ww

MU
STOP SEGREGACIJI

w.g
SLI

la
s-is
MA

lam
Glasislama

a.in
N
Zeri islam

fo

MU
A ko govori ljepe od onoga koji
poziva Allahu, koji dobra djela

SLI
ini i koji govori: 'Ja sam doista
musliman!' (Kur'an)
80 DINARA

M
Ramazan 1431. 15. avgust 2010. Broj 195 - 196 Godina XIV BiH 2 KM | EU 3 | US 4 $ | CG 1 | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2

RAMAZANSKA PORUKA
Ovaj Ramazan doekujemo u znaku borbe za slobodu, prava i
ast muslimana u Sandaku i Srbiji.
Odricati se jela, pia i drugih tjelesnih uitaka od zore do zalaska
sunca u toku ovog mubarek mjeseca sa ciljem postizanja zadovoljstva
Allaha Uzvienog, najbolji je nain odgoja due i tijela u duhu
samokontrole i aktivne strpljivosti sabura.
Osloboditi se drugih tjelesnih i mentalnih okova nuna je
pretpostavka za punu slobodu od drugih tlaitelja.
Samo onaj ko uspostavi kontrolu nad svojim tjelesnim potrebama
i poudama ima osjeaj za potrebe drugih i snage za solidarnost sa
ugroenima.
Polazei od te energije, u toku ovog mubarek mjeseca u veini
sandakih gradova Meihat Islamske zajednice planira otvaranje
vakufskih kuhinja za graane slabijeg imovinskog stanja.

Rabita tretirala
Zato ovaj Ramazan proglaavam mjesecom slobode i solidarnosti
za sve pripadnike Islamske zajednice.
U tom svjetlu, Ramazan erif mubarek olsun.

Glavni muftija Muamer ef. Zukorli Sandak

Na ovom meunarodnom skupu tretirana su
mnogobrojna pitanja iz domena ugroenosti islamskih
zajednica irom svijeta.
str. 6

FORMIRAN ODBOR ZA
OBNOVU NARODNOG
VIJEA SANDAKA
Na prvoj sjednici je izabrano rukovodstvo Odbora,
ODRANA SJEDNICA MEIHATA str. 9 formirana radna grupa za izradu dokumenata Vijea,
te utvren plan rada za naredni period.

U znaku mjeseca str. 9

Analiza
Ramazana Bonjaci su
U Arap damiji e se klanjati osam rekata teravije sa hatmom
Visina nisaba za ovu godinu je 2.970 eura Sadekatu-l-fitr iznosi
"specifian" narod
str. 18
1.000, 700 i 500 dinara
SPECIJALNI DODATAK

Dijaspora se
odazvala pozivu
Bonjakog
sabora str. 8
 Restoran SAZ posjeduje
dvije sale,
terasu,
batu i letnjikovac
pored vode,
igralite za djecu,
irok parking prostor,
abdesthanu i mesdid
za klanjanje.

ORGANIZUJTE RAMAZANSKE
IFTARE U PRELIJEPOM AMBIJENTU
RESTORANA "SAZ" Kapacitet restorana
Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU
u centru grada (pored hotela Kan) 700 mjesta

TRGOKEMO
trade transpor t and more
adress phone/fax: + 381 20.360.181
Dubrovaka bb phone/fax: + 381 20.360.182
Novi Pazar email: office@trgokemo.com
Serbia web: www.trgokemo.com
Prodaja robe

iz Turske

i Sirije za

pokrivene ene

i djevojke,

mlae i

starije...

Hidab
TR

kod Nazire

a. ..
o b
ovar .
l j e n
e li. .
e d je m od
ke n
n o vi
Sva vijek
U
Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866
Z ELITE DA PUTUJETE SIGURNO, BRZO I UDOBNO... PUTUJTE SA TURISTIKOM AGENCIJOM

NOVI
PA REDO
Z A R - V NE L I
NOVI PAZAR
ISTAN NIJE
UL - N
OVI P ODLAZAK NEDJELJOM U 9h
AZ AR POVRATAK UTORKOM U 10h

TELEFONI:
TURSKA: +90.535.893.3234
SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

Bestattungsdienst Dankovi
Mi Vam nudimo: Prijevoz denaza iz svih Evropskih zemalja za BiH, San-
dak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredita, sreivanje dokumentacije,
prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge
Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Dankovi.
Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800, +381/644434312
Suljo ef. Dankovi: +49/17649016539
BROJ 195-196./XIV NAE VIENJE 5

ZATO BI ONI HTJELI DOBRO ZA SRBIJU, AKO MI NJIMA ELIMO I INIMO ZLO?

Reim nas tjera na secesiju

I vlast i njeni politiki agenti u Sandaku slau se da su sila i podjele najbolje sredstvo za disciplinovanje
onih kojima padne na pamet da progovore o slobodi i pravima svog naroda.

to bi narod rekao: K'o
sam sebi to moe zlo na- stabilnost Srbije koji e ne-
nijet', niko ti ga ne moe
uinit'. E, ba tako. Srp- vie ne bude. I dalje reim
ski reim kroz dugo vrije-
me, a posebno zadnjih go-
dina, sve svoje aktivnosti,
bez izuzetka, pretvara u
ubjedljive poraze sa tekim
posljedicama za dravu i
narod. Najsvjeiji i najsli-
kovitiji primjer poduhvata
ove vrste je presuda Me-
unarodnog suda u Hagu
o nezavisnosti Kosova,
kao i oslobaajua pre-
suda Kraljevskog suda u
Londonu u sluaju Gani.
Oba sudska postupka po-
krenuta su na inicijativu
beogradskog reima uz
velika oekivanja, to su
mediji danima buno na-
javljivali, da bi se na kraju
sve okonalo pravdanjem
poraza teorijom zavjere
i alopojkom poput one
estogodinje poslije Ko-
sovske bitke.
Tako se zvanini Beo-
grad ophodi i prema Bo-
njacima i muslimanima u
Sandaku i Srbiji. Stogo-
dinji pacifizam Bonjaka u
Beogradu se shvata kao sla-
bost koju treba iskoristiti
da bi se dokrajila ona pe-
tina preivjelih genocidni
program Naertanija kojeg,
naalost, do dana dana-
njeg beogradski vlastodr-
ci nisu odbacili. Bonja-
ko-muslimanski korpus se i
dalje smatra problemom za
li dobro za Srbiju, ako mi
stati onda kada tog korpusa
smatra da se tom korpu-
su ne moe vjerovati, a to
znai da mu se ne smije ni-
poto dati ravnopravan sta-
tus. I dalje se forsira pol-
tronski odnos bonjakih
predstavnika koji, po ko-
sovskom modelu, reimu
uljepavaju sliku o stanju
u Sandaku i meu Bo-
njacima u odnosu na Srbi-
ju i njenu vlast, hukaju-
i je na obraun sa legiti-
mnim predstavnicima na-
roda. I vlast i njeni politiki
agenti u Sandaku slau se
da su sila i podjele najbo-
lje sredstvo za disciplino-
vanje onih kojima padne na
pamet da progovore o slo-
bodi i pravima svog naroda.
Svaka pozitivna inicija-
tiva koja doe iz Sanda-
ka odbacuje se, oito po
logici: Zato bi oni htje-
njima elimo i inimo zlo?
Tri su drastina primjera poslije neuspjeha pretvori-
koja potvruju da zvanini
Beograd nema kapaciteta,
ili ne eli da prepozna po-
zitivne inicijative i projekte
od obostranog interesa.
Kada je muftija Muamer
Zukorli 2007. godine iza-
ao sa projektom jedinstve-
ne Islamske zajednice u Sr-
biji, logino je bilo oekiva-
ti da to Beograd svom sna-
gom podri jer se nedvo-
smileno radi o integristi-
kom projektu sa jasnom
antisecesionistikom poru-
kom. Da su elnici Islam-
ske zajednice imali bilo
kakve aspiracije ka otcje-
pljenju Sandaka, izbjegli
bi svako organizaciono ve-
zivanje za ostale dijelove
Srbije. No, umjesto podr-
ke i razumijevanja, za samo
nekoliko mjeseci muslima-
ni su od reima doivje- ustanova u kojoj studenti i
li nezapamenu agresiju na
Islamsku zajednicu koja se
nost, ravnopravno djeluju i
la u cijepanje manjeg dijela
zajednice.
Poetkom 2002. godi-
ne osnovan je Internacio-
nalni univerzitet, kao re-
zultat otvaranja dijaloga
izmeu Islamske zajedni-
ce i zvaninog Beograda
kojeg je tada predstavljao
premijer Zoran ini.
Nakon traginog ubistva
premijera inia, pa do
danas, beogradski reim
ini sve da ugui ili osla-
bi prvi sandaki univer-
zitet i time pokae da je i
dalje na sceni stogodinja
politika prema Bonjaci-
ma i Sandaku, a to znai
da treba sprijeiti ili zau-
staviti svaki pokuaj na-
stanka autentinih insti-
tucija koje ne predstav-
ljaju politike poluge Be-
ograda i njegovih agenata
u Sandaku. Ako se uzme
u obzir da je ovaj univer-
zitet otvorio svoja odjelje-
nja u Niu, Beogradu, Pan-
evu i Subotici, jasno je da
je rije o jo jednom inte-
gristikom projektu kojeg
srpska vlast nije prepozna-
la kao interes stabilnosti
drave. Brojni meunarod-
ni izvjetaji potvrdili su da
je Internacionalni univer-
zitet u Novom Pazaru je-
dina uspjena multietnika
profesori, bez obzira na na-
cionalnu i vjersku pripad-
ostvaruju svoje akademske
ciljeve. Odmah poslije na-
stanka ovog, Vlada je for-
mirala proreimski, tako-
zvani Dravni univerzitet
u Novom Pazaru, koji je
nekoliko godina nezakoni-
to djelovao pod istim ime-
nom kao i prethodni, sa ja-
snim ciljem guenja Inter-
nacionalnog univerziteta u
ambijentu nelojalne kon-
kurencije, medijskih i op-
strukcija od strane Akredi-
tacione komisije.
Opstrukcija volje bo-
njakih biraa kroz falsi-
fikate i druga nezakonita
ponaanja Ministarstva za
ljudska i manjinska prava
nakon pobjede Bonjake
kulturne zajednice na iz-
borima, poruka je da vlast
nije prepoznala integristi-
ki znaaj Bonjakog naci-
onalnog vijea, kao ni re-
fleksije takvog odnosa na
stabilnost i cjelovitost dr-
ave.
Da li se radi o zaslije-
pljenosti ovinizmom ili o
mentalnoj i civilizacijskoj
nedoraslosti nosioca vlasti,
nije jasno, a za posljedice
nije ni bitno.
E, poslije svega ta nam
je initi!?

Ramazanska poruka predsjednika BNV-a prof. dr. Mevluda Dudia

Ramazan je mjesec velikog dobra kojeg muslimanski vjernici irom svijeta doekuju s radou.
Meutim, mi Bonjaci u Srbiji, a posebno u Sandaku, i ovaj mubarek mjesec doekujemo u znaku sveopte diskri-
minacije i krenja ljudskih i vjerskih prava.
Mjesec Ramazan nas ui samopotovanju due, samopouzdanju linosti i potovanju prema ovjeku u njegovoj elji
da ivi u slobodi, miru, ravnopravnosti i srei.
U nadi da e nam ovaj Ramazan donijeti neizmjernu milost i pravdu, u ime Bonjakog nacionalnog vijea, od srca,
svim Bonjacima i muslimanima u Srbiji i dijaspori elim uspjene ramazanske dane.
Ramazan erif mubarek olsun
6 SLUBENI RETROVIZOR 15. AVGUST 2010.

MEUNARODNA KONFERENCIJA: 50 GODINA RABITE SVJETSKE MUSLIMANSKE LIGE

Pitanje Sandaka zauzelo znaajno mjesto

Ne mogu a da ne iskaem zabrinutost za odnos srpskog reima prema muslimanima Bonjacima u Sandaku, Srbija. Rije je o
neprimjerenom omalovaavanju legitimnih i legalnih predstavnika Islamske zajednice i legalnih i legitimnih predstavnika Nacionalnog
vijea Bonjaka u Sandaku od strane srbijanskog reima. Imajui na umu gorko iskustvo da Beograd teko ui na svojim grekama
i zato stalno ponavlja iste greke, duan sam da skrenem panju ovom Forumu na Sandak u smislu da se Meihatu Islamske
zajednice u Srbiji sa sjeditem u Novom Pazaru na elu sa muftijom Muamerom Zukorliem prui puna podrka u njegovom
nastojanju da sauva nezavisnost, jedinstvo, te ast i ugled islama i muslimana u Srbiji.
Salahudin FETI
U organizaciji Islamske
svjetske lige Rabite, reisu-
lema dr. Mustafa-ef. Ceri i
glavni muftija Islamske za-
jednice Muamer-ef. Zukor-
li, u periodu od 29. jula
do 3. avgusta, uestvovali
su na meunarodnoj kon-
ferenciji u Meki, Saudijska
Arabija, povodom 50 godi-
na osnivanja Rabite.
Trodnevna konferencija
U prostorijama uz
harem Kabe, 31.07.2010.,
otvorena je trodnevna kon-
ferencija na temu Svjetska
muslimanska liga - stvar-
nost i pogled u budunost.
Pod pokroviteljstvom
saudijskog kralja Abdulla-
ha bin Abdulaziza Al-Sa-
uda, konferenciji je prisu-
stvovalo preko 200 pogla-
vara islamskih zajednica,
privrednici i znaajan broj
ministara vakufa iz islam-
skog svijeta.
Konferenciju je otvorio
princ Naif bin Abdulaziz
Al-Saud, drugi zamjenik
predsjednika Vlade i mi-
nistar unutarnjih poslova
Kraljevine Saudijske Ara-
bije.
Rabita - Svjetska mu-
slimanska liga je osnova-
na 1960. god. za vrijeme
kralja Sauda bin Abdulazi-
za Al-Sauda, ali praktino
djelovanje Rabite ostvarilo
se za vrijeme kralja Fejsala
bin Abdulaziza Al-Sauda,
koji je upamen po istin-
skoj elji za islamskim je-
dinstvom i muslimanskom
solidarnou.
Reisulema dr. Mustafa
Ceri, kao vrhovni pogla-
var muslimana na Balkanu,
govorio je na temu Uloga
delegacija Rabite u jaanju
veza izmeu islamskih za-
jednica. U izlaganju, iz-
meu ostalog, je kazao:
Osnivanje Rabite - Svjet-
ske muslimanske lige prije
pedeset godina ima povije-
sni znaaj zato to su mu-
slimanske zajednice nakon
formalnog ukidanja insti-
tucije hilafeta u Istanbulu
1924. god. bukvalno ostav-
ljene na milost i nemilost
vlastima i reimima u svi-
jetu koji uglavnom nisu
bili naklonjeni muslimani-
ma. Naroito u dravama
koje su oficijelno propagi-
rale agresivni ateizam mu-
slimanima je bilo izuzetno
teko ouvati svoju vjeru i
kulturu. Rabita je bila je-
dina muslimanska global-
GLAVNI MUFTIJA NA KONGRESU RABITE
na institucija koja je vodila
kakvu-takvu brigu o islam-
skim zajednicama u tim dr-
avama.
Tretirano pitanje
Sandaka
Takoer, na ovom me-
unarodnom skupu, treti-
rana su mnogobrojna pita-
nja iz domena ugroenosti
islamskih zajednica irom
svijeta, gdje je sandaka
regija imala vano mjesto.
Muftija Zukorli se
tokom kongresa sastao sa
znaajnim predstavnicima uslovima za moralni i in-
islamskih institucija iz svi-
jeta gdje je tom prilikom
predstavio stanje Islamske
zajednice u Srbiji, a poseb-
no u Sandaku. Uesnike ta za kolovanje buduih
konferencije je upoznao sa
ugroavanjem vjerskih i na-
cionalnih prava muslimana,
te krenjem izborne volje
Bonjaka na izborima za
Nacionalni savjet Bonjaka
od strane Ministarstva za
ljudska i manjinska prava.
Visoka delegacija Islam-
ske zajednice sastala se i
sa generalnim sekretarom
Rabite, dr. Abdulahom
Muhsinom Turkijem, i tom
prilikom dobila punu po-
drku u borbi za svoja vjer-
ska i nacionalna prava.
Konferencija je bila pri-
lika za pokretanje inicija-
tive da Islamska zajednica
bude faktor povezivanja re-
gije Sandak sa islamskim
svijetom na polju investira-
nja u ovaj kraj.
Rezolucija u 10 taaka
Usvajanjem Rezolucije
od deset glavnih taaka, u
ponedjeljak 02.08.2010. za-
vrena je trodnevna konfe-
rencija u Mekki povodom
pedesetogodinjice Rabi-
te - Svjetske muslimanske
lige.
1. Prva taka Rezolu-
cije posveena je odgoju i
obrazovanju kao temeljnim
telektualni preporod mu-
slimanskog svijeta. Stoga,
konferencija sugerie osni-
vanje Kraljevskog institu-
maliji, Sudanu, Kirgistanu,
imama, hatiba i muftija u
duhu potreba dananjeg
vremena.
2. U drugoj taki Re-
zolucije muslimani se pozi-
vaju na bratstvo i zajedni- stvom Rabite, koja e raditi
tvo, posebno ulema i inte- na rjeavanju meumusli-
lektualci, kao nosioci i pro- manskih nesporazuma. U
nosioci islamskih ideala. okviru ove take konferen-
Svjetski forum uleme i mu- cija je, po prvi put, pozva-
slimanske inteligencije pri la muslimanske zemlje da
Rabiti treba da izradi stra- priznaju nezavisnost Koso-
teki plan za koordinirani va, pozivajui se na odluku
rad uleme za izazove 21. Meunarodnog suda prav-
stoljea, sa posebnim osvr- de o legitimnosti proglae-
tom na njegovanje unutar- nja nezavisne kosovske dr-
muslimanske tolerancije i ave.
meukulturalnog dijaloga 4. etvrta taka Re-
sa drugim i drugaijim. zolucije tretira pitanje mu-
3. U treoj taki Re- slimanskih manjina u svije-
zolucije govori se o kri- tu i skree panju na pro-
znim aritima musliman- blem islamofobije koja se
iri u svijetu, posebno oko
zabrane nikaba (ili hida-
ba) u nekim evropskim ze-
mljama. Konferencija pozi-
va muslimanske zemlje da
obrate panju na proble-
me s kojima se manjinske
muslimanske zajednice su-
sreu u svijetu, te da im
se pomogne u ostvarivanju
osnovnih ljudskih prava.
Konferencija podrava
projekat izgradnje damije
u svim glavnim gradovima
u svijetu.
skih zajednica u svijetu od 5. U petoj taki Re-
kojih palestinska kriza za- zolucije mekkanska konfe-
uzima prvo mjesto, poseb- rencija se zalae za meu-
no zbog izraelske politi- kulturalni dijalog u svije-
ke otimanja palestinske ze- tu, sa posebnim naglaskom
mlje i podizanja izraelskih
na vanost inicijative kralja
naselja, te zbog sve agre- Abdullaha bin Abdulaziza
sivnije judizacije Jerusale- za meuvjerski i meucivi-
ma. Konferencija osuuje lizacijski dijalog, koji je sa-
izraelsku politiku prisvaja- udijski kralj inaugurisao u
nja Jerusalema i potkopa- Mekki 2008. god., zatim ga
vanja temelja damije Al- promovisao u Madridu, te
Aksa i trai od nadlenih dao da se usvoji na Gene-
meunarodnih organizacija ralnoj skuptini UN-a, kao
za zatitu svjetske kulturne oficijelni dokument UN-a.
batine da zaustavi izrael- Konferencija predlae
sko prekrajanje islamskih da se ustanovi svjetska ka-
povijesnih lokacija. Tako- tedra za dijalog Kralj Ab-
er, konferencija u Mekki dullah bin Abdulaziz Al-
je izrazila zabrinutost zbog Saud na vodeim univer-
nestabilnosti u Iraku, So- zitetima u svijetu.
6. esta taka Rezo-
te drugim podrujima gdje lucije ukazuje na opasnost
vladaju meumusliman- ekstremizma i terorizma u
ski konflikti. Konferencija svijetu i zato predlae odr-
predlae formiranje mirov- avanje meunarodne kon-
ne misije pod pokrovitelj- ferencije u jednoj od svjet-
BROJ 195-196./XIV
skih metropola, gdje bi se
dolo do opteg konsenzu-
sa u borbi protiv svih obli-
ka ekstremizma i teroriz-
ma, te utvrdile metode us-
postave mira i sigurnosti u
svijetu.
7. Sedma taka Rezo-
lucije posveena je medi-
jima i kulturi u smislu da
mediji imaju snaan utje-
caj na duhovnu i kulturnu
svijest drutva te je, stoga,
vano da mediji djeluju sa-
vjesno i odgovorno. Slobo-
da se ne smije pretvoriti u
anarhiju, ali se ni korupcij-
skom cenzurom ne smije
guiti sloboda. Konferen-
cija apeluje na pisane i elek-
tronske medije da sarauju
u cilju to bolje prezentaci-
je kulture islama, posebno
u pravcu promovisanja me-
uvjerskog i meukultur-
nog dijaloga. Stoga, kon-
ferencija predlae mediji-
ma da obrate panju na za-
kljuke sa nedavno odra-
ne konferencije u Jemenu
na temu: Savremeni me-
diji izmeu slobode izraa-
vanja i netrpeljivosti prema
vjeri, u kojima se mediji
pozivaju da njeguju slobo-
du izraavanja, ali i prava
onih koji dre do svojih
vjerskih uvjerenja, da se ne
vrijeaju i ne poniavaju ni
na koji nain, posebno ne
na osnovu njihovih vjer-
skih uvjerenja.
8. U osmoj taki
konferencija ukazuje na
vanost ekonomskog rasta
i razvoja u muslimanskim
zajednicama i zato Rabita
podrava sve vidove halal
zarade putem koje mu-
slimani mogu izdravati
svoju porodicu i aktivno
sudjelovati u razvoju dru-
tva. Bez ekonomske neza-
visnosti nema ni kulturne
nezavisnosti. Stoga, musli-
mani treba da vrijedno rade
da bi ivjeli u slobodi svoje
vjere i kulture.
9. Deveta taka se
bavi potekoama i zapre-
kama na putu breg i bo-
ljeg razvoja muslimanskih
zajednica. Meu najveim
potekoama s kojima se
muslimani susreu gotovo
u svim sredinama su ne-
dostatak kontinuirane ko-
ordinacije izmeu raznih
i mnogobrojnih organiza-
cija koje djeluju sa pred-
znakom islama, zatim ne-
dostatak strunog osoblja
SLUBENI RETROVIZOR 7
koje je sposobno da se nosi nima. Stoga, konferencija ava aktualna pitanja i iz- kvog odnosa prema geno-
sa izazovima vremena. Po- predlae da se formira stal- daje savjetodavna miljenja cidu nad Bonjacima, ne
sebno oteavajua okol- na ekspertna grupa koja (fetve) o svim pitanja koja mogu a da ne iskaem za-
nost je pojava samozvanih bi pratila to se dogaa se tiu islama i muslima- brinutost za odnos srpskog
pojedinaca i grupa koje os- unutar muslimanskih za- na koji trae odgovore za reima prema muslimani-
poravaju pozitivan napre- jednica, kao i da promatra svoje ivotne potrebe. ma Bonjacima u Sanda-
dak. Oni ne priznaju insti- kako svijet gleda na islam Svjetski forum uleme i ku, Srbija. Rije je o nepri-
tucionalno uenje islama, i muslimane, te na temelju muslimanskih intelektua- mjerenom omalovaavanju
ve samozvano i nestruno toga da ponudi adekvatne laca je nedavno osnovan legitimnih i legalnih pred-
djeluju na nain koji uve- odgovore koji bi pomogli i slui za ulemansko-inte- stavnika Islamske zajedni-
liko zbunjuje i zavodi do- da se otklone predrasude i lektualnu koordinaciju kod ce i legalnih i legitimnih
bronamjernu muslimansku stereotipi o islamu i musli- suoavanja sa izazovima predstavnika Nacionalnog
mlade koja s pravom trai manima u svijetu. Na kraju dananjice, naroito nakon vijea Bonjaka u Sandaku
svoje mjestu i ulogu u mu- Rezolucije konferencija je posljednjih pogoranih od- od strane srbijanskog rei-
slimanskoj zajednici. uputila zahvalnost saudij- nosa izmeu islamskog ma. Imajui na umu gorko
svijeta i Zapada. Reisu-l- iskustvo da Beograd teko
ulema dr. Mustafa Ceri je ui na svojim grekama i
punopravni lan Islamske zato stalno ponavlja iste
fikhske akademije, dok je greke, duan sam da skre-
u sluaju Svjetskog foru- nem panju ovom Foru-
ma uleme i muslimanskih mu na Sandak u smislu
intelektualaca lan Izvr- da se Meihatu Islamske
nog odbora meu petnaest zajednice u Srbiji sa sje-
uglednih alima i intelektu- ditem u Novom Pazaru
alaca. na elu sa muftijom Mua-
Konferencija u Mekki merom Zukorliem prui
bila je prilika da se u utorak puna podrka u njegovom
REISULEMA CERI I GLAVNI MUFTIJA 03.08.2010. odri sastanak nastojanju da sauva neza-
ZUKORLI NA UMRI Izvrnog odbora Svjetskog visnost, jedinstvo, te ast i
foruma uleme i musliman- ugled islama i muslimana u
10. Na kraju, dese- skom kralju Abdullahu bin skih intelektualaca pod Srbiji. Ovaj Forum, kojeg
ta taka konferencije nudi Abdulazizu Al-Saudu na predsjedavanjem dr. Abdu- ine uvaena ulema i mu-
pogled u budunost, po- pokroviteljstvu konferen- llaha Muhsina Turkija, ge- slimanski intelektualci, do-
zivajui muslimane da se cije i na stalnoj brizi i po- neralnog sekretara Rabite. ivljavam kao glas ummeta
dre naela moralnosti, moi radu i djelovanju Ra- Tom prilikom Reisule- u zatiti osnovnih ljudskih
poslovnosti i aktivnog od- bite - Svjetske musliman- ma je govorio o poloaju prava muslimana ma gdje
nosa prema izazovima vre- snke lige. muslimana u Bosni i Her- bili. Mnogi muslimani u
mena na nain jedinstva cegovini i naporima Islam- svijetu danas pate zato to
i saradnje za dobrobit ne Sjednica Izvrnog ske zajednice da bude po- im se kre osnovna ljud-
samo muslimanskih zajed- odbora Svjetskog zitivni faktor u postrat- ska prava, kao to su prava
nica, ve sveukupnog o- foruma uleme i nom oporavku bosanskog na ivot, vjeru, slobodu,
vjeanstva. Naglaava se da muslimanskih drutva. On je ukazao na imetak i ast. Zato ulema
je od posebne vanosti da intelektualaca probleme s kojima se suo- i muslimanski intelektual-
ulema bude budna, savje- avaju muslimani ne samo ci moraju biti sa narodom,
Rabita djeluje kroz vi- u Bosni i Hercegovini, ve moraju ivjeti sa njima i
sna i odgovorna u svom
jea, akademije i forume, i na Balkanu, posebno u Sr- saosjeati se sa njihovim
radu i djelovanju. Unutar
kao to su: Konstitutivno biji, tanije u Sandaku, te problemima, te pomoi im
sebe muslimani su suoe-
vijee, kojim predsjedava izmeu ostalog rekao: da nau adekvatna rjeenja
ni sa siromatvom, nepi-
vrhovni muftija Kraljevine; Svjestan sam da je za mnoga pitanja koja ih
smenou, boleu, podje-
Vrhovno vijee za damije; danas mnogo mjesta u svi- mue. No, moramo shva-
lama, nasiljem, te ekstre-
Islamska fikhska akademi- jetu gdje muslimani imaju titi da se nai problemi ne
mnim i iskrivljenim mi-
ja i Svjetski forum uleme vie problema nego to ih mogu rjeavati izolovano
ljenjima. Izvana na mu-
i muslimanskih intelektu- imamo mi na Balkanu i od drugih. Onoliko koliko
slimane se gleda sa sum-
alaca. Evropi. Uz sve poteko- budemo spremni da se bo-
njom i prijeti im se vojnom
Konstitutivno vije- e kroz koje su proli, uk- rimo za prava drugih, uto-
silom. Mnogi muslimani
e, kojeg ine 60 lanova ljuujui i genocid, i kroz liko e biti ostvariva i naa
ive teak ivot pod pasiv-
uleme iz cijelog svijeta, do- koje danas prolaze, musli- borba u zatiti naih prava.
nom i aktivnom okupaci-
nosi optu strategiju rada i mani na Balkanu i Evropi Stoga, visoko cijenim osni-
jom stranih sila. O islamu
djelovanja Rabite. Vrhov- imaju budunost u Evro- vanje ovoga Foruma od
se govori sa zlom namje-
no vijee za damije po- pi zato to se Evropa jo strane Rabite i vjerujem
rom, a na muslimane se
mae izgradnju i obnovu uvijek nije odrekla princi- da e ovaj Forum prido-
gleda kao opasnost. Zbog
damija u svijetu i poma- pa demokratije i ljudskih nijeti meumuslimanskom
svega toga, konferencija
e rad i djelovanje dami- prava, kao temeljnih vrijed- razumijevanju i meukul-
smatra nunim da Rabita -
ja kroz pomo imamima, nosti za suivot i toleran- turnom dijalogu - zaklju-
Svjetska muslimanska liga
hatibima i drugim radni- ciju. Meutim, nas brine io je reisu-l-ulema Ceri
napravi sveobuhvatnu stra-
cima oko damija. Islam- sporo osvjeenje, prizna- svoju rije na sastanku Iz-
tegiju za unutarnji opravak
ska fikhska akademija je nje i izvinjenje za zloin vrnog odbora Svjetskog
muslimanskih zajednica,
najvie muslimansko tije- protiv muslimana poinjen foruma uleme i musliman-
te za otvoren i konstruk-
lo u kojem sjede najpri- krajem prolog stoljea u skih intelektualaca.
tivan dijalog sa svijetom,
znatiji islamski autoriteti Bosni i Hercegovini. Po-
koji je jo uvijek optere-
u oblasti islamske doktrine sebno nas pogaa negacija Izvori: Rijaset.ba,
en predrasudama i stereo-
(akaida) i islamskog prava genocida. U kontekstu ta- Islamskazajednica.org
tipima o islamu i muslima-
(fikha). Akademija prou-
8 SLUBENI RETROVIZOR 15. AVGUST 2010.

DELEGACIJA ISLAMSKE ZAJEDNICE IZ NJUJORKA U POSJETI NOVOM PAZARU I PODGORICI

Ouvanje bonjakog jedinstva

Media centar

U srijedu 14.07.2010.
god. glavni muftija Islam-
ske zajednice u Srbiji,
Muamer-ef. Zukorli, pri-
mio je dematlije iz Islam-
ske zajednice Plav-Gusi-
nje iz Njujorka, koji su
u Novi Pazar doli radi
davanja podrke aktivno-
stima Bonjake kulturne
zajednice, gdje su, pored
predstavnika ostalih orga-
nizacija, ustanova i insti-
tucija, uestvovali u usva-
janju Deklaracije Bonja-
kog nacionalnog sabora.
Glavni muftija je sa- SRDAAN RAZGOVOR PLAVLJANA SA GLAVNIM MUFTIJOM
sluao njihova izlaganja o
kvalitetu rada plavsko-gu- njakog jedinstva, kako u dobronamjernom islam- ma. ove kole obili veleljepno
sinjske Islamske zajednice dijaspori tako i u mati- skom zajednicom. U okviru posjete zdanje te islamske usta-
u Njujorku, savjetujui im noj zemlji. Muftija je po- Ovom prilikom je islamskim zajednicama nove u ijoj izgradnji je
da se u svom radu i djelo- ruio lanovima Islamske Glavni muftija zamolio Bosne i Sandaka, dele- sa najveom donacijom,
vanju striktno dre cen- zajednice iz Njujorka da delegaciju iz Njujorka da gacija Islamske zajedni- nakon donacija Arapa i
trala Islamske zajednice u im sa svim svojim kapaci- prenesu njegove srdane ce Njujorka je u petak, Turaka, uestvovao de-
Bosni i Sandaku i da stal- tetima stoji na raspolaga- selame svim Bonjacima u 16.07.2010. god., bila u mat Alipaine damije iz
no rade na ouvanju bo- nju i da je uvijek spreman Americi, a posebno plav- posjeti Medresi u Podgo- Njujorka.
dijeliti zalogaj sa svakom sko-gusinjskim Bonjaci- rici, gdje su sa osobljem

Dijaspora podrala Deklaraciju

Informativna sluba Meihata obezbijedi podrka ostva- strane dijaspore, istiu- Tom prilikom Muftija bonjaki narod ima pravo
rivanju bonjakih nacio- i da sandaka dijaspora je naglasio da je ovaj gest na punu slobodu i svijetlu
U srijedu 28. jula ove nalnih prava. predstavlja najslobodniji potvrda da je bonjaki budunost.
godine, glavni mufti- Domaini su se zahva- dio sandakog bonja- ovjek najvee bogatstvo
ja Muamer-ef. Zukorli i lili na stalnoj podrci od kog korpusa. i snaga na osnovu koje
predsjednik Bonjakog
nacionalnog vijea prof.
dr. Mevlud Dudi primi-
li su delegaciju Zajednice
sandake dijaspore.
Prilikom posjete pred-
stavnici dijaspore podra-
li su usvajanje Tree bo-
njake deklaracije od stra-
ne Bonjakog nacional-
nog sabora.
Tom prilikom delegaci-
ja je uruila prvu donaci-
ju za finansiranje bonja-
kih nacionalnih projeka-
ta, istiui da je ovo prvi
korak odaziva na poziv
Deklaracije upuen Bo-
Foto: Glas islama

njacima da se izdvajanjem
PREDSTAVNICI SANDAKE DIJASPORE U RAZGOVORU SA GLAVNIM
1% od linog primanja
MUFTIJOM I PREDSJEDNIKOM BNV-a
BNV-a
BROJ 195-196./XIV SLUBENI RETROVIZOR 9

ODRANA REDOVNA SJEDNICA MEIHATA

U svjetlu Ramazana Odrana sjednica

Odbora za obnovu
Narodnog vijea
Sandaka

Meihat je estitao novoizabranom rukovodstvu BNV-a i podrao Treu U smislu lana 2 De-
klaracije Bonjakog
deklaraciju Bonjaka. Donijete su ramazanske odluke po kojima je visina nisaba nacionalnog sabora,
2.970 eura, sadekatu-l-fitr iznosi 1.000, 700 i 500 dinara, a u Arap damiji e se Odbor za obnovu Na-
uiti mukabela i klanjati osam rekata teravih namaza sa hatmom. rodnog vijea Sandaka
odrao je prvu sjedni-
cu 09.08.2010. godine u
Salahudin FETI
bode Bonjaka u Srbiji. dijalogu i ouvanju mira sadekatu-l-fitra iznosi Novom Pazaru.
Tom prilikom izabra-
elim da se ovom i stabilnosti u Sandaku. 1.000, 700 i 500 dinara.
Meihat Islamske no je rukovodstvo Od-
prilikom zahvalim Glav- Potom je Meihat Formiran je tim za bora: Demail Suljevi
j
zajednice u Srbiji odr-
nom muftiji na trudu i Islamske zajednice u Sr- obilazak terena u toku - predsjednik, Sead a-
ao je redovnu sjednicu Ramazana, te Redakci-
naporu kojeg je uloio biji jednoglasno podrao irovi potpredsjednik
p p j
28.07.2010. godine. Sjed- ja ramazanskog progra-
u proteklom predizbor- usvajanje tree bonja- i Hedija krijelj se-
nicom je predsjedavao ma koja e u toku mu-
nom, izbornom i postiz- ke deklaracije od strane kretar.
glavni muftija Muamer- barek mjeseca pripremati
bornom periodu kako bi Bonjakog nacionalnog Odbor je formirao
ef. Zukorli. posebne emisije o Rama- radnu grupu za izradu
se postigli rezultati koji sabora, uz ocjenu da se
Nakon usvajanja zanu, zekatu i sadekatu- dokumenata Vijea.
su se postigli. Zahvalju- radi o historijski vanom
dnevnog reda, uslijedi- l-fitru. Na istoj sjednici
jem se i kompletnom ru- inu na putu ostvariva-
la je analiza zakljuaka I ove godine bit e or- utvren je plan rada Od-
kovodstvu Meihata koje nja pune slobode i prava
sa prethodne sjednice ganizovani tradicionalni bora za naredni period.
je takoer u historijskom Bonjaka.
Informativna sluba

Sehara bonjake
kulture
18.07.2010.
U organizaciji Bonja-
kog nacionalnog savjeta u
Crnoj Gori, u okviru Se-
hare bonjake kulture u
Plavu, odran je okrugli
sto na temu Popis Bonja-
ka u Crnoj gori 2011.
Na skupu p su ggovorili
prof. dr. erbo Rastoder -
predsjednik Savjeta, Ervin
Spahi - narodni poslanik
u Parlamentu Crne Gore,
kao i brojni drugi pred-
stavnici bonjakih institu-
cija i organizacija iz Crne
Gore, Makedonije, Evrope
i Sjeverne Amerike.
U radu okruglog stola,
Foto: Glas islama

na poziv organizatora, ue-

e je uzeo i prof. dr. Admir
DETALJ SA SJEDNICE MEIHATA Muratovi - dekan Fakul-
teta humanistikih nauka
na Internacionalnom uni-
na kojoj je data podrka trenutku stalo bezrezer- ramazanski iftari u med- verzitetu u Novom Pazaru.
Glavnom muftiji kao no- vno uz Muftiju kazao lisima, za iju realizaci- Dekan Muratovi je
siocu liste BKZ-a na iz- je dr. Mevlud Dudi, Odluke vezane za ju je formirana posebna ukazao na vanost pred-
borima za Bonjako na- predsjednik Bonjakog Ramazan komisija. stojeeg popisa u Crnoj
Gori i potrebu da se Bo-
cionalno vijee. nacionalnog vijea i Bo- U glavnoj novopazar- njaci masovno odazovu i
Obzirom da je tim njake kulturne zajedni- Obzirom da je ovo skoj Arap damiji uit e izjasne u skladu sa njiho-
potezom Glavni mufti- ce. predramazanska sjednica se mukabela sa podne na- vim nacionalnim imenom.
ja, uz dobijenu podr- Meihat Islamske za- Meihata, odluivano je maza i klanjat e se osam Postoji jasna podudar-
ku Bonjaka, na izbori- jednice je uputio estit- rekata teravih namaza sa nost izmeu politika Sr-
o ramazanskim aktivno- bije i Crne Gore da poli-
ma ostvario ubjedljivu ke novoizabranom ruko- stima. hatmom. Mukabelu i te-
tikom proizvodnje parale-
pobjedu, lanovi Meih- vodstvu Bonjakog na- Po odluci Rijaseta ravih-namaz predvodit lizma ometu ili makar us-
ata su estitali glavnom cionalnog vijea na elu IZ-e u BiH za zekatsku e dr. hfz. Almir-ef. Pra- pore ostvarivanje ustavima
muftiji Muamer-ef. Zu- sa predsjednikom prof. 2010/2011. godinu nisab menkovi i hfz. Irfan-ef. garantovanih nacionalnih
korliu, dajui mu bezre- dr. Mevludom Dudiem, je utvren u visini od Mali. i vjerskih prava Bonjaka
zervnu podrku da na- izraavajui punu podr- Sandaka kazao je dr.
2.970 eura. Muratovi.
stavi da se bori na putu ku u buduem radu, uz Meihat je jednogla-
ostvarivanja prava i slo- preporuku dosljednosti sno odluio da visina Salahudin Feti
10
Diplomatske aktivnosti BNV-a
Visoka delegacija BNV-a na elu sa predsjednikom, imala je proteklog
mjeseca susrete sa stranim diplomatama, ambasadorima te velikodosto-
jnicima iz kulturnog, vjerskog i politikog ivota Bosne i Srbije
Salahudin FETI
Delegacija Bonjakog naci-
onalnog vijea, koju su sainja-
vali potpredsjednici Emir Elfi i
Zehnija Buli, kao i predsjednik
Izvrnog odbora BNV-a vijea
Samir Tandir, posjetila je Amba-
sadu Republike Bosne i Herce-
govine u Beogradu, 21.07.2010.
godine. Predstavnici BNV-a su
upoznali ambasadora g-dina Ar-
nauta sa trenutnom situacijom u
Sandaku.
Upoznali smo g-dina Amba-
sadora sa diskriminacijom i rasi-
stikim stavovima koje su pred-
stavnici vlasti u Beogradu izra-
zili pokuajem krenja izborne
volje Bonjaka kazao je g-din
Tandir.
Tandir je takoer naglasio da
je ovo samo poetak diplomat-
skih aktivnosti Bonjakog naci-
onalnog vijea u cilju internacio-
nalizacije svih problema sa koji-
ma se Bonjaci susreu.
Imali smo i niz neformalnih
sastanaka sa stranim diploma-
tama. Sutra nastavljamo u Sara-
jevu, gdje emo imati niz sasta-
naka sa stranim diplomatama i
velikodostojnicima Islamske za-
jednice istakao je predsjednik
IO BNV-a.
Delegacija BNV-a u
Sarajevu
Dana 22.07.2010. godine de-
legacija Bonjakog nacionalnog
vijea predvoena predsjedni-
kom dr. Mevludom Dudiem di-
plomatsku aktivnost nastavila je
u Sarajevu.
Reisulema dr. Mustafa-ef.
Ceri primio je trolanu delega-
ciju Bonjakog nacionalnog vi-
jea u Srbiji koju su inili, pored
predsjednika dr. Mevluda Dudi-
a, i predsjednik Izvrnog odbo-
ra Samir Tandir, te potpredsjed-
nik Zehnija Buli.
Predstavnici Bonjakog na-
cionalnog vijea upoznali su Re-
isulemu o procesu formiranja
Bonjakog nacionalnog vijea
prema izbornim rezultatima od
6. juna 2010. godine, te o pro-
blemima s kojima se susrelo no-
voformirano Vijee.
Naglaena je i sramna uloga
beogradskog reima i podli po-
AKTUELNOSTI
kuaj osporavanja novoizabra-
nog rukovodstva. U razgovoru
je posebno ukazano na nelegiti-
mnu izmjenu pravilnika po kojoj
se rukovodstvo bira dvotrein-
skom, a ne natpolovinom vei-
nom, kao to je to bio sluaj do
sada, te pokuaj podvale falsifi-
kovanih ostavki dva novoizabra-
na lana Vijea sa liste Bonjaki
preporod.
Takoer, rukovodstvo Bo-
njakog nacionalnog vijea je
ukazalo i na brojne druge pri-
mjere diskriminacije Bonjaka u
Srbiji.
Reisulema je ovom prilikom
naglasio svoju punu podrku
radu Bonjakog nacionalnog vi-
jea u Srbiji i Islamskoj zajedni-
ci u Srbiji na elu sa muftijom
Muamer-ef. Zukorliem.
Delegacija je takoer zijare-
tila mezar prvog predsjednika
Bosne i Hercegovine rah. Alije
Izetbegovia gdje su prouili Fa-
tihu za njegovu duu.
Posjeta Abmasadama
OEBS-a i Hrvatske u
Beogradu, te Parlamentu
Srbije
Visoka delegacija Bonjakog
nacionalnog vijea, predvoena
prvim ovjekom dr. Mevludom
Dudiem, koju su inili i pot-
predsjednik Zehnija Buli i pred-
sjednik IO Samir Tandir, posje-
tila je 27.07.2010. godine u Be-
ogradu Ambasadu OEBS-a i Ve-
leposlanstvo Hrvatske, gdje su
obavljeni razgovori sa visokim
predstavnicima ovih institucija.
Takoer, delegacija je bora-
vila u Parlamentu R. Srbije, a
goste su primili narodni poslani-
ci poslanikog kluba Liberalno-
demokratske partije g-dina e-
domira Jovanovia.
Prema rijeima g-dina Tandi-
ra ovo je samo nastavak zapoe-
tih diplomatskih aktivnosti koje
sprovodi rukovodstvo Bonja-
kog nacionalnog vijea.
Ovo je samo nastavak aktiv-
nosti koje smo zapoeli susreti-
ma sa diplomatama u Beogradu i
Sarajevu. BNV e nastaviti sa di-
plomatskim aktivnostima kako
bi se to prije rijeili nagomilani
problemi u Sandaku kazao
15. AVGUST 2010.
Na zasjedanju Bonjakog na-
cionalnog sabora, na kome su
uestvovali predstavnici organi-
zacija, ustanova i institucija koje
okupljaju Bonjake, u organi-
zaciji Bonjakog nacionalnog
je Tandir. vijea, u Novom Pazaru, dana
14.07.2010. godine, usvojena je
Susret dr. Dudia i efa DEKLARACIJA
misije OEBS-a
I
U ponedjeljak 02.08.2010.
Bonjaci su konstitutivni
god. predsjednik Bonjakog na-
narod u Srbiji.
cionalnog vijea prof. dr. Mevlud
Od Predsjednika i Vlade Re-
Dudi sastao se sa ambasadorom
publike Srbije zahtijevamo hitno
efom mislije OEBS-a u Be-
organizovanje razgovora sa legi-
ogradu g. Dimitriosom Kiprio-
timnim predstavnicima bonja-
som. Na interesovanje efa Mi-
kog naroda, u cilju rjeavanja
sije, dr. Dudi ga je upoznao sa
ustavnog statusa Bonjaka.
pokuajima opstrukcije konsti-
tuisanja Bonjakog nacionalnog
II
vijea od strane Ministarstva za
U cilju afirmacije rjeavanja
ljudska i manjinska prava, te o
statusa regije Sandak, kroz pro-
aktivnostima koje Vijee podu-
ces decentralizacije Srbije, Sabor
zima nakon svog konstituisanja.
formira odbor za obnovu Narod-
nog vijea Sandaka.
Prijem u Iranskoj ambasadi
III
Sabor najotrije osuuje prav-
U ponedjeljak 02.08.2010. ni i politiki barbarizam Mini-
god. u popodnevnim satima
starstva za ljudska i manjinska
predsjednik Bonjakog nacio-
prava, sa jasnom diskriminaci-
nalnog vijea prof. dr. Mevlud
jom i elementima rasizma nad
Dudi susreo se sa novoimeno-
Bonjacima.
vanim ambasadorom Irana u Be-
Sabor zahtijeva
j hitnu smje-
j
ogradu g. Abul Kasimom Del-
nu ministra iplia i utvrivanje
fijem.
krivine odgovornosti uesnika
U srdanom razgovoru bilo
falsifikovanja izborne volje Bo-
je rijei o Internacionalnom uni-
njaka.
verzitetu u Novom Pazaru, iji je
rektor dr. Dudi, te mogunosti
IV
saradnje ove visokokolske insti-
U cilju internacionalizacije pi-
tucije sa univerzitetima u Iranu.
tanja diskriminacije nad Bonja-
Iranski diplomata se intere-
cima u Srbiji, Sabor formira po-
sovao i o radu Bonjakog na-
cionalnog vijea, gdje ga je tom
seban odbor.
prilikom gost upoznao sa poku-
ajima opstrukcije prilikom nje-
V
govog konstituisanja od strane
Sabor estita na konstituisanju
Ministarstva za ljudska i manjin-
Bonjakog nacionalnog vijea,
ska prava, gazei time izbornu dajui mu punu podrku na putu
volju Bonjaka u Srbiji. ouvanja nacionalnog identiteta
Sastanak je okonan obea- Bonjaka.
njem iranskog ambasadora da
VI
uskoro posjeti tri temeljne bo-
Sabor poziva i ostale izabra-
njake institucije Islamsku za-
ne kandidate sa liste Bonjaki
jednicu, Internacionalni univer-
preporod i izabrane kandidate
zitet i Bonjako nacionalno vi-
sa Bonjake liste da se pridru-
jee.
e radu Bonjakog nacionalnog
Diplomatske aktivnosti Bo-
vijea.
njakog nacionalnog vijea se
nastavljaju. Predvieni su brojni
VII
sastanci sa brojnim diplomata-
Sabor poziva Bonjake u mati-
ma i predstavnicima kulturnog,
ci i dijaspori da izdvajanjem jed-
politikog, vjerskog ivota Bo-
nog procenta od linih prihoda
njaka.
uestvuju u finansiranju projeka-
ta od nacionalnog znaaja.
BROJ 195-196./XIV AKTUELNOSTI 11

OTVORENA KARA MUSTAFA-PAINA DAMIJA U RUDOM, PRVA OBNOVLJENA

DAMIJA NA GRADSKOM PODRUJU

Uslov za povratak Bonjaka

Reisulema je u svom nadahnutom obraanju govorio o znaaju obnavljanja damija i vanosti vjerskog
obrazovanja, te podizanju vjerske svijesti, kao i znaaju povratka prognanih muslimana

Media centar

U prisustvu velikog broja vjer-

nika iz Bosne i dijaspore, dana
17.07.2010. god. u Rudom svea-
no je otvorena prva obnovljena
damija na gradskom podruju,
poznata kao Kara Mustafa-pai-
na damija. Ovaj najvei islamski
vjerski objekat na podruju opti-
ne Rudo pripadnici srpskih snaga
poruili su na poetku agresije na
Bosnu i Hercegovinu 1992. godi-
ne.
Sveanom otvaranju obnovlje-
nje damije, pored velikog broja
okupljenih vjernika, predstavnika
VELIKI BROJ DEMATLIJA NA OTVARANJU DAMIJE
Optine Rudo i predstavnika Srp-
Islamske zajednice u Srbiji ovom vratka prognanih muslimana, ista- stavljanjem meusobnog povjere-
ske pravoslavne crkve, prisustvo-
skupu su prisustvovali predsjed- kavi da je grijeh svakom musli- nja, koje se potvruje konkretnim
vali su visoki predstavnici Islamske
nici i glavni imami pojedinih san- manu koji posjeduje pare zemlje, koracima kao to je izgradnja po-
zajednice u Bosni na elu sa reisu-
dakih medlisa sa svojim imami- ili stambeni objekat, da isti proda ruenih damija i pomo u njiho-
lemom dr. Mustafom-ef. Ceriem.
ma i dematlijama. kako bi ugodnije ivio na nekom voj obnovi, zato to je njihovo ru-
Pomenutoj manifestaciji, na
Od strane domaina je istaknu- drugom mjestu. enje znailo ubijanje muslimana,
poziv domaina, prisustvovali su i
to da je ovo prva obnovljena da- Takoe je pozvao bonjake ubijanje vjerskog duha u njima,
elnici Islamske zajednice u Srbiji
mija u gradu Rudo, kojeg je u toku politiare da prestanu sa svojim ubijanje njihove asti i dostojan-
koja je znaajno pomogla u obno-
agresije na Bosnu, spaavajui svoj linim svaama i napadima jedni stva i oduzimanje njihove slobode,
vi damije.
ivot, napustilo muslimansko sta- na druge, te napadima na elnike to se jedino moe vratiti izgrad-
Delegaciju nae Islamske zajed-
novnitvo, koje se nakon zavretka Islamske zajednice, da se okrenu njom poruenog i vraanjem silom
nice predvodio je izaslanik glavnog
agresije jo uvijek ne usuuje vra- rjeavanju nagomilanih problema oduzetog.
muftije, potpredsjednik Meihata,
titi na svoja ognjita, osim malog sa kojima se suoavaju Bonjaci Takoe je izrazio svoje zado-
muftija Read-ef. Plojovi, a inili
broja, svega nekoliko porodica. uopte, za koje su oni najodgo- voljstvo zbog prisustva predsjed-
su je dr. Mevlud Dudi - predsjed-
Reisulema je u svom nadahnu- vorniji. nika Optine Rudo, te predstav-
nik Bonjakog nacionalnog vijea
tom obraanju govorio o znaa- Muftija Plojovi je u svom nika Srpske pravoslavne crkve, jer
i rektor Internacionalnog univer-
ju obnavljanja damija i vanosti obraanju prisutnima naglasio da su to ohrabrujue poruke koje se
ziteta, te Hajro-ef. Tuti - pred-
vjerskog obrazovanja, te podizanju je povratak prognanih muslimana alju prognanima, a koje govore
sjednik Sabora IZ-e u Srbiji.
vjerske svijesti, kao i znaaju po- uslovljen obezbjeivanjem i uspo- da se vraa izgubljeno povjerenje
Pored zvanine delegacije
i da se stvaraju uslovi za masovni-
ji povratak.
Muftija Plojovi je ukazao da
odnose Bonjaka i Srba u Bosni
optereuju brojni genocidi i zlo-
ini koji su, u ime Srbije i srpstva,
poinjeni prema muslimanima, a
posebno genocid u Srebrenici, ije
rane ne mogu nikada zacijeliti,
koji se nikada ne moe zaboravi-
ti, preko kojeg se ne moe prei
sve dok najodgovorniji za njega
ne budu lieni slobode i izvedeni
pred sud. Muftija je istakao da pri-
mjer u odnosima Bonjaka i Srba
nakon genocida treba biti odnos
Nijemaca i Jevreja nakon holoka-
usta, a to znai priznanje zloina i
genocida, iskreno izvinjenje i stal-
no zajedniko sjeanje na njega
kako se on nikada vie ne bi po-
ELNICI ISLAMSKE ZAJEDNICE NA SVEANOSTI U RUDOM novio.
12
Panja koju Islamska zajednica pridaje dijaspori je viestruko znaajna, a od neprocjenjive vanosti je
afirmacija islamskih vrijednosti kod njenih pripadnika, kako bi se sauvali potpune asimilacije u
Mr. Hajrudin-ef. BALI
Meihat Islamske zajed-
nice u Srbiji pridaje ogro-
man znaaj sandakoj di-
jaspori. Kao znak panje
prema pripadnicima bo-
njakog naroda irom svije-
ta, posebno Evrope, gdje je
njihov broj veliki, jesu esta
slanja muderisa i profesora.
Nekoliko zadnjih godina,
posebno nakon napada na
jedinstvo Islamske zajed-
nice, pojaani su napori u
ouvanju jedinstva u redo-
vima Bonjaka porijeklom
iz Sandaka irom svijeta.
Panja koju Islamska
zajednica pridaje dijaspo-
ri je viestruko znaajna,
a od neprocjenjive vano-
sti je afirmacija islamskih
vrijednosti kod njenih pri-
padnika, kako bi se sauvali
potpune asimilacije u naro-
dima i obiajima kojim su
okrueni. U mnogim dra-
vama su osnovani demati,
mesdidi, a uspjeno funk-
cionie i djeluje Zajedni-
ca sandake dijaspore sa
kojom Meihat ima odlinu
saradnju.
Konkretan korak sarad-
nje i vid podrke dijaspori
je i nedavna posjeta delega-
cije Meihata dematima u
Luksemburgu, Francuskoj,
Njemakoj i Austriji. Dele-
gacija Islamske zajednice je
bila sastavljena od pomo-
nika Glavnog muftije za
mearifske poslove i ruko-
vodioca Vjersko-prosvjet-
ne slube Meihata, Ned-
ad-ef. Hasanovia, glav-
nog imama Medlisa IZ-e
Novi Pazar, mr. Senad-ef.
Halitovia, kao i prodekana
Fakulteta za islamske stu-
dije u Novom Pazaru, mr.
Hajrdin-ef. Balia. Voza i
vodi na ovom dugom putu
bio je vrijedni i plemeniti
dematlija Amko Ugljanin,
koji i pored svojih poslov-
nih obaveza nije alio vre-
mena i truda da sa svojim
AKTUELNOSTI 15. AVGUST 2010.
POSJETA SANDAKOJ DIJASPORI
Bratski doek
narodima i obiajima kojim su okrueni.
autom bude podrka ulemi
na Allahovom putu.
Povod putovanja bila je
sveanost povodom zavr-
nih ispita i polaganja hatme
u dematu E u Luksem-
burgu, a na poziv istoime-
nog demata predavai su
se uputili put Luksembur-
ga. Posjetu Luksembur-
gu profesori su iskoristili
da posjete demate irom
Zapadne Evrope. Posjeti-
li su Francusku, demat u
Strazburu, gdje su odrali
hutbu i prigodno predava-
DEMATLIJE DEMATA "IMAN" U BEU SA MUSAFIRIMA
nje, zatim demat u Parizu,
gdje su se takoer druili sa
nim asovima, stigli smo u osnovne prostorije mesdi- Turski centar u Strazburu
dematlijama i odrali pri-
Strazbur u Francuskoj gdje da, to je zahtijevalo uklju- je bilo mjesto gdje su se
godna predavanja. Posjetili
je bilo nae prvo odredi- ivanje i prateih prostorija nai Bonjaci okupili. Pri-
su i demat Fedr u Min-
te. Doekao nas je pred- u sastavni dio prostora za druila nam se delegacija
henu u Njemakoj, zatim
sjednik demata Mirsad-ef. klanjanje. Raznolikost na- Rijaseta Islamske zajedni-
demat El-Iman u Beu
olovi. On nas je ugostio cionalne pripadnosti de- ce u Bosni i Hercegovini
u Austriji. Obilasci dema-
u svom stanu pokazujui mata slao je sliku jedin- predvoena rukovodiocem
ta su bili prilika da se odre
neizmjernu dobrodolicu stva muslimana, to nas je Ureda za dijasporu Mir-
prigodna predavanja i us-
i gostoprimstvo. Mirsad- posebno radovalo. Nakon sad-ef. Kalajdiem, koju
postave jo bolji kontakti
efendija je primjer predano- dume namaza i srdanog je ugostio Isah-ef. Daci,
i saradnja sa naim ljudima
sti vjeri, narodu i dematu. doeka od strane dematli- imam porijeklom iz san-
koji se okupljaju oko de-
Ranije smo sluali o njego- ja, proetali smo Strazbu- dakog sela Cetanovie
mata irom Zapadne Evro-
vom portvovanju, ali smo rom. etnja je obuhvatila na Peteri. Uenjem ajeta
pe.
na samom ulazu u mesdid i sjedite Evropskog par- iz Kur'ana od strane Ned-
u centralnom dijelu Straz- lamenta, uvenog Suda za ad-ef. Hasanovia otpoe-
Posjeta Strazburu bura sve to svojim oima ljudska prava u Strazbu- la je sveanost. Prisutnima
i svjedoili. Bio je petak i ru. Proetali smo i nadale- se zatim obratio mr. Haj-
dumu namaz je predvodio ko uvenom katedralom u rudin-ef. Bali, kao i mr.
Poslije duge vonje od
Nedad-ef. Hasanovi. U centru Strazbura. Program Senad-ef. Halitovi i Mir-
Novog Pazara, prolazei
sadrajnoj i sveobuhvatnoj je predviao da se u ve- sad-ef. Kalajdi. Svi oni su
du bive Jugoslavije kroz
hutbi, Nedad-efendija je ernjim satima odri i ma- u svom stilu odrali preda-
Hrvatsku i Sloveniju, preko
razgalio srca prisutnih de- nifestacija Obiljeavanje vanja, poruujui Bonja-
Austrije, Njemake i Luk-
matlija, iji broj je bio vei osnivanja demata i kupo- cima u dijaspori da uvaju
semburga, u prijepodnev-
nego to su mogle primiti vine prostorija medlisa. svoj identitet i da ne zabo-
STRAZBUR - ZAJEDNIKA FOTOGRAFIJA ISPRED ISLAMSKOG CENTRA
BROJ 195-196./XIV
rave ko su i odakle su doli.
Tokom sveanosti pristi-
gla je delegacija iz Islamske
zajednice u Parizu pred-
voena predsjednikom e-
fadilom Liinom. Svea-
nost je zatim nastavljena
uz teferi, kao u domovini.
Boravak u Strazburu
smo iskoristili da obie-
mo turski islamski centar
i damiju Ejub el-Ensari,
gdje nas je doekalo ruko-
vodstvo tog centra. Ovo je
jedan od centara u Strazbu-
ru i predstavlja pravi mali
grad u jednom kompleksu.
Damijski dio moe primi-
ti preko etiri hiljade kla-
njaa, a esto se ispuni do
zadnjeg mjesta, posebno
na veim namazima poput
dume, bajrama itd. U raz-
govoru sa rukovodstvom
prenijeli smo vijesti iz San-
daka i upoznali domaine
o muslimanima i Islamskoj
zajednici. Na nae iznena-
enje, oni su bili dobro
upoznati sa Sandakom,
ak su neki od njih i posje-
tili nae krejeve.
Zatim smo obili gra-
dilite velike damije u
Strazburu koju prave dose-
ljenici iz Turske i arapskih
zemalja.
Nakon dvodnevnog bo-
raka u Strazburu i srda-
nog prijema i doeka upu-
tili smo se put Luksem-
burga
Hatme dova u
Luksemburgu
U poslijepodnevnim a-
sovima stigli smo u grad
E u Luksemburgu. Do-
main koji nas je doekao
bio je bio Hamo Baki, po-
rijeklom iz peterskog sela
Devree. On nas je ugostio
u svojoj kui koja je bila
dio kompleksa u prediv-
nom naselju idilinog sjaja.
Vidno raspoloen i gosto-
primljiv, trudio se da nam
bude to ugodnije. Nakon
kraeg razgovora, kada
smo ukratko prenijeli vi-
jesti iz naeg zaviaja, to
je posebno zanimalo no-
stalgine domaine, pozva-
ni smo za trpezu sastavlje-
nu od mnogobrojnih jela,
kako onih sandakih tako
i ovdanjih.
Predsjednik nam je pri-
ao o dematu, deavanji-
ma, vjerskoj pouci i ljudi-
ma. Odmah se vidjelo da se
radi o vrijednom i ambicio-
znom ovjeku koji ne ali
truda i zalaganja da ovaj
demat funkcionie na naj-
bolji nain. U dom Bakia
ubrzo su poeli da pristi-
u Sandaklije, inae akti- i mr. Senad-ef. Halitovi
visti i vrijedni pregaoci za
islam na ovim prostorima.
Doao je i Mersad Drago-
lovanin, poznati sanda-
ki vakif.
Nakon ugodnog borav-
ka i gostoprimstva dolo je
vrijeme manifestacije i mi
smo se na znak naeg do-
maina uputili prema dvo-
rani gdje je manifestacija
zakazana. Na samom ulazu
u dvoranu doekao nas je
nemali broj Sandaklija, od
kojih smo neke i prepo-
znali. Ulaz u salu za sve
nas je predstavljao iznena-
enje, a moemo slobod-
no rei i otkrie. Ogro-
man broj ljudi, ena i djece,
agor na sve strane, kao da
ste na manifestaciji u San-
daku gdje sve vrvi od svi-
jeta. Ljudi su nas toplo se-
lamili, grlili i srdano se
rukovali. Osjeao sam kao
da su u nama vidjeli svoje
najmilije koje su ostavili u
Sandaku. Na manifesta-
ciji su nastupili polaznici
mekteba i u dvoasovnom
programu su oduevili nas,
DEMATLIJE U PARIZU SA MUSAFIRIMA
AKTUELNOSTI
E - LUKSEMBURG
SVEANOST U POVODU HATME
svoje roditelje i sve one
koji su doli da podijele ra-
dost zbog svega to su ta u Parizu. Nakon akama
djeca nauila.
Nakon programa pri-
sutnima su se obrati-
li Nedad-ef. Hasanovi odrali. Ljudi su sa oduev-
ljenjem prihvatili injenicu
i odrali prigodna preda-
vanja, a dovu je prouio
mr.Hajrudin-ef. Bali.
Mnogobrojni dematli- uz zakusku koju je pripre-
je su eljeli da nam budu
domaini, ali je jedan bio
najuporniji, pokazujui
svoju veliinu i ve nada-
leko uvenu gostoprimlji-
vost. Domain nam je bio
Mersad Dragolovanin i
njegova familija. Rijei ne-
dostaju da bi opisali doek
u domu ovog naeg pozna-
tog Sandaklije.
Nakon boravka u Luk-
semburgu delegacija se
uputila prema Parizu u
Francuskoj, gdje je zakaza-
no predavanje.
Boravak u Parizu
Nakon dugog putova-
nja stigli smo u Pariz gdje
nam je domain bio po-
znati Sandaklija efadil
Liina. efadil je poznat
po svojoj predanosti vjeri,
bonjatvu i Sandaku. Po- no, to mi zbog zanimlji-
slije boravka u njegovom
13
domu dolo je vrijeme za tali smo Minhenom, obi-
akam namaz u dematu li neke znamenitosti, kla-
njali u damiji susreli se sa
kome je prisustvovao veli- naim ljudima koji, poput
ki broj dematlija nastupi- svoje brae u drugim gra-
la su predavanja koja smo dovima, izraavajui svoju
radost i ushienje, plijene
dobrotom.
da smo ih obili, makar i Nakon Minhena u su-
nita ne rekli. Poslije pre- sreta sa plemenitim ima-
davanja uslijedio je predah mom Izetom Bibiem i
njegovim dematlijama
mio Ihsan-ef. Eminovi sa uputili smo se prema Au-
svojim dematom. striji gdje je zakazano pre-
Nakon dvodnevnog bo- davanje u dematu El-
ravka u Parizu, predavanja Iman u Beu. U Be sti-
i obilazaka znamenitosti emo u vrijeme akam na-
uputili smo se ka Njema- maza. Nedad-ef. Hasano-
koj. Dug put je bio prilika vi je predvodio demat i
da saberemo utiske posjete svojim lijepim glasom raz-
dematu u Parizu. Svi smo galio dematlije, a i nas
oduevljeni onim to smo svoje kolege. Doekao nas
vidjeli i osjetili. je imam Nihad-ef. Gegi i
predsjednik demata Juso
Numanovi, kao i ostali
Posjeta Minhenu
mnogobrojni Sandakli-
je. Odrali smo predava-
Kasno u veernjim sati- nja svi trojca i utisci su ne-
ma stiemo u Minhen. Do- promijenjeni: svugdje ve-
ekuje nas imam demata sela lica, umiljati pogledi,
govor dobrodolice, topli-
Fedr Izet-ef. Bibi. Sa-
znajemo da emo biti smje- na stiska bratske ruke. Sve
ovo je doprinijelo da nam
teni u hotelu nedaleko od
ovi dani budu nezaborav-
damije. No, na susret sa
ni, da ostanu u naim sr-
Izet-efendijom bio je prili-
cima kao urez u kamenu.
ka da ujemo mnogo toga
Nihad-efendija, kao svaki
o ovom dematu. Razgo-
plemeniti domain u San-
vor nas je odveo daleko u
daku, trudi se da nam
bude lijepo. U tome ga po-
vosti i ne osjetismo. Proe-
mau i podravaju njegovi
dematlije.
Sandaka dijaspora je,
i pored mnogobrojnih pre-
davanja koja smo odrali,
nama odrala veliku lekci-
ju koja se ne moe nauiti
na drugom mjestu. Lekciju
jedinstva, sloge, zalaganja i
bratske ljubavi.
Nakon viednevnog
putovanja vratismo se ku-
ama bogatiji za jedno veli-
ko iskustvo i mnogo novih
prijatelja i poznanika.
14 AKTUELNOSTI 15. AVGUST 2010.

U HADI MEHOVOJ DAMIJI ODRANO VEE KUR'ANA

Napojena srca vjernika

Iako je jedna od najveih na prostoru Sandaka, Hadi Mehova damija je bila premala da primi sve
vjernike koji su te veeri doli da sluaju ajete Kur'ana asnog koje su uili eminentni gosti.

Nermin GICI
Hajat je prouio neko-
liko ilahija na turskom je-
U organizaciji kole
ziku.
Kurana asnog pri Mei-
Nakon hafiza Aksa-
hatu Islamske zajednice u
ja, hafiz Ali Kele iz Tur-
Srbiji, a pod pokrovitelj-
ske je nastavio da ajetima
stvom Islamske organiza-
iz Kur'ana asnog smiru-
cije Mili Gjoro, u nedje-
je i napaja srca prisutnih
lju 1. avgusta 2010. godine,
FATIH AKSAJ ALI KELE HAJRETIN OZTURK vjernika. Hafiz Kale je
u Hadi Mehovoj damiji
imam Orhan-gazi damije
u Paralovu, nakon akam
te veeri doli da sluaju ef. Hasanovi - pomonik direktor kole Kur'ana a- u Bursi i svrenik je Islam-
namaza, organizovano je
ajete Kur'ana asnog koje Glavnog muftije, rukovo- snog hfz. Irfan-ef. Mali skog fakulteta.
Vee Kurana. Manifestaci-
su uili eminentni gosti. dilac Vjersko-prosvjetne je najavio goste, a muftija Nakon to je hor
ja je odrana pod nazivom
Ovom prilikom su se orga- slube i Savjeta za dawu, Read-ef. Plojovi je pri- Hajat ponovo prou-
U susret Ramazanu.
nizatori potrudili i obezbi- prof. dr. Mevlud-ef. Dudi sutne poselamio u svoje io nekoliko ilahija, ovoga
Na ovom mubarek
jedili dva video-bima, jedan - predsjednik Bonjakog i u ime Glavnog muftije, puta na bosanskom jezi-
skupu, koji je organizo-
u hodniku damije, a drugi nacionalnog vijea i rek- koji je zbog slubenog puta ku, iako to nije njihov ma-
van sa ciljem da se mu-
u dvoritu, na kojima su tor Internacionalnog uni- bio sprijeen da prisustvuje ternji jezik, kruna veeri je
slimani to bolje pripreme
oni koji nisu uspjeli da uu verziteta u Novom Pazaru, ovoj manifestaciji. bio hafiz doc. dr. Hajretin
za doek mjeseca Ramaza-
u damiju, u direktnom kao i mnogi imami, vjero- Nakon uvodnih rijei, Ozturk, profesor Kur'ana
na, uee su uzeli hafizi
prijenosu, mogli vidjeti i uitelji, profesori Medrese prvi je ajete iz Kur'ana uio i tefsira na Univerzitetu
iz Turske i Hor Hajat iz
uti ta se dogaa u samoj Gazi Isa-beg i drugi upo- hafiz Fatih Aksaj iz Tur- Samsun u Turskoj na Fa-
Makedonije. Cijenjeni mu-
damiji. slenici Islamske zajednice. ske. Fatih Aksaj je pro- kultetu za islamske studi-
safiri su u svojoj predrama-
Pored velikog broja de- Pored njih, Veeri Kur'ana fesor Kur'ana i kur'anske je - Ilahijat. Hafiz Hajretin
zanskoj turneji, koja je tra-
matlija ovoj mubarek ma- asnog su prisustvovali i znanosti na islamskim in- Ozturk je vrstan poznava-
jala dvije nedjelje, obili dr-
nifestaciji su prisustvovali i musafiri sa strane, meu stitucijama u Danskoj. Svr- lac Kur'ana i tefsira i jedan
ave Balkana i na tom putu
lanovi delegacije Meihata kojima su bili: Ridvan San- enik je univerziteta Al- je od eminentnih uaa u
poastili i Novi Pazar svo-
Islamske zajednice u Srbi- dakli iz Turske - veliki do- Azhar u Egiptu, a oenjen svijetu. Na svjetskom ta-
jim zijaretom.
ji na elu sa potpredsjed- nator i prijatelj kole Kura- iz sela Drage kod Tutina. kmienju uaa Kur'ana u
Iako je jedna od naj-
nikom Meihata, mufti- na asnog i Izet-ef. Bibi - Svojim glasom i ajetima Meki, S. Arabija, 1986. go-
veih na prostoru Sanda-
jom beogradsko-novosad- imam u dematu Fedr u koje je prouio smirio je dine osvojio drugo mjesto.
ka, Hadi Mehova da-
skim Read-ef. Plojoviem, Minhenu, Njemaka. srca prisutnih vjernika, a Takoer je u Iranu 1999.
mija je bila premala da
koju su jo inili: Nedad- Nakon akam namaza, nakon njegovog uenja hor god osvojio drugo mje-
primi sve vjernike koji su
sto. U Turskoj je ua broj
jedan. Ono to su pret-
hodna dva hafiza zapoela,
hafiz Ozturk je nastavio i
u srca vjernika svojim me-
lodinim glasom usaivao
harf po harf Allahove d..
rijei, a na licima prisut-
nih mogao se vidjeti mir i
zadovoljstvo to su prisu-
stvovali ovakvoj veeri.
Koliko je ovo vee bilo
posebno govori i to da de-
matlije, a ni gosti, nisu ni
osjetili da su ve duboko
zali u jacijski vakat, pa
su prisutni, nakon dove
koju je prouio hafiz
Fatih Aksaj, klanjali i ja-
ciju namaz, a nakon na-
maza se razili svojim ku-
ama nosei u srcu mir i
kuranske ajete koje su ove
veeri uli.

PREPUNA HADI-MEHOVA DAMIJA

BROJ 195-196./XIV AKTUELNOSTI 15

PETNAESTA NO MJESECECA A'BANA - LEJLETU-L-BERAT

Berat se postie zikrom

No polovine a'bana, no oprosta, no osloboenja, no izlaganja djela, no rasporeda i odluke
samo su neka od imena mubarek noi Lejletu-l-Berata.

Salahudin Feti
vazu nasihata. On se na
samom poetku, nakon
Boji Poslanik je rekao:
obavljenog akam namaza,
Kada nastupi 15. no
obratio prisutnima govore-
a'bana, provedite je u nafili
i o Berat damiji i dema-
(namazu), a dan koji slijedi
tu koji funkcionie punih
u postu. (Ibn Madde)
deset godina.
U damiji Berat, u na-
Vakifi, graditelji, odr-
selju Hadet u Novom Pa-
avatelji, dematlije i svi
zaru, nakon akam namaza,
oni koji su na bilo koji
sveano je obiljeen Lejle-
nain uestvovali u odra-
tu-l-Berat. Ova damija je
vanju damije jesu njeni
dobila naziv po ovoj muba- PREDSJEDNIK UDRUENJA ULEME BEKIR-EF. MAKI
ukrasi, jer su doprinije-
rek noi jer je sa radom po- ODRAO PREDAVANJE
li da ona punih 10 godina
ela upravo prije 10 godina
funkcionie neprestano
u noi Berata. Tako je ovo Zatim se prisutnima takoer naglasio da je spo- prije, i dvije noi poslije, i
kazao je efendija Latifovi.
okupljanje bila dvostruka obratio Bekir-ef. Maki, minjanje Allaha d.. vano svugdje i na svakom mje-
Program je otpoeo ue-
radost za ovaj demat. predsjednik Udruenja u svakom trenutku, ne stu, u svakom trenutku.
njem Kur'ana. Aere je pro-
Imam Muhedin-ef. La- uleme, koji je govorio o samo u noi Berata: Alla- Na kraju programa glav-
uio Kemal-ef. Jusufovi.
tifovi sa svojim dema- vanosti ove noi. On je ha trebamo spominjati i u ni imam mr. Senad-ef. Ha-
Potom je Hor novopa-
tlijama je ovim povodom kazao da se Berat postie Lejletu-l-Beratu i no prije, litovi je prouio dovu.
zarskih imama prouio par
priredio sveani program zikrom. Efendija Maki je i no poslije, i dvije noi
ilahija i kasida.
ilahija i kasida, salavata te

Hatme dova u Lejlek damiji

M.C. Lejlek damije Mali i polaznici kole mr. Enver-ef. Omerovi hatme dovu. Dematski Molimo Allaha d..
Kur'ana asnog prouili i mutevelija Lejlek da- odbor ove damije se po- da obilato nagradi sve
Dana 18. 07. 2010. posljednji (amme) duz. mije Sabahudin Kurtovi, brinuo za prigodno po- one koji su uestvovali u
godine u Lejlek dami- Po zavretku hatme pri- a nakon toga je Asmir- sluenje poslije sveano- realizaciji ovog mubarek
ji, Novi Pazar, prouene sutnima su se obratili ef. Crnovranin prouio sti. programa.
su dvije hatme: jedna
u namazu, a druga kao
mukabela. Hafiz Irfan-
ef. Mali, imam Lejlek
damije, je na sabah,
akam i jaciji namazu,
ve po trei put, zavr-
io hatmu. Pored toga,
ove godine organizo-
vana je i mukabela,
koja je uena svake ne-
djelje nakon akam na-
maza. Nakon proue-
nog duza prisutnima
bi se obratio po jedan
predava koji bi tuma-
io ajete iz prethodno
prouenog duza.
Hatme dovi je pri-
sustvovao veliki broj
dematlija i alima. Te
noi su hfz. Irfan-ef. UENJE HATME DOVE
16 AKTUELNOSTI 15. AVGUST 2010.

SAVJETOVANJE DIREKTORA MEDRESA

Direktori agilni
U Mostaru je 3. i 4. jula ove godine odrano Savjetovanje direktora medresa, njihovih pomonika i
upravnika, na kojem su tretirana neka od vanih pitanja koja se tiu razvoja i unapreenja nastavnog
rada i odgojnog procesa.
Mr. Mustafa-ef. FETI
profesora i njihovih hanu- lja, kao i istraivanje sa se- medrese iz Tuzle, Vahid-ef. e to dalje pratiti.
ma zapoeo je radni dio minarskog sastanka vaspi- Fazlovi, koji je iznio pro- Nakon sastanka uesni-
Kako je i dogovoreno
Savjetovanja na kojem su taa u Novom Pazaru koji jekat eksterne mature', te ci su obili tekiju na Buni,
na zadnjem Aktivu direk-
tretirana aktuelna pitanja je odran u mjesecu martu. potrebu da se i ona uvede a sutradan su zajedno otili
tora u Zavidoviima, ovo-
rada i organizacije odgoj- Ovo znaajno istraivanje u medrese, jer je predvie- na izlet u rodno selo direk-
godinje Savjetovanje di-
no-obrazovnog procesa. je obilovalo mnogobrojnim na bolonjskom deklaraci- tora Tinjaka - Borovii u
rektora, njihovih pomoni-
Mr. Muharem-ef. i znaajnim podacima koji jom za sve srednje kole, a blizini Nevesinja. Uz lijep
ka i upravnika odrano je u
Omerdi sa prof. Nezirom su od velike vanosti za bu- uskoro e biti uslov za upis doek i etnju zavrili smo
Mostaru 3. i 4. jula ove go-
Haliloviem je prezento- dui rad medresa. na bilo koji fakultet. Odlu- nae druenje uz elju da
dine, a domain ovih susre-
vao nauno istraivanje o U drugom dijelu Savje- ku o pokretanju ovog pro- se i naredne godine pono-
ta je bila Karaoz-begova
strukturi prijemnog ispita, tovanja izlaganje je imao jekta su svi prisutni podr- vo zajedno druimo i sa-
medresa u Mostaru. Agilni
kandidata i njihovih rodite- direktor Behram-begove ali i odredili komisiju koja stajemo.
direktor pomenute medre-
se efko-ef. Tinjak potru-
dio se, kao odgovoran i ve-
likoduan domain, da sve
bude na svom mjestu.
Nakon srdanog doeka
i lijepog smjetaja u komi-
luku Medrese u petak vee,
subota ujutro je na zajed-
nikom doruku okupila
veinu uesnika Savjetova-
nja. Uz mostarsku kahvu VRIJEDNI, RADNI, ODGOVORNI DIREKTORI MEDRESA
i meusobno upoznavanje

ODRANO PREDRAMAZANSKO SAVJETOVANJE ULEME

Imam je lider u svom narodu

Salahudin FETI
U organizaciji Udrue-
nja uleme Islamske zajedni-
ce u Srbiji, 9. avgusta 2010.
godine, odrano je Savjeto-
vanje uleme imama i vje-
routelja iz Sandaka.
Skupu su prisustvova-
li predstavnici medlisa iz
Sandaka, glavni imami,
imami i vjerouitelji.
Savjetovanje uleme ot-
poelo je uenjem Kur'ana,
a potom je predsjednik
Skuptine Muftijstva san-
dakog Enes-ef. Svraka
uputio uvodne napomene i
najavio predavae.
Prisutnima su se obrati-
li glavni imam Novopazar-
skog medlisa mr. Senad-
ef. Halitovi i potpredsjed-
nik Meihata, muftija beo-
gradsko-novosadski Read-
ef. Plojovi.
Mr. Halitovi je u svom
izlaganju, obraajui se di- sami znaaj zekata i sadeka-
rektno imamima, govorio o
trudu i angaovanju kojeg
imami moraju dati kako bi
njihova da'vetska misija u
mubarek mjesecu Ramaza-
nu bila potpuna. On je na-
glasio da prioritet mora-
mo staviti na samima nama
i onoliko koliko se bude-
mo rtvovali toliko emo
uspjeha postii, jer ne mo- zom, to nam govori o
ete nekome dati neto ako
to sami ne posjedujete.
Muftija Read-ef. Plo-
jovi je, shodno zaduenju
kojeg je dobio od Meihata,
pripremio referat na temu
Zekat i sadekatu-l-fitr s
posebnim osvrtom na ubi-
ranje i raspodjelu ova dva
davanja.
Muftija je u prvom di-
jelu obraanja ukazao na
tu-l-fitra, o buenju svijesti
kod naroda kada je su u pi-
tanju spomenute dvije oba-
veze muslimana, te o insti-
tuciji zekata i sadekatu-l-fi-
tra kroz historiju.
Uzvieni Allah u
Kur'anu na mnogo mjesta
zajedno spominje zekat i
sadekatu-l-fitr sa nama-
naoj obavezi da ovom iba-
detu posvetimo panju.
Druga polovina prolog
vijeka je bila u znaku pora-
sta svijesti o vjeri na naim
prostorima. Naravno, to se
odslikalo na zekat i sadeka-
tu-l-fitr na nain gdje zekat
i sadekatu-l-fitr se svrstava-
ju u glavne izvore finansi-
ranja odgojno-obrazovnih no utiu jedni na druge.
ustanova kazao je mufti- Naravno da tu ima velikih
ja Plojovi. izuzetaka.
Savjetima i porukama Uloga imama jeste uloga
o nastupajuim mubarek mihraba, uloga dersa, uloga
danima obratio se i glavni hutbe, mekteba i sveg osta-
muftija Muamer-ef. Zukor- log. Ali isto tako imam
li. On je govorio o imamu mora osjeati potrebe svog
kao lideru u svom mjestu, naroda. Naravno, nee on
a posebno o ulozi imama u biti odgovoran za socijal-
mjesecu Ramazanu. no pitanje naroda, za pita-
Jako je bitno da shva- nje siromatva, za pitanje
timo ambijent u kome se bolesti i virusa koji haraju
nalazimo. Ono to nam se narodom. Ali, imam mora
deava posljednje dvije de- to minimalno da pozna-
cenije nije neto to se de- je, mora mu to biti hitno
ava mimo nas. i mora to razumjeti. U su-
Imami i narod su jedno protnom, prethodne misi-
tkivo. Jer imami su nikli iz onarske uloge i reflekcije
tog naroda. I onda kvali- nee imati efekta kazao
tet naroda limitira kvalitet je Glavni muftija, izmeu
imama. Isto tako, s druge ostalog, u svom obraanju.
strane, imami vode taj
narod. Tako da dvosmjer-
BROJ 195-196./XIV
Posjeta alima Makedoniji
Najvea koncentracija Bonjaka u Makedoniji je u glavnom gradu Skoplju i
okolnim selima, kao i u selima oko grada Velesa i Prilepa, a neto manja
koncentracija je u drugim gradovima i selima.
Kadrija ef. MURI
Nedavno smo imali ast
da bonjake demate u
Makedoniji poaste svojom
posjetom profesori sa Fa-
kulteta za islamske studije i
Medrese Gazi Isa-beg iz
Novog Pazara. Naime, rije
je o prof. Nedad-ef. Ha-
sanoviu, bivem direkto-
ru Gazi Isa-beg medrese,
koji trenutno obavlja funk-
ciju pomonika Glavnog
muftije Muamer-ef. Zukor-
lia, koji je ujedno i profe-
sor tefsira na obje ustano-
ve. Drugi musafir je hfz. Ir-
fan-ef. Mali, koji je direk-
tor kole Kurana asnog
u Novom Pazaru i ujedno
profesor kiraeta. Pomenu-
ti musafiri doputovali su
nam u Skoplje 9. jula. 2010
god. i odmah su se dali na
posao, te su obavili duma
namaz u selu Ljubo, koje
je od centra Skoplja udalje-
no samo 12 km.
Glavni organizator ove
posjete je Mirsad-ef. o-
lovi koji zna da svaku ha-
irli ideju pretvori u dobro
djelo. Nakon to su musfiri
pristigli kod nas u Ljubo,
nismo im dali odmora te
smo ih odmah uposlili.
Hafiz Irfan-ef. Mali nam
je vazio prije dume nama-
za, dok je prof. Nedad-ef.
Hasanovi odrao hutbu.
Nakon namaza usljedilo je
upoznavanje musafira sa
dematlijama, koji su bili
oduevljeni znanjem i ahla-
kom naih gostiju. Inae,
selo Ljubo ima lijepu da-
miju koja se ba zove San-
dak damija, broji oko
450 domainstava Bonjaka
koji su veinom porijeklom
iz Sandaka. Imam dami-
je u Ljubou je Kadrija-ef.
Muri, koji ujedno i pie
ove retke.
U Ljubou aktivnosti
naih musafira nisu zastale,
ve su se odmah istog dana
dali na dalje upoznavanje
AKTUELNOSTI
OVO JE SAMO POETAK
naih ljudi iz Sandaka koji informacije o naim zajed-
su koncentrisani u samom nikim korjenima i utisci-
gradu Skoplju i okolnim ma tako lijepog druenja.
selima. Tako smo im orga- Sutradan, u subotu, svi
nizovali prijem i obavljanje smo zajedno sa naim mu-
akam namaza u drugom safirima otputovali u selo
selu nedaleko od Skoplja, Orizare koje je od grada
a to je Ljubin. Selo Ljubin Velesa udaljeno svega 4
ima oko 200 domainsta- km. Zakazani prijem je bio
va Bonjaka koji su tako- ugovoren na akam nama-
e porijeklom iz Sandaka. zu. Imamio nam je hfz. Ir-
Imam damije u Ljubinu fan-ef. Mali, a nakon na-
je Rizvan-ef. Babai, koji maza nam je prof. Ned-
nas je sve zajedno srdano ad-ef. Hasanovi odrao mili sa mjetanima Orizara
doekao. Nakon obavljanja veoma nadahnuto predava-
DAMIJA U LJUBOU
akam namaza, na kojem nje o vanosti bratstva i
nam je imamio hfz. Irfan- islamskog morala, koje je
ef. Mali, prof. Nedad-ef. ak jedan dematlija i sni- stili i pomogli nam da ne-
Hasanovi nam se obratio mio. A kako i ne bih kada
sa veoma pounim preda- imamo tako rijetke trenut-
vanjem, te smo se tako u ke da se kod nas u Makedo-
tom zanosu njegovog vaza niji napojimo ilmom naih
zadrali sve do jacije nama- alima iz voljenog Sanda-
za. Nakon jacije smo na- ka. Inae, selo Orzare je
stavili druenje sa imamom najbrojnije selo koje je na-
Rizvan-ef. Babaiem i nje- seljeno Bonjacima u R.
govim dematlijama, raz- Makedoniji, koje broji oko
mjenjujui tako miljenja i 600 domainstava. Imam
17
Povodom aktuelnih de-
avanja u Sandaku, a obzi-
rom da se radi o medijima
koji informiu javnost San-
daka, Sandake dijaspore
i ire regije putem interne-
ta, izdajemo sljedee
SAOPTENJE
1. Podravamo volju
Bonjaka u Sandaku koju
su iskazali na proteklim
damije u Orizarima je Be-
sim-efendija, koji nas je li- izborima za Nacional-
ni savjet Bonjaka, gdje je
jepo ugostio. Nakon pre- ubjedljivu pobjedu ostva-
davanja otili smo u obli- rila lista Bonjake kultur-
nji internet kafe, gdje su ne zajednice iji nosilac je
muftija Muamer-ef. Zu-
domaini postavljali puno
korli.
pitanja naim musafirima
2. Potujui izbornu
o svim moguim stvarima
volju Bonjaka, te sve za-
koje ih interesuju, sve to kone koji se tiu ovih iz-
iz elje da saznaju vie o bora, podravamo regular-
naim ljudima iz Sandaka. no izabrano rukovodstvo
Bonjakog nacionalnog
Nakon iscrpljujue posjete
vijea iji je predsjednik dr.
nai musafiri su se posela-
Mevlud-ef. Dudi. Sma-
tramo da su ljudi sa ove
i krenuli ka Novom Pazaru, liste dokazani borci za na-
a otuda pravo za Bosnu i cionalne, kulturne i vjerske
Hercegovinu, tj. za Sre- interese.
3. Otro osuujemo
brenicu, da bi na vrije-
diskriminatorsko-rasisti-
me stigli da obave de-
ku politiku koju prema
nazu namaz 775 identi- Bonjacima sprovodi Mini-
fikovanim ehidima ove starstvo za ljudska i manji-
godine. ska pprava u Srbiji
j na elu sa
Inae, u R. Makedo- rasistom Svetozarom i-
pliem, kao i kompletnu
niji ima oko 40.000 Bo-
vladajuu strukturu u Be-
njaka koji su porijeklom
ogradu na elu sa gospo-
iz Sandaka i malim di- dinom predsjednikom Bo-
jelom iz Bosne i Herce- risom Tadiem, koji nije
govine. Najvea koncen- sankcionisao i nije se ogra-
tracija Bonjaka u Ma- dio od diskriminatorskih i
rasistikih poteza
p svog mi-
kedoniji je u glavnom
nistra iplia.
gradu Skoplju i okol-
4. Najotrije osuuje-
nim selima, kao i u se- mo i antibonjako pona-
lima oko grada Velesa i anje dvaju ministara Lja-
Prilepa, a neto manja jia i Ugljanina koji na sve
mogue naine pokuavaju
koncentracija je u dru-
zadrati svoje fotelje, pa
gim gradovima i selima.
makar i po cijenu brutal-
Ovo je samo poetak,
nog nepotivanja izborne
rekli su nam nai mu- volje Bonjaka u Sanda-
safiri i nadamo se, ako ku. Odavno smo ve shva-
Uzvieni Allah da, da tili da se oni ne ele boriti
za Sandak, i ne moraju, ali
emo se ubudue jo po-
neka ne ometaju one koji
sjeivati.
to ele i mogu, kao to
Molim Allaha Uzvi-
je muftija Muamer-ef. Zu-
enog da nagradi nae korli.
musafire koji su izdvojili 5. Podravamo i De-
vremena da nas posjete, klaraciju koju je donio
Sabor bonjakog naro-
kao i sve one koje nismo
da, na sjednici odranoj
spomenuli, a koji su ugo-
14.07.2010. godine.
6. Ovo saoptenje bit
smetano i na vrijeme zajed- e objavljeno na svim me-
no zijaretimo nae dema- dijima koji stoje iza ovog
te po Makedoniji. Sljedei saoptenja.
susret je u mjesecu Rama-
zanu, obeali su nam nai www.zsdholland.ning.com,
musafiri, a do tada mahsus www.dijaspora-bk.de,
selam Sandaku i Ramazan www.sjenica-info.com,
mubarek olsun! www.sandzak-x.com,
www.sandzakpress.net
www.sandzaknews.info
18
RASISTIKA IZJAVA POMONIKA MINISTRA
Bonjaci su specifian narod
Kada vlast na nezakonit i neustavan nain donosi zakonske odredbe koje e
se primjenjivati samo na jednoj grupi graana, u ovom sluaju manjinskom
narodu, onda je to diskriminacija.
Nermin GICI
Nakon parlamentarnih izbora u
maju mjesecu 2008. godine, koali-
cija na ijem je elu bio predsjednik
Srbije Boris Tadi osvojila je najvi-
e mandata, ali nedovoljan broj da
samostalno formira Vladu. Tada su
se pojavile pekulacije da bi Voji-
slav Kotunica u koaliciji sa radika-
lima i jo nekim strankama mogao
da sastavi skuptinsku veinu, a
Boris Tadie je odluno rekao neto
otprilike ovako: Nee Kotunica
biti premijer, mi smo osvojili naj-
vie mandata i mi emo formirati
Vladu. I jeste poteno, pravo i de-
mokratski da onaj ko pobijedi na
izborima i dobije najvie glasova
formira vlast. U pobjedi Tadieve
koalicije znaajan doprinos imali su
i sandaki Bonjaci koji su ma-
sovno glasali za Tadia jer je na
Trgu u Novom Pazaru javno obe-
ao jedinstvenu Islamsku zajed-
nicu i bolji odnos vlasti prema
Bonjacima.
Prolo je dvije godine od izre-
enog obeanja, a predsjednik po
tom pitanju nije uinio nita, a
odnos vlasti prema Bonjacima je
sve gori i Bonjaci osjeaju repre-
siju i diskriminaciju na svakom ko-
raku. Posljednji dogaaji vezani za
izbore Nacionalnog savjeta Bonja-
ka i konstitutivnu sjednicu pokaza-
li su neprincipijelnost u stavovima
predsjednika da oni koji imaju naj-
vie mandata i obezbijede veinu
mogu da formiraju izvrne organe.
Na posljednjim izborima Bonja-
ka kulturna zajednica je dobila 17
od 35 mandata, dakle najvie. Ne-
dostajao je jedan mandat za formi-
ranje veine u Bonjakom nacio-
nalnom vijeu. BKZ je obezbijedi-
la podrku jo 2 kandidata sa liste
Bonjaki preporod i zakazana je
konstitutivna sjednica sa veinom
od 19 vijenika.
I onda na scenu stupa sva bru-
talnost i diskriminatorski odnos
prema Bonjacima od strane beo-
gradskog reima. No prije konsti-
tutivne sjednice ministar Svetozar
ipli, krei zakon, mijenja odred-
bu u lanu 3 Poslovnika i konstitu-
isanje sjednice uslovljava dvotre-
inskom veinom. Svi drugi narodi,
dakle i Maari, i Albanci, i Rumu-
ni, i Rusini i ostali, ukupno njih 17,
formirali su svoje nacionalne savje-
te prema Poslovniku po kojem je
ANALIZE
bila potrebna prosta veina, a samo
za Bonjake je donijet poseban Po-
slovnik. Ovo je kolski primjer dis-
kriminacije. Kada vlast na nezako-
nit i neustavan nain donosi zakon-
ske odredbe koje e se primjenjiva-
ti samo na jednoj grupi graana, u
ovom sluaju manjinskom narodu,
onda je to diskriminacija.
Da zlo bude vee, diskrimina-
torski Poslovnik je donijelo Mini-
starstvo koje je zadueno da titi
ljudska i manjinska prava, a po-
monik ministra, pokuavajui da ma po Srbiji moraju da budu Bo-
na smuen nain objasni razloge
diskriminacije Bonjaka, dao je ra-
sistiku izjavu u kojoj kae da je
Poslovnik donijet zbog specifi-
nosti Bonjaka. Po emu su to
Bonjaci specifini u odno- njacima. Ili da donese odluku da
su na Srbe, Ma- are,
Ru-
mu-
ne, Bu-
gare, Slo-
vake i druge?
Jesu li spe- ci-
fini zato to su nia
rasa ili su ravnopravni graani Re-
publike Srbije za koje vae isti za-
koni kao i za sve druge graane?
Nacisti su sve uase koje su uini-
li nad Jevrejima uinili zbog njiho-
ve specifinosti. Bijela manjina
je u Junoj Africi provodila politi-
ku aparthejda zbog specifinosti
crne veine.
Ako je Ministarstvo za ljudska i
manjinska prava donijelo diskrimi-
natorski Poslovnik, ta onda Bo-
njaci da oekuju od ostalih mini-
starstava? I oni bi mogli, po uzoru
na ministra iplia, da donose pra-
15. AVGUST 2010.
Tribina Islamistiki
pokreti i Islamska
zajednica u BiH izmeu
anarhije i pluralizma"
28.07.2010.
Islamistiki pokreti p i
Islamska zajednica j u BiH iz-
meu anarhije j i p pluralizma"
bila je j tema tribine Bosna
danas koja j jje u organizaciji
g j
Glavnogg odbora Udruenja j
vilnike, poslovnike, uredbe i na- ilmijje jj IZ-e u BiH odrana
redbe, koje bi se odnosile samo na na Fakultetu islamskih nauka
Bonjake, a da sve to objanjavaju u Sarajevu. j
specifinou Bonjaka. Teroristiki in koji j se
Tako bi ministar policije mogao desio u Bugojnu na dan Aj-
da donese uredbu po kojoj je do- vatovice ponovo je u cen-
zvoljeno dvije treine Bonjaka, tar p pozornosti vratio p pitanje j
zbog njihovih specifinosti, pre- prisustva radikalnih ggrupa
p p u
biti, polomiti im i noge i ruke, nekim dematima. Razma-
ili samo rebra. Ministarstvo prav- trajuij ovajj p problem na svo-
jjojj redovnojj sjednici, j Glavni
de bi zbog specifinosti Bo- odbor jje zakljuio j da jje vano
njaka moglo da donese odluku da
i potrebno organizovati tribi-
dvije treine zatvorenika u zatvori- nu o p pomenutojj temi.
Uvodniar na tribini bio
njaci. Ministarstvo zdravstva bi u jje Muhamed JJusi, dobar p po-
ovom procesu donoenja pravilni- znavalac ove p problematike
ka i odredbi moglo da bude naj- koji j jej objavioj ((2005.)) i knji- j
kreativnije pa da zbog specifino- ggu podp naslovom Islami-
sti Bonjaka zabrani lijeenje Bo- stiki pokreti.
p
Na p poetku svogg izlaga- g
dvije tre- ine bonjake djece nja
j JJusi je j istakao da su bo-
sansko-hercegovaki g musli-
mora biti mrtvoro- mani dugo g vremena bili p pod
eno, ili da dvije
staklenim zvonom i izolo-
treine Bonjaka vani od deavanja j u musli-
treba biti zarae- manskom svijetu. Izbijanjem
no virusom neke agresije
g j na BiH i u p postrat-
neizljeive zarazne nom p periodu kao zajednica j i
bolesti, naravno sve narod uli smo p preko noi u
to zbog specifino- procese koji
p j traju j desetljei-j
sti Bonjaka. Mini- ma u muslimanskom svijetu. j
starstvo prosvjete bi Tako smo se suoili sa ita-
moglo da donese rje- vim spektrom
p razliitih ideo-
logija
g j islamistikih p pokreta u
enje po kojem se za- svijetu.
j Ne radi se samo o ve-
branjuje kolovanje i
habizamu i selefizamu, rekao
obrazovanje za dvije je Jusi.
treine Bonjaka, na- Uestvujui j u raspravi
p na
ravno u obrazloenju dananjoj j j tribini, reisu-l-ule-
bi pisalo zbog speci- ma dr. Mustafa Ceri jje p po-
finosti Bonjaka Mini- hvalio i podrao p inicijativu
j
starstvo je donijelo rje- Udruenja j ilmijje, jj na elu s
enje da Bonjacima nije predsjednikom
p j Muharemom
potrebno obrazovanje. Hasanbegoviem,g da se po- p
zabave ovim procesima, koji
Ministarstvo za ivotnu
e, p prema njegovim j g rijeima,
sredinu i prostorno planira- due p potrajati.
j
nje moglo bi da isplanira da dvije
Podrao jje p programg Udru-
treine Bonjaka napuste prostor enja j ilmije j u tom p pogledu,
g a
Sandaka i otputuju u nepoznatom
to je da se ovim problemi-
pravcu, zbog specifinosti narav- ma ne moe p prii propagan-
p p g
no. Ministarstvo za rad i socijalnu distiki, ve argumentima g na
politiku i Ministarstvo vjera ovaj osnovu Kur'ana i Sunneta, da
se ta pitanja ne mogu rjea-
proces su ve proveli. Dvije treine
radno sposobnih Bonjaka je neza- vati represijom,
p j ve razgo- g
vorom i argumentimag akaid-
posleno, a dobar dio njih su socijal-
ni sluajevi o kojima niko iz dra- ske doktrine, artikulisanjem j
identiteta, razvijanjem j j osje-
j
ve ne vodi rauna, a vjerska prava aja
j pripadnosti
p p zajednici
j i
Bonjaka su ugroena i napadnuta
veim angamanom g mladih
jo prije tri godine. Sva preostala u Islamskojj zajednici. j Reisu-
ministarstva koja ine Vladu mogla
l-ulema je pozvao ulemu da
bi po ovoj emi da donose svoja se angauje upravo na ovim
akta, a na kraju bi Ministarstvo principima.
vojno moglo da donese naredbu da
se strijelja dvije treine Bonjaka, Izvor: Rijaset.ba
zbog njihovih specifinosti.
BROJ 195-196./XIV
SANDAKI PUTOKAZI
Razgovor sa Tadiem
Beograd zapravo hoe one predstavnike Bonjaka koje
moe da kontrolie. Sve ostalo to je Tadi pokuao
objasniti bilo je nevjeto i kontradiktorno.
Almir MEHONI
Nedavno sam bio u pri-
lici da u Ambasadi Srbi-
je u Briselu razgovaram sa
predsjednikom Srbije Bo-
risom Tadiem. Utivo po-
zdravim Borisa i kaem da
se nadam da e Srbija rije-
iti probleme u Sandaku.
Uz gr na licu Tadi veli
da u Sandaku ima veli-
kih problema koji su vje-
taki izazvani. Gospodi-
ne Tadiu, dodajem, mi-
slim da su probleme na-
pravile dravne institucije,
prije svega Ministarstvo za
ljudska i manjinska prava i
da je problem, ustvari, lako
rjeiv. katolikih svetenika.
Kako je rjeiv, pita me
pomalo iznenaen pred-
sjednik Srbije.
Kaem: Vrlo lako, dr- miran savjet, a jedino kod
ava treba da prizna volju
sandakih Bonjaka.
E, ali postoji drugi
problem, ne moe vjer-
ski starjeina da rukovo-
di Nacionalnim vijeem,
imamo prigovore i iz EU
zbog toga, a i to je protiv-
no naem Ustavu, Tadi
isuka kljuni srpski argu-
ment.
A, zbog ega ste do- diem o krizi u Sandaku.
zvolili da se taj vjerski star-
jeina kandiduje na izbori-
ma, ako je to protivustav-
no, gospodine Tadiu?
Nekoliko sekundi ut-
nje i reenica: To nam je
nametnuto bila je dovolj-
na da potvrdi onu tezu da
Beograd zapravo hoe one
predstavnike Bonjaka koje
moe da kontrolie. Sve
ostalo to je Tadi pokuao
objasniti bilo je nevjeto i
kontradiktorno.
Nastavljam sa pitanji-
ma: Gospodine Tadiu,
znate li da je i na drugim li-
stama bilo vjerskih slube-
nika? Naprimjer, na listama
maarske zajednice je bilo
sjednikom Srbije. Naime,
Pa, i to je problem, i to
ne moe, kae Tadi. i situaciju u Sandaku?
Moe, jer je tamo for-
Bonjaka nije, kaem.
U razgovor se uplie
ambasador koji je svo vri-
jeme sluao razgovor, kako
bi nas utivo upozorio da
gospodin predsjednik
mora porazgovarati sa jo
zvanica.
Ovako bi se ukratko
mogao prepriati dvadese-
tominutni razgovor sa Ta-
ANALIZE
Sve ovo ne bih ni pisao da
je gospodin predsjednik
dao neku izjavu ili obja-
njenje povodom krenja iz-
borne volje Bonjaka San-
daka, da sve vrijeme ne
uti i ignorie sandake
turbulencije.
Poslije razgovora sam
ubjeeniji, vie nego prije
njega, da je cijela situacija
kreirana od najvieg drav-
nog vrha, ukljuujui bla-
goslov Tadia, idejnu pod-
logu Ljajia, izvrnu ulogu ef. Nasuf Buatli.
iplia i navijanje Uglja-
nina.
Meutim, druga stvar
me je posebno dojmila iz
ovog razgovora sa pred-
efendije Trnia, ove godine e se, kada to vremenski
pitam ga kako misli da rije-
damije klanjati teravije, a demat se nada da e to biti
Ne znam, bio je jed-
nostavan i mislim iskren
odgovor.
Oito je da se Beograd likog interesovanja dematlija i obzirom da je Ramazan
upleo u sandaku kui-
nu kao pile. Ne zna ni gdje
mu je poetak ni kraj. Na
sandakim Bonjacima je sihate dematlijama drat e imami iz Novopazarskog
da ustraju na putu pravde
i istine. Da ne pokleknu i
ne povuku se. Vidio sam
da je pobjeda blizu i rekoh:
Dola je istina, a nestalo je
lai. La zaista nestaje.
19
U toku mubarek mjeseca u bai Dibak Ishak da-
mije nastavlja se manifestacija U susret Ramazanu
Teravije na otvorenom
Vrijedni demat Dibak Ishak damije u Lugu, preko
puta osnovne kole Cana, na elu sa imamom dami-
je Mirsad-ef. Trniem, i ove godine je, kao i u nekoli-
ko prethodnih, u bai damije ispod etalita na Jazu,
svakog utorka u toku mjeseca a'bana nakon akam na-
maza, organizovao predavanja iz oblasti islama. Ova,
sada ve tradicionalna manifestacija pod nazivom U
susret Ramazanu okuplja veliki broj znaajnih alima
koji vjernicima koji dolaze u velikom broju pruaju
nova znanja i saznanja iz islamskih nauka.
I ove godine na otvaranju manifestacije predava
je bio glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Mua-
mer-ef. Zukorli. Sljedeeg utorka predavanje je odr-
ao hafiz iz Roaja Abdurahman-ef. Kujevi, a nakon
njega musafiri iz Bosne i Hercegovine, hafiz Musta-
fa-ef. Efendi, koji je novopazarskim dematlijama
poznat po predavanjima na nonim namazima u toku
mjeseca Ramazana, a posljednje predavanje prije poet-
ka mubarek mjeseca odrao je profesor Abdussamed-
Ova predavanja su jako posjeena i zbog injenice
da se u vrelim ljetnim mjesecima odravaju na otvo-
renom, u prelijepom i prirodnom ambijentu damij-
ske bae. Prema rijeima imama Dibak Ishak damije
uslovi budu dozvoljavali i kada ne bude kie, u bai
tokom trajanja cijelog mjeseca Ramazana.
Ovim povodom efendija Trni je rekao: Zbog ve-
u ljetnim mjesecima, odluili smo da manifestaciju U
susret Ramazanu nastavimo klanjanjem teravija u bai
damije. Prije teravija, poslije farz namaza, kratke na-
medlisa i ostala ulema. Pozivam ovom prilikom sve
vjernike da makar jednom posjete ovu damiju i da u
prelijepom prirodnom ambijentu klanjaju teravije.
Nermin Gici
20 ANALIZE 15. AVGUST 2010.

OPTINSKO VIJEE U SJENICI ZA POSTAVLJANJE

VELIKOG KRSTA 8X5 METARA NA ULAZU U GRAD

Krst nad Sjenicom Profesor iz Kuvajta posjetio

Sandak

Profesor sa Islamskog fa-

Mi nemamo nita protiv krsta, ali se udimo zato se kulteta u Kuvajtu, Hamed el
planira postavljati u gradovima u kojima muslimani Ali, boravio je u etvorodnev-
ine apsolutnu veinu? ta je svrha postavljanja krsta? noj posjeti Islamskoj zajednici
u Srbiji. Uvaeni gost, koji je
Sead ef. AIROVI
Zato ba u Sjenici? fakultet zavrio u Medini, ma-
gistrirao u Rijadu, a doktorirao
Nije trebalo dugo vre- E, tako veliki dopri- ljanju velikog krsta 8x5 skih osjeanja muslima- u Londonu, prilikom svoje po-
mena da proe, a da se nos pobjedi BKZ Mensu- metara na ulazu u Sjeni- na. Dolo se do one stare sjete Islamskoj zajednici posje-
otkrije istina i sutinsko ru i Harunu nije mogao cu od strane Nove Varo- da dokon pop i brda tio je ustanove koje rade u okri-
pitanje zbog ega su Ra- biti oproten, pa su po- i, i to u mahali u kojoj krsti. Eto, u Sjenici od- lju Islamske zajednice.
simu smetali Mensur Gi- stali rtva koalicije Ra- muslimani Bonjaci ine bornici krste puteve, pa i Tokom svoje posjete profe-
evi i Harun Hajradino- sima i Sulja, pomognute apsolutnu veinu. Tu bi itav grad. Da stvar bude sor Ali je odrao predavanje u
vi u sjenikoj optinskoj jo ponekim. Vjeiti mi- se, kako saznajemo, na jo gora to ine oni koji prepunoj damiji u Paralovu,
vlasti. Jasno je svakome nistri su se nadali da e dva hektara trebala pravi- nose muslimanska imena. a obratio se dematlijama i u
da je grijeh ove dvoji- se odrati neki novi izbo- ti crkva, groblje i jo pra- Da su Mensur i Harun u Dibak Ishak damiji. U Sjenici
ce ljudi to nisu pristali ri za nacionalne savjete, teih objekata. vlasti ovaj prijedlog ne bi se u par navrata sastao sa omla-
na lopovluk, krau, ko- pa bi oni bez pomenute Da se razumijemo, proao sigurno, a ovako, dinom i odrao nekoliko krat-
rupciju i mito, a posebno dvojice, naravno, pokrali mi nemamo nita pro- bojimo se da ne bude kao kih predavanja.
kada su u pitanju minu- Sjenicu i ostvarili pobje- tiv krsta, ali se udimo sa Ustavom, te Zakonom Posljednjeg dana posjete
li izbori za Nacionalno du koju su tako poud- zato se planira postav- o izjednaavanju partiza- Sandaku, u petak 06.08.2010.
vijee Bonjaka, gdje su no oekivali, ali maku ljati u gradovima u koji- na i etnika, sa Deklara- godine, uvaenog profesora je
Sjeniaci dali punu po- o rep, Nacionalno vijee ma muslimani ine apso- cijom o Srebrenici i mno- primio glavni muftija Islamske
drku BKZ koju su po- je formirano, izbora nee lutnu veinu? ta je svrha gim drugim pitanjima od zajednice Muamer-ef. Zukorli
drali Mensur Gievi biti, Ministarstvo za ljud- postavljanja krsta? Zato vitalnog znaaja za mu- i u srdanom razgovoru mu-
i Harun Hajradinovi. ska i manjinska prava se, ba u Sjenici? Zar nije slimane Bonjake koja su safira upoznao sa situacijom u
Ubjedljiva pobjeda BKZ ne potujui zakone, za- dovoljno to je Karaor- upropatena podanikim Sandaku, kao i o planovima i
u Sjenici, izmeu osta- vrzlo k'o pile u kuinu, e 1809. izvrio genocid odnosom dvojice srpskih projektima Islamske zajednice
log, je ostvarena i zahva- a Mensur i Harun su po- nad sjenikim Bonjaci- ministara i njihovih po- u Srbiji.
ljujui potenju ova dva stali junaci sjenike ari- ma? Nije li dovoljno to slanika iz redova Bonja-
ovjeka koji nisu dozvo- je i ire. je Sjenica opustoena i ka. Media centar
lili meetarenje sa poseb- No, odosmo dale- osiromaena, nego treba Ako postavljanje
nim birakim spiskovima ko. ta se jo deava od nasilno muslimane pod krsta u gradu u kojem
i stalnim birakim sasta- kako nema ove dvojice da krst dovoditi? Sve se to muslimani ine veinu Izlet u zoo-vrtu
vom u Sjenici, kakav je brane Sjenicu i Sjenia- deava dok Rasim i Suljo nije pokuaj pokrtavanja
bio sluaj sa Novim Pa- ke. Naime, prije nekoliko imaju vlast u Sjenici. Vi- i asimailacije, te ugroa- Mekteblije Hadi Mehove
zarom, Tutinom, Prijepo- dana, Optinsko vijee u djet emo da li e odbor- vanje vjerskih prava, ta damije u N. Pazaru nedavno
ljem, gdje su rasimovci i Sjenici uputilo je prijed- nici dva ministra i ovoga je onda? su u organizaciji imama Sead-
suljovci pokrali sve to se log Skuptini optine da puta glasati za neto to Neko e rei - nita, ef. Islamovia odrali jednod-
ukrasti moe. donese odluku o postav- je upereno protiv vjer- mi to samo onako! nevni izlet u oblinjem zoolo-
kom vrtu Vuk.
Zahvaljujui dematlijama
koji su omoguili prijevoz, oko
60-ak djece, koliko broji da-
mija, stiglo je bezbjedno na e-
ljenu lokaciju. Vuk, koji se
nalazi u Novom Pazaru, tanije
kod Pazarita, jedini je zolo-
ki vrt u Sandaku i broji svega
nekoliko dobro ouvanih i-
votinja. Njegov osniva Isma-
il Redovi omoguio je be-
splatan odmor i jedina je osoba
koja bez pomoi drave brine
o zolokom vrtu. On se trudi
da svaki nedostatak bude nado-
knaen.
Visoke temeperature, koje
se trenutno biljee u N. Pazaru,
nisu bile prepreka dobrom od-
moru i lijepom provodu, kojeg
su ova djeca aktivno iskoristila.

Pripremila: Selma Dankovi

PANORAMA SJENICE
BROJ 195-196./XIV
ANALIZA ODRANIH IZBORA ZA NACIONALNI SAVJET BONJAKE NACIONALNE MANJINE
Bezakonjem protiv zakona
Obzirom da se ukazala potreba donoenja posebnog zakona koji e regulisati nain formiranja,
funkcionisanja i finansiranja savjeta nacionalnih manjina, pristupilo se izradi Zakona o nacionalnim sav-
jetima nacionalnih manjina od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava kao predlagaa.
Fahrudin KLADNIANIN
Zakon o zatiti prava i
sloboda nacionalnih manji-
na pravno ureuje nain na
koji e se ostvarivati prava
pripadnika nacionalnih ma-
njina. U tom smislu, Zakon
predstavlja jo jedan izvor
ustavnog prava u Republici
Srbiji, jer razrauje ustavne
norme o pravima i slobo-
dama pripadnika nacional-
nih manjina. Ovaj zakon na
pravno valjan nain, omo-
guava da pripadnici naci-
onalnih manjina, u demo-
kratskom politikom mi-
ljeu, samostalno, ili u za-
jednici sa ostalim lanovi-
ma svoje nacionalne grupe,
uivaju svoja ustavna prava
. U vrijeme kada je dono-
en ovaj zakon funkcioni-
sala je Dravna zajednica
Srbija i Crna Gora, a sam
zakon usvojen je na save-
znom nivou. Ovaj zakon je
preuzeo standarde koji su
u ovoj oblasti ustanovlje-
ni kroz dokumenta Savjeta
Evrope Okvirna konven-
cija za zatitu nacionalnih
manjina i Evropska povelja
o regionalnim i manjinskim
jezicima.
Septembra mjeseca 2003.
godine, koristei pravo na
osnovu Zakona o zati-
ti prava i sloboda nacional-
nih manjina i Pravlinika o
radu elektorske skuptine,
u Novom Pazaru je odra-
na Izborna skuptina Bo-
njakog nacionalnog vijea.
Jednoglasno je donijeta od-
luka da funkciju predsjedni-
ka Savjeta obavlja predsjed-
nik koalicije Lista za San-
dak Sulejman Ugljanin .
U radu elektorske skuptine
nisu uestvovali predstavni-
ci svih politikih partija koje
djeluju u Sandaku, prije
svega Sandaka demokrat-
ska partija i Stranka za San-
dak , iji su predstavnici
tada zastupali stav da jo
uvijek nisu sazreli pravni i
politiki uslovi za formira-
nje Savjeta. Tada formiran
Savjet nije bio odraz plura-
liteta politikih i drutve-
nih inilaca u Sandaku, ve
jednostrana institucija for-
mirana i podrana od strane
jedne politike partije. Ko-
ristei prava koja propisuje
zakon, Savjet je odmah po
osnivanju usvojio niz odlu-
ka, prije svega, odluku o na-
cionalnim praznicima i sim-
bolima i ustanovio niz zna-
ajnih datuma, kao to su:
Dan zastave, Dan sjeanja,
Dan Sandaka, ali i odre-
en broj kulturnih manife-
stacija.
U ljeto 2005. godine,
Sandaka demokratska
partija je pokrenula inici-
jativu za sazivanje vanred-
ne elektorske skuptine. Na
spisku se nalo vie od 400
kandidata za elektore. Po ri-
jeima generalnog sekreta-
ra SDP Mirsada Jusufovia,
skuptina je bila zakazana
za oktobar ali "na direktno
insistiranje tadanje Vlade
Srbije i Petra Laevia, di-
rektora Slube za ljudska i
manjinska prava u Vladi Sr-
bije, elektorska skuptina je
odloena zbog nestabilnih
politikih prilika u Sanda-
ku" . Vanredna elektorska
skuptina potom je odlo-
ena za 3. septembar 2005.
godine, ije mjesto odrava-
nja je bilo predvieno u Pri-
jepolju, ali odloena je do
daljnjeg.
Poetkom 2008. godine
opozicione bonjake par-
tije i nevladine organizaci-
je, Ministarstvu za dravnu
upravu i lokalnu samoupra-
vu, uputile su zahtjev za sa-
zivanje vanredne elektron-
ske skuptine jer je "sadanji
saziv jednopartijski i nelegi-
timan jer mu je istekao man-
dat" . Tadanje Ministartsvo
za dravnu upravu i lokalnu
samoupravu je imalo zada-
tak da realizuje odravanje
elektorske skuptine Naci-
onalnog savjeta bonjake
nacionalne manjine , koja
je bila zakazna za 28. jun
2008. godine. Obzirom da
se ukazala potreba donoe-
nja posebnog zakona koji e
regulisati nain formiranja,
funkcionisanja i finansiranja
ANALIZE 21
savjeta nacionalnih manjina, mera Zukorlia, na tv-duel, skog jezika. Centralna iz-
pristupilo se izradi Zakona ali se niko od pozvanih nije borna komisija obratila se
o nacionalnim savjetima na- odazvao pozivu. dopisom lokalnim samo-
cionalnih manjina od stra- Nosilac Bonjake liste upravama Novom Pazaru,
ne Ministarstva za ljudska i Esad Dudevi pozvao je u Tutinu i Prijepolju da saine
manjinska prava kao pred- toku predizborne kampanje prijedloge stalnog sastava
lagaa. muftiju Muamer-ef. Zukor- birakih odbora, sa eljom
Po usvajanju Zakona ste- li da podnese ostavku na da lokalne samouprave taj
kli su se uslovi za odra- mjesto predsjednika Meih- zadatak obave najefikasnije
vanje izbora za nacionalne ata i glavnog muftije Islam- i nepristrasno. Uzimajui u
Savjete koji su bili zakazani ske zajednice u Srbiji, tvrde- obzir injenicu da u opti-
za 6. jun 2010. godine. Pri- i da muftija Zukorli zlou- nama Novi Pazar i Sjenica
padnici esnaest nacional- potrebljava vjeru u politi- vlast ini Sandaka demo-
nih manjina stekli su pravo ke svrhe. Muftija Muamer kratska partija, a u optini
da svoje predstavnike biraju Zukorli je izjavio da su Tutin Stranka demokratske
neposrednim izborima, dok svi konstatovali da ovo nisu akcije Sandaka, predstav-
za pripadnike hrvatske, slo- stranaki izbori. Poto nisu nici Bonjake kulturne za-
venake i makedonske ma- stranaki izbori, onda mi jednice nisu bili zastupljeni
njine odrane su izborne nestranake linosi imamo u stalni sastav birakih od-
elektorske skuptine. pravo da konkuriemo, od- bora, ve su dobili po dva
Bonjaci su na izborima nosno da se kandidujemo. predstavnika u proirenom
za Nacionalne savjete imali S druge strane i moja kandi- sastavu birakih odbora.
ponuene tri izborne liste, datura samo potvruje ko- Zbog takve odluke Central-
koje su na glasakom listiu liko mi smatramo da su ovi ne izborne komsije, pred-
bile sljedeim redosljedom. izbori jako vani. stavnici Bonjake kulturne
1. Bonjaki preporod Nezavisna lista Bonja- zajednice su odrali i pro-
2. Bonjaka lista ki preporod, prema izbor- teset ispred Gradske uprave
3. Bonjalka kulturna nim rezultatima, osvojila Novog Pazara .
zajednica muftija Mua- je 14,25% ili 5 mandata, a U razgovoru sa pred-
mer-ef. Zukorli imala je podrku Sandake stavnicima sve tri izborne
Bonjaki preporod je u demokratske partije i Stran- liste, mapiran je i jedan za-
toku preizborne kampanje ke za Sandak. Bonjaka jedniki problem, a to je
koristio retoriku promovi- lista osvojila je 37,35% ili upis u poseban biraki spi-
sanja mira, tolerancije i ra- 13 mandata, a bila je podr- sak. Kako se istie, mnogi
zumijevanja, kako su isti- ana od Stranke demokrat- graani nisu upisani, a prije
cali predstavnici ove liste ske akcije Sandaka, dok je toga su posredstvom vo-
. Bonjaka lista je svoju Bonjaka kulturna zajed- lontera popunili neophod-
kamapnju koncipirala obi- nica osvojila 48,40% ili 17 ne obrasce. U razgovoru
lazei gradove u Sandaku i mandata, a lista je podrana sa graanima koji su imali
promoviui dosadanje re- od strane Islamske zajedni- takve probleme istie se da
zultate rada Bonjakog na- ce u Srbiji, Liberalno-demo- su oni nekoliko puta pro-
cionalnog vijea. Bonjaka kratske partije, Narodnog vjeravali da li su upisani,
kulturna zajednica je kam- pokreta Sandaka i Grupe dobijali su potvrdne odgo-
panju vodila pod nazivom graana Dosta je. Inae, vore, ali ih na dan glasanja
u zijaret Bonjacima obi- Nacionalni savjet bonja- nije bilo na birakom spi-
lazei Bonjake u Sanda- ke nacionalne manjine broji sku. Evidentiran je i pro-
ku. Ova lista je dobila i po- 35 mandata, odnosno vije- blem da graani koji godi-
drku reisuleme Mustafe-ef. nika. nama glasaju na jednom bi-
Ceria tako da je u sklopu U toku predizbornog rakom mestu, ovaj put su
kampanje Bonjacima pro- procesa upueno je dosta to pravo mogli da ostvare
sljeivano i pismo podrke kritika na raun Ministar- na potpuno drugom bira-
reisa Ceria. Za Bonjaku stva za ljudska i manjin- kom mestu. Takoe se de-
kulturnu zajednicu ovi iz- ska prava, kao organizato- avalo da su birai sa seo-
bori bili su svojevrsni refe- ra izbora. Bonjaka kultur- skog podruja pravo glasa
rendum izmeu Beograda i na zajednica je u saopte- ovaj put mogli da ostvare na
Sandaka. Na lokalnim tele- nju izrazila protest zbog nekom od birakih mjesta
vizijama organizovane su tv- nepismenosti i nestrunosti u gradu. Bonjaka kultur-
emisije sa ciljem predstav- uposlenika Ministarstva za na zajednica je tvrdila da na
ljanja izbornih lista. U toku ljudska i manjinska prava ovaj nain lokalne samou-
kampanje Esad Dudevi povodom tampanja i dis- prave spremaju krau , dok
je pozvao dva druga nosio- tribucije glasakih listia, su zvaninici lokalnih sa-
ca izbornih lista, dr Nazi- iznosei injenice da nisu mouprava to negirali.
ma Nokia i muftiju Mua- ispotovana pravila bosan- Nastavit e se...
22 PITANJA I ODGOVORI 15. AVGUST 2010.

Propisi posta
... a onaj ko od vas bude bolestan ili na putu neka naposti isti broj dana

Read-ef. PLOJOVI

PITANJE: Kojoj vrsti bo- bolesnik moda vie volio to specijalnost i uti njego- za zdravlje djeteta, pa ako aju svake druge godine
lesnika je dozvoljeno da u da posti makar se njegovo vo miljenje i ne samo uti, se radi o strahu za zdravlje i neprestano su u fazama
toku mjeseca Ramazana ne stanje i pogoralo. Svrha ve i posluati ga, bez obzi- majke ona e, prema milje- ili trudnoe ili dojenja, to
posti? ovog, kao i drugih propisa ra da li se radilo o strahu za nju veine, biti duna samo znai da nemaju moguno-
nije da ovjeku donesu te- zdravlje djeteta ili strahu za napostiti, nadoknaditi dan sti da poste, pa ukoliko im
ODGOVOR: Uzvieni gobe, komplikacije i pogor- lino zdravlje trudnice. to za dan. Meutim, ako se se ne bi dala mogunost
Allah d.. govorei o anje zdravstvenih prilika, znai da, ako ljekar kae da radi o strahu za zdravlje da proputene dane na-
postu kae: ... a onaj ko ve im je svrha da ovjek e post tetiti nekome od djeteta tu nalazimo razlii- doknade fidjom (plaanjem
od vas bude bolestan ili sam sebi pomogne i olak- njih dvoje (trudnici ili dje- ta miljenja. Veina smatra za svaki dan u visini sade-
na putu neka naposti isti a izvravanjem tih propisa. tetu), takvoj eni jeste do- da e takva ena biti duna katu-l-fitra) otealo bi im
broj dana, takoe kae
Uzvieni: Allah d.. eli
da vam olaka, a ne eli da
vam otea.
Iz citiranih ajeta se
jasno razumije da bolesnik i
osoba koja je na putu (mu-
safir) imaju pravo ne posti-
ti u toku mjeseca posta.
Postavlja se pitanje
kojim bolesnicima ili kojim
vrstama bolesnika je do-
zvoljeno da ne poste? Od-
govor na ovo pitanje, na-
alost, ne daju imami, niti
profesori medrese. Oni
mogu samo usmjeriti na
one koji daju odgovore
na ovakva pitanja, to jest,
na struna medicinska lica
(ljekare) koji najbolje po-
znaju prilike bolesnika i
njegove mogunosti, kao
i to ta njegov organizam
moe podnijeti, a ta mu
nanosi potekoe i kompli-
kacije u zdravstvenom sta-
nju. Stoga je dunost bo-
lesnoj osobi konsultovati
ljekara, ali pod uslovom da
se radi o povjerljivom licu
koje nee osobu prevariti zvoljeno da ne posti i ona samo napostiti, drugi sma- se, jer bi se dovele u situa-
i nee je nagovoriti na ne- PITANJE: Kako da po- e, kada joj se prui mo- traju da e dotina napo- ciju da im se nagomila ne-
poslunost njenom Gospo- stupi u mjesecu Ramaza- gunost, te dane nadokna- stiti dan za dan i plus dati koliko proputenih mjeseci
daru koji joj nareuje post. nu ena koja je gravidna (u diti. Takvu olakicu ima i u visini sadekatu-l-fitra za posta koje one moraju na-
Zato ovom prilikom i drugom stanju) ili je u fazi ena koja je u periodu do- svaki proputeni dan posta, doknaditi, to nimalo nije
ne moemo rei koji su dojenja novoroeneta? jenja djeteta, te se boji da a ima i onih koji smatra- lako (Fetava muasire, 302
to bolesnici osloboeni od e njen post negativno uti- ju da e dotina osoba biti str., 1. dio)
posta, to znai da svako ODGOVOR: ena koja je cati na ishranu djeteta i po- duna samo da za svaki dan
onaj ko osjea da mu post gravidna (u drugom sta- gorati mu zdravlje. proputenog posta nahra- PITANJE: Da li gledanje
kodi ili se boji da e mu nju), pogotovo ako se radi Kada se govori o na- ni po jednog siromaha ili u nedozvoljeno na TV-u,
post nakoditi, jer je ve o zadnjoj fazi trudnoe, doknaivanju proputenih plati fidju (za svaki dan iz- novinama (asopisu), ulici
bolestan, treba konsultova- gdje postoji realna vjero- dana posta od strane ene dvoji u visini sadekatu-l-fi- i sl. utie na post?
ti ljekara i ukoliko on pro- vatnoa da post negativ- koja je u drugom stanju ili tra). Ovo zadnje miljenje
cijeni da post zaista nega- no utie na njeno zdravlje je u periodu dojenja, kod od savremene uleme zastu- ODGOVOR: Pogled u ne-
tivno utie na lijeenje tog ili na razvoj djeteta ije se islamske uleme nalazimo pa i sam dr. Jusuf el-Kara- dozvoljeno ne spada u
bolesnika duan ga je po- roenje oekuje, duna je razliku da li se radi o strahu davi, pravdajui svoj stav stvari koje bukvalno kvare
sluati, bez obzira to bi konsultovati ljekara ija je za svoje zdravlje ili strahu time to ima ena koje ra- post, ali itekako negativ-
BROJ 195-196./XIV
no utie na njegovu vrijed-
nost, to znai da ga u sva-
kom sluaju treba izbjega-
vati, pogotovo ako osoba
za to ima mogunosti. Zato
musliman, kako u Ramaza-
nu tako i uvijek, mora vo-
diti rauna o televizijskom
programu kojeg prati, on i
njegova porodica, ne smije
dozvoliti sebi, a ni drugi-
ma u porodici, da posma-
traju scene u kojima ima
nemorala, niti smije dozvo-
liti sebi ni drugima itanje
asopisa u kojima je ne-
moral. Ove stvari, iako bu-
kvalno ne kvare post, mogu
umanjiti njegovu vrijednost
i nagradu, pogotovo ako
osoba to ini namjerno i ne
pokuava da se toga zatiti.
Poslanik a.s. nas upozorava
rijeima: Mnogo li je po-
staa koji od posta nema-
ju nita drugo osim gladi
i ei. Ovaj hadis upravo
govori o onima koji u toku
dana posta ne vode rauna
o svojim rijeima, djelima,
pogledu i ostalim postupci-
ma, tako da ine ono to je
zabranjeno i to u potpu-
nosti ponitava nagradu za
post, tako da im ne ostaje
nita drugo osim gladova-
nja i ei. Molimo Uzvie-
nog Allaha da budemo da-
leko od takvih.
PITANJE: Da li kori-
enje mirisa u toku dana
posta utie na ispravnost
posta?
ODGOVOR: Korienje
mirisa ne kvari post, ali je
pokueno, pogotovo ako
su jaki, to znai da ih treba
izbjegavati. Meutim, uko-
liko se ne radi o pretjerano
jakim mirisima, onda je nji-
hovo korienje dozvolje-
no i ono ne utie negativno
na ispravnost posta, pogo-
tovo ukoliko se njima eli
neutralisati uznemirujui i
neugodni miris znoja i sl.
PITANJE: Da li injekci-
ja u toku dana posta kvari
post?
ODGOVOR: Ono to je
poznato i u emu se slae
sva islamska ulema, jeste
da e post biti pokvaren
unoenjem hrane ili pia u
organizam, kao i zadovo-
ljavanjem seksualnih stra-
sti (bilo odnosom izme-
u suprunika ili samoza-
PITANJA I ODGOVORI
dovoljavanjem koje je pra-
eno ejakulacijom). to se nastaviti spavanje.
injekcija tie, stavovi islam-
skih pravnika su razliiti.
Jedan od onih koji smatra-
ju da injekcije koje osoba
ne moe izbjei, zbog svog
zdravstvenog stanja, nee
pokvariti post jeste dr.
Jusuf el-Karadavi, koji kae
da injekcija, bez obzira da
li se dala u venu ili mii,
nee pokvariti post. (Feta-
va muasire,1. dio, 305. str.)
Mi savjetujemo svako-
me ko moe izbjei injek-
cije u toku dana posta da
to uini, jer e time svoju
savjest smiriti i otkloniti
svaku sumnju po tom pi-
tanju. Ukoliko ne posto-
ji nain da se odloi injek- ve e biti ispravan.
cija do poslije iftara, jer se
radi o injekciji koja je lijek
i od nje zavisi poboljanje
ili pogoranje zdravstvenog
stanja, onda e je osoba pri-
miti i ona mu, inallah, nee
pokvariti post.
Ukoliko se pak radi o
injekcijama sa hranjivim sa-
stavom, koje mogu u pot-
punosti zamijeniti obrok,
koje osoba sa tom namje-
rom i uzima, njima e post
biti pokvaren.
Uzimanje tableta, koje
se vri oralnim putem, po-
kvarit e post, jer se koristi
nain koji je uobiajen za
konzumiranje hrane, gdje
sve to preko usta prodre u
ovjekov organizam kvari
post, osim ukoliko je to
uinjeno u zaboravu ili se
radi o muicama i sl. od
stvari koje ne kvare post.
PITANJE: Moe li se kla-
njati sabah namaz nakon
sehura, prije nego to se
uje ezan?
ODGOVOR: Da bi se
mogao klanjati sabah
namaz, ili bilo koji drugi
namaz, potrebno je da na-
stupi njegovo namasko vri-
jeme. Onda kada nastupi
vrijeme namaza on se moe
obaviti, bez obzira da li je
to prije ili poslije ezana.
Sabahsko vrijeme nastu-
pa nakon zore, to jest ne-
koliko minuta nakon za-
dnjeg momenta do kojeg
moemo uzimati hranu i
pie. Zato svako ko ustaje
na sehur treba sehur odlo-
iti do pred kraj njegovog
vremena, nakon toga sae-
kati 10-15 minuta i klanja-
ti namaz, pa tek onda lei i
PITANJE: Moram li izgo-
voriti nijet za post nakon
sehura?
ODGOVOR: Nijet je jedan
od ruknova posta, to jest
neto to se mora uini-
ti. Mjesto ishodita nijeta
jeste srce i razum, tako da
osoba koja ustane na sehur
sa namjerom da posti dan
koji nastupa uinila je nijet
koji je nuan za ispravnost
posta. Nijet koji je u srcu se
moe potvrditi i rijeima,
meutim ukoliko se zabo-
ravi izgovoriti nakon sehu-
ra, post nee biti pokvaren,
ca Ramazana.
PITANJE: Kako u po-
stupiti ako se nenamjerno
iftarim?
ODGOVOR: Osoba koja
se nenamjerno iftari, pre-
kinut e sa jelom i piem
odmah kada se sjeti da
posti, nakon toga e nasta-
viti da posti i post e joj, in-
allah, biti ispravan.
PITANJE: Da li mogu
izai prije vitra iz damije,
ukoliko elim da obavljam
jo dobrovoljnih namaza?
ODGOVOR: Osoba koja
eli u toku ramazanskih
noi pojaati ibadet obav-
ljanjem nafila, moe napu-
stiti damiju odmah nakon
obavljene teravije, a vitr
ostaviti da ga obavi kasni-
je, nakon to zavri sa e-
ljenim nafilama. Vitr je,
prema preporuci Poslani-
ka a.s., zadnji namaz kojeg
osoba treba obaviti u toku
dana, tako da nakon njega
nije poeljno obavljati bilo
koju nafilu. Stoga, oni koji
ele klanjati nafile u noi,
vitr nee obavljati sa de-
matom, ve e ga odloiti
za kasnije i obavit e ga u
svojim kuama.
PITANJE: Od koliko go-
dina djeca moraju postiti?
ODGOVOR: Obaveznost
posta nastupa sa punoljet-
stvom djeteta. Punoljetstvo
u islamu nastupa sa polnom
zrelou, tako da kada dije-
te postane polno zrelo ono
je obavezno postiti. Kod
muke djece je to sa prvom
ejakulacijom, a kod enske
23
sa pojavom prvog mjese-
nog ciklusa ienja.
Dani borovnice u
PITANJE: Da li osoba
Plavu
koja je duna dati zekat i
sadekatu-l-fitr moe sama 24.07.2010.
birati kome e i koliko e Defileom beraica
dati na ime zekata i sade- borovnica i lanova
katu-l-fitra rukovodei se kulturno-umjetni-
kur'anskim ajetima koji go- kih drutava, sino je
vore o obaveznosti davanja
u Plavu sveano po-
i podjeli zekata i sadekatu-
l-fitra?
ela 11. manifestaci-
ja Dani borovnice
ODGOVOR: Dunost da- 2010.
vanja sadekatu-l-fitra obu-
hvata sve pripadnike isla- Nakon defilea,
ma, bez obzira na njiho- nova scena na otvo-
vu starostnu dob, i ona se renom bila je mjesto
mora izvriti u toku mjese- na kojem su se smje-
njivale igre i pjesme
Tano je da Uzvieni lanova KUD-ova
Allah d.. u kur'anskom Plavsko jezero,
ajetu spominje kategorije
Biseri Bjelanice iz
kojima pripadaju sredstva
Trnova i BZK Pre-
od zekata i sadekatu-l-fitra,
meutim, taj se ajet vrlo
porod iz Kladanja
esto pogreno razumije i (BiH) i enske klape
tumai od strane pojedi- Zlatni vez iz Bi-
naca. jele.
Allah d.. nareuje Po-
slaniku a.s. da uzme zekat Ove godine bera-
od svojih sljedbenika, ri- ice su prvi put bile
jeima: I uzmi iz imetaka odjevene u nonju
njihovih zekat da bi ih oi- koja je za njih spe-
stio i njime blagoslovio,
cijalno ivena, a koju
to znai da je zekat da-
e ubudue nositi na
vanje koje se organizuje i
defileima.
sprovodi od strane islam-
ske vlasti, a poto danas nje
Za danas prije
nema, onda ta naredba pre-
podne predviena je
lazi nadlenim organima
Islamske zajednice. Ajet tradicionalna berba
koji spominje razliite ka- borovnica na Lijepoj
tegorije upuen je onom ko luci, Hridu ili Ko-
ubira, sakuplja sredstva ze- filjai, kao i susre-
kata i sadekatu-l-fitra, da na ti predsjednika cr-
osnovu njega i spomenutih nogorskih optina i
kategorija odredi prioritete
diplomatskih pred-
na ije adrese e sakupljena
stavnika u Crnoj
sredstva biti usmjeravana i
troena.
Gori. U veernjim
satima, u Centru za
Dakle, pojedinac nema
pravo sam odluivati kome kulturu Plav, posje-
e i koliko dati na ime ze- tioci e imati priliku
kata ili sadekatu-l-fitra, da probaju umsku
jer time dovodi u pitanje borovnicu i proizvo-
ispravnost ovoga ibadeta, de od borovnice, ali
a samim tim i posta koji i druge specijalite-
je direktno vezan sa njim te domae kuhinje
(sadekatu-l- fitrom), ve plavsko-gusinjskog
mora postupiti u skladu sa kraja.
odlukom i preporukama
nadlenog organa Islam-
ske zajednice, koji odre-
Manifestacija e
uje visinu, sakuplja i stara trajati do 1. avgusta.
se da raspodjela i troenje
Izvor: Vijesti.me
sredstava zekata i sadeka-
tu-l-fitra bude u skladu sa
kur'anskim odredbama.
24
Mr. Senad-ef. HALITOVI
Islamski ibadeti su vrlo
raznovrsni: neki od njih
se vre rijeima kao dova,
spominjanje Allaha d..
(zikr), nareivanje dobra,
odvraanje od zla, pouava-
nje onoga ko ne zna, upu-
ivanje zalutalog i slino
tome.
Neki se vre djelom: po-
kretima tijela kao namaz,
imetkom kao zekat, ili za-
jedno i tijelom i imetkom
kao had i borba na Allaho-
vom putu.
A neki nisu ni rijei niti
djela, kao post koji znai
sustezanje od jela, pia i
kontakta sa enom od zore
do zalaska sunca.
Islam je za post odabrao
asni mubarek mjesec, koji
u duama muslimana ima
posebno mjesto, to je mje-
sec u kojem su objavlje-
ni prvi kur'anski ajeti koje
je dostavio Dibril u srce
asnog Poslanika s.a.w.s.:
Ui u ime tvog Gospoda-
ra koji stvara. (El-Alek, 1)
Ovaj mjesec je Allah
d.. odabrao da u njemu
objavi Svoju najvredniju
knjigu Svom najodabrani-
jem stvorenju i zavreuje
da se u njemu propie post
kao godinji ibadet.
Uzvieni Allah kae: U
mjesecu Ramazanu poe-
lo je objavljivanje Kur'ana,
koji je putokaz ljudima i
jasan dokaz pravog puta i
razlikovanja dobra od zala.
Ko od vas u tom mjesecu
bude kod kue neka ga u
postu provede, a ko se raz-
boli ili na putu zadesi neka
isti broj dana naposti, Allah
eli da vam olaka. (El-Be-
kare, 183)
Uzvieni Allah nam je
propisao post u Ramazanu
zbog skrivenih tajni i veli-
kih mudrosti, neke od njih
znamo, a neke od njih nam
bivaju otkrivene vreme-
nom, pa je na nama da raz-
miljamo o Bojoj mudro-
sti koja se krije iza gladi i
ei i da spoznamo Njego-
vu tajnu u postu kako bi ga
obavljali onako kako Allah
eli, a ne kako to ele ljudi.
Blagodati Ramazana
Poslanik a.s. je rekao: Postite, pa ete biti zdravi.
Neke od tih mudro-
sti jesu: jaanje duha, kada
ovjek spozna vrijednost
svoje due i kada dokui za vodu, a jedna treina za
tajnu Boju u sebi i ulogu
nebeske strane u njemu
naspram njegove zemalj-
ske strane i kada se bude
brinuo o stanovniku prije
nego o zidovima i kada da
prioritet enjama duha
nad nagonima tijela, po-
stat e poput meleka, ili ak
i bolji. A oni koji vjeruju
i ine dobra djela -oni su
zbilja najbolja stvorenja.
(El-Bejjine, 7)
Zbog ovoga je
Allah d.. propi-
sao post kako bi se
ovjek oslobodio
od prevlasti svojih
nagona i da bi se
oslobodio tamnice
svoga tijela i time
nadvladao elje svo-
jih strasti i postao
neto slino mele-
kima.
Zbog toga nije
udo to se dua
postaa uzdie i pri-
bliava Uzvienom
Stvoritelju i svojom dovom
kuca na nebeska vrata, pa
joj se otvore i kada moli
svoga Gospodara, On joj
se i odazove i kae: Oda-
zivam ti se, Moj robe, oda-
zivam. O ovome Posla-
nik s.a.w.s. kae: Trojici se
nee odbiti dove: postau
sve dok ne iftari, praved-
nom vladaru i dova onog
kome je nepravda uinje-
na. (Biljei ga Et-Tirmizi)
Postite, bit ete zdravi ima svoj zekat, a zekat tije-
Ako je post prilika za ja-
anje duha, post je takoer
prilika za jaanje tijela, jer
mnoge bolesti koje snala-
ze ljude rezultat su onoga
to oni unose u svoje trbu-
he, ne pravei razliku izme-
u onoga to im treba i to
im ne treba. Poslanik a.s.
kae: ovjek nije napunio
goru posudu od svog tr-
buha. ovjeku je dovoljno
malo hrane da bi zadovoljio
ISLAMSKE TEME
svoje potrebe, pa ako eli
vie onda je to jedna trei-
na za hranu, jedna treina
nje ili nestanu. Vrijednost
njega.
Ako je eludac kua bo-
lesti, onda je sustezanje od
jela najefikasniji lijek. elu-
dac nema prilike da se od-
mori kao u vrijeme posta,
a to je odlina prilika tijelu
da se oslobodi od mnogih
tetnih materija. Poslanik
a.s. je rekao: Postite, pa
ete biti zdravi.
Odgajanje volje
Kroz post ovjek jaa
volju i navikava se na str-
pljenje; posta trpi glad
dok je pred njim ukusno
jelo; trpi e, a pred njim
je hladna voda; ostaje suz-
dran od strasti dok je kod
njega njegova supruga;
niko ga ne prati osim nje-
govog Gospodara i njime
niko ne upravlja osim nje-
gova savjest.
Poslanik a.s. kae: Sve
la je post, a post je pola str-
pljivosti. (Biljei ga Ibn-
Made)
Upoznavanje blagodati
Od mudrosti posta je i
to da on upoznaje ovjeka
sa veliinom Bojih blago-
dati prema njemu. Kod o-
vjeka koga obaspu Boje
blagodati smanji se osjeaj
15. AVGUST 2010.
prema njima. Blagodati se vjenost insan, islam mu-
u potpunosti ne mogu spo- slimana i iman vjernika da
znati osim kada se uma- omekaju njihova srca i da
daju nevoljnicima i pomo-
slatkog se cijeni tek onda gnu bijednicima. Allah je
kada se kua gorko, vrijed- Milostiv i On e se smilo-
nost dana se ne moe spo- vati Svojim milostivim ro-
znati osim kada padne no, bovima, a istinu je rekao
po svojim suprotnostima Poslanik s.a.w.s.: Milosti-
se stvari poznaju. vima e se smilovati Milo-
Kroz post spoznajemo stivi. Vi se smilujte onima
vrijednost hrane, vode, si- koji su na Zemlji, vama e
tosti i napojenosti, a sve se se smilovati Onaj koji je
to nee spoznati osim ako na nebu. (Biljei ga Ebu
tijelo osjeti estinu ei i Davud i Et-Tirmiz)
tekou gladi. Prenosi se da je Jusuf
Stoga Poslanik a.s. mnogo postio, mada je
a.s. kae: Ponu- bio upravnik dravne kase,
dio mi je moj Gos- pa poto je upitan o tome,
podar da mi doli- rekao je: Strah me je ako
nu Mekke uini zla- se najedem da u zaboraviti
tom. Rekao sam: glad siromanih.
Ne, moj Gospoda-
ru, nego u jedan
dan sit biti, a drugi Potpuna pokornost
gladovati, pa kada Allahu d..
ogladnim skrueno
Ti se molim i spo-
minjem Te, a kada U postu, prije svega,
se zasitim zahvalim izraavamo potpunu pre-
Ti se. (Biljei ga danost Allahu d.. i pot-
Et-Tirmizi) punu pokornost Gospoda-
ru ljudi. Ova mudrost je
sastavni dio svakog ibadeta
Podsjeanje na i uzvieni cilj svakog pro-
nematinu nevoljnih pisa. Gospodar ljudi kae:
Naredio sam i zabranio
sam.
Meu tajne posta ulazi A robovi kau: uli
i praktino podsjeanje na smo i pokorili smo se, Gos-
glad gladnih i nevolje bijed- podaru na, Ti nam oprosti
nika, jer onaj koji je odra- i mi emo se Tebi vratiti.
stao u izobilju i nije osjetio (El-Bekare, 285)
glad niti tegobu ei moe Zbog ovoga Uzvieni
da pomisli da su svi ljudi propisuje post i obavezu-
kao on, pa kada on ima, je se da e posebnom na-
imaju svi ljudi i da nema gradom nagraditi postae,
ljudi kojima fali hljeba i pa kae: Svako djelo o-
osnovnih namirnica! vjekovo je njegovo, osim
Sasvim je jasno da je posta. Post je Moj i Ja za
Uzvieni Allah u postu dao njega nagraujem. ovjek
primjer solidarnosti i pot- ostavlja hranu radi Mene,
pune jednakosti i da je glad ostavlja pie radi Mene,
uinio obaveznim pore- ostavlja uitak radi Mene
zom kojeg daje i siroma- i enu radi Mene. (Bilje-
ni i bogati, izvrava ga i i ga ibn-Huzejme u svom
onaj koji ima puno imetka, sahihu)
kao i onaj koji nema do- Ramazan je mjesec
voljno ni za dnevnu hranu. Kur'ana i vjernici, da bi u
Na taj nain bogati shvata- potpunosti osjetili njegovu
ju da ima onih koji su pra- blagodat, moraju se druiti
znih stomaka i da jedva to vie sa Kur'anom, uiti
opstaju ivi. Zbog toga je ga i razmiljati o njegovim
neophodno da pozove o- porukama.
BROJ 195-196./XIV
NADNARAVNE TAJNE U KUR`ANU I SUNNETU
Tajne lijeenja namazom
Istraivanja koja se obavljaju u amerikom islamskom centru ukazuju da se duevna
staloenost i smirenost, koji su produkt uticaja namaza, pozitivno reflektuju na imuni sistem
organizma i utiu na ublaavanje i lijeenje bolesti reumatizma, iijasa i upale zglobova.
Namaz je uzvieni in pokornosti, bogobo-
jaznosti i poniznosti Uzvienom Bogu, Stvori-
telju svega ivog i neivog, vidljivog i nevidlji-
vog, poznatog i nepoznatog. Uzvieni Allah je
u Kur`anu propisao namaz kao glavnu i elnu
baklju islama koja ima ulogu da preferira pre-
ciznost, odgovornost, tanost, iskrenost, raz-
miljanje, podsticaj na inovacije ireg karaktera,
renoviranje due klanjaa, renoviranje meu- dana. Ono to predstavlja inovaciju za medici-
ljudskih odnosa izmeu vjernika, ma gdje bili i
ma gdje se nalazili, ustrajavanje na dobru, a od-
vraanje od zla. Namaz je upravo konekcija o-
vjeka s njegovim Stvoriteljem. Ukoliko je ta ko-
nekcija punog kapaciteta onda je odnos ovjeka
prema svom Stvoritelju u teoriji i praksi punog
kapaciteta i on se ne mijenja, ostaje takav sve do
smrti. A ako je ta konekcija slabog intenziteta
onda je ona u prekidima, esto puta nezapaena
i nevidljiva, sa puno oscilacija u teoriji i prak-
si. Allah d.. je odredio pet namaza u toku
dvadeset i etiri sata i svugdje se govori da
se namazi klanjaju u svome vaktu. Zato
se ovjek ne zapita zbog ega?
Savremena nauka poinje da daje
odgovore na pojedina pitanja, nagla-
avajui da se oni nalaze u receptima
Stvoritelja koji je namaz i propisao.
Odgovor bi bio zato to je uinak na-
maza u njihovom vaktu najevidentni-
ji i najvei. Uzvieni Allah je propisao
da uticaj namaza na ovjeka ostvaruje
odreene promjene na planu linog
osjeanja i doivljavanja. Uenja-
ci, izuavajui anatomiju, kao i
psihu ovjeka, kau da ovjek
ima odreeni bioritam u toku
dvadeset i etiri sata. U tim
vremenskim intervalima ljud-
ski organizam je nekada slabiji,
a nekada jai. Islamski uenja-
ci su otkrili da ukoliko padne
ljudska aktivnost, namaz je taj
koji uspijeva da povrati or-
ganizmu budnost, elastinost,
a da pospanost nestane. Dovolj-
no je spomenuti ulogu abdesta koji
oivljava rad elija u nekoliko vital-
nih organa kod ovjeka. Za vrijeme
dana deavaju se ogromne promjene u
Kosmosu, uzrokovane izlaskom i za-
laskom Sunca, i svakako da ljudski or-
ganizam osjea velike oscilacije i priti-
ske u svom bioritmu, ali upravo recepti
poput namaza ine ovjeka da sve te pro-
mjene preivi kao sastavni dio Kosmosa i
Zemlje, kome je data glavna uloga - uloga
namjesnika, uvara zakona i sistema na
Zemlji. U sabahsko vrijeme je vrijeme
velikih promjena u Kosmosu. Ako o-
TEFSIR
vjek prespava sabah namaz sigurno je da e ita-
vog dana biti umoran. Sabah namaz je Uzvieni
Allah propisao kao glavni namaz za osvjeava-
nje ljudskog organizma, duevno i tjelesno. Ta-
koe, glavni moralni aspekt namaza je preven-
cija od loih djela.
Uzvieni Allah je propisao namaz da bude
duevni lijek za sve generacije do Kijametskog
nu i nauku jeste da svaki pokret u namazu ima
svoj psiho-tjelesni lijek za odreeni dio tije-
la. Pojedini primjeri iz ivota Poslanika Mu-
hammeda a.s. ukazuju da kada bi bio alostan,
neveseo, potiten odmah bi
se vraao namazu. Hadis
prenosi Ahmed.
Kao to smo ve pome-
nuli, Allah d.. u Kur`anu,
a Muhammed a.s. u hadisi-
erifu su napomenuli vrijed-
nost obavljanja namaza u nje-
govom vaktu, pa kae Mu-
hammed a.s:
:
.
25
Prof. dr. Mehmed MEI
Allahu je najdrae djelo namaz u njegovo
vrijeme, a zatim je rekao: Znajte da su vam
najbolja djela namazi. (Prenosi Ahmed)
Kao to je ve pomenuto u vrijednostima
sabah namaza, tijelo poinje da absorbuje hor-
mon cortison, pritisak poinje da se uveava
i ovjek osjea svjeinu u svom tijelu, te kao
takav je spreman da pone novi dan i da se suoi
sa svim izazovima savremenog ivota. Poznato
je da je u sabahsko vrijeme procenat kiseonika
visok i sve to utie da organizam bude svje,
cirkulacija krvi, zajedno sa nervnim i miinim
sistemom, bude pripremljena za novi dan. Za
vrijeme nonog namaza (jacije) tijelo poinje da
lui hormon melatonin koji pomae da se tijelo
pripremi za odmor i prijatan san.
Najnovija nauna izuavanja ukazuju da
namaz titi od uvene bolesti dvadeset i prvog
vijeka - hroninog proirenja vena, upravo zbog
odreenih pokreta u namazu: sedde, stajanja,
rukua (pregibanja). Ovi pokreti utiu na bolju
cirkulaciju kardio-vaskularnog sistema i da pri-
tisak krvi u svim dijelovima ljudskog organiz-
ma bude isti.
Iman i namaz lijee iijas i bolest upale zglo-
bova. Ameriki uenjaci u svojim dugogodi-
njim istraivanjima tvrde da obavljanje nama-
za uestvuje u velikoj mjeri u lijeenju i sma-
njenju bolova kod bolesnika iijasa i upale
zglobova, upravo zbog odreenih kori-
snih vjebi u namazu poput rukua i sed-
de. Dalja izuavanja ukazuju na veliku
ulogu namaza kod bolesnika reumatiz-
ma i onih sa oteenim etvrtim ki-
menim prljenom. Istraivanja koja se
obavljaju u amerikom islamskom centru
ukazuju da se duevna staloenost i smirenost,
koji su produkt uticaja namaza, pozitivno re-
flektuju na imuni sistem organizma i utiu na
ublaavanje i lijeenje bolesti reumatizma, iija-
sa i upale zglobova.
Nastavit e se...
26 EKSKURZIJE 15. AVGUST 2010.

MATURANTICE U TURSKOJ

U Stambolu na Bosforu Pazarka osma na svijetu

27.07.2010.
Atletiarka Novog Pazara i repre-
zentativka Srbije Amela Terzi osvojila
je osmo mjesto u finalu trke na 1.500
metara, na Svjetskom juniorskom pr-
I ove godine, kao i prethodnih, Gazi Isa-beg medresa u Novom Pazaru organi- venstvu u Monktonu (Kanada).
zovala je sedmodnevnu ekskurziju za maturantice, a njihova destinacija je bila Terzieva, bronzana sa prologodi-
Turska, tanije dva njena najljepa grada - Istanbul i Bursa. njeg Svjetskog prvenstva za mlae juni-
ore u Breanoneu, prethodno je u po-
M. FETI lufinalu postavila novi rekord Srbije za
emo boraviti narednih ostvariti cjelovit pogled i soija taka u Istanbulu mlae juniore, koji sada iznosi 4:13:46
nekoliko dana. potpuno saznanje o snazi odakle moete lijepo vi- minuta.
Voeni kur'anskim
Prvi dan naeg bo- turske kulture i civiliza- djeti njegov evropski i
imperativom putujte Balkansko zlato iz Jedrena
ravka u Turskoj proveli cije. Na ruku smo u im- azijski dio. Potom odla-
po Zemlji, sedamnae-
smo na Bajazitu, central- pozantnom arapsko-tur- zimo u Ada-park u Baj- 08.07.2010.
sta generacija maturan-
nom kvartu Istanbula, skom restoranu sa naim ram-pau. Tu smo se ta- Amela Terzi osvojila je i zlatnu me-
tica Gazi Isa-beg me-
obilazei Bajazit dami- domainom gospodinom koe susreli sa sanda- dalju na Prvenstvu Balkana za mlae ju-
drese sa svojim profeso-
ju, a potom smo krenu- Jusufom Katipoluom. kim Bonjacima gdje niore, koje je odrano u turskom gradu
rima i vaspitaima je, u
li ka najveem i najljep- Sutradan rano, nakon smo i skupa ruali. U Jedrene.
okviru sedmodnevne ek-
em staroturskom trgo- sabah-namaza, putuje- predveernjim satima Amela se takmiila na dionici od 800
skurzije, ozijaretila Ista- metara, gdje je zabiljeila vrijeme od
vakom centru - Kapali mo za Bursu. Od Ista- krstarili smo brodom po
nbul i Bursu, dva dragulja 2:07:93 minuta.
ariji. Sjaj, rasko, ra- nbula do Jalove putuje- Bosforu, legendarno na-
turske panorame, i upo-
znolikost ljudi, naprosto mo morem trajektom sa zvanom Zlatni rog.
znali se sa znamenitosti-
su nas fascinirali. Osta- kojeg se osmatraju po- I posljednji dan ek- Asmir Kolainac zauzeo deveto
ma ovih gradova i njiho-
li smo poprilino dugo, luvidljive obale. U Bursu skurzije iskoristili smo
vom svijetlom tradicijom mjesto u bacanju kugle
nismo se mogli otrgnuti stiemo nakon etiri sata za obilazak historijskog
i kulturom.
utisku ushienosti i lje- vonje autobusom. To muzeja Panorama. U 31.07.2010.
Udobnim klimatizo- Atletiar Srbije Asmir Kolainac za-
pote. je grad svjeine, hlad- njemu smo vidjeli na
vanim autobusom kree- uzeo je danas deveto mjesto u finalu ba-
Drugi dan smo u da- ne vode, gostoprimljivih upeatljiv nain kako se
mo rano ujutro iz Novog canja kugle na Evropskom prvenstvu u
miji Ebu Ejuba El Ensa- ljudi. Po mnogome lii na odvijala bitka za osvaja-
Pazara put Turske. Za ve- Barseloni.
rije na dumi namazu. To Sarajevo. Ima i svoj Tre- nje Istanbula 1453. go-
inu maturantica ovo je
je opet poseban doivljaj. bevi koji se zove Ulu- dine. U predveerje za-
prvo putovanje u ino- Kolainac je u treem pokuaju imao
Damija sa okolnim ha- dag. Ukras Burse je njena dnjeg dana boravka ve- najdui hitac od 19 metara i 77 centime-
stranstvo, preko grani-
remom je prepuna i go- Jeil damija Zelena erali smo u prestinom tara, to, meutim, nije bilo dovoljno za
ca svoje rodne grude, pa
tovo da ne moe da primi damija. U sredini da- restoranu u Foriji, na plasman meu najboljih est za zavrni-
tako i za Tursku. Neiz-
sve klanjae. Kada je rije mije se nalazi fontana sa obali mora, uivajui u cu takmienja.
vjesnost i znatielja vla-
o damijama obili smo hladnom vodom. U blizi- zalasku sunca. To nam Izvor: Radio 100+
dali su od samog poet-
Sultan Ahmedovu ili ni damije se nalazi veli- je organizovao vrijedni
ka puta. Kada smo kasno
Plavu damiju, Aja Sofi- ka trgovaka arija, sli- domain Jusuf, koji je
navee stigli u Istanbul ampion iz Sandaka
ju, Koda-tepe damiju i na Kapali ariji u Ista- tom prilikom svima uru-
i ugledali ogromnu me-
druge. Nakon dume na- nbulu. U Bursi smo se io prigodne hedije.
tropolu kako gori u nuru
maza obilazimo Minija- susreli sa naim Bonjaci- Nakon toga smo kre- Biciklista iz Novog Pazara, Esad
neke posebne svjetlosti,
turk park, sve na jednom ma koji su ovamo davno nuli nazad za Sandak, Hasanovi, koji vozi za profesional-
svi smo bili ushieni. Sa
kvadratnom kilometru, doselili. Oni su nam bili gdje smo hairli i sretno nu ekipu Partizan iz Beograda, na
stambolskih damija uz- Trci kroz Srbiju osvojio je prvo mjesto
gdje su prikazana sva domaini. doputovali. Ovo je jo
dizale su se vitke muna- u ekipnom plasmanu. Biciklisti Par-
znamenja turske histori- etvrti dan boravka jedno nezaboravno isku-
re, na stotine njih. inilo tizana su u prvoj godini postojanja
je, kulture i arhitekture. u Turskoj zapoeli smo stvo koje je ostavilo ne-
nam se da su damije na kao profesionalni tim postigli izuzetan
To je, bez sumnje, Tur- obilaskom brda cvijea - izbrisiv trag u naim sr-
svakom koraku. Odsje- uspjeh pobijedivi u konkurenciji 20
ska na dlanu. Tu moete amlida. Ovo je najvi- cima.
li smo u hotel u kojem poznatih ekipa, meu kojima je i neko-
liko nacionalnih reprezentacija (Maar-
ska, Kazahstan, Srbija...).
Uspjeh mladog Novopazarca je uto-
liko vei jer je u pojedinanoj konku-
renciji zauzeo tree mjesto sa 29 sekun-
di zaostatka iza prvoplasiranog Italijana
Luke Askanija. Sve do pete etape trke,
koja se vozila od Zlatibora do Pala, u
duini od 172,5 km, anse da Esad Ha-
sanovi trijumfuje na Trci kroz Srbiju
bile su realne, meutim, u petoj etapi
slovenaki biciklista Matej Mugerlin i
Italijan Luka Askani napravili su bijeg, a
Esad je dao maksimum pokuavajui da
ih stigne. Najvie je radio, istroio se ju-
rei vodee, tako da na kraju nije imao
snage za fini.
Meutim, i tree mjesto Esada Ha-
sanovia je ogroman uspjeh za ovog
mladog sandakog sportistu.
MATURANTICE I PROFESORI MEDRESE NA EKSKURZIJI U TURSKOJ
BROJ 195-196./XIV
SAVREMENA SHVATANJA ISLAMSKE PEDAGOKE MISLI
Dijete je povjereno roditelju
Mladog ovjeka oblikuje cjelokupna ivotna stvarnost. Ona na njega utie svojom
sveukupnou. ovjek je rezultat i slika sredine u kojoj ivi.
Moramo spomenuti i ulicu, u
najirem smislu rijei, kao zaseb-
nog inioca koji ulazi u sferu tzv.
funkcionalnog, stihijskog, nesi-
stematskog odgojnog djelovanja.
ivot koji se odvija na javnim mje-
stima, trgovima, u parkovima, jav-
nim lokalima, u prometnim sred-
stvima, u kulturnim ustanovama
(kino, pozorite, stadioni) i dr.
utie svojim postojanjem, atmos-
ferom, nainom ophoenja ljudi,
ponaanjem, odnosima odraslih
prema djeci i obratno, potivanjem
osnovnih normi kulturnog pona-
anja itd., stihijno, ali ostavlja
u mladima svoj trag. To je naa
stvarnost i na nju moraju rauna-
ti oni koji misle na mlade, na nji-
hov odgoj i budunost. Dana-
nja ivotna realnost pokazuje da
je odgojna funkcija, to prirodno
pravo i obaveza roditelja, podije-
ljena izmeu porodice i drutva,
odnosno drave, da se uz njih
pojavljuje jo velik broj drugih
inilaca, koji mogu djelovati kao
saradnici, ali esto njihovi uti-
caji mogu biti negativni. Odgoj
djece je vrlo ozbiljan, delikatan,
odgovoran, ali i sveti zadatak.
Mladog ovjeka oblikuje cjelo-
kupna ivotna stvarnost. Ona na
njega utie svojom sveukupno-
u. ovjek je rezultat i slika sre-
dine u kojoj ivi. Vanporodina
sredina u kojoj dijete ivi posta-
je sve znaajniji pedagoki feno-
men i odgojni inilac. Porodica
mora saraivati sa kolom i svim
institucijama u koje su ukljue-
na djeca. Od kole se oekuje da
svojim djelovanjem bude toliko
jak inilac da u saradnji s roditelj-
skim domom neutralizuje negativ-
no djelovanje mnotva drugih ini-
laca vanporodine sredine djeteta.
Zadovoljit emo se ovom pri-
likom onim to u vezi sa ovom
temom kae El-Gazali u svom
djelu El-Ihja' ulumu-ddin, govo-
rei o razvijanju osobine injenja
dobra kod djeteta, ili elementima
odavanja poroku, obzirom na nje-
govu sklonost i prirodnu dispo-
ziciju. U tom smislu Gazali isti-
e: Dijete je povjerena stvar nje-
govim roditeljima. Njegovo isto
srce je neprocjenjivi dragulj. Ako
PEDAGOGIJA
se navikne i naui dobru, tako e i
odrasti i bit e sretan i na ovome i
na buduem svijetu. Ako se, meu-
tim, naui poroku i zapusti poput
ivotinja, bit e nesretan i stradat
e. Sauvati se jedino moe uko-
liko se odgoji, dotjera i poui lije-
pom ponaanju...
Odgajatelj mora razlikovati
nain dotjerivanja ponaanja po-
jedinca i ispravljanja njegovih de-
vijantnih osobina, zavisno od nje-
gove ivotne dobi, isto kao to i
privikavanje i odgajanje mora pri-
lagoditi uzrastu dotine osobe. Za
odrasle postoje odgovarajue me-
tode i postupci koji se razlikuju od
metoda i postupaka odgoja djece.
Islamska metoda i nain kori-
govanja ponaanja odraslih - misli
se na punoljetne osobe - temelji se
na tri osnovne stvari:
1. vezivanje za islamsko vjersko
uenje;
2. razotkrivanje i ukazivanje na
zlo;
3. promjena okoline.
to se tie vezivanja djeteta za
islamsko vjersko uenje, ono se
smatra jednim od najznaajnijih
principa koji se odnosi na svi-
jest vjernika o neprestanom njego-
vu praenju od strane Uzvienog
Allaha i razvijanju osjeaja Njego-
ve Veliine i straha od Njega u sva-
kom trenutku i u svakoj situaciji.
Time se jaa psihika snaga i lina
volja kod pojedinca, kako ne bi
bio rob svojih strasti i zarobljenik
svojih pouda i elja, nego se svim
svojim biem predao provoenju
boanske metode onako kako je
Allah Svome Poslaniku objavio,
bez imalo oklijevanja ili bilo ka-
kvog prigovora. Na to upuuju i
sljedee rijei Uzvienog: A ko je Zato bi se sporili kada su im srca
od Allaha bolji sudija narodu koji
vrsto vjeruje. U drugom ajetu
stoji: Ono to vam Poslanik da -
to uzmite, a ono to vam zabrani
- ostavite.
U zahtjeve pravog islamskog
vjerovanja spada prihvatanje islam-
skih propisa bez ikakvih prigo-
vora i potpuna predanost islam-
skom uenju: I tako Mi Gospo-
dara tvoga, oni nee biti vjernici
dok za sudiju u sporovima meu-
sobnim tebe ne prihvate i da onda
27
Mr. Mustafa FETI
zbog presude tvoje u duama svo-
jim nimalo tegobe ne osjete i dok
se sasvim ne pokore.
Kada pojedinac vjernik u sebi
jaa osjeaj neprestane kontro-
le Uzvienog Allaha i kada se u
njemu raa lina volja za obuzda-
vanjem strasti i pouda, onda se
zasigurno ovaj pojedinac sam po-
pravlja iznutra, u svom vjerskom
ubjeenju i osjeajima svojim, i on
za sve stvari uspostavlja ravnoteu.
Tada nema lutanja, nema grijee-
nja, nema skretanja, niti propada-
nja, samo zato to odluno vjeruje
da ga Allah d.. prati i vidi, da
zna sve njegove tajne. U ovome
lei tajna velikog i potovanja
vrijednog stava drugova Allaho-
vog Poslanika u vezi sa zabra-
nom alkohola, kada su svi uglas
rekli: Prestali smo, Gospodaru
na!, potom slijedei ove rije-
i i u praksi prolijevaju burad sa
vinom koja su se mogla vidjeti po
ulicama grada.
U ovome lei tajna uspostav-
ljanja sree i blagostanja u ita-
vom islamskom drutvu, tako da
je Omer b. el-Hattab kao sudi-
ja za vrijeme hilafeta Ebu Bekra
mogao pune dvije godine sjediti
u sudnici, a da mu ne doe niko
u vezi sa podizanjem parnice.
Pria se tako da je Omer doao
kod halife Ebu Bekra da ga oslo-
bodi od te dunosti jer je bio bez
posla i bez ijedne presude u vezi
sa bilo kakvim sporom svih tih
godina. Nema sumnje da je tajna
u osjeanju drugova Allahova
Poslanika da ih Allah prati u svim
njihovim poslovima i svim situa-
cijama. Zato bi se, ustvari, par-
niili kad u rukama imaju Kur'an!?
i svi drugi dijelovi tijela ispunjenja
strahom od Allaha!? Zato bi skre-
tali sa Pravog puta kada svakome u
ivotu daju ono to mu pripada!?
to se tie mijenjanja okoli-
ne, njena vanost nije nita manja
od drugih principa ispravljanja po-
jedinaca, njihovog upuivanja na
Pravi put, odgajanja i pripremanja
za ivot.
Nastavit e se...
28 IZ XX VIJEKA 15. AVGUST 2010.

REISULEMA NAIM-EF. HADIABDI U SANDAKU

Borba za vakufsku imovinu

Doek, za one prilike i za ono vrijeme, bio je fantastian. Ispred zgrade Odbora u bli-
zini Islamskih ustanova okupila se za one prilike velika grupa vjernika, iako je moda
Hajro-ef. TUTI
bilo najvie hiljadu ljudi, ali je to 1976. godine bila velika masa muslimana.

Posjete reisulema ovom kraju
bile su rijetkost. Posjeta reisuleme
koja se posebno pamti u Novom
Pazaru i Sandaku jeste posjeta
reisa Sulejmana-ef. Kemure 1966.
godine. Njegova tadanja posje-
ta je bila namjenska, a u delegaciji
koju je predvodio bio je i Husein-
ef. ozo.
Ja tada, poto sam bio ue-
nik Medrese, nisam prisustvovao
toj posjeti i doeku Reisuleme, ali
znam iz onoga to mi je prenijeto
kako je ta posjeta Novom Pazaru
tekla. Reis je te godine doao radi
jednog jedinog cilja, a to je da po-
kua da zaustavi iseljavanje Bo-
njaka muslimana u Tursku. Tada
je bila velika povorka muslimana
koji su krenuli da se iseljavaju u
Tursku i Reis je doao da poku-
a to da sprijei, a dugo se poslije
te posjete prepriavao govor Hu-
sein-ef. oza u zgradi Optine, u
prostorijama Socijalistikog saveza
radnog naroda, kada je rekao da je
veliki grijeh naputati svoje ognji-
te i seliti se u tuinu. Ta posjeta je
uticala dosta pozitivno da se sma-
nji intezitet iseljavanja muslimana
u Tursku.
Ova posjeta je bila jaka i zna-
ajna, iako je i tada kao i sada bilo
onih koji su pokuali da na neki
nain minimiziraju znaaj i diskre-
dituju muslimanske autoritete, pa i
samog Reisulemu. Ja sam pokuaj
diskreditacije Reisuleme lino do-
ivio u autobusu prilikom povrat-
ka iz Sarajeva u Novi Pazar. Jedan
ovjek sa Peteri, iz Ljeskove, koji
je bio prvoborac, navodno zaslu-
an u ratu, ne znajui da smo ja i
rahmetli Ramo Nezovi uenici
Medrese, kada je neko u autobu-
su spomenuo hode, poeo priu i
viceve na raun hoda. Izmeu ra-
znih gluposti koje je tog jutra izgo-
vorio rekao je i ovo: Evo, bio nam
je ovih dana u posjeti i reisulema
Kemura i ja sam bio ispred delega-
cije Tutina da ga primim i budem u
tom protokolu. Bili smo na grani-
ci sa Crnom Gorom u nekoj kafa-
ni na ruku i Reis je pio sa mnom
pivo. Mene je to jako pogodilo i
pitao sam ga kako se zove. Kada
mi je rekao ime ja sam mu odgo-
vorio da ne vjerujem da je tano
to to on pria. On je poeo da se
buni i raspravlja sa mnom i bio je u
stanju i da me udari samo da bi tu
svoju la proturio. Nije me udario,
ali je oigledno bilo da lae i iz ove
njegove lai moemo i danas izvui
pouku. U to vrijeme bio je pokuaj
minimiziranja i skrnavljenja auto-
riteta vjerskih slubenika i duhov-
nih voa. Taj kontinuitet napada se
nastavlja i danas i uglavnom zna-
ajne linosti iz Islamske zajednice
se etiketiraju kao negativne osobe,
opasne po narod, koje remete me-
uljudske odnose. Kao da postoji
neka fabrika koja proizvodi lai i
neistine da bi se skrnavili autorite-
ti. Ali narod prepoznaje istinu i na
te stvari se ne bismo trebali mnogo
osvrtati.
Sjeam se, u kontekstu ove
prie, devedesetih godina prolog
vijeka, kada smo mi vjerski slube-
nici, ovdje u Sandaku, doivljava-
li napade i kritike od ljudi koji su
politiki vodili Bonjake, posebno
od jednog zubara, koji je na svaki
mogui nain pokuavao da nam
nametne etiketu izdajnika naroda
i da smo pijuni u slubi komuni-
sta. Takoer se sjeam jednog lan-
ka objavljenog tada u sarajevskom
Osloboenju kojeg je napisao
novinar uro Kozar, koji pokua-
va da skrene panju Bonjacima da
ne napadaju duhovnog vou Re-
isulemu, jer je i tada bilo aktuelno
da se napada Reisulema. Gospodin
Kozar je pisao da se takvi napadi ne
dogaaju niti u jednoj vjerskoj za-
jednici, osim u Islamskoj i da je to
specifinost Bonjaka.
Dolazak Reisuleme u ovaj kraj
za vjernike je mnogo znaio. Sama
pomisao da emo upoznati jednu
takvu linost vraala nam je samo-
pouzdanje. Nakon deset godina od
posjete reisa Kemure, 1976. godi-
ne u Novi Pazar je doao reisule-
ma Naim-ef. Hadiabdi i za mu-
slimane sa ovih prostora to je bio
veliki dogaaj. Doek, za one prili-
ke i za ono vrijeme je bio fantasti-
an. Ispred zgrade Odbora u bli-
zini Islamskih ustanova okupila se
za one prilike velika grupa vjerni-
ka, iako je moda bilo najvie hilja-
du ljudi, ali je to 1976. godine bila
velika masa muslimana. Djevojice
su bile obuene u bonjaku na-
rodnu nonju i Reisu su predale
cvijee. Ulazak Reisov u nau oro-
nulu i dotrajalu zgradu i boravak u
njoj, kod nas je izazivao osjeaj ne-
prijatnosti, gdje smo ga to uveli, a

REISULEMA NAIM-EF HADIABDI SA ULEMOM U ETNJI ULICAMA NOVOG PAZARA

BROJ 195-196./XIV
opet sa druge strane davalo nam je
za pravo, pogotovo meni kao lanu
Vrhovnog starjeinstva, da stalno
istiemo nae probleme i zaostaja-
nje Sandaka u vjerskom smislu u
odnosu na druge centre, kao to su
Sarajevo, Pritina i Skoplje.
Reisulema sa svojom pratnjom
nas je osvjeio svojim prisustvom
i poto sam se ja sa Asimom Krli-
em, predsjednikom Izvrnog sa-
vjeta Optine, dogovorio da pod-
nesemo izvjetaj Reisu o svim ne-
rijeenim pitanjima na relaciji Va-
kufski odbor - Optina, ja sam taj
referat pripremio. Proireni skup
uglednih graana, predsjednika
dematskih odbora i lanova Ilmi-
je odran je u prostorijama bibli-
oteke u haremu Altun-Alem da-
mije. To je bio veliki skup, neto
to je iznenadilo i Reisulemu, jer je
rekao: Maala, vi ste stvarno jaki.
Kao predsjednik Odbora podnio
sam izvjetaj u kojem sam naveo da
su nai odnosi sa vlau dobri i da
po pitanju meuljudskih, meure-
ligijskih i meunacionalnih odnosa
nemamo problema, ali da imamo
velikih problema sa Optinom po
pitanju imovinsko-pravnih odno-
sa, jer nam ona izuzima vakufsku
imovinu koju nam ne plaa i rui
nam vakufske duane i kue. Svoje
tvrdnje sam potkrijepio brojka-
ma i rjeenjima i kada sam zavrio
svoje izlaganje predsjednik Sabora,
prof. dr. Hamdija emerli, me je
pitao: Dobro, predsjednie Od-
bora, hoe li ti to iznijeti i kod
predsjednika Optine. Tada je po
protokolu odmah nakon sastan-
IZ XX VIJEKA
SANDAKA ULEMA DOEKALA REISULEMU
ka sa aktivistima Islamske zajed-
nice bilo predvieno da posjetimo
predsjednika Optine. Rekao sam
da hou.
Kada smo doli u Optinu de-
sila se vrlo interesantna situacija.
Doekao nas je predsjednik Mom-
ilo Dambasanovi i Asim Krli,
kao i ostali funkcioneri nasmija-
nih lica. Jo nismo ni sjeli, a Asim
Krli je pitao Reisa: Jeste li za-
dovoljni, kako vam je u Pazaru, a
doktor emerli je kazao: Sve je
dobro, ali nije dobro to ne plaate
vakufsku imovinu. To je jedan oz-
biljan problem i to tako ne mere,
bolan. Ono to uzimate morate i
da platite. Ukoliko to vi ne ui-
nite i ne postupite po zakonu, mi
emo vas tuiti. U tom momentu
je nastupila malo nezgodna situaci-
ja i ona prijatna atmosfera, koja je
bila naminkana i neiskrena, malo
se poremetila. Tada je Asim, kao
vrlo vrijedan i vispren politiar,
rekao: Dobro, dobro, dobri moj
drue efendija. Nas interesuje ovo
drugo. Ima li kakvih nacionalnih
i meuljudskih problema? Kakav
je Hajrov izvjetaj bio. emerli
je dodao: Sa te strane svaka po-
hvala. Asim je nastavio: Ma to je
bitno, a ovo to moe da se plati i
da se nabavi to nije teko i mi emo
nau obavezu da izvrimo. I opet
su se vratili osmjesi i ala, posjedali
smo i obavili taj protokolarni raz-
govor. Veoma je bitno da se istakne
da ono to je tada dogovoreno sa
predsjednikom optine Damba-
sanoviem i Asimom Krliem sve
je ispotovano i ispunjeno. Njih
dvojica su tada pokazali iskrenost i
od tada smo mi kao uprava Vakufa
stali na vre noge.
Dolazak Reisuleme je poetak
otrenjenja, ne samo nas u Islam-
skoj zajednici, ve i optinske vla-
sti, da se prema nama ponaaju sa
potovanjem i da u nama vide auto-
ritete, a ne u smislu: To je vakuf-
sko, lako emo. Ono to je 1966.
godine postigao reisulema Kemura
zaustavivi iseljavanje Bonjaka u
Tursku, te 1976. godine nastavio je
reisulema Hadiabdi i pomogao
vraanje povjerenja Bonjaka u in-
stitucije drave po pitanju ouva-
nja vakufske imovine i po pitanju
ouvanja islama.
Karakteristino za period se-
damdesetih godina prolog vijeka
je buenje islama. Tih godina smo
poeli dobijati istinske autoritete
u Islamskoj zajednici. U Sarajevo
je doao prof. dr. Ahmet Smailo-
vi. U Skoplje dolazi Jakup-ef. Se-
limoski. U Zagreb dolazi efko-ef.
Omerbai. Dakle, oni su autorite-
ti koji su zavrili Al-Azhar i po-
eli su preuzimati Islamsku zajed-
nicu i organizovati je na novi nain legacija vratila u Sarajevo, profe-
i u vjerskom i u administrativnom
smislu. Starjeinstvo u Pritini je
ostalo na starim kadrovima i tu je
dosta teko dolazilo do promjena.
Doktor Hamdija emerli, koji
je bio pravnik, poeo je da razbi-
ja kompleks nie vrijednosti koji je
muslimanima bio nametan i poeo
je da tumai naa prava i da se bori
za njih. Ustav iz 1974. godine je
uinio svoje u pozitivnom smislu
jer smo tada priznati kao ravno-
29
pravan narod sa ostalim narodima
u SFRJ. Poeli su se i u politikom
smislu javljati autoriteti - Demal
Bijedi, braa Pozderac. Drava je
funkcionisala pravno i sa te stra-
ne nismo imali sprega i smetnji u
radu. ak ako neto unutar Islam-
ske zajednice nije funkcionisalo
mislim da smo za to vie mi bili
krivi jer nismo imali kadrova spo-
sobnih da vode narod u vjerskom
smislu.
Plaanjem dijela vakufske imo-
vine od strane Optine, povea-
njem zakupnina i radom u promje-
ni administrativno-pravnog poslo-
vanja unutar Odbora dolo je do
toga da smo poeli naglo da jaamo
u materijalnom pogledu. Sa ma-
terijalnim jaanjem formirali smo
dobru podlogu i za kratko vrijeme
podmladili kadar i zaposlili nove
vjerske slubenike.
Reisulema je pored Novog Pa-
zara posjetio Tutin i Sjenicu. Bio
sam u toj delegaciji sa Reisom i on
je otiao sa jako dobrim utiskom o
stanju muslimana i islama u ovom
dijelu Sandaka. Nakon to se de-
sor emerli je u jednom drutvu
u Sarajevu, gdje je prisustvovao i
Salih Smailovi, novinar Preporo-
da, koji je takoer pratio posjetu
Reisuleme, rekao: Dobra je bila
posjeta Sandaku. U Novom Pa-
zaru sam upoznao jednog mladog
predsjednika Odbora koji je kao
britka sablja. Ili e daleko da dogu-
ra, ili e brzo da izgori.
Nastavit e se...
 30
SAD zvanino izbacuje
termin islamski
Priredio: Salahudin Feti
terorizam
21.07.2010.
Kako su prenijele svjet-
ske agencije, ameriki pred-
sjednik Barak Obama je na-
redio reviziju Amerike na-
cionalne sigurnosne strate-
gije s ciljem da se iz nje iz-
bace svi termini koji pove-
zuju islam sa terorizmom.
Prema pisanju Envera
Ikbala iz Dawn.com-a zva-
ninici iz Obamine admini-
stracije su potvrdili kako e
termini kao to su islam-
ski radikalizam biti izba-
eni iz Nacionalne sigurno-
sne strategije, dokumenta
kojeg je izradila ranija ad-
ministracija kako bi ocrtao
Buovu doktrinu preven-
tivnih ratova.
Inae, Amerika naci-
onalna sigurnosna strate-
gija (The National Secu-
rity Strategy of the Uni-
ted States of America) je
dokument koji periodi-
no za potrebe amerikog
Kongresa priprema izvrna
vlast, a u kojem se navode
glavni sigurnosni izazovi za
dravu i planovi kako izvr-
na vlast planira da ih rijei.
Ameriki, ali i svjetski me-
diji obino terminologiju
u svojim izvjetajima crpe
upravo iz ovog dokumenta.
U Buovoj eri, zvanini
dokumenti su tzv. rat pro-
tiv terorizma opisivali kao
borbu protiv militantnih
islamskih (rjee islamisti-
kih) radikala, veliki ide-
oloki konflikt s poetka
21. stoljea i sl. Ta ter-
minologija se dobrim dije-
lom uklapala u neokonzer-
vativnu sliku svijeta u kojoj
vlada sukob dobra i zla, a
u kojem je Amerika, njen
drutveni poredak, vjera i
nain ivota jedini ispravan
i model koji oslikava uni-
verzalno dobro. Naravno,
ista ta terminologija je uko-
rijenjena i u Samjuel Fillips
Hantingtonovoj teoriji o
sukobu civilizacjia iz 1993.,
odnosno 1996. Meutim,
veini je odavno bilo jasno
da takav pristup tzv. ratu
protiv terorizma stvara
vie problema nego to ih nja u Britaniji, Yougov,
rjeava.
Zato je ova odluka Oba-
mine administracije doe-
kana, naroito u musliman-
skom svijetu, ali i u aka-
demskim krugovima irom
svijeta, s oduevljenjem, te
uz nadu da se nee zausta-
viti samo na promjeni ter-
minologije, nego da e je
slijediti i zvanina politika
koja e poeti skidati sti-
gmu terorizma sa islama i
muslimana.
Izvor: MINA
SVIJET ISLAMA
Kampanja protiv
islamofobije u Britaniji
22.07.2010.
Grupa britanskih musli-
mana je zapoela kampa-
nju ka poboljanju poima- tivnu sliku islama koja se
nja islama u Britaniji. Kam-
panja je zapoeta nakon
istraivanja javnog mnije-
nja koje je utvrdilo da vei-
na Britanaca tu religiju po-
vezuje sa ekstremizmom.
Grupa je po cijelom Lon-
donu postavila postere na
kojima su muslimani i nat-
pisi koji pozitivno prikazu-
ju islam.
Sa vie od milion i po
muslimana, islam je sada
druga najvea religija u Bri-
taniji. Pa ipak, nedavno
istraivanje koje je prove-
la najvea organizacija za
istraivanje javnog mnije-
pronala je da 58% ispita-
nika povezuje islam sa ek-
stremizmom. Polovina ga
povezuje sa terorizmom, a
gotovo 70% osjea da islam
podstie represiju nad e-
nama. Remona Ali, iz fon-
dacije Exploring islam,
kae da je njena organiza-
cija, koja je organizovala
to istraivanje, smatrala da
treba odgovoriti.
- Mi elimo da se na
glas uje kao glas britan-
skih muslimana profesio-
15. AVGUST 2010.
nalaca koji imaju povjere- jedna trudnica.
nja u svoju vjeru, koji su U saoptenju amerike
ponosni na svoju zemlju, vlade, objavljenom u nedje-
svoju religiju. Stoga smo lju, kae se da objavljivanje
eljeli istaknuti nae zabri- ovih dokumenata ugroava
nutosti promoviui pozi- ivote afganistanskih vojni-
ka i predstavlja prijetnju po
rijetko vidi u glavnim me- ameriku nacionalnu be-
dijima - kae Remona Ali. zbjednost.
Izvor: Voanews.com/Bosnian Vlasnici vebsajta na
kojem su podaci prvobit-
no objavljeni, Vikiliks-a,
Tajni dokumenti o rekli su da su otkrili po-
Afganistanu datke o ratnim zloinima,
ali da konanu rije o tome
26.07.2010.
U javnost je u nedjelju treba da prui sud.
procurilo ak oko 200 hi- Osniva ovog vebsajta,
ljada strana povjerljivih do- Dulijan Asan, uporedio
kumenata vezanih za rat u je je objavljivanje ovih taj-
Afganistanu, ali se zatim nih amerikih podataka sa
u vijestima ee pominje otvaranjem dosijea isto-
broj od oko 90 hiljada stra- no-njemake tajne slube
na. tazi.
Novinari to ve zovu Izvor: BBC Serbian
jednim od najteih sluaje-
va curenja tajnih informa- Izrael i dalje vazduno
cija u historiji.
napada Gazu
Imamo detalje 144 in-
cidenta u kojima su me- 31.07.2010.
unarodne snage u Afga- U seriji izraelskih vaz-
nistanu ubile ili ranile ci- dunih napada na pojas
vile. Na primjer, 2008. go- Gaze dogodio se najei
dine francuski vojnici su izraelski udar u proteklih
otvorili vatru na autobus nekoliko mjeseci.
pun djece. Povrijeeno je Na meti napada naao se
osmoro djece. U slinom veliki Hamasov bezbjedno-
incidentu ameriki vojnici sni kompleks u gradu Gazi,
su ubili ili ranili 15 putni- u kojem se nalaze zatvor
ka. Poljski vojnici su 2007. i tereni za obuku policije.
godine izgleda iz osvete Izrael je, kako prenose me-
granatirali selo u kojem se diji, uzvratio vatru nakon
odravala svadba i meu napada na izraelsku luku
mrtvima je navodno bila i Akelon u kojoj nije bilo
BROJ 195-196./XIV
rtava.
U seriji napada na pojas
Gaze poginuo je jedan od
zapovjednika Hamasa, Isa
Batran, dok je jo nekoliko
ljudi povrijeeno
Izvor: BBC.co.uk
Malezijski TV ou
Mladi imam
31.07.2010.
U Maleziji se odrao
islamski TV ou Mladi
imam. On je podrazumi-
jevao da kandidati moraju
uiti Kuran, gasuliti, za-
klati ovcu prema islamskim
pravilima i ubijediti mlade
da se okane droge i va-
nbranih polnih aktivno-
sti, sve to u 90-minutnoj
emisiji pred televizijskim
kamerama mree Astro
Oasis.
iri su sainjavali vrhov-
ni alimi iz zemlje, a pored
nekoliko hiljada gostiju,
koji su pratili finale ovog
oua, bio je i ministar vjera.
ou je zavren izborom
najboljeg imama Muhame-
da Asiraf Muhamed Ridzu-
ana, 26-godinjaka, koji je
SVIJET ISLAMA
finale osvojio nakon deset
sedmica takmienja.
Ova emisija, prva ove
vrste, slijedi TV formulu
ve poznatih realiti progra-
ma poput Amerikog idola
u SAD i X-faktora u Brita-
niji, i inicirala je novi entu-
zijazam meu musliman-
skom omladinom.
Osjeam se dobro.
Hvala mojim roditeljima,
mojoj supruzi i mojim su-
graanima koji su me po-
dravali, vrlo emocional-
no je izjavio Asiraf nakon
proglaenja pobjednika.
Obzirom da je komplet-
no takmienje odrano u
duhu islama, nagrada koja
slijedi je putovanje u Meku,
tj. hadd, zatim prestinu
stipendiju na Univerzite-
tu u Medini, posao imama
u damiji, laptop i naravno
novanu nagra-
du.
Imami
imaju veli-
ku ulogu u Malezi-
ji. Vie od 60 posto od 28
miliona stanovnika su mu-
slimani. Pored uloge pred-
vodnika u namazu, njiho-
va uloga je i u savjetovanju
pojedinaca.
Izvor: IslamBosna.ba
31
Malezija uvodi zlatni
dinar i srebrni dirhem
Malezijska oblast Kelan-
tan, 12. avgusta 2010., slu-
beno uvodi nove valute:
dinar i dirhem. Uvoenje
zlatnog i srebrnog novca u
Kelantanu nije nova ideja,
ni novi eksperi-
ment, to je
povra-
t a k
n a
sred-
s t v o
razmje-
ne koje je bilo
u upotrebi 1.400 godina
irom islamskog svijeta, a
koje je bilo poznato kao e-
rijatski novac.
Kao prvi korak, drav-
ni slubenici e poeti pri-
mati 25% plate u dinarima i
dirhemima, sve e dravne
kompanije prihvatiti plaa-
nje u dinarima i dirhemima
i to e biti jo jedan korak
naprijed. Takoer, 600 tr-
govina e dobiti naljepni-
ce Prihvatamo dinar i dir-
hem.
Dan 12. avgust ne ozna-
ava samo novi poetak po-
slovanja, i to kroz erijat-
sku valutu. Poslije njega sli-
jedi drugi korak - islamsko
trite, to e promijeniti
sliku onoga to je novac,
trgovina, bogatstvo i ulaga-
nje, a to nije.
Sveanosti uvoenja
novih valuta e prisustvo-
vati brojni gosti: uz mi-
nistre nekoliko malezij-
skih drava e stajati vladi-
ni dunosnici iz sultanata
Sulu, Indonezije, Pakista-
na, Turske, kao i lideri ra-
zliitih organizacija iz Nje-
make, panije, Kazahstana
i drugih zemalja.
Ceremonija se predstav-
lja kao najvaniji dogaaj
za islamski svijet u posljed-
njih 100 godina.
Izvor: IslamBosna.ba
 OGLASNI PROSTOR

Vanjska stranica cijela: 150 EUR Oglaavanje u 12 brojeva

Unutranja stranica cijela: 120 EUR Plaanje unaprijed: popust od 20%
Pola vanjske stranice: 75 EUR Plaanje po isteku: popust od 10%
Pola unutranje stranice: 60 EUR Oglaavanje 24 brojeva
etvrtina vanjske stranice: 40 EUR Plaanje unaprijed: popust od 30%
etvrtina unutranje stranice: 30 EUR Plaanje po isteku: popust od 20%
REDAKCIJA: IZDAVA^:
Osmina vanjske stranice: 25 EUR Oglaavanje u vie od 24 broja
Sead airovi, Izdavaka ustanova Osmina unutranje stranice: 20 EUR Popust od 40%
glavni i odgovorni urednik El-Kelimeh, Novi Pazar
Samir Tandir
Nermin Gici
Senad Redepovi
DISTRIBUCIJA: P R E T P L ATA
Malik Nurovi
Salahudin Feti Potovani itaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama!
Ifet Alikovi LEKTURA: Godinja pretplata za itaoce iz Srbije iznosi 1700 RSD.
Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se na kontakt telefon
Samir krijelj
SARADNICI: Izdavake ustanove "El-Kelimeh"
[TAMPA: Za pretplatu kontaktirajte nas na +381 (0) 20 334 020
Read ef. Plojovi
GRAFOKARTON, Prijepolje ili na email: kelimeh@gmail.com
Bekir ef. Maki
Adresa: Izdavaka ustanova El-Kelimeh
Dr.hfz. Almir Pramenkovi Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija
E-MAIL:
Dr. Admir Muratovi
Dr. Mehmed Mei redakcija@glas-islama.com Vaa pisma aljite na adresu: Ul. Gradska 1, 36300
nermin@glas-islama.com Novi Pazar, Internet: pisma@glas-islama.com
Mr. Mustafa ef. Feti
salahudin@glas-islama.com
Mr. Hajrudin Bali
ifet@glas-islama.com
Mr. Senad ef. Halitovi
Mr. Misala Pramenkovi ADRESA:
Nedad ef. Hasanovi Ul. Gradska 1.,
Esad Kolainac 36300 Novi Pazar, Srbija

DOPISNICI:
tel/fax: (381) 20 337 270
www.islamskazajednica.org regionalna
televizija novi pazar
Omer ef. ondi, Tutin www.glas-islama.info
Mirfat Sadovi, Sjenica
Hasan ef. Maki, Prijepolje ***
Enes ef. Svraka, Priboj Redakcija Glasa islama
Ismet ef. Bihorac, Nova Varo
Jakub Dorgut, Pljevlja
odgovorna je samo za stavove
iznesene u rubrici Nae sandzakpress.net
vienje. Za stavove u ostalim
Nijaz ef. Muovi, Bijelo Polje prilozima odgovorni su
Hfz. Abdurahman ef. Kujevi, potpisani autori.
Roaje i Berane
Sead ef. Jasavi, Plav i Gusinje
Rukopisi, diskete i fotografije +381.63.690.000 i +381.65.6970.700
Sevder ef. Bajrami, se ne vraaju
Bujanovac, Preevo, Medvea
Dr. Smajo Serhatli, Beograd
Rjeenjem od 12.12.1996. g.
Mirza ef. Murati, Novi Sad
GLAS ISLAMA je registrovan
Ajhan Beiri, Gora
kod Ministarstva za informacije
Ekrem Tucakovi, Sarajevo Republike Srbije pod
Abduselam ef. Feti, Pariz registarskim brojem 2281.
Safet Biberovi, ZSD
mnogo je razloga da posjetite butik

DJEIJA KONFEKCIJA

KOMPLETAN BEBI PROGRAM

GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA
FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

n
io
BADEN MANTILII, HALJINICE ZA CURICE...

sh
vodi kroz djetinjstvo vaeg djeteta

fa
ds
ki
ul. Rifata Burdevia br. 10., Novi Pazar

DAK GRI
N
SA

LL

Brunnenstr. 36
44147 Dortmund
HAMZI R. - LIMUN

DORTMUND +4923147886748
+491722343418
 RAMAZANSKI
POPUST
10%

aluminijumska i pvc stolarija

QUDS d.o.o.
Dubrovaka 246, Novi Pazar, Serbia

Telefoni
064 889 1588
020 360 260
e-mail: QUDS@in.com
Glas islama

VAKTIJA 1431./2010.

Novi Pazar

Bajram- namaz se klanja u etvrtak 9. septembra u 6,48 sati.

Podaci iz Vaktije su iskljuivo pravo Islamske zajednice i svako nezakonito tampanje i kopiranje
povlai zakonsku odgovornost
 Glas islama
SPECIJALNI
DODATAK

PRESUDA
BRITANSKOG
SUDA U SLUAJU
EJUPA GANIA
 Glas islama objavljuje odluku britanskog Suda za ekstradicije u
Londonu u sluaju Gani - verziju na bosanskom jeziku.
Njome je odbijeno izruenje biveg lana ratnog Predsjednitva
RBiH Srbiji, a po zahtjevu Srbije za navodne ratne zloine u Dobrovo-
ljakoj ulici nad vojnicima JNA u Sarajevu 1992. godine.

U Gradskom sudu za prekraje u Westminsteru

Vlada Republike Srbije
-v-
Ejup Gani

1. U ovom postupku Vlada Republike Srbije trai izruenje dr. Eju-

pa Gania u vezi djela za koje tvrde da su poinjena u Bosni u maju
1992. god. Tokom est dana sudske rasprave primio sam znaajnu
koliinu dokaznog materijala sainjenog od oko 20 fascikli. Duboko
sam zahvalan advokatima, kako Vladinim, tako i od optuenog, za
njihove razne tabele i okvirne podneske koji su mi pomogli pri analizi
tog materijala. Takoer, razmotrio sam svjedoenja 17 svjedoka od
kojih je est pozvano da svjedoe lino u korist odbrane i jedan u svr-
hu opovrgnua u korist Vlade. Ovaj postupak pokrenut je na osnovu
Zakona o izruenju iz 2003. god., a Srbija je Kategorija 2. zemlja.
Rije je o zahtjevu za optubu koji je sertificirao dravni sekretar 12.
aprila 2010. god., nakon to je optueni lien slobode na osnovu pri-
vremenog naloga, a prvi put se pojavio na sudu 1. marta 2010. god.

2. Gosp. James Lewis, advokat Krune, g. Ben Watson i gica

Rachel Scott zastupaju Vladu Srbije. G. Edward Fitzgerald, savjetnik
Krune, i g. John Jones zastupaju Dr. Gania. Ni potvrda zahtjeva niti
identifikacija optuenog ne predstavljaju sporne take. Kao osnovu
za protivni stav prema nalogu za izruenje, odbrana istie nekoliko
pitanja, i to:
- Zloupotreba procesa
- Navodno krenje zakona ne moe se smatrati prekrajem koji
podlijee izruenju
- Izruenje spreavaju odjeljak 81 (a) i (b) iz razloga to je zahtjev
podnesen kako bi se protiv optuenog vodio postupak i kako bi se
isti kaznio po osnovu rase, religije, nacionalnosti i politikog opre-
djeljenja
- Optueni bi imao pravo na funkcionalni imunitet
- Izruenje ne bi bilo mogue prema odjeljku 82 Zakona iz razloga
prolaska vremena
- Izruenje ne bi bilo u skladu sa njegovim ljudskim pravima, po-
sebno lanova 2, 3, 6 i 8. 2
 3. Povrede zakona koje podlijeu izruenju prema odjeljku 137(3)
Zakona iz 2003.:
a) Prekraj je poinjen van kategorije 2. zemlje
b) Ovaj prekraj, prema Zakonu kategorije 2. zemlje, kanjiv je
zatvorom ili nekom drugom vrstom pritvora u trajanju od 12 mjeseci
ili nekom veom kaznom
c) U odgovarajuim okolnostima, isti bi inio ekstrateritorijalni
prekraj prema zakonu datog podruja Ujedinjenog kraljevstva, ka-
njiv zatvorom ili nekom drugom vrstom pritvora u trajanju od 12
mjeseci ili nekom veom kaznom.

4. Navodna djela su poinjena na teritoriji Bosne i Hercegovine,

dakle, van kategorije 2. zemlje Srbije. U skladu s Krivinim zakonom
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, koji je bio na snazi
u Srbiji u datom trenutku, prema lanu 143 (Ratni zloini nad ranje-
nim i bolesnim) bio je kanjiv zatvorskom kaznom od najmanje pet
godina ili smrtnom kaznom; prema lanu 146 (Nezakonito ubijanje i
ranjavanje neprijatelja) bio je kanjiv zatvorskom kaznom od najma-
nje godinu dana, te lanu 148 (Upotreba zabranjenih sredstava rato-
vanja) zatvorskom kaznom od najmanje godinu dana. Za sline po-
vrede zakona za koje bi postojala osnova za sumnje da predstavljaju
teke zloine vodio bi se krivini postupak u Ujedinjenom kraljevstvu
prema Aktu enevskih konvencija iz 1957. i svi slini prekraji podra-
zumijevaju preko 12 mjeseci zatvorske kazne.

5. Ukoliko se djelo moe okarakterizirati tekim zloinom prema

enevskim konvencijama, zadovoljen sam da bi isti bio kanjiv u
skladu sa Krivinim zakonom Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije zatvorskom kaznom od najmanje 12 mjeseci. Takoer,
zadovoljen sam da bi odjeljak 196 Zakona o izruenju iz 2003. bio
primjenjiv da nije postojao bilo kakav punosnani zakon koji bi odgo-
varao vremenu i mjestu gdje je dato djelo navodno poinjeno, ime
bi djelo podlijegalo izruenju.

6. Dakle, ako se djelo u ovom sluaju moe svrstati u jedan ili

vie tekih povreda enevskih konvencija iz 1949. god., to djelo bi
podlijegalo izruenju.

7. Kako bih utvrdio da li se djelo moe okarakterizirati tekom

povredom konvencija, ispitao sam navodno djelo predstavljeno u
samom zahtjevu. Nakon toga u analizirati svjedoenja koja su po-
nuena tokom ovog postupka zajedno s pisanim materijalima. Na
3 osnovu tih dokaza donijet u odreene injenine zakljuke koje u
morati primijeniti kod drugih aspekata ovog sluaja. Kako bih utvrdio
da li se radi o povredi koja podlijee izruenju, razmotrio sam samo
navodna djela koja su predstavljena u samom zahtjevu. U zahtjevu
se navodi sljedee: Dana 2. maja 1992. god., u odsustvu Predsjedni-
ka, optueni je, u svojstvu privremenog predsjednika Predsjednitva
BiH, lino naredio napad na Vojnu bolnicu, Dom JNA i kolonu medi-
cinskih vozila. Tvrdi se da je optueni 3. maja 1992. god. lino izdao
naredbu da se otpone napad na kolonu JNA u ul. Dobrovoljaka.

8. Zahtjev se spominje sukob kao sukob u meunarodnoj borbi,

a status tekog ratnog zloina po enevskoj konvenciji mogao bi se
primijeniti samo kada bi se radilo o meunarodnom oruanom suko-
bu. U ime Vlade, g. Lewis je istakao da se radi samo o greci u prije-
vodu, te da je Srbija potvrdila da je u datom vremenu bila rije o vrsti
meunarodnog oruanog sukoba. G. Fitzgerald, savjetnik Krune, u
ime optuenog, naglasio je da smatra da je izraz sukob u meuna-
rodnoj borbi smiljen kako bi se izbjegao nalaz da se radi o meu-
narodnom oruanom sukobu, a to bi Srbiju opteretilo odgovornou
za agresiju na BiH po meunarodnom pravu, ime bi bila odgovorna
za plaanje odtete BiH po meunarodnom pravu. Istaknuto je da
Srbija iz tog razloga uvijek tvrdi da se u BiH desio unutranji sukob

9. U tom pogledu, nije moj zadatak da razmatram posljedice koje

bi proizale iz ove odluke nego je, po mom miljenju, sasvim jasno
da se dogaaji koji su se desili u Sarajevu 2. i 3. maja 1992. god.,
te tokom sedmica prije tog vikenda, mogu smatrati meunarodnim
oruanim sukobom.

10. Teke povrede etiri enevske konvencije iz 1949. odnose

se samo na meunarodne oruane sukobe koji izbiju izmeu dvije ili
vie visokih strana ugovornica koje potpiu konvencije. Samostalna
drava Bosna i Hercegovina nastala je Deklaracijom nezavisnosti 3.
marta 1992. god., to je priznato od strane Evropske unije i ostalih
zemalja 6. aprila 1992. U to vrijeme, Srbija je bila dio Savezne Repu-
blike Jugoslavije kao nasljednik Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije. Sudu je priloen navod da je Srbija tek 14. decembra
1995. god., kao dio Savezne Republike Jugoslavije, priznala BiH kao
suverenu dravu. Tvrdi se da Srbija nije mogla u to vrijeme tvrditi da
je visoka strana ugovornica enevskih konvencija. Meutim, izgleda
da je Savezna Republika Jugoslavija preuzela obaveze Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije. Ovo je sloena pravna oblast i
ovaj sud nije kompetentan za donoenje mjerodavne odluke o ovom
pitanju. Za potrebe ovog postupka zakljuio sam da se enevske 4
 konvencije mogu primijeniti na sukob koji se desio u BiH u maju
1992. god.

11. Ako je optueni bio odgovoran za izdavanje naredbe za napad

na Vojnu bolnicu u Sarajevu, te naredbu za napad na medicinska
vozila 2. maja, bilo bi osnova za tvrdnje da se radi o tekim zloini-
ma prema enevskoj konvenciji i ta bi djela tada mogla podlijegati
izruenju.

12. Tvrdi se da je optueni u svojstvu vrioca dunosti predsjedni-

ka BiH lino naredio napad na Dom JNA. U zahtjevu ne postoji nita
to bi obrazloilo zato bi u meunarodnom oruanom sukobu jedan
takav napad predstavljao teki zloin suprotan enevskim konven-
cijama. Stoga, smatram da napadom na Dom JNA nije poinjen bilo
kakav zloin.

13. Sljedeeg dana, grupa od 30 vozila JNA otila je iz Doma kako

bi vratila predsjednika Izetbegovia u Predsjednitvo BiH. Takoer
su iskoristili priliku da organizuju evakuaciju snaga JNA i vojne opre-
me iz Doma do odreene destinacije van grada. Zahtjev ne sadri
nita na osnovu ega bi se djelo koje se, navodno, sastoji od izdava-
nja naredbe za napad na vojni konvoj okarakterisalo tekom povre-
dom enevskih konvencija 1949. Meutim, u zahtjevu se spominje
ambulantno vozilo u sklopu konvoja, te da je dr. Gani izdao izriitu
naredbu da se navedeno vozilo u konvoju napadne. U toj limitiranoj
mjeri se slaem da bi navodno djelo podlijegalo izruenju. Nisam
zadovoljen da je ostatak konvoja imao bilo kakvo pravo na zatitu ili
da su vojnici u 30 vozila bili ratni zarobljenici.

14. Odjeljak 81 spreava izruenje na osnovu irelevantnih okol-

nosti i zloupotrebe procesa. Historija procedure ove istrage s ciljem
voenja postupka je duga i sloena. Srbija je zapoela obimnu istra-
gu, a dosije je pripremljen i proslijeen Republici Srpskoj. Srpska
je zatim proslijedila ovaj sluaj Meunarodnom krivinom sudu za
bivu Jugoslaviju (ICTY) te 2002. i 2003. god., u skladu sa Rimskim
sporazumom iz 1996. god. (koji je poznat pod nazivom Pravila
puta), ICTY je sproveo istragu i ispitao dokazni materijal. Po obavlje-
nom ispitivanju kompletnog dokaznog materijala, istraioci su usta-
novili da nema osnove za voenje krivinog postupka protiv dr. Ga-
nia. Ta odluka je bila obavezujua po Srbiju u to vrijeme, ali Rimski
sporazum je sada istekao. Sasvim opravdano je to Vlada smatra
da ovo nije bio sluaj u kom je sud vodio postupak i donio presudu.
5 Vlada, stoga, smatra da istraga ostaje otvorena i da se moe pono-
vo zapoeti, te da postupak moe pokrenuti njen odjel Tuilatva za
ratne zloine. Premda prihvatam da odluke istrailaca Meunarod-
nog krivinog suda ne dovode do prepreka u smislu autrefois (ve
presueno), to ostavlja veoma opsenu prepreku za bilo koje drugo
procesuiranje. ICTY je osnovan kao samostalna meunarodna orga-
nizacija koja se bavi navodnim ratnim zloinima kako suenja ne bi
bila voena na nain da se moe rei da optuene sude njihovi bivi
neprijatelji. Ja stoga dajem znaajnu teinu injenici da nikada nije
podignuta optunica.

15. U maju 2002. Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je us-

postavio Tuilatvo za dravu Bosnu i Hercegovinu koji je trebao biti
meunarodni i samostalni istrani tim. Istragu je veoma detaljno
proveo tim pod vodstvom advokata iz britanske Slube za voenje
krivinih postupaka Krune, g. Alcock, koji mi je pruio dokazni mate-
rijal. itao je o hapenju dr. Gania i, ustanovivi da ima materijalne
dokaze, kontaktirao advokate dr. Gania

16. G. Alcock mi je predoio dokaze. Doao sam do zakljuka da

je on vrijedan, pedantan i u potpunosti samostalan istrani advokat.
Pri predstavljanju dokaza bio je precizan i vrlo paljiv kako bi dao
tane, jasne i nedvosmislene odgovore na postavljena pitanja. Oito
je da je on bio svjedok koji je govorio istinu, a njegove istrage bile su
opsene, ukljuujui preuzimanje dokaznog materijala iz Kanade od
tadanjeg zapovjednika snaga Ujedinjenih nacija.

17. Ispitao je kompletan materijal do kojeg se dolo i u vie navra-

ta doao do dodatnih dokaza od svjedoka koji su razjasnili prethod-
ne izjave, te su njihovi dokazi tada bili mnogo manje tetni u odnosu
na prethodni period. Analizirao je izjave svjedoka, video snimke, hi-
storijske dokumente i knjige vezane za dogaaje iz 1992. god.

18. U pogledu dogaaja od 2. maja, g. Alcock je doao do zaklju-

ka da dr. Gani nije mogao biti i nije odgovoran u smislu bilo kakve
vrste krivice vezane za ratne zloine za bilo ta uopte, te da nije
mogao biti na osnovu injenica koje je tada znao. U vezi dogaaja
od 3. maja on se jo vie kritiki osvrnuo na dokaze jer je dr. Gani
tada ve imao ulogu vrioca dunosti Predsjednika. Gosp. Alcock mi
je rekao: Ja vjerujem da je u interesu pravde da se ratni zloini koji
su se desili u Dobrovoljakoj ulici procesuiraju, ali je u velikoj mjeri u
interesu pravde da se osigura da stvarni poinioci budu procesuira-
ni. to se tie dr. Gania ja ne vidim nita osim politiki motivisanog
postupka protiv njega kako bi se opravdala optunica. 6
 19. Gosp. Damir Arnaut mi je dao lino svjedoenje. On je savjet-
nik za ustavno-pravna pitanja Predsjednika Bosne i Hercegovine. On
je igrao znaajnu ulogu u diplomatskim aspektima ovog ekstradicio-
nog postupka. Rekao mi je o diplomatskim potezima koji su se desili
izmeu vlada Bosne, Srbije i Turske. ini se da je ovaj ekstradicioni
postupak doao u osjetljivo vrijeme za Srbiju ija je vlada nestrplji-
va da nastavi sa raznim dijelovima procesa aplikacije za lanstvo u
Evropskoj uniji. Jedan od dijelova njihovog zahtjeva se tie usvajanja
neeg to je poznato kao Deklaracija o Srebrenici koja je dizajnira-
na da prui dokaz Evropskoj uniji da se Srbija distancira od Milo-
evievog reima. Ta deklaracija ne bi bila toliko efektivna ukoliko
bi bosanski muslimani u Bosni i Hercegovini kritikovali tu deklaraci-
ju. Srbijanska vlada je eljela izbjei ukljuivanje rijei genocid u tu
deklaraciju, ali su Bosanci jednako smatrali da taj termin treba biti
ukljuen u deklaraciju. To je oito vrlo osjetljivo pitanje. Izgleda da
je u naporima da rijei to pitanje turski ambasador dobio garancije
od srbijanske vlade da oni nee poslati zahtjev za ekstradiciju u roku
predvienom za sertifikaciju, ime bi ekstradicioni postupak bio
okonan. Meutim, ambasador Ujedinjenog kraljevstva u Beogradu
je potvrdio da je zahtjev za ekstradiciju zaprimljen, iako je ministar
u srbijanskoj vladi tvrdio da je ambasador Ujedinjenog kraljevstva
pogrijeio. On nije pogrijeio i zahtjev za ekstradiciju jeste bio zapri-
mljen. Srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova u Beogradu je izvi-
jestilo da zahtjev za ekstradiciju dolazi u veoma osjetljivo vrijeme
kada se oekuje da Deklaracija o Srebrenici bude usvojena u srbi-
janskom parlamentu, te da je politika klima u Srbiji u veoma osjet-
ljivoj fazi. Predsjednik Bosne je pozvan da izda zvanino saoptenje
za javnost u kojem pozdravlja usvajanje Deklaracije, a zauzvrat je
reeno da e Ministarstvo unutranjih poslova Velike Britanije do-
biti usmenu poruku koja glasi: Republika Srbija se ne protivi odluci
Ministarstva unutranjih poslova Ujedinjenog kraljevstva da ne ser-
tificira zahtjev Republike Srbije za izruenje Ejupa Gania Srbiji, pod
uslovom da advokati Ejupa Gania dostave sekretaru Ministarstva
unutranjih poslova Ujedinjenog kraljevstva pisanu garanciju da e
se Ejup Gani odmah vratiti u Bosnu i Hercegovinu, te pod uslovom
da vlasti Bosne i Hercegovine dostave sekretaru Ministarstva unu-
tranjih poslova Ujedinjenog kraljevstva pisanu garanciju da e mu
izdati samo takav putni dokument koji iskljuivo dozvoljava njegovo
putovanje u Bosnu i Hercegovinu.

20. ini se da su uloeni napori u dalje pregovore o buduim pri-

stupima gonjenja za ratne zloine, ali da nisu okonani uz bilo ka-
7 kav dogovor. Nakon dogovorenog teksta, iz Bosne je Ministarstvu
unutranjih poslova Ujedinjenog kraljevstva poslato pismo koje daje
pisanu garanciju koja je bila traena u vezi putnih dokumenata. ini
se da srbijanska poruka nikada nije bila proslijeena Ministarstvu
unutranjih poslova, ali se na Vladu Bosne i Hercegovine i dalje vr-
io pritisak da ne osudi Deklaraciju zbog odsustva rijei genocid uz
nesumnjiva upozorenja da sluaj Gani zavisi od izjava nakon usva-
janja te deklaracije.

21. Svjedoenje g. Arnauta o ovim politikim potezima uglavnom

nije bilo osporavano, ali je on takoer govorio o stvarima vezanim
za svjedoka A. On je jasno naveo da mu je ovaj svjedok pristupio
nepozvan i da je doao u njegovu kancelariju 16. marta. On je dosta-
vio i omogueno mu je da pokae tuilatvu kopije propusnica koje
pokazuju dolazak svjedoka. Obzirom da je ovaj svjedok bio zatien,
identitet svjedoka nije se spominjao na sudu, te nije meni predoen.
Gosp. Arnaut je istakao da mu je svjedok rekao da je bio iznenaen
to e dati svjedoenje o dr. Ganiu, da je istrani sudija prekidao
snimanje s vremena na vrijeme i da su svjedoku dva policajca, koja
su mu prila kao poticaj, nudila neku vrstu zaposlenja u policiji Srp-
ske. Vlada je osporavala ovo svjedoenje kroz tvrdnje da je g. Arnaut
ponudio mito svjedoku. Ja nalazim svjedoenje g. Arnauta kao isti-
nito i uvjerljivo, kako u vezi kredibiliteta svjedoka A, tako i u vezi
politikih i diplomatskih pritisaka koji su bili vreni.

22. Dr. Schwarz-Schilling mi je pruio svoje svjedoenje. On je bio

visoki predstavnik BiH u periodu od 2005. do 2007. god., kao i spe-
cijalni predstavnik Evropske unije. Rekao mi je da apsolutno smatra
da je pokretanje ovog postupka politiki motivisano, te pripremljeno
kako bi se postigli politiki ciljevi. Istakao je da je premijer Repu-
blike Srpske u tom smislu izjavio da je krajnje vrijeme da g. Gani
zavri iza reetaka. Komentirao je da je to izjava jednog politiara
na vrlo visokom poloaju. Po njegovom miljenju, Tuilatvo za ratne
zloine u Srbiji nije nezavisno od politikih utjecaja tako da bi bilo ne-
mogue da se ovaj postupak sprovede na pravedan nain. Objasnio
je da je ovo politiki motivisano jer je srpskoj strani bilo vano da
predstavi da je bosanski narod doveden pred sud..., a mi emo zado-
voljiti zahtjeve nae populacije. Na osnovu toga, po ovim uslovima,
bilo bi nemogue postii pravednu presudu u Srbiji.

23. Dr. Schwarz-Shilling je tokom unakrsnog ispitivanja priznao

da nije vidio dokazni materijal koji je predstavljen u skladu sa Spo-
razumom Pravila puta ili meunarodnom tuiocu u Tuilatvu BiH,
ali da se ve dva suda bave ovim predmetom. Politika situacija je 8
 takva da je prilino vjerovatno da se radi o politikoj motivaciji.

24. Lord Ashdown, bivi visoki predstavnik EU, koji je svoje svje-
doenje priloio u vidu izjave, kazao je sljedee: vrsto sam uvjeren
da, na osnovu onoga to ja znam o sluaju dr. Gania, te o Srbiji i
njenoj nacionalnoj politici, zahtjev se prije tie politike nego pravde.
Premda prihvatam opte razmatranje, uzimajui u obzir njegovo do-
bro poznavanje regiona, moram naglasiti da je ono djelimino bazi-
rano na injenici da je dr. Gani uhapen istoga dana kada je Rado-
van Karadi trebao iznijeti svoju uvodnu izjavu pred Meunarodnim
krivinim sudom za bivu Jugoslaviju. Po miljenju Lorda Ashdowna,
ovo nije sluajnost, a odbrana je doista istakla da se radi o smilje-
noj situaciji koju Vlada Srbije promiljeno koristi. Meutim, po detalj-
noj analizi hronologije dogaaja, oigledno je da je postupak protiv
dr. Gania poeo u Beogradu znatno ranije, te da je datum njegovog
hapenja u velikoj mjeri diktirao datum njegovog dolaska u U.K. dva
dana prije hapenja. Zadovoljen sam da je vjerovatnije da hapenje
koje je izvreno na dan kada je Karadi iznosio svoju uvodnu izjavu
predstavlja sluajnost nego promiljen akt. Stoga ne uzimam tu i-
njenicu kao dokaz da se radi o politikoj motivaciji.

25. Svjedoenje Marca Hoarea doprinijelo je zakljuku da je po-

stupak pokrenut u politike svrhe u vrijeme kada je Vlada Srbije na-
stojala donijeti odluku u Parlamentu Srbije u vezi s izvinjenjem za
masakr u Srebrenici iz 1995. god. On smatra da postoji i jedna opta
tendencija da se historija vezana za rat u BiH izmijeni kako bi se
izjednaila krivica strana.

26. Odbrana navodi da u zahtjevu ne postoji dovoljno detalja za

izruenje koji bi, da ih ima, bili osnova da se dokae da predmetni
prekraji ne predstavljaju povrede koje podlijeu izruenju. Stoga,
eli se rei da, poto su ove injenice, koje su poznate Vladi Srbije,
uskraene, moe se izvesti zakljuak da se zahtjev podnio kako bi se
protiv optuenog vodio postupak i isti kaznio po osnovi rase, religije,
nacionalnosti i politikog opredjeljenja. Primio sam znatnu koliinu
dokaznog materijala od velikog broja svjedoka, na osnovu kojih do-
lazim do sljedeih injeninih zakljuaka:
a) Da je opsada Sarajeva poela na dan ili oko 5. aprila 1992.
b) Da je grad pretrpio estoko bombardovanje svake noi.
c) Da je dolo do estoke bitke u Sarajevu 2. maja ujutro.
d) Da je Vojna bolnica takoer bila mjesto gdje su bile smjetene
jedinice JNA.
9 e) Da, iako je na nju kasnije izvren napad, vjerovatnije je da Voj-
na bolnica nije napadnuta 2. maja (u skladu sa svjedoenjem za
tuilatvo od strane dr. Tauana).
f) Da su Dom JNA okupirali vojnici i da je on bio legitimna vojna
meta.
g) Da su Predsjednika BiH neprijateljske snage zadrale na aero-
dromu i drale kao taoca.
h) Da je na Dom JNA izvren napad 2. maja oko 11:00 h.
i) Da su poslana dva vozila hitne pomoi iz bolnice zajedno sa
drugim vojnim vozilima kako bi se pruila pomo ranjenima u Domu
JNA.
j) Da su se 2. maja izmeu 12 i 13 h ova vozila ukljuila u borbu,
premda su tvrdnje o tome kako je dolo do borbe meusobno kon-
tradiktorne.
k) Da je Bosnom i Hercegovinom, u odsustvu Predsjednika, uprav-
ljalo Predsjednitvo koje se sastojalo od najmanje est potpredsjed-
nika.
l) Da je dr. Gania, kao jednog od tih potpredsjednika, Predsjed-
nik kojeg su tada zadrale neprijateljske snage ovlastio kao svog za-
mjenika, i to oko 7 h 2. maja 1992.
m) Uz pomo Ujedinjenih nacija, Predsjednik je zajedno sa svo-
jom kerkom odveden u JNA tab gdje je zadran protiv svoje volje.
n) Dr. Gani je obavljao pregovore za oslobaanje Predsjednika,
te dogovorio da se Predsjednik i njegova kerka oslobode, a da se
zauzvrat osigura siguran prolaz generala Kukanjca. Nije dogovoreno
da vojni konvoj napusti kasarnu sa vojnicima i vojnom opremom.
o) Izmeu 250 i 400 trupa JNA, zajedno sa vojnom opremom,
pokualo je napustiti konvoj. Vozila UN-a koja su predvodila konvoj
su prevozila Predsjednika i Generala.
p) Konvoj su prekinule neregularne snage i na vojni dio konvoja
izvren je napad u kojem je poginulo 7 vojnika.

27. Zadovoljen sam injenicom da su, do momenta kada je pod-

nesen zahtjev za izruenje, srpski istraioci bili svjesni dokaza koji
postoje u korist ovih injenica, a uskraivanje ovih informacija u
zahtjevu je predmet koji u morati razmotriti u smislu zloupotrebe
procesa.

28. Zloupotreba procesa u svjetlu prethodnih istraga. Dana 18.

februara 1996. god. Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisa-
le su Rimski sporazum koji je postao poznat pod nazivom Pravila
puta. Izmeu ostalog, on dri da e se ozbiljne povrede meuna-
rodnog humanitarnog prava razmatrati pred Meunarodnim sudom
samo ako dokazni materijal prethodno analizira Meunarodni sud i 10
 utvrdi da je u skladu sa meunarodnim pravnim standardima. Uredu
tuioca ICTY povjerena je nadlenost za obavljanje navedenih anali-
za. Istraga i analiza propisno je provedena i 17. juna 2003. god. ICTY
je zakljuio da ne postoji dovoljno dokaza koji bi inili osnovu da se
smatra da je optueni poinio bilo kakve ozbiljne povrede meuna-
rodnog humanitarnog prava.

29. Procedura vezana za Pravila puta okonana je u maju 2004.

god. Osnovan je Odjel za ratne zloine Suda Bosne i Hercegovine.
Gosp. Philip Alcock izabran je za Meunarodnog tuioca za ratne zlo-
ine i sproveo je istragu o tome da li je dr. Gani odgovoran za ratne
zloine koji su proizali iz dogaaja 2. i 3. maja 1992. Svjedoenje
g. Philipa Alcocka je bilo jasno i precizno. On je nesumnjivo svjedok
koji govori istinu, ali i je oigledno i da je i vrlo vrijedan i pedantan
istrailac. Zakljuio je u pogledu dogaaja koji su se odigrali 2. maja
da se radi o danu kada je izbio rat izmeu dvije etnike grupe u vidu
uasne bitke na ulici toga dana, te ne postoje ikakvi dokazi koji bi dr.
Gania doveli u vezu s bilo kakvim zloinom Nikada nisam vidio niti
uo za bilo kakvo ponaanje dr. Gania koje bi opravdalo optubu da
je odgovoran za bilo iju smrt od pripadnika JNA koje su bile ishod
dogaaja u borbi na ulici u Sarajevu 2. maja 1992. Do veeri toga
dana dr. Gani nije bio zamjenik predsjednika. G. Alcock je ispriao
pojedinosti iz svoje istrage i injenice do kojih je doao. Zakljuio je
sljedee: Po mojoj procjeni uloge dr. Gania, on nije kriv. Premda je
oigledno trebalo razmotriti sve sumnje, ja sam te sumnje podrob-
no istraio i rezultati istrage ukazuju na to da ne postoji osnova za
voenje postupka protiv dr. Gania. Nisam naiao na bilo kakve
dokaze otkako sam predao svoju dokumentaciju u oktobru 2009., a
na osnovu kojih bih promijenio miljenje.

30. Gosp. Lewis je u ime Vlade istakao da, prvo, postoje dodatni
dokazi i, drugo, da, poto nijedan sud nije donio odluku, dvije odluke
prema kojima ne treba voditi postupak predstavljaju odluke tuilaca,
te da neki trei tuilac moe opravdano doi do drugaijeg zakljuka.

31. Novi dokazi na koje se poziva Vlada su dokazi dr. Tauana ije
svjedoenje ukazuje na to da nije dolo do napada na Vojnu bolnicu
2. maja, te dodatna dva svjedoka koji tvrde da su ranjeni ili mueni
nakon to su zarobljeni 3. maja u ul. Dobrovoljaka. Navodi se da
je ponovo ispitano pet svjedoka koje su ve ranije ispitali ICTY i dr.
Alcock.

11 32. Premda ja uopteno prihvatam tvrdnje g. Lewisa da nita ne

moe sprijeiti postupak u kojem se sluaj proslijedi od individual-
nog tuioca nekom drugom i da se mogu izvesti razliiti zakljuci.
Meutim, ja zakljuujem da postoji razlika izmeu uloge pojedina-
nih tuilaca i uloge tuioca unutar ICTY. ICTY je osnovan meunarod-
nim ugovorom kako bi se bavio ratnim zloinima za koje se tvrdi da
su poinjeni u bivoj Jugoslaviji, te u sklopu svojih nadlenosti ima i
istragu i voenje postupka za ovakve sluajeve. Istraga je provedena
u ime ICTY, te na osnovu izvjetaja njegovih istrailaca i tuilaca,
ICTY je bio taj koji je zakljuio da nema osnova za voenje postupka
protiv dr. Gania. Dok sporazum Pravila puta nije istekao u maju
2004., nijedan tuilac nije imao pravo pokrenuti postupak. Ured za
ratne zloine u BiH takoer je uspostavljen na meunarodnom nivou
kako bi istraivao zloine za koje se tvrdi da su poinjeni u BiH. I
njihova istraga okonana je zakljukom da nema osnova za voenje
postupka protiv dr. Gania. Po mom miljenju, nije dovoljno da Tui-
lac za ratne zloine iz Srbije jednostavno kae da oni imaju drugaija
stanovita u pogledu dokaza nakon to je odluku donio ICTY.

33. Stoga, moram razmotriti da li postoje bilo kakvi znaajni novi

dokazi kojima je raspolagao dravni tuilac za ratne zloine iz Srbije,
a kojima nije raspolagao ICTY ili g. Alcock pri njegovoj analizi

34. Istiem da je Okruni sud pokrenuo poetni postupak 29. de-

cembra 2008., a Srbija je dokumente primila svega nekoliko dana
ranije. Stoga zakljuujem da je odluka da se pokrene postupak do-
nesena samo na osnovu dokaznog materijala kojim su raspolagali
ICTY i g. Alcock. Izgleda da se posebno znaajna svjedoenja na
osnovu kojih je srpska vlada odluila nastaviti postupak koji je po-
krenula u decembru 2008. god. odnose na pet svjedoka koji su ve
ispitani i dva dodatna svjedoka koji su tvrdili da su mueni i ranjeni
nakon napada na konvoj 3. maja. Sve svjedoke, ukljuujui zatie-
ne svjedoke A i B, ispitao je g. Alcock. Svjedok A nije pruio bilo
kakve nove informacije, dok je svjedok B po miljenju g. Alcocka
bio krajnje nepouzdan.

35. Nisu mi predoeni bilo kakvi novi dokazi koji bi se mogli opi-
sati presudnim ili vrlo znaajnim.

36. Vlada je pozvala g. Milana Petrovia u svrhu opovrgnua. G.

Petrovi je zamjenik tuioca u Uredu za voenje krivinih postupaka
u vezi s ratnim zloinima u Beogradu i bio bi nadlean za voenje
postupka ukoliko bi dolo do izruenja optuenog. Pruio mi je opte
informacije o srpskom Tuilatvu za ratne zloine. Tokom svjedoe- 12
 nja, tvrdio je da Tuilatvo za ratne zloine nije primilo bilo kakve
kritike ili pritube, te da je ICTY bio spreman proslijediti sluaj Tui-
latvu. Zadovoljen sam da kritike jesu bile upuene i da su zahtje-
vi za prosljeivanje sluaja od ICTY Srbiji povueni zbog odreene
zabrinutosti. On je bio tuilac u sluaju Jurii u kojem je optueni
proglaen krivim i osuen na 12 godina zatvora na osnovu sporazu-
ma od 27. aprila 1992. Svjedok je u unakrsnom ispitivanju priznao
da nije postignut navedeni sporazum. Smatram njegovo svjedoenje
nepouzdanim.

37. Analiziriajui svjedoenje g. Petrovia, razmotrio sam svjedo-

enje dr. Noela Malcolma koji je svjedoio u korist odbrane. Od njega
se trailo miljenje o informacijama sadranim u zahtjevu. On mi je
rekao sljedee: ini mi se da se u grekama koje se sastoje od izvr-
tanja injenica moe uoiti jedno pravilo, odnosno trend. Ne radi se
samo o nekoj sluajnoj nesposobnosti i pogrenom shvatanju stvari.
Svi primjeri izvrtanja injenica ukazuju na istu stvar. Rekao mi je da
u Srbiji postoji kultura koja se svodi na vrlo snano aktuelno milje-
nje koje se sastoji od fundamentalnog poricanja o uzroku, prirodi i
stepenu onoga to su srpske snage poinile u Bosni. Dr. Malcolm
je doao do zakljuka da bi dr. Gani, poto je istaknuti bonjaki
politiar koji je ujedno bio i bosanski lider tokom rata, bio predmet
predrasude na suenju po osnovi politike i etnike pripadnosti.

38. Prvog dana ove produene sudske rasprave bio sam zadovo-
ljen da postoje prima facie dokazi da se radi o zloupotrebi procesa,
a kao rezultat takve odluke predoeni su dokazi za to pitanje. Po-
to nisu predoeni bilo kakvi dokazi koji bi ukazali na znaajnu ili
presudnu promjenu u dokazima kojima raspolae ICTY ili g. Alcock,
zakljuio sam da ne postoji valjano opravdanje da se pokrene po-
stupak protiv dr. Gania. Zadovoljen sam na osnovu svjedoenja g.
Arnauta da je tokom ovog ekstradicijskog postupka bilo pokuaja da
se postupak koristi kao pritisak kako bi se osiguralo odobravanje
Deklaracije o Srebrenici od strane bosanske vlade. Ako je srbijanska
vlada zaista bila spremna da obustavi ovaj ekstradicijski postupak
u zamjenu za saradnju od strane Bosne, to samo od sebe mora biti
dovoljno za nalaz da se radi o zloupotrebi procesa pred ovim sudom.
Potkrjepljenje svjedoenja g. Arnauta se moe nai u neobinim
okolnostima pod kojima je zahtjev za razliite uslove kaucije pod-
neen ovom sudu kako bi se dr. Gani mogao vratiti u Bosnu. Ispo-
stavilo se da je taj zahtjev bio zasnovan na pokuajima da se doe
do diplomatskog dogovora. Takoer sam zadovoljen da opisi u Vladi-
13 nom zahtjevu predstavljaju, kako ih je opisao dr. Malcolm, znaajno
izvrtanje injenica. Kombinacija ovo dvoje me navodi na zakljuak
da je ovaj postupak pokrenut i da se koristi u politike svrhe, te da se
kao takav svodi na zloupotrebu procesa pred ovim sudom.

39. Predoeno je da odjeljak 81 spreava izruenje u ovim okol-

nostima. Primijenila bi se zakonska zatita od voenja politiki mo-
tivisanih postupaka ukoliko bi dr. Gani bio predmetom predrasude
na ovom suenju po osnovu religije, rase ili politike. Na osnovu dvije
paljive i detaljne istrage moe se zakljuiti da ne postoje dokazi na
osnovu kojih bi dr. Gani bio optuen. Okruni sud u Srbiji pokrenuo
je postupak po zahtjevu Tuioca za ratne zloine, a da nisu osigurani
bilo kakvi dodatni dokazi. Svjedoenja koja su kasnije izneena nisu
znaajna, te ne opravdavaju bilo kakvu promjenu u prvobitnoj odluci.
U odsustvu bilo kakvih znaajnih dodatnih dokaza ispostavilo se da
postoje jedino dva mogua objanjenja: jedno koje se tie nekompe-
tentnosti srbijanskih tuilaca ili drugo koje se tie motiva za voenje
postupka na osnovu politike, rase ili religije. Na osnovu svjedoenja
koje sam dobio od g. Petrovia, zadovoljen sam da je Tuilatvo za
ratne zloine daleko od nekompetentnog. G. Philip Alcock je zaklju-
io da ne moe vidjeti ikakvu osnovu za optubu osim politike moti-
vacije. Dr. Schwarz-Schilling mi je rekao da je voenje ovog postupka
bilo meu najvanijim ciljevima te da apsolutno smatra da je poli-
tiki motivisano. Dr. Carole Hodge mi je rekla da je pokretanje ovog
postupka po njenom miljenju politiki motivisano, te da bi postojao
ogroman pritisak da se optueni osudi jer, kada bi ga oslobodili, u
Beogradu bi dolo do nemira. Dr. Malcolm smatra da je dr. Gani
meta srpskog neprijateljstva.

40. Ja sam stoga zadovoljen da je izruenje nedozvoljeno na

osnovu irelevantnih tvrdnji, u skladu sa odjeljkom 81 (a) i (b) te u
netom izdati naredbu da se optueni oslobodi.

41. U ovoj raspravi bavio sam se pitanjima koja se tiu djela koja
podlijeu izruenju, zloupotrebe procesa, te odjeljkom 81 koji spre-
ava izruenje na osnovu rase, religije, nacionalnosti i politikih
opredjeljenja optuenog. Iako su istaknuti i funkcionalni imunitet,
protok vremena i inkompatibilnost sa ljudskim pravima, nisu mi u
vezi s njima predstavljeni detaljni argumenti.

42. Nakon to sam doao do ovih zakljuaka, obavijeten sam

da je glavni tuilac za ratne zloine u Beogradu navodno saoptio
javnosti da se dr. Gani trai u svrhu sasluanja prije nego se donese
odluka da li da se protiv njega podigne optunica. Ovo nije dokaz koji 14
 se nalazi ispred mene i ne mogu biti siguran da su ovi navodi tani,
ali ako je zaista sluaj da se dr. Gani trai u svrhu sasluanja umje-
sto voenja postupka, izruenje ne bi bilo dozvoljeno prema Zakonu
o izruenju iz 2003. god.

43. Optueni se stoga oslobaa.

Tim Workman
Vii okruni sudija
Gradski sud za prekraje u Westminsteru
27. juli 2010.

15
 Hapenje
Ejup Gani, lan ratnog Predsjednitva Bosne i Hercegovine,
uhapen je u Britaniji, 1. marta 2010. godine, a na osnovu potjerni-
ce izdate u Srbiji, gdje je optuen za navodne ratne zloine.
Gani je uhapen na aerodromu Hitrou i potom izveden pred
sud, nakon ega je zadran u pritvoru.
Prema potjernici Srbije, izdatoj prole godine, Gani se uz jo
osamnaest lica tereti za zavjeru u cilju ubijanja ranjenih vojnika na
poetku bosanskog rata 1992. godine u napadu u Dobrovoljakoj
ulici u Sarajevu.
Vlasti u Srbiji su od tada imali 45 dana da dostave kompletnu do-
kumentaciju britanskom sudiji na osnovu koje je britanski sud donio
odluku.

Zahtjev za ekstradiciju
Srbija je u srijedu, 10. marta, britanskim vlastima uputila zahtjev
za izruenje Ejupa Gania.
Ministarstvo pravde saoptilo je da je uputilo molbu nadlenim
organima Velike Britanije za izruenje koja sadri obimnu dokumen-
taciju koju je do sada prikupilo srpsko tuilatvo istraujui ratni zlo-
in u predmetu Dobrovoljaka.

Kaucija od 200.000 funti

Nakon sasluanja pred Viim sudom u Velikoj Britaniji, ratni lan
Predsjednitva BiH Ejup Gani je puten iz pritvora uz kauciju od
200.000 funti.
Kauciju je osigurala Sarajka Sanela Denkins, koja je udata za
britanskog bankara.
ef Ganievog pravnog tima Damir Arnaut je rekao za RSE kako
je zadovoljan sudskom odlukom koja je bila oekivana obzirom na
dokaze koji su ranije ponueni sudu.

Poetak procesa
Proces pred britanskim sudom o ekstradiciji Ejupa Gania poeo
je 13. aprila, iako je prvobitno bio zakazan za 25. mart.

Ko jeste, a ko nije podrao Gania

Lider SDA Sulejman Tihi uzburkao strasti u Sarajevu izjavom da
se 1992. u Dobrovoljakoj ulici dogodio zloin nad pripadnicima JNA.
Najotrijom osudom te izjave oglasio se kabinet predsjedavaju-
eg Predsjednitva BiH Harisa Silajdia.
Silajdiev kabinet je smatrao da postoji opasnost da srbijanska
strana iskoristi navode SDA i njenog lidera u tom postupku, sa tvrd- 16
 njom da ak i najbrojnija stranka u Parlamentarnoj skuptini BiH,
iji svi poslanici dolaze iz reda bonjakog naroda, smatra da se u
Dobrovoljakoj ulici dogodio zloin.
Rijaset Islamske zajednice u BiH optuio je ranije Tihia da je
ubaeni ovjek u redovima SDA, koji radi za Srbe, i pozvao ga da
povue izjavu o Dobrovoljakoj.
Tihi je odgovorio da je vie puta rekao da je uvjeren da vojni i
politiki vrh BiH nije odgovoran za krenje Meunarodne konvencije
o ratovanju u tom sluaju, ali i da se u Dobrovoljakoj dogodio zloin,
to je konstatovano i na sjednici Predsednitva RBiH, kojom je pred-
sjedavao tadanji bonjaki lider Alija Izetbegovi.

Cerieva posjeta Ganiu u Londonu

Dana 14. jula 2010. godine, na dan zavrnih rijei advokata o slu-
aju Gani pred sudom u Londonu, reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri
se sastao sa dr. Ejupom Ganiem,
Reisu-l-ulema Ceri je kazao
dr. Ganiu da bonjaki narod,
kao i svi ljudi dobre volje irom
svijeta, saosjeaju sa njim i po-
dravaju ga u njegovoj borbi da
pokae istinu o legitimnom pra-
vu na odbranu drave i naroda.
Iznenaeni smo, povrijee-
ni smo i ponieni smo injeni-
com da se asni bosanski gra-
ani hapse po evropskim aerodromima po nalogu Beograda, koji jo
uvijek duguje mnoga objanjenja oko ratnih zloina ne samo u Bosni
i Hercegovini, ve na irem podruju zapadnog Balkana. Umjesto
da ljude poput Gania odlikuju ordenom asti zato to su se hrabro
suprotstavili Miloevievom faizmu, neke evropske zemlje jo uvi-
jek sluaju beogradske lai i podvale uprkos utvrenim istinama u
Hagu, a sve da bi udobrovoljili Beograd za milost da nae izgublje-
nog Ratka Mladia. No, mi hoemo da vjerujemo u nepristrasnost
britanskog sudstva i u zdrav razum britanskog sudije koji moe razu-
mjeti da je Ejup Gani, kao ovjek od moralnog integriteta i ljudske
asti, morao uraditi ono to bi svaki razuman ovjek uradio - braniti
suverenitet, slobodu i ast svoje zemlje i svoje nacije, ali ne na tetu
i alost druge drave i nacije, rekao je reisu-l-ulema dr. Ceri.

Podrka Bonjake kulturne zajednice

Bonjaka kulturna zajednica je, u cilju pruanja podrke dr. Eju-
17 pu Ganiu, uputila niz saoptenja medijima, a njeni funkcioneri su
gostovali u emisijama na televizijama sa nacionalnom frekvencijom
i lokalnim TV kuama u kojima se govorilo o sluaju Gani.

Oslobaajua presuda
Sud u Londonu je 27. jula 2010. godine odbio zahtjev Srbije za
izruenje nekadanjeg lana Predsjednitva BiH Ejupa Gania, koga
Beograd sumnjii za ratni zloin u Sarajevu 1992.
U obrazloenju se kae da Gani u Srbiji ne bi imao fer suenje.
Proces protiv Ejupa Gania koji se vodi u Srbiji je pokrenut i kori-
sti se u politike svrhe, rekao je sudija Timoti Vorkmen, obrazlaui
odluku suda da lana ratnog
Predsjedniptva BiH Ejupa Ga-
nia ne izrui Srbiji.
Zahtjev Srbije je odbaen
prije svega zato to je sudija
prihvatio argument da su pro-
tiv Gania voene dve istrage
- pred Hakim tribunalom i su-
dom u BiH pred meunarod-
nim tuiocem i da je u te dvi-
je istrage zakljueno da nema
osnova za krivino gonjenje i
da Srbija kao prodrku zahtjevu za izruenjem nije dostavila nikakav
novi dokaz protiv njega koji bi opravdao krivino gonjenje.
Nakon izricanja presude, Gani je kratko prokomentarisao: Prav-
da je konano zadovoljena, dok je njegov sin dodao da je porodica
zadovoljna odlukom suda i prokometarisao da ona pokazuje u kojoj
mjeri je Tuilatvo u Srbiji nepoteno.

Doek u Sarajevu
Na Sarajevski aerodrom 28.07.2010. godine oko 14 sati je sletio
avion iz Istanbula u kojem je bio i Ejup Gani, ratni lan Predsjedni-
tva BiH.
Nekoliko stotina graana
koji su se okupili ispred Sara-
jevskog aerodroma gromogla-
snim aplauzom pozdravili su
njegov dolazak.
Ejupe! Ejupe!, skandirali
su okupljeni, maui zastava-
ma BiH i Sandaka i parolama
podrke sa kojih se smijeila
Ganieva fotografija. 18
 Izjava Reisuleme nakon presude
U povodu oslobaajue presude Ejupu Ganiu, bivem lanu
Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, reisu-l-ulema dr. Mu-
stafa Ceri dao je sljedeu izjavu za javnost:
Od vremena Huseina kapetana Gradaevia (1831-35) auto-
nomnost suverene drave Bosne i Hercegovine nije bila na teem
ispitu kao u sluaju Ejupa Gania i ostalih bosansko-hercegovakih
patriota koji su 2. i 3. maja 1992. hrabro branili pravo na slobodu i
suverenost drave Bosne i Hercegovine.
Za razliku od Huseina kapetana Gradaevia, kojeg je Be izru-
io Istanbulu odakle se nikada vie nije vratio u svoj voljeni Grada-
ac, Ejup Gani je imao sreu, a time i drava Bosna i Hercegovina
to je sud u Londonu na vrijeme shvatio prevaru Beograda i to je u
duhu svoje principijelne pravne tradicije u ovom sluaju donio jedinu
moguu odluku, a to je oslobaajua presuda za Ejupa Gania, to
je ustvari oslobaajua presuda za dravu Bosnu i Hercegovinu i sve
njene patriote koji su branili pravo svih graana BiH na suverenu
nezavisnu bosansku dravu.
Dananji dan je povijesni dan za nau zemlju, za na narod, za
slobodnu Evropu i on je i osobna pobjeda za Ejupa Gania i njegovu
porodicu. estitam im i neka ih Bog uva.

Srbija odustala od albe

Tuilatvo za ratne zloine nee se aliti na odluku britanskog
suda kojom je odbijen zahtjev za izruenje ratnog lana Predsjedni-
tva BiH Ejupa Gania.
Tuilac za ratne zloine Vladimir Vukevi rekao je da je odluka
o odustajanju od albe donijeta poslije konsultacija sa britanskim
tuilatvom koje je pred sudom u Londonu nastupalo kao zastupnik
Srbije.

Gani e tuiti
Dana 1. avgusta ove godine bivi lan ratnog Predsjednitva BiH
Ejup Gani, koga je Sud u Londonu odbio izruiti Srbiji, rekao je da
postoji mogunost da tui Srbiju i Englesku.
Gostujui u emisiji OBN Televizije, Gani je ponovio da Srbija
nema sreeno sudstvo i tuilatvo.
Srbija trai identitet, nema ga i to je problem. Srbija je problem
Balkana i ona mora unutar sebe da nae identitet, jer srpski narod
ima mnogo toga nata moe da bude ponosan, rekao je Gani i
dodao da Srbija dri klju mira na Balkanu.

19 Izvori: B92, Beta, Tanjug, MINA, Dnevni avaz