UVOD U CRESKO-LOINJSKU SKUPINU

Bistro more, ist zrak, bogatstvo flore i faune, blaga mediteranska klima odlike su cresko loinjske otone skupine koja se
protee od sjeverozapada prema jugoistoku u duini od 99 kilometara. Nekad samo jedan otok, a danas jedno od
najrazvedenijih otoja na Jadranu sainjavaju ga otoci Loinj, Cres, Unije, Ilovik, Vele i Male Srakane i Susak. KARTA
OTOK CRES

Cres je najvei jadranski otok (povrinom jednak povrini otoka Krka - 405,78 km2). Dug je 66 km, a u najirem dijelu irok
12 km. Otok se prua u pravcu sjever-jug. Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno
od njega se nalazi poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. SLIKA

RELJEF I VODE

Na otoku se nalazi slatkovodno Vransko jezero koje je glavni izvor pitke vode za cijeli arhipelag. Razina slatkovodnog
jezera je iznad razine okolnog mora (kriptodepresija), a njegovo dno ispod morske razine na dubini od 74m. SLIKA

Najvii vrh na Cresu su Gorice, visoke 648m. SLIKA

KLIMA

Izmeu sjevernog i junog dijela otoka postoje neke klimatske razlike. Sjeverni dio otoka Cresa vjetrovit, a snijeg nije
iznenaenje za vrijeme zime, te ima karakteristike blage kontinentalne klime. Juni dio otone skupine je vie zaklonjen a
klima je izrazito mediteranska s toplim i suhim ljetima i kiovitim jesenima. Zbog velikog toplinskog kapaciteta more utjee
na klimu tako to ublauje temperaturne razlike - snizuje najvie i povisuje najnie. Ljeti more hladi, a zimi grije kopno.

FLORA I FAUNA

VEGETACIJA ili FLORA

Na sjevernom dijelu otoka rastu listopadni hrastovi i kesten, dok na sredinjem i junom dijelu dominira tvrdolisna makija.
Po cijelom otoku rastu kadulja i druge ljekovite biljke. Otok je prekriven maslinicima, a po vrtovima i ogradama obilno rastu
smokve i vinogradi. SLIKA

FAUNA CRESA

Danas je otok Cres jedno od rijetkih gnjezdita bjeloglavih supova, pogotovo njegov sjeverni dio. Upravo tamo zbog njih i
postoji eko-centar "Caput insulae" u Belom koji ih titi od izumiranja. SLIKA

Zanimljivo je da na Cresu, kao i u ostatku arhipelaga, nema zmija otrovnica.

PROMET

Otok je povezan trajektnim vezama sa Krkom i Istrom, te na jugu mostom na Loinj. Iz luke Porozina trajekt vozi za
Brestovu na poluotoku Istri, a iz mjesta Meraga trajekt plovi do Valbiske na Krku.

1
STANOVNITVO I GOSPODARSTVO

Cres je bio naseljen ve u mlae kameno doba, a danas je Cres najrjee naseljen otok Jadrana i Mediterana. Stanovnitvo
se bavi turizmom, maslinarstvom, preradom ljekovitog bilja, pelarstvom (vrlo kvalitetan kaduljin med meu najboljima je u
svijetu), ribarstvom i stoarstvom.
GRADOVI I MJESTA

GRAD CRES
Gradi Cres je najvee mjesto na otoku Cresu i broji oko 3000 stanovnika s gustoom naseljenosti od 10 stanovnika na
km2.
Smjeten je u zaljevu ija struktura prua zaklon i samim time je i u prolosti bio pogodna luka i mjesto gdje su se brodovi
sklanjali tijekom loeg vremena. Takav smjetaj je omoguio razvoj ribarstva, pomorstva i brodogradnje.
Oko grada su i brojni maslinici ije masline svake godine daju plodove od kojih se proizvodi poznato cresko maslinovo ulje.
Danas je Cres okrenut razvoju turizma, iji poeci seu u daleku 1845. godinu, to ga ini drugim mjestom (iza Opatije) s
najduom turistikom tradicijom na Jadranu.
Na otoku Cresu, uz grad Cres, nalaze se brojna druga naselja koja svojim ljepotama privlae turiste cijeloga svijeta
Lubenice, Beli, Valun i Martinica.

PRIJELAZ NA LOINJ
Na jugu, u Osoru, otok Cres je povezan pokretnim mostom s otokom Loinjem. Cres i Loinj u prolosti su bili jedan otok,
zvan (Osorski otok), ali je kraj Osora prokopan kanal kojim su otoci odvojeni.Nastala su dva otoka kako bi se skratio put,
odnosno izbjeglo zaobilaenje velike otone mase na putu za otvoreno more.

OTOK LOINJ

Loinj je otok na Kvarneru. Prua se 31 km u smjeru sjeverozapad jugoistok. Ima povrinu oko 74 km2.

Umjetno je razdijeljen na dva dijela na predjelu Privlaka, gdje je Loinj najui. Tu je napravljen kanal i nastala su dva
naselja.

RELJEF

Meu brojnim uvalama nastalim potapanjem krkih oblika najprostranija je i najznaajnija luka Mali Loinj, jedna od najbolje
zatienih prirodnih luka na Jadranu. Otok Loinj okruen je razvedenom obalom sa mnogim ljunanim plaama.

KLIMA I VODE

Klima Loinja je sredozemna s dugim toplim ljetima, kiovitim jesenima i zimama. Osobita je prednost loinjske klime velika
sunanost. Zbog pogodne klime Mali i Veli Loinj su ve davne 1892. g. proglaeni klimatskim ljeilitem i oporavilitem.

Za razliku od Cresa, otok Loinj je bezvodan, a pitka voda se dobiva vodovodnom mreom sa Vranskog jezera. Izgradnja
vodovoda (nakon II. svjetskog rata) znaila je preokret u ivotu i gospodarstvu otoka.

2
FLORA I FAUNA

Flora je u cjelini vazdazelena, a prema istraivanjima na otoku Loinju identificirano je ak 1018 biljnih vrsta. Podruje oko
Malog i Velog Loinja je organizirano poumljavano krajem 19. st., a danas izgleda da su ti borovi samonikli iako su stari i
122 g. Brojne borove ume postale su zatitnim znakom otoka.

Od morskih ivotinja najvanije je spomenuti Dobre dupine za koje postoji Edukacijski centar "Plavi svijet" u Velom Loinju
te je Loinjski akvatorij 2006. proglaen rezervatom dobrih dupina, prvog rezervata za dupine u Mediteranu.

KULTURA I POVIJEST
U podmorju Orijula, otoia nedaleko otoka Loinja 1996. godine pronaena je antika statua Apoksiomen, kip grkog
atlete neprocjenjive vrijednosti. Pretpostavlja se kako je statua baena u more za vrijeme oluje u kojoj je predstavljala
dodatni teret brodu na putovanju prema sjevernom Jadranu ili Italiji.

GOSPODARSTVO

Najvanije gospodarske grane su turizam, brodogradnja i ribarstvo.

Znaajnija naselja na otoku su Mali Loinj, Veli Loinj, Osor i Nerezine, a manja sela su jo Sveti Jakov, unski i Artatore.

MALI LOINJ

Mali Loinj smjeten je u uvali Augusta koja je najvea zatvorena uvala ovog Loinjskog arhipelaga. Sa svojih 8244
stanovnika (popis 2011.) to je najvei grad na otocima Jadrana. Okrenut je moru sa sjeverozapadne strane. Za nautiki
turizam vrlo je vana luka jer je smjetena na plovnom putu izmeu Istre i Dalmacije.

Prvobitna zanimanja doseljenika bila su vezana uz stoarstvo i poljoprivredu, da bi se koncem 19. stoljea, zahvaljujui
pomorstvu Mali Loinj razvio u pomorski gradi i sredite ovog otokog podruja. Tako se i danas cijelim gradom i
njegovom okolicom osjea utjecaj pomorske prolosti i utjecaj loinjskih kapetana.

Ovim podrujem prevladavaju borove ume, koje su zamijenile nekadanje maslinike i obradive vrtove. Uvala ikat
zasluna je za nicanje loinjskog turizma. Oko Malog Loinja nalaze se jedne od najljepih plaa i uvala kao to su ikat,
Sunana uvala i Valdarke.

Mali Loinj i Veli Loinj tvore svojevrsnu konurbaciju, jer od Malog Loinja do Velog Loinja nema nikakvog prekida naselja,
odnosno obalom se prua neprekidni niz kua.

VELI LOINJ
Gradi Veli Loinj sa 900 stanovnika smjeten je u maloj uvali na jugoistonoj strani otoka Loinja. Visoke kue, brojne
raskone vile i kula u centru grada obiljeje su ovog mjesta. Lik kule motiv je grba Velog Loinja.

U veloloinjskom parku, nedaleko od dananje bolnice broji se oko dvjestotinjak botanikih vrsta bilja.

Interesantan je podatak da je nekadanji Veli Loinj, ili Velo Selo kako se tada zvao bio vei od Malog Loinja, ali ga je ovaj
zbog svog poloaja i razvoja pomorstva pretekao po veliini. Tako su tim dvjema mjestima danas imena obrnuta od stvarne
veliine naseljenog podruja.