Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehniki fakultet
Odsjek: Raunarsvo i informatika
Sarajevo, 26.12.2016. godine

SEMINARSKI RAD
Predmet: Poslovni web sistemi
Tema: E-banking

Studenti:
Benjamin Rami (17119)
Edin Ceri (17095)
Emir Beirovi (17018) Profesor: Doc. mr Anel Tanovi, dipl.ing.el.
Omar Sokolovi (16993) Asistent: mr Ajla erimagi Hasibovi, M.E.
1. Uvod
21. stoljee je i svi priaju o online svijetu.
Mnoge kompanije su svoja poslovanja poela
masovno prebacivati u online svijet.
Naravno, u tome svemu, banke, osiguranja i
svi oni koji se bave novcima, morali su
pronai svoj prostor kako bi opstali na tritu.
E-baniknig je u zadnje vrijeme jako
popularan vid razmjene novca i dobara, pa e
u ovom radu u narednim stranicama biti
objanjeno na emu se sve temelji E-banking.
2. E-bankarstvo i online plaanje ,
sigurnost
a. Elektronska trgovina
Pojam elektronske trgovine je definiran kao
svaki oblik i tip komercijalne transakcije u
kojoj se podaci, koji mogu biti razli itih
formata, obrauju elektronskim putem,
prenose internetskim mreama i sl. Zasniva
se na tome da je kompletan proces trgovine
realiziran iskljuivo pomou elektronskih
tehnologija.
Elektronska trgovina se zasniva na IT
infrastrukturi i posmatra se kroz dva oblika
1. Electronic Data Interchanege (EDI) -
ovaj oblik se zasniva na
konvencionalnom nainu razmjene
podataka meu poslovnim aplikacija ma.
Obino je vezan za high end aplikacije, to
su aplikacije za koji su vezani veliki
trokovi i visoki prihodi.
Definicija EDI-a, prema Asocijaciji za
informacione tehnologije je:
Razmjena struktuiranih podataka
posredstvom elektronskih sredstava, koji
su formatirane prema utvrenim
standardima za poruke, izmeu
informacionih sistema. Pomou EDI-ja,
uesnici kooperiraju na bazi ranije
definiranog, nedvojbeno usaglaeno g
zajednikog posla, koji se obavlja
razmjenom struktuiranih elektronskih
podataka.
Dok je definicija EDI-a prema
Organizaciji Ujedinjenih nacija (OUN):
2
Prenos dokumenata u skladu sa
propisanim standardima, prema unaprijed
definiranom formatu, od poslovne
raunarske aplikacije jedne poslovne
organizacije do poslovne raunarske
aplikacije njenih poslovnih partnera.
2. Internet bazirana trgovina ovaj oblik
podrazumijeva nain razmjene resursa i
dobara preko internet mree. Velikom
pojavom i rasprostranjenjem ovog oblika
elektronske trgovine, dolo je do
rapidnog razvoja raznih aplikacija za
razne platforme, a ija je svrha
posredovanje ovom obliku elektronskog
poslovanja.
Predstavnici nove generacije ureaja
vezanih za internet baziranu trgovinu su
sljedei:
Elektronska pota (e-mail)
Prenos vizuelnih informacija
Direktan prijenos datoteka
poslovnih organizacija;
Prenos poruka na elektronskim
obrascima
Glavne prednosti elektronske razmjene
podataka su:
smanjenje trokova voenja
papirne dokumentacije
smanjenje broja greaka u
prenosu, obradi i uvanju
podataka
bra i bolja informaciona podrka
onima koji donose poslovne
odluke
efikasnije upravljanje robnim
tokovima
pojednostavljenje carinskih
procedura
upravljanje zalihama po principu
'just-in-time' (JIT)
poveanje produktivnosti
i. Klasifikacija elektronske trgovine
Elektronska trgovina se moe dijeliti na vie
podgrupa, jedan od naina dijeljenja je na to
ko je uesnik elektronske trgovine, na osnovu
toga imamo sljedee podjele:
B2A Business-to-Administration
A2C Administration-to-Consumer
B2C Business-to-Consumer
B2B Business-to-Business
Jo jedan od naina podjele elektronske
trgovine je onaj koji definira koja vrsta robe
je predmet odreene trgovine i to da li je
podaja obavljena elektronski, ali za podrku
razmjene fizike robe i dobara, ili je pak bila
razmjena iskljuivo elektronskog karaktera.
Prvi navedeni nain zapravo spada u
tradicionalnu trgovinu, dok drugi nain spada
u domen tzv. Internet ekonomije.
Najpoznatiji primjer ovoga su brokeri ili
internet trgovci digitalnim robama.
Glavni rizici elektronske trgovine su, prema
studiji Evropske unije:
zatita intelektualne svojine i prava
sigurnost i povjerljivost
ugovori i finansijska pitanja
globalizacija
diseminacija odnosno dalje iranje
internet/intranet tehnologija
interkonektivnost i interoperabilnost
b. E-bankarstvo
Elektronskom bankarstvu nije novina i njemu
se tei od kada postoje uslovi za to tj. od ranih
osamdesetih godina prolog vijeka. Cilj je bio
da se smanji broj uposlenih, odnosno broj
filijala banaka to bi rezultiralo manjim
izdacima. Pored toga, ciljevi
automatizacija poslovnih procesa
privlaenje novih korisnika.
Prethodnici elektronskog bankarstva su
sistemi koji su omoguavali bankarstvo na
daljinu. Takvi sistemi su zahtijeva li
koritenje terminala koji su se u svom
osnovnom obliku sastojali od monitora i
ulaznog ureaja koji je mogao biti razliit a u
veinom je to bila tastatura. Sistemu banke se
pristupalo pomou telefonske linije. Takoer,
neki sistemi su omoguavali slanje glasovnih
uputa sistemu banke preko telefonske linije.
i. Historija elektronskog bankarstva
1981. godine, etiri velike banke u New
York-u (Citibank, Chase Manhattan,
Chemical i Manufacturers Hanover) uvode
usluge elektronskog bankarstva i to je prvi
sluaj u historiji.
Usluge su se zasnivale na koritenju Videotex
sistema. Zbog komercijalnog neuspjeha ovog
sistema, usluge nisu dale oekivane rezultate.
Druge verzije ovog sistema kao to su Minite l
u Francuskoj ili Prestel u Ujedinjeno m
Kraljevstvu su kasnije bile znatno uspjenije.
to se tie amerikih banaka svaka je u
kratkom periodu razvila i predstavila svoj
sistem elektronskog bankarstva. Recimo
banka Chemical je 1983. godine predstavila
svoj sistem koji se zvao Pronto. Taj sistem
nije zadovoljio oekivanja i 1989. godine je
izbaen iz upotrebe. Sudbina je bila slina i
za sisteme drugih banaka.
Istovremeno kao jedan od prvih sistema koji
su omoguili elektronsko bankarstvo javlja se
u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tada je
Centralna banka kotske ponudila svojim
korisnicima (korisnicima Nottingha m
Building Society-a) usluge internet
bankarstva. Te usluge su prvobitno nazvane
Homelink. Ova usluga, koja je osnova za
internet bankarstvo kakvo danas poznajemo,
radila je uz pomo sistema koji je putem seta
povezivao TV ureaje i telefone. Pomou
ovih ureaja su se slali nalozi i plaali rauni.
su
i
Kao to smo ve naveli, u Francuskoj
je razvijen sistem pod nazivom Minite l.
Sistem je razvijen 1980. godine ali je njegovo
testiranje trajalo odreeni period. 2500
ureaja je instalirano i oni su sluili za
testiranje sve do 1984. godine kada vlada
poinje sa besplatnim dijeljenjem ovih
sistema graanima Francuske. Do 1990.
godine ovaj sistem je koristilo 6.5 milio na
domainstava.
3
Razvoj interneta bio je vjetar u lea
sistemima elektronskog bankarstva.
Odreeni vremenski period razvoj ovih
usluga je stagnirao i tek 1994. godine The
Stanford Credit Union puta u rad prvu
bankarsku web stranicu. U isto vrijeme
Microsoft u Microsoft Money softver
ugrauje online bankarstvo pri emu vie od
100.000 domainstava dobija mogunost
pristupa online bankovnim raunima.
Poetak novog milenija smatra se
prekretnicom u razvoju mnogih tehnologija
pa tako i online bankarstva.
Poetkom 2004. u SAD-u ak 33 milio na
domainstava(31%) je koristilo neku formu
online bankarstva.
Tek 2005. godine pojavljuju se prve
regulative i uredbe koje se tiu sigurnsoti i
rizika online bankarstva. Posljedica toga je
nastanak prvih tzv. Direct banks banaka koje
svoje usluge nude iskljuivo online i bez
koritenja fizikih poslovnica: First
Direct(UK), PC Financial(Kanada), ING
Direct itd.
Jo jedna od znaajnijih taaka u historiji
elektronskog banarstva je pojava iPhone-a na
tritu 2007. godine. Tada se uvodi
bankarstvo putem pametnih telefona.
Napomenimo i to da iPhone(Apple) kasnije
uvodi jo neke novosti sa ureajima koji
posjeduju NFC (Near Field Communicatio n)
tehnologiju.
Ranije smo spomenuli da je jedan od ciljeva
smanjenje broja filijala. Prema statistik im
podacima u 2009. godini na podruju SAD-a
vie od 54 miliona domainstava koristi
usluge online bankarstva a odnos broja
stanovnika i filijala banaka se smanjio gotovo
tri puta.
Kako se broj korisnika online bankarstva
enormno poveao, poveao se i broj i onih
koji ele ilegalno doi do korisnikih rauna
i njihovog novca. Zbog toga, u posljednjih
nekoliko godina znatno se poveao nivo
4
sigurnosti online transakcija a mogunost
krae podataka je smanjena. Ureaj koji je
tome doprinjeo je eToken. eToken je zapravo
mali ureaj u formi obinog USB ureaja.
Princip rada se zasniva na tome da ovaj
ureaj mora biti fiziki prisutan priliko m
transakcija da bi se one uspjeno obavile tj.
da bi se korisnik mogao prijaviti na svoj
raun.
Danas je ovaj ureaj zamijenjen mobilnim
telefonima.
ii. Razlozi nastanka elektrnoskog
bankarstva
Elektronsko bankarstvo je, kao to smo ve
rekli, rezultat u uspjenom pokuaju banaka
da smanje broj filijala, zadre i pridobiju
nove korisnike te steknu prednost nad
konkurencijom.
Meutim, glavni razlog nastanka
elektronskog bankarstva je zadovoljava nje
rastuih potreba korisnika.
Banke su zbog sve jae konkurencije morale
pruati to je mogue bolje stare kao i uvesti
nove usluge. Razvojem elektronskog
bankarstva, bankama je omogueno
efikasnije poslovanje u tradiciona lnim
segmentima bankarstva kao i e-commerce- u
gdje bi, da nije bilo elektronskog bankarstva,
banke izgubile mnoge korisnike i klijente.
iii. Vrste E-bankarstva
Jedan od znaajnih faktora u elektronskom
bankarstvu je nivo rizika koji usluge nose sa
sobom. U odnosu na znaaj rizika moemo
razlikovati tri nivoa elektronskog bankarstva
a to su: informacioni, komunikativni i
transakcijski.
Recimo sada neto vie o navedenim nivoima
elektronskog bankarstva.
Informacioni:
Ovaj osnovni nivo elektronskog bankarstva
ne omoguava pokrovitelju da odrava ili
upravlja korisnikim raunima, niti
omoguava komunikaciju izmeu korisnika i
banke. Ova vrsta bankarstva znai da banka
prua osnovne informacije o sistemu i
uslugama u formi broure. Na jednom
serveru nalaze se marketinke informacije o
proizvodima i uslugama banke i ne postoje
putevi izmeu servera i interne mree banke.
Prema tome, rizici su jako mali. Web stranica
ili server mogu biti ranjivi i neovlatene
promjene na njima moraju biti onemogue ne.
Ovu vrstu bankarstva banka moe raditi
zasebno ili moe nai saradnika koji e to
raditi za nju.
Komunikativni:
Postoji odreeni vid interakcija koja moe
biti ograniena na recimo mail, kreditne
aplikacije, stanje na raunu, promjene linih
podataka i sl. Povezanost servera i interne
mree banke moe postojati i prema tome
rizik je povean te promjene moraju biti
sprijeene ili nadgledane.
Transakcijski:
Ovo je najpopularniji tip elektronskog
bankarstva jer omoguava veinu usluga
tradicionalnog bankarstva i tako i transakcije.
Rizik je ovdje najvei zbog toga to postoji
put izmeu servera i interne mree banke.
Transakcije mogu ukljuivati pristup raunu,
plaanje rauna, prenos sredstava i sl. i prema
tome kontrole moraju biti na najveem
moguem nivou a pogotovo u sluaju
mobilnog bankarstva.
iv. E-comerce proizvodi
Od poetka razvoja elektronskog bankarstva,
banke su tokom vremena nudile sve vei broj
proizvoda. Naravno, cilj je bio da se domen
elektronskog bankarstva proiri to je
mogue vie. Napomenimo da uvoenje
novih proizvoda nije uvijek prolazilo po
oekivanjima. naime, korisnici su esto
skeptini i ne prihvataju nove proizvode tako
lako. Ovdje vee banke imaju znaajnu
5
prednost jer je njihova veza sa klijentima
jaka, klijenti ih cijene i vjeruju im. E-
commerce je omoguio bankama prodaju
dodatnih usluga i onemoguio preuzima nje
poslovanja od strane raznih tehnolokih
kompanija.
Sada emo navesti neke od najznaajnijih
proizvoda elektronskog bankarstva:
Uspostava internet portala:
Neke od banaka su pokrenule specijalni
internet portal na kojem je prodavaima
omogueno objavljivanje njihovih
proizvoda. Veliki broj kupaca moe posjetiti
stranicu i vidjeti ponudu. Domeni portala su
se razlikovali i ulkjuivali su finansiske i/ili
nefinansijske proizvode i usluge.
Potvrda identiteta:
Banke su razvile sistem koji je e-commerce
korisnike titio od krae identiteta i prevara
uzrokovanih ti kraama. Pri tome, svaka
banka je bila zaduena da potvrdi identitet
svojih klijenata i slui kao posrednik pomou
kojeg je klijent u mogunosti utvrditi identitet
klijenata drugih banaka.
Pomo malim preduzeima i
organizacijama:
Banke su pomagale malim preduzeima i
organizacijama pri ulasku u svijet e-
commerce-a. Pod tim se podrazumije va
pomo pri uspostavi infrastrukture, usluge
elektronske nabavke i sl.
Elektronski rauni:
Ovo je jedan od najznaajnijih proizvoda koji
su se u poetku nudili velikim kompanija ma
sa kojima su banke poslovale. Ti rauni se i
danas alju putem interneta odnosno e-
maila.
 Elektronski novac i ekovi:
Razvojem tehnologije rastao je broj raunara
sa itaima pametnih kartica i banke su
poele sa uvoenjem virtualnog novca
pohranjenog na ovim karticama i koji se troi
putem interneta. Pored toga uvedeni su
elektronski ekovi koji se alju od kupca ka
prodavau i koji prodava elektronski
potvruje. Nakon toga ova vrsta eka se alje.
Povezivanje bankomata na internet:
Proizvod koji bi omoguava koritenje
usluga e-commerce-a na bankomatima.
Tele bankarstvo:
Omoguava klijentima obavljanje odreenih
transakcija putem telefona.
Mobilno bankarstvo:
Proizvod je nastao kao rezultat tenje banaka
da klijentima ponudi jo jedan nain pristupa
uslugama. Tako je klijentima omogueno
koritenje usluga putem mobilnih telefona.
v. Rizici
Koliko god neka kompanija, a u naem
sluaju banka, imala kvalitetne zaposlenike,
korisnike i poslovne sisteme koji joj donose
izvrsne rezultate poslovanja, veoma je vano
prepoznati da ona ne posluje u izolova no m
sistemu, ve da je okruena vanjskom
sredinom koja ima svoje uticaje na nju. Ti
uticaji predstavljaju rizik banke da e se neki
nepoeljni dogaaj dogoditi. U ovom dijelu
rada emo definisati etiri vrste rizika sa
kojima se jedna banka susree tokom svog
poslovanja. To su: strateki rizik, operativni
rizik, kreditni rizik i reputacijski rizik.
Strateki rizik
Kada govorimo o uslugama e-bankinga koje
banke pruaju, strateki rizik predstavlja rizik
od loeg planiranja i donoenja loih
investicionih odluka pri odabiru e-banking
usluga. Menadment kompanije treba biti
upoznat sa svim prednostima i nedostacima
uvoenja usluga e-bankinga u svoju ponudu,
te trebaju procijeniti da li te prednosti
premauju nedostatke, i koliko e biti visoki
povrati na tu investiciju.
Operativni rizik
Operativni rizik predstavlja rizik od
ostvarivanja gubitaka uslijed posjedovanja
neadekvatnih internih procesa, zaposlenika
ili sistema, ili uslijed vanjskih uticaja. U
operativne rizike spadaju interne ili eksterne
pronevjere, poput krae, falsificiranja, pranja
novca, nedozvoljenog pristupanja podacima,
te prekidi poslovanja i padovi sistema, i sl.
Postoje naini da se operativni rizik umanji,
a neki od njih su: provjera zaposlenika,
poslova i procesa, edukacija i trening
zaposlenika, osiguranje poslova, i sl.
Kreditni rizik
Kreditni rizik nastaje kao posljedica
nesigurnosti da li e druga ugovorna strana
biti u mogunosti da ispuni svoje obaveze u
skladu sa unaprijed dogovorenim uslovima.
Finansijski instrumenti imaju kreditni rizik.
Neki od njih su: krediti, meubankarske
transakcije, FX foward i FX swap ugovori,
dionice, opcije, i sl.
Kreditni rizik se moe smanjiti ukoliko
menadment finansijske institucije redovno
prati ekonomsku sitiaciju okoline da bi se
mogao odbraniti od nekog dogaaja koji bi
doveo do nemogunosti ispunjenja ugovora
od druge ugovorne strane. Takoer, prije
samog stupanja u ugovorni odnos, potrebno
je imati kriterije koji odreuju da li
potencijalna ugovorna strana moe ispuniti
sve uslove.
Reputacijski rizik
6
Reputacijski rizik predstavlja vjerovatnou Brzina Novac putuje mnogo bre
da negativni publicitet utie na poslovanje kada se transakcije vre online zbog
firme, te uzrokuje gubitak korisnika usluga i toga to koritenje usluga e-
poslovnih partnera ili dovede do smanjenja bankarstva ne zahtijeva
prihoda i poveanja trokova. Kompanija se administrativne poslove na alteru
moe ograditi od ovog tipa rizika kroz banke, ve mi putem interneta sami
poboljanje odnosa sa svojim dioniar ima,
upuujemo gdje elimo da na novac
zapoljavanje kvalitetnog osoblja,
ide.
uspostavljanje dobrih uslova za investira nje,
i sl. Sigurnost Internet bankarstvo
omoguava svojim korisnicima da
prate sve svoje raune i salda tih
Smanjenje rizika rauna svugdje i u svako vrijeme, to
Gore navedene metode ograivanja od rizika poveava osjeaj sigurnosti kod
se veu za menadment kompanije i njihove korisnika jer su uvijek u mogunosti
odluke. Meutim, danas postoje i da vide ukoliko se dogodi neka
informacioni sistemi koji pomau neobina transakcija da mogu
indentifikaciji i rjeavanju rizika i olakavaju reagovati na vrijeme.
menadmentu pri donoenju odluka vezanih
za smanjenje rizika. vii. Nedostaci e-bankarstva

Kao i svaki vid poslovanja sa novcem, e-

vi. Prednosti e-bankarstva
E-bankarstvo posjeduje veliki broj prednosti
koje ga ine jednostavnijim i pristupanijim
od tradicionalnog naina bankarstva. Neke
od tih prednosti su:
Jednostavnost Veoma je
jednostavno upravljati online
raunima i vriti transakcije putem
njih, poput plaanja rauna, prijenosa
novca sa jednog rauna na drugi, i sl.
E-bankarstvo je u mnogome
doprinijelo smanjenju guvi u
poslovnicama banaka jer
omoguilo korisnicima da veliki broj
usluga vre online.
Dostupnost 24/7 Za razliku od
poslovnica banaka, koje imaju fiksno
radno vrijeme, usluge e-bankarstva su
dostupne svugdje i u svako vrijeme,
neovisno o tome da li elimo da
izvrimo trasnakciju radnim ili
neradnim danom.
bankarstvo, pored svih svojih izvrsnih
prednosti, ima i neke nedostatke. Najee se
ti nedostaci veu za sigurnost ili dostupnost
samog interneta. Neki od njih su:
Nesigurnost Iako smo u
prednostima naveli sigurnost kao
mogunost da korisnici imaju uvid u
svoje raune i u sve njihove
transakcije, uvijek postoji mogunost
i da ti rauni budu hakovani, te da
neko drugi nedoputeno ostvari
pristup njihovim raunima.
je Potekoe pri koritenju Mnogi
korisnici se supavaju sa
potekoama pri prvom koritenju
servisa za e-bankarstvo ukoliko se
nisu ranije susretali sa neim slinim.
Neke banke imaju demo stranice koje
olakavaju korisnicima koritenje
servisa.
Pad servera u banci Ukoliko se desi
da u banci padne server, cijeli sistem
za internet bankarstvo automatski
7
 postaje nedostupan, to korisnic ima elektronski transfer novca.
predstavlja potekou. Kartice najue moemo dijeliti na kartice
Praenje transakcije U nekim koje imaju pohranjenu vrijednost na
sluajevima, zbog loe konekcije, magnetnoj traci i kartice kod kojih je
pada servera ili nekog slinog vrijednost pohranjena na mikroipu.
Najnoviji trendovi plaanja na internetu su
problema, korisnici nisu u
inteligentne kartice, digitalni novac i tzv.
mogunosti da prate svoje
mikro-transakcije. U trendu digitalnog novca
tranaskcije, te ne budu obavijeteni da
najpoznatiji predstavnici su DigiCash i
li je novac stigao na raun na koji je NetCash za online, a za offline plaanje je
trebao. Mondex i VisaCash.
U sljedeoj tabeli su prikazani sistemi
plaanja i digitalnog novca, koji su preuzeti
viii. Kako e-bankarstvo olakava ivot iz knjige Elektronska trgovina II deo,
E-bankarstvo prua irok spektar usluga koje 2010/2011, autora prof. dr. Duana
su korisnicima dostupne bilo gdje na Regodia.
njihovim telefonima ili raunarima i koje im
Nastao 1995. godine i
pomau utediti vrijeme koje bi u suprotnom ovaj sistem se zasnivao
trebali potroiti stojei u redu u banci. Neke na programu tj.
od usluga koje su dostupne putem e- CyberCash digitalnom novaniku
Cyber Cash Wallet, koji
bankarstva i koje mnogo olakavaju ivot su kupci morali koristiti
svojim korisnicima su: kod kupovine.
Prvi platni sistem na
Plaanje rauna internetu, razvijen je
FirstVirtual 1994. godine. Veoma
Prijenos novca na druge raune (FV) jednostavan za upotrebu,
Kupovina i prodaja dionica, prijem potrebna samo
registracija.
vijesti o tritu kapitala Firma digicash je razvila
Provjera rauna i pregled budeta E-Cash sistem 1994.
godine koji slui za
Voenje penzione tednje provjeravanje ispravnosti
Prijem elektronskih rauna E-Cash
anonimnog digitalnog
Online kupovina novca od strane
finansijske institucije
nadlene za to.
Razvijen sistem na
c. Mehanizmi plaanja na intenetu Univerzitetu june
Kalifornije. Najznaajnija
Elektronski novac se definie kao specifi na karakteristika ovog
sistema jeste to je u
monetarna informacija koja se putem njegovom razvoju
digitalnih signala u realnom vremenu prenosi iskoriten
NetCash
izmeu trasaktora koji obavljaju plaanja. postojei
raunovodstveni sistem i
Takav novac se moe u veoma kratkom procedure u finansijskim
vremenu prebacivati sa rauna na raun i institucijama, to
zamjenjuje ekove i gotovinu. znaajno utie na
Identifikovani novac je novac koji sadri smanjenje inicijalnih
trokova investicije.
informaciju o identitetu osobe koja njime Ovaj sistem razvija
manipulira. kompanija Mondex iz
Mondex
Bankomati, kreditne/debitne kartice i POS Velike Britanije, koja je
danas dio mastercard-a.
(Point Of Sale) sistemi su sistemi za

8
 Omoguava korisniku da
nosi, pohranjuje i
troi novac koristei
karticu za plaanje.
Kao glavni konkurent
mastercard-u, Visa je
pokrenula projekat
VisaCash. On
VisaCash
funkcionie na bazi
certifikata koji glasi na
donosioca i baziran je na
mikroip karticama.
Kao najpoznatiji naini plaanja na internetu
izdvajaju se sljedei:
kombinacija telefon kartica
plaanje pouzeem
kupovina plaanjem iro raunom
plaanje platnim karticama
elektronski ekovi
elektornski nalog
Faze u plaanju karticama su sljedee:
faza informiranja (pregledanje
kataloga s proizvodima)
faza dogovora i ugovaranja
(registracija korisnika kod trgovca,
biranje servisa i slanje narudbe)
faza plaanja (slanje kriptovanih
podataka koji su prethodno
provjereni)
faza bankarskog postprocesiranja
(banka prima podatke o izvrenim
transakcijama i izrada naloga u
banci)
i. Sigurnost
Svaki trend koji ima pozitivne strane, isto
tako ima i negativne, u internet plaanju, to
se ogleda kroz razne rizike otuivanja novca,
prevara i slino. Svaka tehnologija nudi
razliite vrste zatite. Informacije se, gotovo
po pravilu heiraju i jako teko su itljive, no
dovoljno snalaljivi, a zlonamjerni pojedinci
mogu da zaobiu ove vrste zatita.
d. Servisi za plaanje
Prilikom kupovine na internetu namee se
potreba za to je mogue veim nivoom
sigurnosti. Upravo to nam pruaju servisi za
plaanje koji garantuju sigurnost naih
podataka. Danas, irom svijeta postoji oko
900 takvih servisa od kojih 300 djeluje na
podruju Evrope i Sjeverne Amerike. Kao
najpoznatiji servisi istiu se PayPal i Google
Wallet.
Nain na koji ovi servisi pruaju dodatnu
zatitu je jednostavan a efikasan. Informac ija
o broju kartice ostaje zadrana na jednom
mjestu umjesto da se daje web sajtovima na
kojima se vri kupovina. Ukoliko korisnik
vri kupovinu na vie lokacija, koritenjem
ovih servisa smanjuje se izloe nost
informacija. Pored toga, ovi servisi pruaju
zatitu korisnicima u sluaju prevare.
Napomenimo da je jo jedna prednost ta to
se ne plaa odravanje korisnikog rauna.
Servis provajderi zarauju na svakoj
transakciji pri emu se prilikom transakcije
odreeni procenat ukupnog iznosa odvaja za
uslugu.
U sluaju konflikta meu stranama koje su
korisnici servisa za plaanje rauni mogu
ostati zamrznuti dok se ne provede istraga od
strane kompanije.
Iako su transakcije mogue i bez njih, ovi
servisi postoje kako bi osigurali transakcije
na internetu koliko je to mogue i ujedno ih
uinili to jednostavnijim.
e. Kreditne kartice
Kreditna kartica predstavlja jedno od
bezgotovinskih sredstava plaanja. Banke su
izdavatelji kreditnih kartica koje su formi
plastine kartice i kojom izdavatelj potvruje
da e platiti raun sa kreditne kartice. Vlasnik
kreditne kartice pri kupnji potpisuje raun sa
kojim nastaje kreditna razmjena.
Kreditna kartica je izgledom ista kao i bilo
koja ATM kartica ili debitna kartica tj. kartica
koja ispunjava ISO/IEC 7810 ID-1 standard.
Prilikom kupovine na internetu,
plaanje kreditnom karticom je jako dobar
nain plaanja. Zatita od prevare je velika a
povrat novca je jednostavan. Sve se zasniva
9
na tome da novac odlazi sa rauna banke a ne
sa rauna korisnika i upravo zbog toga,
ukoliko doe do neke problemati ne
situacije, ona se znatno lake rjeava. U
sluaju takvih situacija kljuno je
pravovremeno obavijestiti izdavaa kartice.
Danas, u razvijenijim zemljama ljudi sve vie
koriste kreditne kartice za svakodnevno
plaanje.
Postoje i jednokratne kreditne kartice koje
veinom slue za internet kupovinu.
f. Debitne kartice
Debitna kartica je kartica koju banka izdaje
vlasniku tekueg ili deviznog rauna kako bi
svojim sredstvima mogao raspolagati
neovisno o radnom vremenu poslovnice
banke. Debitnom karticom klijent moe
podizati novac na bankomatu, ali i plaati
robu i usluge u trgovako-uslunoj mrei, pa
stoga debitna kartica predstavlja i koritenja NFC tehnologije, ali u Septembru
bezgotovinsko sredstvo plaanja.
Da bi se vlasnik debitne kartice zatitio od
neovlatenog koritenja kartice od strane
neke druge osobe, potrebno je da se pridrava
nekih mjera zatite:
uva pristup kartici (slino kao da se
radi o gotovom novcu)
u sluaju gubitka kartice mora odmah
o tome obavijestiti banku kako bi
onemoguila troenje novca s
pripadnog bankovnog rauna putem
te kartice
PIN za pripadnu karticu ne smije
drati u blizini same kartice i mora s
njime postupati kao s povjerljivim
podatkom.
g. Google wallet
Google wallet predstavlja peer-to-peer servis
placanja razvijen od strane Google-a koji
omogucava ljudima da salju i primaju novac
preko mobitela odnosno odnosno racunara, a
da to ne kosta niti posiljaoca niti primaoca.
Google wallet kada je postavljen mora biti
vezan za postojeu debitnu karticu ili raun u
banci. Da bi poslali novac preko Google
wallet-a korisnik unosi email adresu ili broj
10
telefona primaoca, a primaoc mora povezati
tu mail adresu odnosno broj telefona za raun
u banci da bi mogao pristupiti tom novcu.
Ako korisnik, takoer, ima Google Wallet,
novac e mu automatski biti prebaen na taj
raun.
Google Wallet aplikacija je dostupna
besplatno i na Google Play Store-u i na App
Store-u, to znai da podrava i Android i
Apple-ove proizvode.
Google je prezentirao originalnu verziju ovog
servisa na press konferenciji u Maju 2011.
godine. Aplikacija je izbaena u Septembru
2011. godine, da bi 2013. godine Google
objavio saradnju Google Wallet-a i Gmail- a,
dozvoljavajui korisnicima da alju novac
preko Gmail-a.
Originalna verzija ovog servisa je
dozvoljavala korisnicima mogunost
2015. godine Google je prestao koristiti NFC
nudei korisnicima novu tehnologiju Anroid
Pay koja je dostupna samo Android
korisnicima.
to se tie sigurnosti korisnici bi trebali biti
poprilino sigurni. Google Wallet zatita od
krae pokriva sve potvrene neovlatene
transakcije uz napredni sistem nadgledanja
koji 24/7 prati svaku situaciju u kojoj moe
doi do krae.
Ukoliko doe do krae ili gubitka telefona
aplikacija moe biti iskljuena preko
interneta ili se moe blokirati.
Mora se napomenuti da korisnik u svakom
trenutku ima uvid u podacima o plaanju,
historiji transakcija, ponuda itd i postoji
mogunost primanja notifikacija svaki put
kada korisnik primi ili poalje novac sa svog
rauna.
Kada je u pitanju privatnost podataka,
naznaeno je da je veina podataka
spremljena i da se ne moe koristiti izvan
Google-a, osim u odreenim situacija ma.
Meutim, prema analizi je utvreno da se
moe pristupiti odreenim informacija ma
pohranjenim u Google Wallet-u da moe
doo do potencijalnih napada hakera.
h. PayPal
PayPal je kompanija koja omoguava da se
uplate i novani prijenosi obavljaju u
potpunosti preko interneta. To je vrsta
person-to-person usloge, koja omoguava
bilo kome ko ima email adresu da poalje
novac nekom drugom ko takoer ima email
adresu. Inicijalizator transakcije se prvo mora
registrovati na paypal stranicama, zatim
prebaciti odreenu svotu novca na svoj
korisniki raun, bilo direktno sa tekueg
rauna ili koristei debitne kartice.
Paypal je osnovan 1998. godine, a najvea
elektronska trgovina eBay je 2002. godine
kupio Paypal, nakon ega dolazi do masovne
upotrebe elektronske trgovine na globalno m
nivou.
Kako radi paypal? Paypal korisniki raun se
moe usporediti sa tekuim ili iro raunom
banke. Pri otvaranju paypal rauna korisnik
unosi broj svoje kreditne kartice, te moe
birati jedan od tri vrste rauna:
1. Lini raun korsti se za osobnu
upotrebu, nekomercijalnu, gdje je
glavna funkcionalnost slanje novca.
2. Premier raun koristi se u privatne
svrhe, ali i za primanje i za slanje
novca.
3. Poslovni raun namijenjen za
poslovne korisnike
Paypal je besplatan, ukoliko korisnik ima
lini raun, a ukoliko korisnik ima premier ili
poslovni raun, onda se primanje novca
naplauje od nekih 1% do 3% uz fiksnu
naknadu. Zavisno o zemljama od kuda se
alje na ovo se moe nadodati taksa za
internacionalnu transakciju.
PayPal nudi zatitu kupaca i prodavaa u
sklopu svojih PayPal Buyer Protection
Policy te Seller Protection Policypravila.
U tim pravilima zatite on istie da korisnik
moe poslati prigovor na transakciju unutar
45 dana od datuma izvrenja. To se odnosi na
sluaj da kupac nije nikada primio ono to je
11
platio ili da je primljeno primjetno i u veoj
mjeri razliito od onoga to je prodava
istaknuo. Ako se prigovor prihvati kupac
dobije svoj novac nazad putem prevaljiva nja
trokova izmeu paypal a i kartinih kua.
3. Zakljuak
Kroz ovaj rad su objanjeni osnovni principi
E-bankinga i moglo su se vidjeti razni
pogledi i aspekti na E-banking. Globalno, da
se zakljuiti da je E-banking nadolazei trend
koji e svakako zauzeti svoje mjesto unutar
modernog poslovanja. Iako i dalje, primat
dri tradicionalno bankarstvo, sve vie i vie
banaka mora posezati za E-banking
rjeenjima.
4. Literatura
[1] www.paypal.com
[2] www.wikipedia.com
[3] http://www.slideshare.net/leo_punjabian/
risk-management- in-e-banking
[4] http://steconomice.uoradea.ro/anale/volu
me/2008/v4-management-
marketing/280.pdf
[5] https://toughnickel.com/personal-
finance/Advantages-and-Disadvantages-
of-Internet-Banking
[6] http://www.finweb.com/banking-
credit/online-banking-advantages-and-
disadvantages.html#axzz4Sxq3q9dZ
[7] http://www.danskebank.dk/en-
dk/personal/ways-to-
bank/pages/ebanking.aspx?tab=1#tabanc
hor
[8] https://www.cibc.com/en/personal-
banking/advice-centre/benefits-of-
online-banking.html