MOTIVACIJA

SADRAJ

o Definicija motivacije
o Razliite teorije motivacije
o Naini motiviranja uenika
o Atribucijska teorija i uspjeh u koli
o Teorija kognitivne usklaenosti

o Utjecaj nastavnika na motivaciju za uenjem

Motivacija 2
DEFINICIJA

o motivacija se bavi pitanjima uzroka ljudske aktivnosti

o motiv - pobuda ili poticaj koji ovjekovo djelovanje usmjerava
prema nekom cilju, odrava to djelovanje i pojaava njegov
intenzitet
o motivi izviru iz potreba te se najede dijele na:
o uroene (kisik, hrana, pide, seksualne potrebe)
o primarne (materinski instinkt, izbjegavanje boli)
o bioloke (odmor i san, kretanje)
o steene (drutvo, sigurnost, samopotovanje)
o sekudarne (ugled, mod, dominacija)
o socijalne (samostalnost, stvaralatvo)

Motivacija 3
JO NEKE VRSTE MOTIVACIJE

o intrinzina motivacija
o potreba nastala iz unutarnjih pobuda (npr. elja za znanjem)
o ekstrinzina motivacija
o potreba potaknuta neim izvan nas (npr. novac)

o motivi pomanjkanja ili nedostatka

o potie nas elja za opstankom i sigurnosti
o motivi obilja ili razvoja
o potie nas elja za zadovoljstvom i stimulacijom
o nagrada je sama aktivnost koja se obavlja

Motivacija 4
JO NEKE VRSTE MOTIVACIJE

o motivi pomanjkanja odnosno obilja mogu se odnositi na:

o tijelo - glad, e, bol, tjelesna udobnost, ugodni senzorni doivljaji

o odnos s drugim ljudima - izbjegavanje konflikata, konformizam

odnosno identifikacija sa lanovima grupe

o odnose sa sredinom - gregarni motiv, odnosno tenja za novim

situacijama, za igrom, promjenom sredine

o vlastitu linost - izbjegavanje straha, anksioznosti, inferiornosti,

odnosno samopotovanje, samopotvrivanje, dominacija

Motivacija 5
RAZLIITE TEORIJE MOTIVACIJE

o Glasserova teorija 4 socijalne (psihike) potrebe

o za ljubavlju (ukljuuje potrebu za pripadanjem, prijateljstvom,
brinodu i ukljuenosti)

o za modi (postizanje i zadravanje vjerovanja da smo u nekom

trenutku priznati od drugih, da smo vani i kompetentni)

o za slobodom (vjerovanje da moemo raditi i misliti bez da nas drugi

ograniavaju, ukljuuje mogudnost izbora, nezavisnosti i autonomije)

o za zabavom (vjerovanje da se moemo upustiti u ono u emu demo

uivati i zabavljati se)

Motivacija 6
RAZLIITE TEORIJE MOTIVACIJE

o McClellandova teorija 3 tipa osnovnih motivirajudih potreba

o potreba za modi (vaan je vlastiti utjecaj i kontrola nad drugima. Vole
vodede poloaje. Otvoreni su, tvrdoglavi i zahtjevni, uivaju u javnim
nastupima)

o potreba za povezivanjem (ele biti prihvadeni u skupini. Uivaju u

osjedaju prisnosti i razumijevanju. Spremni su pomagati i tjeiti druge)

o potreba za postignudem (silna elja za uspjehom, ali i intenzivan strah

od neuspjeha. Te osobe postavljaju tee ostvarljive ciljeve i vole puno
raditi)

Motivacija 7
RAZLIITE TEORIJE MOTIVACIJE

o Herzbergova dvofaktorska teorija

Svi pokretai ljudskoga ponaanja podijeljeni su u dvije skupine:

o Vanjski faktori (uvjeti rada, politika, administracija ustanove, kontrola

plada, meuljudski odnosi ...) initelji nezadovoljstva. Oni nisu pravi
motivatori

o Utjecajem na vanjske faktore moe se sprijeiti nezadovoljstvo, ali ne

i povedati motivaciju
o Herzberg tvrdi da samo unutarnji faktori ili motivatori mogu
poboljati rad pojedinca

Motivacija 8
RAZLIITE TEORIJE MOTIVACIJE

o Herzbergova dvofaktorska teorija

Svi pokretai ljudskoga ponaanja podijeljeni su u dvije skupine:

o Unutarnji faktori (ugled, postignude, uspjeh, pohvala/priznanje,

vlastito zalaganje, odgovornost za svoje ili tue poslove, napredovanje)
o initelji zadovoljstva

Motivacija 9
RAZLIITE TEORIJE MOTIVACIJE

o Teorija oekivanja
Motivacija za djelovanjem ovisi o:

o oekivanju da de djelovanje dovesti do uspjeha (npr. uenje,

dijeta...)
o instrumentalnosti vjerovanje da postoji veza izmeu aktivnosti i
cilja (dijeta dovodi do....uenje dovodi do)
o vrijednosti stupanj u kojem osoba vrednuje uspjeh aktivnosti (u 5
dana smravio sam...., za 3 dana nauila sam)

Motivacija 10
RAZLIITE TEORIJE MOTIVACIJE

o Atkinsonova teorija oekivanja

Prema Atkinsonu tri su temeljna motiva koja svi pokuavamo
zadovoljiti. To su:
o motiv za postignudem (neto postidi u ivotu)
o afilijativni motiv (pripadati nekome i biti prihvaden od drugih)
o motiv za modi (imati odreenog utjecaja, ne biti bespomodan,
imati odreenu kontrolu nad okolinom)

o Ljudi se razlikuju s obzirom na istaknutost ovih motiva

o U procesu obrazovanja posebno mjesto ima motiv za postignudem

Motivacija 11
RAZLIITE TEORIJE MOTIVACIJE

o Motiv za postignudem oituje se u stremljenju uspjehu,

ostvarenju visokih dostignuda
o tenja za uspjehom
o motiv za postizanjem uspjeha
o subjektivna vjerojatnost da de se uspjeh ostvariti
o atraktivnost uspjeha u odreenoj aktivnosti
o tenja za izbjegavanjem neuspjeha
o motiv za izbjegavanjem neuspjeha
o subjektivna vjerojatnost da in vodi u neuspjeh
o odbojnost neuspjeha u odreenoj aktivnosti

Motivacija 12
NAINI MOTIVIRANJA UENIKA

o Hode li uenik oekivati uspjeh u uenju ovisi o:

o procjeni vlastitih sposobnosti

o percepciji vlastitog utjecaja na uspjeh

o vrsti cilja koji eli postidi uenjem

o uvstvima prema sebi

Motivacija 13
NAINI MOTIVIRANJA UENIKA

1. PROCJENA VLASTITIH SPOSOBNOSTI

odnosno kolska slika o sebi (mnogo je vanije to uenik misli o
svojim sposobnostima nego kakve one realno jesu)
2. PERCEPCIJA VLASTITOG UTJECAJA NA USPJEH
tko je kriv/zasluan za uspjeh odnosno neuspjeh (lokus kontrole)
3. VRSTA CILJA KOJI SE POSTIE UENJEM
orijentacija na zadatak (ustrajnost) ili ego-orijentacija (dojam)
4. UVSTVA PREMA SEBI
pozitivna djeluju najede motivirajude, a negativna najede
djeluju demotivirajude

Motivacija 14
ATRIBUCIJSKA TEORIJA

o ATRIBUCIJSKA TEORIJA (Weiner)

o bavi se uzrocima ljudskog uspjeha i neuspjeha, uzrocima

kojima ljudi objanjavaju svoje ili tue ponaanje, te
uincima tih uzroka na emocije, motivaciju i budude
ponaanje

o lokus kontrole (moe biti vanjski i unutarnji)

o promjenjivosti/nepromjenjivosti onoga o emu uspjeh ovisi (zalaganje

je promjenjiva veliina, a sposobnosti nepromjenjiva veliina)

Motivacija 15
ATRIBUCIJSKA TEORIJA

o ATRIBUCIJE I KOLA

o Istraivanja pokazuju da uenici koji svoj USPJEH pripisuju

sposobnostima i zalaganju, a NEUSPJEH vanjskim initeljima postiu
bolji uspjeh od svojih kolega koji uspjeh pripisuju nestabilnim, a
neuspjeh unutarnjim stabilnim initeljima

Motivacija 16
ATRIBUCIJSKA TEORIJA

o ATRIBUCIJE I KOLA

o vane su povratne informacije nastavnika o postignudu uenika

o davanje priznanja zalaganju (vidim da se trudi ...) povedava atribucije
zalaganja i samo zalaganje, a s tim i veda oekivanja uspjeha
o informacije o sposobnostima (vidim da ti to moe) snaniji uinak
se postie ako se daje na poetku rada

Motivacija 17
ATRIBUCIJSKA TEORIJA

Poeljan sklop atribucija kolskog uspjeha i neuspjeha

o USPJEH: SPOSOBNOST/ TRUD

o ponos, samopotovanje, radni elan, oekivanje uspjeha,
ustrajnost

o NEUSPJEH: PREMALI TRUD

o krivica, povedani trud, mogudnost promjene, ustrajnost

Poeljni sklop atribucija:

VISOK MOTIV ZA POSTIGNUDEM

Motivacija 18
ATRIBUCIJSKA TEORIJA I USPJEH U KOLI

Nepoeljan sklop atribucija kolskog uspjeha i neuspjeha

o USPJEH: SREDA
o ravnodunost, nejasna oekivanja, slabo zalaganje,
demotiviranost

o NEUSPJEH: NESPOSOBNOST/ NESREDA

o stid, potitenost, odustajanje, oekivanje
neuspjeha, izbjegavanje

Nepoeljan sklop atribucija:

NAUENA BESPOMODNOST

Motivacija 19
ATRIBUCIJSKA TEORIJA I USPJEH U KOLI

Ljudi mijenjaju svoje aspiracije i ciljeve na nain da ih

usklauju sa svojim prolim iskustvima

Tipine tendencije:

o nakon neuspjeha, razine aspiracija se sniavaju zajedno s ciljevima

o nakon uspjeha cilj se povedava kao i razina aspiracija

Zadaci umjerene teine najbolji su za

razvitak motivacije za postignudem

Motivacija 20
ATRIBUCIJSKA TEORIJA I USPJEH U KOLI

Vaan je doivljaj uspjeha (postignuda)

o pomae izgradnju osjedaja kompetencije i samopouzdanja pa

se sve tei zadaci prestaju doivljavati kao prijetnja i postaju
izazov

o ostvarivi ciljevi donose mogudnost uspjeha

Motivacija 21
ATRIBUCIJSKA TEORIJA I USPJEH U KOLI

Svi ljudi ne reagiraju jednako na uspjeh i neuspjeh!!!

o zato se neki pojedinci kada doive uspjeh trude jo vie, a drugi se

tako ponaaju nakon doivljenog neuspjeha?!
o neki nakon neuspjeha smanje trud ili odustaju!

Na ponaanje pojedinca utjeu razlozi uzroka uspjeha i neuspjeha

odnosno gdje pojedinac vidi te razloge

Motivacija 22
ATRIBUCIJSKA TEORIJA I USPJEH U KOLI

Vanost atribucija postoji tendencija da ponaanja drugih

objanjavamo internalnim osobinama, a svoje ponaanje
vanjskim aspektima

Npr. sudar
o drugi nisu potivali pravila i udarili su me, a ja nita nisam kriv
(vanjski aspekt )
o on/ona je lo voza i nije udo da je imao/la nesredu
(unutarnji razlog)

Motivacija 23
ATRIBUCIJSKA TEORIJA I USPJEH U KOLI

Proces uenja bespomodnog ponaanja ilustrira klasini

eksperiment kojeg su izveli Seligman i Maier (1967)

o u prvoj fazi eksperimenta psi su nauili da je poetak, trajanje,

intenzitet i prestanak visoko stresnog elektrinog oka izvan njihove
kontrole
o taj se uinak prenio u drugu test-fazu: psi su pretpostavljali da je
bijeg izvan njihove kontrole i nisu ni pokuali bjeati

Motivacija 24
ATRIBUCIJSKA TEORIJA I USPJEH U KOLI

Proces uenja bespomodnog ponaanja ilustrira klasini

eksperiment kojeg su izveli Seligman i Maier (1967)

o iz ovog je istraivanja proizala zapanjujuda generalizacija kad god

su ivotinje u situaciji u kojoj percipiraju da imaju malu ili nikakvu
kontrolu, razvijaju oekivanje da de budude radnje imati mali ili
nikakav uinak na ono to im se dogaa

o ovakvo naueno oekivanje da namjerno ponaanje nede imati

utjecaja na eljene ishode predstavlja temelj nauene
bespomodnosti

Motivacija 25
ATRIBUCIJSKA TEORIJA I USPJEH U KOLI

Nauena bespomodnost odnosi se i na ljude

o nauena bespomodnost je psiholoko stanje koje nastaje kao

posljedica toga to pojedinac oekuje da de dogaaji u njegovom
ivotu biti izvan njegove kontrole (Seligman, 1975; Mikulincer, 1994)

JA NEMAM SPOSOBNOSTI NI ZA TO,

NE MOGU UTJECATI NI NA TO!!

Motivacija 26
ATRIBUCIJSKA TEORIJA I USPJEH U KOLI

Kada se pojavi bespomodnost, ona proizvodi duboke

poremedaje u motivaciji, uenju i emocijama:

1. motivacijski deficit je smanjena spremnost na dobrovoljne reakcije

suoavanja s nekom situacijom te niska oekivanja bududih rezultata

2. kognitivni deficit je neka vrst obrasca pesimistinog uenja koji

ometa bududa uenja te dovodi do stvarnog opadanja rezultata

3. emocionalni deficit ukljuuje pojavu emocija koje troe energiju, kao

to je depresija, ljutnja, pasivnost, gubitak samopotovanja

Motivacija 27
ATRIBUCIJSKA TEORIJA I USPJEH U KOLI

TEORIJA ZATIDIVANJA SAMOPOTOVANJA

o bitno je odrati pozitivnu sliku o sebi tj. sauvati samopotovanje

o Kako to ostvariti?
o neuspjeh treba izbjedi ili ga pripisati vanjskom izvoru (teka
pitanja, loe raspoloenje nastavnika, drugi su loi vozai i
sl.)
o ili promjenjivom unutarnjem na koji se moe utjecati ako se
eli (da sam se trudio, ali.. da sam bolje organizirala
vrijeme)

Motivacija 28
TEORIJA KOGNITIVNE USKLAENOSTI

Kognitivna konzistencija usklaenost izmeu dogaaja i

vjerovanja, izmeu stavova, izmeu oekivanja i ponaanja

o ljudi su motivirani da postignu konzistentnost (dosljednost),

usklaenost izmeu svojih vjerovanja, uvjerenja, oekivanja,
ponaanja
o (borci protiv puenja ne pue, oekivanje da poloimo ispit
pradeno je uenjem)

Motivacija 29
TEORIJA KOGNITIVNE USKLAENOSTI

o ako postoji stanje kognitivne neravnotee ili disonance javlja se

potreba uspostave ravnotee izmeu stavova, uvjerenja i ponaanja,
jer neusklaenost dovodi do nemira

o kad nai stavovi nisu u skladu s naim ponaanjem, teimo ili

promjeni ponaanja ili mijenjanju stavova (npr. imamo negativan
stav o puenju, abortusu, a to ne iskazujemo u ponaanju)

Takvo stanje zove se kognitivna disonanca

Motivacija 30
TEORIJA KOGNITIVNE USKLAENOSTI

Istraivanje: dvije grupe ispitanika su radile vrlo dosadan

posao:

o A: Dosadan posao dobar novac 20 $

o B: Dosadan posao slab, simbolian novac 1$

o ispitanici su zatim procjenjivali zanimljivost zadatka

o lanovi grupe B procijenili posao zanimljivijim!

o neravnoteu su pokuali neutralizirati tako to su sebe uvjeravali u

vedu zanimljivost posla

Motivacija 31
TEORIJA KOGNITIVNE USKLAENOSTI

Ponekad je u nastavi prisutna disonanca koja moe biti

motivirajuda

Velik interes za neki predmet slaba ocjena?!

Dva ishoda:

a) povedati trud
b) smanjiti interes

to de uenik odluiti esto ovisi i o nastavniku - u toj dilemi moe

pomodi ali i odmodi ueniku

Motivacija 32
UTJECAJ NASTAVNIKA NA MOTIVACIJU ZA UENJEM

Da bi uenici bili motivirani za uenje potrebno je

razvijati kod njih:

o uvjerenje o samoutjecajnosti na uspjeh

o orijentaciju na zadatak
o pozitivna uvstva prema sebi
o realnu razinu oekivanja (ni prenisku, ni previsoku)
o suoavanje s neuspjesima
o strategije uenja
o pozitivne atribucije
o kognitivnu neusklaenost

Motivacija 33
UTJECAJ NASTAVNIKA NA MOTIVACIJU ZA UENJEM

Kako jo nastavnici mogu utjecati na motivaciju

svojih uenika?

o nainom rukovoenja
o stvaranjem produktivne emocionalne atmosfere
o svojim osobinama linosti
o oekivanjima

Motivacija 34
UTJECAJ NASTAVNIKA NA MOTIVACIJU ZA UENJEM

Uenici za koje se vjeruje da su pametniji:

o ede ih se pita, tea pitanja

o daje im se vie vremena da razmisle
o dobivaju vie kvalitetnih povratnih informacija
o vie ih se potie i vie im se pomae da dobro odgovore
o dobivaju vie autonomije u odabiru zadataka
o dobivaju vie odobravanja i neverbalnih znakova
o naklonosti od nastavnika (osmjeh, odobravanje glavom)

Motivacija 35
UTJECAJ NASTAVNIKA NA MOTIVACIJU ZA UENJEM

Uenici koji su slabijih sposobnosti:

o imaju manje autonomije

o manje vremena i prilike da razmiljaju i analiziraju
o nastavnici im se manje obradaju
o imaju manje prilike odgovarati
o manje vremena za odgovor
o dobivaju manje pohvala

Motivacija 36
UTJECAJ NASTAVNIKA NA MOTIVACIJU ZA UENJEM

Bilo bi neophodno:

o izbjegavati preesto kritiziranje uenika jer se tako najede

utjee na pad motivacije

o roditelji ne smiju svoju ljubav prema djetetu vezivati uz kolski

uspjeh

Motivacija 37
UTJECAJ NASTAVNIKA NA MOTIVACIJU ZA UENJEM

Ponekad vrlo inteligentni uenici ne uspijevaju svoje sposobnosti

iskazati u kolskom uspjehu
Potrebno je vie voditi rauna o emocionalnoj inteligenciji a ne samo o
klasinoj
Emocionalna inteligencija:
o upravljati vlastitim emocijama u svakom trenutku i biti svjestan
njihova postojanja
o motivirati samoga sebe
o prihvatiti odgovornost za vlastite postupke
o ustrajati unato potekodama i frustracijama
o odgoditi trenutak primanja nagrade
o onemogudavanje uzrujanosti koja moe zaguiti sposobnost
razmiljanja

Motivacija 38
UTJECAJ NASTAVNIKA NA MOTIVACIJU ZA UENJEM

Jednoga je dana neki profesor na sveuilitu John Hopkins u

Americi, naiao na izvjetaj o jednom istraivanju od prije 25
godina. Bio je to izvjetaj o 220 sluajeva crnakih uenika iz
zaputenih newyorkih predgraa. Na temelju tog izvjetaja,
profesor je zakljuio da je 90% tih uenika kad tad moralo
zavriti u zatvoru.
Shvativi dragocjenost ovih podataka, profesor
je okupio svoje studente i dao im zadatak da pronau te
bive uenike, da prikupe podatke o njima i napiu izvjetaj.
Od 220 bivih uenika, uspjeli su pronadi 198.

Motivacija 39
UTJECAJ NASTAVNIKA NA MOTIVACIJU ZA UENJEM

injenica da su od njih 198 samo etvorica zavrila onako

kako je bilo predvieno tj. u zatvoru predstavljala je
znaajno odstupanje od statistike prognoze i psiholoke
ocjene te je profesor poelio otkriti razlog.

Raspitivao se tko je bio nastavnik spomenutoj skupini. 75%

od njih 220 imalo je istu nastavnicu. Profesor se napokon
domogao njezine adrese.

Motivacija 40
UTJECAJ NASTAVNIKA NA MOTIVACIJU ZA UENJEM

Posjetili su je i postavili samo jedno pitanje:

Kakvu ste posebnu metodu koristili, kakav ste program

smislili za vae uenike?

Ne znam, nita posebno, vjerujte.

Ja sam ih voljela.!

Motivacija 41