UNIVERZITET U ZENICI Akademska god.

2013/14

MAINSKI FAKULTET U ZENICI

SEMINARSKI RAD IZ MJERNE TEHNIKE

Tema: Proizvodna mjerenja

STUDENT:
Said amo PREGLEDAO:
Br. Indeksa: T-233/10 r.prof.dr.sc. Samir Leme,

Rezime :
 14
Proizvodna mjerenja su zastupljena kako u proizvodnji obinih svakodnevnih
proizvoda iroke potronje tako i proizvoda visokog nivoa obrade, pojedinano
napravljenih za specijalne namjene, proizvoda koji su rezultat razvoja i primjene visokih
tehnologija. Sva mjerenja u proizvodnji koja se vre u navedenim oblastima doivjela su
napredak jer su se promijenili uslovi i kriteriji koje moraju zadovoljavati proizvodi. Stalno
suavanje tolerancija diktiralo je i sasvim nove konstrukcije mjernih i kontrolnih ureaja i
instrumenata , kao i nain njihove primjene. . Vaan dio mjernih ureaja i mjernih instrumenata
su software-i koji sve vei broj ureaja i mjernih instrumenata ima kao neophodan sastavni dio.
Kljune rijei: metrologija,tolerancije etaloni,greke,mjerne metode,rezultat mjerenja.
Uvod
Metrologija i njen znaaj
Nauka o mjerenju ili metrologija je specijalizirani dio pojedinih prirodnih i tehnikih nauka koji
se bavi metodama mjerenja fizikalnih veliina, razvojem i izradom mjernih ureaja,
reprodukcijom i pohranjivanjem mjernih jedinica, te svim ostalim aktivnostima koje
omoguavaju mjerenje i usavravanje mjernih postupaka. Mjerenje predstavlja skup aktivnosti
iji je cilj dobivanje vrijednosti mjerne veliine (fizike veliine). Znaaj mjerenja kao praktine
tehnike djelatnosti od prvenstvene je vanosti kako u svakodnevnom ivotu tako i u svim
podrujima privrede i nauke. Kuda god krenemo susreemo se sa mjerenjem. U trgovinama se
roba kupuje na komad, po duini i teini, voda, elektrina energija i toplota se mjere, a posljedice
toga se osjeaju i u naim linim finansijama. Koliine aktivnih supstanci u medicini, mjerenja na
uzorcima krvi, kao i efekti hirurkog lasera moraju biti precizni kako zdravlje pacijenta ne bi bilo
ugroeno. Skoro da je nemogue opisati bilo koju pojavu bez oslanjanja na mjerenje: mjeri se
teina pisma, sobna temperatura, pritisak u gumama itd. Postoje razliite djelatnosti koje direktno
zavise od mjerenja. Pilot paljivo odreuje svoju visinu, pravac, potronju goriva i brzinu i druge
parametre neophodne za sigurnost leta. Kontrolori kvaliteta ivenih namirnica mjere kvalitet
hrane na osnovu sadraja bakterija, masnoe, to je bitno za zdravlje ljudi. Znaaj mjerenja kao
praktine tehnike djelatnosti od prvenstvene je vanosti kako u svakodnevnom ivotu tako i u
svim podrujima privrede i nauke.
Metrologija je postala dio nae svakodnevnice. Kuda god se krene susree se mjerenje. Pogledom
na satoitava se vrijeme, u trgovini se kupuje roba na komad, po teini ili duini, svi mediji kao
voda, struja i toplota se mjere kako bi se naplatili ili kontrolirali, a efekti nekih pojava se
uoavaju subjektivnim mjerilima. ak je teko voditi i bilo koji razgovor u kom nema rijei koje
su u vezi sa mjerenjem. Industrijska proizvodnja zahtijeva esta mjerenja. U tehnikoj
dijagnostici se vre mjerenja u cilju utvrivanja stanja tehnikih sistema. Nakon konstrukcije
novog proizvoda vre se ispitivanja karakteristika prototipnog rjeenja. Kontrola i mjerenje se
vre u svrhu automatskog upravljanja procesima. Bez mjerenja se ne moe zamisliti kontrola
kvaliteta proizvoda kao uslova za njegovu prodaju.

2
 14
Proizvodna mjerenja su zastupljena kako u proizvodnji obinih svakodnevnih proizvoda iroke
potronje tako i proizvoda visokog nivoa obrade, pojedinano napravljenih za specijalne
namjene, proizvoda koji su rezultat razvoja i primjene visokih tehnologija. Shodno proizvodu i
procesu proizvodnje koriste se i odgovarajua mjerna i kontrolna sredstva.

Dananja proizvodna mjerenja odnose se na:

Jedno, dvo i trokoordinatna mjerenja koja se vre razliitim mjernim sredstvima.

Mjerenja oblika i povrina radnih komada
Mjerenja zupanika
Mjerenje i kontrola povrina koritenjem raznih sredstava ukljuujui i nanotehnologije
Geometrijska mjerenja koja se koriste za medicinske potrebe

Mjerne metode
Izravna mjerna metoda u kojoj se vrijednost mjerne veliine odreuje izravno, bez
mjerenja drugih veliina funkcijski povezanih sa mjernom veliinom.

3
 14
Diferencijska mjerna metoda, metoda u kojoj se mjerena veliina usporeuje s
istovrsnom veliinom poznate vrijednosti, malo razliitom od mjerene veliine, a mjeri
se razlika tih dviju vrijednosti.
Posredna mjerna metoda, mjerni se rezultat dobiva izraunom dviju ili vie izmjerenih
veliina

Potpuna mjeriteljska informacija ( iskazivanje rezultata mjerenja) ukljuuje i podatke o mjernoj

nesigurnosti.

Indirektna ili posredna metoda sastoji se u tome ,to se eljena veliina dobija raunskim,preko
funkcionalne zavisnosti ,a varijable predstavljaju mjerene veliine. Tako se trigonometrijskom
metodom mjerenja uglova (sl.1.3) mjera ugla dobija koritenjem trigonometrijskih funkcija,a
mjere se ustvari duine.

slika 1.3 indirektna

metoda ( 1 )

Diferencijska
metoda ili komparativna
metoda se koristi na dva
naina . Jedan je kada se
mjereni predmet
uporeuje sa etalonom
(sl.1.4). Na taj nain se u
proizvodnji najee mjeri
samo odstupanje od
nominalne podeene mjere na instrumentu ili se direktno uporeuje sa graninim mjerilima ili
etalonom. Drugi nain je kada se uporeuje ista mjera dobijena sa vie,obino razliitih
instrumenata i metoda. Ovo se vri kod vrlo tanih mjerenja,obino kontrolisanja etalona i
preciznih kontrolnika.

4
 14

Slika 1.4( 1 )primjer diferencijske metode

Imamo jos i kompenzacionu metodu mjerenja ona je kombinacija dviju kombinacija nulte i
metode skretanja. Mjerni pribor se prije poetka mjerenja regulie (podeava) naprimjer na
graninim mjerkama tako da analogni pokaziva pokazuje nulti polozaj. Sa graninim mjerkama
smo podesili referentnu mjeru. Pri mjerenju radnog predmeta kazaljka ce skretati sa nultog
poloaja za neku veliinu ,pa se izmjerena vrijednost dobija sabiranjem referentne vrijednosti sa
odstupanjem (sa predznakom).
slika 1.5 ( 1 )na slici je prikazan pneumatski dava

5
 14
Nulta metoda se sastoji u tome da se razlika izmeu referentne mjere i stvarne mjere predmeta
svede na nulu i uspostavi ravnotea. To se postize kod mjerenja mase na terazijama,gdje se
kazaljka dovede na nulu i tada uporedi masa tereta sa poznatom (referentnom) masom tegova.
Ovom metodom se mjere jos i neelektrine veliine elektrinim putem i spadaju u vrlo tana
mjerenja .Ureaji koriste Wheatstone-ove mostove potenciometre (radi kompenzacije ) .prikazan
na slici 2 Wheatstonov most

Slika 2 ( 2 ).

Slika mjernog postava 2.1 (2).

6
 14
Pod tanou mjerenja podrazumijeva se u optem sluaju kvalitet ili valjanost mjerenja to
jest,stepen slaganja imeu rezultata mjerenja i prave mjerene veliine. Tanost mjerenja neke
veliine ukoliko je vea,ukoliko je manja greka njenog mjerenja. Otuda se preko greke
mjerenja kvantitativno izraava tanost mjerenja date veliine. Preciznost mjerenja definie se
ponovljivou mjerenih rezultata odnosno stepenom rasipanja ili uzajamnog podudaranja
pojedinih mjernih rezultata .

Ti rezultati dobijeni uzastopnim ,viestrukim ponavljanjem mjerne operacije nad nekom

mjerenom veliinom,ija je vrijednost vremenski ne zavisna (konstanta). To znai da je
preciznost nekog mjerenja vea,ukoliko je manje meusobno rasipanje pojedinih vrijednosti
rezultata mjerenja u sklopu rezultata ponovljenih mjerenja ,ili ukoliko je meusobno podudaranje
ovih vrijednosti vee. Ukoliko mjerni instrumenti nisu onakvi kakvi bi trebali da budu treba
uraditi neke od slijedeih aktivnosti:

Usklaivanje,
Servisiranje,
Popravka,
Kalibracija.

Proces mjerenja:

Eksplicitno definiranje mjernog zadatka i mjerene veliine

Definiranje jedinice u SI sistemu u kojoj e ce izraziti rezultati mjerenja
Kombinacija graninih uslova
Izbor mjernog sistema ili mjernog instrumenta
Kalibracija mjernog sistema ili instrumenta
Vrenje mjerenja i odreivanje rezultata
Razmatranje uticaja na mjerenje
Odreivanje ukupnog rezultata mjerenja
Ocjena rezultata mjerenja ukoliko je to potrebno

Rezultat mjerenja je vrijednost dobivena mjerenjem. Iskazivanjem mjernog rezultata treba

jasno naznaiti odnosi li se na:

neispravljeni rezultat,
ispravljeni rezultat,
prosjek vie vrijednosti.
Potpuna mjeriteljska informacija (iskazivanje rezultata mjerenja) ukljuuje i podatke o
mjernoj nesigurnosti.

7
 14
Prema principu kao i sva druga mjerenja fizikih veliina i za mjerenja u proizvodnji mogu se
koristiti mjerni sistemi, ureaji i sredstva iji se rad zasniva na slijedeim principima:

mehanikom,
optikom,
optoelektrinom,
elektrinom,
piezoelektrinom,
fotoelektrinom,
pneumatskom.

Primjeri rada takvih sredstava prikazani su na slici.

Slika 3. (1) Mehaniki, pneumatski i optiki principi mjerenja

Za sve vrste mjerenja potrebni su odgovarajui mjerni ureaji i postupci. Mjerni ureaji moraju
biti u skladu sa meunarodno dogovorenim mjernim sustavom za fizikalne veliine,to se u
svakoj zemlji zakonski regulira. Za postizanje odgovarajue mjerne sigurnosti u mjerne rezultate
potrebno je na propisani nain o odreenim vremenskim razmacima badariti mjerne ureaje za
to svaka zemlja ima organizirani sustav labaratorija i njihov stalan nadzor.

8
 14
Ostale podjele proizvodnih mjerenja

Proizvodna mjerenja se mogu razvrstati na :

klasina mjerenja u proizvodnji,

mjerenje na bazi mjernih pretvaraa,
trokoordinatne mjerne maine (mjerno informacioni sistemi).

Klasina mjerenja obuhvataju postupke uporeivanja mjerne veliine sa

istorodnom poznatom veliinom.

Na slici 2.29. prikazana je ema podjele mjerenja po razliitim kriterijima.

Instrumente moemo svrstati u dvije osnovne skupine:

elektromehaniki (klasini)
elektroniki instrumenti.

Kod elektromehanikih instrumenata postoji pomini organ na koji djeluje sila koja je ovisna o
mjerenoj veliini. Sila je rezultat osnovnih manifestacija elektrine energije:magnetno
polje,elekrino polje,topline,hemijske reakcije. Zajedniko svojstvo takvih instrumenata je odziv
na kontinuiranu promjenu mjerene veliine. Nazivaju se analogni instrumenti. Kod elektronikih

9
 14
instrumenata mjerena veliina se odradi sa razliitim elektronikim sklopovima (pojaalima
filterima itd). Prema odzivu na mjerenu veliinu mogu biti analogni i digitalni .

Digitalni instrumenti reagiraju na diskretne iznose mjerene veliine. Indikator kod elektronikih
instrumenata moe biti elektromehanikog tipa sa kazaljkom ili brojani na kojem se mejrena
veliina iskazuje brojem. Elektroniki instrumenti omoguavaju dvodimenzionalan prikaz
mjerene veliine na zaslonu. Kod analognih metoda koristi se princip skretanja,a kod digitalnih
princip odbrojavanja.

Tolerancije mainskih delova

Dozvoljena odstupanja mera, oblika i glatkosti povrina mainskih delova nazivaju se
tolerancije. Apsolutno taan oblik i dimenzijemainskog dela nije mogue dobiti zbog
nesavrenosti proizvodnih maina, alata, materijala, metoda merenja, kontrole i ljudskog faktora
kao izvrioca pojedinih operacija. Zbog toga se u cilju obezbeenja funkcije mainskog dela u
fazi projektovanja unapred propisuju odgovarajue tolerancije pojedinih karakteristika u skladu
sa namjenom i funkcijom mainskog dela, ako i trokovima proizvodnih procesa.

Dozvoljena odstupanja se kod mainskih delova odnese na:

tolerancije mera
tolerancije glatkosti povrine
tolerancije oblika i poloaja

Na proizvodna mjerenja vazan uticaj imaju i tolerancije .Poloaj tolerancijskog polja zavisi od
izabranog sistema naleganja.

Sistem osnovne rupe sl. 4 (3).

10
 14

Prema ovom sistemu poloaj tolerancijskog polja oznaava se za osovine malim slovom, a za
otvor velikim, a kvalitet tolerancije brojem koji se upisuje iza ovog slova. Uvrednjavanje
tolerisanih mera se vri tako to se iza nazivne vrednosti mere stavlja oznaka za toleranciju:

Ovako definisane tolerisane unutranje i spoljanje mjere se u crte upisuju slovnim oznakama ili
brojano:

Slika 4.1 (3)

11
 14
Na isti nain, slovno i brojano, unose se i tolerancije duinskih mjera,praktian primjer:

Slika 4.1 (3)

Tolerancije glatkosti povrine:

a vrednost hrapavosti Ra u mikrometrima ili broj klase hrapavosti N1 do N12

b metod proizvodnje, postupak ili prevlaka

c referentna duina

d pravac prostiranja neravnina

e dodatak za mainsku obradu

f drugi kriterijumi hrapavosti (Rz, Rmax)

12
 14
Tolerancije oblika i poloaja

Oznaka tolerancije oblika i poloaja se upisuje u kvadratni okvir. Ukoliko je potrebno

upotrebljava se pravougaonik sastavljen iz vie oblasti za upisivanje neophodnih oznaka:

13
 14
Literatura
(1) http://www.am.unze.ba/papers/ProizvodnaMjerenjaPoglavlje2.pdf

(2) http://www.scribd.com/doc/182275025/Teorija-i-tehnika-mjerenja-pdf

(3) http://engineering.pages.tcnj.edu/files/2012/02/dimensioning_and_tolerancing.pdf

(4)
http://www.fsb.unizg.hr/atlantis/upload/newsboard/30_05_2009__10076_MOIDpredavanja.pdf

(5) http://cent.mas.bg.ac.rs/nastava/statut99/ukp/predavanja/tms01.pdf

(6) www.masfak.ni.ac.rs/uploads/.../www2

14