Qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyu

iopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfg
hjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcv
bnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwe
GRAANSKO PRAVO
rtyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopa
I kolokvijum

sdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklz
xcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq
wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuio
pasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghj
klzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbn
mqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwerty
uiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf
ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxc
vbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrty
uiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf
ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxc
POJAM, PREDMET, SISTEMATIKA, METOD I IZVORI GRAANSKOG PRAVA
Graansko pravo porodica pravnih grana

Opta pravna norma

Pravna ustanova (institut): pravo svojine, hipoteka, kupoprodaja...
Pravna grana: stvarno, obligaciono, intelektualno pravo...
Porodica prava (pravnih grana): graansko, krivino, upravno pravo...
Pravna oblast: javno, privatno, procesno pravo...
Pravni krug: evropski-kontinentalni, anglosaksonski...

I Izrazi privatno, graansko, imovinsko i civilno pravo

Privatno pravo (ius privatum) predstavlja odnos koordinisanih, pravno jednakih subjekata, dok
javno pravo predstavlja odnos izmeu podreenih i nadreenih subjekata (npr. drave i
graanina). Najznaaniji dio privatnog prava je graansko pravo.

Civilno pravo (ius civile) danas obuhvata: uvod u graansko pravo, stvarno pravo, obligaciono
pravo, porodino pravo i nasljedno pravo. U irem smislu, obuhvata i trgovinsko, intelektualno i
radno pravo.

Imovinsko pravo u nae pravo je uvedeno pod uticajem Opteg imovinskog zakonika za
Knjaevinu Crnu Goru iz 1888. godine. Ono obuhvata stvarno i obligaciono pravo.

Graansko pravo je porodica pravnih grana koje reguliu imovinske i neimovinske odnose
povodom stvari, radnji, prava linosti i intelektualnih prava, po naelima autonomije volje,
pravne jednakosti stranaka, prenosivosti prava i obaveza, imovinske sankcije i zatite na privatni
zahtjev.

U objektivnom smislu - skup pravnih normi koje na opti (apstraktan) nain reguliu imovinske i
neke neimovinske graanske odnose.
U subjektivnom smislu- ovlatenje koje ima subjekt na osnovu normi objektivnog prava.

Elementi subjektivnog graanskog prava:

Ovladenje (tuba u materijalno-pravnom smislu)
Zahtjev (tuba u procesno-pravnom smislu)

Predmet graanskog prava:

Imovinski odnosi obligaciono, stvarno, nasljedno pravo...
Neimovinski odnosi pravo na ivot, fiziki i duhovni integritet, ime, ast i ugled...
Pravni poloaj subjekata: fizika i pravna lica (statusni dio)
Razvoj nauke graanskog prava:
Recepcija rimskog prava (od XII vijeka)
Glosatori ( u XII vijeku)
Postglosatori ( XIII-XVI vijek)
Elegantna jurisprudencija ( XVI i XVII vijek)
kola praktiara (XVI-XVIII vijek)
Prirodnopravna kola (XVII i XVIII vijek)
Istorijskopravna kola (XVIII vijek)
...

II Sistematika graanskog prava

Instituciona ( Gaj - Institucije, AGZ, SGZ; II-XIX vijek)
- Lica (personae)
- Stvari (res)
- Tube (actiones)
Jusnaturalistika ( Prirodnopravna; XVII-XIX vijek)
- Pravo pojedinaca (statusno, stvarno i obligaciono pravo)
- Pravo drutava/zajednica (nasljedno dijelom, brano i porodino pravo)
Pandektistika (XIX vijek, a prihvadena i danas)
- Opti dio
- Stvarno pravo
- Obligaciono pravo
- Porodino pravo
- Nasljedno pravo
- U savremenom pravu pravo intelektualnog vlasnitva, pravo linosti, pravo
osiguranja, saobradajno pravo, bankarsko pravo, medicinsko, ekoloko, itd.

III Predmet graanskog prava

Predmet graanskog prava su odnosi koje ono ureuje. Raznorodan je i obuhvata uvod u
graansko pravo, stvarno pravo, obligaciono, porodino i nasljedno pravo. U naelu, predmet
mogu biti imovinski odnosi, neimovinski odnosi i pravni poloaj subjekata.

IV Metod graanskog prava i naela regulisanja

Opta naela: naelo podjele vlasti, naelo pravinosti, naelo ustavnosti i zakonitosti, naelo
pravne jednakosti, zabrana nanoenja tete drugom, itd.

Diferencijalna naela:

Autonomija volje mogudnost subjekata prava da, po pravilu, po svojoj volji urede
svoje odnose, te da slobodno odluuju o vrenju prava koja im pripadaju. Autonomija
volje obuhvata: slobodu zasnivanja pravnih poslova podrazumijeva slobodu subjekta
da: zasnuje ili ne zasnuje pravni posao, da bira stranu sa kojom de zasnovati taj posao i
da, eventualno, sa drugom stranom (ako se zakljuuje ugovor ili drugi dvostrani pravni
posao) odredi sadrinu pravnog posla i slobodu vrenja prava ovladenje subjekta da o
vrenju ili nevrenju prava, nainu vrenja prava, raspolaganju pravima i njihovoj zatiti
odluuje po svojoj volji. Dola je do izraaja u evropskoj filozofiji prirodnog prava,
krajem XVIII vijeka, a bila je zastupljena i u SGZ.
Odstupanja od naela: sticanje i gubitak poslovne i deliktne sposobnosti, naknada tete,
ugovori po pristupu, zabrana zloupotrebe prava, zastarjelost i prekluzija.
Ravnopravnost strana princip po kojem se svi uesnici imovinskog odnosa stavljaju u
jednak poloaj. Pojedini subjekti nemaju, u odnosu na druga pravna ili fizika lica
povladen pravni poloaj, bez obzira na svoju ekonomsku snagu (formalna jednakost).
Vedina prava koja su zajemena za graane, pripadaju svim ljudima iako su stranci.
Meutim, strana pravna i fizika lica mogu u RS sticati pravo svojine na nepokretnostima
ako: a) obavljaju djelatnost u RS, 2) nepokretnosti su im neophodne za obavljanje te
djelatnosti, 3) postoji reciprocitet.
Odstupanja od naela: vaspitanje djece, postupanje u samopomodi, itd.
Prometljivost graanskih prava graanska prava su, po pravilu, odvojena od linosti i
mogu sluiti drugome. Vedina imovinskih prava su po prirodi, prenosiva. Prenos
imovinskih prava (apsolutnih i relativnih) prava s jednog na drugo lice mogude je, ako
nije vezano za titulara. On je ovladen da to pravo pravnim poslom prenese na drugo
lice. Izuzetak je plodouivanje, zakonsko izdravanje... Djelimino prenoenje prava
mogude je kod posluge, zaloga, plodouivanja. Neimovinska graanska prava su vezana
za linost i po pravilu, nisu prenosiva. Nisu prenosiva ni neka imovinska prava autora,
roditeljska prava i obaveze, i sl.
Imovinska sankcija (realna egzekucija) - graanska odgovornost subjekta za
neispunjenje obaveze. Ona nema karakter kazne. Sprovodi se na imovini dunika, a ne
na njegovoj linosti. Time je prevaziena personalna egzekucija, odnosno izvrenje na
linosti. Nije neograniena, vai naelo socijalnog postupanja (ZIP).
Odstupanja od naela: (javno) izvinjenje, prisilno udaljenje iz stana, razvod braka,
objava ispravke, itd.
Zatita na privatni zahtjev imalac prava sam odluuje hode li traiti zatitu svog
povrijeenog ili ugroenog prava. Dravni organ, po pravilu, ne pokrede postupak pred
sudom po slubenoj dunosti (ex officio), nego po privatnom zahtjevu (ex privato).
Zahtjev se podnosi sudu ili organima uprave.
Odstupanje od naela: pokretanje postupka od strane javnog tuioca (ponitaj braka),
organa starateljstva (utvrivanje oinstva), sud (ostavinski postupak),itd.
Naelo dispozitivnosti normi ZOO je propisao da strane mogu svoj obligacioni odnos
urediti drugaije nego to je zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe tog zakona ili
iz njenog smisla ne proizilazi neto drugo.
 Sva naela stiu se kumulativno. Razliito su zastupljena u pojedinim granama prava,
tako da se opravdano govori o kombinaciji, a ne kumulaciji.

V Izvori graanskog prava

- inioci (snaga, uzrok) koji dovode do nastanka pravne norme kao materijalni izvor
- Oblik, forma u kojoj se pravo ispoljava je formalni izvor (propisano i obiajno pravo)

Norme graanskog prava:

Imperativne i dispozitivne (prema dejstvu)

Obavezujude, ovladujude i zabranjujude (prema sadrini)
Opte i pojedinane (prema obimu)
Norme striktnog prava i norme pravinog prava

Krug izvora graanskog prava:

- Javni izvori: javna vlast (zakonodavna, izvrna i sudska) stvara pravne norme- ustav,
zakon, podzakonske akte, sudske presude i sl.
- Privatni izvori: ostali objekti koji stvaraju norme- kolektivni ugovori, opti uslovi
poslovanja, statuti i osnivaki akti privrednih drutava, trgovaki obiaji i uzanse.

Hijerarhija izvora graanskog prava:

Lex superior derogat legi inferiori.
Lex posterior derogat legi priori.
Lex specialis derogat legi generali.

Kodifikacija Potpuno, sistematski, usklaeno, zaokrueno regulie cjelokupno graansko

pravo u jednom zakonodavnom aktu zakoniku.

Unifikacija Donoenje zakonskih akata koji vae jedinstveno na podruju cijele drave ukoliko
to do tada nije bilo na taj nain regulisano (harmonizacija-pravo EU)

Izvori graanskog prava:

Zakon
Sudska praksa (precedenti)
Opti uslovi poslovanja
Opta pravna naela
Autonomno pravo
Pravna nauka (doktrina)
(Trgovaki) obiaji i uzanse
Moral
Opti uslovi poslovanja predstavljaju uslove za zakljuivanje istovrsnih ugovora koje jedna
strana (banka, osiguravajude drutvo) unaprijed odreuje za svako lice koje sa njom stupa u
ugovorni odnos. Druga ugovorna strana ima mogudnost da prihvati u cjelosti te uslove ili da
uopte ne ulazi u ugovorni odnos. Moraju biti u skladu sa kogentnim propisima i moraju biti
poznati ugovornoj strani u trenutku zakljuenja pravnog posla.

Opta pravna naela se primjenjuju posredno, putem drugih odreenijih normi koje ih
konkretizuju. Naelo autonomije volje, slobode ugovaranja, ravnopravnosti strana, pacta sunt
servanda, pravinosti, savjesnosti i potenja, zabrane zloupotrebe prava, itd.

Sudska praksa nije formalan izvor prava. Sudovi sude na osnovu ustava, zakona i drugih optih
akata presude ih ne obavezuju. Ipak, odluke drugostepenih sudova ili Vrhovnog suda RS nii
sudovi najede prihvataju (faktika vezanost, a ne pravna). Pravna shvatanja, naelna pravna
shvatanja i stavovi viih sudova nisu obavezna za nie sudove, ved za one koja su ih donijela.
Presude Evropskog suda su obavezujude.

Obiaj je ustaljen nain ponaanja koji se zasniva na optem uvjerenju o pravnoj obaveznosti
kako se ponaati, bilo da je nepisan ili pisan. Supsidijarni izvor prava u odnosu na zakon pravni
(popunjavanje pravnih praznina i tumaenje neodreene pravne norme) i faktiki obiaj (kada
zakon na njega uputi).

Uzanse ili trgovaki obiaji nastaju u privrednim odnosima izmeu privrednih subjekata, a
obavezni su ako je ugovorena njihova primjena od strana. Postoje opte uzanse za promet
robom i posebne uzanse.

Pravna nauka predstavlja pisana saznanja do kojih su doli pravni pisci u monografijama,
udbenicima, lancima i drugim naunim radovima. Nije izvor u formalnom smislu, ali svojim
autoritetom vri znaajan uticaj na zakonodavstvo i sudsku praksu.

SUBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA

I Pojam subjekta (lica)

Pravni subjekti ili subjekti prava ili lica u pravu su imaoci pravne sposobnosti. To mogu biti
fizika i pravna lica. Oni su subjekti pravnih obaveza i subjektivnih prava. Pravna sposobnost
se priznaje fizikim licima i odreenim organizacijama fizikih lica koja se oznaavaju pravnim
licima da bi mogli uestvovati u pravnim poslovima. To su:
ovjek pravna i fizika lica;
Ljudski zametak pravni poloaj stvar, pravni subjekat ili sui generis kategorija. Ima
prenatalnu pravnu sposobnost imovinsku i/ili neimovinsku. Graanskopravna zatita:
u odnosu na majku, u odnosu na ljekara/bolnicu, genetska teta nastala prije zaeda;
 Umrlo lice i le Trenutkom smrti se smatra modana smrt Hardvardski pojam smrti.
Pravni poloaj umrlog lica neka prava linosti nadivljuju svog titulara, kao npr.
autorsko pravo. Le u cjelini nije stvar, ali pojedini dijelovi uzeti radi transplatacije su
stvari sui generis;
ivotinje Nisu stvari, ali za njih vrijedi isto to i za stvari. To su pravna (su)bida. Imaju
ogranieni, pasivni pravni subjektivitet. Subjekti su prava sui generis, imaju pravnu
sposobnost za lina prava pravo na ivot, zdravlje, ali nemaju poslovnu ni deliktnu
sposobnost. Oni su objekti prava sui generis.
ivotna sredina Predstavlja ivotni osnov svih ivih bida integralna pravna zatita.

II Fizika lica

Pravna sposobnost fizikih lica mogudnost subjekta da ima prava i obaveze. Svaki ovjek ima
optu (potpunu, univezalnu) pravnu sposobnost, za razliku od poslovne i deliktne sposobnosti
koju nema svaki ovjek. Ovo pravo mu je zagarantovano Ustavom. U pravnoj nauci, razlikuju se
pojam ovjek i subjekt prava. ovjek je bioloki i fizioloki pojam, a subjekt je pojam pravne
nauke. Pravnu sposobnost stie lice koje je ivo roeno, a prestaje smrdu. Da bi novoroene
postalo fiziko lice, potrebno je da je nakon roenja davalo znake ivota i da potie od mukarca
i ene, bez obzira na izgled i vitalitet.

Pravna sposobnost zaetka- svojstvo nasljednika moe stedi samo lice koje je u ivotu u
trenutku otvaranja nasljea. Specifinu, ogranienu pravnu sposobnost ima i zaetak, iako jo
nije stekao pravni subjektivitet. On je bududi subjekt. Za njega se zadravaju i tite prava koja de
mu pripasti ako se rodi iv. Ukoliko postoji neizvjesnost da li je u vrijeme roenja dijete bilo ivo
ili mrtvo, pretpostavlja se, dok se suprotno ne dokae, da je dijete roeno ivo. Roenje ive
djece je pravilo, a mrtve izuzetak.

Prestanak pravne sposobnosti pravna sposobnost prestaje smrdu (faktikom, tjelesnom).

Savremena prava, uglavnom, ne poznaju civilnu smrt. U ovom sluaju, proglaenje nestalog lica
za umrlo ima isti efekat.

Proglaenje nestalog lica za umrlo dejstvo faktike smrti ima i proglaenje nestalog lica za
umrlo. Nestalo je ono lice koje nije u svom prebivalitu zakonom odreeno vrijeme, a
neizvjesno je gdje se nalazi i da li je ivo ili mrtvo. Za umrlo se moe oglasiti lice:

o ijem ivotu nema nikakvih vijesti posljednjih 5 godina, a od njegovog roenja je

prolo 60 godina,
o ijem ivotu nema nikakvih vijesti posljednjih 5 godina, a okolnosti pod kojima je
nestalo ine vjerovatnim da vie nije ivo,
 koje je nestalo u brodolomu, saobradajnoj nesredi, poaru, poplavi, zemljotresu ili u
kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o ijem ivotu nema vijesti za 6 mjeseci
od prestanka te opasnosti,
koje je nestalo u toku rata ili u vezi sa ratnim dogaajima, a o ijem ivotu nije bilo
nikakvih vijesti za godinu dana od prestanka neprijateljstava.

Prijedlog za proglaenje nestalog lica za umrlo podnosi zainteresovano lice ili tuilac mjesno
nadlenom osnovnom sudu. Ako ocijeni das u ispunjene osnovne pretpostavke za
pokretanje postupka, sud objavljuje oglas (u Slubenom glasniku in a oglasnoj table suda), a
po isteku od 3 mjeseca od postavljanja oglasa (ako se nestali ne javi i nema traga da je u
ivotu), sud zakazuje roite. Ako sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke, proglaava
nestalo lice za umrlo, to se upisuje u matinu knjigu umrlih, dostavlja sudu nadlenom za
voenje ostavinskog postupka, organu starateljstva i organu koji void zemljinu ili drugu
javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti, ako je lice proglaeno za umrlo imalo nepokretnosti.
Kao vrijeme smrti smatra se dan za kojii se izvedenim dokazima utvrdi da je nestalo lice
umrlo, odnosno dan koji nestalo lice vjerovatno nije preivjelo. U sluaju da se ne moe
utvrditi taan dan smrti, fingira se da je smrt nastupila prvog dana po isteku rokova koji je
propisan za proglaenje nestalog lica za umrlo.
Rjeenje o proglaenju nestalog lica za umro, sud de ukinuti u sljededim sluajevima:
ako se lice proglaeno za umrlo javi sudu,
po prijedlogu lica koje za to ima pravni interes (brani suprunik, ostali zakonski
nasljednici i druga lica),
po prijedlogu zainteresovanog dravnog organa (koje vodi odreeni postupak za koji
je relevantna injenica smrti ili ivota lica).

Komorijenti su lica koja su bila u istoj smrtnoj opasnosti, a ne zna se koje je od njih ranije
umrlo. U naem pravu se smatra das u komorijenti umrli jednovremeno. Ipak, dozvoljeno je
dokazivati da je jedno lice umrlo ranije, a drugo kasnije.

Poslovna sposobnost fizikih lica - sposobnost da samo svojom voljom zasniva, mijenja i
gasi prava i obaveze. Poslovna sposobnost se razlikuje od posebnih oblika poslovne
sposobnosti (testamentarne, radne, sposobnosti priznanja oinstva..) Stie se punoljetstvom
i zakljuenjem braka, po dozvoli suda, sa navrenih 16 godina ivota. Uslov je da je lice
duevno i tjelesno zdravo. Postoje:
Potpuno poslovno nesposobna lica fiziko lice koje nije navrilo 15 godina ivota
(mlai maloljetnik) i punoljetno lice nad kojim je produeno roditeljsko pravo (pa je
u rjeenju izjednaen sa djetetom do 15 godina) I lica potpuno liena poslovne
sposobnosti. Sud moe potpuno oduzeti poslovnu sposobnost punoljetnom licu, pa
je u tom sluaju to lice potpuno poslovno nesposobno, tj. Njegova poslovna
sposobnost je jednaka poslovnoj sposobnosti mlaeg maloljetnika. Pravni poslovi
izvan kruga poslova koje moe preduzimati (poslovi kojima pribavlja iskljuivo prava
ili kojima ne stie ni prava i obaveze, kao i poslovi malog znaaja) nitavi su. U ime
njih, poslove zakljuuju njihovi zakonski zastupnici.
 Ogranieno poslovno sposobna lica dijete koje je navrilo 15 godina ivota (stariji
maloljetnik), lice koje je postalo punoljetno, ali je djelimino lieno poslovne
sposobnosti (zbog psihofizikih nedostataka) i punoljetno lice ako je nad njim
produeno roditeljsko pravo (pa je u rjeenju izjednaen sa ogranieno poslovno
sposobnim licem). Moe obavljati: pravne poslove koje mogu i mlai maloljetnici,
sve poslove uz prethodnu ili naknadnu saglasnost roditelja ili staraoca, saglasnost
organa starateljstva je potrebna za poslove sa nepokretnim stvarima i pokretnim
stvarima vede vrijednosti. Radna sposobnost i raspolaganje zaradom mogude je sa 15
godina, testamentarna sposobnost se stie sa 15 godina, priznanje oinstva sa 16
godina, pristanak na medicinski tretman sa 15 godina. Ostali pravni poslovi preduzeti
samostalno su ruljivi. Prethodna (dozvola) ili naknadna (odobrenje) saglasnost
hramajudi poslovi.
Potpuno poslovno sposobna lica stie se punoljetstvom, sa navrenih 18 godina
(ako nad licem nije produeno roditeljsko pravo ili nije lieno poslovne sposobnosti).
Izuzetak je zakljuenje braka sa 16 godina uz dozvolu suda. Ako doe do razvoda
braka prije punoljetstva, lice ne gubi poslovnu sposobnost.

Deliktna sposobnost fizikog lica mogudnost fizikog lica da odgovara za prouzrokovanu

tetu. Fiziko lice stie poptpunu deliktnu sposobnost sa navrenih 14 godina. Do navrene
sedme godine, fiziko lice je apsolutno deliktno nesposobno. Tada za tetu odgovaraju roditelji
ili staraoci, sem kada postoje razlozi pravinosti. Djelimino deliktno sposobno lice je od 7 do
14 godina, te odgovara ono lice koje je sposobno za rasuivanje. Opte pretpostavke
odgovornosti su: teta, uzrona veza, protivpravnost, osnov odgovornosti:
subjektivna odgovornost po osnovu krivice; odgovara sam tetnik i odgovornost bez
krivice (objektivna) za tetu od opasne stvari i opasne djelatnosti. Iskljuenje: via sila i
sluaj, krivica otedenog ili tredeg lica.
odgovornost za drugoga odgovornost za duevno bolesna ili lica zaostala u umnom
razvoju, za tetu koju prouzrokuju maloljetna lica, odgovornost poslodavca za tetu koju
prouzrokuju njegovi radnici, odgovornost pravnog lica za tetu koju prouzrokuje njegov
organ, odgovornost za radnje pomodnika, itd.

Vrste odgovornosti: deliktna i ugovorna.

Atributi fizikih lica: lino ime, pol, prebivalite i boravite, dravljanstvo, matini broj.
Lino ime lino, neimovinsko i subjektivno pravo. Stie se upisom u matinu knjigu
roenih i djeluje prema tredim licima. Sastoji se od imena i prezimena. Ime i prezime
moe se sastojati od vie rijei. Ime djeteta sporazumno odreuju roditelji, a prezime
dobija prema prezimenu jednog ili oba roditelja. Izuzetno, organ starateljstva moe
odrediti ime djetetu. Za novo lino ime potreban je pristanak djeteta starijeg od 10
godina. Fiziko lice koje je navrilo 15 godina ivota i sposobno je za rasuivanje, ima
pravo da promijeni lino ime Nede se odobriti promjena imena/prezimena: licu protiv
kojeg se vodi krivini postupak za krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti,
licu koje je osueno za takvo krivino djelo dok kazna nije izvrena, odnosno dok traju
pravne posljedice osude, licu koje to ini radi izbjegavanja zakonom utvrenih obaveza i
 licu koje namjerava da promijeni ime u pogrdno ime, ime kojim se vrijea moral ili ime
koje je u suprotnosti sa obiajima i shvatanjima sredine.
Prebivalite i boravite prebivalite je mjesto u kojem se lice nastani s namjerom da u
njemu stalno ivi. Boravite je mjesto u kojem se lice privremeno zadrava, bez namjere
da tu trajno ostane. Fiziko lice moe imati jedno prebivalite. Prijava/odjava- dijete/60
dana. Evidencije: centralna (MCP), entitetska (MUP), lokalna (nadleni organ).
Dravljanstvo javnopravni odnos izmeu suverene drave i pojedinca na osnovu kojeg
on ima prema dravi odreene obaveze, ali mu postaju dostupna sva prava predviena
za graanina te drave bez obzira gdje se nalazi. Sticanje: porijeklom, roenjem na
teritoriji RS, usvajanjem, priroenjem (naturalizacijom), meunarodnim sporazumom.
Prestanak: po sili zakona, odricanjem, otpustom, oduzimanjem i meunarodnim
sporazumom.
Matini broj- 13 cifara svrstanih u 6 grupa:
- I grupa - dan roenja (2)
- II grupa - mjesec roenja (2)
- III grupa - godina roenja (2)
- IV grupa - broj registra JMB (2)
- V grupa - kombinacija pola i rednog broja za lica roena istog dana M 000-499,
500-900 (3)
- VI grupa - kontrolni broj (1)

III Pravna lica

Pravno lice je drutvena tvorevina-organizacija ljudi (sloena linost) koja posjeduje svoju
posebnu imovinu radi ostvarenja nekog drutveno doputenog cilja i kojoj pravni poredaak
priznaje svojstvo subjekta prava sa pravima i obavezama koja se razlikuju od prava i obaveza
pojedinaca koji je sainjavaju.
Nije svaka organizacija pravno lice, ali svako pravno lice jeste organizacija.
Status pravnog lica stiu organizacije koje:
- su pravno ureene (grupa penzionera u parku, grupa izletnika-ortakluk, suvlasnitvo,
grupa za vjebe..)
- su pravno doputene (zloinako udruenje-brana zajednica, sud, tuilatvo, itd) i
- pravni poredak izriito priznaje (preduzeda, banke, bolnice, zadruge, optine,
univerziteti,).
Priznanje pravnog subjektiviteta numerus clausus pravnih lica (privredna drutva, zadubine,
optine)
Naini (sistemi) priznanja pravnog subjektiviteta:
Sistem autopriznanja (drava)
Sistem propisa (na osnovu osnivakog akta): posebnim zakonom se odredi da
organizacija ima status pravnog lica ili se optom normom zakona ili podzakonskog akta
odredi da sve organizacije koje ispune uslov imaju status pravnog lica po sili zakona,
Sistem odobrenja/koncesije (na osnovu diskrecione ocjene): dravni organ daje
odobrenje za sticanje pravnog subjektiviteta,
 Sistem utvrivanja/deklaracije: organizacija stie pravni subjektivitet kad dravni organ
utvrdi da ispunjava sve zakonom propisane uslove,
Dopunski (pomodni) i kombinovani sistem: akt upisa u javni registar, akt publikovanja
(objavljivanje u Slubenom glasniku..)

Naelo pravne razdvojenosti i samostalnosti:

Pravno lice je razdvojeno od svojih osnivaa i uesnika (npr. privredno drutvo):
Prava i obaveze drutva se razlikuju od prava i obaveza osnivaa i uesnika
Za dug povjeriocima ne odgovaraju osnivai i uesnici, ved drutvo svojom imovinom
Pravni poslovi koje preduzimaju osnivai i uesnici, proizvode dejstva prema drutvu
koje zastupaju
Kao stranka pred sudom pojavljuje se osniva i uesnik u ime drutva, a ne u svoje ime
U javnim registrima, prava i obaveze se vode na drutvo
Smrt osnivaa ili uesnika ne utie na prestanak drutva

Funkcije pravnog lica:

- Ostvarenje trajnih nadindividualnih ciljeva,
- Olakano vrenje pravnog prometa,
- Veda zatita povjerilaca (garantna funkcija)
- Ogranienje odgovornosti zatita osnivaa i lanova (limitna funkcija)

Osnovna obiljeja pravnog lica:

- Pravilima ureena organizacija (osnivaki akt ugovor ili odluka, statut, pravilnici)
- Organi (direktor, predsjednik, upravni odbor, nadzorni odbor, skuptina)
- Dozvoljeni cilj (sticanje dobiti ili ostvarenje optekorisnih ciljeva)
- Imovina (stvarna prava, obilgaciona prava, intelektualna svojina, autorska prava..)

Individualizacija pravnih lica:

- Poslovno ime: NAZIV za neprofitna pravna lica, a FIRMA za profitna pravna lica
- Sjedite: mjesto gdje se pravno lice nalazi, mjesto odakle se upravlja poslovanjem
pravnog lica
- Dravna pripadnost (dravljanstvo) je veza pravnog lica s dravom

Pravna sposobnost pravnih lica:

Pravna sposobnost razlika u odnosu na fizika lica, i to:
- Neimovinska pravna sposobnost (ne moe biti nosilac prava obaveza vezanih za
prirodu fizikog lica, npr. porodina, brana, prava linosti, ali moe imati npr.
pravo na ime, line podatke, ugled i sl..)
- Imovinska pravna sposobnost
Opta (univerzalna, potpuna) komercijalna (profitna) pravna lica i
Posebna (specijalna) nekomercijalna pravna lica.
Poslovna sposobnost pravnih lica:
Ostvaruje se preko organa (zastupnika) pravnog lica
Obim poslovne sposobnosti je odreen obimom pravne sposobnosti pravnog lica (npr.
ako ima optu imovinsku pravnu sposobnost, imade i optu poslovnu sposobnost)
Pravni poslovi preduzeti van sfere djelatnosti pravnih lica su nitavi
Kod neprofitnih je u principu nitav, a kod profitnih je punovaan, ako je druga strana
bila savjesna.

Deliktna sposobnost pravnih lica:

Pravo pravnog lica na naknadu tete i obaveza da tetu nadoknadi
Objektivna i subjektivna odgovornost pravnih lica
Subjektivna (deliktna) odgovornost pravnog lica: deliktne radnje osnivaa i uesnika
raunaju se pravnom licu kao njegovi delikti
Po pravilu, pravno lice odgovara u granicama svoje pravne i poslovne sposobnosti koje
su navedene u osnivakom aktu ili statutu i registrovane u sudu
Meutim, osnivakim aktom i statutom ne moe se ograniiti njegova deliktna
sposobnost, tj. teorija ultra vires se ne primjenjuje na prouzrokovanje tete
S toga, pravno lice odgovara ne samo za radnje u okviru njegove djelatnosti nego i u vezi
sa djelatnodu, ako je takve radnje preduzeo njegov organ, odnosno odgovara i za rad
svojih radnika (ne samo organa)
- Deliktna odgovornost drave: razlikuje se odgovornost drave po osnovu
odgovornosti za drugog (slubenog lica) od opteg reima odgovostnost pravnog
lica za svog radnika, jer je potrebno dokazati postojanje nezakonitnog i
nepravilnog rada slubenih lica u vrenju javnih ovladenja/funkcija;
- Sluajevi nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih organa: neosnovano lienje
slobode i neopravdana osuda, prekomjerna upotreba sredstava prinude od
strane policijskih organa, prislino uzimanje uzoraka krvi i drugih tjelesnih
supstanci, uticaj na volju osumnjienog u krivinom postupku...

Vrste pravnih lica:

Javnopravna i privatnopravna
Profitna i neprofitna
Jednosvojinska i mjeovita
Korporativna (d.o.o, a.d) i lina (ortako, komanditno drutvo)
Jednolana i vielana
Udruenja i fondacije

Udruenje u irem smislu osnovna svrha nije sticanje dobiti ved ostvarenje zajednikog,
opteg ineteresa ili cilja. Osnivaju ga najmanje tri fizika ili pravna lica. Nastaje donoenjem
osnivakog akta, statuta i imenovanjem organa upravljanja. Nema svojstvo pravnog lica, ali
upisom u registar moe stedi to svojstvo.
U uem smislu, udruenje se osniva radi ostvarenja ciljeva koje mu postave lanovi (sticanje
dobiti). To su privredna drutva (a.d, d.o.o, ortako i komanditno drutvo), javna preduzeda,
banke, drutva za osiguranje, politike stranke, itd...

Ustanove nemaju lanstvo djeluju u interesu korisnika, a ne osnivaa ili zaposlenih. Dijele se
na fondacije, zadubine i ostale ustanove.

Fondacije nastaju ugovorom, testamentom ili drugim pravnim aktom od strane jednog ili vie
fizikih ili pravnih lica. Ima svoj osnivaki akt i statut. Organi su mu: upravni odbor i drugi organi.

GRAANSKOPRAVNI ODNOS

I Pojam i sadraj graanskopravnog odnosa

je drutveni odnos ureen pravom, odnos izmeu subjekata prava, a povodom objekta prava.
To su imovinski i neimovinski odnosi. Sadrinu ine pravni subjekti i njihova prava i obaveze.
Apstraktna pravila ponaanja konkretizuju se u odnosima odreenih lica: podudarnost izmeu
pravnih normi i injenica. Za nastanak, promjenu, prenos ili prestanak potrebno je postojanje
pravnih normi i odreenih pravnih injenica. Nepravne injenica, npr. vonja automobilom
brzinom 100km/h iako je ogranienje 80km/h nije graanskopravna injenica ukoliko nije
prouzrokovana teta.

II injenice i graanskopravni odnos

PRAVNA NORMA + PRAVNA INJENICA = GRAANSKOPRAVNI ODNOS

Pravne injenice: (ljudske) radnje i prirodni dogaaji;

Radnja je ostvarivanje volje ovjeka u spoljnom svijetu

Mogu biti nedozvoljene (delikti) i dozvoljene voljne radnje i radnje saglasne pravu
Prirodni dogaaji nastaju bez volje ovjeka ili ne samo voljom ovjeka, npr. zaede, roenje,
rast, smrt, protek vremena, itd.

Pravne injenice su injenice koje proizvode pravno dejstvo, tj. od kojih zavisi nastanak,
promjena ili prestanak subjektivnih prava ili obaveza ili statusa, tj. pravnog dejstva.

Vrste:
- Optepoznate injenice
- Pravne pretpostavke (presumpcije) su one pravne injenice za koje pravna norma u
odreenim situacijama uzima da postoje ili ne postoje, bez dokazivanja. Mogu biti:
oborive kod kojih je dozvoljeno dokazivati suprotno i neoborive koje iskljuuju
mogudnost dokazivanja suprotnog.
- Fikcije su pravne injenice koje u stvarnosti ne postoje, ali se uzima da postoje, npr.
fikcija roenja, fikcija (ne)nastupanja uslova... Pravne fikcije se ne mogu obarati, za
 razliku od pretpostavki koje su uglavnom oborive, tako da je pravni reim fikcija jednak
onom kao kod neoborivih pretpostavki.
- Pozitivne i negativne (npr. pravo povjerioca na namirenje ako dunik ne izmiri obavezu,
smrt ostavioca, nemanje dovoljno sredstava za ivot..)
- Proste i sloene (roenje, smrt, poetak roka, ponuda i prihvat ponude, dravina..)
- Spoljanje i unutranje (nesavjesnost, sticanje od nevlasnika, zloupotreba prava..)
- Radnje i dogaaji
- ....
- Via sila vis maior - je neizvjesna okolnost koja se nije mogla predvidjeti, a da se
mogla predvidjeti, nije se mogla sprijeiti. Odlikuje je nesavladivost, spoljnost dogaaja i
da se nalazi van sfere djelovanja odgovornog lica.
- Sluaj casus je bududa i neizvjesna okolnost koja bi se, da se mogla predvidjeti,
mogla i otkloniti. Odlikuju je: nepredvidljivost, unutranjeg je karaktera i u sferi je
djelovanja odgovornog lica. Kod subjektivne odgovornosti, ne odgovara se ni za viu silu
ni za sluaj, a kod objektivne, ne odgovara se za viu silu.

III Subjektivna graanska prava

Subjektivno graansko pravo je ovladenje titulara graanskog prava na odreeno ponaanje

koje mu pravni poredak priznaje i obezbjeuje pravnu zatitu. Elementi pravnog odnosa su
(subjektivna) prava i korelativne obaveze. To znai da je ovladenje iz subjektivnog prava u
odgovarajudoj korelaciji sa ponaanjem drugog subjekta prava. Elementi subjektivnog
graanskog prava su ovladenje i zahtjev. Ovladenje je ustanovljeno sa ciljem zatite
konkretnog interesa subjekta prava. Zahtjev je mogudnost ovladenja da se potvrdi i realizuje,
ako je to potrebno i u postupku pred sudom (organom uprave). Oznaava se i kao tuba u
materijalnom smislu. Odricanje od prava; odricanje od zahtjeva.
Objektivno pravo je sistem optih pravnih normi- formalni izvor prava. Subjektivna prava
proistiu iz objektivnog prava. Objektivno pravo prethodi subjektivnom, ili oba nastaju
istovremeno.

Subjektivno pravo i srodni pojmovi:

- Pravna mod je pravo odreenog lica da jednostranom izjavom volje stvori pravni odnos
izmeu sebe i drugog lica, koji pogaa to lice bez njegovog pristanka. Moe proizadi iz
zakona ili ugovora (npr. pravo pree kupovine, pravo izbora kod alternativnih obligacija,
opoziv poklona zbog nezahvalnosti...)
- Pravno stanje je pravno relevantna injenica kojoj nedostaje jedna ili vie injenica da bi
nastalo subjektivno graansko pravo (npr. odraj, testament dok je ostavilac jo iv...)
- Pravni status (poloaj) je sposobnost ili nesposobnost lica da ima odreena prava i
obaveze, tj. da bude titular nekog subjektivnog prava (npr. pravna, poslovna, deliktna
sposobnost...)
- injenini skup je skup pravnih injenica potrebnih za nastanak pravnog dejstva (npr.
uslovi za zakljuenje braka, za nasljeivanje, sticanje svojine od nevlasnika...). Razlikuje
se: pravni osnov (iustus titulus) i nain sticanja (modus auqirendi).
Objekti graanskog prava:
Stvari materijalni dijelovi prirode u ljudskoj vlasti na kojima postoji neko subjektivno
graansko pravo
Intelektualna prava autorsko i srodna prava, patent, industrijski dizajn, ig, oznaka
geografskog porijekla, topografija integrisanog kola, know-how)
Prava linosti pravo na ivot, zdravlje, tjelesni i psihiki integritet, slobodu,
dostojanstvo, lik, ugled, ime...
Ljudske ranje davanje, injenje, neinjenje, trpljenje.

Stvari imaju dejstvo erga omnes, dunost je tredih lica da se uzdre od povrede stvarnih i
drugih apsolutnih prava. Pravni poloaj ovjeka: lea, ljudskih organa, tkiva i delija, fizikih
proizvoda ljudskog tijela. To su stvari sui generis proteza, pejsmejker, vjetaki kuk...
Dobra od opteg interesa (graevinsko, poljoprivredno, umsko zemljite, ume, biljni i
ivotinjski svijet) mogu biti objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.
Javna dobra (javni putevi, ulice, trgovi) objekti, novac dravnih organa, prirodna bogatstva..
Nisu objekat prava svojine opta dobra (vazduh, voda u izvorima i moru) pa nisu stvari ni u
smislu graanskog prava.

IV Podjela subjektivnih graanskih prava

APSOLUTNA PRAVA RELATIVNA PRAVA

-dejstvo inter partes, izmeu povjerioca
-dejstvo erga omnes i contra omnes; i dunika;

-broj obaveznih lica nije unaprijed odreen, a

-ovladenja i obaveze su unaprijed odreene;
nije ni konkretizovan odnos izmeu titulara
apsolutnih prava i tredih lica;
-obaveza svih tredih lica na uzdravanje od
-odnos korelacije izmeu prava i obaveza;
radnji kojima se titular apsolutnih prava
ometa u vrenju svog prava;
-pravo na tubu nastaje od momenta povrede -specifinost objekta prava (davanje,injenje,
apsolutnog prava; neinjenje ili uzdravanje);
-ne zastarijevaju. - zastarijevaju.

Apsolutna prava su ona prava iji imalac (titular) ima neposrednu pravnu vlast nad dobrima
koja su predmet tog prava. Djeluju erga omnes, a treda lica se moraju suzdrati od povrede
apsolutnog prava. U apsolutna prava spadaju: stvarna, intelektualna i prava linosti.
Relativna prava nastaju i djeluju izmeu tano odreenih lica, odnosno inter partes. Takvo
pravo je obligaciono.
Imovinska prava su ona iji su predmeti iskazani u novanom iznosu, ili se mogu izraziti u
novanoj protivvrijednosti (stvarna, obligaciona, intelektualna prava).
Neimovinska prava nisu iskazana u novanom iznosu i ne mogu se (tano) izraziti u novanoj
protivvrijednosti (prava linosti).
Prenosiva su imovinska prava, izuzeci su line slubenosti i ugovori intuitu personae.
Neprenosiva su prava linosti, brana i porodina prava.

Imovinska prava su prava iji je predmet tvorevine ljudskog duha i uma. Dejstvo je erga omnes.
Obuhvataju autorsko pravo i pravo industrijske svojine.

Autorska i srodna prava:

- Autorska moralna prava (pravo objavljivanja, priznanja autorstva i potovanja djela)
- Autorska imovinska prava (pravo reprodukovanja, distribuiranja, davanja u zakup,
prerade...)
Industrijska svojina (patent, ig, dizajn, oznaka geografskog porijekla, know-how)

Autorsko djelo:
Autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti knjievnosti,
nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja.
Autor djela je fiziko lice koje je stvorilo djelo.
Autorsko pravo traje za ivota autora i 70 godina nakon njegove smrti.
Autorsko pravo kao cjelina je neprenosivo.
Autor ne moe da prenese na drugo lice autorska moralna prava.
Autor moe ugovorom ili drugim pravnim poslom da prenese na drugo lice pojedinana
imovinska ovladenja (autorska imovinska prava) i druga prava autora.
Raspolaganje pojedinanim autorskim imovinskim pravima ili drugim pravima autora na
djelu ne utie na pravo svojine na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano i
obrnuto.

Sadrina autorskog djela:

Autorsko pravo je jedinstveno pravo na autorskom djelu koje sadri iskljuiva lino-
pravna ovladenja (autorska moralna prava), iskljuiva imovinskopravna ovladenja
(autorska imovinska prava) i druga ovladenja autora (druga prava autora)
Autorska moralna prava tite autora u pogledu njegovih duhovnih i linih veza sa
njegovim djelom
Autorska imovinska prava sadre iskljuivo ovladenje autora da zabrani ili dozvoli
iskoridavanje svog djela i primjeraka tog djela (pravo reprodukovanja, pravo
distribuisanja, pravo prerade, pravo prevoda...)
Patent (pronalazako pravo)
-pravno zatideni pronalazak koji predstavlja novo tehniko rjeenje odreenog problema.
Materijalna prava nosioca patenta obuhvataju iskljuiva prava privrednog iskoridavanja
pronalaska i pravo raspolaganja njime. Pronalaza ima moralno pravo u statusu pronalazaa da
bude naveden u prijavi patenta, svim ispravama koje se izdaju za priznati patent, te u
odgovarajudim registrima. Patent se priznaje za svaki pronalazak iz bilo kojeg podruja tehnike
koji je nov, koji ima inventivni nivo i koji se moe industrijski primijeniti. Pronalaza je lice koje
je stvorilo pronalazak svojim stvaralakim radom. Patent traje 20 godina, raunajudi od datuma
podnoenja prijave patenta. Patent moe da bude premet ugovora o potpunom ili djeliminom
prenosu prava, predmet ugovora o licenci, kao i predmet zalonog prava i predmet pljenidbe.

ig (zatitni znak,marka)
-pravo kojim se titi znak koji u privrednom prometu slui za razlikovanje robe, odnosno usluga
jednog fizikog ili pravnog lica od iste ili sline robe, odnosno usluga drugog fizikog ili pravnog
lica. igom se ne smatraju peat, tambilj i slubeni znaci za obiljeavanje dragocjenih metala,
mjera i slino. Znak se moe sastojati naroito od rijei, ukljuujudi lina imena, crtea, slova,
brojeva, slika, oblika proizvoda ili njihovog pakovanja, rasporeda boja, trodimenzionalnih oblika
ili kombinacije tih elemenata. ig traje 10 godina, raunajudi od datuma podnoenja prijave, s
tim to se uz pladanje takse i trokova postupka njegovo vaenje moe produavati neogranien
broj puta. Prenos iga, odnosno prava koridenja moe se izvriti na osnovu ugovora o prenosu
prava, ugovora o licenci ili franizi. ig moe biti predmet zaloga.

Industrijski dizajn (uzorak,model)

-iskljuivo pravo na spoljanji izgled proizvoda, a spoljanji izgled proizvoda je ukupan vizuelni
utisak koji proizvod ostavlja na informisanog potroaa ili korisnika. Dizajn se titi ako je nov i
ako ima individualni karakter. Vai 5 godina od dana podnoenja prijave, s tim to se moe jo 4
puta produiti za isti period. Registrovani industrijski dizajn se moe prenositi na osnovu
ugovora o prenosu prava, odnosno moe se ustupiti pravo koridenja industrijskog dizajna
ugovorom o licenci ili franizi, a moe biti i predmet zaloge.
Sadrina industrijskog dizajna: pravo ekonomskog iskoridavanja industrijskog dizajna
(industrijska i zanatska izrada proizvoda za trite, upotreba takvog prozvoda radi njegovog
stavljanja u promet, ponuda takvog proizvoda radi njegovog stavljanja u promet, uvoz, izvoz ili
tranzit takvog proizvoda. Moralno pravo autora dizajna je da njegovo ime bude navedeno u
prijavi, spisima i ispravi o industrijskom dizajnu.

Oznaka geografskog porijekla

-svaka oznaka kojom se neka zemlja ili mjesto koje se u njoj nalazi, direktno ili indirektno
oznaava kao zemlja ili mjesto geografskog porijekla proizvoda.
Oznake geografskog porijekla su:
Ime porijekla je geografski naziv zemlje, regiona ili lokaliteta koji slui da oznai proizvod
koji odatle potie, iji su kvalitet i posebna svojstva iskljuivo ili bitno uslovljeni
geografskom sredinom, koja obuhvata prirodne i ljudske faktore i ija se proizvodnja,
prerada i priprema u cjelini odvijaju na odreenom ogranienom podruju i
Geografska oznaka je oznaka koja identifikuje odreenu robu kao robu porijeklom sa
teritorije odreene zemlje, regiona ili lokaliteta sa te teritorije, gdje se odreeni kvalitet,
reputacija ili druge karakteristike robe sutinski mogu pripisati njenom geografskom
porijeklu.
Status ovladenog korisnika imena porijekla, odnosno geografske oznake, traje 3 godine od
dana upisivanja priznatog statusa u Registar i moe na zahtjev ovladenog korisnika, uz
podnoenje dokaza o ispunjavanju uslova propisanih zakonom i pladenoj propisanoj taksi i
trokovima postupka, biti obnovljen neogranien broj puta, sve dok traje odgovarajude ime
porijekla, odnosno geografska oznaka. Registrovano ime porijekla i registrovana geografska
oznaka ne mogu biti predmet ugovora o prenosu prava, licenci, zalogu, franizi i slino.

Topografija integrisanog kola

-skup povezanih slika, zabiljeenih ili kodiranih na bilo koji nain, koje predstavljaju
trodimenzinalnu matricu slojeva od kojih je integrisano kolo sastavljeno, pri emu svaka
slika sadri cjelinu ili dio matrice poluprovodnikog proizvoda u svakoj fazi njegove
proizvodnje. Integrisano kolo jeste gotov proizvod ili meuproizvod namijenjen za
obavljanje odreene elektronske funckije, koji se sastoji od komada materijala koji ukljuuju
jedan ili vie povezanih slojeva sainjenih od integrisanih elemenata, od kojih je bar jedan
elemenat aktivan.
Rok trajanja prava zatite topografije poinje od priznatog datuma podnoenja prijave za
registraciju topografije ili od dana prve komercijalne upotrebe topografije bilo gdje u svijetu,
zavisno od toga koji je dan raniji, a prestaje istekom kalendarske godine u kojoj se navrava
10 godina od dana poetka roka. Pravo zatite topografije moe da bude u cjelini ili
djelimino, predmet prenosa na osnovu ugovora o prenosu ili na osnovu nasljeivanja, a
pojedina ili sva ovladenja iz prava zatite topografije mogu, sa ogranienjima ili bez njih, biti
predmet ustupanja na osnovu ugovora o licenci.

Know-how
-oznaava tehnika znanja i steena iskustva u industrijskoj ili zanatskoj proizvodnji, sve
vrste tehnolokih postupaka i ogleda, recepture, nepatentirane pronalaske, proizvodne i
fabrike tajne. Davalac licence moe primaocu licence uputiti tehniko znanje i iskustvo.
Bitno obiljeje je njegova tajnost.

Prava linosti
-razliiti nazivi- lina prava, prava na linim dobrima, individualna prava, pravo linosti,
prava na sopstvenoj linosti, neimovinska prava, lina neimovinska prava, moralna prava...
Relacija prava linosti-neimovinska teta; koncepcija prava linosti
Pravo na fiziki integritet (ivot, zdravlje, tjelesni i psihiki integritet, sloboda, zdravlje,
ast..).
Karakteristike: apsolutnost, odnos subjekta i objekta, pravo linosti vs. prava linosti,
nematerijalni karakter, neprenosivost, ne prestaju odricanjem i nevrenjem, nemogudnost
izvrenja, nezastarivost.

Graanskopravna zatita:
Tuba za utvrenje
Tuba za proputanje
Tuba za uklanjanje
Tuba za naknadu materijalne tete (trokovi sahrane, lijeenja, izgubljene
zarade...)
Tuba za naknadu nematerijalne tete (naknada za pretrpljene fizike bolove,
duevne bolove, smrt bliskog lica...)
 Tuba za naknadu tete zbog neosnovanog lienja slobode ili neopravdane
osude
Tuba za sticanje bez osnova

Radnje (inidbe,prestacije)
-(ne)aktivna ponaanja na koja je dunik obavezan povjeriocu na osnovu nekog obligacionog
odnosa-to je predmet obaveze. Objekat su relativnih-obligacionih prava. Moraju imati
imovinskopravni karakter (da se radnja odrava na imovinu strana u obligacionom odnosu).
Sastoji se u davanju (dare), injenju (facere), neinjenju (non facere) i trpljenju (pati). Predmet,
odnosno radnja mora biti moguda (faktiki i pravno; objektivno i subjektivno; privremeno i
potpuno; poetna i naknadna), doputena i odrediva.

PRAVNI POSLOVI

Pravni promet je prenos prava sa jednog lica na drugo. Prenose se apsolutna prava putem
obligacionih prava. Vrste:
Singularna sukcesija prenos jednog ili vie prava sa pravnog predhodnika na pravnog
sljedbenika i univerzalna sukcesija prenos cjelokupne imovine sa jednog na drugog
lica;
Translativni (prenos prava u cjelini) i konstitutivni (prenos ueg prava) prenos;
Derivativno (pravo sljedbenika se izvodi iz prava prethodnika) i originarno (sticalac svoje
pravo ne izvodi iz prava prethodnika) sticanje;
Personalna (promjena pravnog subjekta) i realna (promjena objekta prava) subrogacija.

I Pojam pravnog posla

-izjava volje (voljna radnja) koja sama ili u vezi sa drugim injenicama proizvodi odreeno
pravno dejstvo, tj. nastanak, promjenu ili prestanak subjektivnog graanskog prava ili obaveze.
Svaki pravni posao je izjava volje, ali ne i obrnuto jer postoje izjave volje koje nemaju veze sa
pravom. Pravna radnja je iri pojam jer obuhvata i nevoljne radnje (prouzrokovanje tete
nepanjom, zakonsko izdravanje..)

Obiljeja volje:
da je izjavljena,
da potie od lica koje ima potrebnu poslovnu sposobnost,
da je slobodna, ozbiljna i stvarna,
da ima osnov (kauzu) i predmet,
da je data u potrebnoj formi,
da se odnosi na neto to je faktiki (fiziki) i pravno (da nije protivna pravnom poretku)
mogude.
Izjava volje
Da bi proizvela pravno dejstvo, volja mora biti izjavljena. Pravno relevantna je ona bolja koja
sadri svijest o pravnim posljednicama preduzete radnje i namjeru subjekta da zakljueni pravni
posao proizvede pravna dejstva. U suprotnom, radi se samo o psiholokoj volji.
Unutranja i izjavljena volja:
- teorija volje unutranja, nevidljiva injenica;
- teorija izjave materijalizacija volje lica;
- teorija vaenja uzima u obzir i volju i izjavu volje;
- reservatio mentalis kada izjavilac svjesno nede ono to izjavljuje izuzetak kod teorije
volje (svjesna nesaglasnost izmeu izjave i volje), mjerodavna je izjavljena volja.
- Rjeenje ZOO-a: relevantna je izjavljena volja, ali ako ne odgovara unutranjoj volji zbog
mana volje, mjerodavna je unutranja volja.

Nain izraavanja volje:

Rijeima (usmeno ili pismeno), uobiajenim znacima ili na drugi nain;
Izriito (direktno, neposredno) i predutno (indirektno, posredno) konkludentnim
radnjama (ponaanjem);
Aktivno izraena volja (izriito i predutno) i volja izraena pasivnim ponaanjem
(dutanjem);
Qui tacet consentire videtur ne vai u savremenom pravu.

Slobodna, ozbiljna i stvarna volja

Slobodno izjavljena volja je ona koja nije posljedica zablude, prevare ili prinude (mana
volje; ruljivi pravni poslovi)
Ozbiljno izjavljena volja je ona koja je data u cilju pravnog obavezivanja izjavioca
(animus contrahendi), a ne u ali, prostoj elji i sl.
Stvarno izjavljena volja je ona koja nije prividna (simulovana). Ako se zakljui jedan
pravni posao (simulovani) da bi se prikrio drugi (disimulovani), vai ovaj drugi.

Perfekcija pravnog posla je as kada izjava volje, odnosno pravni posao pravno postoji
(zakljuen pravni posao). Moe biti meu prisutnim pravnim licima (fizika prisutnost,
telefonska veza, Skype) perfekcija nastupa odmah. Izmeu odsutnih lica (pota, faks, SMS, e-
mail..) - perfekcija nastupa kasnije. Ponuda i prihvat ponude (forma, sadraj, rok..). Trenutak
perfekcije (zakljuenja pravnog posla) nije trenutak od kada pravni posao proizvodi pravno
dejstvo.

Predmet pravnog posla je ono to se duguje, na to se dunik obavezuje, tj. ono o emu je
ugovor. Sastoji se u davanju, injenju, neinjenju ili trpljenju. Mora biti: mogud (faktiki i
pravno; apsolutno i relativno; poetno i naknadno), doputen (u skladu sa pravnim poretkom,
stvari van prometa i u ogranienom prometu) i odreen ili odrediv. Ako to nije sluaj, pravni
posao je nitav.
Osnov (kauza) pravnog posla
-pravni cilj zbog kojeg je pravni posao nastao (zato obaveza nastaje, zbog ega se duguje?).
najede je imovinskog karaktera, ali moe biti i neimovinskog. Pretpostavlja se da svaki pravni
posao ima osnov i kad nije izraen, npr. to je sluaj kod apstraktnih pravnih poslova. Mora biti
doputen. Pobude (motivi, povodi) zakljuenja pravnog posla nisu bitni za njegovu punovanost.
Meutim, kod teretnih pravnih poslova nedoputena pobuda je razlog za ponitenje ako je
drugoj strani bila poznata, a kod dobroinih pravnih poslova nedoputena pobuda uvijek dovodi
do nitavosti pravnog posla.

Sastojci pravnog posla

Bitni sastojci (essentialia negotii) bez kojih pravni posao nije punovaan, npr. predmet i
cijena kod ugovora o prodaji;
- Objektivno bitni sastojci (zakon),
- Subjektivno bitni sastojci (ugovor).
Prirodni sastojci (naturalia negotii) se mogu, a ne moraju ugovoriti, a ako se ne ugovore,
vae dispozitivne zakonske odredbe (ako se stranke drugaije ne dogovore) ili ih
utvruje sud;
Sluajni, sporedni sastojci (accidentalia negotii) koje odreuju ugovorne strane svojom
voljom, npr. uslov, rok, ugovorna kazna i sl. i nisu uslov punovanosti pravnog posla.

Vrste pravnih poslova:

Prema broju izjavljenih volja:
Jednostrani- nastaju izjavom volje jedne strane u pravnom poslu, npr. javno obedanje
nagrade, okupacija, sainjavanje testamenta...
Dvostrani- nastaju saglasnim izjavama volja dvije strane, npr. ugovor o prodaji, zakupu,
poklonu...
- Jednostrano obavezujudi pravni poslovi (ugovori) npr. poklon;
- Dvostrano obavezujudi pravni poslovi;
Viestrani- nastaju izjavom volje vie lica, npr. ugovor o ortakluku.

Pravni poslovi meu ivima i za sluaj smrti:

Ova podjela je nastala prema kriterijumu vremena kada proizvode pravno dejstvo. Kod prvih,
pravno dejstvo posla nastupa za vrijeme ivota strana, a kod drugih nastupa poslije smrti lica
koje je preduzelo pravni posao, npr. testament ili legat.
Teretni i dobroini pravni poslovi:
Ova podjela je nastala prema kriterijumu da li se za inidbu jedne strane u pravnom poslu
dobija protivinidba od druge strane. Kod prvih se daje nadoknada za ono to se dobija od
druge strane, a kod drugih jedna strana ne daje nikakvu nadoknadu za ono to od druge strane
dobija.
Formalni i neformalni pravni poslovi:
Ova podjela je nastala prema tome da li se za zakljuenje pravnog posla zahtijeva odreena
forma. Neformalni nastaju prostom saglasnodu volja ugovornih strana, a formalni nastaju u
zakonskoj normi ili voljom strana.
Vrste formi:
Bitna (konstitutivno dejstvo za nastanak pravnog posla, uslov punovanosti pravnog
posla) i dokazna (dokaz o postojanju pravnog posla, nije uslov punovanosti pravnog
posla);
Zakonska (koja je utvrena zakonom) i ugovorena (koja nastaje voljom stranaka);
Pisana (pisana potvrda pravnog posla na odreenoj ispravi sa svojerunim potpisom
stranaka);
Forma javne isprave (pisana forma+saglasnost odreenog dravnog organa);
Sveana forma (zakljuenje braka);
Notarska forma;
Elektronska forma ....

Kauzalni i apstraktni pravni poslovi:

Prema istaknutosti kauze, dijele se na: kauzalne pravne poslove kod kojih je jasno izraena
kauza i sadrina obaveze jedne (npr.poklon) ili obe ugovorne strane (npr.prodaja) i apstraktne
pravne poslove kod kojih kauza obavezivanja ugovorne strane nije izraena, ali postoji
(npr.mjenica).

Komutativni i aleatorni pravni poslovi:

Ova podjela je nastala prema tome da li su prestacije stranaka unaprijed odreene. Komutativni
pravni poslovi sadre unaprijed odreene prestacije stranaka u momentu zakljuenja pravnog
posla, tj. zna se ko je dunik, a ko povjerilac (obino teretni pravni poslovi). U trenutku
zakljuenja aleatornih pravnih poslova, ne zna se ko de biti povjerilac, a ko dunik, niti kakav je i
koliko odnos uzajamnih odnosa, jer to zavisi od nekog neizvjesnog dogaaja (npr. ugovor o
osiguranju, igre na sredu...).

Samostalni i akcesorni pravni poslovi:

Ova podjela je nastala prema tome da li pravno dejstvo proizvodi samostalno ili zavisno od
nekog drugog pravnog posla. Samostalni pravni posao proizvodi pravno dejstvo nezavisno od
nekog drugog pravnog posla, npr. prodaja ili poklon. Akcesorni pravni posao ne moe postojati
samostalno, ved zavisi od nekog drugog pravnog posla, npr. hipoteka, runa zaloga, i sl.

Vanije podjele ugovora:

Imenovani i neimenovani,
Jednostrano i dvostrano obavezujudi,
Dugotrajni i kratkotrajni,
Komutativni i aleatorni,
Ugovori s obzirom na linost (intuitu personae) i nelini ugovori,
 Konsenzualni i realni,
Individualni i kolektivni,
Generalni i posebni,
Ugovori sa sporazumno odreenom sadrinom i ugovori po pristupu (adhezioni).

Ugovor o osiguranju primjer

- Dvostrano obavezujudi
- Teretan
- Aleatoran
- Formalan
- Ugovor po pristupu
- Sukscesivan (sa trajnim izvrenjem obaveza)

Modifikacija (izmjena) pravnih poslova:

Je unoenje u sadrinu pravnog posla sastojaka kojima se utie na dejstvo pravnog posla tako
to se odstupa od redovnog toka stvari. To su sluajni sastojci pravnog posla (accidentalia
negotii). Pravni poslovi koji se ne mogu modifikovati su: zakljuenje braka, odricanje od
nasljea, priznanje oinstva, i sl.
Vrste: rok, uslov, nalog.

Uslov (condicio)
-je bududa neizvjesna injenica ili okolnost od ijeg nastupanja ili nenastupanja zavisi nastanak,
promjena ili prestanak redovnih pravnih dejstava pravnog posla. Uslovljeno je dejstvo pravnog
posla, a ne sam pravni posao. Uslov mora biti bududa okolnost da nije nastupio, da nije nuan,
da je neizvjestan, da je dozvoljen, mogud, bez mana volje, razumljiv, da nije protivrjean...
Suspenzivni uslov odlae dejstvo pravnog posla u odreenom roku do ispunjenja uslova. Ako se
uslov ispuni, pravni posao proizvodi pravno dejstvo od momenta zasnivanja, a ako se uslov ne
ispuni, smatra se da pravni posao nije ni nastao.
Dejstvo vrijeme pendencije: dok uslov ne nastupi pravno dejstvo pravnog posla uopte ne
nastaje; kada nastupi uslov pravni posao poinje da proizvodi pravno dejstvo retroaktivno (ex
tunc); ako uslov ne nastupi smatra se da pravni posao nije ni nastao.
Rezolutivni uslov je onaj kod kojeg pravni posao proizvodi pravna dejstva od momenta
zasnivanja, ali nastupanjem uslova pravni posao, tj. pravno dejstvo prestaje za ubudude.
Dejstvo vrijeme pendencije: dok uslov ne nastupi pravni posao proizvodi dejstva kao da
uslov nije ni ugovoren; kada nastupi uslov pravni posao prestaje samim nastupanje ipso iure
(ex nunc); ako uslov ne nastupi pravni posao proizvodi dejstvo kao da uslov nije ni ugovoren.
Pozitivni uslov je onaj ijim nastupanjem nastaje ili prestaje pravno dejstvo pravnog posla
(okolnost koja treba da se dogodi).
Negativni uslov je onaj uslov ijim nenastupanjem nastaje ili prestaje pravno dejstvo pravnog
posla (okolnost koja treba da se ne dogodi).
Potestativni (voljni) uslov kada nastupanje budude i neizvjesne okolnosti zavisi od volje strana
u pravnom poslu.
Kauzalni (sluajni) uslov iji nastanak zavisi od nekog sluajnog dogaaja.
Mjeoviti (miksni) uslov zavisi istovremeno od volje ugovorne strane i radnje tredeg lica,
odnosno objektivnih okolnosti.

Fikcija neispunjenja uslova smatra se da je uslov ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno
naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen. Smatra se da uslov nije
ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, prouzrokuje strana na
iju je korist odreen.

Rok (dies)
-je trenutak u vremenu ili odreeni protek vremena ijim nastupanjem pravni posao nastaje ili
prestaje. Kao i uslov, i rok je bududa injenica, ali za razliku od uslova, rok je izvjesna injenica
koja uvijek nastupa, vrijeme tee nezavisno od bilo ije volje ili dogaaja. Odreuje se
numeriki, ali moe i nebrojano, npr. sredinom mjeseca, doivotno...
Raunanje rokova (komputacija):
Civilno raunanje vremena rokovi se, po pravilu, odreuju u danima, nedeljama, mjesecima ili
godinama na osnovu kalendara. Rok odreen u danima poinje tedi prvog dana poslije dogaaja
od koga se rok rauna, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka (u 00:00). Rok odreen u
nedeljama, mjesecima ili godinama zavrava se onog dana koji se po imenu i broju poklapa sa
danom nastanka dogaaja od koga rok poinje da tee, a ako takvog dana nema u posljednjem
mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan tog mjeseca.
Astronomsko raunanje vremena je raunanje vremena u vremenskim razmacima kradim od
jednog dana, tj. u satima i minutama. Npr. kod upisa u katastar, Registar zaloge...

Vrste rokova:
Prema dejstvu:
Suspenzivni je onaj rok ijim protekom pravni posao poinje da proizvodi pravna dejstva,
Rezolutivni je onaj rok ijim nastupanjem pravno dejstvo pravnog posla prestaje;
Prema nainu na koji su odreeni:
Imperativni rok koji je odreen prinudnim propisima i ne moe se mijenjati voljom
ugovornih strana rok zastarjelosti ijim protekom se gubi pravo na tubu u
materijalnopravnom smislu i prekluzivni rok ijim protekom se gubi subjektivno pravo u
cjelini,
Dispozitivni rok je regulisan dispozitivnim normama i moe se promijeniti voljom
ugovornih strana.

Prema tome ko ih odreuje:

Zakonski,
Sudski,
Rok odreen pravnim poslom,
Prema tome kojim pravnim normama su odreeni:
Materijalnopravni,
Procesnopravni,
 Prema trenutku poetka roka:
Subjektivni rok tee od saznanja subjekta prava za neku injenicu ili okolnost,
Objektivni rok tee od nastanka neke pravno relevantne injenice ili okolnosti.

Protek vremena kao pravna injenica:

Zastarjelost zastarjelost potraivanja je prestanak prava povjerioca da zahtijeva prinudno

izvrenje obaveze dunika nakon proteka odreenog vremena u kome povjerilac nije, a mogao
je vriti svoje pravo, pod uslovom da dunik uloi prigovor zastarjelosti. Usljed zastarjelosti,
obaveza dunika se pretvara u prirodnu (naturalnu) obligaciju koju dunik moe, a ne mora da
izvri, jer ga povjerilac ne moe sudskim putem natjerati da je izvri, a ako je ipak izvri
dobrovoljno, nede se smatrati da se povjerilac neosnovano obogatio. Kad je glavno potraivanje
obezbjeeno zalonim pravom, onda se povjerilac moe namiriti i nakon proteka roka
zastarjelosti, ako stvar dri u rukama ili je zalono pravo upisano u javne registre. Zastarijevaju
sva obligaciona prava, osim prava na zakonsko izdravanje utvreno zakonom, pravo na diobu
stvari u suvlasnitvu, diobu nasljea.. Apsolutna prava ne zastarijevaju.
Zastarjelost poinje tedi: kod pozitivne obaveze prvog dana kad je povjerilac imao pravo da
zahtijeva njeno ispunjenje; kod negativne obaveze: prvog dana kad je dunik postupio protivno
obavezi. Zastarjelost nastupa istekom posljednjeg dana kad je povjerilac mogao zahtijevati
ispunjenje obaveze. Akcesija (priraunavanje) vremena zastarjelosti: u rok zastarjelosti se
rauna i vrijeme koje je proteklo u korist dunikovog prethodnika. Dunik se ne moe unaprijed
(prije nastupanja) odredi zastarjelosti.
Opti rok zastarjelosti je 10 godina.
Posebni rokovi zastarjelosti:
U roku od 3 godine zastarijevaju: potraivanja naknade vanugovorne tete, zakupnine,
povremenih davanja koja nastupaju godinje ili u kradim vremenskim intervalima...
U roku od jedne godine zastarijevaju: potraivanja naknade za isporuenu elektrinu i
toplotnu energiju, plin, vodu za potrebe domadistva, RTV takse...
U roku od 5 godina zastarijevaju: potraivanja ugovaraa osiguranja i tredeg lica iz
ugovora o ivotnom osiguranje.
Zastoj (obustava, sunspenzija) zastarjelosti
Zastarijevanje ne tee: izmeu branih suprunika, roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo,
tidenika i njegovog staraoca dok traje starateljstvo i dok ne budu poloeni rauni, izmeu lica
koja ive u vanbranoj zajednici, izmeu lica zaspolenih u tuem domadinstvu i poslodavca i
lanova njegove porodice koji ive zajedno s njim dok traje radni odnos, za vrijeme nesavladivih
prepreka (poar, poplava, zemljotres) i mobilizacije, neposredne ratne opasnosti i rata za lica na
vojnoj dunosti.
Pravne posljedice zastarjelosti: rok prestaje da tee dok traje uzrok zastoja zastarjelosti, a
nakon prestanka uzroka nastavlja da tee, s tim da se vrijeme koje je proteklo prije zastoja (ako
je proteklo) uraunava u ukupno vrijeme potrebno za zastarjelost.
Prekid zastarjelosti: zastarjevanje se prekida radnjama dunika kad dunik prizna dug, izjavom
povjeriocu, davanjem otplate, pladanjem kamate, davanjem obezbjeenja.. Zastarjevanje se
prekida radnjama povjerioca pred sudom: podizanje tube i svakom drugom radnjom
preduzetom radi utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarivanja potraivanja. Pravne posljedice
prekida zastarjelosti: rok koji je poeo tedi, prestaje da tee, a nakon prekida poinje ponovo da
tee iznova, tako da se prethodno vrijeme ne uraunava u ukupno vrijeme potrebno za
zastarjelost.

Prekluzija slino zastarjeosti, i kod prekluzije se gubi odreeno pravo protekom vremena u
kojem pravno nije vreno. Meutim, na prekluziju sud pazi po slubenoj dunosti ( a ne
prigovoru tuenog). Prekluzivni rok tee neprekidno (nema prekida ili zastoja), ne odnosi se na
obligaciona prava, ved pravne modi, usljed prekluzije obligacija prestaje (ne postoji naturalna).
Prekluzivni rokovi mogu biti materijalnopravni i procesnopravni; subjektivni i objektivni.

Prava ogranienog trajanja subjektivna graanska prava ije je trajanje unaprijed odreeno
(ogranieno) zakonom, pri emu vrijeme tee neprekidno (nema prekina ni zastoja). Npr
autorsko i druga intelektualna prava.

Odraj za razliku od zastarjelosti, prekluzije i prava ogranienog trajanja, kod kojih se

protekom vremena gubi odreeno pravo, kod odraja se protekom vremena stie odreeno
pravo. Odrajem se ne mogu stedi prava linosti, obligaciona i intelektualna prava, ved samo
stvarna pravam prvenstveno pravo svojine i slubenosti. Pored proteka vremena, za sticanje
svojine (slubenosti) odrajem, potrebno je da se ispune i odreene kvalifikovane okolnosti na
strani draoca: savjesna i zakonita dravina koja nije pribavljena silom, prijetnjom ili
zloupotrebom povjerenja.

Nalog (modus):
-je obaveza ili teret koji ima sticalac (nalogoprimac) kod dobroinih pravnih poslova (npr. legat
ili poklon) koji se sastoji u nekoj inidbi (davanje, injenje, neinjenje, trpljenje). To je teretni
dodatak besteretnom pravnom poslu. Da bi zadrao korist, nalogoprimac treba izvriti nalog, ali
ne moe se na to prinuditi (sudski ili vansudski), ved nalogodavac moe samo opozvati korist.
Nalog mora biti mogud, razumljiv, jasan (neprotivrjean), u skladu sa pravnim poretkom...

ZASTUPANJE
I Pojam i dejstvo

Zastupanje je preduzimanje pravnih poslova u ime i za raun zastupanog fizikog ili pravnog
lica, na osnovu ovladenja za zastupanje, tako da sva pravna dejstva iz pravnog posla prelaze na
zastupano lice kao da ga je ono lino zakljuilo.
Razlozi angaovanja zastupnika: pravni (poslovna nesposobnost djeteta, punoljetnih poslovno
nesposobnih lica...) i faktiki (boravak u drugom mjestu, zauzetost, nedostatak znanja i
iskustva...).
Pravni poslovi izuzeti od zastupanja: lini pravni poslovi (testament, priznanje oinstva..)

Lica kod zastupanja:

Zastupani lice u ije ime se pravni posao zakljuuje;
Zastupnik lice koje zakljuuje pravni posao u ime zastupanog;
Trede lice lice sa kojim zastupnik zakljuuje pravni posao.
To je sloen pravni odnos, jer se zasniva: izmeu zastupanog i zastupnika; izmeu zastupnika i
tredeg lica; izmeu zastupanog i tredeg lica.

Uslovi za punovano zastupanje:

Da postoji ovladenje za zastupanje,
Da je zastupnik postupao u granicama ovladenja,
Da je obavijestio trede lice da istupa kao zastupnik ili je to tredem licu bilo poznato,
Da postoji namjera da se pravni posao preduzme u ime i za raun zastupanog,
Da ima potrebnu poslovnu sposobnost.
Moe biti: zakonsko i na osnovu odluke nadlenog organa (poslovno sposobno lice) i voljno
(moe i poslovno nesposobno lice, ali ne i nesposobno za rasuivanje)
Podzastupnik (supstitucija) zakonska, ugovorna i nuna. On preduzima pravne poslove za
zastupanog, a ne za prenosioca ovladenja. Suzastupanje;

Neovladeni zastupnik lani zastupnik (falsus procurator) kada lice nema ovladenje za
zastupanje ili mu je to ovladenje isteklo i sl.
Pravno dejstvo: pravni posao je punovaan ako ga naknadno odobri zastupani konvalidacija;
Ako zastupani naknadno ne odobri pravni posao, smatra se da je takav pravni posao nitav ex
tunc zastupnik odgovara drugoj strani za tetu, ako je ta strana bila savjesna (nije znala da to
lice nema ovladenja i sl.)

Prekoraenje granica ovladenja pravni posao je punovaan ako zastupani odobri

prekoraenje (ratihabicija ili ratifikacija); Ako zastupani ne odobri prekoraenje, pravni posao ne
proizvodi pravna dejstva, a zastupani odgovara solidarno sa zastupnikom za tetu drugoj strani
ako je ona savjesna (tj. nije znala za prekoraenje ovladenja).

Konflikt interesa jedno lice ne moe biti zastupnik jedne strane, a sam biti druga strana.
Jedno lice ne moe istovremeno biti zastupnik obe strane (tzv. ugovor sa samim sobom).

II Razgranienje
Zastupnitvo se razlikuje od srodnih instituta kao to su komision, posredovanje i nezvano
vrenje tuih poslova.
Ugovorom o komisionu, komisionar zakljuuje pravne poslove u SVOJE IME, ali za tui raun,
dok kod zastupanja zastupnik preduzima pravne poslove u ime i za raun zastupanog.
Ugovorom o posredovanju, posrednik se obavezuje na preduzimanje faktikih radnji, dok
zastupnik preduzima pravne radnje.
Nezvano vrenje tuih poslova preduzima jedno lice bez ovladenja gospodara posla, ali u
njegovom interesu (poslovoa bez naloga). On moe preduzimati i pravne i faktike radnje.

III Vrste zastupanja

Zakonsko zastupanje je preduzimanje pravnih radnji na osnovu zakona u ime i za raun

zastupanog lica, kada ono ne moe samo sebi da imenuje zastupnika usljed poslovne
nesposobnosti. Npr. roditelji zastupaju svoju maloljetnu djecu (poslovno nesposobnu i
ogranieno poslovno sposobnu) ili poslovodstvo bez naloga kada poslovoa bez naloga zastupa
gospodara posla. Zastupnik odreen zakonom moe zastupati i fiziko i pravno lice. U uem
smislu, odreen je i zastupnik i obim ovladenja. Zakonsko sudsko zastupanje zastupnika
odreuje sud/organ uprave, a obim ovladenja je odreen zakonom. Sudsko zastupanje sud
odreuje i zastupnika i obim ovladenja.
Zastupanje na osnovu odluke nadlenog organa nastaje tek na osnovu odluke dravnog organa
(suda ili organa uprave) u skladu sa zakonom.
Zastupanje odlukom organa uprave:
Kada organ starateljstva odlukom (rjeenjem) stavlja pod starateljstvo odreeno lice;
Starateljstvo ad hoc (odsutnom licu nepoznatog prebivalita, kolizioni staralac, staralac
nasciturusa...)
Steajni upravnik i dr.
Sudsko zastupanje: parnini sud postavlja privremenog zastupnika tuenom licu u odreenim
sluajevima (ako nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnika, kolizioni zastupnik,
nepoznato boravite, a nema punomodnika, itd.)
Zastupanje na osnovu izjave volje zastupanog se zasniva na izjavi volje ugovornih strana.
Osnovni oblik voljnog zastupanja jeste zakljuenje ugovora o punomodstvu.
Punomodstvo je ugovor izmeu vlastodavca i punomodnika (zastupnika) kojim se punomodnik
obavezuje da uz naknadu ili bez naknade u ime (i za raun) vlastodavca preduzima odreene
pravne poslove, tako da oni neposredno obavezuju vlastodavca i drugu ugovornu stranu. Dva su
ugovorna odnosa: izmeu vlastodavca i punomodnika (unutranji odnos) i izmeu punomodnika
i tredeg lica (spoljanji odnos), i tredi, izmeu vlastodavca i tredeg lica, predstavlja posljedicu
zastupanja.
Forma punomodja i ista kao i forma pravnog posla.
Vrste punomodja
Opte (generalno) punomodje za zakljuivanje onih pravnih poslova (iri obim) koji ulaze
u okvir redovnog (uobiajenog) poslovanja vlastodavca;
Posebno (specijalno) punomodje za zakljuivanje tano odreenog posla ili vrstu
poslova;
 Izvanredno punomodje za pravne poslove od posebnog interesa za vlastodavca i za svaki
sluaj pojedinano, npr. preuzimanja mjenine obaveze, zakljuenje ugovora o jemstvu,
itd.
U zavisnosti da li su punomodniku data uputstva ili ne:
Neograniena punomod: kada vlastodavac nije dao punomodniku uputstva (naredbe)
kako da postupi u konkretnom sluaju, ved da to uradi najbolje kako zna i umije u
njegovom interesu (dobar domadin, privrednik)
Ograniena punomod: kada je punomodnik od vlastodavca dobio tano odreena
uputstva (naredbe) kako da postupi i od kojih ne moe odstupiti ili moe da odstupi iz
opravdanih razloga ili moe da odstupi ako nae za shodno.
Prestanak punomodja: opoziv od strane vlastodavca jednostranom izjavom volje bez posebne
forme; opoziv nema dejstvo prema savjesnom tredem licum a nesavjestan punomodnik
vlastodavcu duguje naknadu tete; otkazom punomodnika; prestankom pravnog lica, odnosno
smrdu punomodnika fizikog lica; prestankom pravnog lica, odnosno smrdu fizikog lica kao
vlastodavca; gubitkom poslovne sposobnosti vlastodavca ili punomodnika; protekom
ugovorenog roka; izvrenjem pravnog posla ili nemogudnodu izvrenja.

Statutarno zastupnitvo statutarni zastupnici su organi pravnog lica odreeni statutom,

drugim optim ili osnivakim aktom ovladeni da zastupaju pravno lice pored njegovih zakonskih
zastupnika, npr. pored direktora statutom se moe ovlastiti i drugo lice zaposleno u tom
pravnom licu kao zastupnik.

Posebne vrste zastupnitva:

Prokura kojom privredno drutvo ovladuje jedno ili vie fizikih lica za zakljuivanje pravnih
poslova i radnji u vezi sa djelatnodu drutva. Upisuje se u sudski registar i deponuje se potpis
prokuriste. Moe biti pojedinana i zajednika. Neprenosiva je. Prokurista potpisuje privredno
drutvo svojim punim imenom i prezimenom sa naznakom svog svojstva pp. Prestanak:
privredno drutvo prokuru moe opozvati u svako doba; ne prestaje smrdu ili prestankom
jedinog lana ili akcionara. Pravni poslovi zastupnika privrednog drutva izvan djelatnosti
drutva obavezuju drutvo, osim ako se dokae da je trede lice znalo da su ti poslovi izvan
djelatnosti.
Punomodnik po zaposlenju je fiziko lice u privrednom drutvu koje se smatra ovladenim da
preduzima pravne radnje za vlastodavca samom injenicom to obavlja odreene poslove, npr.
prodavci, ugostitelji, alterski radnici u poti...
Trgovinski putnik je punomodnik privrednog drutva koji je ovladen da prodaje robu i na
preduzimanje samo onih pravnih poslova koji proizilaze iz punomodja i to van sjedita
privrednog drutva.
Poslovno punomodje kojim privredno ili drugo pravno ili fiziko lice ovladuje punomodnika na
preduzimanje pravnih poslova uobiajenih u vrenju njegove djelatnosti.
Punomodje za zastupanje u parnici punomodnik moe biti advokat, advokatsko drutvo ili
zaposleni kod slube za besplatnu pravnu pomod, kao i za pravna lica zaposlena kod tog
pravnog lica, a za fizika lica brani, odnosno vanbrani drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili
po tazbini. Po obimu ovladenja razlikuje se punomodnik advokat i punomodnik koji nije
advokat.
NEVAEDI PRAVNI POSLOVI

I Pojam
Nevaedi su oni pravni poslovi koji ne proizvode punovanost zbog toga to im nedostaje neka
od pretpostavki odreenih zakonom. Da bi pravni posao proizveo dejstva, izjava volja mora biti:
data (izjavljena), poticati od lica koje ima potrebnu poslovnu sposobnost, slobodna, ozbiljna i
stvarna, da je data u potrebnoj formi, da se odnosi na neto to je faktiki i pravno mogude i da
postoji pravni osnov i predmet obaveze. Ove pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene,
inae je pravni posao nevaedi.
Vrste nevaedih pravnih poslova:
Nitavi pravni poslovi (apsolutno nitavi)
Ruljivi pravni poslovi (relativno nitavi)
Nepostojedi pravni poslovi (nisu regulisani u ZOO; kod njih nisu ispunjeni bitni uslovi za
njihovo zakljuenje, npr. potpuni nedostatak saglasnosti volja, izjava volje lica koje je
potpuno poslovno nesposobno..)

RAZLIKA IZMEU NITAVIH I RULJIVIH PRAVNIH POSLOVA

NITAVI PRAVNI POSLOVI RULJIVI PRAVNI POSLOVI

-protivni javnom poretku;
-ne proizvode nikakvo pravno dejstvo i
smatra se da nisu ni zakljueni;
-mogu ih ponititi strane u pravnom poslu ili
druga zainteresovana lica ili dravni organi ex
officio;
-zahtjev za ponitenje ne zastarjeva.
-povrijeeni pojedinani interesi;
-proizvode odreeno pravno dejstvo;
-mogu biti poniteni samo na zahtjev onih
lica iji je interes povrijeen;
-na ruljivost se ovladena lica mogu pozivati
u odreenom roku.

II Nitavi pravni poslovi

Posljedice nitavosti: povratak u preanje stanje (svaka strana vrada ono to je primila, a ako
to nije mogude, daje odgovarajudu naknadu u novcu).
Izuzetak: ako je zabrana ili uzrok nitavosti manjeg znaaja, a ugovor je izvren.
Izvren u cjelini ili u pretenom dijelu ugovor koji je nitav zbog nedostatka forme. Ako je uzrok
nitavosti pravni posao koji je protivan javnom poretku, a zahtjev podnosi nesavjesna strana,
sud moe odbiti takav zahtjev, a da druga, savjesna strana zadri ono to je dobila ili da se ono
to je dato oduzme u korist drave (grada, optine).
Djelimina nitavost: nitavost sporednih odredbi ne povlai nitavost ugovora u cjelini, npr.
nitavost odredbe o ugovrnoj kazni ne povlai nitavost cijelog ugovora.
Konverzija nitavih pravnih poslova
-spasavanje od nitavog pravnog posla to se spasiti moe.
Konverzija (u uem smislu) je pretvaranje nitavog pravnog posla u punovaan pravni posao ex
lege, tj. u onaj pravni posao koji bi stranke htjele da su znale za razlog nitavosti.
Uslovi:
- Da je zasnovan nitav pravni posao;
- Da takav pravni posao ispunjava uslove za neki drugi (punovaan) pravni posao;
- Da je taj drugi (punovani) pravni posao u saglasnosti sa ciljem koji su ugovorne strane
imale u vidu zakljuujudi nitav pravni posao;
- Ako bi strane zasnovale punovaan pravni posao da su znale za nitavost pravnog posla
koji su zakljuile.
Vrste konverzije:
- Zakonska - npr. ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota u ugovor o poklonu;
- Sudska sud utvruje da li su u konkretnom sluaju ispunjeni opti uslovi za konverziju
nitavog pravnog posla i
- Voljna (salvatorna klauzula) strane u pravnom poslu mogu, opreza radi, ugovoriti da de
vaiti neki drugi pravni posao ako onaj koji je preduzet iz nekog razloga ne vai.

Konvalidacija nitavih pravnih poslova

-nitav pravni posao moe naknadno proizvesti pravno dejstvo ako se naknadno ostvari neka
pravna injenica. Sam protek vremena nije ta pravna injenica. Pravi posao je tada punovaan
ex tunc.
Vrste:
- Konvalidacija ratihabicijom naknadna saglasnost za pravne poslove preduzete bez
ovladenja ili prekoraenjem ovladenja za zastupanje;
- Konvalidacija izvrenjem pravnog posla koji je manjeg znaaja ili nije preduzete bez
ovladenja ili prekoraenjem ovladenja za zastupanje;
- Konvalidacija uravnoteenjem vrijednosti, npr. kod zelenakog pravnog posla
smanjenjem obaveze iskoritene strane.

Vrste nitavih pravnih poslova:

Nedoputeni pravni poslovi (protivzakoniti, zabranjeni pravni poslovi),
Fiktivni pravni poslovi,
Simulovani pravni poslovi,
Zelenaki pravni poslovi,
Nemogudi pravni poslovi,
Pravni poslovi potpuno poslovno nesposobnih lica,
Pravni poslovi preduzeti bez ovladenja za zastupanje ili prekoraenjem ovladenja za
zastupanje,
Pravni poslovi neprofitnog pravnog lica preduzeti van okvira pravne sposobnosti.
III Ruljivi pravni poslovi
-oni pravni poslovi ijim zakljuenjem su povrijeeni pojedinani interesi. Proizvode pravno
dejstvo, ali mogu biti poniteni u odreenom roku na zahtjev strane u ijem interesu je
ruljivost ustanovljena, a u suprotnom njihovo pravno dejstvo je konano. Vaedi su ako ne
budu poniteni.
Posljedice ponitenja:
- Restitucija ili naknada u novcu,
- Naknada tete (savjesna strana).

Konvalidacija ruljivih pravnih poslova

-konvalidiraju u odreenom roku ili budu poniteni;
Sam protek vremena nije dovoljan ni za ruljiv pravni posao, ved je potrebno da se ostvari
odreena pravna injenica.
Proizvodi dejstvo i prije isteka roka u kome se mogla zahtijevati:
- Ako je ruljiv pravni posao izvren u cjelini ili u pretenom dijelu,
- Ako konvalidaciju preduzima strana u ijem je interesu ruljivost ustanovljena,
- Ako je injenica ruljivosti poznata stranama,
- Da izjava o konvalidaciji nema mana volje, odnosno da je ne daje ogranieno poslovno
sposobno lice.
Nije moguda konverzija jer bi razlozi ruljivosti opstali u koji god da se preduzeti pravni posao
preobrati.
Vrste:
- Voljna: ratihabicija i odricanje od prava na ponitaj i
- Zakonska nastupa ex lege protekom roka za ponitaj.

KONVALIDACIJA NITAVIH I RULJIVIH PRAVNIH POSLOVA (razlika)

NITAVI PRAVNI POSLOVI RULJIVI PRAVNI POSLOVI

-konvalidiraju izuzetno; -svaki moe da konvalidira;
-nema roka; -ima prekluzivan rok;
-neaktivnost strane ne dovodi do -neaktivnost strane dovodi do
konvalidacije; konvalidacije;
-dejstvo ex nunc; -dejstvo ex tunc;
-pravni posao postaje vaedi. -pravni posao ostaje vaedi.

Razlozi ruljivosti:
- Pravni poslovi ogranieno poslovno sposobnih lica bez odobrenja zakonskog zastupnika,
- Mane volje (zabluda, prevara, prijetnja),
- Prekomjerno otedenje (laesio enormis),
- Kada je to zakonom ili drugim propisom odreeno.
Pravni poslovi ogranieno poslovno sposobnih lica bez odobrenja zakonskih zastupnika:
Ogranieno poslovno sposobna lica su ona koja su navrila 15, a nisu navrila 18 godina ivota,
odnosno lica koja su navrila 18 godina, ali su odlukom suda djelimino liena poslovne
sposobnosti. Ova lica mogu zakljuivati pravne poslove manjeg znaaja, kao i dobroine pravne
poslove. Za ostale pravne poslove, potrebna im je saglasnost roditelja, odnosno zakonskog
zastupnika. U suprotnom ti pravni poslovi su ruljivi. Oni mogu biti osnaeni naknadnom
saglasnodu zakonskog zastupnika. Saugovara ogranieno poslovno sposobnog lica koji je sa
njim zasnovao pravni posao, moe pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni da li odobrava taj
ugovor (rok za izjanjavanje je 30 dana). U suprotnom, on ima pravo da trai ponitenje takvog
pravnog posla.

Ko moe traiti ponitaj?

Pravo da trai ponitenje pravnog posla koji je zakljuilo lice sa ogranienom poslovnom
sposobnodu, moe da trai:
- Saugovara, odnosno druga strana u pravnom poslu pod uslovom: da nije znao za
ogranienu poslovnu sposobnost svog saugovaraa i da za pravni posao ogranieno
poslovno sposobnog lica nije data saglasnost njegovog zakonskog zastupnika. Rok: 30
dana od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno za nedostatak
odobrenja zakonskog zastupnika,
- Ogranieno poslovno sposobno lice u roku od 3 mjeseca, po sticanju poslovne
sposobnosti,
- Zakonski zastupnik ogranieno poslovno sposobnog lica.

Pravne posljedice ponitenja:

U sluaju ponitenja ovakvog pravnog posla, pravne posljednice su razliite u zavisnosti:
- Ako pravni posao nije izvren strane se oslobaaju obaveze izvrenja,
- Ako je neto bilo ispunjeno treba da se izvri vradanje ukoliko je mogude u naturi, a u
suprotnom u novcu.
Ogranieno poslovno sposobno lice ima pravo da zahtijeva vradanje svega to je dalo na ime
ispunjenja.
Druga ugovorna strana ima pravo da zahtijeva vradanje samo onog dijela koji se nalazi u imovini
ogranieno poslovno sposobnog lica, naknadu onoga to je upotrebljeno u njegovu korist i
naknadu onog to je namjerno uniteno ili otueno.
Saugovara ogranieno poslovno sposobnog lica ima pravo da trai naknadu tete koju je
pretrpjelo ponitenjem pravnog posla, ako se ogranieno poslovno sposobno lice posluilo
lukavstvom da bi drugu stranu uvjerilo da je poslovno sposobno.

Mane volje

Zabluda je netano saznanje i predstava o nekoj injenici relevantnoj za punovanost pravnog

odnosa (zabluda o pravnoj prirodi pravnog posla, o linosti, o predmetu pravnog posla, o
motivu, o kauzi ili cilju pravnog posla, stvarna i pravna zabluda). U naem pravu, relevantna je
samo bitna zabluda, a to je ona kad strana ne bi izjavila volju da je znala pravo stanje stvari.
Tako je zabluda bitna:
 - Ako se odnosi na bitna svojstva predmeta,
- Na lice sa kojim se zasniva pravni posao ako se zasniva s obzirom na to lice (pravni
poslovi intuitu personae),
- Zabluda o motivu je bitna kod dobroinih pravnih poslova,
- Kao i na okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri strana smatraju
odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae zasnovala pravni posao takve sadrine da
je znala za pravo stanje stvari.
Uslovi za ponitenje:
- Strana koja se nalazi u zabludi i to u roku od jedne godine od saznanja za zabludu
(subjektivni rok), a najkasnije tri godine od zakljuenja pravnog posla (objektivni rok)
prekluzivni rokovi,
- Pozivanje za zabludu, iako je ona bitna, nije mogude ako je druga strana spremna da
izvri ugovor kao da zablude nije ni bilo,
- Odluka suda je konstitutivna i ima dejstvo ex tunc.
Pravne posljedice ponitenja:
- Pravni posao zakljuen usljed zablude je ruljiv,
- On se ponitava na zahtjev strane koja je bila u zabludi,
- Pravna posljedica ponitenja takvog pravnog posla je naknada tete. Sud de prilikom
utvrivanja ko je duan da nadoknadi tetu voditi rauna o savjesnosti strana,
- Ukoliko se u zakonom odreenom roku ovaj pravni posao ne poniti, konvalidira se
(naknadno osnaenje) po sili zakona i vai od zakljuenja, ex tunc, kao da mana volje nije
ni bilo.

Prevara je namjerno izazvana ili odravana zabluda kod jedne strane da bi ona izjavila odreenu
volju. Prevara je uvijek razlog ruljivosti pravnog posla. Dakle, nije potrebno da je bitna. Prema
ZOO, prevara postoji ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi
u namjeri da je time navede na zakljuenje ugovora.
Uslovi za ponitenje:
- Da postoji namjera jedne strane da drugu stranu dovede ili zadrava u zabludi,
- Da postoji uzrona veza izmeu prevarne radnje i zakljuenja pravnog posla,
- Prevaru treba da izvri saugovara,
- Prevaru moe da izvri i trede lice i ona de biti razlog ruljivosti pod uslovom da je drugoj
strani u vrijeme zakljuenja pravnog posla bila ili morala biti poznata. Ako je zakljuen
dobroini pravni posao, prevara ne mora biti poznata drugoj strani.
Ponitenje ovog pravnog posla moe traiti ugovorna strana koja je prevarena i to u roku od
jedne godine od saznanja za prevaru, odnosno u roku od tri godine od zakljuenja pravnog
posla.
Pravne posljedice ponitenja:
- Pravni posao zakljuen uz pomod prevare je ruljiv sudbina zavisi od vrste pravnog
posla (teretni ili besteretni / dvostrani ili jednostrani) i savjesnosti uesnika,
- Ako je prevaru izvrila druga ugovorna strana: prevarena strana ima pravo da trai
ponitenje pravnog posla i pravo na naknadu tete koju je pretrpjela ponitenjem
pravnog posla,
 - Ako je prevaru izazvalo trede lice, a druga ugovorna strana je znala za prevaru, prevareni
ima pravo da trai ponitenje pravnog posla i naknadu tete od druge ugovorne strane ili
od tredeg lica,
- Ako je prevaru izazvalo trede lice, a druga ugovorna strana nije znala za prevaru u
sluaju teretnog pravnog posla, prevarena strana nema pravo da trai ponitenje, jedino
ima pravo na naknadu tete; u sluaju dobroinog pravnog posla, prevarena strana ima
pravo i da trai ponitenje i pravo na naknadu tete;
- Ako se pravni posao ne poniti u zakonom odreenom roku, konvalidira se po sili
zakona.

Prinuda je zabranjena/protivpravna sila koja se jednoj strani stavlja u izgled ili se na njoj
neposredno primjenjuje da bi izjavila odreenu volju. Moe imati dva oblika: psihiku prinudu
prijetnju (vis compulsiva) i fiziku prinudu (vis absoluta). Prema ZOO, prijetnja postoji, ako je
ugovorna strana ili neko tredi nedoputenom prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge
strane tako da je ova zbog toga zakljuila ugovor. Druga strana moe traiti da se ugovor
poniti. ZOO ne regulie fiziku prinudu. Stav pravne teorije je da u ovom sluaju pravni posao
ne nastaje, ne radi se o mani volje, ved o potpunom odsustvu volje.
Uslovi za ponitenje:
- Lice kome se prijeti uvijek ima pravo da zatrai ponitenje pravnog posla,
- Ukoliko prijetnja potie od tredeg lica, pravni posao se moe ponititi bez obzira na
savjesnost druge ugovorne strane,
- Rokovi su jedna godina od saznanja za prijetnju, odnosno od prestanka prinude,
odnosno tri godine od zakljuenja pravnog posla.
Pravne posljedice ponitenja:
- Ovakav pravni posao je ruljiv,
- Strana kojoj je prijedeno, pored prava da trai ponitenje pravnog posla, ima pravo na
naknadu tete koju je pretrpejla. Saugovara strane kojoj je prijedeno ima pravo da trai
naknadu tete pod uslovom da je bio savjestan,
- Ako se pravni posao zakljuen pod prijetnjom ne poniti u zakonom odreenom roku,
konvalidira po sili zakona.

Prekomjerno otedenje postoji:

ako su ugovorne strane zakljuile dvostrano obavezni ugovor,
kad u vrijeme zakljuenja ugovora postoji oigledna nesrazmjera uzajamnih davanja,
ukoliko otedena strana u vrijeme zakljuenja ugovora za pravu vrijednost svoje obaveze
nije znala niti je morala znati.
Pravne posljedice:
- otedena strana moe traiti ponitenje pravnog posla zbog oigledne nesrazmjere, ako
u vrijeme zakljuenja nije znala niti je mogla znati za pravu vrijednost prestacije koja je
predmet obaveze. Ovaj ugovor moe ostati na snazi, ako druga ugovorna strana ponudi
dopunu do prave vrijednosti (facultas alternativa). Rok je godina dana od zakljuenja.
Zatita subjektivnih prava povreda nastaje ako je radnjom ili dogaajem titular sprijeen da
vri svoje pravo u potpunosti. Zatita je moguda na privatni zahtjev i moe biti vansudska
(samozatita) i sudska.

Vansudska zatita potrebno je postojanje prava koje se sudskim putem moe ostvariri
(likvidno pravo), izostanak blagovremene i efikasne sudske zatite i da su zadnje titulara nune i
odgovarajude (srazmjerne).
Posebni vidovi samozatite su:
- samopomod nuno potrebna radnja titulara prava kojim povreuje tue pravo da bi
zatitio svoje pravo ili realizovao svoje ili tue imovinsko pravo;
- nuna odbrana je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinilac od svog dobra
ili dobra drugog otkloni istovremen ili neposredno predstojedi protivpravan napad;
- krajnja nuda postoji kada je djelo uinjeno da uinilac otkloni od svog dobra ili dobra
drugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a
pri tome uinjeno zlo nije vede od zla koje je prijetilo.
Uslovi za nunu odbranu:
- radnja koja je podobna da povrijedi neko subjektivno pravo napadaa,
- titi se svoje ili tue dobro,
- napad mora biti protivpravan,
- da potie od ovjeka,
- mora biti istovremen sa radnjom povrijeivanja,
- odbrana i napad moraju biti srazmjerni.

Sudska zatita se ostvaruje putem tube sudu. Vrste tubi: kondemnatorne, deklaratorne,
preobraajne...