe u lako razumljivom formatu, u Brajevom pismu,
sa potekoama u uenju, oni koji su boravili u krupno tampani ili u nekom drugom obliku kako bi
psihijatrijskim ustanovama, problemi djece i ena bi se uinile pristupanima? Da li vode rauna o tome
takoe trebali biti obuhvaeni tim izvjetajem i zbogda javne uprave i kompanije primjenjuju pravilo o
toga ove grupe moraju imati svoje predstavnike u pristupanim informacijama? Ukoliko je odgovor
svim koalicijama. ne, onda se takve prakse trebaju istaknuti. Treba se
pozivati na lanove Konvencije kako bi se naglasili svi
Praenje zakonskih i politikih okvira i njihove nedostaci praksi i pravilnika u oblastima koje vlade
implementacije nisu adekvatno razmotrile: osigurati dostupnost
Samo postojanje nekog zakona ili pravilnika ne informacija je samo jedna od mnogih taaka.
garantuje nuno odreena prava niti uspjenu
implementaciju. Na slian nain, ni brojne ispravke Kreiranje materijala za obuku
u dravnim zakonskim sistemima ili neke pogodne Organizacije osoba sa invaliditetom su organizacije
prilike na evropskom nivou ne moraju nuno koje posjeduju obilje znanja o poloajima osoba
rezultirati uspjenim ishodima. Kljuni koraci u sa invaliditetom i to bi se trebalo iskoristiti. UN
praenju obuhvataju i mnoge primjere sluajeva u Konvencija predstavlja mogunost da se to znanje
kojima je dolo do krenja prava navedenih u UN proiri i na civilno drutvo kao i na organizacije
Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom usljed za ljudska prava, te na vladina tijela na lokalnom,
nedostatka primjene ili nepostojanja odreenih dravnom, evropskom i meunarodnom nivou, kao i
zakona ili pravilnika na dravnom nivou. Paljivo mogunost da se sve navedene strukture informiu o
praenje sistema od strane organizacija osoba diskriminirajuim procesima i preprekama sa kojima
sa invaliditetom moe imati za rezultat stvaranje se susreu osobe sa invaliditetom u svojoj borbi da
seta materijala koji se kasnije mogu objaviti u vidu steknu dostojanstvo, jednakost i samostalnost.
publikacija za podizanje svijesti u medijima o UN
Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom i o Koritenje medija za podizanje svijesti
vanosti primjene tih prava u odreenim dravama Mediji su veoma efikasan nain za podizanje svijesti
ali i ire gledano. o znaaju UN Konvencije o pravima osoba sa
invaliditetom i o znaaju ljudskih prava za osobe

- 26 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

sa invaliditetom. Takoe, putem interneta se mogu je organizacija Disabled People against Cuts - DPAC
(Osobe sa invaliditetom protiv ukidanja sredstava)
objavljivati novosti kao i angaovati saveznici u cilju
praenja ili predstavljanja primjera nepravdi koje inicirala prvo ispitivanje te vrste ikada pokrenuto,
se dogaaju osobama sa invaliditetom globalno protiv vlade UK u 2015. godini. Ovaj primjer je veoma
gledano ili na lokalnom nivou. pouan jer su u tom postupku uestvovale tri osobe iz
grupe za kampanje ispred organizacije DPAC (Osobe
Saradnja sa univerzitetima sa ciljem prikupljanja sa invaliditetom protiv ukidanja sredstava) bez nekih
statistikih i drugih relevantnih podataka posebnih izvora finansiranja, a ne neka organizacija
Univerziteti imaju pristup irokom spektru baza za osobe sa invaliditetom koja se finansira iz bogatih
podataka i drugih informacija o statistikim izvorima fondova, niti neko veliko dobrotvorno drutvo za
kao i baze podataka sa pomonim informacijama o osobe sa invaliditetom.
mogunostima finansiranja. Iz tog razloga bi ulazak
u saradnju sa lokalnim univerzitetom bio koristan na
mnogo naina.

Praenje medija i drutvenih mrea


esto se u medijima mogu pronai primjeri
koji pokazuju kako su naruena prava osoba sa
invaliditetom i njihovo dostojanstvo zbog opisa i
prikaza koji obiluju predrasudama. Takoe, naini
na koje su osobe sa invaliditetom predstavljene u
medijima su blago reeno problematini.

Koritenje Opcionog protokola:


Opcioni protokol omoguava predavanje pojedi-
nanih albi Odboru za UN Konvenciju o pravima
osoba sa invaliditetom, ukoliko su iscrpljene sve
pravne opcije domaih mehanizama, to jest, ako se
kroz procedure dravnog suda odreeno pitanje nije
uspjelo rijeiti. Takoe je omogueno i zahtijevanje
pokretanja istrage na nivou drave potpisnice lanom
6. ovog Protokola. U nastavku je opisan nain na koji

- 27 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

MOJ LINI NAPREDAK


Ovo je dodatak u kome moe pratiti tvoj lini put ka Vano je da bude informisan prilikom donoenja
samostalnom ivotu. U njemu se nalazi nekoliko tabela odluka. To podrazumijeva ozbiljne procjene o
i obrazaca koji mogu biti od pomoi da sebi postavi potrebama, ciljana istraivanja, kao i lina i finansijska
odreena pitanja, kao i da ti ukau na podruja planiranja za svakoga. Moda treba dodatno
koja su ukljuena u razmotriti i mogunost da pronae personalnog
pojam samostalnog asistenta.
ivota. Odgovori na Osim razgovora sa pri-
pitanja u tabelama jateljima i porodicom,
odraavaju trenutno takoe nai vremena
stanje a sve ono to da razmisli i o svo-
jim potrebama. Budi
nije zadovoljavajue
iskren/a i realan/a sam
su tvoji putokazi,
sa sobom i razmisli
tj. stavke na kojima
kakvi uslovi za stano-
treba raditi. Zapamti
vanje ti najbolje od-
da put ka samostalnom govaraju: sam/a ili sa
ivotu je u neku ruku i cimerima. Razmisli o
trajan proces, ovisan o tome kako e plaati
ivotnim promjenama. hranu, reije i druge
nune trokove. Uzmi u obzir i svoje potrebe kada je
POTREBE I RESURSI - GDJE SAM SAD prevoz u pitanju kao i svoje zahtjeve po pitanju per-
Zaponi tako to e svoje starije kolege, prijatelje sonalne asistencije. Moda bi bilo od pomoi da u taj
ili roake upitati ta je sve potrebno da postane proces ukljui i svoje prijatelje i porodicu kako biste
samostalan. Vrlo je vjerovatno da e pozitivna bili sigurni da ste razmotrili sve opcije.
iskustva poput upoznavanja novih ljudi, osjeaja vee Stvaranje liste kljunih injenica/pitanja kojima
slobode i uenja novih stvari, biti izbalansirana sa se treba posvetiti e ti pomoi da stekne bolje
odreenim brojem izazova. I pored toga, ne dozvoli razumijevanje stvari koje treba razmotriti.
da te ovakve situacije obeshrabre u tvom nastojanju
Ta lista mogla bi sadravati sljedee:
da slijedi i ostvari svoj cilj o samostalnosti. Svaka
- Potrebe po pitanju line njege (npr. oblaenje,
promjena u ivotu ima i svoje mane i prednosti.
dotjerivanje, lina njega i higijena, odravanje

- 28 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

doma, pripremanje obroka, prevoz, drutvo, LISTA NAPOMENA ZA SAMOSTALNI IVOT


pitanja medicinske prirode itd.); Iako pomisao na to da e se osamostaliti moe biti
- Kada e ti biti potrebna pomo i na koliko vremena: veoma uzbudljiva, to sve ipak zahtijeva jedan sasvim
to podrazumijeva koliinu vremena u kojem e novi nivo odgovornosti. Samostalna osoba preuzima
ti biti potrebna pomo svakog dana i koji su to aktivnu ulogu kada je u pitanju zdravlje i stanje
periodi dana (npr. jutro, vee, 24 sata, itd.); organizma, lina njega, poslovne obuke, kolski
- Prioriteti u vezi sa personalnim asistentom: koje zadaci, kao i mnoge druge sfere ivota.
su to osobine koje bi asistent mogao imati a da U nastavku slijede neka pitanja koja treba sebi
tebi najvie odgovaraju (npr. spol, starosna dob, postaviti kako bi provjerio/la spremnost da ivi
etniko porijeklo, invaliditet, jezik, vjetine itanja samostalnije. Moda nee moi odgovoriti sa da
i komunikacije, graanski status, lina higijena, (ili uvijek) na svako pitanje koje je navedeno, ali
strpljenje, suosjeanje, snaga, vjetina sluanja, da pomoi e ti da zna kad i gdje traiti pomo.
budu priljivi, nepuai itd.); i
- Znanje, vjetine i sposobnost da se nosi sa
odreenim potekoama u odnosu sa svojim
personalnim asistentom ili asistentima (npr.
upravljanje novcem, organizacija vremena,
konflikti, udvaranja, pitanja seksualnosti itd.).

PLANIRANJE BUDUNOSTI - GDJE ELIM BITI


Svi mi imamo odreene vjetine i sfere u kojima
moemo napredovati i sazrijevati. Razmisli o tome
ta eli nauiti ili ta treba znati prije nego to se
osamostali, odnosno preuzme veu odgovornost za
svoje line potrebe. Tu takoe spadaju i ciljevi poput
elje da kreira i odrava svoj budet, elje da naui
koristiti sredstva javnog prevoza, ili elje da ojaa
svoje line zagovarake vjetine. Na stranicama koje
slijede prikazani su primjeri ciljeva, resursi, aktivnosti
i koraci neophodni za ostvarivanje tih ciljeva, kao i
prazan obrazac koji e vam pomoi da definiete svoje
ciljeve.

- 29 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

SVEOBUHVATNA SAMOSTALNOST: DRUTVENA PODRKA I ODRAVANJE


Da li ima uteevinu? DOBROG EMOTIVNOG ZDRAVLJA:
__________________________________________ Da li ima prijatelje sa kojima redovno provodi
__________________________________________ vrijeme?
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________
Da li ima izvor stalnih primanja? __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________
__________________________________________ Da li redovno komunicira sa porodicom i
__________________________________________ prijateljima?
__________________________________________
Da li doprinosi ukupnim prihodima domainstva __________________________________________
(npr. plaanje kirije, reija, itd.)? __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________
__________________________________________ Da li postoji barem jedna osoba sa kojom razgovara i
kada si tuan/a, nervozan/a ili kada stvari jednostavno
Da li si u stanju da se samostalno prebacuje sa ne idu dobro?
jednog mjesta na drugo? __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________

Da li ima mjesto za stanovanje ili si ga poeo/la Da li su ti poznati najei simptomi depresije?


traiti? __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________

- 30 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

Da li trai pomo od drugih kada osjeti te simptome? Da li si imao/la priliku raspitati se o dostupnim
__________________________________________ mogunostima za spreavanje trudnoe, HIV-a/
__________________________________________ AIDS-a, i seksualno prenosivih bolesti?
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________
ta su tvoji hobiji? Ili, u emu uiva? __________________________________________
__________________________________________
__________________________________________ Da li samostalno i uinkovito vodi rauna o svojoj
__________________________________________ linoj higijeni?
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________
Da li redovno pronae vremena za ove aktivnosti? __________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
Da li su ti poznati rizici u vezi sa puenjem,
__________________________________________
konzumiranjem alkohola i upotrebom droga?
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________
ODRAVANJE DOBROG FIZIKOG ZDRAVLJA: __________________________________________
Ukoliko uzima neke lijekove, da li zna naziv, dozu, __________________________________________
razlog i potencijalne nuspojave za svaki svoj recept?
__________________________________________ Da li redovno vjeba?
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________
__________________________________________ __________________________________________

Da li svoje lijekove konzumira na nain na koji je to Da li si zadovoljan/na sa svojom trenutnom
propisano i da te na to niko ne napominje? teinom?
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________

- 31 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

KOLA I POSAO: Da li redovno prisustvuje asovima/da li si redovan


U emu si dobar/a? na poslu?
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________

Da li smatra da su tvoji zadaci u koli/poslu
O kojim temama ili zanimanjima bi voljeo/la vie da
odgovarajueg nivoa za tebe?
naui?
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________

Da li ti ide dobro u koli i/ili na poslu?
Ima li ciljeve u karijeri? __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________
PRISTUP ZDRAVSTVENOJ ZATITI:
Da li si upoznat/a sa dostupnim mogunostima za Na koji nain je plaena tvoja zdravstvena zatita?
pokrivanje trokova poslovne obuke ili fakulteta? __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________
Ko je tvoj porodini doktor (ili, koji je naziv klinike na
Da li redovno volontira? kojoj se lijei)?
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________

- 32 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

Da li redovno zakazuje i samostalno odlazi na Da li si ve izabrao/la svoju slubu za zdravstvenu


ugovorene medicinske i zubarske preglede? zatitu odraslih?
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________

Da li si samostalan/a u donoenju odluka koje se tiu Da li si ve imao/la svoj prvi zakazani termin u toj
zdravstvene zatite? slubi?
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________ __________________________________________
__________________________________________

Da li ti je poznat nain koritenja osiguranja ili


medicinske kartice?
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________

Da li si redovno vakcinisan/a?
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________

- 33 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

POTREBA ZA PERSONALNOM ASISTENCIJOM


Za mnoge osobe sa invaliditetom servis personalne asistencije je uz pristupanost jedan od najvanijih pre-
duslova. U narednim tabelama je niz podruja u kojima neke osobe trebaju personalnu asistenciju. Realno
procijeni svoje potrebe i naine na koje ih zadovoljava. Moda trenutno nema na raspolaganju servis perso-
nalne asistencije ali ovaj vid samoprocjene moe iskoristiti kod planiranja aktivnosti za koje koristi podrku
porodice i prijatelja, kao i za planiranje tvog ivota u budunosti.


Aktivnosti Bez pomoi Djelimina Potpuna
podrka podrka
Pokretljivostkolica (podrazumijeva runo guranje kolica, ienje
prostora za kretanje kolica, otvaranje vrata, dnevno odravanje kolica)
Smjetanje (odnosi se na koliinu pomoi potrebnu za stanje udobno-
sti ili ublaavanje pritiska prilikom sjedenja ili spavanja, ili namjetanja
jastuka ili naslonjaa za spavanje)
Odlazak u toalet (ukljuuje pomo koja se odnosi na rad crijeva, brigu
o funkcionisanju katetera i/ili kolostome, te uopteno pomo oko hi-
gijenskih potreba u toaletu)
Premjetanje (odnosi se na pomjeranje sa jednog mjesta na drugo.
Primjer: pomjeranje sa kreveta na kolica ili prelazak iz sjedeeg u sto-
jei poloaj)
Lijekovi (misli se na lijekove koje trebate uzimati ujutro, uvee, tokom
dana i/ili u vrijeme spavanja)

- 34 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

Planiranje obroka i priprema hrane Bez pomoi Djelimina Potpuna


podrka podrka
Planiranje jelovnika
Kupovanje namirnica
Slaganje hrane u kuhinjske ormarie i friider
Priprema hrane (sjeckanje, kuhanje)
Serviranje hrane na tanjire i postavljanje na sto
Posluivanje hrane
ienje stola
Pospremanje ostataka hrane
Pranje sua/stavljanje sua u mainu za pranje sua

Ve Bez pomoi Djelimina Potpuna


podrka podrka
Razvrstavanje odjee
Stavljanje deterdenta u mainu za pranje vea
Stavljanje odjee u mainu za pranje vea
Stavljanje odjee u suilicu za ve
Slaganje odjee
Peglanje odjee
Odlaganje odjee

- 35 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

Medicinski pregledi Bez pomoi Djelimina Potpuna


podrka podrka
Pomo pri ulasku u vozilo
Pomo pri izlasku iz vozila
Pomo pri ulasku/izlasku iz zgrade i kancelarije
Prijavljivanje kao pacijent
Odlazak u sobu za pregled
Pisanje biljeki tokom pregleda
Ispunjavanje recepta
Prebacivanje na sto/stolicu za pregled

Lagani i sitni kuni poslovi Bez pomoi Djelimina Potpuna


podrka podrka
Metenje podova
Brisanje podova
Usisavanje
Brisanje praine
Izbacivanje smea
Pospremanje kreveta
ienje prozora
Pospremanje spavae sobe
ienje kuhinje
ienje kupatila

- 36 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

Kupovina Bez pomoi Djelimina Potpuna


podrka podrka
Priprema liste za kupovinu
Pomo pri ulasku u vozilo/najblie sredstvo javnog prevoza
Pomo pri ulasku/izlasku iz prodavnice
Uzimanje artikala sa polica
Noenje artikala/guranje kolica za kupovinu
Upravljanje novcem
Utovaranje/istovaranje artikala iz nabavke u/iz vozila
Slaganje artikala kod kue
Izlasci/dogaaji
Odravanje kalendara sa datumima dogaaja
Dobivanje smjernica
Pomo pri ulasku u vozilo
Pomo pri ulasku/izlasku iz zgrade u kojoj se dogaaj odrava
Pomo na samom dogaaju

Ostale aktivnosti Bez pomoi Djelimina Potpuna


podrka podrka
Plaanje rauna
Tipkanje/pisanje
Primanje pote

Nakon to si realno osmotrio tvoju trenutnu situaciju i potrebe, jasno ti je na kojim si podrujima ostvario/
la napredak, a gdje je potrebno jo raditi. Iskoristi rezultate svoje samoprocjene da postavi ciljeve. Vano je
da ciljevi za poetak budu jednostavni i dostini. Savladavanje tih ciljeva e ti dati neophodnu energiju i elan
da nastavi dalje.

- 37 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

RADNI LIST ZA CILJEVE O CILJEVI ZA SAMOSTALAN IVOT


SAMOSTALNOM IVOTU (PRIMJER RADNOG LISTA)

Cilj: _______________________________ Cilj #1: Nauiti kako oprati ve


Osobe koje e mi pomoi u ostvarenju tog cilja:
Osobe koje e mi pomoi da ostvarim taj cilj: mama i moja prijateljica.
__________________________________________
Resursi koji e mi pomoi u ostvarenju tog cilja:
__________________________________________
Pozadina pakovanja deterdenta za ve i unutranja
__________________________________________
strana poklopca za mainu za ve
Resursi koji e mi pomoi da ostvarim taj cilj: Planirani datum za ostvarenje cilja:
__________________________________________ avgust, 2017. god.
__________________________________________
__________________________________________ Aktivnosti koje e mi pomoi u ostvarenju tog cilja:
Razumjeti odgovarajue opcije na ve maini za
Planirani datum za ostvarenje cilja: razliite vrste vea
__________________________________________ Nauiti razliite postavke na suilici
__________________________________________ Nauiti kako se peglaju razliite vrste vea
__________________________________________ Nauiti razvrstavati odjeu

Aktivnosti za ostvarenje tog cilja: Planirani datumi za dovravanje prethodnih aktivnosti:


Nauiti razvrstavati odjeu i razumjeti natpise na
Biljeke o napretku __________________________ etiketama odjee - 16. juni
__________________________________________ Razumjeti odgovarajue postavke na ve maini
__________________________________________ za razliite vrste vea - 30. juni
__________________________________________ Razumjeti razliite opcije na suilici za ve 5. juli
__________________________________________ Nauiti peglati razliite vrste odjee - 25. juli
__________________________________________
__________________________________________ Biljeke o vaem napretku: 5. juni - imala sam odre-
__________________________________________ ene probleme prilikom razvrstavanja vea i sluajno
__________________________________________ sam na pranje sa bijelim hlaama ubacila i roze majicu.

- 38 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

ZABILJEKE:

- 39 -
Prirunik za samostalan ivot mladih osoba sa invaliditetom

ZABILJEKE:

- 40 -

Вам также может понравиться

  • Nas MjestaFBiH
    Nas MjestaFBiH
    Документ107 страниц
    Nas MjestaFBiH
    ATS5
    Оценок пока нет
  • Zeničke Godišnjice
    Zeničke Godišnjice
    Документ29 страниц
    Zeničke Godišnjice
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Gajret 1906
    Gajret 1906
    Документ280 страниц
    Gajret 1906
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Zeničke Godišnjice
    Zeničke Godišnjice
    Документ29 страниц
    Zeničke Godišnjice
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Beogradsko Vreme 1308
    Beogradsko Vreme 1308
    Документ65 страниц
    Beogradsko Vreme 1308
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • 1276 Vreme
    1276 Vreme
    Документ65 страниц
    1276 Vreme
    dragancoto
    Оценок пока нет
  • Prethistorijske Lobanje U Bosni
    Prethistorijske Lobanje U Bosni
    Документ55 страниц
    Prethistorijske Lobanje U Bosni
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Vreme 1303 Dec 2015
    Vreme 1303 Dec 2015
    Документ65 страниц
    Vreme 1303 Dec 2015
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Inicijativa BR 128
    Inicijativa BR 128
    Документ32 страницы
    Inicijativa BR 128
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Zenica U Austro Ugarskom Periodu
    Zenica U Austro Ugarskom Periodu
    Документ18 страниц
    Zenica U Austro Ugarskom Periodu
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Bilten 2014
    Bilten 2014
    Документ25 страниц
    Bilten 2014
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • BILTEN BIDF MREZE - Br7 PDF
    BILTEN BIDF MREZE - Br7 PDF
    Документ16 страниц
    BILTEN BIDF MREZE - Br7 PDF
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • BG SRB Vreme 1309
    BG SRB Vreme 1309
    Документ65 страниц
    BG SRB Vreme 1309
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Komisija Za Bjebjednost Saobracaja - Zapreka Za Pjesacki Pristup
    Komisija Za Bjebjednost Saobracaja - Zapreka Za Pjesacki Pristup
    Документ4 страницы
    Komisija Za Bjebjednost Saobracaja - Zapreka Za Pjesacki Pristup
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Bilten 2013
    Bilten 2013
    Документ28 страниц
    Bilten 2013
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • 1278 Vreme
    1278 Vreme
    Документ65 страниц
    1278 Vreme
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • 1270 Vreme
    1270 Vreme
    Документ65 страниц
    1270 Vreme
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • 1269 Vreme
    1269 Vreme
    Документ73 страницы
    1269 Vreme
    dragancoto
    Оценок пока нет
  • 1269 Vreme
    1269 Vreme
    Документ73 страницы
    1269 Vreme
    dragancoto
    Оценок пока нет
  • 1258 Vreme
    1258 Vreme
    Документ65 страниц
    1258 Vreme
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • 1261 Vreme
    1261 Vreme
    Документ65 страниц
    1261 Vreme
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Bilten 2013
    Bilten 2013
    Документ28 страниц
    Bilten 2013
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Vreme 1241
    Vreme 1241
    Документ65 страниц
    Vreme 1241
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Bilten 2014
    Bilten 2014
    Документ25 страниц
    Bilten 2014
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • 1257 Vreme
    1257 Vreme
    Документ65 страниц
    1257 Vreme
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Slobodna Bosna - 938 - 30.10.2014
    Slobodna Bosna - 938 - 30.10.2014
    Документ68 страниц
    Slobodna Bosna - 938 - 30.10.2014
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет
  • Vujaklija - Leksikon Stranih Reci I Izraza
    Vujaklija - Leksikon Stranih Reci I Izraza
    Документ1 058 страниц
    Vujaklija - Leksikon Stranih Reci I Izraza
    Marjan Markovic
    77% (26)
  • Vreme 10.04.2014
    Vreme 10.04.2014
    Документ65 страниц
    Vreme 10.04.2014
    Mirsad Đulbić
    Оценок пока нет